65

7. PROVODITE POTICAJNO VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE

(KOLIKO USPJENO?)
Uinkovitost provoenja planirane individualizirane podrke ogleda se u uspjenosti uenika u
stjecanju predvienih kompetencija, a oituje se u rezultatima koje uenik postie vrednovanjem i
ocjenjivanjem.

7.1. Ispunite svrhu vrednovanja i ocjenjivanja

Vrednovanje i ocjenjivanje treba ispuniti svoju svrhu u odnosu na svakog uenika, njegovog
uitelja i roditelja. Zato je ono vrlo osjetljiv dio programa/kurikuluma. Na temelju njega uenici
zakljuuju o svom uspjehu u obrazovanju pitajui se: to sam trebao nauiti? Koliko sam dobro
nauio? U emu su moje greke? Kako ih mogu ispraviti? Jednako je znaajan interes uenikovih roditelja koje zanima to je njihovo dijete trebalo nauiti, koliko je u tome bilo uspjeno i kako mu oni
na primjeren nain mogu pomoi da postigne oekivane rezultate i bude zadovoljno. Vrednovanje
i ocjenjivanje takoer je vrlo bitno i za vas, uitelje, jer postignua vaih uenika odgovor su na
pitanja: to uenik razumije/ne razumije? U emu je uenik uspjean? Koje su najee pogreke?
Zbog ega se javljaju? Jesu li primjereni obrazovni ciljevi koji su postavljeni u odnosu na uenika?
Jesu li primjereno odabrani i prilagoeni sadraji pouavanja? Koliko je dobar odabir primijenjenih
strategija pouavanja? Jesu li dobro odabrane i provedene aktivnosti i postupci ocjenjivanja? to
treba promijeniti u pouavanju?
Praksa pokazuje da uitelji esto dolaze u nedoumice i grijee kad se radi o vrednovanju i ocjenjivanju postignua uenika s tekoama (Ivani, ., Stani, Z., 2006). Uenici za koje su rjeenjem
propisani prilagoeni programi i/ili individualizirani postupci vrlo esto dobivaju niske ocjene, posebno u predmetnoj nastavi, pri emu im se rijetko daju obrazloene povratne informacije (u emu
je problem, kako taj problem rijeiti na najbolji mogui nain po uenika), pa ocjenjivanje ne pomae dovoljno u poboljavanju njihovih postignua. Stalna neuspjenost s vremenom dovodi do gubitka samopouzdanja i samopotovanja uenika te postaju nesretni. Nesretni su i njihovi roditelji,
koji su esto suoeni s velikim naporima svog djeteta, ali i ponavljajuim slabim uspjehom, koji zna
dovesti i do nepoeljnih ponaanja njihova djeteta.
Na taj nain vrednovanje i ocjenjivanje ne ispunjava svoju svrhu za sve one kojima je najvanije:
za uenike, njihove roditelje i uitelje.

66
Kako bi vrednovanje i ocjenjivanje uenika s tekoama ispunilo svoju svrhu, treba ga provoditi
unutar kurikuluma koji uvaava razliitost uenika (Matijevi, M., 2004.), posebno njihove osobitosti, kao to su osobitosti uenika s tekoama. To znai da trebate imati na umu da uenikove
posebnosti i potrebe utjeu na sve sastavnice kurikuluma, koje istovremeno utjeu jedna na drugu
zbog ega vrednovanje i ocjenjivanje ovisi o primjerenosti svakog dijela pouavanja osobitostima
uenika, jer je ocjenjivaka aktivnost isprepletena s pouavanjem i uenjem.
Prema tome, vrednovanje i ocjenjivanje moe ostvariti svoju svrhu ako imate na umu da je nedjeljivo povezano s postavljenim dostinim obrazovnim ciljevima (postignua uenika), s primjerenim odabirom, irinom i dubinom sadraja, s pravilnim odabirom strategija pouavanja i uenja,
kao i primjerenou izbora ocjenjivakih postupaka i aktivnosti provjeravanju znanja i vjetine uenika s tekoama.

