UDK 624.074.4.001.

5:624-711

Primljeno 25. 1. 2001.

Statika i dinamika analiza betonskih ljusaka

- element ljuske i modeli
Jure Radni, Alen Harapin, Domagoj Matean
Kljune rijei
betonska ljuska,
statika analiza,
dinamika analiza,
nelinearnost,
modeli materijala,
geometrija

J. Radni, A. Harapin, D. Matean

Key words

J. Radni, A. Harapin, D. Matean

concrete shell,
static analysis,
dynamic analysis,
nonlinearity,
material models,
geometry

Izvorni znanstveni rad

Statika i dinamika analiza betonskih ljusaka element ljuske i modeli

Opisan je model i odgovarajui softver za statiku i dinamiku analizu betonskih ploa i ljusaka. Model
simulira materijalnu i geometrijsku nelinearnost. Pokazano je da je mogue ukljuiti dominantne
nelinearne efekte armiranog betona (betona i armature). U ovom radu koji ini prvi dio jedne cjeline,
opisan je usvojeni element ljuske, modeli materijala za beton i armaturu, te model geometrije. U
drugom radu koji slijedi bit e prikazana numerika analiza, ilustrirana primjerima.
Original scientific paper

Static and dynamic analysis of concrete shells - shell element and models
The model and the corresponding software for the static and dynamic analysis of concrete plates and
shells is described. The model simulates the material and geometrical nonlinearity. It is demonstrated
that dominant nonlinear effects of the reinforced concrete (concrete and reinforcing bars) can be taken
into account. This paper, which is the first portion of a more extensive analysis, describes the adopted
shell element, material models for concrete and reinforcing bars, and the geometry model. In the
second paper, which is to follow shortly, the authors will describe numerical analysis illustrated with
appropriate examples.

Mots cls

J. Radni, A. Harapin, D. Matean

Ouvrage scientifique original

coque en bton,
analyse statique,
analyse dynamique,
non-linarit,
modles de matriaux,
gomtrie

Analyse statique et dynamique des coques en bton lment de la coque et modles

Larticle dcrit le modle et le logiciel adapt lanalyse statique et dynamique des dalles et des coques
en bton. Le modle simule la non-linarit matrielle et gomtrique. Il est dmontr que les effets
dominants non-linaires du bton arm (bton et armature) peuvent tre inclus. Cet article est la
premire partie dun ensemble et il traite de llment retenu de la coque, des modles des matriaux
pour le bton et larmature, ainsi que du modle de la gomtrie. Un deuxime article qui suit dcrira
lanalyse numrique, illustre par des exemples.

. , . , .

,
,
,
,
,

-

. .
, (
). , ,
, .
, , , .

Schlsselworte:

J. Radni, A. Harapin, D. Matean

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Betonschale,
statische Analyse,
dinamische Analyse,
Unlinearitt,
Materialmodelle,
Geometrie

Statische und dynamische Analyse von Betonschalen Schalenelement und Modelle

Beschrieben ist ein Modell und das entsprechende Software fr die statische und dynamische Analyse
von Betonplatten und-schalen. Das Modell simuliert materielle und geometrische Unlinearitt. Es
wurde gezeigt dass es mglich ist dominante unlineare Effekte des Stahlbetons (Beton und Bewehrung)
einzuschliessen. In diesem Artikel, dem ersten Teil einer Gesamtheit, beschreibt man das angenommene
Schalenelement, Modelle fr Beton und Bewehrung und das Modell der Geometrie. Im folgenden Artikel
wird die numerische Analyse beschrieben und mit Beispielen illustriert werden.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Alen Harapin, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu; mr. sc. Domagoj Matean, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, PC Split
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

695

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi

1 Uvod

vlana krutost ispucanog betona

Ljuske, kao vrlo racionalne konstrukcije, odavno se

upotrebljavaju u visokogradnji i niskogradnji. Simulacija
realnog ponaanja betonskih ljusaka, a osobito u sluajevima visokih razina naprezanja i dinamikog (udarnog)
optereenja, jo uvijek je sloen zadatak. Pritom treba
obuhvatiti ne samo materijalnu, ve i geometrijsku nelinearnost konstrukcije.

posmina krutost ispucanog betona

Openito, mehaniko ponaanje betona vrlo je sloeno.

