MS Excel 2007

Microsoft Excel
Microsoft Excel (dalje: MS Excel) je jedan od najpopularnijih programa za tabline proraune.
Slui za organiziranje, raunanje i analiziranje podataka. Tablina organizacija podataka omogudava
pristup podacima kao u bazi podataka.
Datoteka, kreirana u programima za tabline proraune, naziva se radna knjiga (Workbook),
a svaka tablica predstavlja jedan radni list (Worksheet) te knjige. Tablica je sastavljena iz niza stupaca
i redaka. Svaki radni list zadano ima zadnji stupac s oznakom XFD i 1048579 redaka. Najmanja
jedinica tablice, definirana presjecitem jednog stupca i jednog retka, u koju se smjetaju podaci,
zove se delija (Cell).

Pokretanje programa
U MS Excel se moe udi na vie naina, a najede se koriste sljededi:

klikom na dugme Start na Taskbaru, te odabirom Programs/Microsoft

Office/Microsoft Office Excel na sljededim razinama izbornika.

klikom na neku od datoteka kreiranih u MS Excelu

Prozor Microsoft Excela 2007

Pokretanjem Microsoft Excela na ekranu se prikae prozor slian ovome na slici:
2

Elementi prozora:

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13

Office botun
Alatna traka za brzi pristup
Naslovna traka
Vrpca s alatima
Vrpca formula
Oznake stupaca
Oznake redaka
Tablica (mrea delija)
Statusna vrpca
Kartice radnih listova
Vertikalni i horizontalni kliza
Botuni za odabir prikaza
Zumiranje

12

10

11

13

11

MS Excel 2007

1 Office botun (The Microsoft Office Button)

U gornjem lijevom kutu prozora nalazi se
Microsoft Office Button (Office botun).
Klikom na njega pojavi se izbornik. U osnovi
to je File (Datoteka) izbornik, prijanjih verzija
Excela, s ikonama spremi, otvori, ispii,
zatvori dokument, itd.

2 Alatna traka za brzi pristup (The Quick Access Toolbar)

Odmah do Office botuna nalazi se The Quick
Access Toolbar (Alatna traka za brzi pristup).
Alatna traka za brzi pristup omogudava
pristup naredbama koje se uestalo koriste.
Na njoj se po predefiniranim postavkama
nalaze naredbe: Save, Undo, Redo.

3 Naslovna traka (The Title Bar)

Do Alatne trake za brzi pristup nalazi se Title Bar (Naslovna traka). Naslovna traka prikazuje naslov
dokumenta na kojem se trenutano radi kao i naziv samog programa. Novoj radnoj knjizi koja se
otvori Excel dodjeljuje ime Book1. Snimanjem se radnoj knjizi dodjeljuje novo ime.
4 Vrpca (Ribbon)
Kartice na vrpci (Tabs on the Ribbon)

Grupe na trenutano aktivnoj Kartici

Vrpca se nalazi na vrhu prozora. Sadri sedam kartica koje su uvijek prikazane na ekranu: Home,
Insert, Page Layout, Formulas, Data, Review i View, dok se neke kartice pojavljuju samo kada se
unese ili oznai novi objekt u radnoj knjizi (grafikon, slika itd.).
Kartice koje se pojavljuju samo
kada unesemo ili selektiramo graf

MS Excel 2007

Svaka kartica je podijeljena u grupe. Grupe su logini

skup naredbi kreiranih za obavljanje funkcija koje se
koriste za ureivanje dokumenta. Najede koritene
naredbe prikazane su na vrpci. Za prikaz dodatnih
naredbi unutar svake grupe, potrebno je kliknuti na
strelicu u donjem desnom kutu pojedine grupe (slika
desno).
Vrpca se moe i minimizirati kako bi se dobilo vie
prostora na zaslonu. Minimiziranje vrpce vri se
desnim klikom iznad bilo kojeg podruja alatne vrpce.
Prikae se plutajudi izbornik (na slici ispod) na kojem
treba ukljuiti kvaicu pored opcije "Minimize the
ribbon". Za ponovno prikazivanje alatne vrpce
potrebno je iskljuiti kvaicu pored opcije "Minimize
the ribbon".

5 Vrpca formula (Formula bar)

Vrpca formula (Formula Bar) nalazi se ispod alatne vrpce i slui za unos i prikaz informacija u aktivnoj
deliji ili podruju radnog lista. Za razliku od delije u radnom listu u kojoj se prikazuje samo rezultat
odreene formule ili izraza, vrpca formule uvijek prikazuje puni sadraj aktivne delije tj. formulu u
"pozadini". Poetkom unosa podataka u deliju, vrpca se aktivira i poprima izgled kao na slici ispod.

Padajudi izbornik sa
popisom najede
koritenih funkcija

Prikaz upisane formule

ili teksta u deliji

Odustajanje
od unosa
Potvrda
unosa

Umetanje
funkcije

6 Oznake stupaca
Stupci se u MS Excelu oznaavaju slovima abecede (A, B, C, ..., AA, AB, ..., XFD). Ukupno nam
je na raspolaganju 16384 stupaca (verzija MS Excel 2003 imala je samo 256 stupaca).
7 Oznake redaka
Redci se u MS Excelu oznaavaju rednim brojevima (1, 2, 3, ...) a ukupno ih je na raspolaganju
1.048.576 (verzija MS Excel 2003 imala je 65 536 redaka).

MS Excel 2007

8 Tablica (mrea delija)

Radni list se sastoji od mree delija za unos podataka. Delija (Cell) je definirana presjecitem
jednog retka i jednog stupca. Adresa (koordinata, referenca) svake delije je jedinstvena, i sastavljena
je iz oznake stupca i retka (npr. C12). Obrubi delija vidljivi na ekranu slue za lake snalaenje unutar
radnog lista ali nisu vidljivi kod ispisa ukoliko ih runo ne dodamo.
9 Statusna vrpca (Status Bar)
Statusna traka nalazi se na samom dnu prozora i omogudava razne informacije kao to su
stanje programa (Ready, Edit, Enter), opis slijededeg koraka, ukljuenost tipke Caps Lock, ukljuenost
numerikog dijela tipkovnice Num Lock. Stavke koje se prikazuju na Statusnoj traci mogu se mijenjati.
Desnim klikom mia na Statusnu traku dobije se izbornik s popisom svih stavki koje na njoj mogu biti
prikazane. Jednostavno lijevim klikom na pojedinu stavku ona moe biti ukljuena ili iskljuena sa
Statusne trake
8 Kartice radnih listova
Nova radna knjiga po osnovnim postavkama ima tri prazna radna lista nazvana Sheet1,
Sheet2 i Sheet3. Prelazak iz jednog lista u drugi vri se jednostavnim klikom mia na njegovo ime.
11 Vertikalni i horizontalni kliza (The Horizontal and Vertical Scrool Bar)
Vertikalni i horizontalni kliza omogudavaju kretanje gore, dolje, lijevo i desno po radnoj knjizi
jednostavnim povlaenjem klizaa miem.
12 Botuni za odabir prikaza (View Shortcuts)
Microsoft Excel nudi razliite poglede na radnu knjigu koji se mogu mijenjati koritenjem
botuna za odabir prikaza u desnom dijelu Statusne trake ili na kartici View u grupi Workbook Views.
Normal:
Page Layout:
Page Break Preview:

uobiajeni prikaz Excelove tablice

prikaz Excelove tablice po stranicama
prikaz prijeloma za ispis koji se mogu prilagoavati.

13 Zumiranje (Zoom)
Microsoft Excel nudi mogudnost pribliavanja ili udaljavanja teksta ili objekata na ekranu.
Kontrole Zumiranja nalaze se desno od Botuna za odabir prikaza ili na kartici View u grupi Zoom.

Izlaz iz programa

MS Excel 2007

ORGANIZACIJA PODATAKA
Podaci koji se obrauju programom MS Excel smjeteni su u delijama tablica. Svaka tablica za
sebe predstavlja jedan list (Sheet), sa svojim imenom. Skup listova ini radnu knjigu (Book)
datoteku kreiranu u MS Excelu. Broj listova unutar jedne radne knjige definira korisnik. Trenutno
aktivna tablica naziva se radni list (Work Sheet).

elije
Delija (Cell) je definirana presjecitem jednog retka i jednog stupca. Adresa (koordinata,
referenca) svake delije je jedinstvena, i sastavljena je iz oznake stupca i retka (npr. A11, A21, C12).

Aktiviranje elije
Delija se moe aktivirati tako da se na nju klikne miem. Aktivna delija uokvirena je tamnim
pravokutnikom. Aktivna delija ujedno je i oznaena.

Oznaavanje elije, bloka elija i skupine elija

Blok susjednih delija oznaava se:

pritiskom lijeve tipke mia na deliju u jednom kutu bloka, pomicanjem mia do
dijametralnog kuta bloka i otputanjem mia

klikom mia na deliju u jednom kutu bloka, a zatim u dijametralnom kutu bloka uz
istovremeni pritisak na tipku Shift.

Skupina nesusjednih delija/blokova oznaava se pritiskom na tipku Ctrl pri oznaavanju

pojedinih delija/blokova.

Premjetanje elije
Oznaena delija premjeta se na sljededi nain:

odabrati na kartici Home, u grupi Clipboard, naredbu Cut (Ureivanje/Izrei), zatim

kliknuti na deliju u koju se sadraj oznaene eli premjestiti, te na kartici Home, u
grupi Clipboard, odabrati naredbu Paste (Ureivanje/Zalijepi).

pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+X, zatim kliknuti u deliju u koju se sadraj oznaene
eli premjestiti, te pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+V.

Premjetanje bloka elija

Oznaeni blok delija premjeta se na isti nain kao i jedna delija, samo se pri lociranju mjesta
premjetenog bloka odabere delija u njegovu gornjem lijevom kutu.

Premjetanje elija pomou mia

Oznaena delija (ili blok delija) premjeta se unutar radnog lista povlaenjem mia na sljededi
nain:

oznai se blok delija koje elimo premjestiti

pozicioniranjem mia na rub oznaenog bloka, kursor mia mijenja oblik u

5

MS Excel 2007

pritiskom na lijevu tipku mia povlai se oznaeni blok delija, pri emu nam Excel
iscrtava okvir koji pokazuje trenutani poloaj i veliinu oznaenog podruja

otputa se tipka mia kada okvir pozicioniramo na eljeni poloaj

Ukoliko odredine delije ved sadre podatke, Excel prikazuje dijaloki okvir s upozorenjem
"elite li zamijeniti sadraj odredine delije?":
Odabirom opcije OK (U redu) podaci u odredinim delijama prekopirat de se sadrajem delija
koje premjetamo, a odabirom opcije Cancel (Odustani) odustajemo od premjetanja delija.
ZADACI ZA VJEBU
Otvoriti novu radnu knjigu, pa na listu Sheet1 rijeiti sljedede zadatke:
a) Unijeti broj 1 u blok delija A3:E12, a nakon toga blok premjestiti pomodu naredbi Cut/Paste
tako da delija A3 bude na mjestu delije F2.
b) Istovremeno oznaiti delije A23, B12, E1, F13.
c) U deliju A4 unijeti rije Sunce, u A2 Mjesec, a u E2 Zvijezde.
d) Blok delija F2:J11 premjestiti povlaenjem mia tako da delija F2 bude na mjestu delije C2.
Prihvatiti zamjenu odredinih podataka podacima iz premjetanih delija. Promotriti to se
dogodilo s rijei Zvijezde koja se nalazila u deliji E2.

Kopiranje elije
Oznaena delija kopira se na sljededi nain:

odabere se na kartici Home, u grupi Clipboard, naredba Copy (Ureivanje/Kopiraj),

zatim se klikne u deliju u koju se sadraj oznaene eli kopirati, te na kartici Home, u
grupi Clipboard, naredba Paste (Ureivanje/Zalijepi).

pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+C, zatim kliknuti u deliju u koju se sadraj oznaene
eli premjestiti, te pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+V.

Kopiranje bloka elija

Oznaeni blok delija kopira se kao i jedna delija, samo se pri lociranju mjesta kopiranog bloka
odabere delija u njegovu gornjem lijevom kutu.