7.2. Bazirajte vrednovanje i ocjenjivanje na dostinim obrazovnim

ciljevima
Na temelju prikupljenih podataka, njihove analize i tumaenja pri vrednovanju i ocjenjivanju
trebate odrediti u kojoj su mjeri uenici usvojili znanja i razvili vjetine u odnosu na njima dostino
postavljene ciljeve i pridruene sadraje (opseg, dubina, razine). Ciljevi se, kao to je ranije reeno,
individualiziraju u sluajevima kad uenik ne moe ostvariti ciljeve postavljene za tipine vrnjake,
to se veinom odnosi na uenike s intelektualnim tekoama (prilagoen program). Novopostavljeni ciljevi (planirana postignua) trebaju se zasnivati na uenikovim predznanjima i razvijenosti
obrazovnih vjetina iz problemskih nastavnih predmeta, ali i razvijenosti sposobnosti na pojedinim
razvojnim podrujima (perceptivno-motoriki, spoznajni, emocionalni razvoj).
Postavljanjem individualiziranih, konkretiziranih ciljeva/ishoda uenja (to se treba nauiti i u
kojoj razini, koje se vjetine trebaju razviti, koje komponente u vladanju i zalaganju promatramo)
moi ete lake procijeniti jesu li postavljeni ciljevi/ishodi uenja ostvareni nakon nekog nastavnog
dijela (kraj nastavnog sata, teme, cjeline, polugodita) i u kojoj su mjeri ostvareni:
na kognitivnom/spoznajnom podruju (znanje, razumijevanje, intelektualne sposobnosti)
na psihomotorikom/djelatnom podruju (vjetine, motorike sposobnosti i umijea)
na afektivnom/doivljajnom podruju (emocije, stavovi, interesi, miljenja i uvjerenja).
Uenikova postignua mogu se vrednovati opisno i brojano, pri emu je vano da kriteriji budu
jasno odreeni i uenicima poznati (koja i kakva znanja, vjetine i ponaanja se od njega oekuju).

67
Pritom je vano odrediti nain mjerenja dobivenih postignua/ ishoda uenja (Koliko uspjeno?
Koja je koliina iskazanog znanja i vrijednosti?)
Kod kvalitativnog, opisnog ocjenjivanja razinu uspjenosti/postignua uenika u stjecanju znanja i vjetina obino izraavamo opisnim kategorijama (nije uspjeno/usvojeno, manjim dijelom,
djelomino, veim dijelom i potpuno uspjeno/usvojeno), a na podruju usvajanja vrijednosti uestalou pojavljivanja ili nepojavljivanja odreenih ponaanja (nikad, rijetko, ponekad, esto, uvijek). Opisne kategorije postignua ili uestalosti ponaanja uenika odreuju nam ujedno stupanj
te uspjenosti koji se moe izraziti i brojanim pokazateljima, tj. ocjenama.
U tom smislu moe se procjenjivati i ostvarenje postavljenih ciljeva uenja za pojedinog uenika, tj. ostvarenih ishoda uenja unutar razine/razina.

68
VREDNOVANJE NA KOGNITIVNOM PODRUJU

DOSJETITI SE
PAMENJE

prepoznati, zapamtiti, imenovati, odrediti,

oznaiti, zabiljeiti, ispriati, sastaviti popis,
nabrojiti, opisati, ponoviti, izvijestiti...

saeti, objasniti, identificirati, povezati, razmotriti, izraziti, raspravljati, opisati, predviRAZUMIJEVANJE djeti, navesti primjere...
SHVATITI

PRIMIJENITI
PRIMJENA
ANALIZIRATI
uzroci,
posljedice...
PROSUIVATI
EVALUACIJA
VREDNOVANJE
STVARATI
SINTEZA

rijeiti, primijeniti, izvesti, izraditi, protumaiti, ilustrirati, vjebati, izloiti, prikazati,

prevesti...
usporediti, raspravljati, suprotstaviti, razluiti, rijeiti, diferencirati, napraviti inventuru,
primijeniti, zakljuiti...
prosuditi, izabrati, procijeniti, rangirati, vrednovati, izmijeniti, odrediti prioritet, predvidjeti, zastupati
predloiti promjene, kombinirati, preurediti,
organizirati, kreirati, sastaviti, klasificirati,
povezati, formulirati, reorganizirati, planirati

Potpuno
ostvareno

(uenik e moi...)

