UDK 624.13.1.54.001.

Primljeno 17. 11. 1999.

Prilog analizi primjene

dilatometrom Marchetti
Mensur Mulabdi, Alan Bruni
Kljune rijei

M. Mulabdi, A. Bruni

Izvorni znanstveni rad

dilatometar Marchetti,
porni tlak,
ispitivanje,
interpretacija,
parametri tla,
geotehniki zahvat

Prilog analizi primjene dilatometra Marchetti

Key words

M. Mulabdi, A. Bruni

Marchetti dilatometer,
pore pressure,
testing,
interpretation,
soil parameters,
geotechnical project

Contribution to the analysis of Marchetti dilatometer application

U radu se opisuje princip ispitivanja dilatometrom Marchetti i interpretacije nekih parametara tla na
temelju rezultata pokusa. Ispituje se utjecaj pogrene prognoze pornog tlaka in situ u0 (NPV) na
vrijednost interpretiranih parametara tla: tipa tla, nedrenirane vrstoe i modula stiljivosti.
Ustanovljeno je da je pogreka u interpretaciji navedenih parametara zbog krive procjene u0
zanemariva za preliminarne geotehnike analize. Istaknuta je opravdanost uporabe ovoga pokusa.
Original scientific paper

The principle of Marchetti dilatometer testing procedure is presented and some soil parameters are
interpreted on the basis of test results. Authors analyze the effect of faulty estimate of the in situ pore
pressure u0 (NPV) on interpretation of soil parameters: type of soil, undrained strength and
compressibility modulus. It was established that the error in interpretation of the above parameters, as
resulting from erroneous u0 estimate, is negligible at the stage of preliminary geotechnical analyses. It
is stressed that the use of this test is therefore justified.

Mots cls

M. Mulabdi, A. Bruni

Ouvrage scientifique original

dilatomtre Marchetti,
pression interstitielle,
essai, interprtation,
paramtres du sol,
opration gotechnique

Une contribution lanalyse de lutilisation du dilatomtre Marchetti

Schlsselworte:
Marchetti-Dilatometer,
Porenwasserdruck,
Untersuchung,
Interpretierung,
Bodenparameter,
bodentechnischer
Eingriff

M. Mulabdi, A. Bruni

Larticle dcrit le principe des essais au dilatomtre Marchetti et les interprtations de certains
paramtres du sol sur la base des rsultats des essais. On tudie leffet dun pronostic erron de la
pression interstitielle in situ uo (NPV) sur la valeur des paramtres interprts du sol : type de sol, de
cohsion remanie et de module de compressibilit. Il a t tabli quune interprtation errone de ces
paramtres due une mauvaise valuation de uo tait ngligeable pour les analyses gotechniques
prliminaires. On souligne la pertinence de lutilisation de cet essai.

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Beitrag zur Analyse der Anwendung des Marchetti-Dilatometers

Im Artikel wird das Prinzip der Untersuchung mit dem Marchetti-Dilatometer und die Interpretierung
einiger Bodenparameter auf Grund der Experimentergebnisse beschrieben. Untersucht ist der Einfluss
falscher Porenwasserdruckprognose in situ u0 (NPV) auf Werte der interpretierten Bodenparameter:
Bodentyp, undrenierte Festigkeit und Zusammendrckbarkeitsmodul. Es wurde festgestellt dass der
Fehler in der Interpretierung der gennanten Parameter wegen der falschen Abschtzung des u0 fr
prliminre bodentechnische Analysen unterlssbar ist. Hervorgehoben ist die Berechtigung der
Bentzung dieses Experiments.

Autori: Doc. dr. sc. Mensur Mulabdi, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet, Sveuilite J. J. Strossmayera,
Osijek; Alan Bruni, dipl. ing. gra., Institut Graevinarstva Hrvatske d.d., Janka Rakue 1, Zagreb

GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

Primjena dilatometra Marchetti

1 Uvod
In situ pokusi sve ee zauzimaju zaslueno istaknuto
mjesto u programima geotehnikih istranih radova,
prvenstveno zahvaljujui uznapredovaloj tehnici ispitivanja i interpretaciji koji omoguuju brzo i razumno jeftino opisivanje fizikalnih i mehanikih svojstava tla.

M. Mulabdi, A. Bruni
ze slijeganja i ocjene poboljanja tla. To su dvije osnovne prednosti ovog pokusa u odnosu na, primjerice pokus
statike penetracije (CPT), koji ima neke druge prednosti. Pokus je u mnogim zemljama prihvaen i obuhvaen
normama (npr. CEN, ASTM).