Koritenje naredbe Paste Special (Specijalno zalijepi)

Postoje situacije kada elimo kopirati samo odreeni aspekt delije (vrijednost, oblikovanje ili
formulu koju delija sadri), to nam obina naredba Paste (Zalijepi) ne omogudava. Naredba Paste
special (Specijalno zalijepi) proirena je verzija naredbe Paste (Zalijepi), a koristi se na sljededi
nain:

oznai se delija ili blok delija koje elimo kopirati

odabere se naredba naredba Copy

oznai se odredina delija (ukoliko se radi o bloku delija oznai se delija gornjeg lijevog
kuta)

MS Excel 2007

odabere se naredba Paste special... (Ureivanje/Specijalno zalijepi) iz

izbornika koji se dobije klikom na strelicu ispod naredbe Paste.

prikazuje se dijaloki okvir s izborom dodatnih opcija kao na slici:

Zalijepi:
sve isto kao Paste
formulu
vrijednosti
oblikovanje
komentar
pravila validacije

Zalijepi:
sve koristedi izvorne
teme
sve osim obruba
irinu stupca
formulu i oblikovanje
broja
vrijednost i oblikovanje
broja

Odabirom opcije OK (U redu) izvrit de se naredba Paste special (Specijalno zalijepi), a

odabirom opcije Cancel (Odustani) odustaje se od izvrenja naredbe.

Kopiranje elija pomou mia

Oznaena delija (ili blok delija) kopira se unutar radnog lista povlaenjem mia na sljededi
nain:

oznai se blok delija koje elimo kopirati

pozicioniranjem mia na rub oznaenog bloka, kursor mia mijenja oblik u

pritiskom na tipku Ctrl na tipkovnici, kursor mia mijenja oblik u

7

MS Excel 2007

uz zadravanje lijeve tipke mia i tipke Ctrl na tipkovnici, povlai se oznaeni blok
delija, pri emu nam Excel iscrtava okvir koji pokazuje trenutani poloaj i veliinu
oznaenog podruja

otpusti se tipka mia kada okvir pozicioniramo na eljeni poloaj.

Napomena: Ukoliko odredine delije ved sadre podatke, Excel de ih prekopirati podacima iz kopiranih
delija bez prethodnog upozorenja.

ZADACI ZA VJEBU
Na ved otvorenom radnom listu:
a) U deliju B12 unijeti broj 123, te je kopirati u deliju E12.
b) U deliju H12 unijeti broj 567. U blok delija C4:D8 unijeti broj 2, te nakon toga blok kopirati na
mjesto delije H12. Promotriti to se dogodilo s podacima u deliji H12.
Boju slova delije B12 promijeniti u crveno (koristiti dugme
na alatnoj traci). Kopirati deliju
c)
B12 u deliju B13 pomodu naredbe Paste special i opcije kopiranja vrijednosti delije.
d) Kopirati sada blok delija H12:I16 povlaenjem mia na mjesto delije E12.

Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija

Oznaenoj deliji/bloku/skupini sadraj se brie:

pritiskom na tipku Delete

odabirom na kartici Home, u grupi Editing naredbe Clear.

1
2

Brisanje elije, bloka elija i skupine elija

Oznaena delija/blok/skupina kompletno se brie (uklanja) odabirom na kartici Home, u grupi
Cells naredbe Delete, te klikom na odgovarajudu opciju u dobivenom izborniku.
1
2

pomicanje preostalih delija ulijevo

pomicanje preostalih delija gore
brisanje cijelog retka
brisanje cijelog stupca

MS Excel 2007

ZADACI ZA VJEBU
U sljededim zadacima prvo provesti oznaavanje, a nakon toga vratiti zadani tekst u
neoznaeno stanje.
a)

U deliji A1 upisati broj 23, te u deliji E1 broj 56. Oznaiti deliju A1 i izbrisati njen sadraj. Nakon
toga oznaiti deliju A1 i nju izbrisati. Promatrati to se dogaa s delijom E1.

b)

U blok delija A20:B24 upisati broj 3. Nakon toga blok delija A20:B22 izbrisati. Promotriti to se
dogodilo s preostalim dijelom bloka delija.

STUPCI I RECI
Stupci unutar listova su oznaeni slovima (A, B, C, ..., AA, AB, AC..., do IV), a reci brojevima (1,
2, 3, ...). Redaka moe biti 256, a stupaca 65536.

Promjena irine stupca i visine retka

Promjena irine stupca vri se tako da se mi dovede na desnu granicu oznake stupca kojemu
se mijenja irina, tako da pokaziva mia poprimi izgled:

Sada su moguda dva naina promjene irine:

dvostrukim klikom mia na granicu odabranog stupca, irina stupca se automatski

podeava prema najduem tekstu

pomicanjem udesno stupac H se iri, a pomicanjem ulijevo suava.

Napomena: Pomicanjem ulijevo do, i preko lijeve granice stupca C, taj stupac, a i ostali lijevo

od njega, mogu se prekriti.

Promjena visine retka vri se tako da se mi dovede na donju granicu oznake retka kojemu
se mijenja visina, kada pokaziva mia poprimi izgled

Pomicanjem gore, visina retka 2 se smanjuje, a pomicanjem dolje povedava.

Napomena: Pomicanjem gore do, i preko gornje granice retka 2, taj redak, a i ostali iznad njega, mogu
se prekriti.

MS Excel 2007

ZADACI ZA VJEBU
Zadatke koji slijede izvriti u otvorenoj radnoj knjizi, na listu Sheet2:
a)

Promijeniti visinu retka 4, na nain da se ona duplo poveda. Nakon toga smanjivati visinu tog
retka, i to tako da se na kraju vidi kao jako niski redak.

b)

Promijeniti irinu stupca C, na nain da se ona duplo poveda. Nakon toga smanjivati irinu tog
stupca, i to tako da se na kraju vidi kao jako uski stupac.

c)

U deliju C3 upisati tekst Sveuilite u Splitu, a nakon toga promijeniti irinu stupca tako da
cijeli tekst bude u deliji.

Oznaavanje stupaca/redaka
Stupac se oznaava tako da se klikne na njegovu oznaku (slovo).
Oznaavanje vedeg broja stupaca u nizu vri se oznaavanjem prvog, a zatim zadnjeg stupca,
uz pritisnutu tipku Shift.
Oznaavanje stupaca koji nisu u nizu izvodi se oznaavanjem svakog od njih, uz pritisnutu
tipku Ctrl.
Redak se oznaava tako da se klikne na njegovu oznaku (broj).
Oznaavanje vedeg broja redaka u nizu vri se oznaavanjem prvog, a zatim zadnjeg retka, uz
pritisnutu tipku Shift.
Oznaavanje redaka koji nisu u nizu izvodi se oznaavanjem svakog od njih, uz pritisnutu
tipku Ctrl.

Umetanje novih stupaca/redaka

Ponekad je potrebno u postojedi list (tablicu) ubaciti poneki novi stupac ili redak izmeu
dvaju postojedih stupaca ili redaka.
Ubacivanje stupca vri se na nain da se oznai stupac lijevo od kojega se eli ubaciti novi, te
odabere na kartici Home, u grupi Cells, gornji dio gumba Insert.

Ubacivanje retka vri se tako da se oznai redak iznad koga se eli ubaciti novi, te odabere na
kartici Home, u grupi Cells, gornji dio gumba Insert.

Sakrivanje stupaca/redaka
Oznaeni stupci/reci mogu se, po elji korisnika, sakriti uz zadravanje njihovih podataka. To
se izvodi na sljededi nain:

10

MS Excel 2007

odabirom na kartici Home, u grupi Cells, gumba Format/Hide & Unhide/Hide

Columns.
1
2

3
4

desnim klikom mia na oznaeni stupac, te odabirom Hide iz dobivenog izbornika.

Otkrivanje stupaca/redaka
Sakriveni stupci/reci mogu se otkriti, nakon oznaavanja stupaca/redaka koji ih omeuju, na
sljededi nain:

odabirom na kartici Home, u grupi Cells, gumba Format/Hide & Unhide/Unhide

Columns.
1
2

desnim klikom mia na oznaeni stupac, te odabirom Unhide iz dobivenog izbornika.

ZADACI ZA VJEBU
U sljededim zadacima u otvorenoj radnoj knjizi odabrati radni list Sheet3, te na njemu:
a)

U stupcu E u deliji E1 unijeti tekst Ispitni rok. Ispred stupca E umetnuti zatim novi stupac.
Primijetiti koju de oznaku dobiti stupac E nakon toga.

b)

U retku 3 u deliji E3, unijeti tekst Upisi. Nakon toga iznad retka 3 umetnuti novi redak.
Primijetiti koju de oznaku dobiti redak 3 nakon toga.

c)

Sakriti redak 5 i stupac B. Primijetiti kako nedostaju njihove oznake meu drugim. Konano,
provesti otkrivanje i stupaca i redaka.
11

MS Excel 2007

Premjetanje stupaca/redaka unutar radnog lista

Oznaeni stupac/redak premjeta se unutar radnog lista na vie naina, a ovdje de se opisati
dva:

odabere se na kartici Home, u grupi Clipboard, gumb Cut, klikne miem na

stupac/redak u koji se oznaeni eli premjestiti, a zatim gumb Paste na kartici Home
u grupi Clipboard.

desnim klikom mia na oznaeni stupac/redak, odabirom Cut iz dobivenog izbornika,

zatim se klikne desnom tipkom mia na stupac/redak u koji se oznaeni eli
premjestiti i iz izbornika odabere Paste.

Premjetanje stupaca/redaka unutar radne knjige

Oznaeni stupac/redak premjeta se unutar radne knjige slino kao i unutar radnog lista:

odabere se na kartici Home, u grupi Clipboard, gumb Cut, zatim Sheet (list) i u njemu
stupac/redak u koji se oznaeni eli premjestiti, te gumb Paste na kartici Home u
grupi Clipboard.

desnim klikom mia na oznaeni stupac/redak, odabirom Cut iz dobivenog izbornika,

zatim se odabere Sheet (list) ) i u njemu desnim klikom mia stupac/redak u koji se
oznaeni eli premjestiti i iz izbornika odabere Paste.

ZADACI ZA VJEBU
U ranije otvorenoj radnoj knjizi izbrisati sadraj lista Sheet3, te na njemu izvriti zadatke koji
slijede:
a)

U deliji A1 upisati broj 234, te u deliji E4 broj 567. Oznaiti redak 1 i premjestiti ga iza retka 6,
te nakon toga oznaiti stupac E i premjestiti ga na mjesto stupca A. Primijetiti to se dogodilo
s oznakama redaka i stupaca, te to se dogodilo sa sadrajem premjetene delije A1.

b)

U deliji A1 upisati broj 234, te u deliji B1 broj 567. Oznaiti redak 1 i premjestiti ga u knjigu
Book2 i to na poetak knjige, iza retka 6. Nakon toga oznaiti stupac B i premjestiti ga na
mjesto stupca A, na isti radni list kao i redak 1. Primijetiti to se dogodilo s recima i stupcima
knjiga Book1 i Book2.

Kopiranje stupaca/redaka unutar radnog lista

Oznaeni stupac/redak kopira se unutar radnog lista na vie naina, a ovdje de se opisati
sljededa dva:

odabere se na kartici Home, u grupi Clipboard, gumb Copy, klikne miem na

stupac/redak u koji se oznaeni eli premjestiti, a zatim gumb Paste na kartici Home
u grupi Clipboard.

desnim klikom mia na oznaeni stupac/redak, odabirom Copy iz dobivenog

izbornika, zatim se klikne desnom tipkom mia na stupac/redak u koji se oznaeni eli
premjestiti i iz izbornika odabere Paste.

12

MS Excel 2007

Kopiranje stupaca/redaka unutar radne knjige

Oznaeni stupac/redak kopira se unutar radne knjige slino kao i unutar radnog lista:

odabere se na kartici Home, u grupi Clipboard, gumb Copy, zatim Sheet (list) i u
njemu stupac/redak u koji se oznaeni eli premjestiti, te gumb Paste na kartici
Home u grupi Clipboard.

desnim klikom mia na oznaeni stupac/redak, odabirom Copy iz dobivenog

izbornika, zatim se odabere Sheet (list) ) i u njemu desnim klikom mia stupac/redak
u koji se oznaeni eli premjestiti i iz izbornika odabere Paste.

Napomena: Kopiranjem, bilo unutar radnog lista ili radne knjige, briu se ranije upisani podaci iz
stupca/retka u koji se oznaeni stupac/redak kopira.