Veim
dijelom

ishodi uenja

Djelomino

OEKIVANA IZVEDBA

Manjim
dijelom

Razina

Nije
ostvareno

STUPANJ OSTVARENOSTI

69
VREDNOVANJE NA PSIHOMOTORIKOM PODRUJU

IMITACIJA

dopuniti, pripraenje i ponavljanje operacija koje netko lagoditi, graditi, skupljati,

pokazuje
ispravljati, sjei,
MANIPULACIJA
nacrtati, rezati,
grupirati, ilustriizvoenje odreene operacije uz instrukcije
rati, umetnuti,
voditelja
locirati, napraviti, oznaiti,
PRECIZACIJA
mjeriti, promatrati, djelovati,
precizno ili sporo izvoenje operacija
izvoditi, smjestiti, postaviti, preARTIKULACIJA
raditi, skenirati,
sposobnost koordinacije vie operacija uz odvojiti, pohraniti, testirati,
primjenu dviju ili vie vjetina
prebaciti, rabiti,
NATURALIZACIJA
gledati, brisati,
istovremeno izvravanje vie operacija pri- procijeniti, izbaciti...
mjenom odgovarajuih vjeba s lakoom

Potpuno
uspjeno

Vrlo
uspjeno

Djelomino

(uenik e
moi...)

Manje
uspjeno

ishodi uenja

STUPANJ OSTVARENOSTI
Neuspjeno

Razina

OEKIVANA
IZVEDBA

70
VREDNOVANJE NA AFEKTIVNOM PODRUJU

PRIHVAANJE
paljivo praenje nastave, uvianje vanosti uenja, osjetljivost na
socijalne probleme, prihvaanje
razliitosti
REAGIRANJE
izvravanje obveza, potivanje
pravila, sudjelovanje u razrednoj
raspravi, dobrovoljno javljanje za
zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete
KRITIKO VREDNOVANJE
podravanje demokratskih procesa,
sklonost dobroj literaturi, prihvaanje znanstvenih naela u svakodnevnom ivotu, uvaavanje potreba
za drutvenim napretkom

Uvijek

esto

(uenik e moi...)

Ponekad

ishodi uenja

Rijetko

OEKIVANA IZVEDBA

Nikad

UESTALOST
Razina

pitati, izabrati, opisati, slijediti,

dati, drati, identificirati, imenovati, pokazati, izabrati, odgovoriti,
rabiti...
odgovoriti, pomoi, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti,
oznaiti, izvoditi, prakticirati, predstaviti, itati, izvijestiti, izdvojiti,
rei, napisati...
dovriti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati,
pozvati, ukljuiti, opravdati, prosuditi, predloiti, izvijestiti, odabrati,
podijeliti, prouiti, izraditi

ORGANIZIRANJE
slijediti, prihvatiti, mijenjati,
urediti, kombinirati, usporediti,
ravnotee izmeu slobode i odgovornosti, prepoznavanje potreba za dopuniti, obraniti, objasniti, genesustavnim rjeavanjem problema, ralizirati, identificirati, integrirati,
preuzimanje odgovornosti, prihva- modificirati, poredati, organizirati,
pripremiti, stavljati u odnos...
anje vlastitih jakih i slabih strana
VRIJEDNOSNO PROSUIVANJE
izraavanje samopotovanja i
potovanja prema drugima, spremnost za suradnju, mogunost
utvrivanja objektivnih kriterija
procjene, marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi

djelovati, razlikovati, prikazati,

utjecati, sluati, modificirati,
izvesti, primijeniti, predloiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, rijeiti,
upotrebljavati, vrednovati
LOE

DOBRO

UZORNO

71
U donoenju opisne ocjene moete se rukovoditi pitanjima:

Jesu li i u kojoj mjeri usvojeni planirani ciljevi u odnosu na znanje, vjetine, ponaanja? (nisu
usvojeni, manjim dijelom, djelomino, veim dijelom, potpuno)

Koja je razina samostalnosti u radu? (stalna, esta, povremena, rijetka, nepotrebna pomo i
usmjeravanje)

U emu se ogleda uspjenost uenika? Koje su jae strane? (sposobnosti, vjetine, umijea,
ponaanja)

Kolika je razina napredovanja u praenom razdoblju? (mnogo, dosta, malo, vrlo malo, nimalo)

Koji interesi dolaze do izraaja? Koja je razina motivacije i ime se potie?

