Autogeni trening

YOGA

Preduvjeti i upozorenja
Za ovu vjebu ne postoje posebni preduvjeti ili ogranienja, osim onih koje obino definiraju
voditelji teaja ATa. Mogue opasnosti su ograniene, osim u naprednom vjebanju, gdje ovjek
moe usmjeriti svoj ivot u pogrenom pravcu i koristiti snagu usmjerenja steenu ATom kako bi
ustajao na krivom putu. U takvim uvjetima opasnost je velika, ali uzrok opasnosti nije tehnika nego
njena pogrena primjena, isto kao to brz auto neopreznog i nerazumnog vozaa moe brzo
odvesti u provaliju, ali to nije problem auta nego vozaa. Veina e se sloiti da je brz auto dobra
stvar, ako ga se umjereno i razumno vozi.
Tehnika je neutralna po okolinu i moe je se prakticirati u svim okolnostima u kojima bi ovjek i
inae mogao stati na trenutak i opustiti se.

Autogeni trening je, neopravdano, na glasu ateistike duhovne prakse, budui da ga

poduavaju i ire najee razni bezbonici, drei ga zamjenom za duhovnost. U stvarnosti, radi
se o tehnici koja na jednostavan nain koristi naela koja su u yogi poznata tisuama godina,
samo to se to u Indiji zvalo mantra-yoga, a ne autogeni trening. Zapravo, radi se o moi vjere,
koja je u Indiji uvijek bila iroko poznata kroz fenomen moi ostvarenja rijei onoga tko je
utemeljen u istini. Naime, sve to takva osoba kae, postaje istinom, odnosno ostvaruje se. Radi
se o identinom principu kao i u autogenom treningu, osim to su stari Indijci i i dananji
praktikanti ATa fenomenu pristupali iz razliitih polazita. Autogeni trening je, dakle, tehnika kojom
ovjek moe nauiti kolika je snaga vjere i usmjerenih misli, i na takav nain prepoznavati
afirmacije kojima itavo vrijeme usmjerava vlastitu egzistenciju, najee destruktivno i
ograniavajue, te izricati afirmacije kojima e se uvrstiti u dobru i vrlini. Dakako, tehnika ima
svoje granice, jer od uvjeravanja sebe da je posao odraen i da e sve biti dobro, to se nee
desiti samo po sebi. Autogeni trening dakle slui za afirmacije poput zadovoljstvo mi je raditi
ovakve korisne stvari, a ne za samozavaravanja poput sigurno u proi na ispitu ili ja znam
matematiku. Proi e na ispitu onaj tko se sugestijom uenje mi je zadovoljstvo posveti uenju
matematike, a ne onaj tko se uvjerava da zna matematiku. Znanje teorije skupova nikome nije
dolo
od
uvjeravanja,
nego
jedino
od
itanja
knjiga
i
uenja.
Zbog njegove velike vanosti u ispravnom shvaanju svih kasnijih tehnika koje poduavam,
uenje autogenog treninga je conditio sine qua non svakog naprednijeg rada. Tome sam se imao
prilike bezbroj puta uvjeriti u radu s uenicima i uenikim kandidatima, kojima su nedostajala
temeljna znanja koja bi zasigurno posjedovali da su nauili autogeni trening, te stoga propisujem
uenje ATa kao obavezan korak koji ima prethoditi svim energetskim tehnikama. Bez discipline u
vjeri i usmjerenju, kakvu ete stei ATom, postoji visoka vjerojatnost da ete si naprednim
tehnikama nanijeti oteenja sustava, nesvjesno si dajui negativne afirmacije i podlijeui
negativnim i destruktivnim mislima, kako to veina ljudi obiava initi. Takve negativne afirmacije
su uvijek tetne, a u sprezi s probuenom Kundalini i pojaanom energijom svijesti, njihova
tetnost raste geometrijskom progresijom. Zbog toga treba uvijek ustrajati na pozitivnom
usmjerenju i istoi svijesti, i prestati davati energiju destruktivnim tenjama. Netko e rei da se
AT zasniva na umiljanju. Dragi moji, itav va ivot se zasniva na umiljanju ove ili one vrste, a
da toga niste ni svjesni. AT e vam ukazati na sve vrste umiljanja koje svakodnevno
upranjavate, na sve lai u koje se toliko uvjeravate da vie nemate ni najmanje sumnje u njihovu
istinitost, i na sve uinkovite naine da si pokvarite raspoloenje negativnim mislima. Kad to
shvatite, shvatit ete da vi itavo vrijeme upranjavate umiljanje, samo to vrstu umiljanja kojoj
ste skloni drite stvarnou i istinom, a sve razliito od toga drite neistinom i umiljanjem,
zatvarajui
si
tako
put
prema
poboljanju
vaeg
stanja.
Autogeni trening je daleko superioran raznim tehnikama poput transcendentalne meditacije (TM),
budui da za razliku od njih AT daje ovjeku djelatno znanje o funkcioniranju svijesti, koje nije
ogranieno samo na neposredne plodove vjebe, nego je univerzalno primjenjivo, budui da isti
oni mehanizmi kojima se koristi AT djeluju u svim sferama ljudske djelatnosti bez razlike. Ukoliko

ne budete duhovno lijeni, i ukoliko se potrudite ovu tehniku nauiti kako valja, otvorit e vam se
vrata za koja sada ni ne znate da postoje, jer ete imati nain razumijevanja i primjene naprednih
uputa koje sam iznio u svojim tekstovima, a koje e vas uvesti u via duhovna stanja, i pomoi
vam
u
postizanju
najvie
istoe.
Tebi bih isto preporuio autogeni trening. Openito, ta tehnika rjeava sve probleme ove vrste,
jer se radi o metodi usmjeravanja volje, i ukidanja negativnih obrazaca koji su zbog nekog razloga
ukljueni i prisutni, a ak se i napredne tehnike oslanjaju na znanje iz AT-a, tako da ga je u
svakom sluaju korisno nauiti. U osnovi, autogeni trening uspostavlja povratnu vezu izmeu
astrala i materije, te dovodi astral u fokusirano i koherentno stanje.
(yoga forum, Danijel Turina)

Kad god postoji razlika izmeu nekog drugog sustava i Lindemanna, radi po Lindemannu. Po
njemu sam i ja radio i znam da mu pristup funkcionira, a za druge ne mogu jamiti uspjeh. Treba
razumjeti da je AT zapravo autohipnoza u pojednostavljenoj formi. Zbog toga je Lindemannov
pristup dobar, budui da se koristi metodama praktiki identinim kod prakse autohipnoze. Da se
sad ljudi ne sablazne od autohipnoze, radi se o principu oputanja i suavanja svijesti i
usmjeravanja vjere u jednom pravcu pozitivnom afirmacijom. Dakle, hipnoza se koristi principom
vjere, u onom smislu u kojem ovjek vjeruje da ne moe proi kroz zid, a moe hodati. Ako na isti
nain povjeruje da ti je ruka topla, ona stvarno postaje toplom, i to se moe izmjeriti
termometrom. Kad vidi da to funkcionira, otvaraju ti se vrata i shvatis da je u hrpu stvari dovoljno
povjerovati, da bi se desile, i da se ne deavaju upravo zbog psihikih blokada koje ljudi
generiraju i odravaju itavo vrijeme, a koje su utrenirane od djetinjstva nadalje.
...
Poanta ATa je nauiti ga u dovoljnoj mjeri da moes kako spada napraviti yogijske vjebe koje
podrazumijevaju sugestije, a to su npr. temeljna meditacija, tehnika uzemljavanja u elemente, i
prije svega unutarnji prostor, koji je jako napredna stvar upravo zato to koristi znanja iz svih
prethodnih
tehnika.
AT je koristan u smislu da, kad moe samo usmjeriti svijest na takav nain da ti se ruka opusti,
na isti nain moe usmjeriti svijest da ti se opusti neto unutar svijesti, neki oblik napetosti,
tjeskobe, frustracije i sl., i takoer da moe izolirati emotivni sadraj neke blokade koju hoe
rijeiti, a to se ATom jako dobro da nauiti.
(yoga forum, Danijel Turina)