Brisanje stupaca/redaka
Oznaeni stupac/redak brie se odabirom na kartici Home, u grupi Cells, naredbe Delete. Pri
tome dolazi do prilagoavanja oznaka preostalih stupaca/redaka.
Sadraj stupaca/redaka brie se odabirom, na kartici Home, u grupi Cells, naredbe Delete ili
najjednostavnije pritiskom tipke Delete.
1
2

ZADACI ZA VJEBU
U aktivnoj radnoj knjizi izbrisati eventualni sadraj lista Sheet3, te na njemu izvriti sljedede:
a)

U deliji A1 upisati broj 23, te nakon toga stupac A kopirati na mjesto stupca E. Promatrati to
se dogaa s delijom E1.

b)

U deliji A1 upisati broj 45, te nakon toga redak 1 kopirati na mjesto retka 4. Promatrati to se
dogaa s delijom A4.

c)

U deliji A1 upisati broj 23, u B1 broj 17, te u deliji E1 broj 56. Oznaiti stupac A i izbrisati njegov
sadraj. Nakon toga izbrisati kompletni stupac A. Uoiti razliku.

LISTOVI RADNE KNJIGE

MS Excel inicijalno otvara radnu knjigu s tri radna lista. Listove se vrlo jednostavno moe
dodavati ili brisati, mijenjati im ime, kopirati ili premjetati unutar radne knjige ili izmeu radnih
knjiga. U radnoj knjizi moe biti najvie 255 radnih listova.
kartice radnih listova

13

MS Excel 2007

Pomicanje po radnom listu

Pomicanje po tekstu sa svrhom pregleda teksta ili promjene poloaja pokazivaa unosa moe
se vriti pomodu:

tipki na tipkovnici

mia

vertikalnog i horizontalnog klizaa i strelica na krajevima vodilica klizaa

naredbe Go To.

Pomicanje uz pomod tipki na tipkovnici izvodi se pritiskom na jednu tipku ili kombinaciju
tipki. Ovdje de se navesti samo ona pomicanja koja se ostvaruju pritiskom na jednu tipku:

strelice za pomicanje za jednu deliju lijevo, gore, dolje i desno

tipka Home za skok na poetak reda

tipke Page Up (PgUp) i Page Down (PgDn) za skok za ekran gore/dolje.

Pomicanje uz pomod mia mogude je unutar jednog ekrana, a izvodi se lijevim klikom na
eljenu deliju.
Pomicanje pomodu klizaa izvodi se strelicama na krajevima vodilica klizaa (korak po korak),
samog klizaa (za brzo pomicanje), ili lijevim klikom na vodilicu iznad ili ispod klizaa (pomak za jedan
ekran gore/dolje).
Ako se strelice na krajevima klizaa dre pritisnutima, pomicanje je brzo.
Pomicanje koritenjem naredbe Go To vri se odabirom eljenih parametara na dijalokom
okviru Go to (Idi na), koji se dobije odabirom na kartici Home, u grupi Editing, gumba Find & Select i
iz dobivenog izbornika naredbe Go To
1
2
3

Dijeljenje prozora
Pri radu s listovima u kojima je veliki broj podataka, moe se prozor s radnim listom podijeliti
sa svrhom bolje preglednosti podataka u udaljenim delijama. To se izvodi odabirom, na kartici View,
u grupi Window, naredbe Split (Prozor/Podijeli) na traci izbornika, pri emu se mogu pojaviti sljededi
sluajevi:

ako je aktivna delija A1, prozor se dijeli na etiri jednaka dijela.

ako je aktivna bilo koja druga delija, prozor se dijeli na etiri dijela tako da granice idu
lijevim i gornjim bridom te delije.
14

MS Excel 2007

ako je oznaen jedan stupac, prozor se dijeli vertikalno u dva dijela, pri emu
oznaeni stupac ostaje u desnom dijelu.

ako je oznaen jedan redak, prozor se dijeli horizontalno u dva dijela pri emu
oznaeni redak ostaje u donjem dijelu.

Pregledavanje stupaca/redaka izvodi se trenutano samo u jednom od dijelova prozora, dok

stupci i reci u ostalima miruju.
Dio dokumenta u drugom dijelu prozora (ili nekom od dijelova) aktivira se klikom mia unutar
tog dijela.
Napomena: Ponitavanje dijeljenja prozora vri se odabirom Window/Remove Split

(Prozor/Ukloni podjelu) na traci izbornika.

Zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca (Freeze Panes)

Pri radu s listovima u kojima je veliki broj podataka, moe se naslovne retke i stupce radnog
lista zamrznuti kako bi stalno bili prikazani na ekranu i na taj nain pruali bolju preglednost podataka
u udaljenim delijama. To se izvodi odabirom, na kartici View, u grupi Window, naredbe Freeze Panes
(Prozor/Zamrzni okna), pri emu se mogu pojaviti sljededi sluajevi:
1
2

ako je aktivna delija A1, zamrzava se gornja i lijeva polovica ekrana

ako je aktivna bilo koja druga delija, zamrzava se retke iznad i stupce lijevo od te
delije

ako je oznaen jedan stupac, zamrzava se stupce lijevo od oznaenog stupca

ako je oznaen jedan redak, zamrzava se retke iznad oznaenog retka.

Razlika izmeu dijeljenja prozora i zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca jest u tome to
kod zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca svi podaci ostaju u jednom prozoru, dok se kod dijeljenja
prozora isti radni list istovremeno prikazuje u vie odijeljenih prozora.
Napomena:. Ponitavanje zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca vri se odabirom na kartici View, u
grupi Window, naredbe Freeze Panes/Unfreeze Panes.

Oznaavanje radnog lista

Ukoliko se eli oznaiti radni list, sa svim stupcima i recima, klikne se miem na gumb za
oznaavanje svih stupaca i redaka jednog radnog lista, pri emu se radni list zatamni.

15

MS Excel 2007

Gumb za oznaavanje svih

stupaca i redaka u jednom
listu.

Napomena:. Kombinacijom tipki Ctrl+A takoer se mogu oznaiti svi stupci i reci jednog radnog lista.

Odabir radnog lista

Prelazak iz trenutano aktivnog radnog lista u drugi mogud je njegovim odabirom. Odabir
radnog lista vri se klikom mia na karticu tog lista ime taj list postaje aktivan. Kartica odabranog
lista ima bijelu pozadinu.
aktivan list

Umetanje radnih listova u knjigu

Ako se unutar neke knjige eli ubaciti novi list, pored postojedih listova, to se radi klikom mia
na gumbe Insert Worksheet.

Umetnuti radni list automatski dobiva oznaku (ime) Sheet sa sljededim brojem lista. Na
primjer, ukoliko imamo kao na slici gore tri radna lista novo umetnuti imati de naziv Sheet4.
Novi radni list moe se ubaciti i odabirom na kartici Home, u grupi Cells, strelice gumba
Insert. U dobivenom izborniku odabrati Insert Sheet.
1
2
3

Brisanje radnih listova iz knjige

Radne listove koji vie nisu potrebni za daljnji rad mogude je izbrisati. Radni list moe se
izbrisati na slijedede naine:

klikne se miem na karticu radnog lista koji se eli izbrisati, te odabere naredba
Delete koja je dostupna na kartici Home, u grupi Cells.

desnim klikom mia na karticu lista koji se eli izbrisati, i nakon toga odabirom Delete
(Izbrii) na dobivenom plutajudem izborniku.

Pri tome se pojavi dijaloki okvir, u kojem se trai potvrda brisanja ili odustajanje.
16

MS Excel 2007

Napomena:. Obrisani radni list ne moe se vratiti naredbom Undo.

Preimenovanje radnih listova

MS Excel zadano imenuje radne listove Sheet1, Sheet2, Sheet3. Ime bilo kojeg radnog lista u
knjizi moe biti promijenjeno:

dvostrukim klikom mia na trenutano ime radnog lista, te upisom novog imena
dolazi do prekrivanja starog.

desnim klikom na ime radnog lista, te odabirom Rename (Preimenuj) na plutajudem

izborniku.

unijeti novo ime listu

Napomena:. Ime radnog lista moe sadravati do 31 znak, ukljuujudi prazna mjesta.

ZADACI ZA VJEBU
Za sljededu vjebu pokrenuti program MS Excel (ako ved nije pokrenut), te u knjizi Book1
(novoj datoteci):
a)

Umetnuti nove listove u knjigu, i to ispred lista Sheet1, lista Sheet2 i Sheet3, te na taj nain
dobiti nove listove Sheet4, Sheet5, Sheet6. Nakon toga izbrisati list Sheet6.

b)

Oznaiti list Sheet1, pa mu naziv promijeniti u Vjeba1.

c)

Oznaiti list Sheet3, te mu naziv promijeniti u Sveuilite. Uoiti kako se iri mjesto naziva
lista prema duini naziva.

Premjetanje radnih listova unutar iste knjige

Radni listovi se u radnoj knjizi mogu premjetati tako da se strelica mia dovede na karticu
radnog lista (npr. Sheet2) kojeg se eli premjestiti. Pritisne se lijeva tipka i zadri sve do zavretka
akcije. U lijevom gornjem kutu kartice pojavi se crni trokutid, a ispod strelice mia slika lista papira.

Mi se zatim odvue do mjesta koje pokazuje poziciju radnog lista ispred kojeg se eli
premjestiti odabrani list (npr. ispred Sheet4), nakon ega se mi otputa.

17

MS Excel 2007

Premjetanje radnih listova u drugu knjigu

Radni list se iz jedne radne knjige moe premjestiti u drugu, otvorenu radnu knjigu ili u novu
knjigu. Kako bi to napravili potrebno je desnom tipkom mia kliknuti na ime radnog lista kojeg se eli
premjestiti i u dobivenom izborniku odabrati Move or Copy

ispred kojeg se lista u odabranoj

knjizi eli umetnuti list

odabirati knjigu u koju

se eli premjestiti list

odabirom ove opcije list de se

premjestiti u odabranu knjigu, ali
ujedno de ostati i u knjizi iz koje je
kopiran.

Klikom na strelicu uz okvir To book (U knjigu) dobije se spisak otvorenih knjiga, s kojeg se
odabire ona knjiga u koju se eli premjestiti list.
Ako se odabrani list eli premjestiti u novu knjigu, unutar navedenog okvira odabire se new
book (nova knjiga).
U okviru Before sheet (Prije lista) odabire se list ispred kojeg de se ubaciti list, ili move to end
(premjesti na kraj), ukoliko se list eli smjestiti na kraj knjige.
Napomena:. Na ovaj se nain listovi mogu premjetati i unutar iste knjige.

ZADACI ZA VJEBU
Vjebu provesti u ved otvorenoj radnoj knjizi:
a)

Odabrati list s nazivom Vjeba1 i premjestiti ga iza lista Sveuilite u istoj knjizi.

b)

Odabrati list Vjeba1 i premjestiti ga u novu radnu knjigu. Primijetiti da se otvara nova knjiga
(Book2), koja de imati samo taj premjeteni radni list Vjeba1, a istovremeno u knjizi Book1
tog radnog lista nede biti. Otvaranje jedne knjige za drugom, radi pregleda radnih listova,
provesti koristedi izbornik Window na traci izbornika.

Kopiranje radnih listova unutar iste knjige

List se unutar radne knjige moe kopirati tako da se strelica mia dovede na bira lista (npr.
Sheet2) kojeg se eli kopirati. Pritisne se lijeva tipka mia i tipka Ctrl na tipkovnici, i zadre sve do
zavretka akcije.
U lijevom gornjem kutu biraa pojavi se crni trokutid, a ispod strelice mia slika lista papira sa
znakom +.

18

MS Excel 2007

Mi se zatim odvue do lista ispred kojeg se odabrani list eli kopirati (npr. na Sheet4), nakon
ega se mi otputa, a zatim i tipka Ctrl.

Odabrani list kopiran je ispred lista Sheet4, pod imenom Sheet2 (2), to oznaava kopiju.

Kopiranje radnih listova iz knjige u knjigu

List se iz jedne radne knjige moe kopirati u drugu, otvorenu radnu knjigu ili u novu knjigu.
Potrebno je desnom tipkom mia kliknuti na ime radnog lista kojeg se eli kopirati i u dobivenom
izborniku odabrati Move or Copy
Klikom na strelicu uz okvir To book (U knjigu) dobije se spisak otvorenih knjiga, s kojeg se
odabire ona knjiga u koju se eli kopirati list. Ako se otvara nova knjiga, odabire se new book (nova
knjiga).
U okviru Before sheet (prije lista) odabire se list ispred kojeg de se ubaciti kopirani, ili move
to end (premjesti na kraj) ako se list eli smjestiti na kraj knjige.
U lijevom donjem kutu treba aktivirati opciju Create a copy (Napravi kopiju)

Napomena:. Na ovaj se nain listovi mogu kopirati i unutar iste knjige.