Postoje li specifine tekoe i kako ih ublaitii?

Kakav je odnos prema radu i obvezama? Kakav je odnos prema drugim uenicima i odraslim
osobama?

Kakvo je vladanje uenika? (dobro, loe uzorno).

Postoje li izraene druge osobine?

72
PRIMJER: vrednovanja ostvarenih individualiziranih zadaa (uenik M.M.)6
Nastavni predmet Tehnika kultura

Nastavna jedinica: Crtanje tlocrta uionice

Potpuno

Veim
dijelom

Djelomino

Manjim
dijelom

KOGNITIVNO PODRUJE
Operacionalizirani ciljevi

Ne

Stupanj ostvarenosti

Definirati tlocrt i navesti tijek izrade tlocrta uionice

Prepoznati izgled tlocrta i odrediti koji je to geometrijski lik

Objasniti nain mjerenja duljina mjernom vrpcom u tlocrtu uionice

Navesti to je potrebno za mjerenje uionice, prepoznati,
imenovati simbole za prozor i vrata na osnovi predloka

* Pravilno primijeniti mjerilo M 1 : 50, skicirati prema naputku uz

pravilnu primjenu simbola i pravilno kotiranje
Uoiti na predloku sa skicom tlocrta uionice zadane toke
i spojiti ih

Usporediti skicu s nacrtanom skicom na ploi

Usporediti skicu s dobivenim predlokom
Procijeniti valjanost osobne skice u odnosu na sve potrebne elemente

Primijeniti najvanije norme tehnikog crtanja i norme koje

se primjenjuju u graditeljstvu (simboli, kotiranje)
Primijeniti normirane znakove za kotiranje u graditeljstvu
na kote i upisati dobivene mjerne brojeve

* Elementi za vrednovanje i ocjenjivanje

6

Tekst napisan podebljanim slovima odnosi se na uenika M.M., a ostalo se odnosi na ostale uenike u razredu

73

Potpuno

Veim
dijelom

Djelomino

Manjim
dijelom

PSIHOMOTORIKO PODRUJE
Operacionalizirani ciljevi

Ne

Stupanj ostvarenosti

Uz skicu ponoviti slijed radnja u izradi tlocrta uionice

Uz pokazivanje i usmjeravanje, na skici ponoviti slijed radnja u izradi tlocrta uionice

Precizno mjeriti potrebne mjere u tlocrtu uionice mjernom

vrpcom uz instrukcije
* Sudjelovati u mjerenju potrebnih veliina u tlocrtu uionice, precizno izmjeriti irinu vrata

Dobivene veliine izraunati u mjerilu M 1 : 50

Razdvojiti simbole za prozore i vrata

* Uredno skicirati tlocrt uionice uz potivanje pravila o vrstama

crta, primjeni simbola i kotiranje
U mrenom papiru na kojem su skicirani dijelovi tlocrta
spajati zadane toke bez pribora za tehniko crtanje

* Nacrtati tehniki crte tlocrta uionice uz potivanje pravila o

tehnikom crtanju uz pravilnu primjenu pribora za tehniko crtanje
Nacrtati tehniki crte tlocrta uionice u mrei s nacrtanim
kotama, lijepiti dobivene izrezane simbole za vrata i prozore, ucrtati normirane oznake na kote koje se primjenjuju u
graditeljstvu
* Elementi za vrednovanje i ocjenjivanje

74

Paljivo prati nastavu i aktivno u njoj sudjeluje

Pravovremeno i ustrajno obavlja postavljene zadatke
* Radi precizno i brine se o urednosti rada, radnog mjesta i prostora
Promie ope vrijednosti (npr. urednosti i vladanja sobom), dobro reagira na pohvalu i poticaj
* Solidarno se odnosi pri suradnikom obliku rada
* Elementi za vrednovanje i ocjenjivanje