Sljedei citat oslikava stav mnogih strunjaka o geotehnikim istranim radovima:

Uvjeren sam da veina geotehnikih istranih radova
moe i treba biti obavljena in situ
(Prof. J.H. Schmertmann, SAD, izvadak iz izlaganja s
meunarodnog simpozija CPT95, Linkoping, vedska,
1995.)
Veina in situ pokusa, pa i ovoga, interpretira se postupcima koji su empirijskog ili poluempirijskog karaktera,
pa se i njihova uporaba u projektiranju geotehnikih zahvata mora obavljati uz prihvaanje lokalnih uvjeta u tlu
pri koritenju preporuenim postupcima interpretacije.
O mogunosti ovog pokusa u interpretaciji geotehnikih
parametara i usporedbi tih mogunosti s mogunostima
drugih pokusa pisali su mnogi autori [1, 4, 5, 6, 7, 8, 9,
11 i 12].
Ovaj rad prvenstveno analizira mogue pogreke u interpretaciji geotehnikih parametara tla zbog loe procjene nivoa podzemne vode (pornih tlakova in situ), dok
se za postupak ispitivanja i openitu uspjenost u prognozi geotehnikih parametara tla daju osnovni komentari. Dakle, analizira se osjetljivost postupka interpretacije, prema opeprihvaenim principima, a ne konana
tonost prognoze vrijednosti parametara, to bi se moglo
obaviti na bogatoj bazi podataka, a to nije predmet ovog
lanka. Projektant koji analizira i projektira geotehniki
zahvat na temelju rezultata pokusa dilatometrom moe
doi u nedoumicu i/ili posumnjati u uporabivost podataka ispitivanja ako podatak o nivou podzemne vode nije
pouzdan, a taj se primjenjuje u interpretaciji geotehnikih parametara tla. Analizama izloenim u iduim poglavljima pokazuje se da inenjerske procjene i zakljuci
ne ovise bitno o tom podatku, odnosno da se mogu predvidjeti odstupanja u procjeni geotehnikih parametara
tla izazvana pogrekama u procjeni nivoa podzemne vode.
Dilatometar Marchetti (DMT) pripada suvremenoj generaciji instrumenata za ispitivanje tla in situ. Pojavio se
poetkom devedesetih i omoguio jednostavno i brzo
ispitivanje tla kojim se moe odrediti tip tla (glina, prah,
pijesak), nedrenirana vrstoa, modul vertikalne deformacije, te okarakterizirati prekonsolidacija tla.
On je jedan od rijetkih instrumenata koji nudi modul za
proraun slijeganja, pa je uz dobru osjetljivost na
horizontalne napone dobar izbor u problemima progno10

Slika 1. Prikaz pokusa dilatometrom na odabranoj dubini

U osnovi pokus dilatometrom sastoji se od vertikalnog

utiskivanja sonde (u obliku lopatice) s povrine terena u
tlo. Utiskivanje se moe izvesti bilo kojim postupkom,
bez obzira na brzinu ili nain utiskivanja: udarno, konstantnom ili promjenjivom brzinom, uz pomo bilo koje
buae garniture, dakle one kojom ekipa na terenu raspolae. Sonda je spojena s pomou elekro-pneumatskog
kabela, koji prolazi kroz ipke za utiskivanje ili je izvana privren na njih, s kontrolnom jedinicom na povrini. Koristei se kontrolnom jedinicom s regulatorom
tlaka i audio signalom operater biljei tlak p0 - tlak potreban da se membrana (promjera 60 mm) nae u ravnotenom poloaju (oitanje A) i tlak p1 - tlak potreban da
se membrana u svojem sreditu izbaci za 1.1 mm (oitanje B) horizontalno prema tlu. Utiskivanje lopatice obavlja se u inkrementima dubine, uobiajeno na svakih 20cm.
Geotehniki parametri tla ne mjere se direktno nego se
interpretiraju. Interpretacija rezultata dilatometarskih ispitivanja zahtijeva poznavanje mjerenih tlakova p0 i p1,
in situ pornog tlaka u0 (iz mjerenja nivoa podzemne vode) i vertikalnih efektivnih napona v0 (iz poznate gustoe tla).
Program za interpretaciju mjerenja [9] sam pridruuje
gustoe tla procijenjenom tipu tla (preko ugraenog iskustveno formiranog dijagrama gustoe i tipa tla). Pokus se ne izvodi nuno iz buotine, pa se esto ne zna
toan podatak o nivou podzemne vode. Pokazat e se da
taj podatak nije nuan za uspjenu interpretaciju geotehmnikih parametara.
GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