Autogeni Trening, Hannes Lindemann

Kako se AT najlake moe nauiti?
Prije svega, ovjek mora biti uvjeren u to da e autogeni trening nauiti. Svako sumnjanje u
samog sebe, u metodu, a i u voditelja teaja, oteava tu namjeru. Dobro je ako se ovjek
neutralno odnosi prema nekoj stvari, ali bolje je ako se prema njoj odnosi pozitivno. Treba
pretpostaviti
da
za
nju
postoji
unutranja
pripravnost.
Svakako e biti od koristi ako imamo pravi razlog da nauimo autogeni trening. Kako to pokazuje
iskustvo, oni sudionici teajeva koji su htjeli samo upoznati AT ue sporije i ne naue ga tako
temeljito kao to ga naue oni koji bi htjeli njime postii odreene ciljeve. Tko u teaju sudjeluje
za ljubav partnera ili vodi enu na teaj pa ondje ostaje samo da utue vrijeme, jedva e postii

dobre

rezultate.

Uvjerljiva motivacija, koja je iznad svake unutranje sumnje i koja e prevladati svaku eventualnu
nesigurnost, najbolji je jamac za brzo uenje. Otkako mi je neki teajac povjerio da ne eli enu
ekati u gostionici jer da je to skuplje nego da sjedi ovdje, naglaavam na poetku svakog teaja
koliko
je
AT
vaan
i
za
prividno
zdravog
ovjeka.
Ljudi slabe linosti lake e nauiti AT od ljudi jake linosti u kojih je snano razvijena svijest o
vlastitoj individualnosti, ali nerazvijena sposobnost identificiranja. Slabo razvijena sposobnost
loginog razmiljanja pomae uenju AT-a a isto mu tako pomae vrsto uvjerenje da e AT
nauiti. ovjek koji je po prirodi ravnoduan pa sve trpi i prihvaa openito je prikladniji za AT od
nemirnog,
nervoznog,
aktivnog
i
nepovjerljivog
ovjeka.
Vjera pomae ta uzreica, zasnovana na iskustvu, osobito je vrijedna ba kod uenja AT-a.
Premda vjera nije svima zajednika, trebali bismo ipak svjesno smoi hrabrosti da vjerujemo jer
ucijepiti ovjeku vjeru znai udesetorostruiti njegovu snagu pie Le Bon u svojoj knjizi
Psihologija masa. Koliko je snaan psiholoki efekt vjere ovjeka u ljekovitu snagu metode ili
jednog
medikamenta
dokazuje
nam
takozvani
placebo-efekt.
Rije placebo potjee iz latinskog i znai svidjet u se. Placebo je preparat bez djelovanja,
prividni lijek. Dajemo ga umjesto kakvog djelotvornog preparata na koji je vanjskim izgledom
nalik, ali zapravo sadri samo jednu nedjelotvornu supstanciju kao to je eer ili neto slino.
Ako ni lijeniku ni osobi s kojom se vre pokusi nije poznato radi li se o placebu ili o pravom
lijeku, govorimo o dvostruko slijepom pokusu. Prilikom razliitih pokusa te vrste dokazano je da
se kod 30 do 60 posto sluajeva pokazuju autosugestivna djelovanja placeba. Pozitivno se
autosugestivno
djelovanje
najee
moglo
zapaziti
kod
glavobolje.
Volja veoma negativno djeluje na uenje AT-a. Ako se ovjek koji ui AT previe napree da ga
naui, on time esto spreava uspjeh. Pri tom govorimo o principu paradoksne intencije. Svjesni
napor volje podraava i pojaava suprotne impulse. Grevito htijenje s jedne strane i bojaljive
sumnje s druge koe realizaciju. O tome kae Schultz da bismo trebali popustiti vlastitoj sklonosti
pasiviziranja
i
prihvatiti
to
stanje.
Tko se moe opustiti, prepustiti se neaktivnosti, najee e bez potekoa ovladati AT-om.

Kad vjebamo?
Schultz je uvijek iznova upozoravao na to da samo sustavno-metodiko svladavanje programa
moe dovesti do uspjeha u granicama danih mogunosti. Drugim rijeima: poetnik e pravilno
postupiti ako se to tonije pridrava uputa to ih daje voditelj teaja. Moda je u pojedinim
sluajevima opravdana neka vrsta irokogrudnosti u pridravanju propisanih vjebi, ali za veinu
sudionika
bolje
je
ako
na
poetku
rade
sistematski.
Svatko e sam odrediti koje je vrijeme za nj najpovoljnije. Veina e posljednju vjebu odrati
neposredno prije no to poe spavati. Kako emo jo vidjeti, to ima brojne prednosti. Veernji
trening
je
apsolutno
potreban.
I zapoinjanje novog dana s jutarnjim obrokom AT-a za mnoge je ve postalo nekom vrstom
duevne toalete. Tko smatra da nema vremena za tih pet minuta, vara sam sebe. To je
najvjerojatniji izgovor koji se moe nai. Moda je ve znak prenapetosti. Upravo ujutro moe
ovjek dokazati da se ne povodi za svojim pogrenim predodbama. Vjebati ujutro znai
odravati
distancu
prema
zahtjevima
i
pritiscima
i
pobjeivati
ih.
Mnogi su sudionici teajeva izvijestili da su za vrijeme jutarnjeg treninga ponovo zaspali.
Preporuili smo im da za vrijeme vjebi u mislima izgovaraju ovo geslo:
Pomou

vjebe

ostajem

slobodan

svje.

To geslo moramo sami sebi govoriti i onda ako po podne treniramo u uredu, odnosno na radnom
mjestu gdje bi bilo nepoeljno da zaspimo. Popodnevne vjebe su prikladnije za one koji su ve
iskusni. Ako se pravilno izvode, uteuju nam alicu kave, jer se nakon vjebi ponovo osjeamo
svjeima. Na taj nain moemo smiljeno svladati umor koji se pojavljuje nakon jela.
Ako ovjek koji trenira nema na raspolaganju posebnu prostoriju pa mora trenirati okruen
kolegama na radnom mjestu, esto e mu biti teko leerno izvesti vjebu. Teajci su me ve vie
puta zamolili da im savjetujem to da u takvom sluaju rade. Jednom smo se sloili u tome da e
ovjek koji trenira rei ostalima koji se s njim nalaze u istoj prostoriji: ujte, moj mi je lijenik
savjetovao da se za podnevne stanke bavim internom gimnastikom, autogenim treningom kako
bih zaustavio daljnji razvoj moje bolesti (pa bile to i proirene vene). Moete mirno i dalje
razgovarati,
samo
mi
se
slijedeih
pet
minuta
nemojte
izravno
obraati.
Drugom jednom prilikom savjetovali smo ovjeku koji je trenirao AT da kae kolegici, strastvenoj
puaici, s kojom je sjedio u istoj sobi: Ono to je za vas cigareta, za mene je AT. U toku
prijepodneva vi popuite deset cigareta, a ja treniram samo jednom. Ostavite me bar za to
vrijeme
na
miru
kako
bih
se
mogao
potpuno
usredotoiti
na
trening.
Dakako da se mogu nai i druga objanjenja, ali u oba ova sluaja radilo se o tome da se
podupre
slabo
razvijeni
osjeaj
za
svoju
individualnost.
Sto redovitije ovjek trenira, to e se lake pokazati uinci treninga.