Ono prije svega ovisi o vrsti, intenzitetu i uvjetima naprezanja i optereenja. Dominantno nelinearno ponaanje betona jest zbog pojave i razvoja pukotina u vlaku, i
to kod vrlo niskih razina optereenja. Modeliranje vlane i
posmine krutosti ispucanog betona jo uvijek je u fazi
intenzivnog istraivanja. Simuliranje poputanja betona
u tlaku, a osobito neposredno prije i nakon dosezanja
tlane vrstoe (podruje tzv. tlanog omekanja) takoer je jo uvijek izuzetno sloena zadaa. Utjecaj brzine
nanoenja optereenja, odnosno utjecaj brzine deformacije
na mehanike karakteristike betona i elika veoma je
znaajan kod otrih dinamikih (udarnih) optereenja.
Ako se tomu pridodaju nelinearnosti zbog proklizavanja
armature u odnosu prema okolnom betonu i nelinearno
ponaanje armature, oito je da modeliranje realnog
ponaanja betonskih ljusaka u uvjetima kratkotrajnoga
statikog i dinamikog optereenja zahtijeva osobitu
pozornost.
Kako su ljuske vrlo tanke konstrukcije, utjecaj promjene
geometrije pod optereenjem moe biti posebno znaajno
za stabilnost sustava. Promjena geometrije konstrukcije
moe pridonositi njezinu omekanju ili pak ojaanju,
ovisno o tipu nosivog sklopa.
Formulacija efikasnoga konanog elementa ljuske jo
uvijek nije potpuno rijeena. Naime, jo uvijek nije razvijen takav element koji precizno opisuje stvarno ponaanje konstrukcije i nema nikakvih drugih nedostataka.
Degenerirani element ljuske temeljen na trodimenzionalnoj
teoriji kontinuuma danas ima, nedvojbeno, najveu
primjenu.
U ovom radu prikazan je jedan numeriki model za statiku i dinamiku analizu betonskih ljusaka (nearmiranih,
klasino armiranih i prednapetih). Model je relativno
jednostavan, a u isto vrijeme obuhvaa dominantne nelinearne efekte ponaanja armiranobetonskih konstrukcija
kao to su:
utjecaj brzine deformacije na mehanike karakteristike betona i elika kod dinamikih optereenja
puzanje betona u tlaku
nastajanje i razvoj pukotina betona u vlaku
otvaranje i zatvaranje pukotina
696

nelinearno ponaanje armature.

Usvojeni degenerirani konani element ljuske eliminira
negativne utjecaje tzv. posminog i membranskog
"lockinga". Uporabljeni su 8-vorni i 9-vorni elementi
zakrivljene ljuske, s uslojenim modelom materijala po
debljini ljuske. Svojstva betona mogu se razlikovati za
svaki sloj po debljini ljuske. Armatura se modelira kao
posebna lamela odgovarajue debljine, s vrstoom i
krutou samo u smjeru pruanja ipki. Primijenjen je
model tzv. raspodijeljenih pukotina, pretpostavljajui
kontinuitet konstrukcije i nakon pojave pukotina. Pretpostavljena je potpuna kompatibilnost pomaka armature
i okolnog betona, bez mogunosti proklizavanja armature.
Utjecaj promjene geometrije konstrukcije ukljuen je
preko tzv. pominog Lagrangeova koordinatnog sustava. U
svakom iterativnom koraku traenja rjeenja, auriraju
se koordinate vorova sustava te uspostavlja nova veza
pomak-deformacija na deformiranoj konstrukciji.
U inenjerskoj praksi ljuskama se obino nazivaju samo
zakrivljene tanke konstrukcije, dok se ostale ravne tanke
konstrukcije nazivaju ploama. Naime, u ploama se
pojavljuju samo savojna djelovanja, dok se u ljuskama
pojavljuju savojna i membranska djelovanja. Kako teorija
ljusaka kao poseban pojednostavljeni sluaj ukljuuje
teoriju ploa (nema zakrivljenosti elementa i membranskih sila), oito je da se izloeni model moe primijeniti
za analizu ploa i ljusaka. U ovom se radu, ako to nije
posebno ralanjeno, pod ljuskama uvijek podrazumijevati i ploe.
2 Usvojeni element ljuske
Usvojeni element ljuske poblie je opisan u [32], [40], a
u nastavku e se samo ukratko izloiti.