M. Mulabdi, A. Bruni

Primjena dilatometra Marchetti

Tablica 1. Prikaz osnovnih veliina koje se primjenjuju pri interpretaciji pokusa dilatometrom
Simbol

Opis

Formula

Napomena

p1
ID
KD

p0 = 1.05 (A-ZM + A)
0.05 (B-ZM -B)
Korigirano drugo itanje
p1 = B - ZM - B
Indeks materijala
ID = (p1 - p0) / (p0 - u0)
Indeks horizontalnog napona KD = (p0 - u0) / v0

ED

Dilatometarski modul

p0

Korigirano prvo itanje

ED = 34.7 (p1 p0)

U tablici 1.navedeni su izrazi za osnovne veliine za

interpretaciju mjerenja. One imaju sljedee znaenje:
Indeks materijala (ID) openito prikazuje klasifikaciju
tipa tla po dubini. Potrebno je imati na umu da je ID predstavlja neki "indeks krutosti". Vrlo je osjetljiv parame-

- ZM = nulto itanje,
A, B = kalibracijske konst.
A, B = prvo i drugo oitanje pri pokusu
u0 = in situ porni tlak
v0 = in situ vert. efekt. napon
ED nije Young-ov modul E.
ED se koristi kombinirano sa KD (povijest napona).
MDMT = RM ED , E 0.8 MDMT

2 Interpretacija geotehnikih parametara tla

Dva najznaajnija interpretirana parametra su modul
stiljivosti i nedrenirana vrstoa. Prognoza OCR nije
dovoljno iskustveno potvrena pa se u ovom radu nee
razmatrati. U tablici 2. dani su osnovni izrazi za inter-

Tablica 2. Prikaz izraza koji se koriste pri interpretaciji pokusa dilatometrom [9]
Simbol

Opis

Formula

MDMT

Modul vertikalne stiljivosti

cu

Nedrenirana vrstoa

MDMT = RM ED
ID < 0.6,
RM=0.14+2.36 log KD
0.6<ID<1.8, RM=0.23+2.27 log KD
ID>1.8,
RM=0.5+2.00 log KD
cu,DMT = 0.22 v0 (0.5 KD)1.25

OCR

Koeficijent prekonsolidacije

OCRDMT=(0.5 KD)1.56

tar, koji posebice u homogenim formacijama vrlo dobro

identificira tip tla u tri kategorije prema tipu ili ponaanju tla: glina, prah, pijesak.

Indeks horizontalnog napona (KD) ima profil po obliku vrlo slian profilu OCR-a (koeficijenta prekonsolidacije) i openito govorei slui za bolje razumijevanje
povijesti naprezanja. Valja uoiti da vrijednost KD = 2
odgovara granici izmeu normalno konsolidiranih (NC)
i prekonsolidiranih (OC) glina (OCR = 1).
S pomou parametra KD mogue je uoiti tzv. koru u
glinovitim materijalima, u kojoj je ovaj parametar zastupljen s vrlo visokim vrijednostima. Novija istraivanja
pokazuju da KD moe locirati zonu u kojoj se odvija klizanje i ona se prepoznaje naglim padom vrijednosti parametra KD.

Dilatometarski modul (ED) rauna se uz pomo p0 i p1

po teoriji elastinosti. ED se ne rabi kao zasebna veliina, nego u kombinaciji s veliinama KD i ID. Potrebno je
napomenuti da ED nije Youngov modul elastinosti E,
nego dilatometarski modul.
GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

Napomena
glina
prah
pijesak
za ID < 1.2 (prainasti, prainasto
glinoviti i glinoviti materijali)
za ID < 1.2 (prainasti, prainasto
glinoviti i glinoviti materijali)

pretaciju geotehnikih parametara, koji e kasnije biti

analizirani na utjecaj in situ pornih tlakova u0.