ZADACI ZA VJEBU
a)

U knjizi Book2 odabrati list Vjeba1, te ga kopirati u radnu knjigu Book1, i to iza lista
Sveuilite. Provjeriti da li je list Vjeba1 ostao i u knjizi Book2.

b)

Odabrati list Sveuilite u knjizi Book1, te ga kopirati iza lista Sheet2. Primijetiti koji je naziv
novog radnog lista. Nakon toga, naziv novog lista promijeniti u Split.

Grupiranje radnih listova

Radni listovi unutar radnje knjige mogu se grupirati i to vie susjednih ili nesusjednih radnih
listova kao i svi listovi jedne radne knjige.
grupiranje

postupak

dvaju ili vie susjednih listova

odabrati prvi list, iz grupe listova koje se eli grupirati, zatim

dredi pritisnutu tipku Shift kliknuti na zadnji list u nizu

dvaju ili vie nesusjednih listova

odabrati prvi list, zatim dredi pritisnutu tipku Ctrl odabirati

ostale listove

svih listova u radnoj knjizi

desnom tipkom mia kliknuti ne ime nekog od listova i iz

izbornika odabrati Select All Sheets.

Napomena: kad su radni listovi grupirani unos, kopiranje, brisanje, mijenjanje podataka na jednom
od njih primjenjuje se i na svim drugim listovima u grupi.

19

MS Excel 2007

Razgrupiranje listova
Ako se eli prekinuti odabir grupe listova, klikne se desnom tipkom mia na grupu karticu
radnih listova, te u plutajudem izborniku odabere Ungroup Sheets (Razgrupiraj listove).
Listovi se razgrupiraju i klikom na ime nekog od negrupiranih listova.
ZADACI ZA VJEBU
a)

b)

c)

Odabrati sve listove radne knjige Book1, tako da postanu grupirani. Nakon toga kopirati
listove u radnu knjigu Book2, i to na njen kraj. Primijetiti koji je naziv kopiranog lista Vjeba1,
te provjeriti da li se na traci naziva knjige Book1 i dalje nalazi tekst Group. Nakon toga ih
razgrupirati.
Odabrati sve listove radne knjige Book1 i tako ih grupirati. Zatim premjestiti listove na
poetak radne knjige Book2. Primijetiti naziv premjetenog lista Vjeba1, te prekontrolirati
da li se u nazivu knjige Book1 i dalje nalazi naziv Group.
Odabrati svaki drugi list radne knjige Book1, tako da postanu grupirani. Nakon toga ih
razgrupirati.

PODACI
Podatak u Excelu moe biti numeriki, tekstualni, logiki i datumski. Podaci se unose u
pojedine delije tablice. Delija (Cell) je definirana presjecitem jednog retka i jednog stupca. Kako se
stupci oznaavaju slovima, a reci brojevima, to je koordinata svake delije jedinstvena i sastavljena iz
oznake tog stupca i tog retka (npr. C12 jest delija koju tvori presjecite stupca C i retka 12).

Unos podataka
Podaci se u aktivnu deliju unose preko linije za unos podataka na traci formula, pri emu
pokaziva mia dobije oblik pokazivaa unosa .
Postupak unosa se zavrava:

pritiskom na tipku Enter

klikom na dugme za potvrivanje

aktiviranjem nove delije.

Ako je unijeti tekstualni podatak preirok pa ne moe stati u deliju, prijedi de u sljededu desnu
deliju, dok se ova ne aktivira i u nju unese novi podatak.
Ako se eli vidjeti ili mijenjati sadraj neke delije, ona se aktivira, a njen kompletan sadraj
postaje dostupan za eventualne promjene na liniji za unos podataka.
Ukoliko se isti podatak eli unijeti u blok delija, taj se blok oznai, upie se podatak u liniju za
unos, a zatim se pritisnu tipke Enter i Ctrl.

Unos podataka u nizu

Podaci koji se nalaze u nekom pravilnom nizu, ne moraju se pojedinano unositi u
odgovarajude delije. Dovoljno je unijeti prvi podatak u nizu, zatim odabrati na kartici Home, u grupi
Editing, naredbu Fill/Series.
20

MS Excel 2007

1
2

Kreirati niz u:
Retku
Stupcu

Vrsta niza:
linearni
aritmetiki
datumski

korak/faktor niza
granina vrijednost niza

Unos podataka u nizu pomou mia

Koritenjem mia, u delije se mogu automatski unositi podaci koji se nalaze u pravilnom
aritmetikom ili datumskom nizu. Postupak je sljededi:

upiu se podaci u prve dvije delije, koje se zatim oznae

miem se "uhvati" donji desni kut oznaenog bloka, pri emu pokaziva mia
promijeni oblik u

povlaenjem mia du stupca/retka formira se rastudi/padajudi niz podataka.

Napomena: Ovo je jo jedan nain na koji se moe unijeti jedan te isti podatak u blok delija.

PRIMJER:
U retku 1 radnog lista, s poetkom u deliji A1, kreirati geometrijski niz 3, 9, 27, ..., do 729, a u
stupcu A, s poetkom u istoj deliji, aritmetiki niz 3, 9, 15, ..., do 70. U stupcu H kreirati niz svih prvih
dana u mjesecu godine 2000.
Rjeenje:
1. pokrenuti MS Excel i otvoriti novu radnu knjigu, pa u deliju A1 unijeti broj 3
2. odabrati na kartici Home, u grupi Editing, naredbu Fill/Series. pa u dijalokom okviru Series
oznaiti Rows u dijelu Series in, Growth u dijelu Type, upisati 3 za korak niza (Step value) i 729 za
kraj niza (Stop value), te kliknuti na dugme OK, prema slici:

21

MS Excel 2007

3. odabrati na kartici Home, u grupi Editing, naredbu Fill/Series.pa u dijalokom okviru Series
oznaiti Columns u dijelu Series in, Linear u dijelu Type, upisati 6 za korak niza i 70 za kraj niza, te
kliknuti na dugme OK:

4. u deliju H1 upisati datum 01/01/00, a zatim odabrati na kartici Home, u grupi Editing, naredbu
Fill/Series.pa u dijalokom okviru Series oznaiti Columns u dijelu Series in, Date u dijelu Type,
Month u dijelu Date unit, upisati 1 za korak niza, 01/12/00 za kraj niza, te kliknuti na dugme OK:

5. konano, slijedi radni list s rezultatima:

22

MS Excel 2007

Napomena: Krajnja vrijednost u stupcu A jest 69, jer je to prvi manji lan od zadanog kraja niza.

ZADACI ZA VJEBU
U sljededim zadacima prvo pokrenuti program MS Excel i u njemu otvoriti novu radnu knjigu
(Book1), a zatim:
a)

U prvom stupcu lista Sheet1, poevi od delije A3, upisati abecednim redom strune studije:
Elektronika, Elektroenergetika, Konstrukcijsko strojarstvo, Informacijska tehnologija,
Raunovodstvo i financije te Trgovinsko poslovanje. irinu stupca A podesiti prema najduem
podatku.
U odgovarajudim delijama drugog stupca upisati broj studenata po odjelima: 50, 40, 90, 100,
150 i 150.

b)

Odabrati drugi list, pa u prvom stupcu kreirati aritmetiki niz 1, 3, 5, ..., do 21 pomodu
Edit/Fill/Series. Isti niz kreirati u stupcu B uz pomod mia.
U stupcu C kreirati geometrijski niz 2, 6, 18, ... , do 1000.
Konano, u stupcu E upisati sve dane mjeseca kolovoza 2001. godine, najprije pomodu mia,
te nakon ponitenja te radnje i pomodu Edit/Fill/Series.
Radnu knjigu spremiti na USB stik F: pod imenom Vjeba_0.

OBLIKOVANJE PODATAKA
Podaci uneseni u radni list imaju unaprijed zadano oblikovanje (Font: Calibri, veliina fonta:
11, tekst je poravnat lijevo, a brojane vrijednosti desno). Primjenom oblikovanja radni list postaje
pregledniji i laki za analizu i koritenje.

Oblikovanje slova, brojeva i posebnih znakova

Osnovno ureivanje teksta najjednostavnije je pomodu alata za oblikovanje na kartici Home,
u gripi Font.

Napomena: izmjene unosa unutar pojedine delije mogude su na traci formule aktivne delije,
dvostrukim klikom mia na deliju ili pritiskom tipke F12.

Sve ostale mogudnosti oblikovanja podataka dostupne su na kartici Font dijalokog okvira
Format Cells.
1

23

MS Excel 2007

Oblikovanje brojeva
Brojevi, datumi i vrijeme pri unosu prikazuju se u opdem obliku (General). Nakon unosa moe
ih se prikazati u jednom od oblika ugraenih u Excel (Number, Currency, Accounting, Date, Time,
Percentage, Fraction ).
Najbri nain prikaza broja u odreenom obliku je pomodu gumba iz grupe Number, na
kartici Home.

Primjer:

Ostali ugraeni oblici dostupni su pomodu kartice Number dijalokog okvira Format Cells.

24

MS Excel 2007

Najznaajnije kategorije su: obian broj (Number) i valuta (Currency). Klikom na kategoriju
Number (Broj) u okviru Category (Kategorija), kartica poprima izgled prema slici dolje lijevo, a klikom
na Currency (Valuta), prema slici dolje desno.

Poravnanja podataka
Podaci tijekom unosa poravnavaju se zadano prema tipu podataka. Tekstualni podaci
poravnavaju se lijevo, brojane vrijednosti desno, a logike vrijednosti i kodovi pogreaka imaju
centralno poravnanje. Nakon unosa podatka mogude je promijeniti njihovo poravnanje. Vodoravno
Vertikalna i horizontalna poravnanja, te orijentacija teksta odabiru se na kartici Alignment
(Poravnanje), koja je prikazana na sljededoj slici.

Sadraj delije mogude je pored vodoravnog poravnanja poravnati po vertikali, promijeniti mu

smjer ispisa podataka, prelomiti tekst u vie redaka unutar jedne delije, spajati delije.
Sve te mogudnosti nalaze se na dijalokom okviru Format Cells na kartici Alignment.

25

MS Excel 2007

Prelamanje teksta unutar elije

Ukoliko je u deliju potrebno upisati tekstualni podatak koji sadri vie rijei, da bi tekst u
cijelosti bio vidljiv potrebno je povedati irinu stupca, to najede naruava izgled tablice. Najbolje bi
bilo ispisati jednu rije ispod druge. Za to postoje dva naina:

tijekom unosa - unijeti prvu rije, te dredi tipku Alt pritisnuti tipku Enter. Pokaziva
unosa prebaciti de se u novi red.

nakon unosa nakon potvrde unosa tipkom Enter potrebno je tu deliju oznaite, te
odabrati gumb Wrap text, u grupi Alignment, na kartici Home.

Napomena: iako naizgled obavljaju istu stvar razlikuju se po tome .

ZADACI ZA VJEBU
a)

U deliju J5 lista Sheet1 nove radne knjige upisati broj 12345, pa mu dodati 2 decimale, zatim
toku za oznaku tisudice (.) i valutu (kn).

b)

U deliju J6 upisati broj 100000, dodati mu 6 decimalnih mjesta i oznaku za tisudice. Smanjiti
irinu stupca J, pa promotriti to de se dogoditi (#).

c)

U deliju K3 upisati Sretna Vam Nova 2012. godina. Koristiti opciju prijeloma teksta, tako da
cijeli tekst stane u deliju. Nakon toga tekst prelomiti u pet redaka (Sretna, Vam, Nova, 2001.,
godina), pa ga centrirati.

d)

U deliju L1 upisati Sveuilite u Splitu, pa ga centrirati preko delija L1:N1. Zakrenuti sada taj
tekst za 30.

Postavljanje obruba elije/bloka elija/tablice

Delije se mogu dodatno urediti dodavanjem obruba i sjenanjem. Obrubi se mogu dodavati
jednoj deliji kao i grupi delija. Sve navedene mogudnosti dostupne su na kartici dostupne su na
dijalokom okviru Format Cells na karticama Border.

26

MS Excel 2007

Promjena boje pozadine elije/bloka elija/tablice

Boja i izgled pozadine neke tablic/bloka delija/delije odabiru se na kartici Fill dijalokog okvira
Format Cells.

Za promjenu boje podloge moe se koristiti i duge Shading, odnosno boje teksta (sadraja
delije), dugme Font Color, u grupi Font, na kartici Home.