2.1 Formulacija klasinog elementa degenerirane

ljuske
U veini sluajeva analitiko rjeenje problema kontinuuma nije mogue. Stoga je potrebno problem rijeiti numeriki, tj. izvriti njegovu diskretizaciju. Postoji nekoliko tehnika rjeavanja diskretiziranog modela kontinuuma. Danas se najvie primjenjuje metoda konanih elemenata (MKE) koja se zasniva na varijacijskim principima (ili principima virtualnog rada), a pokazala se kao
najprikladnija tehnika diskretizacije kontinuuma. Svoju
iroku primjenu MKE je upravo doivjela u analizi ploa i ljusaka. Ovdje je razmatrana metoda pomaka te je
stoga uporabljen funkcional ukupne potencijalne energije za definiranje konanog elementa ljuske.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi
Obino se rabe tri naina diskretizacije ljusaka s pomou:
ravnih ploastih elemenata
elemenata formuliranih na temelju teorije zakrivljenih ljusaka
degeneriranih izoparametrijskih elemenata.
U posljednje je vrijeme najpopularniji Ahmadov degenerirani izoparametrijski element ljuske kod kojeg postoji
nezavisna interpolacija rotacija i translacijskih pomaka
[2]. Kod ovog elementa primijenjena je Mindlinova
teorija ploa. Usvojena je pretpostavka da normala na
srednju plohu trodimenzionalnog elementa ostaje ravna
i nakon deformiranja, kako bi se izbjegle numerike
tekoe vezane za velike omjere krutosti po debljini
elementa. Takoer je zanemarena energija deformacije
od naprezanja okomitih na lokalnu x-y plohu, te usvojeno da je normalna komponenta naprezanja jednaka
nuli zbog pojednostavljenja konstitutivnih jednadbi.
Usvajanjem izoparametrijskog opisa geometrije, element
se moe uporabiti za opis tankih i debelih ljusaka razliitih sloenih oblika i geometrije.
2.1.1 Koordinatni sustavi
U formulaciji degeneriranog elementa ljuske primjenjuju se etiri koordinatna sustava (slika 1.).

Analiza betonskih ljusaka

c)

Lokalni Cartesijev koordinatni sustav definira lokalna

naprezanja i deformacije u nekoj toki unutar elementa ljuske. Pri tome je uzeto da je smjer z okomit
na plohu = konstanta. Smjer z definira vektor V3 ,
koji se dobiva kao vektorski produkt vektora tangencijalni sa smjerovima i , tj.
x x
V3 = = y y
(1)
z z
Vektor V1 , koji je u smjeru x, uzima se da se po-

dudara s tangentom u smjeru , odnosno

T

x y z
,
V1 = = ,
(2)

Vektor V2 u smjeru y definiran je s pomou vektorskog produkta vektora V3 i V1 , tj.

V2 = V3 V1
(3)
Lokalni koordinatni sustav varira uzdu ljuske pa
je korisno odrediti matricu kosinusa smjerova
koja omoguuje transformaciju izmeu lokalnog i
globalnog koordinatnog sustava, koja je definirana
sa
= [V1 , V2 , V3 ]
(4)
gdje su V1, V2 i V3 jedinini vektori uzdu x, y i
z osi, a koji su okomiti na vektore V1, V2 i V3 .
d) vorni Cartesijev koordinatni sustav lokalni je Cartesijev koordinatni sustav pridruen u svakoj vornoj toki elementa ljuske, s ishoditem u srednjoj
plohi ljuske. Vektor V3k je zadan vornim koordinatama na gornjoj i donjoj plohi ljuske, tako da je za
vor k

[ ] + [x ] + [x ]

V3ki = xik / x1k

(i = 1, 2, 3)
gdje je

k 2
2

k 2
3

(5)

xik = xik, gornje xik, donje (i = 1, 2, 3)

V1k

(6)

V3k

je okomit na
i paralelan s globalVektor
nom x, z ravninom, tako da je
Slika 1. Koordinatni sustavi

a)

Globalni Cartesijev koordinatni sustav primjenjuje

se za definiranje koordinata i pomaka vorova.

b) Prirodni (krivolinijski) koordinatni sustav rabi se za

definiranje baznih funkcija Ni. Srednja ploha elementa
ljuske definirana je s pomou i koordinata.
Smjer je samo priblino okomit na srednju plohu
ljuske, a varira od +1 do 1 po debljini elementa.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

V1k = j V3k / j V3k

(7)

Ako je V3k u smjeru y, tada je

V1k = V3k i / V3k i

(8)

gdje su i i j jedinini vektori uzdu x i y smjera.

Vektor V2k je okomit na ravninu definiranu s V1k
i V3k , tj.
697

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi

V2k = V3k V1k / V3k V1k

(9)

Vektor V3k definira smjer normale u voru k,

koja nije nuno okomita na srednju plohu u k. Vektori
V1k i V2k definiraju rotacije 2k i 1k .

Alternativno se za odreivanje geometrije u svakoj toki

esto rabe globalne koordinate toaka na gornjoj i
donjoj plohi ljuske (sliku 1.) to jest.
n
1 k
1 + k

xi = N k ( , )
xi , gornje +
xi , donje
2
2

k =1

(12)

2.1.2 Geometrija elementa

U navedenim izrazima xi oznaava Cartesijeve koordi-

Za sluaj degeneriranog elementa ljuske, svaki vor ima

pet stupnjeva slobode: tri translacijska pomaka u smjeru
globalnih osi i dvije rotacije oko osi u ravnini srednje
plohe. Koordinate toke na vektoru V3k mogu se izraziti
s pomou

nate u nekoj toki elementa; xi su Cartesijeve koordi-

xik = xik +

hV3ki (i = 1, 2, 3)

(10)

nate u vornoj toki k; h k je debljina ljuske u smjeru

u vornoj toki k; V3ki je i-ta komponenta jedininog

vektora okomitog na srednju plohu; N k ( , ) je dvodimenzionalna interpolacijska funkcija u pripadajuem

voru k i = udaljenost od srednje plohe (slika 2.).

