1.Koji su izvori zatite i spaavanja?

1) Ratovi kao dio drutvenih stvarnosti

2) Postojanje ugroenosti koje u kratkom vremenu mogu ugroziti veliki dio stanovnitva i
nanijeti velike materijalne tete
3) Postojanje uvjeta i nitelja koji pogoduju nastanku i djelovanju ugroavanja
4) Prirodna elja ljudi da stvore uvjete to potpunije vlastite i ukupne sigurnosti.
2. Koja je prva humanitarna organizacija koja je osnovana za zatitu rtava rata, zbog
ega i kada?
Prva humanitarna organizacija koja je osnovana za zatitu rtava rata na enevskoj
konferenciji iz 1863 je Crveni kri. Osnovan je zbog humanizacije rata. Cilj organizacije je
briga o ranjeinima i zarobljenima.
3. Kada je donijeta Prva enevska konvencija?
Prva enevska konvencija donijeta je 1864 godine. Cilj joj je bio poboljanje sudbine vojnih
ranjenika u vojskama u ratu.
4. U emu je vanost dopunskih protokola uz enevske konvencije za civilnu zatitu?
(Prvi dopunski protokol u enevskoj konvenciji vaan je jer odreuje definiciju, organizaciju,
ciljeve, te zadatke civilne zatite, odreuje djelovanje civilne zatite na okupiranom podruju,
dunosti i prava okupatora,meunarodni znak civilne zatite, te sadraj ope zatite.)
Humana dimenzija i moralna snaga, te ope uvjerenje da one sadre civilizacijske
tekovine koje svi trebaju potivati.
5. to je ICDO, kada je nastala i to joj je osnovna zatita?
To je meunarodna organizacija civilne zatite, sa sjeditem u enevi, koja je svoj statut
donijela 01. oujka 1972. s ciljem jaanja i koordiniranja, na meunarodnom planu razvoja i
usavravanja organizacija, sredstva i tehnika za spreavanje i ublaavanje posljedica prirodnih
katastrofa u mirnodopskim uvjetima ili nakon uporabe oruja u ratnim uvjetima.
6. to je civilna obrana?
Civilna obrana je dio obrane i zatite koji se bavi zatitom, obranom i spaavanjem
stanovnitva i materijalnih dobara od prirodnih i tehnolokih katastrofa i drugih velikih
nesrea i ratnih razaranja. Nastoji stvoriti uvjete za normalan ivot i rad na stradalim
podrujima, ukljuiti civilno stanovnitva u neoruanu borbu i otpor prema agresoru, te
stvoriti ukupnu obranu i zatitu (motrenje, obavjeivanje, pozadinske aktivnosti stanovnitva
i sl.).
7. Koji su podsustavi civilne obrane?
- civilna zatita
- sustavi motrenja, dojavljivanja i uzbunjivanja
- dobrovoljne struktovne organizacije zatite i spaavanja (Vatrogasi savez, Crveni kri)
- masovne dobrovoljake organizacije snaga civilne obrane za ostvarivanje neborbenih
zadataka (Narodna zatita)
- poduzea i druge organizacije koje svojom redovitom djelatnou ostvaruju odreene
sadraje obrane i zatite (komunalne i graevinske organizacije, vodoprivredna poduzea)
- sustav protugradne obrane,
- sustav obrazovanja za civilnu obranu,
- vojne snage u funkciji civilne obrane (snage za brze intervencije u sluaju prirodnih i
tehnikih katastrofa)