ZADACI ZA VJEBU
a)

Izbrisati sve podatke u radnom listu Sheet1. U blok delija A1:D5 tog lista unijeti dane podatke,
a zatim taj blok urediti prema donjoj slici.
PROSJENE LJETNE TEMPERATURE

b)

lipanj

srpanj

kolovoz

Zagreb

22 C

28 C

27oC

Osijek

20oC

29oC

28oC

Split

29oC

33oC

32oC

Delije s nazivima pojedinih gradova i pripadajudim temperaturama obojiti razliitim bojama.

Naslov tablice obojiti plavom bojom. Radnu knjigu spremiti na USB stik F: pod imenom
Vjeba_1.

Sortiranje podataka
Sortiranje redaka u tablici olakava pronalaenje i pregled podataka. Postupkom sortiranja
reci u tablici slau se prema postavljenom uvjetu.
Na primjer, sortiranje po abecednom redu, po vrijednosti nekog od podataka ili kronoloki,
po padajudem ili rastudem nizu.

27

MS Excel 2007

Redoslijed sortiranja moe biti Ascending (rastudi) ili Descending (padajudi). Za sortiranje
podataka po npr. stupcu Prezime potrebno je aktivirati bilo koju od delija tog stupca, te na kartici
Home, u grupi Editing odabrati Sort & Filter/Sort A to Z ili Sort Z to.

Alati Sortiraj sortiraju retke u tablici samo prema jednom stupcu (uvjetu). Odabirom na
kartici Home, u grupi Editing naredbe Sort & Filter/Custom Sort

28

MS Excel 2007

ZADACI ZA VJEBU
a)

U listu 2 radne knjige Vjeba_1 upisati donju tablicu, pa je:

sortirati po prezimenima i imenima u rastudem nizu (dva kriterija ista prezimena a

razliita imena)

sortirati prema broju bodova u padajudem.

Prezime

Ime

Broj bodova

Ocjena

Fizid

Fisko

99

odlian (5)

Bartulovid

Bartul

59

dovoljan (2)

Matid

Mate

67

dobar (3)

Bartulovid

Ante

81

vrlo dobar (4)

RAD S DATOTEKAMA
Rad s datotekama u MS Excelu slian je radu u MS Wordu, no s obzirom na razliitosti u
izgledima dijalokih okvira i izbornika, i ovdje de se navesti sve osnovne radnje.

Otvaranje nove datoteke (New)

Nova datoteka (radna knjiga) je datoteka koja ne sadri nikakve podatke (prazan papir) ili
neki od dostupnih predloaka. Nova datoteka se moe otvoriti:
Novi dokument se moe otvoriti:

odabirom gumba New iz izbornika Office.

1
2
3

kombinacijom tipki Ctrl+N.

Otvaranje postojee datoteke (Open)

Excel-ov dokument je datoteka koja ima nastavak .xlsx. Postojedi dokument je datoteka koja
je ranije spremljena u neku od mapa i ima svoje ime. Takvi dokumenti mogu se otvoriti:
29

MS Excel 2007

pomodu gumba Open iz izbornika Office

1

kombinacijom tipki Ctrl+O.

Spremanje dokumenta (Save/Save As)

Razlikuju se tri sluaja koja se javljaju pri pohrani (snimanju) dokumenta:
a. snimanje novog dokumenta,
b. snimanje izmjena u ranije snimljenom dokumentu pod starim imenom
c. snimanje ranije snimljenog dokumenta (mijenjanog ili ne) pod novim imenom.
a. Novi dokument moe se snimiti:

odabirom gumba Save As iz izbornika Office

odabrati mjesto gdje de

dokument biti spremljen

3
2

dodijeliti ime dokumenta

kombinacijom tipki F12.

b. Snimanje izmjena ranije snimljenom dokumentu pod starim imenom

pomodu gumba Save iz izbornika Office

kombinacijom tipki Ctrl+S.

c. Snimanje ranije snimljenog dokumenta (mijenjanog ili ne) pod novim imenom
30

MS Excel 2007

pomodu gumba pomodu gumba Save As iz izbornika Office.

pomodu tipke F12.

Rad s vie datoteka

MS Excel omogudava istovremeni rad s vie datoteka. Ovo je naroito znaajno ukoliko su
datoteke meusobno tematski povezane, pa se dijelovi jedne mogu koristiti u drugoj (drugima).
Prijelaz iz jedne datoteke u neku drugu ostvaruje se klikom na eljeno ime na Taskbaru, ili odabirom
Window (Prozor) na traci izbornika, nakon ega se dobije padajudi izbornik prikazan na sljededoj slici.

Rad s vie dokumenata

MS Word omogudava istovremeni rad s vie dokumenata. Ovo je naroito znaajno ukoliko su
dokumenti meusobno tematski povezani, pa se dijelovi jednog mogu koristiti u drugom (drugima).
Iz jednog u drugi otvoreni dokument moe se premjetati:

pomodu Programske trake Taskbar

Programska traka Taskbar sadri gumbe svih trenutano otvorenih dokumenata i programa.
Aktivan je onaj iji je gumb tamniji od ostalih. Prebacivanje se vri klikom na gumb dokumenta ili
programa u kojem elimo raditi. Ovisno o postavkama Taskbar-a on moe izgledati:
a

na kartici View pomodu gumba Switch Windows

1
2

Ispis dijela radnog lista

Ako se eli ispisati samo dio nekog radnog lista, potrebno ga je oznaiti, a zatim odabrati
Print Area/Set Print Areana kartici Home, u grupi Page Setup. Oko oznaenog bloka pojavi se
iscrtkani okvir.
1
2
3
31

MS Excel 2007

Pregled datoteke prije ispisa (Print Preview)

Prije nego se krene na ispis dokumenta bilo bi dobro pogledati kako de on izgledati na papiru
nakon ispisa. Naredba Print Preview upravo to omogudava provjeru izgleda dokumenta prije ispisa.

Definiranje margina
Udaljenost margina od rubova papira, poloaj ispisa zaglavlja i podnoja, te eventualno
centriranje radnog lista/dijela koji se ispisuje obavlja se na kartici Home, u grupi Page Layout
odabirom gumba Margins/Custom Margins...
1
2

Podeavanje veliine ispisa

Ako odabrani radni list/dio ne moe stati unutar definiranih margina, ili je pak njegova
veliina manja od eljene, veliina ispisa se moe podesiti raspoloivom prostoru, ne mijenjajudi pri
tom veliinu fonta, razmake izmeu redaka i slino.
To se postie na dijalokom okviru Page Setup na kartici Page u dijelu Scaling.

32

MS Excel 2007

Definiranje zaglavlja i podnoja

Zaglavlja i podnoja kreiraju se ili odabiru na kartici Header/Footer (Podnoje/Zaglavlje)
dijalokog okvira Page Setup (Postava stranice.
Osim ponuenih varijanti zaglavlja i podnoja, omogudeno je kreiranje po potrebi korisnika.

33

MS Excel 2007

Redoslijed brojenja stranica

Kod velikih radnih listova, koji ni duinom ni irinom ne mogu stati na jedan list papira,
potrebno je definirati nain na koji de Excel brojiti stranice:

najprije po vertikali radnog lista, pa desno (Down, then over)

najprije po horizontali radnog lista, pa prema dolje (Over, then down).

Podeavanje se vri u dijelu Page order (Redoslijed stranica) na kartici Sheet (Stranica)
dijalokog okvira Page Setup (Postava stranice):

Gornja kartica omogudava jo niz podeavanja pri ispisu:

podruje ispisa u okviru Print area (Podruje ispisa)

odabranih redaka/stupaca na vrhu/lijevom dijelu svake stranice (naslovi) u dijelu

Print titles (Ispii naslove)

odabir ispisa s mreom ili bez nje, kvalitete ispisa kao i mogudnost dodavanja
komentar u dijelu Print (Ispii)

pregled dokumenta prije ispisa pomodu dugmeta Print Priview (Pregled ispisa)

podeavanje parametara pisaa uz pomod dugmeta Options (Odrednice).

34

MS Excel 2007

FUNKCIJE I FORMULE
Mogudnost obavljanja operacija nad podacima (najede raunskih), najvanije je svojstvo MS
Excela. Rezultat primijenjene operacije prikazuje se u deliji, dok se formula koja je opisuje unosi u
liniju unosa na traci formula i ostaje u pozadini same delije.
Za kreiranje formula moe se koristiti itav niz funkcija koje podrava MS Excel (njih vie od
300).

Funkcije
Funkcije su unaprijed definirane formule koje izvode izraune pomodu odreenih vrijednosti
koje se nazivaju argumenti. Funkcije koje podrava MS Excel, podijeljene su u nekoliko kategorija:

matematike i trigonometrijske

financijske

statistike

logike

tekstualne

datumske, itd.

Svaka funkcija rauna s jednom ili vie vrijednosti (argumenti funkcije), a kao rezultat vrada
jednu vrijednost. Argumenti funkcija su razne konstante (numerike, logike, tekstualne, datumske),
koordinate delije/bloka delija (apsolutne, relativne, mjeovite), funkcije ..., a razdvojeni su znakom ; .
Koordinate bloka delija definirane su kao raspon od koordinate delije u gornjem lijevom kutu,
do koordinate delije u donjem desnom kutu bloka, koje dijeli znak : , npr. A1:B16.
Ako je argument neka funkcija, tada se ona naziva ugnijeena funkcija. Takvih ugnjeenja
moe biti do sedam nivoa.
Ako se pak u deliji iji je sadraj broj, pojavi znak #, znai da je stupac nedovoljno irok da
bude vidljiv cijeli broj. Stoga se mora proiriti stupac ili smanjiti veliinu broja.
U daljnjem tekstu navest de se najede koritene funkcije po pojedinim kategorijama.

Matematike funkcije
Koritenje odabranih funkcija bit de prikazano na jednostavnom primjeru radnog lista:

Napomena:. Za ispravno shvadanje dalje danih matematikih funkcija preporua se navedene primjere
provjeriti u deliji E3 radnog lista. Funkcije se unose, kako je ranije reeno, u liniju unosa na traci
formula.

35

MS Excel 2007

SUM(Argument1;Argument2;...) zbroj argumenata:

=SUM(A1;C2)

=1,5
A1+C2=1+0,5

=SUM(A1:C2)

=21,1754
A1+A2+B1+B2+C1+C2=1+2+(4)+5,6754+16+0,5

=SUM(A1:C2;F1)

=121,1754
SUM(A1:C2)+F1=21,1754+100

PRODUCT(Argument1;Argument2;...) umnoak argumenata:

=PRODUCT(A1;C1)

=16
A1*C1=1*16

=PRODUCT(A1:C1)

=64
A1*B1*C1=1*(4)*16

SQRT(Argument) pozitivni kvadratni korijen iz argumenta:

=SQRT(A1*C1)

=4
A1* C1 1*16 16

POWER(Argument1;Argument2) potencira argument1 na potenciju, to jest argument2

=POWER(C1;A2)

=256
C1A2=162

=POWER(C1;2)

=256
C12=162

ABS(Argument) apsolutna vrijednost argumenta

=ABS(B1)

=4
B1=4

INT(Argument) zaokruivanje argumenta na manji cijeli broj

=INT(B2)

=5

EXP(Argument) potencira prirodni broj e na argument

=EXP(A1)

=2,718282
eA1=e1=e

=EXP(A2)

=7,389056
eA2=e2

LN(Argument) prirodni logaritam argumenta

=LN(2,718282)

=1
ln2,71828=lne

=LN(A2)

=0,693147
lnA2=ln2

36

MS Excel 2007

LOG(Argument1;Argument2) logaritam argumenta1 po bazi (argument2)

=LOG(A2;C2)

=1
logC2A2=log0,52

=LOG(F1)

=2
log10F1=log10100; podrazumijeva se baza 10

LOG10(Argument) dekadski logaritam argumenta

=LOG10(F1)

=2
logF1=log100

PI() broj (3,14159...)