Svakog dana deset minuta

Na poetku teaja odredit emo za prvu vjebu otprilike jednu minutu. Na kraju teaja moemo
raunati ve sa otprilike pet minuta za svaku vjebu. A kad onda ukljuimo jo i gesla, vjeba
moe trajati do deset minuta. Tih deset minuta je, meutim, investirano za ivot u zdravlju!
Uei AT moramo redovito triput dnevno vjebati, im smo zadovoljni s uspjehom vjebanja,
automatski emo prijei na odravanje nauenoga. Tada bismo trebali vjebati najmanje jednom
dnevno.
Ako to moemo organizirati, vjebat emo u malo zamraenoj prostoriji koja ne smije biti previe
topla. Prozore emo zatvoriti da bismo izbjegli podraaje koji bi nam mogli smetati, buku, ali
takoer i vjetar. S punim elucem ne moemo dobro vjebati, a to vrijedi i za autogeni trening.
Ako smo neposredno prije treninga pili kavu, openito emo se teko usredotoiti na trening.
Uspjeh ovisi u prvom redu o sposobnosti koncentracije. Zataji li nam koncentracija, moemo
kadto pomoi sebi na taj nain da zamislimo kako smo upravo stigli s dugake etnje pa se
osjeamo
ugodno
umorni.
Takva
predodba
olakava
vjebanje.
Brojni su individualni uzroci zbog kojih ne moemo koncentrirati misli. Mnogi sudionici teajeva
kau da se uveer, ako su pili vina, teko mogu koncentrirati za autogeni trening. Drugi su se
nali u slinom poloaju poto su pili aj, jeli sir ili neku drugu hranu. Uivaoci droga kau da im
hai oteava koncentraciju. aa piva, naprotiv, olakava vjebanje. ovjek nee moi svakog
dana vjebati s jednakim uspjehom. No ipak se moe rei: to je ovjek iskusniji u AT-u, to manje
e ga smetati vanjski ili unutranji momenti, ve prema arapskoj poslovici psi laju, ali karavana
prolazi.

Koija kao uzor

Razumljivo je da se vjeba u poputanju napetosti moe provesti samo onda ako ovjek koji
vjeba nije u stavu napetosti. U teaju se veinom vjeba u takozvanom koijakom stavu.
Sjedei se uspravljamo, isteemo kraljenicu, a zatim se u tom stavu sputamo. Pri tom ne
smijemo prignjeiti trbuh pa se prema tome ne smijemo nagnuti naprijed. Glava labavo visi prema
naprijed,
kod
jednog
jae,
kod
drugog
slabije.
Ruke lee na stegnima napete. Ne bi se smjele dodirivati jer to veinom smeta i skree panju.

Ruke su blago svinute u laktu, a noge malo rairene. Potkoljenice sainjavaju s natkoljenicama
kut
od
90
stupnjeva
pa
dakle
stoje
okomito
na
tlu.
Oni su kapci sklopljeni. Meu tri tisue sudionika teajeva dosad sam otkrio samo jednog koji je
radije trenirao poluotvorenih oiju. Dno jezika je labavo i teko, donja eljust mlohavo ovjeena,
ali
usta
pri
tom
ne
moraju
ostati
otvorena.
To takozvano koijako ili aktivno sjedenje moemo zauzeti bilo gdje da se nalazimo i u svako
vrijeme.
Pri pasivnom sjedenju naslanjamo se leima na naslon stolca. Kod kue moemo to najlake
provesti u naslonjau, ali i na stolici. Ako je mogue, moramo glavu nasloniti prema natrag. Ruke
miruju na ruicama naslonjaa. Ako to nije mogue, sjest emo u koijakom stavu. Noge ne
smijemo prebaciti jednu preko druge to smeta. Veina ljudi najradije vjeba leei. Najbolje je
da se udobno ispruimo na leima, pri emu glava treba da je malo uzdignuta. I u tom stavu su
ruke blago svinute u laktovima, dok dlanovi treba da lee na stegnima. Tko u tom stavu osjeti
stezanje u prsnom kou ili kakve druge neugodne simptome, moe pod ramena podmetnuti
jastuk. Ako noge nisu napete, stopala e biti malo nagnuta prema van. Ako su uzdignute prema
gore,
znai
da
se
tijelo
jo
uvijek
nije
oslobodilo
napetosti.
Ljudi s iskrivljenom kraljenicom trebaju ispod koljena provui dva pokrivaa kako bi mogli leati
bez napetosti i smetnji. Ne moe svatko lako trenirati leei na leima.
Gotovo u svakom teaju pojavljuje se pitanje smije li se trenirati u stavu u kojem ovjek obino
zaspi. Onaj tko, na primjer, ima malo svinutu kraljenicu ili kakvo organsko srano oboljenje,
esto najradije spava leei na desnoj strani. Dakako da i u tom poloaju smijemo trenirati. Neki
ljudi mogu s uspjehom trenirati AT i leei na trbuhu ako redovito spavaju u tom poloaju. Cilj
emo, uostalom, poluiti sporije ako svaki put treniramo u nekom drugom stavu. Upravo poetnici
trebali bi pri treningu redovito zauzimati isti poloaj jer e pri tom bre postii uspjeh.

Poputanje napetosti kao uinak

Uspjelo izmjenjivanje napetosti i oputanja odluuje o tome da li se osjeamo dobro ili loe.
Tjelesno ukruen i napet ovjek istodobno je i psihiki ukruen, a njegovi odnosi prema okolini
veinom
su
trajno
ukrueni.
U ovjekovu su ivotu uvijek postojale napetosti one jednostavno spadaju u njega. ini se,
meutim, da se danas tee oputamo nego u prijanjim vremenima, kad je dan zavravao u
mirnijoj atmosferi. Osim toga, ini se kao da danas tee podnosimo napetosti i tee ih se
oslobaamo
nego
prije.
ivot bez napetosti ne postoji. Pa ipak ovjek tei za njom. Bez obzira na to, nazivamo li je rajem,
nebom ili sreom u sluaju potrebe, to jest u sluaju nevolje, ovjek je spreman da skrati put
onamo, na primjer s drogama, pa ak i tako da drugim ljudima nanosi tetu.
Svatko drukije reagira na stanje napetosti. Uostalom, svaka bolest vodi do pojaanja napetosti
koja se moe oitovati fiziki, psihiki i socijalno. Svi mi poznajemo nervozne ljude ija nam
neprekidna razdraenost smeta. Oni se nalaze u stanju trajne pretjerane napetosti.
Mnogi ljudi nose krinku, iza koje se krije duevna ukruenost. Ukrueni ljudi pokazuju, meutim,
veinom i napetost u miiima. Amerikanac njemakog porijekla Wilhelm Reich smatra da svaka
maska vodi do posve odreenih ukruivanja miia i do greva u njima, do pravog pravcatog
miinog oklopa. Na takva grevita stanja moemo djelovati usmjerenom masaom i
specijalnim vjebama za poputanje napetosti. Time donekle djelujemo i na masku. Te ve
odavno poznate povezanosti izmeu psihe i tijela sveo je Amerikanac Julius Fast na kratku
formulu: Tijelo je poruka. Ono nam pokazuje i izraava sve to se, neprimjetno, u nama zbiva.
Premda je sposobnost oputanja posve normalan proces, ipak se njime ne moemo uvijek
osloboditi napetosti. Suvremen se ovjek nalazi da bismo kao usporedbu posegli za poznatom
slikom iz sporta trajno u zaletu, a da pri tom uope ne skoi. Ve prije dvadesetak godina iznio
je medicinski novinar J. D. Ratkliff da pretjerano optereenje ubija vie ljudi nego bilo koja druga
opasnost koja prijeti naem ivotu. Mogli bismo rei i to da nam pomanjkanje poputanja