8. to je civilna zatita?
Civilna zatita je sustav (oblik) organiziranja za ostvarivanje zatite i spaavanja ljudi i
materijalnih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih katastrofa. CZ vri i
provodi zatitu i spaavanje, tj. razliite aktivnosti, mjere i postupke zatite i spaavanja.
9. Kako definiramo pojam CZ kao sustav? (DEFINICIJA)
- cjelovit sustav organiziranja za provedbu zatite, obrane i spaavanja ljudi, materijalnih
dobara i ekosustava od prirodnih, tehniko-tehnolokih, i drugih katastrofa i ratnih razaranja
10. Kako definiramo pojam CZ kao djelatnost (DEFINICIJA)
- djelatnost pod kojm se podrazumijeva zatita i spaavanje stanovnitva i materijalnih dobara,
a obuhvaa razliite mjere i aktivnosti poduzete u svrhu zatite, obrane i spaavanja
stanovnitva, materijalnih dobara i ekosustava i otklanjanje posljedica od prirodnih, tehnikotehnolokih i drugih katastrofa ili njima slinih opasnosti i od ratnih razaranja.
11. Koja su to podruja zatite CZ?
Podruje zatite predstavlja sve snage, sredstva i aktivnosti usmjerene na zatitu i obranu od
odreene ugroenosti i opasnosti. Podruja zatite jesu:
- zatita i obrana od potresa,
- zatita i obrana od poplava
- zatita i obrana od poara,
- zatita i obrana od nuklearnih i tehniko-tehnolokih nesrea,
- zatita od minsko-ekspolozivnih neeksplodiranih naprava i ubojitih sredstava,
- epidemioloka (zdravstvena) zatita,
- zatita od velikih nesrea u prometu,
- zatita od zagaivanja eko sustava,
- zatita i spaavanje od ratnih razaranja
12. Koje su to osnovne funkcije civilne zatite?
To su zatita, obrana i spaavanje stanovnitva i materijalnih dobara, te sanacija posljedica
ugroavanja.
13. to podrazumijevamo pod pojmom katastrofa?
Katastrofa podrazumijeva znakovit prekid funkcioniranja zajednice, koja uzrokuje velike
ljudske rtve, materijalne tete i devastaciju okolia koje premauju sposobnost pogoene
zajednice da ih rijei upotrebom vlastitih snaga i sredstva.
14. Kako dijelimo katastrofe prema vremenu trajanja?
- kratkotrajne,
- viestane,
- jednodnevne,
- viednevne,
- vie tjedana,
- vie mjeseci.
15. Kako dijelimo katastrofe prema uestalosti?
- rijetke,
- povremene,
- uestale.

16. Kako dijelimo katastrofe prema veliini prostora koje zahvaaju?

- lokalne (naselje, grad, opina),
- regionalne (vie gradova),
- nacionalne ,
- kontinentalne.
17. Isto pitanje kao i pod 14.
18. Kako dijelimo katastrofe prema lokaciji nastajanja?
Katastrofe se mogu locirati u:
- nizinama i kotlinama,
- brdovitim regijama i visokim planinskim predjelima,
- porjejima i rijekama
- na morskim obalama i morima
19. Kako dijelimo katastrofe prema naseljenosti?
Podruje kojei je zahvaeno katastrofom prema naseljenosti moe biti:
- nenaseljeno,
- rijee naseljeno,
- preteno naseljeno,
- gusto naseljeno.
20. Koja su zajednika obiljeja svake katastrofe?
- nastanak velikog broja rtava
- razaranja i oteenja svih materijalnih sredstava i dobara,
- nesrazmjer izmeu nastalih potreba i postojeih mogunosti,
- javljanje raznih psihikih reakcija,
- urnost u organiziranju spaavanja, zatite i pomoi,
- humane reakcije
Svaka sredina i zajednica mora raunati na dvije mogue situacije:
- kada e morati ostvariti zatitu i spaavanje vlastitim snagama i sredstvima,
- kada e svojim snagama i sredstvima morati pruiti pomo drugima, ako se nau u takvoj
situaciji.
21. Koji su rizici za nastanak katastrofe?
Rizici nastanka katastrofe su siromatvo, nedostatak lokalnih institucija, obrazovanja, obuke,
odgovarajuih vjetina lokalnog ureenja slobode tiska, krhko fiziko okruenje, krhko
lokalno gospodarstvo te ostali veliki imbenici.
22. Izvedi i objasni jednadbu kriznog dijagrama.
K=O+I
K - katastrofa
O opasnost
I izloenost
Iz ove jednadbe vidljivo je da opasnost i izloenost dovode do katstrofe.