ROUND(Argument1;Argument2) zaokruivanje
(argument2)
=ROUND(B2;2)

=5,68

=ROUND(B2;0)

=6

argumenta1 na zadani broj decimala

FACT(Argument) faktorijela argumenta

=FACT(A2)

=2
A2!=2!=1*2

=FACT(C1/A2)

=40320
(C1/A2)!=(16/2)!=8!=1*2*3*4*5*6*7*8

SIGN(Argument) vrada 1 ako je argument>0, 1 ako je argument<0 ili 0 ako je argument=0

=SIGN(B1)

= 1

=SIGN(B2)

=1

DEGREES(Argument) argument (u radijanima) pretvara u stupnjeve

=DEGREES(PI()*C2)

=90
*C2 rad=*0,5 rad=/2 rad= 90o

RADIANS(Argument) argument (u stupnjevima) pretvara u radijane

=RADIANS(F2)

=0,523599
30o=/6 rad =3,141592/6

SIN(Argument) sinus od argumenta (u radijanima)

=SIN(RADIANS(F2))

=0,5
sin30o

COS(Argument) kosinus od argumenta (u radijanima)

=COS(PI()*C2)

=0
cos(*0,5)=cos90o

TAN(Argument) tangens od argumenta (u radijanima)

=TAN(RADIANS(F2))

=0,57735
tg30o
37

MS Excel 2007

Logike funkcije
Logike funkcije koriste se pri donoenju odluka temeljem zadanih uvjeta, najede uz
uporabu sljededih logikih operatora:
=

jednako

>=

vede od ili jednako

>

vede od

<=

manje od ili jednako

<

manje od

<>

nejednako

Koritenje odabranih funkcija bit de prikazano na jednostavnom primjeru radnog lista:

Napomena:. Za ispravno shvadanje dalje danih logikih funkcija preporua se navedene primjere
provjeriti u odgovarajudim delijama radnog lista.

IF(Logikiuvjet; Rezultatistine; Rezultatneistine) vrada Rezultatistine ako je logiki uvjet

ispunjen, odnosno Rezultatneistine ako nije
=IF(C3>C4;C3;C4)

=72
ispisuje broj iz delije C3, ako je on vedi od broja u deliji C4; u
suprotnom ispisuje broj iz delije C4

=IF(C2>60;"proao";"pao")

=proao
ispisuje "proao" ako je broj u deliji C2 vedi od 60, u suprotnom
ispisuje "pao"

AND(Logikiuvjet1; Logikiuvjet2; ...) vrada logiku konstantu TRUE (istina) ako su svi uvjeti
ispunjeni, odnosno FALSE (neistina), ako barem jedan nije ispunjen
=AND(C2>=50;C4>=50)

=TRUE
istina, jer su oba uvjeta zadovoljena

=AND(C2>49;C3>49;C4>49;C5>49)

=FALSE
neistina, jer jedan uvjet nije zadovoljen (C3=45)

OR(Logikiuvjet1; Logikiuvjet 2; ...) vrada logiku konstantu TRUE (istina) ako je barem
jedan uvjet ispunjen, odnosno FALSE (neistina), ako nijedan nije ispunjen
=OR(C2<50;C3<50;C4<50;C5<50)

=TRUE
istina, jer je barem jedan uvjet zadovoljen (C3=45)

Statistike funkcije
Na primjeru prethodno danog radnog lista bit de prikazano koritenje jednostavnih
statistikih funkcija:
38

MS Excel 2007

AVERAGE(Argument1;Argument2;...) aritmetika sredina argumenata

=AVERAGE(C2:C5)

=68,5
(C2+C3+C4+C5)/4=(85+45+72+72)/4
predstavlja prosjean broj bodova

MIN(Argument1;Argument2;...) najmanji broj u nizu

=MIN(C2:C5)

=45
(C3) najmanji broj bodova na ispitu

MAX(Argument1;Argument2;...) najvedi broj u nizu

=MAX(C2:C5)

=85
(C2) najvedi broj bodova na ispitu

COUNT(Argument1;Argument2;...) broj delija koje sadre brojeve

=4
=COUNT(A2:C5)

4 delije u navedenom rasponu sadre brojeve, ostale sadre

tekst

COUNTA(Argument1;Argument2;...) broj delija koje sadre podatke bilo koje vrste

=12
=COUNTA(A2:C6)

12 delija u navedenom rasponu sadri podatke, preostale 3

delije su prazne

COUNTIF(raspon; uvjet) broj delija koje sadre podatke koji odgovaraju zadanom uvjetu
=COUNTIF(D2:D5;"Mate")

=1
Samo je jedan student s imenom Mate u navedenom rasponu

Funkcije za rad s tekstom

Koritenje odabranih funkcija bit de prikazano na prethodnom primjeru radnog lista.
CONCATENATE(tekst1; tekst2;...) spajanje vie tekstualnih podataka
=CONCATENATE(A2;B2)

=IvidIvo

=CONCATENATE(A2;" "; B2)

=Ivid Ivo

LEFT(tekst; br_znakova) izdvajanje odreenog broja znakova od poetka teksta

=LEFT(A2;3)

=Ivi
=I

=LEFT(A2)

ukoliko se ne navede argument br_znakova, pretpostavljena

vrijednost je 1

RIGHT(tekst; br_znakova) izdvajanje odreenog broja znakova od kraja teksta

=RIGHT(A2;3)

=vid
=d

=RIGHT(A2)

ukoliko se ne navede argument br_znakova, pretpostavljena

vrijednost je 1

LOWER(tekst) pretvaranje svih slova u mala

=LOWER(A2)

=ivid

39

MS Excel 2007

MID(text;start_num;num_chars) - vrada odreeni broj znakova tekstualnog niza, poevi od

mjesta koje navedete, temeljeno na odreenom broju znakova.
= MID(A2;1;3)

=ivi

UPPER(tekst) pretvaranje svih slova u velika

=UPPER(A2)

=IVID

PROPER(tekst) poetna slova rijei pretvara u velika slova, ostatak slova u mala
=PROPER(A2)

=Ivid

Financijske funkcije
Koritenje ovih funkcija zahtijeva odgovarajude poznavanje problematike financijskog
poslovanja. Ipak de se ovdje prikazati dvije funkcije koje opisuju svakodnevne probleme: PMT (iznos
anuiteta za otplatu kredita) i FV (bududa vrijednost ulaganja).
PMT(Rate;Nper;Pv;Fv;Type) izraunava iznos periodinih pladanja (anuiteta) za otplatu
kredita temeljem zadane kamatne stope (Rate), broja rata (Nper), glavnice kredita (Pv), eventualne
budude vrijednosti (Fv), te naina upladivanja pojedinih anuiteta (Type).
FV(Rate;Nper;Pmt;Pv;Type) izraunava bududu vrijednost ulaganja uz danu kamatnu stopu
(Rate), za broj jednakih uplata (Nper), poetnu vrijednost ulaganja (Pv) i nain uplate (Type).
Napomena: Pri koritenju financijskih funkcija, iznosi koje korisnik prima su pozitivni, a koje
upladuje negativni, ak i tada, kada se uplate vre sa svrhom ulaganja.
Kamatna stopa upisuje se u postocima i dijeli s 12 (npr. 10%/12) ukoliko je otplata mjesena,
s 4 ukoliko je tromjesena, ... , tj. veliina Rate se mora odnositi na onu vremensku jedinicu u kojoj je
izraena veliina Nper.
Bududa vrijednost fv, u funkciji PMT, jest iznos koji korisnik kredita eli postidi nakon zadnje
uplate, ako nije navedena, podrazumijeva se 0. Nain upladivanja rata definira se brojem 0 za uplate
na kraju razdoblja (npr. krajem mjeseca), a brojem 1 za uplate na poetku razdoblja. Ako ova
vrijednost nije navedena, podrazumijeva se 0, tj. kao da su uplate na kraju razdoblja.
PRIMJER:
Izraunati mjesenu ratu kredita u iznosu 50000,00 kn, uzetog na period od 5 godina uz
godinju kamatnu stopu od 9%. Rate se upladuju krajem svakog mjeseca.
Rjeenje:
1. u deliji A1 upisati: =PMT(9%/12;60;50000;0;0)
2. nakon pritiska na tipku Enter u deliji A1 de se pojaviti rjeenje: kn 1037,92
Napomena: Identian rezultat dao bi i izraz =PMT(9%/12;60;50000), jer se vrijednosti 0 za Fv
i 0 za Type podrazumijevaju.
PRIMJER:
Odrediti bududu vrijednost ulaganja od 3200,00 kn godinje, na period od 20 godina uz
godinju kamatnu stopu od 8%. Uplate se vre poetkom godine, a poetna vrijednost ulaganja bila je
jednaka nuli.
Rjeenje:
1. u deliji A1 upisati: =FV(8%;20;3200;0;1)
2. nakon pritiska na tipku Enter u deliji A1 de se pojaviti rjeenje: kn 158.153,35
40

MS Excel 2007

Formule
Formula je jednakost koja iz jedne ili vie postojedih vrijednosti rauna novu vrijednost.
Pisanje formula zapoinje unosom znaka =, +, ili @ u liniji unosa.
Pri kreiranju formula koriste se standardni matematiki operatori:
+

za zbrajanje

za oduzimanje

za mnoenje

za dijeljenje

za potenciranje znak ^ dobije se pritiskom na tipke AltGr i 3 (iznad slova)

Excelov redoslijed izrauna unutar formule jednak je standardnim matematikim pravilima:

najprije se vri potenciranje, zatim mnoenje i dijeljenje, a nakon toga zbrajanje i oduzimanje.
Postoji li vie izrauna jednake vanosti, raunaju se s lijeva na desno.
Ukoliko se eli promijeniti navedeni redoslijed koriste se zagrade.
Na sljededim primjerima prikazano je kako se mijenja rezultat ovisno o uporabljenim
zagradama:
25+13/24*3^2=4,5

25+(13/24)*3^2=47,5

(25+13)/24*3^2=17

((25+13)/24)*3^2=135

Relativne, apsolutne i mjeovite adrese delija

Kako je ranije navedeno, adresa identificira pojedinu deliju, odnosno njen poloaj na radnom
listu i sastavljena je iz oznake stupca i retka kojima pripada. U listovima se esto, za vrijeme rada,
dodaju delije, stupci i/ili reci to moe poremetiti eljeni proraun. Stoga su u MS Excelu dostupna tri
naina adresiranja unutar radnog lista: relativno, apsolutno i mjeovito.
Relativna adresa, npr. C4, definira relativni poloaj delije C4 u odnosu na onu deliju u kojoj je
podatak iz C4 koriten i prilagoava se promjenama napravljenim unutar radnog lista. Ovaj se nain
adresiranja najvie koristi u radu.
Ako je u deliji D6 upisano: =C4, tada Excel to ita na sljededi nain: vrijednost u ovoj deliji
jednaka je vrijednosti koja se nalazi u deliji jedan stupac lijevo i dva retka iznad nje. Kopiranjem
sadraja delije D6 u deliju E6, jednakost u deliji E6, bi glasila: =D4, odnosno, podatak u E6 ne bi bio
identian podatku u deliji D4.
Apsolutna adresa, npr. $C$4, oznaava tonu lokaciju delije i ne prilagoava se eventualnim
promjenama na radnom listu.
Ako je u deliji D6 upisano: =$C$4, tada Excel to ita na sljededi nain: vrijednost u ovoj deliji
jednaka je vrijednosti koja se nalazi u presjecitu stupca C i retka 4. Kopiranjem sadraja delije D6 u
deliju E6, jednakost u deliji E6, bi glasila: =$C$4, tj. i podatak u deliji E6 bio bi identian onom u C4.
Mjeovite adrese jesu one kod kojih ili oznaka stupca ili oznaka retka ima apsolutni karakter:

$C4 oznaka stupca je apsolutna, a retka relativna

C$4 oznaka retka je apsolutna, a stupca relativna.

41

MS Excel 2007

PRIMJER:
Preraunati zadane cijene automobila izraene u EURima u Kune, koristedi apsolutnu adresu
delije s teajem (B1).

Rjeenje:
1.

Uitati
datoteku
apsolutne_adrese.xls
C:\\Vjebe\Informatika\Excel

koja

se

nalazi

2.

u deliji C4 upisati: =B4*$B$1

3.

nakon pritiska na tipku Enter u deliji C4 de se pojaviti rjeenje: 78.858,144

4.

formulu primijeniti i na ostale delije (C4:C8) povlaenjem mia.

mapi

Koritenje funkcija u pisanju formula

Iako pisanje formula moe zapoeti i unosom znakova +, ili @, najede je to znak
jednakosti (=).
Znak jednakosti i dijaloki okvir Insert Function (Umetanje funkcije), za odabir funkcija
aktiviraju se:

klikom na dugme

odabirom Insert/Function... (Umetanje/Funkcije) na traci izbornika.

na traci formula

Pretraivanje funkcija
Kategorije funkcija

Popis funkcija
Argumenti funkcije
Opis funkcije

42

MS Excel 2007

Potvrda odabira funkcije vri se pritiskom na dugme OK (U redu) dijalokog okvira Insert
Function (Umetanje funkcije), kada se pojavljuje novi dijaloki okvir, koji nosi naziv odabrane
funkcije. U njega se upisuju vrijednosti argumenata funkcije.
Napomena: Korisnik moe upisati znak jednakosti s tipkovnice, ali se tada nede pojaviti

dijaloki okvir Insert Function (moe se aktivirati naknadno).