napetosti oduzima ivot. Vjebe kretanjem polagano tumaranje po prirodi, temperamentni ples,
otra gimnastika sve to dovodi na prirodan nain do poputanja napetosti. Pomou promiljenih
stanki i izmjena u vrsti zaposlenja na primjer, zamjena rada s hobijem i obratno moe takoer
dovesti
do
oputanja.
Metoda poputanja napetosti u AT-u poputanje napetosti putem koncentracije savreno je
skrojena za suvremenog ovjeka koji stalno pati zbog pomanjkanja vremena. Metodom AT-a
trebali bismo se sluiti u vlastitom interesu i neprekidno je iznova vjebati. U tom je smislu
oputanje pravi radni uinak, jer vjebanje trai znaaj i izdrljivost. Osim toga, ono pridonosi
dozrijevanju
linosti.
Posveujui se svom tijelu, ovjek koji trenira spoznaje da ne samo to ima tijelo ve je i on sam
tijelo, kako je to jednom lijepo reeno. Osobe koje se podvrgavaju pokusima moraju prema
Schultzu
pasivno
osjeajui
kliznuti
u
svoj
fiziki
doivljaj
tijela.
U svojoj se predodbi ovjek premjeta u organ na koji treba utjecati. To nema nieg zajednikog
s voljom, jer volja pri tome samo smeta. Autosugestija se mora odvijati bez napora volje. Tko
grijei protiv toga vanog osnovnog naela, moe izazvati upravo obratne uinke. Sjetimo se
samo kako je kad elimo zaspati. Tko silom eli zaspati, redovito sam sebi oteava zapadanje u
san,
pa
kadto
uope
ne
moe
zaspati.
Neki teajci teko razlikuju koncentraciju, unutranju sabranost, koncentriranje na specijalne
predodbe (Schultz) od volje praene aktivnom napetou. Potpuno preputanje sadraju gesla
je u neku ruku takoer naputanje svoje linosti, zaboravljanje samog sebe. Ono nam osigurava
uspjeh u vjebanju. Neurolog G. R. Heyer formulirao je jedno od najee citiranih naela AT-a:
Tko
je
nauio
da
se
u
AT-u
opusti,
taj
e
postati
spokojan.
Zato
opozvati?
Misli, predodbe a u jo veoj mjeri gesla (zamisli) tee, kako ve znamo, tome da se ostvare.
Ako mi sebi, dakle, prema prvoj formuli vjebe predoimo: Desna je ruka vrlo teka, onda se u
ruci pojave promjene, kojih openito ne ba neugodne simptome moemo ukloniti opozivanjem. I
ovdje se ravnamo tono prema Schultzovim podacima. ak i onda ako uope nita nismo osjetili,
ipak
moramo
provesti
opozivanje.
Gesla
(formule)
za
opozivanje
glase:
Ruke vrsto, ili Ruke pruiti i svrnuti, duboko udisati
i otvoriti oi
Pri tom se ruke najprije odluno svinu i isprue. Oito je, uostalom, dovoljno da se miii ruke
izometriki nekoliko puta napnu i opuste. Koliko sam mogao zapaziti, djelovanje je jednako kao i
onda kad ruke pruamo i svijamo. Opoziv ne djeluje uvijek tako dobro ako najprije otvorimo oi a
zatim napnemo miie ruku i duboko diemo. U tom sluaju moe se i dalje nastaviti osjeaj
teine,
ali
i
svrbe
i
stezanje.
Neki sudionici teaja kau da se osjeaj teine u rukama zadrao nekoliko sati, pa ak i dana.
Kad smo istraili uzrok tome, veinom se moglo dokazati da formula treninga nije bila pravilno
opozvana.
to odlunije, snanije i savjesnije provedemo opozivanje, to sigurnije e ono djelovati.
Zaspemo li za vrijeme vjebe, ne moramo naloge opozvati. U svakom se teaju nae i takvih
sudionika koji opoziv iz bilo kakvog razloga nisu uli ili zapamtili, pa se bude nou uslijed grinje
savjesti
govorei
sami
sebi:
Pa
ja
sam
zaboravio
opoziv.
Slino se dogaa ako nam kod kue za vrijeme vjebi odjednom neto zasmeta, na primjer
zvonce na vratima ili telefon. Pri tom ovjek koji vjeba osjeti kratak ok, a taj ok ini opoziv
suvinim. Nije, dakle, potrebno da posjetioca koji nam je doao usred vjebi uvedemo u sobu i
odmah mu se ispriamo da moramo proviriti u kuhinju kako ne bi neto zagorjelo pa ga ostavimo
samoga u stvari samo zato da bismo opozvali geslo.

Vjeba za teinu

Pretpostavka

za

Prva
Desna

je

tu

vjebu

jest

formula
ruka

da
vrlo

ovjek

sjedi

teka

ili

lei

vjebe
(otprilike

potpuno
6

oputen.
glasi:
X)

Ljevaci e odabrati lijevu ruku, jer prema njoj imaju tjesniji odnos, dakle: Lijeva je ruka vrlo
teka.
Formulu (geslo) vjebe predoujemo sami sebi vrlo ivo. Ne izgovaramo je. Dosad je u mojim
teajevima samo jedan teajac rekao da formulu posve tiho izgovara sam za sebe. Ali na kraju
teaja
i
on
je
osjetio
to
kao
smetnju
i
nije
je
vie
izgovarao.
Razumljivo je da se ovjek pokuava koncentrirati; to znai da se sabere to jae moe i
koncentrira na vjebu koju izvodi. Ipak se ne moe izbjei da se odjednom pojave ideje, misli i
sjeanja. U takvom sluaju ne smijemo postati nestrpljivi, ve moramo, ne napinjui previe volju,
ponovo usmjeriti misli na formulu vjebe kojom se upravo bavimo. Ako se nipoto ne moemo na
nju koncentrirati, moda e biti potrebno da iznova zaponemo treningom. Katkad neemo uspjeti
ni pri tom drugom pokuaju. U tom je sluaju najbolje da vjebu odgodimo.
U mislima izgovaramo formulu vjebe za teinu otprilike est puta, a zatim ubacujemo reenicu:
Potpuno sam miran i nakon nje ponovo est puta u mislima izgovaramo: Desna je ruka vrlo
teka.
Vrijeme u toku kojega predoujemo sebi teinu kod svakog je pojedinca razliito. Mnogi sudionici
teaja trebaju za est uzastopnih predodbi formule za teinu otprilike 5 sekundi. Ta formula
vjebe koju u toku prvog tjedna vjebanja sebi svaki put predoujemo otprilike 18 puta a zatim
umetak:
Potpuno
sam
miran
zahtijevaju
zajedno
otprilike
jednu
minutu.
im se, meutim, za vrijeme vjebe ne osjeamo vie dobro, prekidamo je i opozivamo.
Osjetimo li da e nam odlutati misli, moemo formule izgovarati u sebi i bre, a bit e djelotvorno
ako
ih
samo
odbrbljamo.
Brojni sudionici teajeva osjete ve na prvom satu teaja teinu u ruci, a neki osjete ak i toplinu.
Drugi trebaju, naprotiv, od nekoliko dana pa do dva tjedna da bi osjetili teinu. A neki e tek nakon
tri
do
etiri
tjedna
s
olakanjem
izvijestiti
da
su
uspjeli.
Vrlo se rijetko dogaa da se osjet teine ostvario jo kasnije. Da bismo ubrzali ostvarenje,
moemo sebi u mislima predoiti da nosimo aktovku punu tekih knjiga to je ve mnogom
teajcu pomoglo. Mogli bismo ak i odmah predoiti sebi teinu u objema rukama. Meutim, to
poetniku oteava da misli usredotoi na odreeni dio tijela to je na poetku teaja osobito
vano.

