UDK 624.131.54:552.

52

Primljeno 5. 7. 2001.

Racionalna sanacija plitkih

klizita u glinama visoke plastinosti
Ibrahim Jaarevi, eljko Lebo
Kljune rijei

I. Jaarevi, . Lebo

Prethodno priopenje

odron, klizite,
sanacija, baza,
utjecajni koeficijent,
gabion,
drenaa

Racionalna sanacija plitkih klizita u glinama visoke plastinosti

Key words

I. Jaarevi, . Lebo

rockfall, landslide,
improvement,
data base,
coefficient of influence,
gabion,
drainage

Rational improvement of shallow landslides in high plasticity clay formations

Mots cls

I. Jaarevi, . Lebo

boulement,
glissement,
stabilisation,
coefficient dimpact,
gabion,
drainage

Une mthode rationnelle de stabilisation des glissements peu profonds dans des argiles haute plasticit
Larticle prsente une analyse de la base de donnes des glissements peu profonds crs dans des argiles
haute plasticit, ainsi que la mthodologie de leur stabilisation par un systme de drainage et de murs en
gabion. En fonction de la surface de glissement et du rapport entre la largeur et la longueur du plan de
glissement, il peut sagir soit dboulements soit de glissements avec une zone intermdiaire. Un
dpouillement statistique et une analyse des frais de stabilisation justifient bien une telle division. Lapproche
retenue permet le choix des solutions rationnelles pour la stabilisation des glissements et des boulements.

. , .

,
,
,
,
,
,

Prikazana je analiza baze podataka plitkih klizita nastalih u glinama visoke plastinosti i metodologija
njihove sanacije primjenom drenanog sustava i gabionskih zidova. Prema povrini klizanja te odnosu
irine i duljine klizne plohe analizirana klizita mogu biti odroni ili klizita s jednom meuzonom.
Statistikom obradom i analizom trokova sanacije opravdava se prethodna podjela. Primijenjeni
pristup omoguava odabir racionalnih rjeenja sanacije klizita i odrona.
Preliminary note

The analysis of the data base consisting of shallow landslides formed in high plasticity clay formations is
presented, and the methodology of their remedy by means of drainage systems and gabion walls is described.
Taking into account the area affected by landslide and considering the width to length relationship of the slip
plane, the analyzed landslides can be classified as "rockfalls" or "landslides", with one intermediary zone.
The above classification is based on statistical processing and analysis of landslide improvement costs. This
approach enables selection of rational solutions on the rockfall and landslide improvement projects.
Note prliminarie

,
,
.
, "" ""
.
.
.

Schlsselworte:

I. Jaarevi, . Lebo

Einsturz,
Rutschung,
Sanierung,
Databasis,
Einflussbeiwert,
Gabbion,
Drnung

Rationelle Sanierung flacher Rutschungen im hochplastischem Ton

Vorherige Mitteilung

Dargestellt ist die Analyse einer Databasis fr flache Rutschungen die im hochplastischen Ton
enstanden waren und die Methodologie deren Sanierung durch Anwendung eines Drnungssystems mit
Gabbionwnden. Je nach der Rutschungsflche und dem Verhltnis der Breite und Lnge der
Rutschflche knnen die analysierten Rutschungen "Einstrze" oder "Rutschungen" sein, mit einer
Zwischenzone. Statistische Bearbeitung und Kostenanalyse rechtfertigen die angefhrte Teilung. Der
angewendete Zutritt ermglicht die Auswahl rationeller Lsungen frdie Sanierung von Rutschungen
und Einstrzen.

Autori: Prof. dr sc. Ibrahim Jaarevi, dipl. ing. gra.; mr. sc. eljko Lebo, dipl. ing. gra., Sveuilite u
Zagrebu, Graevinski fakultet, Zagreb, Kaieva 26
GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