Potom je
n

k =1

k =1

xi = N k ( , )xik = N k ( , )xik +

(i = 1, 2, 3)

N k ( , )h kV3ki
2
k =1

(11)
Bazne funkcije 8-vornog
degeneriranog konanog
elementa ljuske
6

8
1

1
N i = (1 + i )(1 + i )
4
( i + i 1)

5
4
3

za i = 1, 3, 5, 7

i2

Ni =

i2

2.1.3 Polje pomaka

Pomaci u nekoj toki elementa ljuske odreeni su trima
Cartesijevim komponentama vornih pomaka srednje
plohe u 0ki i dvjema rotacijama vornog vektora V3k oko
k

ortogonalnog smjera okomitog na njega. Pomaci ui po

debljini ljuske u svakoj vornoj toki su
k
k x k

k xi
i
+ x 2

u = u + x3 x1
x1
x2
k
i

(1 + i )(1 2 )
(1 + i )(1 2 )

2
za i = 2, 4, 6, 8

= u0ki +

8
1

9
2

4
3

Ni =

( + i )(1 2 )+

i2

( + i ) 1
2
za i = 2, 4, 6, 8

)(

Ni = 1 2 1 2
za i = 9
Slika 2.

698

Bazne funkcije

h k (V1ki1k V2ki 2k )

ui = N k ( , )uik
k =1
n

1
N i = ( + i )( + i )
4
za i = 1, 3, 5, 7

i2

(13)

Prema [2], dobiva se

= N k ( , )u0ki +

Bazne funkcije 9-vornog

degeneriranog konanog
elementa ljuske
7

k
0i

k =1
n

N k ( , )h k (V1ki1k V2ki 2k ) (14)

2

k =1

= N k ( , , )d k

(i = 1,2,3)

k =1

k
k
k
d k = u01
, u02
, u03
, 1k , 2k

(15)

gdje je u0ki pomak k-te vorne toke u Cartesijevim koordinatama, a 1k i 2k su rotacije oko V2k i V1k [2], [3].
Pri tome je

xk1 = 1k
xk2 = 2k

(16)

Oito jest da usvojena funkcija pomaka u (14) vrijedi

samo za male rotacije.
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi

Analiza betonskih ljusaka

Kao to je prije spomenuto, u metodi konanih elemenata V3k nije nuno okomit na srednju plohu ljuske. Prema
tome, uvedena je odreena aproksimacija protivno pretpostavci o ravnoj normali.
2.1.4 Polje deformacija
Razmatrane komponente deformacija su
x
u x

v y
y

f
x y u y + v x

= __ =
=

___ _____________
s
x z u z + w x

y z v z + w y

(17)

nih deformacija, a u , v i w su komponente pomaka

u lokalnom sustavu xi .

U lokalnom Cartesijevu koordinatnom sustavu gdje ravnina x y tangira srednju plohu ljuske, f se moe
podijeliti na dva dijela: jedan za membransko djelovanje, m , a drugi za savojno djelovanje, b , tako da je
f = m + b
(18)

x
z
y
z
z

(22)

u / v / w /
u / x v / x w / x
u / y v / y w / y = J 1 u / v / w / (23)

u / v / w /
u / z v / z w / z

x / y / z /
J = x / y / z /
x / y / z /

(24)

U (23) derivacije pomaka u krivolinijskim koordinatama

dobiju se iz (14), dok se Jacobijeva matrica dobije iz (11).
Matrica deformacije B, koja povezuje komponente deformacije u lokalnom sustavu s vornim nepoznanicama
elementa, moe se konstruirati kao
=

Bidi

(25)

k =1

gdje su i d i definirani u (17) i (15), a B je matrica s

pet redaka i brojem stupaca koji je jednak broju vornih
varijabli elementa.

gdje je

uo

vo

m =

y
u v
o + o
y x

(19)

Izraz (25) moe se napisati u parcijalnom obliku

n
B fidi

f k =1

= n

s
B sidi

k =1

z x

x
y

b =
z

x y

+
z
x
y

(20)

(26)

gdje su f deformacije u ravnini, a s poprene posmine

deformacije koje su definirane izrazom (17).
2.1.5 Naprezanja

Globalne derivacije pomaka u, v i w transformiraju se u

lokalne derivacije lokalnih pomaka u , v i w standardnim operacijama
u
w

x
u
w
= T
y
y
u
w

z
z

x
y
y
y
z
y

gdje je J Jacobijeva matrica

lokalnim koordinatama), s je vektor poprenih posmi-

v
x
v
y
v
z

x
x

y
=
x
z

Globalne derivacije pomaka u, v, i w dane su sa

gdje je f vektor deformacija u ravnini (definiran u

u
x
u

y
u

gdje je matrica transformacije oblika

v
x
v
y
v
z

w
x
w

y
w

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

Za opi anizotropni materijal, rabe se konstitutivne jednadbe oblika

ij = Cijkl kl

(27)

gdje su Cijkl elastini koeficijenti, a ij naprezanja koja

moraju zadovoljiti ravnoteu na elementu.
(21)