Vjeba za toplinu
Openito emo nakon dva tjedna poeti s vjebom za toplinu bez obzira na to jesmo li postigli
osjeaj
teine
ili
nismo.
Veinom
se
dvotjedni
turnus,
uobiajen
na narodnim sveuilitima, ne moe provesti. Normalne teajeve od sedam ili osam dvostrukih
kolskih sati vodimo redovito kroz deset tjedana. Budui da je Bonn izrazito inovniki grad, ima
u svakom teaju mnogo sudionika koji zbog slubenih razloga ne mogu dolaziti svake veeri. U
tim i slinim sluajevima preporuujem teajcima da svakog tjedna svladaju jednu vjebu, a da
vjebanje srca naelno propuste. Pojave li se i najmanje komplikacije ili neke nejasne popratne
pojave,
vjebu
treba
odmah
opozvati.
Vjeba za toplinu usmjerena je na oputanje krvnih ila u tijelu; ako se u desnoj (ili lijevoj) ruci
pojavila toplina, znai da je u krvnim ilama popustila napetost. Teina znai, naprotiv, oputanje
miia.
Nova
formula
glasi:
Desna (lijeva) je ruka posve topla, tako da dosadanja vjeba u cijelosti glasi: Potpuno sam
miran (1 X) Desna ruka je jako teka (otprilike 6 X) Potpuno sam miran (1 X) Desna je ruka
posve topla (otprilike 6 X) Potpuno sam miran (1 X) Desna je ruka posve topla (612 X)

Opoziv:

Ruke

vrste,

duboko

disati

otvoriti

oi.

Nije rijetka pojava da se osjet topline moe bre ostvariti od osjeta teine. Ako se ni nakon dva
tjedna vjebanja ne pojavi osjet topline, moemo preporuiti da sudionik teaja neposredno prije
treninga okupa ruku u toploj vodi ili da je poloi na topli radijator. Sjeanje na pri tom doivljenu
toplinu olakava ostvarenje. Formulu vjebe ne smijemo nipoto izmijeniti: Desna je ruka vrua.

to se zbiva u ruci?
Javljanje osjeaja teine u ruci znai da su se miii ruke opustili. Ako to redovito vjebamo, osjet
teine pojavit e se brzo i jasno sve dok naposljetku ne bude dovoljno da samo pomislimo na
teinu pa da je odmah i osjetimo. S druge strane osjet topline je posljedica poputanja napetosti u
stijenkama krvnih ila. Obratno, hladnoa pokazuje da je kolanje krvi u tom dijelu tijela zakoeno.
Dokazano je da se usporedo s osjetom teine i topline odvijaju stvarne tjelesne promjene i da se
pri tom, dakle, ne radi o uobraenju, o zavaravanju samog sebe. Poloimo li obje ruke na vagu i
izazovemo li osjet teine i topline, moi emo utvrditi da se teina ruke na koju je geslo
usmjereno
poveala
zbog
pojaanog
priliva
krvi.
Do povienja temperature u ruci dolazi zato to je u stijenkama krvoilja popustila napetost pa se
uslijed
toga
pojaao
priliv
krvi.
Osjetljivim specijalnim termometrima uspjelo je dokazati da to povienje temperature moe
iznositi vie od dva stupnja, na aci ak i znatno vie, pogotovu ako je vanjska temperatura bila
niska.
Tu pojavu iskoritavaju mnogi ljudi uvjebani u AT-u pa se zimi odriu rukavica, i na etnji
uspjeno koncentriraju toplinu u hladne i nezatiene ui, pravodobno zagriju mokre i hladne
noge, pa ak se odriu i zimskog ogrtaa jer se mogu sluiti internim centralnim grijanjem. Na
tom bi podruju, meutim, svatko morao poznavati svoje mogunosti i ne bi se smio upustiti u
previe
smione
pustolovine.
Vegetativni ivani sistem je autonoman, samostalan u svojoj funkciji i sa svojim je nairoko
razgranatim spletom ivaca tako tijesno povezan s pojedinim miinim vlaknima da se stanje
napetosti jedne skupine miia automatski prenosi na susjednu skupinu. Ako je, dakle, popustila
napetost jedne ruke, dolazi automatski, pa ak i nuno, do takvih pojava i u susjednim skupinama
miia.
Obratno, znamo da se depresivna raspoloenja isto tako odraavaju fiziki kao to se odraavaju
optimistika, dobra raspoloenja. Bez tih prijenosa utjecaja formule vjebi uope ne bi mogle
djelovati. Prema tome je potpuno pravilno ako govorimo o miinoj psihi jer izmeu linosti i
njezinih pokreta postoje zakonski odnosi. Uostalom, to je bilo oduvijek poznato.

Generalizacija
Osjeti teine i topline openito se najranije pojavljuju u ruci koja je blia ovjekovom Ja, ali se
ubrzo pojavljuju i u drugoj ruci. Kasnije se pojavljuju i u nogama te u itavom tijelu. Kod tog
razvoja koji se iri i kojeg elimo postii govori Schultz o generalizaciji. Tendencija generalizacije
bila je ve ranije opisana kao transfer; to je psihofizioloki fenomen koji pomae uspjehu naeg
treninga.
Otprilike 80 posto ljudi koji vjebaju AT osjeaju teinu osim u desnoj ruci (odnosno u lijevoj,
kad je rije o ljevacima) najprije jo i u drugoj ruci, a ostali u itavoj polovini tijela, no takoer
naizmjence
i
difuzno
u
itavom
tijelu.
Sto smo iskusniji u autogenom treningu, to su vie osjet teine i topline refleksno uvjetovani.
Mnogi teajci osobito djeca i omladinci kau da se osjet teine i topline kod njih javlja ve u
asu
kad
se
namjeste
u
poloaj
za
trening.
Meutim, moe se dogoditi da se osjet teine ne pojavi naprije u onoj ruci na koju smo se

