Motivacijske tehnike u razredu

Reci mi i ja u zaboraviti. Podui me i ja u se sjetiti. Ukljui me u rad i ja u nauiti.

Benjamin Franklin
U prolim lancima govorilo se openito o motivaciji. Uz teorijski opis to pokree uenike na uenje (interes,
razliite nagrade i drugo), ponueni su neki praktini savjeti kako potaknuti uenika ili dijete na uenje. Ovaj
lanak ukratko e opisati razliite motivacijske tehnike koje se mogu koristiti u svim stadijima nastavnog
procesa.
Nastavnicima se esto pripisuje da su najvaniji faktor u nastavi, to je s jedne strane i tono, ako se u obzir
uzme da su oni ti koji su odgovorni za tijek i ishod nastave. Dananji odgojno-obrazovni sustav stavljen je pred
izazov nove paradigme, kojoj ne moe odgovoriti tradicionalna kola. Naglasak je na aktivnosti i kreativnosti
uenika, za razliku od nekadanjeg sustava koji je zahtijevao da uenici budu pasivni sluai. Neosporno je da
se od nastavnika puno trai. esto se moe uti kako su neki nastavnici omiljeni, dok su drugi manje omiljeni
zbog naina na koji rade. Netko svoj posao obavlja bolje, s vie zadovoljstva i motivacije, to rezultira
predanou. Kada je rije o nastavnicima, moglo bi se rei da je posao nastavnika izazov.
Nije lako odgajati djecu, pouavati ih pisati, itati, dati im osnove za kasnije obrazovanje te im usaditi prave
vrijednosti da jednog dana budu ljudi. Iako svatko ima sliku o tome kakav bi trebao biti pravi nastavnik, i
nastavnici su ljudi, kae Renzel (Muminovi, 2011). Tono je da se od nastavnika previe trai, no to je u opisu
njihova posla. Nastavnici bi trebali biti ti koji e svoj posao doivljavati kao poziv, jer svaka osoba koja radi ono
to voli, zasigurno moe napraviti vie u odnosu na osobu koja svoj posao ne radi s dovoljno entuzijazma i
predano.
Hrvatski obrazovni sustav svake godine otpravi velik broj uitelja. S obzirom na postavljene kriterije potrebne za
upis na dotini studij, postoji velik broj osoba koje upisuju taj studij, a da moda nisu za rad s djecom. To za
sobom povlai pitanje gdje je motivacija kod tih osoba te kako e one motivirati budue uenike, ako same nisu
motivirane za svoj posao. S druge strane, ima prekrasnih uitelja i nastavnika koji kvalitetno obavljaju svoj
posao te prate trendove i osuvremenjuju nain pouavanja. No, i njima je ponekad teko motivirati uenike.
to su motivacijske tehnike?
Nastavnici imaju svoj plan i program rada i esto trebaju biti arobnjaci da uenike zainteresiraju za gradivo
koje je propisano i esto dosadno. No, kako na svakom satu odravati pozornost, naglasiti vanost predmeta,
graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo uenika? Jedan je od odgovora da redovito trebaju
koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima poveavaju interes i zanimanje za predmet te sam njegov sadraj
(Trkan, 2006). Nastavnika kreativnost prvi je korak i pretpostavka za odgojno-obrazovni proces koji ne gui,
nego potie kreativnost svojih uenika.
Stoga, zgodan alat koji nastavnicima moe pomoi jesu motivacijske tehnike koje se konkretno mogu odnositi
na nastavno gradivo nastavne motivacijske tehnike ili samo pokuavaju odrati panju uenika motivacijske
tehnike. Budui da motivacija kod uenika varira po svom intenzitetu i dinamici, motivacijske tehnike mogu biti
prisutne u svim stadijima nastavnog sata, posebno tijekom ponavljanja gradiva te provjeravanja usvojenog
znanja.
Svrha je motivacijskih tehnika u nastavi to bre i uinkovitije uenje novih pojmova, godina, imena i dogaaja.
One motiviraju uenike na uenje gradiva, dok se nastavnici njima koriste kako bi poveali ili smanjili
zahtjevnost nastavnog sadraja.
Budui da djeca najbolje ue kroz igru, motivacijske tehnike omoguuju uinkovitije uenje. Korisne su
motivacijske tehnike u nastavi: ispunjaljke, krialjke, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne (kognitivne) mape.