Za sluaj ortotropnog materijala koji ima tri meusobno

okomite osi elastine simetrije, od kojih su dvije (1, 2)
tangencijalne na materijalnu lamelu i trea (3) okomita
na nju, dobiva se
699

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi
a matrice transformacije naprezanja i deformacija i

1 =

1
( 1 12 2 13 3 )
E1

2 =

1
( 2 21 3 23 3 )
E2

dobivene su s pomou izraza

(28)

1
( 3 31 1 32 2 )
3 =
E3

12 = 12 / G12 , 13 = 13 / G13 , 23 = 23 / G23

gdje su E1, E2 i E3 moduli elastinosti u materijalnim
smjerovima 1, 2 i 3, ij je Poissonov koeficijent za poprene deformacije u i-smjeru od naprezanja u j-smjeru, a
G12, G13 i G23 su moduli smika u 1-2, 1-3 i 2-3 ravninama. Zbog reciprone veze ij / Ei = ji / E j , ostaje samo
devet nezavisnih elastinih konstanta za ortotropni elastini medij. Usvajajui da postoji ravninsko stanje naprezanja u srednjoj ravnini i da su promjene debljine ljuske tijekom deformiranja zanemarive, (28) se reducira na
standardni izraz
1, 2,3 = D1, 2,3

(29)

gdje su
1, 2,3 = [ 1 , 2 , 12 , 13 , 23 ]

(30)

1, 2,3 = [1 , 2 , 12 , 13 , 23 ]

D12

D2

D3

D4

0
0
0

0
D5

(31)

D1 = E1 / , D2 = E2 /
D12 = E2 12 / , D3 = G12 , = 1 12 21

(32)

D4 = K1G13 , D5 = K 2G23

K1 i K2 su korekcijski faktori za posmik u 1-3 i 2-3

ravninama koji e se odrediti kasnije.
Openito, glavne osi anizotropije 1 i 2 ne podudaraju se
s osima x i y, ve su rotirane za neki kut . Konstitutivna veza (29) mora se transformirati prije odreivanja
matrice krutosti elementa, prema
1, 2,3 = x , y , z

(33)

1, 2,3 = x , y , z

(34)

[
]T
x , y , z = [ x , y , xy , xz , yz ]T
700

s2

2cs
2cs

cs c 2 s 2

cs
0

c2
s2
cs
2
2
c
cs
s
= 2cs 2cs c 2 s 2

0
0
0
0
0
0

0 0
0 0

c s
s c
0

(36)

0 0
0 0

c s
s c
0

gdje je c = cos , s = sin . Uvrtenjem (33)-(35) u

(29), i ako se oznai ( )1 = T , dobiva se
x, y , z = D x, y , z

(37)

gdje je
D1

D12
= D13

0
0

T D

D12

D13

D2

D23

D23

D3

D4

D45

0
0

D45
D5

(38)

Prethodne konstitutivne jednadbe zapisane u parcijalnom obliku su

x

y
f
f

x y

(39)
= =
= D

s
s
xz
yz

( )

gdje su f f naprezanja (deformacije) u srednjoj rav-

nini, a s (s ) poprena posmina naprezanja (deformacije) definirani u lokalnim koordinatama. Dalje je

0
Df
D = +
0 Ds

(40)

Za izotropan materijal jest

gdje su
x , y , z = x , y , xy , xz , yz

c2

D = ( )1 D = =

D1
D
12
D= 0

0
0

(35)

+ 2G
0

KG

Df =
+ 2G 0 , Ds =
0
0
0
G

0
(41)
KG

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi

Analiza betonskih ljusaka

Za sluaj homogenoga poprenog presjeka, uzima se da

korekcijski faktor K iznosi 56 . Za heterogeni popreni

2.1.7 Nedostaci elementa Mindlinove ploe i klasinog

elementa degenerirane ljuske

presjek korekcijski faktor K e se dati poslije. G je modul smika, E je modul elastinosti, je Poissonov koe-

Mindlinov element ploe i degenerirani element ljuske

dobro opisuju debele ploe i ljuske. Meutim, za tanke
ploe i ljuske pri upotrebi pune integracije za izraunavanje matrice krutosti esto dolazi do poveanja posmine
i membranske krutosti, koja se nazivaju posminim i
membranskim lockingom. Naime, ako se usvoji da
odnos debljina/raspon tei nuli, posmine deformacije
ne mogu teiti nuli iako bi trebale prema teoriji tankih
ploa. Slino tome, kod ljusaka ija je debljina vrlo mala, membranska krutost dominira u odnosu prema ukupnoj krutosti. Ovo ima za posljedicu poveanje krutosti
ukruenje ("locking") od posminih deformacija (posmini "locking"), odnosno membranskih deformacija
(membranski "locking").

ficijent i

je Lameova konstanta = E 1 2

)] .