koncentrirali. To nije toliko u vezi s generalizacijom koliko s faktorima koji se ne mogu uvijek lako
protumaiti, na primjer, s nesvjesnim protivljenjem u tijelu. Kod nekog se profesionalnog
nogometaa osjet teine najprije pojavio u desnoj nozi o kojoj je ovisio sav njegov prihod u ivotu,
pa mu je ta noga bila blia od desne ruke. im je spomenuta ta pojava, u jednom od mojih
teajeva teajci su to odmah prokomentirali: to jedan ima u glavi, drugi ima u nogama, trei u
rukama...
Na kraju teaja mijenja njegov voditelj, uzimajui u obzir uspjeh sudionika a i generaliziranje,
vjebene formule Ruke posve teke i Ruke posve tople. Kasnije mogu teajci sami sebi
govoriti:
Mir

teina

toplina.
Ako se teina i toplina pokau u objema rukama, teajci s pravom pripominju da bi odmah od
poetka
formula
mogla
glasiti:
Ruke
su
posve
teke.
To je u naelu pravilno, a u pojedinim sluajevima moe biti i dobro. Meutim, u toku onih brojnih
godina otkako je Schultz u Berlinu vodio teajeve, ispostavilo se da to sudionike dovodi u zabunu
pa su se najprije koncentrirali na jednu, a zatim na drugu ruku. Zato je lake ako se najprije
koncentriramo samo na jednu ruku, onu kojom se bolje sluimo.

Formula za vjebu kao geslo

Umjesto formule Potpuno sam miran sve vie i vie se udomauje formula Savreno sam
miran. Ona donosi vie i moemo joj se bolje prepustiti. Mislim da je lijenica G. Eberlein iz
Leverkusena prva preporuila rije savreno. U jednom od mojih teajeva prepustio sam
teajcima da odaberu izmeu rijei potpuno i savreno. Velika veina odluila se za
savreno.
Pod rijeju geslo razumijemo one autosugestivne reenice to ih usvajamo predajui se AT-u.
Strogo uzevi, ovamo bismo mogli ubrojiti i dosad navedene formule. To posebno vrijedi za
formulu Savreno sam miran. Sada kad znamo kako dolazi do generalizacije, jasno nam je da
ta reenica tei k tome da se ostvari ona je dakle i zamisao. Ve na kraju teaja kau svi
sudionici
da
se
osjeaju
mirniji.
Formula

savreno

sam

miran

je

geslo

koje

se

kod

nas

najee

primjenjuje.

Veoma je korisno da sebi upravo tu formulu to intenzivnije predoimo. Ima vrlo malo ljudi kojima
ne bi koristilo da imaju vie mira. Ta formula smirivanja normalizira krvni tlak, ublauje boli i
smiruje greve kod nekih unutranjih bolesti kao to su astma, eluane kolike, zaepljenost i
druge.
Dakako
da
pri
tome
djeluju
i
predodbe
teine
i
topline.
Schultz je elio da se formula Potpuno sam miran shvati samo kao umetak koji ukazuje prema
cilju treninga. Oito se bojao da bi se sudionici mogli potpuno usredotoiti samo na tu formulu, to
bi znailo vraanje u coueizam, autosugestiju (autopersuaziju). Prema tome vrijedi pravilo:
gesla poinjemo usvajati tek nakon generalizacije i prekopavanja.

Vjeba za srce
Ve i te dvije prve osnovne vjebe dovode do djelotvornog prekopavanja nakon kojeg se
umanjuju a esto i potpuno izlijee brojne funkcionalne smetnje. Doivljavanje topline djeluje i na
krvotok sranog miia, i to tako da se poputanje napetosti u stijenkama krvnih ila reflektorno
iri s lijeve ruke na srane klijetke, na koronarne sudove. Uslijed toga dobiva srce vie krvi i kisika
pa
iezavaju
i
bolovi
u
njemu.
Ne ogreujui se ni o AT ni o njegova autora, smirivanje srca moe se zamijeniti vjebom
disanja, kako to uvjerljivo dokazuju razni strunjaci. Mi smo, meutim, ipak ostali kod Schultzove
sheme.
Pri vjebama za srce pojavljuju se u mojim to se tie teajaca vrlo raznoliko sastavljenim

teajevima ona sporedna djelovanja, koja se relativno najee pokazuju, no ipak su, sve u
svemu, prilino rijetka. Veinom ih izazivaju prekidi zbog iekivanja. Ako je neki sudionik na
teaju iz bilo kojeg razloga morao propustiti taj sat i ako su se kod njega ve nekom prilikom
pojavile srane potekoe, redovito mu savjetujem da kod kue sam izvodi vjebe za srce.
Nova
Srce

formula
kuca

za
posve

vjebu
mirno

glasi:
snano.

Tu vjebu preporuujemo mladim ljudima i onim sudionicima teajeva koji imaju nizak tlak.
Drugim teajcima preporuujemo da dadu prednost reenici Srce kuca posve mirno i jednolino.
Gotovo u svakom teaju, koji u pravilu obuhvaa otprilike stotinu sudionika, moramo za ponekog
teajca potraiti formulu koja neupadljivije oznauje rad srca od one dvije ve navedene. Pri tom
se, kako to podvlai poznati psihoterapeut Hellmuth Binder iz Bad Driburga, formula Srce radi
posve mirno uvijek pokazala dobrom. Za vrlo osjetljive ljude predlae slinu uspjenu pomonu
formulaciju i neurolog Hellmuth Kleinsorge. Bilo kuca mirno i snano. Ako nekom srce radi
nepravilno, to je veinom psihiki uvjetovano, preporuujemo mu formulu: Srce radi posve
mirno
i
jednolino.
Svi autori slono i odluno upozoravaju da se formula za vjebu ne smije izmijeniti u Srce kuca
posve mirno i polako. Na tu formulu reagira srce izvanredno osjetljivo, tako da moe doi do
smetnji.
O sposobnosti srca da reagira na razne osjeaje govore stare narodne izreke: Srce mi udara u
grlu; udara kao da e se raspui; od jada umalo to mi nije puklo srce; tuga mi je legla na srce;
srce mi je stalo od prepasti; to me je predbacivanje pogodilo u srce; srce mi poskakuje od radosti;
kamen mi je pao sa srca; ta me je vijest pogodila u srce; doekao sam taj dan laka srca, itd.

Kako otkrivamo svoje srce?

Jo prije nego to je dr Barnard izvrio svoje uzbudljivo prvo presaivanje srca, znali smo da je
srce mii koji radi poput sisaljke. Ali srce je preko vegetativnog ivanog sistema tako usko
povezano sa svim psihikim podraajima da se nekada moglo vjerovati kako je ono sjedite nae
savjesti shvaanje o kome jo i danas svjedoi izraz biti bez srca.
injenica je, meutim, da samo svaki drugi sudionik teaja osjea svoje srce, dok druga polovina
teajaca uope ne zna da ima srce. To znai da je ta skupina osjeala srce tek pri tjelesnom
optereenju. No tko se zna sabrati i paljivo osluhnuti, sigurno e uti kako mu srce kod psihikih
uzbuenja glasno kuca. esto itamo u novinama, da se, na primjer, za vrijeme kakve
dramatine nogometne utakmice neki gledalac toliko identificirao sa svojom momadi da mu je
puklo srce dobio je srani infarkt. ovjeku zdravog srca ne moe se to dogoditi.
Ako srce ne osjeamo, moemo se posluiti razliitim smicalicama da ga prizovemo u svijest.
Svoje srce moemo, na primjer, otkriti ako negdje na tijelu potraimo bilo pa pratimo njegove
otkucaje. Moemo i gumeni prsten navui na jagodicu prsta tako da e bilo udarati u to stegnuto
mjesto. Moemo i zaepiti ui, pa emo takoer osjeati bilo kao udaljeno kucanje srca. Dok
leimo, moemo pod desni lakat gurnuti jastuk, a zatim desnu ruku poloiti na podruje srca. Pri
tom ruka vri funkciju pokazivaa smjera, a ne organa za opipavanje. im smo osjetili ivo srce,
vraamo ruku na njezin poloaj uz tijelo. Nerijetko mi teajci govore da bilo osjeaju na vratu, na
zglobu ake ili lakta i da im ono slui kao putokaz za praenje rada srca. Vjeba sada glasi:
Savreno
Desna
Potpuno
Desna
Potpuno

je
je

sam
ruka
sam
ruka
sam

miran
posve
miran
potpuno
miran

(1
teka

(6
(1

topla

(6
(1

X)
X)
X)
X)
X)

