Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
MATURSKI RAD
Predmet: Zdravsvetna nega
Tema: Izvodjenje pojedinih vrsta metoda antisepse
i asepse
Uenik:
Mentor:
Andrijana Stankovi
ivkovi
Milosava
Decembar,2014
SADRAJ:
1.
UVOD
Uvod
Sterilno ili aseptino znai odsustvo ivih vegetativnih i
dugotrajnih formi apatohenih i patogenih mikroorganizma.
Prljavo oznaava stanje kontaminiranosti infektivnih i
neifektivnim materijalom razliitog porekla i hemijske
gradje. Takva kontaminiranost ne mora biti vidljiva ,na
primer ,pod se uvek smatra prljavim i sve sto je dirnulo
taj pod takodje je prljavo.
Sepsa oznaava prisustvo mikroorganizama ili njihovih
toksina.
Asepsa je skup svih mera za odrzavanje uslova rada.
Osnova asepse je sterilizacija. Ispravnim merama asepse
je u toku operacije dovodi u 85 -90 % sluajeva do
primarnog zaraivanja rana. Aceptiki deo mora biti
oslobodjen od patogenih slojeva. Takve zahteve moraju
ispunjavati aseptiki operacioni blok u bolnikoj praksi i
aseptika ista soba u kojoj se obavlja punjenje
medicinskih tenosti i rastvora u farmaceutskoj industriji.
Antisepsa je skup svih metoda koje uzrokuju redukciju
broja patogenih uzronika i apatogenih samoprofita na
- alimentarni;
- kontaktni;
- transmisivni.
Patogene klice dospevaju u organizam na razliite
naine,ali uglavnom kroz:
- organe za disanje;
- organe za varenje;
- preko sluzokoe;
- preko povredjene koe.
Mali broj neviruletnih klica organizam ce lako savladati.
Ako je u pitanju masovna infekcija, organizam e se teko
izboriti sa velikim brojem viruletnih klica. Oslabljena
odbrana organizma uslovljava nastajanje infekcije.
Postojanje infekcije se dokazuje utvrdjenim klinikim
metodama,a moe se na sigurnou potvrditi
laboratorijskim metodama. Kad se infekcija utvrdi,odmah
se pristupa dezinfekciji svega to je bilo u kontaktu sa
bolesnikom i kliconoom. Dezinfekcija se moe izvoditi na
vie naina to zavisi od:
- predmeta i materijala koji se dezinfikuje;
- postojeih dezinfekcionih sredstava;
- mesta gde se infekcija pojavila;
- vrste uzronika i njihove osetljivosti na odredjena
dezinfekciona sredstva i nain njihove primene.
Postoje fiziki i hemijski postupci dezinfekcije.
Fiziki postupci dezinfekcije su:
- dejstvo toplote;
- ultraljubiasto zraenje;
- pasterizacija;
- dejstvo tople vode;
- kuvanje;
- dezinfeckija parom;
- spaljivanje;
- arenje;
- prelaenje plamenom.
Pasterizacijom se inaktiviraju vegetativni oblici bakterija i
gljivica.
Pasterizacijom moe biti kratkotrajna ( 71 74C tokom
10 sekundi),
dugotrajna ( 62 - 65C tokom 30 minuta) i
ultrapasterizacija ( 135 - 150C za manje od 1 sekunde).
Koristi se i za dezinfekciju laboratorijskih podloga koje se
u toku tri dana izlau temperaturi od 70C u trajanju od
15 minuta.
Dejstvo tople vode najbolje se vidi u primeni maina za
pranje posudja i rublja na temperaturi od 100C.
Prokuvavanje se vri u trajanju od 30 minuta uz dodatak
2%-tne sode ( dezinfekcija rublja ) .
Dezinfekcija parom zasnovana je na dejstvu pare koja
struji. Izvodi se na temperaturi od 104C i pritisku od 0,2
bara,ili na temperaturi od 75C I pritisku od 0,6 bara
(knjige,koa).
Spaljivanje se vri u specjalnim peima. Spaljuju se
papirne maramice ,ubrusi i kartonski omotai.
arenje se koristi za jednostavne metalne instrumente )
eze u laboratorijama.
Prelaenje plamenom je postupak pri kome se plamenom
prelazi iznad odredjene povrine.
- promenama kiselosti;
- hemijskim reakcijama.