153

Sanacija plitkih klizita

1 Uvod
S obzirom na velike tete od klizita, pri UNESCO-u je
oformljena radna skupina za izradu svjetskog katastra
klizita (WP/WLI) radi pomoi pri stvaranju nacionalnih katastara klizita.
Na razini bive Jugoslavije, Komitet za hidrogeologiju i
inenjersku geologiju osnovao je komisiju za izradu uputa
za registriranje i istraivanje nestabilnih padina i klizita
[10] ije su smjernice iskoritene pri formiranju baze
podataka klizita i odrona [1].
2 Analiza mjera za sanaciju klizita
Uinci sanacijskih mjera na stabilnost padina mogu se
procijeniti samo nakon briljivo izvedenih inenjerskogeolokih i geotehnikih istranih radova i odgovarajuih analiza stabilnosti nesaniranog i saniranog stanja.
Za izradu prijedloga mjera za sanaciju klizita nuno je
prikupiti i analizirati inenjerskogeoloke, hidrogeoloke
i geotehnike podatke istraivanja kako slijedi:
odrediti raspored slojeva (tlocrtno i visinski) s njihovim fiziko mehanikim svojstvima;
odrediti dubinu klizne plohe i konturu kliznog tijela;
odrediti piezometarsku razinu vode na raznim tokama kliznog tijela;
odrediti u pokrenutoj zoni, a osobito du plohe sloma,
smjer, intenzitet i brzinu pomaka.
Na osnovi analize baze podataka o projektiranim i saniranim klizitima, gdje se pojavljuju glinovita tla, prevladava primjena sljedeih zahvata:
kontrolirano odvoenje povrinskih i dreniranje podzemnih voda;
stabiliziranje noice i zone uz glavu (elo) klizita
primjenom gabionskih konstrukcija;
kombinacija navedenih dviju sanacijskih mjera.
Vodei rauna o konfiguraciji terena na podruju klizita, postojeim graevinskim objektima i povrinskim
vodnim tokovima koji se stvaraju za kinog razdoblja,
recipijentu ili izgraenim objektima u blizini klizita kojim se odvode prikupljene vode, predvia se rjeenje zahvata i odvodnje oborinskih i podzemnih voda.
Sniavanjem razine podzemne vode i promjenom smjera
filtracijskih sila od onih prirodnih uzdu padine prema
drenovima, smanjuju se porni tlakovi i poveavaju efektivna naprezanja () na plohi sloma. Vlastita iskustva u
sanaciji klizita, prikazana u tablici 1., upuivala su na
primjenu dviju sanacijskih mjera (dreniranjem i gabionski zidovi), to je omoguilo formiranje baze podataka
projektiranih i saniranih klizita (odrona). S obzirom na
154

I. Jaarevi, . Lebo
povoljnost gabionskih konstrukcija njihova primjena pri
sanaciji klizita odnosno odrona u svijetu je sve ea.
Uinci sanacijskih mjera na stabilnost padine odnosno
prometnice mogu se procijeniti samo nakon briljivo
izvedenih istranih radova i odgovarajuih analiza stabilnosti nesaniranog i saniranog stanja te provedbom i analizom rezultata mjerenja (monitoring) na klizitu odnosno odronu [2].
3 Formiranje baze podataka
Primjenom navedenih uputa na podruju Tuzlanskog i
Unsko-sanskog kantona, u sklopu izrade doktorske disertacije [1] prikupljeni su podaci od kojih je formirana baza od 100 klizita (iz vie od 300 registriranih). Ustanovljena je materijalna teta (sruene kue, oteenja prometnica i poljoprivrednog zemljita) od oko 22 000 000 EUR-a
u posljednje 3 godine. Nepovoljni hidrogeoloki uvjeti,
razdoblja s dugotrajnim oborinama (tijekom zime
1999./2000. godine u Tuzlanskom kantonu proglaena
je elementarna nepogoda) poveavaju intezitet kretanja
tla i dovode do generiranja novih i aktiviranja starih
klizita.
Od ukupno analiziranih stotinu klizita, uoavaju se tri
podjele s obzirom na povrinu klizanja, i to: mala - s povrinom ispod 400 m2 (34%), srednja - s povrinom do
4500 m2 (46%) i velika - do 35000 m2 (18%).
Geometrijski elementi, odnosno dimenzije klizita s obzirom na duljinu (L), irinu (B) i dubinu (D) kao postotak
pojave iz baze podataka su:
-

L <100 m
100< L<300 m
B<100 m
100<B<200 m
1m<D<5m
L>B
L<B

73 %
8%
82 %
15 %
74 %
74 %
26 %

Nagibi padina () na kojima su formirana klizita:

- < 5
7%
- 5 < < 12
41 %
- 12 < < 32
45 %
Kinematika klizita:
- rotacijska ....
- translacijska ....
- sloena ....

45 %
40 %
15 %

Brzina pokreta:
- trenutano
- brzo
- polagano

3%
14 %
77 %

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo

Sanacija plitkih kanala

O D R O N I

oznaka

Tablica 1. Popis klizita s karakteristikama i projektnim rjeenjima

Naziv klizita
[cestovni pravac]

Uk.
povr.
kliz.
Fk
[m2]

-1

TURLI 1

B-1
B-2
VL2
B-3

PRIJ.
ZONA

GB1
G-1
G-2

BUK 2
VELAGII 2 [BihaSanski Most]
BUK 3

GATA 1
GATA 2
LJUSINA 1

LJ2

LJUSINA 2

-3

TURLI 2
TURLI 3
JOHOVICA

V-1
V-2
V-3
M
H

Povr.
drenae
Fd
[m2]

Povr.
gab.zid
Fgz
[m2]

Koef.
drena
k1
[%]

Koef.
gab.zid
k2
[%]

Dre
Cd

Gab
Cgz

Ukup.
Cd+Cgz
Cu

480

274

108

57

22.5

30

38

68

702

316

168

45

24

28

64

92

540

184

173

34

32

35

65

100

840

605

378

72

45

50

80

130

390

157

114

41

30

36

59

95

520

348

120

67

23

40

47

87

340

102

51

30

15

28

39

67

512

96

108

18.8

21

22

48

70

2800

1064

255

38

9,1

24

13

37

1700

442

145

26

8,5

20

12

32

3200

768

24

20

20

1188

380

121

32

10,2

20

14

34

Sanirano
98/99.