Modul vertikalne stiljivosti (MDMT) jest tangentni

modul i odgovara modulu pri geolokom stanju naprezanja (v0) i ima isti karakter kao edometarski modul
MOED (= 1/mV). Simbol MDMT rabi se radi upozorenja da
je modul M dobiven ispitivanjem dilatometrom (DMT).
Vrijedi relacija MDMT = RM ED, RM = f (ID, KD).
Razna ispitivanja pokazuju [6, 13] (slika 2.) da su slijeganja izraunana uz modul vertikalne deformacije odreena dilatometrom vrlo blizu
mjerenim slijeganjima (prosjeno unutar 30%) to esto
nije mogue postii ni uporabom edometarskog modula
dobivenog uobiajenim ispitivanjem u laboratoriju. Treba
naglasiti da se dilatometrom
moe dobiti izuzetno dobra Slika 2. Usporedba mjerenih
slika o relativnoj stiljivosti
i prognoziranih slije
ganja [13]
tla po dubini.
11

Primjena dilatometra Marchetti

M. Mulabdi, A. Bruni

Dilatometarski modul ED nije ovisan o pornom tlaku in

situ, odnosno nivou podzemne vode, to se moe vidjeti
u jednadbi:
(1)
ED = E/(1-2) = 34.7 (p1 - p0)
jer se mogui utjecaj (uz pretpostavku da je u0 stalan pri
ispitivanju) gubi preko razlike tlakova p1 i p0.
MDMT je u relaciji sa ED preko faktora korekcije RM, i taj
odnos prikazuje se izrazom:

dilatometrom usporeuje, jer npr. krilna sonda u tvrdim

tlima ne mora dati pravi iznos nedrenirane vrstoe [4,
5, 12]. DMT u prosjeku (uzevi u obzir sve materijale)
daje dobru ocjenu nedrenirane vrstoe koja se trai za
neko projektno rjeenje. Relativni odnosi vrstoe po
dubini profila tla omoguuju dobar uvid u kritine dubine unutar profila tla.
Nedrenirana vrstoa cu direktno ovisi o vertikalnom
efektivnom naponu v0 i indeksu horizontalnog napona
KD to se moe vidjeti iz izraza:

(2)
MDMT = RM ED
Faktor korekcije RM (najee varira izmeu 1 i 3)
ovisan je o krutosti tla i povijesti naprezanja:

cu = 0.22 v0 (0.5 KD)1.25

RM = f (IDMT, KDMT )
IDMT -indeks materijala,
IDMT = (p1 - p0 )/(p0 u0)
KDMT - indeks horizontalnog napona,

KD = (p0 - u0)/v0, odnosno

(3)

KD = p0/v0 - u0/v0

KDMT = (p0 u0)/VO'

Kako se vidi iz navedenih odnosa jedino se preko faktora korekcije RM = f (IDMT, KDMT) uzima u obzir utjecaj
nivoa podzemne vode odnosno pornog tlaka (u0), tj.
IDMT = f (p1, p0, u0) i
KDMT = f (p0, u0, VO').
Standard CEN N 165 "Flat dilatometer test-DMT", studeni 1995., propisuje sljedee odnose:
GLINA: (za IDMT < 0,6 )
RM = 0,14+2,36 log (p0/VO' u0/VO'),
PRAH: (za 0,6 < IDMT < 1,8)

(4)

RM = 0,23+2,27 log (p0/VO' u0/VO'),

(5)

PIJESAK: (za IDMT > 1,8)

RM = 0,50+2,00 log (p0/VO' u0/VO'),

(6)

KDMT = (p0/VO' u0/VO')

(7)

Nedrenirana vrstoa (cu) jest u direktnoj vezi s osnovnim veliinama - vertikalnim efektivnim naponom i
indeksom horizontalnog napona (odnosno koeficijentom
prekonsolidacije): cuDMT = f (v0, KD). Vrijednost nedrenirane vrstoe cu prognozirana s pomou dilatometra
uglavnom je na strani sigurnosti [5]. Bolje prognoze
postiu se u mekim nego u tvrdim tlima [5, 11, 13].
Poeljno je kod znaajnih projekata i osjetljivih objekata lokalno kalibrirati vrijednost vrstoe odreene dilatometrom s drugim vrijednostima (krilna sonda, triaksijalno smicanje). Izraz koji se navodi u nastavku teksta
za interpretaciju nedrenirane vrstoe (definirao ga je
[1] rabi se u manje-vie nebitno izmijenjenom obliku u
veini zemalja. Nedrenirana vrstoa moe se razlikovati od one odreene drugim pokusima [12], no to nije
tipino samo za ovaj pokus. Svakako da treba biti oprezan u izboru osnovnih podataka s kojima se ispitivanje
12