Srce
kuca
posve
mirno
i
Potpuno
sam
miran
Opoziv: Ruke vrste duboko disati otvoriti oi.

snano
(1

(6

X)
X)

Vjeba za disanje
Ve na drugom ili treem satu teaja kau neki sudionici da im disanje pri uspjenom treningu
postaje
mirnije
i
jednolinije.
Nova
Disanje

formula
posve

glasi:
mirno

Time ne mislimo rei da bi na disanje trebalo utjecati. Naprotiv, disanje bi se trebalo razviti samo
po sebi pa bi mu se ovjek morao prepustiti kao kad pliva na leima mirno leei na lagano
uzburkanoj povrini vode, pie Schultz. Drugim rijeima: trebamo prepustiti tijelu da samo die.
Treba izbjegavati namjerne pokrete disanja, svjesno disanje. Zbog toga je Schultz odabrao kao
potporni umetak formulaciju Die me, to su je izmislili sudionici njegovih teajeva, to
moramo,
razumije
se,
shvatiti
vie
kao
cilj
negoli
kao
zadau.
Ne postoji disanje koje bi za sve bilo podjednako pravilno. Kao i sve ostale organske funkcije, i
disanje ovisi o raspoloenju. To nam pokazuju brojne, svima poznate reenice: Od uzbuenja mi
je zastao dah; uvi tu vijest, poela je naglo disati; disao je na mahove; pri tom je izgubio dah;
grevito
je
hvatao
dah,
itd.
Napeti i uzbueni ljudi diu nepravilno pa im koleba i volumen udisaja. Zbog toga i beki
psihoterapeut Heinrich Wallnofer u takvim sluajevima preporuuje Schultzov dodatak: Disanje
posve mirno i jednolino. Ta je inaica korisna za brojne ljude s osjetljivim vegetativnim ivanim
sistemom. ak ako teajcima i ne kaemo da nije posve sigurno da formula za vjebu sa jest
ima nekih prednosti pred formulom sa postaje, ipak se ponekad javlja nekoliko teajaca kojima
se oblik postaje ini simpatinijim i jasnijim. Ti bi ljudi morali dakle, kod svih formula za vjebu
upotrebljavati tu rije, tako da mogu rei takoer: Desna mi ruka postaje vrlo teka. Dakako da
moemo ispustiti glagol pa rei: Desna ruka vrlo teka. Nae formule glase, dakle, sada ovako:
Potpuno
Desna
Potpuno
Desna
Potpuno
Srce
Potpuno
Disanje
Normalno
Disanje
Opoziv:
otvoriti oi.

sam
je

ruka
sam

je
kuca
posve
posve
Ruke

ruka
sam
posve
sam
mirno
diem
mirno
vrste

miran
vrlo
miran
vrlo
miran
mirno
i
miran
i
i

(1
teka

(6
(1

topla
(1
snano
(1
jednolino
(1
jednolino
duboko

(6
(6
(6
(6
disati

X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)

Vjeba za trup
Poto smo tako nauili opustiti udove, srce i organe za disanje, trbune organe smirujemo
formulom koja se odnosi na ivani splet u trbuhu poznat pod nazivom pleksus solaris ili sunani
splet:
Sunani

splet

strujno

topao

Neka nam ponovo nekoliko narodnih uzreica rekne, koliko ti organi ovise o naim osjeajima:
To mi teko lei na elucu; imam osjetljiv eludac; to je da se pobljuje; die mi se u; pljujem

otrov
i
u;
sav
sam
poutio
od
jada;
to
mi
ide
na
jetra
itd.
I muskulatura eluca i crijevnog trakta takoer vrlo osjetljivo reagira na sve promjene naeg
raspoloenja, tako da strah doista moe dovesti do toga da nam se crijeva spontano isprazne.
Naprotiv,
kod
ukruenih
osoba
moe
strah
dovesti
do
zaepljenosti.
ak i probavne lijezde razabira vrlo fine razlike u naem duevnom raspoloenju gotovo jednako
tono kao to seizmograf oznauje valovite pokrete zemljine kore. Ako, dakle, nekome neto lei
u elucu poput olova, to znai da su eluane lijezde otkazale poslunost te zahtijevaju najprije
oputanje,
a
zatim
jelo.
Svatko od nas zna kako brzo reagiraju lijezde slinovnice pojaanom djelatnou kad ovjek
ugleda svoja najmilija jela ili osjeti njihov miris. Ne vjerujte da eluane lijezde reagiraju manje
osjetljivo. Tko i dalje sumnja u mo predodbe, neka samo u mislima pokua zagristi u limun
lijezde
slinovnice
e
ga
odmah
uvjeriti
u
snagu
predodbe.
U toku posljednjih stotinu godina mnogi su lijenici imali tu sreu da su mogli promatrati, a njihovi
pacijenti tu nesreu da su imali eluanu fistulu1, na primjer u sluajevima kad je operacijom
napravljen otvor iz eluca izravno na povrinu trbuha. Kroz taj prozori u eluanoj stijenki moe
lijenik promatrati eluanu sluznicu i pratiti njezine reakcije na duevne smetnje. Tako je
ustanovljeno da se eluana sluznica kod duevnih optereenja obojila slinim crvenilom kao to
se oboji lice plaljivog mladog ovjeka kad ga oslovi djevojka u koju je potajno zaljubljen.
To nam jasno govori da vegetativni ivani sistem dopire do svake stanice naeg tijela, uslijed
ega svaka stanica sudjeluje u naem momentalnom raspoloenju. Intenzitet toga sudjelovanja
kod svakog je ovjeka drukiji. On se moe mijenjati i kod jedne te iste osobe no ipak je tijelo
uvijek sluga due. Tako moemo razumjeti i poznatu uzreicu: Dua se nalazi u elucu.
Ako je netko sklon estim kolebanjima raspoloenja pa svjesno ili nesvjesno zapada u pogrena
duevna stanja, moe se dogoditi da e mu tijelo ispatati. Zato i nastojimo pomou AT-a utjecati
na
ovjekov
vegetativni
ivani
sistem.
Sunani splet, poznat boksaima kao pleksus, spada u vegetativni ivani sistem i njegov je
najvei ivani splet. Nalazi se iza eluca, to jest na stranjoj strani trbune upljine i s obje
strane srednjeg dijela prsnih kraljeaka. Jednom rukom potraimo donji rub prsne kosti a drugom
dotaknimo pupak, u sredini izmeu te dvije toke lei u dubini tijela sunani splet koji regulira
djelatnost
trbunih
organa
i
prenosi
na
njih
naa
raspoloenja.
Za vrijeme treninga osjeaju teajci ugodan osjet topline u gornjem dijelu trbuha. Katkad im se
zagrije itavo tijelo, a tu i tamo moe se toplina najprije osjetiti u predjelu bubrega.
Ako se i nakon dva tjedna treninga jo nije pojavio osjet topline, i opet emo sebi pomoi
vizualnim predodbama: moramo predoiti sebi da zrak to ga izdiemo izlazi iz gornjeg dijela
trbuha; da nam jarko sunce sije na tijelo; da smo na prazan eludac popili au estokog
alkoholnog pia; da smo popili neto toplo ili da nam toplina iz termofora prelazi u gornji dio
trbuha. Veina teajaca moe sebi autogene znakove oputanja ili senzacije lake predoiti za
vrijeme stanke pri izdisaju. To pogotovu vrijedi za osjet topline u gornjem dijelu trbuha.
Formulu Sunani splet strujno topao trebalo bi u naim teajevima samo rijetko izmijeniti u
Trbuh je posve topao ili eludac ugodno topao, odnosno Predio oko bubrega strujno topao.
Na
dosadanji
program
treninga,
dakle,
Potpuno
sam
miran
(1
Desna
je
ruka
posve
teka
(6
Potpuno
sam
miran
(1
Desna
je
ruka
posve
topla
(6
Potpuno
sam
miran
(1
Srce
kuca
posve
mirno
i
snano
(6
Potpuno
sam
miran
(1
Diem
posve
mirno
i
jednolino
(6
Potpuno
sam
miran
(1
Sunani splet strujno topao (6 X)