3604

2739

76

40

40

Projektira
no 00/01.

4500

2160

171

48

3,8

30

10

40

Projektira
no 98/99.

3300

1898

238

57,5

7,2

34

11

45

Projektira
no 98/99.

5280

1429

164

27

23

31

Sanirano
2001.

2500

280

11,2

19

19

3000

465

123

15,5

4,1

18

10

28

GORNJI BRIGOVI

LJ1

-2
KLIZITA

BUK 1

Cijena kotanja
[EUR /m2]

Projektno rjeenje

VRSTA - 1
VRSTA - 2
VRSTA - 3
MORANJCI
HAZNA

Na osnovi dugogodinjeg istraivanja pojave klizita s

lokaliteta sjeverne Bosne (Tuzlanski kanton) i terena za
padne Bosne (Unsko-sanski kanton), pri nagibu prirodnih padina prevladavaju relativno tanki slojevi deluvijalnoga mlaega kvartalnog pokrova, neogenetski sedimenti
prekonsolidirane ispucane ili relativno intaktne gline visoke plastinosti. U dubljem dijelu one prelaze u jako
glinaste lapore, laporovite vapnence, a katkad sa slojevima pjeskovitih naslaga ili ugljevitih glina miocenske
starosti. Takoer strukturno tektonski odnosi nisu sloeni, a slojne su plohe najveim dijelom s meuslojnim
ravninama s niskim parametrima posmine vrstoe. Te
su meuslojne ravnine openito subparalelne s povriGRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

Opaska

Sanirano
Sanirano
Sanirano
Projektira
no 2001.
Projektira
no
Sanirano
Sanirano
Sanirano
Sanirano
Sanirano
Sanirano

Sanirano
Sanirano
1984.

nom terena i potencijalno su klizne plohe. Na osnovi

inenjerskogeolokog kartiranja na terenu, mjerenja atmosferskih padalina, mjerenja oscilacija podzemnih
voda u piezometrima i bunarima te analizama utvrenih
koeficijenata vodopropusnosti, stvorena je geoloka slika klizita iz koje se mogu izdvojiti inenjerskogeoloki
i geotehniki modeli (na osnovi baze podataka za klizita u glinama visoke plastinosti). Iz rezultata laboratorijskih ispitivanja glina visoke plastinosti mogu se izdvojiti granine vrijednosti pokazatelja kao to su:
-

= 18 19 kN/m3
w = 55 85%
Ip = 25 50%
155

Sanacija plitkih klizita

-

c = 10 40 kN/m2
= 10 25
kv = 10-8 10-9 cm/s

4 Postupak racionalne sanacije klizita

I. Jaarevi, . Lebo
(1) i (2), izraunaju vrijednosti normaliziranih utjecajnih
koeficijenata k1 i k2 (slika 1.)
Definiranje normaliziranih utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja:

Cilj je klasifikacijskog postupka ustanoviti koliko analizirano klizite odnosno odron, koje se namjerava sanirati,
odgovara modelskom, dobivenom na osnovi analize i
sinteze baze podataka saniranih klizita u glinama visoke plastinosti. Ako je postignuta zadovoljavajua usklaenost izmeu analiziranog klizita u usporedbi s modelskim, onda se moe primijeniti postupak racionalne
sanacije klizita koji se provodi u nekoliko koraka
Slika 1. Shematski prikaz tehnikog rjeenja sanacije klizita