(8)
Budui da parametar KD ovisi o pornom tlaku in situ kako to definira naredni izraz

(9)

moe se iz (8) i (9) dobiti sljedei izraz za nedreniranu

vrstou koji oslikava utjecaj in situ pornog tlaka na interpretiranu vrijednost nedrenirane vrstoe:
cu/v0 = 0.0925 (p0 / v0 - u0 / v0) 1.25

(10)

Koeficijent prekonsolidacije (OCR): uoena je slinost izmeu KD profila i OCR profila u tlu. Vrijedi
OCRDMT = f (KD), vidi izraz u tablici 2. (za KD = 2,
OCR = 1). Utjecaj in situ pornog tlaka na OCR prenosi
se preko KD, slino utjecaju na nedreniranu vrstou.

Indeks materijala ID, kao jedan od osnovnih parametara u interpretaciji ispitivanja dilatometrom, ima direktnu
ovisnost o pornom tlaku in situ to se moe vidjeti preko osnovnog izraza
(11)
ID = (p1 - p0 )/(p0 - u0)
koji se moe pisati u formi:
ID = (p1/u0 - p0/u0)/(p0/u0 - 1)
(12)
3 Prikaz rezultata ispitivanja dilatometrom
Uobiajeno se rezultat interpretacije ispitivanja dilatometrom iskazuje navedenim parametrima (tablica 1. i 2.)
u ovisnosti o dubini tla (slika 3.).

Slika 3.

Uobiajeni grafiki prikaz interpretiranih rezultata

ispitivanja dilatometrom (prema programu DMT, [9])

GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

M. Mulabdi, A. Bruni

Primjena dilatometra Marchetti

4 Analiza utjecaja nivoa podzemne vode

esto se na istraivanoj lokaciji e moe pouzdano ustanoviti nivo podzemne vode o kojem ovise in situ porni
tlakovi, a oni utjeu na intepretaciju geotehnikih parametara prema pokusu dilatometrom (npr. u prvim fazama istranih radova orijentiranih na penetracijske pokuse). Taj nedostatak moe izazvati nesigurnost projektanta pri koritenju rezultatima pokusa dilatometrom. Kao
to se vidi iz izraza (2) (12) procjena i intepretacija
tipa materijala, nedrenirane vrstoe i modula vertikalne
deformacije ovise o vrijednosti tlaka vode na dubini ispitivanja u0. U nastavku se analizira utjecaj in situ pornog tlaka na vrijednost interpretiranih parametara.

Analiza utjecaja za MDMT

Dilatometarski modul nema u izrazu taj parametar, ali
mjereni tlakovi po i p1, kojima se on definira, ovise o
vrijednosti pornog tlaka na dubini ispitivanja i brzini
njihove disipacije za vrijeme mjerenja. Modul vertikalne deformacije MDMT ovisi o in situ pornom tlaku jer
koeficijent korekcije RM ovisi o pornom tlaku. Ako se
promatra odnos p0/VO' ovisno o odnosu u0/VO' tako da
se pretpostave vrijednosti za u0/VO' od 0 - 1 (sluaj bez
vode do sluaja vode na povrini terena) tada se moe
izrazima (4), (5) i (6) provjeriti osjetljivost RM na promjenu vrijednosti u0.
Tako se dobiju familije krivulja ovisnosti RM o u0/VO'
za odreene grupe materijala kao to su glina, prah i
pijesak (slika 4.).

Slika 4. Utjecaj nivoa pornih tlakova u0 na faktor R M

cu-ne dr enir ana vr s toa
1 ,8
1 ,7
1 ,6
1 ,5

cu/sigmavo`

Dijagrami na slici 4. jasno pokazuju da je RM, a time i

MDMT, osjetljiviji na promjene in situ pornog tlaka (tj.
nivoa podzemne vode, NPV) kod viih NPV, kod glina
vie negoli kod praha i pijeska, te kod mekih materijala
sa p0/V0' < 3. Promjenom NPV mijenjaju se i u0/V0' i
p0/V0'. Dakle, ukupna promjena RM ovisi o promjeni
NPV i efektivnog naprezanja, pa je ispravno promatrati
promjenu parametra u0/V0' a ne samo NPV (tj u0). Promjena parametra u0/V0' za 30% izaziva promjenu RM, a
time i MDMT, prosjeno 20%. Dakle, priblino tona procjena nivoa podzemne vode (iz mjerenja na okolnim
mjestima ili slino) moe biti dovoljno dobra za raun
MDMT, osim u izuzetnim sluajevima vrlo mekog tla pod
visokim NPV kada je odnos p0/VO'< 3.