Unosom znaka jednakosti s tipkovnice u deliju, pojavljuje se dugme za odabir funkcije, na
mjestu gdje je inae smjetena adresa aktivne delije:

Klikom se otvara padajudi izbornik iz

kojega se bira eljena funkcija.

Otvara se dijaloki okvir Insert Function.

Povezivanje argumenata unutar formule vri se znakovima +, , *, / i ^.

Pisanje jednostavnih formula, kojima su argumenti samo konstante ili adrese delija, moe se
vriti bez pozivanja funkcija, na primjer:
=A1+C1 ili +A1+C1

umjesto

=SUM(A1;C1)

=10+(A15)^3

umjesto

=SUM(10;POWER(A15;3))

=A1^B1

umjesto

=POWER(A1;B1)

=A1^(1/2)

umjesto

=SQRT(A1)

Potvrda kreirane formule vri se pritiskom na tipku Enter, klikom na dugme

formula, ili klikom bilo gdje unutar radnog lista.

na traci

Takoer, sumiranje oznaenog stupca ili retka moe se izvesti klikom na dugme
(AutoSum) na traci Standard (Standardna).
Slijede primjeri pravilno napisanih formula:

sin x (5 x)

2 x 1 1 log x
2

log( 3 x 2 )
3

x sin x
12 x

=SIN(x)+POWER(5x;3/2)
=2POWER(x1;2)+SQRT(1+LOG(x))
=LOG(3+POWER(x;2)) (x+SIN(x))/SQRT(12+x)

x 2 5x

1
x

=POWER(POWER(x;2)+5*x;1/3)1/x

x5

x2
x2

=SQRT(x+5)/POWER(2*x1;1/3)+SQRT(x+2)/POWER(x;2)

2x 1

43

MS Excel 2007

Naredba traenja cilja (Goal Seek)

Ova naredba je jedna od najjednostavnijih u Excelovoj analizi toako. Trai vrijednost u
jednoj deliji (npr. B2), za koju de druga delija (npr. D4) poprimiti zadanu vrijednost. Podrazumijeva se
da je u drugoj deliji (D4) formula u kojoj je jedan od argumenata vrijednost prve delije (B2). Preporua
se u prvu deliju postaviti poetnu vrijednost, razliitu od nule.
Funkcija Goal Seek (Traenje rjeenja) rjeava u stvari probleme funkcije jedne varijable, a
pokrede se odabirom naredbe What-if Analysis/Goal Seek na kartici Data, iz grupe Data Tools.
1
2
3

Adresa delije u kojoj je formula

vrijednost koju mora postidi
mijenjajudi vrijednost u deliji
(adresa).

PRIMJER:
Odrediti za koju de vrijednost argumenta x funkcija y=3 - x- x 3 poprimiti vrijednost 0
(traenje nul toke funkcije).
Rjeenje:
1.

u deliju B1 upisati: =3A1+POWER(A1;3)

2.

u deliju A1 upisati poetnu vrijednost (npr. 2), zatim kliknuti na B1, pa odabrati naredbu
What-if Analysis/Goal Seek na kartici Data, iz grupe Data Tools te u dijalokom okviru
upisati kao na slici lijevo i pritisnuti dugme OK.

3.

nakon toga pojavit de se okvir Goal Seek Status (Stanje traenja cilja), u kojem je
naznaeno da li je rjeenje pronaeno, ili ne, te ciljna vrijednost (0) i stvarno postignuta
vrijednost (0,000122518) u deliji B1

4.

u deliji A1 prikazano je dobiveno rjeenje: 1,67172 nul toka funkcije.

44

MS Excel 2007

PRIMJER:
U delijama A1 do B4 lista Sheet1 radne knjige upisati brojeve kako slijedi:

Izraunati:
a)

u deliji A6 sumu svih brojeva A1 do B4

b)

u deliji B6 umnoak tih brojeva

c)

u deliji A7 njihovu aritmetiku sredinu

d)

u deliji B7 najmanji od danih brojeva

e)

u deliji A8 broj ponavljanja broja "2" u rasponu delija A1 do B4

f)

u deliji B8 upisati 0 ako je bilo koji od danih brojeva jednak 11, u suprotnom upisati 1

g)

u C1 koritenjem IF funkcije napisati rijeima u kojoj je deliji (A1 ili B1) vedi broj, ili da su
jednaki, pa to ponoviti u delijama C2, C3 i C4.

Rjeenje:
1.

u deliju A6 upisati: =SUM(A1:B4)

2.

u deliju B6 upisati: =PRODUCT(A1:B4)

3.

u deliju A7 upisati: =AVERAGE(A1:B4)

4.

u deliju B7 upisati: =MIN(A1:B4)

5.

u deliju A8 upisati: =COUNTIF(A1:B4;"2")

6.

u deliji B8 potrebno je postaviti logiki uvjet: ako je ili A1 ili A2 ili A3 ili A4 ili B1 ili B2 ili B3
ili B4 jednak 11, upisati 0, u suprotnom upisati 1, tj. u tu je deliju potrebno upisati
formulu:

7.

=IF(OR(A1=11; A2=11; A3=11; A4=11; B1=11; B2=11; B3=11; B4=11);0;1)

8.

u deliji C1 potrebno je postaviti logiki uvjet: ako je broj u deliji A1 vedi od broja u deliji
B1, upisati "broj u A1 je vedi", u suprotnom, postaviti novi logiki uvjet: ako je B1 vedi od
A1 upisati "broj u B1 je vedi", u suprotnom, brojevi su jednaki pa treba upisati "A1=B1",
tj. potrebno je upisati formulu:

9.

=IF(A1>B1; "broj u A1 je vedi";IF(A1<B1; "broj u B1 je vedi";"A1=B1"))

10. kopirati sadraj delije C1 u C2, C3 i C4, prilagoditi brojeve delija u tekstu koji de se
upisivati u te delije, te pohraniti datoteku kao Primjer_1
11. konano rjeenje prikazano je na donjoj slici:

45

MS Excel 2007

PRIMJER:
Kreirati tablicu trigonometrijskih funkcija za kutove od 30o do 60o, svakih 5o, tako da ima oblik
nie prikazane tablice:
kut o

sin

cos

tg

ctg

30

0,5

0,866025

0,57735

1,732051

35

0,573576

0,819152

0,700208

1,428148

40

0,642788

0,766044

0,8391

1,191754

45

0,707107

0,707107

50

0,766044

0,642788

1,191754

0,8391

55

0,819152

0,573576

1,428148

0,700208

60

0,866025

0,5

1,732051

0,57735

Rjeenje:
1.

pokrenuti MS Excel i otvoriti novi dokument

2.

u deliji A1 lista Sheet1 upisati kut , u B1 sin, zatim redom cos, tg, ctg

3.

u deliji A2 upisati 30, u A3 upisati 35, pa oznaiti obje delije, i razvlaiti donji desni kut
bloka dok se u utom kvadratidu ne pojavi broj 60:

4.

u deliji B2 upisati, ne koristedi Paste Function, formulu za izraunavanje sinusa kuta:

=SIN(RADIANS(A2)), te je kopirati u preostale delije stupca B na nain opisan tokom 2.

5.

isto ponoviti u stupcima C i D uz formule: =COS(RADIANS(A2)) u deliji C2,

=TAN(RADIANS(A2)) u deliji D2, odnosno =1/D2 u deliji E2

6.

pohraniti datoteku kao Primjer_2 na USB stik F:.

46

MS Excel 2007

PRIMJER:
U radni list upisati podatke kako slijedi:

Zadatak:
a) u delijama D2 do D4 koritenjem funkcije IF ispisati "Gospoa" ukoliko se radi o enskoj osobi,
ili "Gospodin" ukoliko se radi mukoj osobi.
b) u delijama E2 do E4 koritenjem funkcija CONCATENATE i PROPER ispisati prezime i ime
studenta na nain da je prvo slovo imena i prezimena veliko, a ostala slova mala.
c) u delijama F2 do F4 koritenjem funkcije CONCATENATE i LEFT ispisati inicijale studenta (X.Y.)
Rjeenje:
1. u deliju D2 upisati formulu:
=IF(C2="";"Gospoa";"Gospodin")
2. povlaenjem mia formulu primijeniti na delije D3 i D4
3. u deliju E2 upisati formulu:
=CONCATENATE(PROPER(A2);" "; PROPER(B2))
4. povlaenjem mia formulu primijeniti na delije E3 i E4
5. u deliju F2 upisati formulu:
=CONCATENATE(LEFT(A2);".";LEFT(B2);".")
6. povlaenjem mia formulu primijeniti na delije F3 i F4
7. konano rjeenje prikazano je na donjoj slici:

PRIMJER:
Ispitu iz kolegija Informatika pristupila su 4 kandidata. U donjoj tablici upisani su bodovi iz
Worda, Excela i Corela. Kandidat je zadovoljio ukoliko mu niti jedan dio nije manji od 40 bodova, te
ako ima ukupno najmanje 150 bodova. Popuniti, uz navedene uvjete, zadnji stupac tablice koji je
sada prazan odgovarajudim komentarom: "zadovoljio" ili "nije zadovoljio". Konano, svrstati
kandidate abecednim redom.

47

MS Excel 2007

Rjeenje:
1. pokrenuti MS Excel i uitati datoteku primjer_IF.xls koja se nalazi u mapi
C:\\Vjebe\Informatika\Excel
2. aktivirati deliju E2, pa kliknuti na dugme

na traci formula

3. odabrati funkciju IF, pa u dobiveni dijaloki okvir upisati podatke prema donjoj slici:
or(min(b2:d2)<40;sum(b2:d2)<150)

Napomena: Logiki uvjet upisan u prvom retku dijalokog okvira glasi: ako je broj bodova iz dijela
ispita s najmanjim brojem bodova manji od 40, ili je pak ukupna suma bodova manja od 150.

4. u sljededem retku dijalokog okvira upisan je rezultat ako je logiki uvjet ispunjen, a u
zadnjem ako nije
5. oznaiti deliju E2, pa odabrati Copy.
6. oznaiti blok delija E3:E5, pa odabrati Paste,
7. konano, treba odabrati Sort & Filter/Sort A to Z na kartici Home, u grupi Editing.

48

MS Excel 2007

PRIMJER:
Kupcu se odobrava rabat ovisno o kupljenoj koliini pojedinog proizvoda:
-

10% za koliine do 75 komada;

15% za koliine od 75 do 200 komada;

20% za koliine iznad 200 komada.

U delije, u kojima je upisano XXX, treba primjenom odgovarajudih formula unijeti traene
podatke.

Rjeenje:
1. Uitati datoteku raun.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vjebe\Informatika\Excel
2. u deliji F2, gdje se definira rabat, upisati uvjet "ako je koliina manja od 75 unijeti 10, u
suprotnom: ako je veda od 75 i manja od 200 unijeti 15, u suprotnom unijeti 20", dakle:
=IF(D2<75;10;IF(D2<200;15;20))
Napomena: u drugom (ugnijeenom) IFu nema potrebe za upit "da li je i D2>75" bududi je ta dilema
rijeena prvim IFom.

3. kopirati F2 u F3 i F4
4. u deliju G2, za iznos, upisati formulu "=koliina*jed.cijena*(100rabat)/100", dakle:
=D2*E2*(100F2)/100, a zatim sadraj delije G2 kopirati u G3 i G4
5. u deliju G5 upisati: =SUM(G2:G4), a u G6: =0,23*G5 (iznos PDVa)
6. u deliju G7 upisati: =G5+G6, nakon ega se dobije traeni raun:

7. pohraniti datoteku s imenom raun na USB stik F:.