4.1 Prvi korak

Na geodetskoj podlozi (najpovoljnije mjerilo 1:200, a
eventualno 1:500) provodi se detaljno inenjerskogeoloko kartiranje svih relevantnih pojedinosti, na uem
istraivanom podruju, koje je potrebno za izradu odgovarajuega inenjerskogeolokog i geotehnikog modela.
Posebna panja posveuje se biljeenju deformacija uoenih na terenu i objektima, mjerenju dubina razina podzemnih voda u istranim buotinama, postojeim bunarima,
te sondanim jamama iskopanima za potrebe utvrivanja ploha sloma te za uzimanje uzoraka za laboratorijska
geotehnika ispitivanja. Nuno je provesti i istrana buenja te eventualno odgovarajua geofizika istraivanja
s osnovnim ciljem da se ustanove dubina i oblik klizne
plohe. Na osnovi snimljenih tragova klizanja ucrta se kontura klizita i izrauna povrina zahvaena klizanjem
(Fk). Na terenu se takoer utvrde morfoloki oblici, i to
na padini, koji su povoljni za odvodnju povrinskih i podzemnih voda. Pri prikupljanju podataka u sklopu prethodnih istraivanja klizita radi utvrivanja poloaja, oblika
i dubine kliznih ploha te geotehnikih svojstava materijala na kliznoj plohi, potrebno je orijentacijski odrediti
poloaj i visinu buduih gabionskih zidova koji su nuni
u koncepciji rjeenja sanacije klizita (na elu, noici ili
na dijelu uz vlane tangencijalne pukotine), a tite odreene graevinske objekte niskogradnje ili visokogradnje.
Takoer se trebaju predvidjeti poloaj i dubine rovova
buduega drenanog sustava.

4.2 Drugi korak

Za utvrenu vrijednost povrine zahvaene klizanjem
(Fk) koja se odredi s geodetske situacije gdje su registrirani tragovi klizanja ili pak uvidom na terenu, analiziraju se i sintetiziraju prikupljeni terenski podaci, odabiru
(procjenjuju) duljina i dubina drenanih kolektora te duljina i visina gabionskih zidova. Na taj se nain dobivaju
vrijednosti Fgz i Fd na osnovi kojih se, s pomou izraza
156

k1 =

i
d

hdi

i =1

Fk

(1)

normalizirani utjecajni koeficijent drenanog sustava

n

k2 =

i
gz

hgzi

i =1

Fk

(2)

normalizirani utjecajni koeficijent gabionskih zidova

gdje su:
hdi prosjena visina drenanog kolektora,
ldi duljina pojedinog drenanog kolektora,
hgzi prosjena visina gabionskog zida,
lgzi duljina pojedinog gabionskog zida.
Fk: ukupna povrina zahvaena klizanjem (odronom)
Fgz: ukupna povrina gabionskih zidova
Fd: ukupna povrina drenanog sustava

4.3 Trei korak

Za utvreni drenani sustav i za odabrane gabionske zidove, obave se odgovarajue analize stabilnosti (metodom
graninog stanja ravnotee ili metodom konanih elemenata) za najnepovoljnije profile.
Rezultat je zadovoljavajui ako je utvreni faktor sigurnosti Fs1,20. Meutim u sluaju da je postignut faktor
sigurnosti Fs<1,20 potrebno je ponoviti proraun za iste
analizirane profile naravno uz promijenjene utjecajne
koeficijente tehnikih rjeenja (na primjer poveanje
duine i/ili dubine drenanih kolektora odnosno poveanje visine i/ili duine gabionskih zidova).

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo

Sanacija plitkih kanala

Jedino je prihvatljivo rjeenje sanacije klizita ili odrona

ako usvojeni model zadovoljava osnovne uvjete stabilnosti kosina.
Dalje se za odabrani model provjerava ukupna jedinina
cijena kotanja sanacije klizita (Cu) za prethodno usvojen model za koji je dobiven zadovoljavajui faktor sigurnosti. Ako je dobivena cijena znatno vea u odnosu na
dijagrame (slike 11. do 15.) potrebno je korigirati model
radi optimizacije trokova. Prihvatljiv je, dakako onaj
model za koji se dobije najmanja ukupna jedinina cijena sanacije uz zadovoljavajui faktor sigurnosti.

Odrone bi predstavljao odnos gdje je B-irina zahvaena

klizanjem vea od L-duljine zahvaene klizanjem (B > L) i
gdje je povrina zahvaena klizanjem relativno mala (Fk
< 1000 m2). Tipian odron tijekom sanacije prikazan je
na slici 4. Meutim ako je B < L, a povrina zahvaena
klizanjem relativno velika (Fk > 1000 m2), tada bi takvo
klizanje tla smatrali klizitem. Povrina zahvaena klizanjem koja je granica izmeu odrona i klizita (Fk = 1000
m2) nije strogo definirana, to e se pokazati u daljnim
analizama trokova sanacije (toka 5.2.), gdje e se kao
rezultat formirati tzv. prijelazna zona.