4
22. Navedi i objasni tri osnovne faze katastrofe.
I FAZA akutna faza (prva 24 sata)
Obuhvaa vrijeme neposredno po izbijanju katastrofe. Dolazi do povreivanja ljudi, te
ljudskih rtava i razaranja materijalnih dobara. U svijesti ljudi ova faza se odraava kao
iznenadna i neoekivana opasnost i nastali dogaaj se percipira kao katastrofa.
II FAZA faza punog razvoja po prostoru i intenzitetu (1.-8.dan)
Obuhvaa vrijeme i stanje kada su razaranja i druga negativna djelovanja u katastrofi i ljudske
rtve dostigle svoj vrhunac. Intenzitet katastrofe dostigao je svoj maksimum, te je mogue
sagledati i procjeniti opseg nastale posljedice. To je period kada se obavlja prva, iako
nepotpuna procjena uinaka katastrofe.
III FAZA faza stvaranja naknadnih posljedica ili prolongirana faza
ovjek u ovoj fazi djeluje spaavanjem i otklanjanjem tetnih posljedica. Angaira se na
otklanjanju onih elemenata koji bi mogli naknadno ugroziti ivote i zdravlje ljudi i
materijalnih dobara. U ovoj fazi stvaraju se uvjeti za sanaciju i obnovu.
24. Navedi posljedice katastrofa.
Posljedice mogu biti direktne, indirektne, a najee kombinacija jednih i drugih.
- ugroavanje zdravstvenog stanja ljudi,
- razliiti socijalni rizici i posljedice,
- materijalne posljedice,
- posljedice naruavanja osnovnih ivotnih uvjeta.
25. Prikai dijagram upravljanja katastrofama.

26. Definiraj osnovne stupnjeve dijagrama upravljanja katastrofom

FAZA smnjivanja rizika koji prethodi katastrofi
1. Preventiva i poduzimanje preventivnih radnji kao dugoronih aktivnosti s ciljem smanjenja
broja dogaaja (katastrofa)

5
2. Pripravnost na reagiranje provoenje aktivnosti s ciljem poveanja djelotvornosti
reagiranja kod nastanka katastrofe.
FAZA nakon katastraofe
3. Reagiranje i pomo nakon nastanka katastrofe,oporavak i obnova aktivnosti nakon nastanka
katastrofe.
27. Navedi imbenike koji su bitni za upravljanje katastrofama.
Za upravljanje katastrofama bitni su imbenici koji odreuju veliinu,
organizacije i utvruju njihovu nadlnost i to:
- rizik,
- priroda opasnosti,
- izloenost i kapaciteti,
- politika,
- financijska sredstva,
- ukljuenost drugih struktura.
28. Koje su funkcije kao komponente zajednikog djelovanja
posljedica katastrofa?
-

planiranje,
odluivanje,
koritenje informacija,
intervencija,
stvaranje zaliha,
obavjeivanje prema vioj strukturi,
obuka i osposobljavnje,
procjena opasnosti rizika,

oblik sustava i

bitne za otklanjanje

- logistika,
- koordinacija djelovanja,
- sustav veza,
- kontakt s javnou,
- odravanje opreme,
- zapovijedanje akcijama,
- obuka stanovnitva,
- analiza nastalih teta.

29. Navedi neke karakteristike antropogenih izvora ugroavanja.

Vezani su posredno i neposredno uz djelovanje samog oveka iz neznanja, nehata, sluajno ili
namjerno.
Sluajna (nenamjerna) ugoravanja
- prometne havarije, poari, eksplozije..
Namjerna ugroavanja
- ratna stanja.
30. Kako dijelimo izvore ugroavanja?
Na prirodne izvore i antropogene izvore.
31. Koje su karakteristike prirodnih izvora ugroavanja?
Prirodni izvori ugroenosti posljedica su djelovanja razliitih prirodnih sila, zakona i
fenomena u ljudskom okruenju. Po svom podrijetlu mogu biti tektonska, hidroloka,
vulkanska,geoloka, klimatska, pedoloka vegetacijska i njihove kombinacije. To su potresi,
poplave, sue, poari, snjene lavine, olujna nevremena, odroni i klizanja tla, vulkanske
erupcije. Zajedniko obiljeje je da ne ugroavaju prirodnu ravnoteu i stoga ne remete
ekosustav.