49

MS Excel 2007

ZADACI ZA VJEBU
Pokrenuti MS Excel, otvoriti novu radnu knjigu pa u njoj rijeiti sljedede zadatke (nakon izrade
svih zadataka radnu knjigu pohraniti pod imenom Vjeba_3):
a) U stupcu A lista Sheet1 upisati brojeve 1, 2, 3 ... do 10.
U stupcu B odrediti kvadrate tih brojeva, a u stupcu C kubove. Razliku kuba i kvadrata
pojedinog broja unijeti u stupac D, a zatim u stupcu F odrediti logaritme po bazi 3 brojeva iz
stupca A.
b) Kopirati podatke iz lista Sheet1 u Sheet2, pa u njemu podatke stupca F zaokruiti na tri
decimale.
U deliju A22 lista Sheet2 upisati srednju vrijednost bloka A1:A10, u deliju B22 drugi korijen iz
srednje vrijednosti bloka B1:B10, pa u C22 upisati manji od ta dva podatka.
c) Koliko mjeseci se mora otpladivati kredit od 120000,00 kn, uz pladanje poetkom mjeseca i
godinju kamatu od 8%, ako rata kredita ne smije biti veda od 1500,00 kn? Zadatak rijeiti u
listu Sheet3.
d) U radni list Sheet4 unesite podatke kao na donjoj slici:

Kopirajte sve brojeve (od delije A10), pa u kopiranom dijelu sortirajte brojeve u stupcu B od
manjeg prema vedem, a u C od vedeg prema manjem.
U delijama F1, F2 odnosno F3 koritenjem odgovarajude formule, upiite: Ima! ako je bilo
koji broj odgovarajudeg retka jednak 55, u suprotnom upiite Nema!.

Uvjetno oblikovanje podataka

Uvjetnim se oblikovanjem na osobit nain (font, obrub, ispuna) istie podatak ili skup
podataka koji ispunjava zadani uvjet, a slui za lake tumaenje upisanih odnosno izraunatih
podataka. Za svaki se podatak mogu postaviti do tri uvjeta.
Odabirom delije ili bloka delija, pa naredbe Conditional Formatting... na kartici Home u grupi
Styles.

50

MS Excel 2007

Primjer:
Studentima koji imaju manje od 300 bodova iz srednje kole, te bodove obojiti u crveno, a
onima koji imaju vie od 300 bodova, njihovu deliju obojiti u zeleno.

Rjeenje:
1. Oznaiti sve vrijednosti u stupcu Bodovi iz srednje kole (bez zaglavlja).
2. Na kartici Home, u grupi Styles odabrati Conditional Fomating/Highlight Cells Rules/Less
Then

3. U dobivenom dijalokom okviru:

51

MS Excel 2007

ugraena
oblikovanja
korisniko oblikovanje

Potrebno je bodove manje od 300 obojiti u crveno, a bududi da to oblikovanje je ved

ugraeno iz padajudeg izbornika odabrati Red Text. Zatim kliknuti na OK.

4. Ukoliko nije oznaen ponovno oznaiti vrijednosti u stupcu Bodovi iz srednje kole, te na
kartici Home, u grupi Styles odabrati Conditional Fomating/Highlight Cells Rules/Greater
Then
upisati traeni
uvjet 300

potrebno je deliju
obojiti u zeleno. Kako
se takvo oblikovanje ne
nalazi meu
ugraenima potrebno
je odabrati Custom
Format

Klikom na dugme Custom Format pokrede se dijaloki okvir Format Cells s etiri kartice u
kojem se odabiru eljene karakteristike oblikovanja:

na kartici Number prikaz unosa u odreenom obliku;

na kartici Font oblikovanje fonta, veliine, oblika i boja znakova;

na kartici Border nain postavljanja, stil i boja obruba;

na kartici Patterns boja i dizajn ispune:

52

MS Excel 2007

Brisanje uvjetnog oblikovanja

ili

53

MS Excel 2007

ZADACI ZA VJEBU
a)

Uenicima su na kraju kolske godine zakljuene sljedede ocjene:

Ukoliko uenik nema niti jednu negativnu ocjenu, u deliji Prosjek izraunati prosjenu ocjenu,
a u suprotnom upisati PAO.
Primjenom uvjetnog oblikovanja negativne ocjene prikazati crvenom bojom, ocjenu 5
plavom, a sve ostale zelenom. Ako je uenik pao, tada deliju u kojoj se rauna Prosjek obojiti
crvenom bojom. Koristiti datoteku ocjene.xls koja se nalazi u mapi
C:\\Vjebe\Informatika\Excel.
b)

Uitati datoteku upisi.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vjebe\Informatika\Excel.

Za studente koji su pristupili razredbenom postupku:

1. izraunati ukupan broj bodova po formuli:
=20*Opdi uspjeh + 16*Matematika + 14*Hrvatski jezik
2. Pravila za upis su sljededa:

ukupan broj bodova < 560 nemaju pravo upisa, delije obojiti u crveno

broj bodova izmeu 560 i 800 mogu upisati studij uz pladanje, slova obojiti u

plavo i nakositi

broj bodova > 800 imaju pravo upisa, delije obojiti u zeleno a slova podebljati

Filtriranje podataka
MS Excel nudi nekoliko alata za filtriranje koji korisniku omogudavaju pregledavanje samo
odabranih podataka, to je osobito vano kod rada s radnim listovima s velikim brojem podataka.

Koritenje funkcije AutoFilter

Jedna od mogudnosti filtriranja podataka jest koritenjem funkcije gotovog filtra, koja se
pokrede odabirom Sort & Filter/Filter na kartici Home, u grupi Editing. Da bi se osigurao pravilan rad
ove funkcije treba stupcu koji se eli filtrirati dodati ime (oznaku). Sve aktivne delije tog stupca Excel
tretira kao raspon podataka na koji de se filtriranje odnositi.

54

MS Excel 2007

Pokretanjem funkcije Filter, sve delije zaglavlja tablice (retka s imenima stupaca) dobit de
strelicu na desnom kraju delije. Klikom na tu strelicu otvara se izbornik na kojem se nalaze
standardne mogudnosti:

Primjer:
Prikazati sve studente s imenom Ivan kojima je broj bodova iz srednje kole vedi od 300.
1. Postaviti pokaziva mia u jednu od delija zaglavlja, te pokrenuti Filter odabirom Sort &
Filter/Filter na kartici Home, u grupi Editing.
2. Kliknuti na strelicu koja se pojavila u donjem desnom kraju delije Ime. U donjem dijelu
dobivenog padajudeg izbornika je popis svih unesenih imena u stupac Ime. Da bi prikazali
samo studente koji se zovu Ivan moemo odznaiti sva imena osim Ivan ili odabrati Text
Filters/Equals

ili

55

MS Excel 2007

Od 31-nog studenta koji su se nalazili u tablici njih 5 se zove Ivan, sada je jo potrebno
prikazati samo one od njih koji imaju vie od 300 bodova.
3. Kliknuti na strelicu u donjem desnom kraju delije Bodovi iz srednje kole.

Iskljuivanje funkcije filtriranja vri se ponovnim odabirom Sort & Filter/Filter na kartici
Home, u grupi Editing ili Sort & Filter/Clear na kartici Home, u grupi Editing .
ZADACI ZA VJEBU
1. Poznati su podaci o godinama radnog staa i prosjenim neto primanjima djelatnika:

56

MS Excel 2007

Potrebno je:
a)

Uitati datoteku djelatnici.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vjebe\Informatika\Excel a zatim

sortirati djelatnike po prezimenu i imenu. Ovako sreene podatke kopirati u jo dva radna
lista

b)

U radnom listu Sheet1, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve djelatnike s imenom
Ante.

c)

U radnom listu Sheet2, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve djelatnike s radnim
staom manjim od 5 godina, ija su prosjena primanja veda od 3000 kuna.

d)

U radnom listu Sheet3, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve djelatnike s prezimenom
Fizid, s radnim staom vedim od 10 godina, ija su prosjena primanja manja od 5000 kuna.
2. Kreirana je bodovna lista upisa pristupnika na studij:

USPJEH
Godina

Mjesto

Prezime

Ime

roenja

roenja

Hrvatski jezik

Matematika

Opdi uspjeh

Antid

Ante

1984

Split

15

16

14

Antid

Mate

1986

Zadar

10

12

Babid

Ana

1988

Split

11

19

17

Ukupno

pri emu su brojevi u stupcima Hrvatski jezik, Matematika, te Opdi uspjeh dobiveni zbrajanjem
ocjena sva etiri razreda srednje kole.
Potrebno je:
a)

Uitati datoteku upisi.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vjebe\Informatika\Excel a zatim, u

stupcu Ukupno, izraunati ukupan broj bodova za svakog pojedinog pristupnika po formuli:
=20*Opdi uspjeh + 16*Matematika + 14*Hrvatski jezik

b)

Sortirati pristupnike po ukupnom broju bodova (padajudi niz). Ovako sreene podatke
kopirati u jo tri radna lista

c)

U radnom listu Sheet1, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve pristupnike s ukupnim
brojem bodova manjim od 560.

d)

U radnom listu Sheet2, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve pristupnike roene u
Splitu 80tih godina.

e)

U radnom listu Sheet3, koritenjem naredbe AutoFilter prikaite sve pristupnike s ukupnim
brojem bodova vedim od 900 i uspjehom iz matematike jednakim 20.

f)

U radnom listu Sheet4 izraunajte koliki je broj pristupnika koji su ukupno ostvarili manje od
600 bodova.

Grafiki prikaz podataka

Mogudnost grafikog prikaza upisanih ili izraunatih podataka modno je oruje MS Excela. Pri
tome se moe odabirati izmeu niza poslovnih i tehnikih vrsta grafova, od kojih svaki moe imati
nekoliko razliitih oblika.

57

MS Excel 2007

Kreirani graf moe biti smjeten unutar radnog lista, ili pak na poseban list.

Postupak izrade grafa

Preduvjeti za stvaranje grafa su.

pravilno napisani i organizirani podaci u tablinom obliku

pravilno oznaeni podaci koji se ele prikazati grafiki.

Postupak stvaranja grafa je vrlo jednostavan. Sastoji se od odabira podataka i odabira vrste
grafikona.
1

1. Na radnom listu je potrebno upisati i rasporediti podatke koji se ele prikazati grafiki.
2. Oznaiti delije s podacima koji se ele koristiti za grafikon. Pritom je osnovno da se
oznae podaci koji imaju obiljeja vrijednosti i da oznaeni podaci budu pravokutnog
oblika.

3. Kartica Insert, u grupa Charts, kliknuti na eljenu vrstu grafa. Za ovaj primjer Column.

vrste grafova

4. U dobivenom padajudem izborniku odabrati eljenu podvrstu grafa.

podvrste grafova
58

MS Excel 2007

Odabrati prvu ponuenu podvrstu iz vrste Column.

Kad je graf oznaen na vrpci se automatski pojavljuju dodatne tri kartice Design, Layout i
Format.

PRIMJER:
Na lokalnim izborima postignuti su sljededi rezultati:
Stranka1 osvojila je 55% glasova,
Stranka2 osvojila je 30% glasova,
Ostale stranke (zajedno) osvojile su 15% glasova.
Prikazati ostvarene rezultate pomodu grafa tipa Pie.
Rjeenje:
1.

pokrenuti MS Excel i otvoriti novi dokument

2.

u deliju A1 radnog lista upisati Stranka1, u A2 Stranka2, a u A3 Ostale

3.

u deliju B1 radnog lista upisati 55%, u B2 30%, a u B3 15%

4.

oznaiti blok delija A1:B3, pa na kartici Insert, u grupi Chart odabrati vrstu grafikona Pie.

59

MS Excel 2007

Ukoliko elimo promijeniti izgled grafa kao na slici dolje.

Da bi se dobio graf kao na slici potrebno ga je ukoliko ved nije oznaiti klikom na bijelu
povrinu.
Brisanje Legedne:
1
2

pozicioniranje Legende

Unos oznaka podataka (Dana Labels)

60

MS Excel 2007

Pozicioniranje oznaka podataka izvan linije grafa.

pozicioniranje
oznaka
podataka

PRIMJER :
Nacrtati graf funkcije y=13x+x2/2 u rasponu od 0 do 9, s prirastom 1. Koristiti linijski graf XY
(Scatter).
ZADACI ZA VJEBU

61

MS Excel 2007

a)

Otvoriti novu radnu knjigu, pa u listu Sheet1 upisati (slika lijevo):

Kreirati zatim graf tipa Pie, koji de prikazati navedene podatke (u obliku prikazanom na slici
desno).

b)

U stupcu A radnog lista 2 unesite vrijednost argumenta x od 0 do 30 s prirastom 3 (0, 3, 6, ).

U stupcu B izraunajte vrijednost funkcije y ako je:

y 5 x

( x 1) 2,1 x 3

4
133

Odabirom alata za crtanje grafova, tip grafa Area, nacrtajte graf te funkcije prema slici.

62