2.1.6 Krutosti
Za statike se probleme ukupna potencijalna energija
sustava moe napisati kao

= e

(42)

gdje je

potencijalna energija pojedinog elementa.

Pri tome je

e = 12 d eT B T DBd d e W

= 12 d Te B Tf D f B f d d e

+ 12 d eT B Ts D s B s d d e W

(43)

gdje je matrica elastinosti D podijeljena u ravninski dio

Df i popreni posmini dio Ds. Nakon diskretizacije konanim elementima i traenja minimuma od u odnosu
prema vornim varijablama d, dobiju se sljedee jednadbe
K ij d j = fi

(44)

u kojima matrica krutosti Kij povezuje vorove i i j, a

sadri doprinose ravninske i poprene posmine energije deformacije
K efij = B Tfi D f B fj d

K esij

B Tsi D s B sj d

(45)

gdje se rabi integracijsko pravilo s dvije toke po

debljini ljuske te puna integracija u - plohi. Zatim je
d = dx dy dz = J d d d

(46)

gdje je J determinanta Jacobijeve matrice.

Ako su osi lokalnoga koordinatnog sustava paralelne s
osima globalnoga koordinatnog sustava u svim tokama
srednje plohe ljuske, tada su izrazi za element ljuske isti
kao i za Mindlinov element ploe.

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

Primjenom reducirane ili selektivne integracije pokualo

se ispraviti ovaj nedostatak. Meutim, takve tehnike nisu uvijek uspjene u svladavanju "locking" problema, a
dobiveni rezultati jo uvijek mogu davati prevelike krutosti (osobito kod problema s upetim rubovima i grubom
mreom konanih elemenata). Kod problema s preteito
slobodnim rubovima, mogu se formirati mehanizmi ili
nul-energetski modovi. Takvi se mehanizmi mogu iriti
od elementa do elementa, uzrokujui nepostojanje rjeenja ili jo opasnije sluajeve dobivanja pogrenih rjeenja neposredno pred nastajanje mehanizama.

2.2 Formulacija usvojenog elementa degenerirane

ljuske
Budui da reducirana i selektivna integracija stvaraju
nulte energetske modove, razliiti su autori pokuali
razviti razliite alternativne pristupe izbjegavanja problema locking-a [4], [5], [9], [12], [13], [14], [25], [27]. U
ovom je radu uporabljeni pristup sa zamjenjujuim poljem posmika koji su izvorno uveli Bathe i Dvorkin [4],
[9] te poslije poopio Huang [21], [24].
Element degenerirane ljuske razvijen je upotrebom:
pretpostavljenih poprenih posminih deformacija
izraenih u prirodnom koordinatnom sustavu [22]
pretpostavljenih membranskih deformacija izraenih
u ortogonalnom krivolinijskom koordinatnom sustavu [21].
Ovaj element nema problema lockinga i nastajanja mehanizama. Element je detaljno opisan u [24], a u nastavku
je saeti prikaz naina rjeavanja problema "lockinga".
2.2.1 Eliminacija posminog "lockinga"
Kao to je prethodno navedeno, komponente posmine
deformacije i definirane su u prirodnom koor-

dinatnom sustavu ( , , ) . Uvedene su odgovarajue

701

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi

bazne funkcije i definiran poloaj integracijskih toaka

za opis pretpostavljenog polja posminih deformacija.
Na slici 3. prikazano je polje pretpostavljenih posminih
deformacija i pripadajui poloaj integracijskih toaka
za 9- vorni Lagrangeov element.

s
t0
0

s0
r0

R
r

Tangentna ravnina na
srednju plohu ljuske

Slika 4. Definicija ortogonalnog krivolinijskog koordinatnog sustava (r, s, t)

Tablica 1. Modifikacije deformacija elementa ljuske za

eliminiranje posminog i membranskog
"lockinga"

Deformacije
U globalnom
koordinatnom
sustavu

a) pretpostavljeno polje posminih deformacija

a
(1,2)

(1,1)
(3,1)

(2,1)

(1,1)

a
(2,2)

(2,1)

(3,2)

(3,2)

(2,2)

(1,2)

ij =

1
2

x i x j
ij

eb

e (a )

m rs

Interpolacija za

2.2.2 Eliminacija membranskog "lockinga"

e m ss

Za eliminiranje membranskog "lockinga" uveden je ortogonalni koordinatni sustav (r , s, t ) kod kojeg se (r , s,0)
ploha podudara sa srednjom plohom elementa ljuske, a
os t je okomita na tu plohu (slika 4.). Komponente membranske deformacije izraene su u ovom koordinatnom
sustavu. Uvedene su bazne funkcije za definiranje pretpostavljenog polja komponenata membranskih deformacija m ss i m rs , koje su analogne onima za definiranje polja posmika. Osnovna je razlika u tome to su posmine deformacije definirane u ( , , ) sustavu, a mem-

1
2

702

emrr

b) poloaj integracijskih toaka

branske deformacije u (r , s, t ) sustavu. Rabi se isti poloaj integracijskih toaka za definiranje polja posmika i
polja membranskih deformacija.