6
32. Koje su karakteristike antropogenih izvora ugroavanja?
Kao pod 29.
33. O emu ovisi intenzitet potresa?
Ovisi o dubini nastanka potresa, te o udaljenosti epicentra od mjesta nastanka.
34. Navedi temeljnu podjelu potresa prema uzroku nastajanja?
- urueni potresi (3%) vrlo su slabi, mogu biti uzrokom uleknua, pukotina i dolina, a najee
se pojavljuju u podruju kra,
- vulkanski potresi (7%) povezanisu s kretanjem magmatskih masa prema povrini Zemlje.
Imaju veliku snagu na uem podruju vulkana.
- tektonski potresi (90%) u tu vrstu spadaju svi jai potresi,
35. Definiraj pojam hipocentar?
Mjesto u unutranjosti Zemlje u kojem dolazi do poremeaja naziva se jo i ishodite potresa,
i od njega se ire valovi potresa na sve strane.
36. Definiraj pojam epicentar?
Epicentar potresa je projekcija hipocentra na povrini Zemlje (toka povrine koja je najblia
hipocentru).
37. to su potresi?
Potresi su iznenadni, kratkotrajni i brzo izmjenjivi pokreti dijelova zemljine kore uzrokovane
uruavanjem stijena, magmatskom aktivnou ili tektonskim poremeajima u litosferi i
dijelom u platu zemlje.
38. Kako se manifestira gibanje ploa kao uzrok nastajanja potresa?
Gibanje ploa uzrokuje promjene reljefa tla i manifestiraju se kao:
- podilaenje oceanskih (ploa) kora pod kontinentlnu koru du otonih lukova (vezano
uz najjae potrese,
- rastezanje kore Zemlje i provale materije iz unutranjosti na povrinu du oceanskih
grebena, to su zone sa dilavulkanskom i seizmikom aktivnou,
- smicanje se dogaa du tihooceanske i sjeverno-amerike ploe,
- sraivanje ploa je rezultat njihove lagane kolizije
39. Koje dvije veliine karakteriziraju nastanak potresa?
Dvije osnovne veliine koje karakteriziraju jakost potresa su magnituda i intenzitet.
Magnituda jaina potresa u epicentru izraava se veliinom koju nazivamo magnituda (to je
veliina kojom se oznaava jakost potresa)
Intenzitet je viliina koja izraava razorni uinak potresa na ljude i ljudske tvorevine. Mjeri se
pomou MCS ljestvice
40. Definiraj Richterovu ljestvicu?
Richterova ljestvica ne postoji. Postoji MCS ljestvica. Richter je1935 uveo izraz i nain
odreivanja magnitude do 8,9.
41. Definiraj MCS ljestvicu?
U RH u slubenoj je upotrebi MCS ljestvica koja mjeri pojave i promjene koje potresi
izazivaju kod ljudi i ivotinja uz ocjenu veliine tete na objektima, te sagledavanje promjena

7
u prirodi kao posljedice potresa. Dobila je naziv po inicijalima tvoraca Mercall, Canconi i
Sieberg koji su je definirali kroz dvanaest stupnjeva.
Instrument kojim se registriraju pojedine karakteristike oscilacija tla kod potresa naziva se
seizmograf.
42. Navedi temelju podjelu voda?
Ukupne vode (osim morskih voda) dijelimo na dravne vode, iji popis utvruje i donosi
Vlada Republike Hrvatske i lokalne vode.
43. Navedi stupnjeve visine vodnog vala tijekom proglaavanja obrane od poplave?
- pripremno stanje obrane
- redovne mjere obrane
- izvanredne mjere obrane
- izvanredno stanje
44. Navedi osnovne dijelova Plana obrane od poplave?
Plan obrane od poplave sadri:
- popis pravnih i fizikih osoba u obrani od poplava i njihove zadae,
- ustrojbene jedinice obrane od poplava,
- mjere prije, tijekom i nakon provedene obrane od poplava
- dunosti i ovlatenja rukovoditelja obrane od poplava sa rasporedom
- obveza uspostave sustava veza
45. Koji su uzoroci nastanka poplava?
a) prirodni
- velike oborine
- nagomilavanje leda u vodotocima
- klizanje tla
- potresi
- vodeni valovi
- naglo topljenje snijega
b) antropogeni
- ruenje brana
- terorizam
- ratna djelovanja
- krivo reguliranje vodotoka
46. Navedi temelju podjelu poplava s obzirom na vrijeme nastajanja vodenog vala?
- mirne poplave (poplave na velikim rijekama)
- bujine poplave (poplave na brdskim vodotocima)
- akcidentne poplave (trenutno se formira veliki vodni val)
47. Navedi mogua oteenja zatitnih sustava?
- procjeivanje nasipa
- podlokavanje nasipa
- erozija nasipa
- odnoenje dijela nasipa
- izgradnja dodatnih sustava zatite-zejih nasipa