Raznolikost motivacijskih tehnika
ISPUNJALjKE i KRIALJKE korisne su za usvajanje odreenih pojmova, posebno novih termina. Nastavnici mogu
kroz krialjku postii to da uenici na osnovi postojeeg znanja dou do rjeenja koji oznaava neki novi pojam.
Takoer, mogue je da nastavnici opiu odreen pojam bez da kau njegov naziv, a uenici trebaju rei o kojem
je pojmu rije.
KOGNITIVNE MAPE korisne su za slikoviti prikaz odreenog nastavnog sadraja, odnosno, bitnih pojmova i
dogaaja koji uenicima slui kao podsjetnik.

KVIZOVI mogu biti razliiti, ovisno eli li nastavnik ukljuiti sve uenike ili samo pojedine. Tako moe osmisliti
kviz gdje se mogu natjecati svi uenici, skupine ili samo pojedini uenici. Mogu se napraviti kao televizijski
kvizovi da budu zanimljivi i aktualni. Uz kvizove, esto se koriste i zagonetke, rebusi, kratki zvuni zapisi (glazba
razliitih drava, govori i razgovori te narodne pjesme) te igre vjeala. Igre vjeala neto su poput kola sree,
odnosno, ueniku se moe rei da smisli odreeni pojam iz odreene nastavne jedinice te pomou crtica oznai
koliko rije ima slova, a drugi se uenici javljaju i pogaaju slova, dok uenik koji je smislio pojam crta nekakvu
karikaturu, odnosno, dijelove za svaki netoan odgovor. Uenicima je ova igra zanimljiva, jer se zaista igraju, a
ujedno razmiljaju i ponavljaju o onome to ih se na nastavi pouavalo.
Mogu se koristiti i skice, karikature, crtanje, mimika, pantomima, razliita odjea i predmeti, modeli, lutke,
razliite igre (lov na blago, drijeb), anegdote, metafore i citati.
Ipak, u kolama se najvie koriste motivacijske tehnike oluja ideja (brainstorming), koja podrazumijeva da dvoje
ili vie uenika pokuavaju zajedniki doi do to vie razliitih ideja za priu, rjeavanje razliitih zadataka ili
zadaa iz razliitih predmeta, ak i za rjeavanje sukoba i drugo te zapisivanje zamisli (brainwriting), o kojoj e
vie rijei biti u nastavku.
Motivacijske tehnike oputanja
Zanimljive su motivacijske tehnike namijenjene oputanju i odmoru uenika. To mogu biti tehnike oputanja uz
glazbu, vjebe disanja, uz pokrete ili posebne tehnike meditacije. Navedene tehnike mogu se koristiti na poetku
sata (kako bi se uenici primirili i pripremili za nastavni sat) ili prije izvravanja zadataka. Iako nije uobiajena
praksa koristiti glazbu u nastavi (esto se percipira kao obveza glazbene kulture), ona moe pomoi u stvaranju
pozitivnog ozraja u uionici, doprinijeti raspoloenju uenika, smanjiti pritisak i slino. Glazba se moe koristiti
pri itanju ili sluanju tekstova, pri ocjenjivanju, kao pozadina pri obraivanju novih nastavnih sadraja.
Odreena glazba moe se koristiti samo za ponavljanje, dok neka druga vrsta za aktivno sudjelovanje uenika.
Motivacijske tehnike koncentracije
Posebne tehnike oputanja tehnike su koncentracije i uivljavanja, koje uenike potiu na pozitivno raspoloenje,
izraavanje vlastitih osjeaja i misli. Uenicima se moe rei da se uive u taj dotini trenutak, da diu sve dublje
i dublje, da osjete svaki udah i izdah, da osjete kako raste smirenost, dok izdah odnosi brige i slino. To je
korisno kako bi se uenici koncentrirali na zadatke, posebno one zahtjevnije, te postali svjesni trenutka. To je tzv.
pozitivna sugestija.
Motivacijske tehnike vizualizacije
Motivacijska tehnika vizualizacije podrazumijeva da uenici zamisle ono to se od njih trai. Primjerice, uitelj
moe rei uenicima da zamisle kako uivaju u uenju, kako nastavni sadraj samo ulazi u njihovu glavu. Bitno
je da nastavnik bude voa, tj. da svojim nainom govora, intonacijom glasa i biranim rijeima usmjerava i
navodi uenike, jer to dovodi do pozitivnog ozraja.