glasi:
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)
X)

Vjeba za glavu
Na vezu izmeu emocionalnih faktora i glave slikovito nas upozoravaju neke izreke: Glava mi se
pui; zadrati bistru glavu; neto me je tresnulo po glavi; oboriti glavu; zbog neeg sebi razbijati
glavu;
ne
zna
gdje
mu
je
glava;
hladna
glava,
toplo
srce,
itd.
Ve odavna u medicini propisuju tople kupelji za smirivanje s istodobnim hladnim oblozima na
elu.
Schultz je prvobitno odabrao formulu: elo je malo hladno. Ta se formula nije, meutim,
pokazala tako dobrom kao ona to je danas koristi veina lijenika: elo je ugodno hladno ili
posve
jednostavno:
elo

ugodno

hladno

Neodreenost rijei malo loe pristaje uz sliku formula i gesla pa je smela ve mnogog
pacijenta.
Mnogim se teajcima vjeba za glavu ini neto lakom od prijanjih vjebi. Vjebamo li kod
kue, esto leimo tako da nam se glava nalazi uz vanjski zid ili pod prozorom. S vanjskog zida
veinom struji svjei daak preko ela pa tako izaziva onu ugodnu hladnou to je elimo postii.
U svakoj sobi veinom lagano struji zrak, pa ga ovjek, kad misli usredotoi na elo, osjea kao
hladnou. Da bi bio siguran da vanjske okolnosti nee utjecati na njegove osjete, teajac moe
lei usred sobe i provjeriti postaje li mu elo ugodno hladno ili ne postaje. Kako nam iskustvo
kazuje,
u
sredini
sobe
zrak
najslabije
struji.
Schultz odluno opominje da nipoto na vlastitu ruku ne mijenjamo formule za vjebu, na primjer
elo posve hladno. Na taj nain moemo, naime, izazvati glavobolju, a u prvom redu napadaje
migrene. Isto se tako pogrenim formulama mogu izazvati razliite smetnje od osjeaja
vrtoglavice
pa
do
nesvjestice.
itav
trening
izgleda
sada
ovako:
Potpuno
sam
miran
Desna
je
ruka
posve
teka
(otprilike
6
X)
Potpuno
sam
miran
Desna
je
ruka
posve
topla
(otprilike
6
X)
Potpuno
sam
miran
Srce
kuca
posve
mirno
i
snano
(jednolino)
(otprilike
6
X)
Potpuno
sam
miran
Disanje
posve
mirno
i
jednolino
(otprilike
6
X)
Die
me
Sunani
splet
strujno
topao
(otprilike
6
X)
Potpuno
sam
miran
elo
ugodno
hladno
(otprilike
6
X)
Potpuno
sam
miran
Formule,
gesla
kao
npr.
Uspjet
u
(10
do
30
X)
Opoziv:
Ruke
vrste

duboko
disati

otvoriti
oi.
Dok sigurno ne ovladamo vjebama, preporuuje se da generaliziranje i prekopavanje
provodimo prema naunoj shemi. Kasnije, kad vjebene formule prijeu u krv, moemo ih skratiti:
Mir

teina

toplina
Srce
i
disanje
posve
mirni
Sunani
splet
strujno
topao
elo
ugodno
hladno
Opoziv: Ruke vrste dobro disati otvoriti oi.

Zapisnici

Pri autogenom su treningu zapisnici veoma korisni. Ako sudionici teaja vode toan zapisnik o
izvravanju vjebi, moe lijenik, pratei svakodnevne rezultate, izvui vane zakljuke. To vrijedi
pogotovu onda ako nastupe smetnje ili ako teajac predugo eka na uspjeh svojih vjebi. Osim
toga, pedantno voeno knjigovodstvo ima, dakako, i odgojnu vrijednost. Mnogi se teajci s
pravom ponose svojim zapisnicima po kojima kasnije listaju kao po obiteljskim kronikama.
Evo kako je neki 33-godinji socijalni radnik vodio zapisnik o vjebama:
1. dan: Za vrijeme prvog sata teaja zamijetio sam osjet teine u desnoj ruci, samo pod
sugestijom voditelja teaja, ali kod samostalne (autogene) vjebe nisam ga osjetio. Kod kue,
leei:
pojavljuje
se
lagani
osjet
teine.
2. dan: Ujutro leei: ne mogu se pravo koncentrirati; smeta me ptiji cvrkut. Popodne: pokuao
sam na radnom mjestu, ali mi nije uspjelo. Uveer, leei: slab osjet teine. Zaudo sam brzo
zaspao
a
da
vjebu
nisam
prije
toga
opozvao.
5. dan: Ujutro leei: ne uspijeva mi; previe toga mi prolazi glavom. Ne mogu se pravo osloboditi
razliitih misli i koncentrirati. Po podne u automobilu: imao sam vanjsku slubu pa sam se na
povratku iz K. zaustavio na rubu ceste i vjebao. Ruka je smjesta postala teka, a zatim i desna
noga. Velika radost u automobilu! Nisu mu smetala ni kola koja su prolazila. Nada. Uveer leei:
posve jasna teina u desnoj ruci, a i lagani svrbe, u nozi ne osjeam nita.
7. dan: Pod sugestijom voditelja teaja postigao za vrijeme teaja jasnu teinu i toplinu. Pri drugoj
vjebi, bez utjecaja voditelja, ponovo slab osjeaj teine i laki svrbe u desnoj ruci.
10. dan: Ujutro leei: naposljetku sam i ujutro osjetio teinu; cvrkutanje vrabaca me vie toliko
ne smeta. Za vrijeme rada: teina postignuta, ali toplina je jo slaba. Pa ipak, zahvaa me veliki
mir, svje sam i odmoren. Uveer leei: teina i srsi u desnoj ruci. Ponovo sam smjesta zaspao.
(...)
Izvaeno iz knjige Lindemann, Hannes: Autogeni trening, Prosvjeta, Zagreb 1991.