Potpuno

Veim
dijelom

Djelomino

Manjim
dijelom

AFEKTIVNO PODRUJE
Operacionalizirani ciljevi

Ne

Stupanj ostvarenosti

+
+
+
+
+

75
PRIMJER: vrednovanja ostvarenih individualiziranih zadaa (uenik MM), Nastavni predmet
Tehnika kultura, Nastavna jedinica: Crtanje tlocrta uionice
ELEMENTI ZA VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Uenici bez tekoa

Uenik s intelektualnim tekoama

1. Pravilna primjena simbola pri crtanju skice i tehnikog crtea

1. Pravilan izbor normiranih simbola za

prozore i vrata i pravilno pridruivanje na oznaena mjesta

2. Preciznost mjerenja

2.

3. Pravilna primjena vrsta crta

3. Pravilna primjena vrsta crta na

djelomino nacrtanoj skici i tlocrtu
uionice

4. Pravilno kotiranje skice i tehnikog

crtea

4. Pravilna primjena normiranih znakova za kotiranje u graditeljstvu i upisivanje mjernih brojeva na ucrtane
kote u tlocrtu

5. Pravilna primjena pribora za tehniko crtanje

5. Pravilna primjena pribora za tehniko crtanje

6.

Urednost gotove skice i tehnikog

crtea

6. Urednost dovrene skice i dovrenog tlocrta uionice

7. Odravanje urednosti radnog mjesta

7. Odravanje urednosti radnog mjesta

8. Pravilan odnos prema uenicima i

imovini

8. Pravilan odnos prema uenicima i

imovinI

Preciznost mjerenja irine vrata

76

7.3. Pri vrednovanju i ocjenjivanju koristite se strategijama primjenjenim

u pouavanju
U provoenju aktivnosti i zadaa namijenjenih vrednovanju i ocjenjivanju usvojenih znanja, vjetina i navika treba je rukovoditi se istim postupcima podrke u primjeni strategija koje su se za
odreenog uenika upotrebljavale tijekom procesa pouavanja i uenja. To su postupci podrke u
primjeni metoda, pristupa i sredstava te zahtjeva koje uvaavaju perceptivne, motorike, spoznajne, govorne i interakcijske potrebe uenika i dostignute razine znanja.

7.3.1. Odredite najprimjereniji oblik provjere

U svezi s na primjenom oblika ispitivanja, treba je razmotriti i odrediti hoe li se ono provesti
usmeno, pismeno ili praktinim radom. Pritom je vano da prevladavaju metode sukladne uenikim potrebama koje su po tom naelu bile primjenjivane u pouavanju i uenju uenika. Odabirui
metodu ispitivanja, moete se pitati: Na koji e nain uenik bolje iskazati svoja postignua? Koje
se tekoe mogu pojaviti u odreenom obliku provjere znanja? Treba li usmeno ispitivanje biti
zastupljenije? Hoe li uenik tada bolje razumjeti (npr. uenik s intelektualnim tekoama)? Hoe li
tada na bolji nain izraziti naueno (npr. uenik s tekoama itanja i pisanja)? Koje su poticajne mogunosti? Treba li, uz usmene, upute dati i u pisanom obliku (npr. za gluhe i nagluhe uenike)? Koji
su zahtjevi u odnosu na semantiko-sintaktiku sloenost reenica (npr. u uenika s poremeajima
jezino-govorne komunikacije i uenika s intelektualnim tekoama)?
Pri odabiru pismenih zadataka moraju biti zadovoljeni svi oni zahtjevi koje smo imali u vidu prilikom samostalnog rada uenika, u provoenju vjebanja ili ponavljanja, tj. zahtjevi koji uvaavaju
uenikove potrebe, pri emu se moete zapitati: to treba uiniti u primjeni pismene provjere znanja? Koliko zadataka treba biti i koliko vrsta? Jesu li zadaci dobro odabrani i prilagoeni potrebama
uenika? Ima li ih previe? Koliko gradiva treba biti zastupljeno? Ima li uenik dovoljno vremena
za rad? Je li uenik dovoljno pripremljen? Treba li mu zorna podrka? Omoguuje li ueniku veu
uspjenost praktian rad? Moe li uenik pri njegovu izvoenju biti samostalan ili kreativan? Kakva mu
podrka treba? Postoji li dovoljna povezanost sa ivotom?
Takvim pristupom svakako ete omoguiti uenicima veu uspjenost u rjeavanju zadataka, to
e rezultirati i boljim ocjenama, poticajnim za daljnje zalaganje uenika.