Vidi se da je predloeni postupak racionalne sanacije

klizita iterativan i provodi se u dvije ili vie iteracija
dok se ne dobije najmanja ukupna jedinina cijena sanacije klizita (Cu), uz uvjet da su postignuti faktori stabilnosti Fs1,20 za usvojene analizirane profile.
Description: KLIZITE GORNJI BRIGOVI
NESANIRANO : ANALIZA STABILNOSTI
File Name: stabilnost 02.slp
Analysis Method: Bishop
Slip Surface Option: Grid and Radius
P.W.P. Option: Piezometric Lines / Ru

1.038
15
14
13

CESTA

12
11

NPV - 1

10

) (

i i

Soil: 1
Description: Glina CH s primj. ljunka
Soil Model: Mohr-Coulomb
Unit Weight: 18
Cohesion: 10
Phi: 12

6
5
4
3
2
1
0

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

duljina (m)

Slika 2. Primjer analize stabilnosti nesaniranog stanja odronaklizita

Slika 4. Karakteristian odron uz prometnicu u fazi sanacije
Description: KLIZITE GORNJI BRIGOVI
SANIRANO : ANALIZA STABILNOSTI
File Name: stabilnost 03.slp
Analysis Method: Bishop
Slip Surface Option: Grid and Radius
P.W.P. Option: Piezometric Lines / Ru

1.206
15
14
13

U tablici 1. da se uoiti da vrijednost k2 moe biti nula, to

znai da je cijeli sanacijski zahvat projektiran i rjeavan
samo na principu drenanog sustava.

CESTA

12

5 Analiza i sinteza baze podataka

11
10

) (

i i

Soil: 1
Description: Glina CH s primj. ljunka
Soil Model: Mohr-Coulomb
Unit Weight: 18
Cohesion: 10
Phi: 12

NPV - 2

5.1 Statistika analiza elemenata, tehnikih

rjeenja u funkciji povrine klizita

Rezultati geometrijskih elemenata s cijenama kotanja

projektiranih i saniranih klizita prikazani su u tablici 1.

4
3
2
1
0

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

duljina (m)

Slika 3. Primjer analize stabilnosti saniranog stanja odronaklizita

Baza podataka (tablica 1.) dobivena je iz radova vie

autora [1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9].
GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

Provedana je statistika obrada rezultata baze podataka

koji se odnose na geometrijske elemente i tehnika rjeenja
projekata sanacije. Rezultati ove analize prikazani su na
dijagramima slike 5., 6., 7., 8. i 9.
Zajedniko za sve dijagrame jest injenica da se odvojeno grupiraju rezultati odrona od klizita. To potvruje
157

Sanacija plitkih klizita

I. Jaarevi, . Lebo

opravdanost izdvajanja odrona od klizita koja se potvruje i kroz trokove sanacije (toka 5.2).

3000

Na slici 7. uoava se velika linearna ovisnost odrona

dok se to s istom pouzdanou ne moe rei za klizita.
Na slici 6. uoava se da s porastom povrine zahvaene

2500

Y = 0.0826952 * X
Coef. R = 0.905451

VL2
GB1

70
60

k1 (%)

1500

V3
LJ1

1000

2
VL2

500

40

B1
B3

30

B2
G1

20

LJ1

1000

Slika 7.

V3

2000

10

2000

3000

Fk (m2)

4000

5000

400

Fgz (m2)

80
70
Y = 0.0485158 * X
Coef. R = 0.952266

LJ1

VL2

Y = -0.00164784 * X + 9.71016
Coef of det. R = 0.751311

3 LJ2
0

klizita

odroni

1000

2000

M
2 J
3000
4000

Fk (m2)

5000

6000

Slika 8. Odnos Fk i Fgz

G1
10

V3

G1

odroni

B1
GB1
1
G2

Y = 0.0352246 * X
Coef. R = 0.600866

V1
LJ2

GB1 3
B3
1
G2

klizita

40

V2

200

100

50

20

6000

300

B2
B1

30

5000

VL2

6000

Slika 5. Odnos Fk i k1

B2
B3

4000

Y = 0.302073 * X
Coef. R = 0.90177

klizita
odroni

60

3000

Odnos Fk i Fd

500

1000

Fk (m2)

G2

3 LJ2
GB1
1B1
B2
B3
G1
G2

V1

LJ2

k2 (%)

V2
Y = 0.510884 * X
Coef. R = 0.888133

V2

50

Y = 0.384128 * X
Coef. R = 0.802574

V1

Y = 0.0105996 * X
Coef. R = 0.760337

odroni

2000

Fd (m2)

80

klizita

1000

2000

LJ1
V2
H
2 J
M
3000
4000

Fk (m2)

V1
5000

500

V3

Y = 0.565755 * X
Coef. R = 0.9296

400

VL2

6000

Fgz (m2)

Slika 6. Odnos Fk i k2

300
LJ1

Y = 0.0736341 * X

V2Coef. R = 0.482736

200
B2B1
LJ2
H
3
GB1
B31
G2

100

V1

V3

klizita

G1
0

odroni

2
1000

Fd (m2)