( i )

Transformacija
x i x j
ekl = k
ij
u
r r l
em

Slika 3. Modificirani 9-vorni Lagrangeov element za eliminiranje

posminog "lockinga"

(ui, j + u j ,i ) = Bd

r s t (ri )
koordinatni
sustav

(3,1)

1
2

Zamjenjujue
deformacije
Transformacija
u sustav

x y z
Puna
integracija

e (b )

m rs

e f = em + eb
fij =

r k r l
x i x j

s
sij =

x i x j

B
= f = f d = B d
s B s
K = B T D B d

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi

Analiza betonskih ljusaka

U tablici 1. prikazana je modifikacija deformacija za 9vorni Lagrangeov element, pri emu m oznaava
membranske, b savojne a s posmine deformacije.

2.3 Uslojeni model po debljini ljuske

Da bi se moglo pratiti nelinearno ponaanje materijala
po debljini ljuske, obino se rabi tzv. uslojeni model.
Naime, ljuska je po debljini podijeljena u vie slojeva
(lamela), koji mogu biti razliite debljine (slika 5.). Prirodna koordinata, koja se mijenja od 1 do 1, smjetena
je u sredini svake lamele. Komponente deformacija i
naprezanja, te doprinosi krutosti, raunaju se u sredini
svake lamele.
+h

Lamele

n
i

z
h

Naprezanja

+1.0

2
1
-1.0

Slika 5. Uslojeni model po debljini ljuske

Integral volumena moe se rastaviti preko povrine

srednje plohe ljuske i preko debljine (h). Dakle, krutost
se moe napisati kao
h/2

K = B T DBd = B T DBdz dS

S h / 2

(47)

Koristei se izoparametrijskim preslikavanjem, slijedi

K=

+1+1 +1

11 1

+1+1 L

j =1

11

gdje je J

DB J ( , , ) d dd

BTj D j B j

( , , )
j

J , , j

2h j
dd
h

(48)

determinanta Jacobijeve matrice

za lamelu j, h j je debljina j-te lamele i L ukupni broj

lamela.

Kako je usvojena pretpostavka konstantnih posminih

deformacija po debljini ljuske, a ne stvarna parabolina
raspodjela, potrebno je uvesti koeficijente K1 i K2 koji
kompenziraju pogreke nastale zbog nepostojanja kontinuiteta posminog naprezanja. Odreivanje ovih koeficijenata moe se, primjerice nai u [10]. Za izotropne
materijale vrijedi K1 = K 2 = 56 .
3 Model materijala

3.1 Model betona

Jo uvijek ne postoje opeprihvaene konstitutivne jednadbe koje bi opisivale svu sloenost ponaanja betona
u razliitim stanjima naprezanja, pri emu se one dominantno odnose na uvjete statikog optereenja i samo
manjim dijelom na uvjete dinamikog optereenja. Predloeni su razni modeli za opisivanje veze naprezanje-deformacija pod vieosnim naprezanjem i razliitim uvjetima
optereenja. Svaki od njih ima odreene prednosti i nedostatke, ovisno o razmatranom problemu. Primjena
pojednostavljenih modela, koji jo uvijek dobro opisuju
najvanija svojstva materijala za promatrana stanja, svakako je poeljna s proraunskog stajalita jer omoguava opseniji proraun. Pojednostavljeni modeli, koji se
temelje na manjem broju uobiajenih parametara betona,
svakako su prioritetni u irim praktinim aplikacijama
(gdje nije mogue koristiti se sloenim modelima temeljenim na veem broju laboratorijski utvrenih parametara).
Ovdje je primijenjen u osnovi vrlo jednostavan model
betona, namijenjen svakodnevnim praktinim potrebama, koji se temelji na osnovnim parametrima betona (jednoosna tlana i vlana vrstoa, modul elastinosti i Poissonov koeficijent), koje je ionako potrebno poznavati
za druge potrebe.
Za ukljuivanje utjecaja dinamikog optereenja na mehanike karakteristike betona, uvedena je ovisnost klasine jednoosne tlane vrstoe f c , vlane vrstoe f t i
modula elastinosti betona Ec o brzini deformacije &.
Usvojena je ovisnost dinamikih i statikih parametara
sukladno [38], odnosno prema