1 ,4

p 0/sigm avo `=2

1 ,3

p 0/sigm avo `=3

1 ,2

p 0/sigm avo `=4

1 ,1

p 0/sigm avo `=5

1 ,0

p 0/sigm avo `=6

0 ,9

p 0/sigm avo `=7

0 ,8
0 ,7

p 0/sigm avo `=8

0 ,6

p 0/sigm avo `=9

0 ,5

p 0/sigm avo `=1 0

0 ,4
0 ,3

Analiza utjecaja za cu
Jednadba (10) daje mogunost promatranja utjecaja
variranja tlaka vode u tlu na parametar nedrenirane vrstoe cu preko familije krivulja p0/v0 u dijagramu ovisnosti cu/v0 i u0/v0 (slika 5.).

0 ,2
0 ,1
0 ,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0 ,5

0 ,6

0 ,7

0,8

0,9

1,0

u 0/s i g m a vo`

Slika 5. Utjecaj procjene u0 na prognozu vrijednosti cu

Analiza slike 5. pokazuje da je pogreka u procjeni cu/v0

za meka tla manja od 15% ako je pogreka u procjeni
GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

13

Primjena dilatometra Marchetti

M. Mulabdi, A. Bruni

u0/v0 manja od 30%. Za tvrda tla ta je pogreka ispod

10%. Porast u0v0 izaziva porast cu / v0 ali i pad v0 pa
je promjena u vrijednosti cu ograniena (i obrnuto).

Analiza utjecaja za ID
Utjecaj pornog tlaka u0 na vrijednost indeksa materijala
ID moe se promatrati preko odnosa parametara p0/u0 i
p1/u0, to je prikazano u dijagramu na slici 6.
ID - Indeks materijala

8,0
p1/u0=1,11
7,0

p1/u0=1,16
p1/u0=1,28

6,0

p1/u0=1,5

ID

5,0

dri podatke o parametrima tla za toan nivo (0.5 m) i

prognozirane nivoe podzemne vode (2, 4 i 6 m). Ti podaci su dobiveni tako to je u programu za proraun vrijednosti parametara uvrten podatak o nivou podzemne
vode (vidi izraze u tablici 1. i 2.).
Iz tablica se vidi da podatak o NPV razliito utjee na
razliite parametre. ID se mijenja ali se ne mijenja interpretirani tip tla. Nedrenirana vrstoa vrlo se malo mijenja s promjenom podatka o NPV ako je promjena unutar
dva metra, a za drastine promjene NPV (0.5 m na 6 m)
vrijednost nedrenirane vrstoe u glini moe biti vea i
35% (glina na 9 m).

p1/u0=1,9
p1/u0=2

4,0

p1/u0=3
p1/u0=4

3,0

p1/u0=5

2,0

p1/u0=10
p1/u0=15

1,0

p1/u0=20
0,0
1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

Luka Ploe, DMT-2

stvarni NPV = 0.5 m,
prognozni NPV = 2,4,6 m,
najvea dubina ispitivanja = 18.8 m,
promatrane dubine u profilu tla = 3.4 m, 9.0 m i 17.0 m

p0/u0

Slika 6. Utjecaj procjene u0 na prognozu vrijednosti ID

Kao to se moglo i oekivati, utjecaj prognoze u0 na

vrijednost ID izraeniji je kod nepropusnih mekih materijala negoli kod kruih i propusnih materijala. Opasnost za krivu interpretaciju tipa tla po ponaanju zbog
slabe procjene u0 vrlo je mala, jer je vrlo rijetko odnos
p1/u0 < 3, osim u mekim tlima, to bi u protivnom moglo
izazvati ogranieno pogrenu informaciju o tipu tla. Valja napomenuti da su ispitivanja pokazala da je u mekim
nepropusnim tlima p0/u0 1 [5]. Meutim, tada je i odnos p1/p0 p1/u0 malen (oko 1.2-1.5) pa ne bi trebalo
oekivati znaajnu promjenu u prognozi tipa tla.
5 Primjer provjere utjecaja nivoa podzemne vode
Na primjeru ispitivanja dilatometrom za Luku Ploe
(IGH, Zagreb, 1998.) iskazat e se pogreka u procjeni
pojedinoga interpretiranog parametra tla zbog pogreke
u procjeni nivoa podzemne vode (NPV). Tablica 4. sa-