2000

J
3000

Slika 9. Odnos Fd i Fgz

158

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo

Sanacija plitkih kanala

klizanjem Fk opada vrijednost normaliziranog utjecajnog koeficijenta k2. Kod povrine zahvaene klizanjem,
Fk 1 000 m2 dolazi do bitne promjene vrijednosti normaliziranoga utjecajnog koeficijenta k2 za odrone i za
klizita Ovdje se moe raspravljati o tome koliko je ta
granica fleksibilna, odnosno je li ta granica upravo 1000
m2 ili pak neto manja ili vea. Precizniji odgovor na to
pitanje dala bi analiza s veim brojem podataka. Meutim evidentno je da ta granica postoji i da se moe pretpostaviti u funkciji povrine klizanja. Stoga se odnos povrine klizanja (Fk) i normaliziranog utjecajnog koeficijenta tehnikih rjeenja k2 moe odrediti bilinearnim zakonom.

5.2 Statistika analiza trokova sanacije klizita u

funkciji odnosa k1 i k2
Provedena je statistika obrada podataka trokova
sanacije klizita (Cu,Cgz,Cd) u funkciji normaliziranih
utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja k1 i k2 i
prikazana na slikama 10., 11., 12., 13. i 14., gdje su:

140

Cgz:

jedinina cijena kotanja gabionske konstruckije

100

Cu=Cd+Cgz:

ukupna jedinina cijena kotanja trokova sanacije.

Cd :

Za sluajeve gdje su vrijednosti k2 jednake nuli (k2 = 0),

znailo bi da je i jedinina cijena kotanja gabionske
konstrukcije jednaka nuli (Cgz = 0), odnosno da je ukupna cijena trokova sanacije ovisna samo o cijeni utjecajnog koeficijenta k1, odnosno samo o cijeni drenanog
sustava (Cu = Cd).
klizita

120

B2

60

B3B1

LJ1
LJ2
V3 3

10

10

20

30

40

50

60

70

80

140
VL2

Y = 1.59809 * X
Coef. R = 0.994135

120

V1

V2

J
"KLIZITA"

Y = 3.09172 * X
Coef. R = 0.757582

30

40

50

k1 (%)

60

70

GB1

B2
B3 B1

80
1
G1
60

G2 "ODRONI"

"PRIJELAZNA ZONA"

40 J
0

20

Slika 11. Odnos Cu i k2

100

* X 775
38
i ta
1
kliz 0.792 0.90
=
=
Y
f. R
e
o
C

Cd (EUR/m2)

"PRIJELAZNA ZONA"

20

klizita
odroni

G1

60

"KLIZITA"

"ODRONI"

G2

40

"ODRONI"

V2
V1
J
LJ1
3
LJ2
V3
H
2
M

20

GB1

80

Y = 1.28137 * X
Coef. R = 0.967391

"PRIJELAZNA ZONA"

40

Cu (EUR/m2)

Cu (EUR/m2)

100

45
* X 10
81 .91
6
i
n 7 0
ro .7 =
od = 1 f. R
Y oe
C

B2
B1 B3
GB1
G2 G1
1

VL2

odroni

VL2

80

140

Cu (EUR/m2)

jedinina cijena kotanja drenanog sustava

120

Y = 2.60441 * X
Coef. R = 0.984267

80

V2
V1LJ1
3
LJ2
V3
H

"KLIZITA"

klizita

20 2
M

odroni

Slika 10. Odnos Cu i k1

0

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

10

20

30

40

50

Cgz (EUR/m2)

60

70

80

159

Sanacija plitkih klizita

I. Jaarevi, . Lebo
Za preglednije prikazivanje prethodnih analiza uraena
je i tzv. 3D analiza. Za ovu analizu iskoritena je interpolacijska ploha paraboloida. Naravno da pri interpretaciji rezultata iz 3D dijagrama stalno moramo voditi rauna o greci koju ne moemo izbjegnuti i koja se pojavljuje pri interpolaciji rezultata.

Slika 12. Odnos Cu i Cd

Slika 13. Odnos Cu i Cgz

Na temelju provedenih analiza openito se moe zakljuiti na svim dijagramima odvojeno grupiranje odrona od
klizita. Kako smo u prethodnom poglavlju 5.1. opravdali postupak podjele odrona od klizita na osnovi povrine zahvaene klizanjem (Fk), te odredili povrinu koja
ih dijeli (Fk 1000 m2), tako se u ovim prethodnim dijagramima (slike 10, 11, 12 i 13) u pogledu analize trokova
sanacije klizita odnosno odrona moe odrediti granica
izmeu odrona i klizita u funkciji ukupne jedinine cijene kotanja (Cu). Ukupna jedinina cijena kotanja koja razdvaja odrone od klizita nije fiksna, ve predstavlja
jedno ire podruje koje se proglaava tzv. prijelaznom
zonom i ukupna jedinina cijena kotanja Cu = 5070
EUR/m2.