8
- slaba izgradnja jezgre nasipa
48. to podorazumijevamo pod pojmom poar?
Pod pojmom poar podrazumijevamo svako nekontrolirano irenje vatre.
49. Koji su osnovni uvjeti za nastanak poara?
- goriva tvar
- kisik
- temperatura paljenja
- slobodno odvijanje lananih reakcija
50. Navedi temeljnu podjelu poara s obzirom na opseg i veliinu?
- mali poar
- srednji poar
- veliki poar
- katastrofalni poar
- poar otvorenog prostora
51. Kako dijelimo poare s obzirom na lokaciju nastanka?
- na umske poare poare otvorenog prostora
+ kontinentalni dio
+ priobalje i otoci
- poare u industriji
- poare u skladitima lakozapaljivih eksplozivnih tvari
- poare u stambenim dijelovima grada
+ koji mogu biti pojedinani
+ koji mogu ugroziti vie objekata
+ koji se manifestiraju kao poarna oluja
52. to je to nuklearna nesrea?
To je dogaaj ili niz dogaaja povezan sa djelatnostima u svezi sa sigurnou nuklearnog
postrojenja, koji ima ili moe imati za posljedicu ozraenje profesionalnog osoblja, ostalog
puanstva i materijalnih dobara, te radioaktivno zagaenje okolia iznad granica propisanih
zakonskim aktima..
53. Navedi i obrazloi mjere nuklearne zatite i spaavanja koje se provode u sluaju
nuklearne nesree?
- Preventivne mjere: edudkacija, obavjetavanje, osiguravanje javnog reda i osiguranje
prirunih sredstava za pokrivanje okunica,
- Hitne mjere: zaklanjanje, evakuacija, premjetanje, profilaksa jodom,
- Dugotrajne mjere: trajno preseljenje, zdravstvena kontrola stanovnitva, kontrola
prehrambenog lanca, dekontaminacija)
54. Kako se nazivaju dogaaji koji nisu opasni po sigurnost nuklearne elektrane?
Dogaaji koji nisu opasni po sigurnost nuklearne elektrane nazivaju se devijacija.
55. to se iskazuje meunarodnom INES ljestvicom?
To je meunarodna ljestvica nuklearnih dogaaja. Namjenjena je za brzo obavjeivanje
javnosti o stupnju sigurnosti nakon nastanka nesrea (akcidenata) na nuklearnim
postrojenjima.

56. Koliko stupnjeva ima meunarodna INES ljestvica?

Ima sedam stupnjeva kojima se odreuje teina dogaaja u nuklearnim elektranama.
57. Koje se aktivnosti sustava CZ provode nakon nastanka akcidenta u nuklearnoj
elektrani?
Provodi se:
- otklanjanje uzroka nastanka nesree
- organizirano i pravodobno djelovanje
- uklanjanje posljedica nastalih u sluaju prirodne ili civilizacijske katastrofe
- osiguranje zatite stanovnitva uzbunjivanjem, planiranjem i provoenjem evakuacije,
te podjelom tableta kalcij jodida
- osiguranje zatite od kontaminacije osnovnih materijalnih dobara neophodnim za
preivljavanje
58. Definiraj pojam devijacija?
Devijacija je dogaaj koji nije opasan po sigurnost ljudi, imovine i materijalnih dobara i
klasificira se sa 0 ispod ljestvice.
59. to utvruje plan intervencije kod iznenadnog oneienja mora?
- svrhu donoenja plana,
- ustroj i subjekte koji sudjeluju u provedbi plana,
- postuak i nain informiranja javnosti,
- nadlenost, zade i ovlasti za postupanje i zapovijedanje
- postupke kod razliitih sluajeva iznenadnog oneienja
- osposobljavanje i uvjebavanje
- nain financiranja
- nain dopune i promjene plana
60. Definiraj pojam iznenadno oneienje mora.
To je svako iznenadno izlijevanje ulja, smjese ulja, isputanje tetnih opasnih tvari, kao i
izvanradni prirodni dogaaj.