Modul stiljivosti u sloju praha na 3.4 m osjetljiv je na

promjenu NPV. Za promjenu NPV sa 0.5 na 2.0 m vrijednost modula se mijenja otprilike oko 20%, a za poloaj vode ispod 3.4 m vrijednost modula se mijenja otprilike 30%. Pri toj promjeni NPV promjene efektivnog
naprezanja na 3.4 m vee su nego u drugim dubinama
(promjena efektivnog naprezanja je oko 90%). Dakle, u
intervalu dubine u kojem se izrazito mijenja efektivni
napon kao posljedica promjene NPV moe se znatno
mijenjati i vrijednost modula stiljivosti. Ta je promjena
u obraenom primjeru oko 20-30%, to ovisi o tome je
li pretpostavljeni NPV iznad ili ispod promatrane dubine u tlu. Stoga je ispravno govoriti o promjeni u0/v0, a
ne o promjeni NPV.
Moe se konstatirati da se u navedenom primjeru krivom procjenom NPV unutar 1-2 m (promjena u0/v0 pri
povrini je oko 0.50) umjereno utjee na interpretirane
vrijednosti parametara tla. Drastine pogreke u procjeni NPV (4 i 6 m) vjerojatno je teko oekivati u praksi.

Tablica 3. Analiza utjecaja pogreke u procjeni nivoa podzemne vode na interpretiranu vrijednost parametara tla

Parametar

Tip tla ID

Vrijednost parametra na dubini 3.4/9.0/17.0 m ispod povrine tla, proraunane programom za interpretaciju
dubina = 3.4 m
dubina = 9.0 m
dubina = 17.0 m
NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV = NPV =
0.5 m 2,0 m 4.0 m 6.0 m 0.5 m 2,0 m 4.0 m 6.0 m 0.5 m 2,0 m 4.0 m 6.0 m
Prah
1.03

Nedrenirana
vrstoa, cu 13.0
(kPa)
Modul
stiljivosti, 5400
M (kPa)
14

Glina Glina Glina Glina Glina Glina Glina Glina

prain. prain. prain. prain. prain. prain. prain. prain.
0.49
0.44
0.38
0.34
0.49
0.46
0.43
0.40

Prah
0.90

Prah
0.81

Prah
0.81

14.0

15.0

14.5

14.0

15.0

17.0

19.0

29.0

30.0

32.0

33.0

4300

3700

3700

1900

1800

1800

1800

4300

3900

3700

3700

GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

M. Mulabdi, A. Bruni
Korisno je napomenuti da su dijagrami na slikama 4. i 5.
dobro sredstvo za provjeru osjetljivosti parametra tla na
nesigurnost u NPV. Iz podataka mjerenja tlakova pri ispitivanju i iz dijagrama moe se iskazati ta osjetljivost.
Odstupanje tako izraunanih vrijednosti parametara tla
za primjer iz tablice 3. od tono izraunanih vrijednosti
bilo je u rasponu 5-8 %.
6 Zakljuak
U lanku je opisan postupak ispitivanja tla in situ dilatometrom Marchetti i interpretacije parametara za geotehnike analize (tip tla, nedrenirana vrstoa i modul stiljivosti) na temelju rezultata tog pokusa. Pokazuje se da
je pokus DMT vrlo koristan za procjenu slijeganja tla,
nedrenirane vrstoe tla i uvjeta dreniranja. Dosadanja
iskustva iz izvedenih zahvata pokazuju da DMT prognozira slijeganja u razliitim tlima s najveim odstupanjem 30% u odnosu prema mjerenim slijeganjima te
da su nedrenirane vrstoe u prosjeku oko onih koje se
utvruju krilnom sondom (bolja prognoza za meke nego
za tvrde materijale).
Razmatran je utjecaj procjene nivoa podzemne vode na
vrijednosti interpretiranih parametara tla. Pogreka u
procjeni nivoa podzemne vode ima ogranien utjecaj na
preciznost prognoze modula, vrstoe i tipa tla (stupanj
utjecaja ide navedenim redom, najmanje je osjetljiv tip
tla). Ona ovisi o promjeni u0/v0, krutosti tla (meko nasuprot tvrdom tlu), promjeni efektivnog napona i vrsti