Na prostornom dijagramu trokova sanacije klizita (slika 14.) u funkciji normaliziranih utjecajnih koeficijenata
k1 i k2, uoavaju se odvojene zone:
-

zona smanjenih trokova koja odgovara klizitima

zona poveanih trokova sanacije klizita koja odgovara odronima

prijelazna zona izmeu ovih dvaju, po bitnim tehnikim i ekonomskimskim pokazateljima razliitih podruja.

160
140

Cu (EUR/m2)

120
100
80
60
40
20

1
0

Prostorni dijagram
Cu : k1: k2

10

tg 1 = 0,375

40

50

60

70

80

k1 (%)

160

40

VL2

" Cu (EU
R/m2)

140
120

Cu (EUR/m2)

"Izolinije

"ODRONI"
k2 (%)

30

Spektar vrijednosti za k1 i k2

50

B2

30

B3
B1

G1

"KLIZITA"

10

H
0

M
10

20

40

V2

50

80
60

60

20

50

V1
30

100

40

PRIJELA
ZN A Z O N
A

3 LJ1
LJ2
V3
2

GB1

G2

20

20

70

40

30

20

10

k2 (%)

80

tg 2 = 2,20

k1 (%)
Slika 14. Prostorni dijagram trokova sanacije klizita (Cu) u funkciji normaliziranih utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja (k1) i (k2) i
njihov spektar

160

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo
Doputena nesigurnost procjene trokova (Cu) za iskazane zone opravdana je iz opeg razloga, jer se radi o interpolaciji plohom sloenoga matematikog oblika. Iako je
odabir te interpolacijske plohe proizvoljan, ovdje smo se
odluili za paraboloid, jer smatramo da najbolje aproksimira vrijednosti dane u 3D dijagramu, a nadovezuje se
na slikama 10. i 11. gdje se vidi linearna ovisnost ukupnih trokova sanacije i normaliziranih koeficijenata k1 i
k2. Izbor interpolacione plohe vezan je za bazu podataka
koja je relativno mala prema promatranom podruju
normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2. Na istoj je
slici (slika 14.) mapa tzv. izolinija cijena ukupnih jedininih trokova sanacije Cu, za meuovisnosti normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2.
Ova doputena nesigurnost procjene trokova za iskazane
zone umanjila bi se s poveanjem baze podataka za cjelokupno promatrano podruje. Napominjemo da je stvaranje ove baze podataka (tablica 1.) zapoelo tek prije
desetak godina.

Sanacija plitkih kanala

sumi najmanjih kvadrata i ukazuju na relativno visoku
povezanost razmatranih varijabli.

Za odrone: k1prosj = 55%; k 2prosj = 27%,

Za klizita:, k1prosj = 36%; k 2prosj = 5%,
Prosjene vrijednosti trokova sanacije:
Za odrone:, C dprosj = 38%Cu ; C gzprosj = 62%Cu ,
odnosno Cuprosj = 88,6 EUR/m2
Za klizita: C dprosj = 76%Cu ; C gzprosj = 24%Cu ,
odnosno Cuprosj = 32,6 EUR/m2

6 Zakljuak

S obzirom na tete nastale od klizanja terena koje

donose gospodarstvu pojedinih teritorijalnih zajednica odnosno regiona pristupilo se nakon analize i
sinteze dogoenih klizanja definiranju metodologije
racionalne sanacije plitkih klizita u visokoplastinim glinama koja je dijelom prikazana i u ovom
lanku.
Uspostavljene su korelacijske ovisnosti ekonomskih
pokazatelja trokova sanacije u funkciji normaliziranih koeficijenata tehnikih rjeenja. Utvreno je
bitno razliito ponaanje tzv. odrona od klizita u
svim korelacijskim ovisnostima. Iz svega prethodnog se moe zakljuiti da se klizanje tla moe prepoznati i definirati kao odron ili klizite i to ne samo po geometriji, odnosno povrini zahvaenoj klizanjem Fk, odnosom irine i duljine klizita (B:L),
ve i po ukupnoj jedininoj cijeni kotanja sanacije
Cu, (EUR/m2).
U ovim analizama odroni imaju prosjenu povrinu
zahvaenu klizanjem od Fkprosj=540 m2, a klizita
povrinu od Fkprosj= 3107 m2.
Prosjena vrijednost koeficijenata korealcije razmatranih varijabli geometrijskih elemenata za odrone
iznosi R = 0,88 , a za klizita R = 0,70.
Prosjena vrijednost koeficijenata korealcije za varijable koje ukljuuju trokove saniranja za odrone
iznosi R = 0,96 , a za klizita R = 0,80. Ovi koeficijenti korelacije dobiveni su po poznatoj metodi tzv.