77

7.3.2. Prilagodite zahtjeve i sredstva

Neophodno je preispitati jesu li zadaci koje ste namijenili ostalim uenicima u razredu po zahtjevima (po broju, datim uputama, strukturi i sloenosti) primjereni ueniku s tekoama i mogu li uistinu ispitati/izmjeriti steeno znanje, usvojenost odreenih vjetina i umijea. Praksa pokazuje da
zadaci namijenjeni vjebanju, ponavljanju i ispitivanju svih uenika, na isti nain, u pravilu donose
loa postignua uenika s tekoama zbog toga to nisu prilagoeni njihovim potrebama.
Stoga budite vrlo oprezni u pripremi ispitnih situacija, ispitnih zadataka i popratnih sredstava i
koristite se prilagodbama primijenjenim na pouavanje uenika i njihovo uenje. Po mogunosti se
savjetujte sa strunjakom za odreenu populaciju uenika s tekoama. Pazite da ispitni materijal
bude prilagoen osobitostima uenika s tekoama. Tako e u nekih uenika (npr. u uenika s poremeajima u ponaanju, hipraktivnou) trebati preispitati mogunosti alteranativnih naina provjere znanja (reducirati pisanje, omoguiti verbalno rjeavanje zadatka, pripremiti audiomaterijal).
Za neke ete predvidjeti prilagoeni tisak, npr. za slabovidne uenike (veliina slova do Jaeger 8),
za uenike sa specifinim tekoama u uenju, s intelektualnim tekoama (veliina slova minimalno 12-14 pt, s podebljanim i istaknutim slovima, poveanim razmacima izmeu slova i redaka, bez
uporabe kosih slova i podcrtavanja), jezino preoblikovanje ispitnog materijala za uenike s oteenjem sluha, poremeajima pozornosti. Treba izbjegavati velike tekstne cjeline, tj. tekst podijeliti u
krae odlomke za uenike s disleksijom, disgrafijom te jezinim i intelektualnim tekoama.
Vano je voditi brigu o preglednosti ponuenih sredstava (bez nepotrebnih detalja ili ometajuih pozadinskih povrina), njihovoj specifinoj izradi (kao to su reljefne karte, skice i sheme za
slijepe uenike) ili prilagoenosti za pisanje (veliki formati papira, predviene crte za odgovore,
npr. za uenike s hiperaktivnou).
Za neke se uenike treba predvidjeti mogunost uporabe pomagala, kao to je kalkulator (uenici s diskalkulijom, motorikim poremeajima, intelektualnim tekoama), raunalo za pisanje u
sluaju vrlo neitkog rukopisa (uenici s poremeajima jezino-govorne komunikacije), ili specifina sredstva i oprema (uenici s oteenjima vida, sluha, motorikim poremeajima i kroninim
bolestima).
Za skoro sve uenike s tekoama treba predvidjeti produljeno vrijeme rada, koje moe, ovisno
o potrebama uenika, varirati od 35% (uenici s intelektualnim tekoama, hiperaktivnou, uenici
s disleksijom, disgrafijom i jezinim tekoama, diskalkulijom) do 100% (uenici s oteenjem vida,
sluha, motorikim poremeajima i kroninim bolestima).

78

7.3.3. Odredite zadae osobnog pomagaa

Ako uenik ima osobnog pomagaa, posebnu ete panju posvetiti jasnom definiranju njegovih
aktivnosti: itanje zadataka, crtanje prema naputku uenika, okretanje stranica, izradba praktinog
rada prema naputku uenika, pisanje prema diktatu uenika, dodavanje pribora ili namjetanje prilagoene/posebne opreme. (Posebne odgojno-obrazovne potrebe, Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja, 2007.)

7.4. Odaberite primjerene ocjenjivake postupke i aktivnosti

Vrlo je vano promiljanje o nainima provjere znanja uenika (vidi Tablicu 8).