Alfa-trening takoer je oputajua tehnika koja podrazumijeva usporavanje djelovanja razuma predoavanjem
boja i unutarnjom predodbom. Za poetak, uenici se trebaju udobno smjestiti na stolicu, zatvoriti oi,
zamisliti boje i brojke uz vjebe disanja te uivati.
Kinetike motivacijske tehnike
Uz tehnike koje su koriste pri oputanju, tu su i motivacijske tehnike koje ukljuuju kretanje. Naravno, poanta
nije u tome da se uenici samovoljno kreu razredom, nego da svoju energiju djelomino usmjere na pokrete
kako bi im bilo zanimljivije. Primjerice, prilikom ponavljanja nastavnog gradiva uenicima se moe rei da za
toan odgovor podignu lijevu ruku, a za netoan desnu. Ili svi uenici mogu ustati ako je odgovor toan te sjesti
ako je odgovor netoan. Iako ovo moe djelovati kao pravljenje nereda i buke u razredu, ovo je uenicima
zanimljivo jer se kreu, a ujedno i razmiljaju. Primjerice, uenici koji se teko koncentriraju (posebno uenici s
dijagnosticiranim ADHD-om), kao i uenici koji svojom aktivnou ili ponaanjem zaslue, mogu pripomoi
uiteljima podijeliti radne materijale (radne listove, zadatke), pomoi pripraviti nastavna pomagala i drugo.
Bitno je da uitelji poznaju i koriste te motivacijske igre (pogodi tko, kolo sree, nogomet rijeima i drugo).
Domiljate i matovite motivacijske tehnike zaista obogauju nastavni sadraj, a pri tom se postie to da uenici
postaju zainteresiraniji, bolje sluaju i zahtjeve ne percipiraju kao nekakvo moranje, ve ispunjavanje svojih
obveza kroz igru i na koristan nain. Ponekad se i od uenika moe traiti da smisle odreene zadatke koji e se
uvrstiti u test (to ujedno znai da uenik treba ponoviti gradivo kako bi mogao sastaviti pitanja, a s druge
strane, sam je ukljuen u taj proces odabira, to podrazumijeva aktivnost te na neki nain pomo uitelju).
Takoer, od uenika se moe traiti da zapisuje svoje ciljeve i uredno ih prekrii kada ih ostvari. Zatim, uenici
kroz foto-priu mogu prezentirati naueno gradivo, pri emu vjebaju govorno i likovno izraavanje.
Na kraju, motivacijske tehnike odnose se na znanje uenika koje ve imaju, na novo nastavno gradivo te utjeu
na osjeaj ukljuenosti uenika, to dovodi do veeg zanimanja za rad. Ovisno o osjetilima uenika i njihovim

sposobnostima, motivacijske tehnike mogu biti vizualne, auditivne, kinetike (kretanje), olfaktorne (njuh) i
gustativne (okus) (Trkan, 2006). to je najvanije, ranije opisane tehnike mogu biti spontane, planirane,
inovativne, kratkotrajne, dugotrajne, uvodne ili zakljune. Njihovo koritenje osvjeava ustaljeni nastavni sadraj
kojeg uenici esto percipiraju kao dosadnim i nepotrebnim.
Zakljuak
Usprkos sve veim zahtjevima i obvezama koje uitelji trebaju obavljati, bitno je da prije svega vole svoj posao.
Kada je to tako, onda nee nedostajati ideja ni kreativnosti. Ponekad se nastavnicima moe uiniti da je
koritenje ovih tehnika gubitak vremena, s obzirom na propisan plan i program, no one zasigurno mogu
doprinijeti pozitivnom raspoloenju uenika, potaknuti ih na sudjelovanje, to i jest krajnji cilj, te prilikom
aktivnosti, kod uenika stvoriti osjeaj zadovoljstva i pozitivnih stavova prema predmetu i koli openito.
Uenikov osjeaj ukljuenosti, na zanimljiv i izazovan nain, smanjuje tjeskobu i dosadu, a moe pozitivno
utjecati i na uenikovu sliku o vlastitim sposobnostima te na poveanje samopotovanja. ee koritenje
uenja kroz igru rezultira i veim zadovoljstvom uenika, to doprinosi boljem uspjehu.