Vous êtes sur la page 1sur 4

=Le dis janviyé 2010 nou ké voté pou ou kont artik 74‐a 

di konstititsyon répiblik fransé 
Nou péké voté pou lendépendans nou péyi. 

Nou péké voté pou fin ké sé drwè sosyo‐ya kou RMI, RSA, kikiswa. 

Nou ké voté pou nou pran nou responsabilité lokal annan tout désizyon 
di ladministrasyon lokal nou péyi. 

Ki nou lé, ki nou palé i ké gen rounlo ranboulzay (chanjman) 

ké nou ou san nou… 

Ou nou ka fè sa yé ka di nou ou nou ka fè sa ki bon pou nou péyi. 

A sa ki sa désisyon‐a nou divet pran ! 

Non, a ké pou rété anba fè gouvernman, anba grenn préfé‐a… 

WI, a pou nou pran nou responsabilité annan chimen nou lé nou péyi 
swiv, pou nou timoun‐yé ké yé pitit, ké pitit di nou pitit… 

Artik 73‐a jodla… 

Mou‐yan ka di nou ki a sa ki bon pou nou. 

Nou menm savé ato ki yé pa pé kontan nou pasé nou… 

Ké artik 74‐a… 

Si zot désidé voté pou li, nou ké louvri chimen an tout sans nou lé é nou 
ké pran tout nou responsa bilités. 

Diniyté pou nou prop kò 
Lapè pou nou lespri 
Ké travay pou tout moun 
A sa nou lé   Pou la Gwiyan viv 
 
 
    Dépi lesclavay nou péyi a sa !! 

Ké 73‐a jodla  A ké sa dimen ké 74‐a 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Chimenchyen ké chimen koken  Gran chimen 
 
Pa gen chimen !  Tout péyi‐a divèt gen chimen an 
Nou péyi‐anba dilo.  tout sans. 
Yé ka kanniyan‐kanniyan  Andan van (20) lannen ki ka vini a 
ké vandé‐li anlè nou tèt.  sa lavansé‐a nou lé. 
Nou pa lé sa !  A sa nou lé ! 

Di fèb nou gen pou vini dòkò, i ké gen travay pou tout moun. 

Andan lekonomi, a pou nou sasé mété douvan tout sa péyi‐a gannyen, 
ki siswa manjé, bwè, dronmi. 

Soulajé ké géri tout maladi pou moun isi‐a, é pou moun vini di ròt bò. 

Ké 74‐a, nou ké pouvé pran sa chimen‐a : 
« Autosuffisance alimentaire » 
« Exportations internationales » 
A sa nou lé. Nou pouvé fè li ! 
 
 
 
 
Nou ké partajé responsabilité ké léta. 
Tout timoun ki kalé lékol gen pou savé ki koté yé fika, ki sa ki ké fèt pou 
sé trant (30) lannen ki ka vini ! 

Roun bon léta lèspri ké roun bon kò ké fè moun dibout dimin pou péyi‐
a. 

Kiltir moun nou péyi, kiltir kominoté peyi‐a, kiltir moun ròt bò… 

Palé moun nou péyi, palé nou vwézen‐yé, palé moun ròt bò lanmè… 

A 74‐a ki pouvé ralé nou peyi annan sa kadans kasékò‐a. 

An plis gadé sa : 

Ké artik 73 ké 73+  Ké artik 74 
Vyann ka fèt bò di nou (Largantin)  Si nou poté mannèv, vyann ki fèt 
ka pati an Frans pou kondisyonen  Largantin ké rivé dirèk Kayenn. 
pou viré lézantiy avan rivé Kayenn. Pou nou vandél annan péyi‐a, nou 
  pé rélé roun koté « Marché lentérè 
nasyonal » pou sékirité ké kontrol. 
Nou ka lésé zòt fè adisyon‐a pou   
zot pé tchwit‐li annan zot chodyè  Pa ké gen katakata… 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 

Si nou lé chanjman nou pouvé fè li ! 

 
Rété anndan 73‐a ou 73+ a kontinwen tiré légliz divan kaka… 

Lodò‐a la chak jou Bondjé fè ! 

Enben atò ! 

Nou ké gen rounso pou respiré li, 

é nou ké gen  pou valé li jikatan i ké toufé nou. 

Pé la… fronmen nou bouch… ké finbat (lanmò)…  a tout sa ki ké rété ! 

Pa rélé Bondjé,  Li péké tandé nou. 

Sa ki ké fèt sa pou wè… 

Edmond PAUILLAC, ancien artisan entrepreneur,

membre de l’APATAG, membre du GRAFOGUY.

Vous aimerez peut-être aussi