7.4.1. Provodite vie analitikog ocjenjivanja

Pri vrednovanju znanja i ocjenjivanju za sve je uenike podjednako vano da bude vie zastupljeno analitiko ocjenjivanje, koje omoguuje ee provjere znanja jer se odnosi na procjenjivanje vie izdvojenih varijabla unutar jednog predmeta. Zbog toga daje bolju sliku o postignuima
uenika od sintetikog ocjenivanja, u kojem se brojkom ili rijeju izraava opseg ili kvaliteta znanja
uenika u odnosu na udruene varijable unutar odreenog predmeta.

7.4.2. Upotrebljavajte formativno ocjenjivanje

Formativno ocjenjivanje omoguit e bolji uvid u napredovanje uenika od sumativnog ocjenjivanja jer se bazira na sustavnom promatranju, ispitivanju ili testiranju uenika. Na taj se nain
ueniku moe bolje pratiti i pravovremeno upuivati u pravilan rad, ime se smanjuje mogunost
pogreaka u radu. Uenik ima i veu priliku traenja pojanjenja ako nailazi na nejasnoe ili vee
tekoe.

7.4.3. Provodite ocjenjivanje na osnovu jasnih mjerila

Treba istai i znaaj ocjenjivanja na osnovi jasnih mjerila, tj. prema odreenom opisu oekivanog
postignua, to je posebno vano za uenike s tekoama, a poglavito za uenike s intelektualnim
tekoama (prilagoen program). U radu s tim uenicima treba izbjegavati normativno ocjenjivanje, kojim se uspjeh mjeri u usporedbi s drugim uenicima (najboljih 10% ocjena odlian) jer to
nije pedagoki opravdano.

79

7.4.4. Uoite vrijednost dijagnostikog ocjenjivanja

U vrednovanju i ocjenjivanju uenika s tekoama posebna je vrijednost dijagnostikog ocjenjivanja jer omoguuje precizno odreivanje tekoa u izvoenju neke aktivnosti ili zadatka, to
upuuje na primjerenije kreiranje podrke. Takoer je poeljno provoenje to vie internog ocjenjivanja, koje podrazumijeva zadatke to ete ih sami osmisliti. Takvi zadaci za uenike s tekoama
imaju prednost pred standardiziranim testovima, koji predviaju jednake zadatke po broju, sadraju i vremenu rjeavanja za sve uenike.

7.4.5. Pridajte vanost odabiru ocjenjivakih aktivnosti

Posebno je vano da pomno odaberete ocjenjivake aktivnosti primjerene ueniku. Praenje
rada u nastavi (neformalno ocjenjivanje) svakako e omoguiti sustavan uvid u rad uenika, pri
emu ete lake procjenjivati koliko uenik trenutno zna, prati li dovoljno, razumije li, ima li kakvih
problema i treba li mu podrka. Redovito praenje rada u nastavi dobar je nain jer daje mogunost
redovitog i eeg vrednovanja i ocjenjivanja uenika u raznim aktivnostima. Vano je istaknuti
da takvim nainom praenja uenika uitelj dobiva informacije o uenikovu zalaganju, marljivosti,
pravovremenosti, urednosti i trudu, pri emu mu se za trud moe predvidjeti 10% na postignutu
ocjenu, to moe imati znaajan motivacijski uinak. Na uenika e, takoer, poticajno djelovati i
vrednovanje njegova napredovanja, pri emu se poveanje uspjenosti sa 60% na 75% moe poveati za 5% kako bi uenik dobio ocjenu vrlo dobar.

7.4.6.Vodite brigu o domaim zadaama

Domae zadae takoer su prilika za vrednovanje i ocjenjivanje ako su primjerene steenom
znanju, uenikovoj samostalnosti i sposobnostima i logiki povezane s prilagoenim radom u nastavi. Pritom se moete zapitati: Moe li ih uenik samostalno rijeiti? Jesu li zadaci primjereni ueniku? Je li dovoljna zorna podrka? Vano je imati u vidu da je obvezan pregled uratka i davanje
povratne informacije.