Primjena dilatometra Marchetti

tla. Pogrene procjene NPV koje ne izazivaju promjene
u u0/v0 vee od 30% imaju vrlo ogranien utjecaj na
interpretirane vrijednosti nedrenirane vrstoe i modula
stiljivosti tla. Te su promjene vee kod mekog tla, kod
visokih NPV i u zoni tla koje ostaje nepotopljeno. Priblina procjena nivoa podzemne vode (iz mjerenja na
okolnim mjestima ili slino) moe biti dovoljno dobra
za raun cu i MDMT, pogotovu za preliminarne analize,
osim u izuzetnim sluajevima vrlo mekog tla pri povrini, za odnos p0/V0 < 3, te kada je visok NPV.
Pogreka u procjeni cu/v0 za meka tla manja je od 15%
ako je pogreka u procjeni u0/v0 manja od 30%. Za
tvrda tla ta je pogreka ispod 10%. Opasnost za krivu
interpretaciju tipa tla po ponaanju zbog slabe procjene
u0 vrlo je mala. Neto vea odstupanja pojavljuju se u
procjeni modula stiljivosti, pri istim uvjetima.
Provedene analize i simulacije na realnom ispitanom tlu
pokazuju da su vrijednosti interpretiranih parametara iz
pokusa DMT malo osjetljive na umjereno pogrene procjene nivoa podzemne vode i da je zbog toga pokus vrlo
upotrebljiv u prvim fazama istranih radova, a pogotovo
u viim fazama kada postoji vie podataka o tlu i kada
se mogu izvriti nune korelacije za lokalne uvjete u tlu.
Jednostavnost, ekonominost, ponovljivost i prilagodljivost svim buaim garniturama ine pokus DMT vrlo
atraktivnim i poeljnim u veini geotehnikih istranih
radova i zahvata koji se izvode u glinama, prainama i
pijescima

LITERATURA
[1]

Marchetti, S.: In Situ Tests by Flat Dilatometer, Journal of

Geotechnical Engineering Division, Proceedings of the ASCE,
Vol. 106, No. GT3, 1980. pp 299.-321.

[2]

Marchetti, S.; Crapps, D. K.: Flat Dilatometer Manual. 1981.

[3]

Schmertmann, J. H.: Suggested Method for Performing the Flat

Dilatometer Test, Geotechnical Testing Journal, GTJODJ, Vol.
9 , No. 2, 1986. June, pp 93.-101.

[4]

[5]

[6]

Lacasse, S.; Lunne, T.: Calibration of dilatometer correlations,

Penetration testing ISPOT-1, De Ruiter (ed.), Balkema,
Rotterdam 1988., pp 539.-548.
Lutteneger, A.: Current status of the Marchetti dilatometer test,
Penetration testing ISPOT-1, De Ruiter (ed.), Balkema,
Rotterdam 1988. pp 137.-155.
Schmertmann, J. H.: Guidelines for using the CPT, CPTU and
Marchetti DMT for geotechnical design, Report Number
FHWA-PA-87-024+84-24, Final Report, March, Volume III (of
IV) DMT Test Methods and Data Reduction, National
Technical Information Service, Springfield, VA, USA 1988.

GRAEVINAR 52 (2000) 1, 9-15

[7]
[8]
[9]

Larsson, R.; Eskilson, S.: Dilatometer frsk i lera, Varia 243,

Statens geotekniska institut, Linkping, pp 63, (na vedskom)
1989.
Mulabdi, M.: Pregled metoda ispitivanja tla in situ, Graevinar,
44(1992)1, 23.-31.
Marchetti S.: Programski paket DMT/SDMT za obradu i
interpretaciju mjerenja dilatometrom, 1995.

[10] European Committee for Standardization, Standard CEN, "Flat

Dilatometer test (DMT)", Nederlands Normalisatie Institut
(NNI), Geotechnical design, N 165., 1995,
[11] Marchetti S.: The flat dilatometer design applications, Third
geotechnical engineering conference, Cairo University,
Keynote lecture, 1997. 26 pp.
[12] Mulabdi, M.; Miklin, .; Bruni, A.:, Use of piezocone in site
investigation for the Danube-Sava Canal, 8th International
IAEG Congress, Vancouver, Canada, 21-25 September 1998.
[13] Marchetti S.: The flat dilatometer (DMT) and its applications to
geotechnical design, International Seminar, Tokyo, Feb. 1999,
Japanese Geotechnical Society, 1999. 79 pp.

15