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

Prosjene vrijednosti normaliziranih utjecajnih koeficijenta tehnikih rjeenja k1 i k2 :

Uoljiv je bitniji porast trokova sanacije klizita s

porastom normaliziranog utjecajnog koeficijenta
tehnikih rjeenja (k2) u odnosu na normalizirani
utjecajni koeficijent tehnikih rjeenja (k1). To se
vidi iz prirsta ukupne cijene Cu kroz prosjean nagib
1 i 2 (slika 14. spektar vrijednosti k1 i k2,), odnosno iz njihovog meusobnog odnosa
tg 2
2,20
=
= 5,87
tg1 0,375

Drugim rijeima to bi znailo da su prosjeni jedinini trokovi gabionskog zida (Cgz) daleko vei od
prosjenih jedininih trokova drenanog sustava
(Cd) i to u odnosu od oko 5,8 : 1.

S obzirom na dugogoodinje iskustvo u primjeni

metodologije racionalne sanacije klizita utvrena
je potreba proirenja, odnosno nadopuna ove baze
podataka (tablica 1.) kako bi se umanjile greke ili
pak potvrdile eventualne promjene utvrenih korelacijskih ovisnosti. Ovo se prvenstveno odnosi na
vrijednosti koje su slabo pokrivene u podrujima
s vrlo malim ili pak vrlo velikim vrijednostima k1 i k2
(slika 14.).

Tijekom 2001. godine uraena su jo etiri projekta

sanacije klizita od ega dva klizita i dva odrona.
Rezultati tehnikih i ekonomskih pokazatelja novoprojektiranih sanacija klizita vrlo dobro se uklapaju u ranije uspostavljene korelacijske ovisnosti.

O uspjehu sanacije odrona ili klizita moe se govoriti

tek nakon provedenog sustava opaanja (monitoringa), odnosno geodetskog mjerenja pomaka stabiliziranih toaka po profilima u periodu vremena
od najmanje dvije hidroloke godine.

161

Sanacija plitkih klizita

IZVORI
[1] akovi, I.: Racionalna sanacija plitkih klizita primjenom
drenanog sustava i gabionskih zidova, Disertacija, Rudarskogeoloko-graevinski fakultet Univerzitet u Tuzl, 152. str., Tuzla
2000.
[2] Hudec, M.; Jaarevi, I.: Gabionske konstrukcije, Graevni
godinjak 99, Zagreb, 1999. str. 220-296.
[3] Jaarevi, I.; Redepagi, M.: Program i rezultati istraivanja kao
osnova za izradu sanacije klizita u ulici Muharema Merdia u
Tuzli, Zbornik radova 2. Jugoslavenskog Simpozija o hidrologiji i
inenjerskoj geologiji, Sarajevo, 1972., str. 101.-115.

[4] Jaarevi, I.: Istraivanje, projektiranje, izvedba i kontrola

asanacije jednog kompleksnog klizanja, Zbornik radova 2.
Jugoslavenskog simpozija: Istraivanje i sanacija klizita, Bled,
1981. str. 261.-276.
[5] Jaarevi, I.; Ortolan, . (1998): Izvjetaj o stanju klizita u ulici
Husinskih rudara, Graevinski fakultet, Zagreb

162

I. Jaarevi, . Lebo
[6] Jaarevi, I.; Ortolan, .: Sanacija klizita uz prometnice na
podruju Bihaa. Scientific Symposium Rock Mechanics and
Tunnelling, proceedings, vol.1, Zagreb, 1999., pp. 101.-108.
[7] Jaarevi, I.; Lebo, .: Possibilities of improving large
retrogressive landslides-mud flows, CALAR Coference, Living
with natural hazards, Vienna, 2000.
[8] Jaarevi, I.; akovi, I.; Lebo, .: Saniranje klizita-odrona uz
prometnice primjenom drenanog sustava i gabionskih zidova,
Istraivanje i sanacija klizita multidisciplinarni pristup, Nauno
struno savjetovanje, str.134-146, Tuzla 2000.
[9] Jaarevi, I.; Lebo, .: Gabionski zidovi pri saniranju odrona uz
prometnice, Interdisciplinarno znanstveno struno savjetovanje
Cestovne veze dalmacija-Zagreb, Hrvatski inenjerski savez,
str.157-165, Plitvice, 2000.
[10] Tonejec, M.;T., Jurak, V., Kanajet, B: Prijedlog uputa za
registriranje i straivanje nestabilnih padina i klizita SFRJ,
Zbornik referata VIII.jugosl.simp. o hidrogeologiji i inenjerskoj
geologiji, knj. 2., Budva, 1984.

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162