7.5. U provoenju vrednovanja i ocjenjivanja izbjegavajte osobne pogreke

U provoenju aktivnosti vrednovanja i ocjenjivanja potkradaju se i neke poznate pogreke (Vizek-Vidovi i sur., 2003.), koje je potrebno osvjeivati kako bi se njihov utjecaj pri provjeri znanja
uenika to vie smanjio.

80
Vano je stoga voditi brigu o utjecaju osobne jednadbe (jesam li preblag/a, umjeren/a ili
strog/a uitelj/ica) i halo efekta koji utjee na to da se znanje procjenjuje u skladu s opim stavom
o ueniku, to se, prema iskustvima, esto susree kad je rije o uenicima s tekoama. Tako se za
uenike s intelektualnim tekoama moe pogreno misliti da su lijeni, uenike s hiperaktivnou
da su zloesti, za uenike s tekoama itanja da ne paze, da su neuredni u pisanju itd. U odnosu
na uenike s tekoama mogu se javiti i pogreke diferencijacije, tj. proirenje ocjenjivake ljestvice
(npr.+2) kako bi se naizgled poveala uspjenost uenika koji uglavnom dobiva niske ocjene. Prema primjerima iz prakse takoer se moe rei da su uenici s tekoama izloeni, ee od svojih
vrnjaka, i utjecaju pogreke kontrasta. Njihova se postignua znaju promatrati slabijima nego to
ti uenici zavrjeuju jer se stavljaju u suodnos s vrnjacima.
Zbog navedenoga poeljno je da pokuate to bolje sagledati svoje osobne pogreke jer ete i
time pridonijeti da vae vrednovanje i ocjenjivanje bude ne samo objektivnije nego i poticajnije za
uenika.
Razmotrite

Je li vae vrednovanje i ocjenjivanj uenika u skladu s dostino postavljenim ciljevima/zadaama?

Provodite li ocjenjivake aktivnosti koristei se ueniku/ci primjerenim strategijama primjene u procesu

pouavanja?

Odabirete li naine, vrste, oblike i aktivnosti ocjenjivanja sukladno osobitostima uenika i osobitostima
njihova uenja?

Pomaete li uenicima pripremiti se za ocjenjivake zadae tako da razumiju to se od njih oekuje i kako
to mogu najlake postii?

Omoguuju li vae povratne informacije ispravljanje pogreaka u radu i uenju uenika?

Provodite li vrednovanje i ocjenjivanje na nain da potiete uenikovu motivaciju, jaate samopouzdanje

i omoguavate mu daljni napredak?

Osposobljavate li uenike za samopraenje i samovrednovanje rada u odnosu na razne aktivnosti i aspekte

znanja?

Koje vam se osobne pogreke pri vrednovanju i ocjenjivanju najee dogaaju, kako se odraavaju na
uenika i moete li ih svesti na najmanju moguu mjeru?

Brinete li da vae vrednovanje i ocjenjivanje postignua uenika ostvaruje svoju svrhu u odnosu na uenike, njegove roditelje i vas kao uitelja?

81

ot. sluha

jezini por.

disleksija

disgrafija

diskalkulija

motoriki p.

sn. intelekt

ADHD

autist. por.

DIDAKTIKO-METODIKA PODRKA

ot. vida

Tablica 8. Postupci podrke u nainima provoenja provjere

NAIN PROVOENJA PROVJERE

Sustavno praenje rada/napretka uenika, ispitivanje ili testiranje uenika
Provjera sadraja po manjim cjelinama
ea provjera ispravnosti uratka, s manjim brojem
zadataka

Usmena odgovaranja na napisana pitanja (jae

izraene tekoe)

Bez podcrtavanja pogreaka u radu

*

Zadati uenje unaprijed za sadraje koji e se provjeravati

*
*

Pomo u uoavanju pogreaka tijekom rada

*
*

Vie vrednovati sadraj, ne gramatike pogreke ili

rukopis

*
*

*
*

*
*

Ne vrednovati preciznost praktinog rada

Uvaiti postupak prilagodbe primijenjene u pouavanju

ee usmene provjere

Najava to i kad treba odgovarati

*
*

*
*

Kod izrade ispitnog materijala treba uvaiti sve postupke primjenjene u pouavanju uenika s
tekoama.