[
(
)]
= f [1 + 0.08 log (1 + 10 &)] ;
= E [1 + 0.05 log (1 + 10 &)] ;

f cd = f c 1 + 0.08 log10 1 + 105 & ;

f td

10

f cd f c

(49)

f td f t

(50)

Ecd Ec

(51)

Prema usvojenoj formulaciji konanog elementa, B matrica se interpolira nakon to se izrauna matrica krutosti
K. Kako su posmine deformacije uzete konstante po
debljini ljuske, nije potrebno interpolirati matricu veze
posmina deformacija-pomak, B s , u svakoj lameli. Stoga

U navedenim izrazima, koji su jedinstveni za sve betone,

f cd oznauje jednoosnu dinamiku tlanu vrstou, f td

je B s usvojena konstantnom po debljini.

jednoosnu dinamiku vlanu vrstou i Ecd dinamiki

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

Ecd

2
10

703

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi

modul elastinosti betona; f c , f t i Ec oznaavaju odgovarajue vrijednosti parametara za jednoosno statiko

optereenje, dok je & brzina ekvivalentne deformacije
definirana sa

{[ (

2
2
2
&= 2 &x2 + &y2 + &xy
+ &xz
+ &yz

] 3}

(52)

U numerikom postupku u svakoj iteraciji svakoga vremenskog inkrementa, izraunava se brzina ekvivalentne
deformacije u svakoj integracijskoj toki svake lamele
betona i utvruju tekui dinamiki parametri betona. Za
izraunane tekue vrijednosti parametara betona, uvodi
se konstitutivni model betona kao za statiko optereenje [32], [40].
Granina (slomna) deformacija betona i Poissonov koeficijent uzeti su fiksni, odnosno neovisni o brzini deformacije. Nije raunano sa smanjenjem vrstoe betona
pri ponovljenom (ciklikom) optereenju.
Grafika prezentacija usvojenog modela betona prikazana je na slici 6. Pritom treba imati na umu da f cd , f td ,
Ecd , odnosno veze (plohe teenja) nisu fiksne,
ve se permanentno mijenjaju ovisno o tekuoj brzini
ekvivalentne deformacije &. U nastavku emo se odvojeno opisati modeliranje betona u vlaku te odvojeno u
tlaku.
Naprezanje

Pucanje

3.1.1 Modeliranje betona u vlaku

Grafika interpretacija modela betona u vlaku poblie je
prikazana na slici 7. Pretpostavljeno je linearno-elastino ponaanje betona sve dok se ne dosegne njegova tekua dinamika vlana vrstoa f td . Uzima se da pukotine u betonu nastaju samo u ravninama okomitim na
srednju ravninu ljuske. Zapravo, rauna se da se svaka
lamela betona po visini ljuske nalazi u stanju ravninskog
naprezanja i razvoj pukotina prati se za to stanje [32].
Pretpostavlja se da i nakon pucanja beton ostaje kontinuum. Naime, uporabljen je model tzv. distribuiranih pukotina. Raunano je da se nakon prve pojave pukotina njezin
poloaj i smjer vie ne mijenjaju za ostale promjene optereenja. Primijenjen je, dakle, model tzv. fiksnih ortogonalnih pukotina.
Nakon pojave pukotina beton postaje anizotropan, a
smjer pukotine odreuje glavne smjerove anizotropije.
Modelirano je djelomino i potpuno zatvaranje pukotina
u rastereenju i ponovno otvaranje prije nastalih pukotina pri ponovnom optereenju. Mogue stanje pukotina
prikazano je na slici 8.
Vlano
naprezanje
f td

ts f td

0.5 ts 0.7
ts = ts cr ; 5 ts < 15; cr = f td cd

ftd'
Vlak

Tlak

Ecd

Deformacije

Ec

Optereenje Rastereenje

Ei

cr

Drobljenje
Model vlane krutosti

ts

Vlana
deformacija

Model deformacijskog ojaanja

Model potpune plastinosti

Slika 7. Model betona u vlaku

fcd'

Nema pukotina

Otvorena druga
pukotina

Otvorena prva
pukotina

Obje pukotine
zatvorene

0.6

Prva pukotina
zatvorena

Obje pukotine
otvorene

1.0

Slika 8. Shematski prikaz moguih sluajeva otvaranja i zatvaranja

pukotina (pukotine su okomite na ravninu ljuske)

Jednodimenzionalna prezentacija
1

f cd

-0.2

0.6
Ploha
poetnog
teenja

0.2

-0.2
0.2

1
=

1.0

Ploha teenja
(Model potpune
plastinosti)

Ploha optereenja

Tlak

Dvodimenzionalna prezentacija
Slika 6. Grafiki prikaz modela betona

704

Vlak

f cd

Doprinos krutosti neispucanog betona izmeu pukotina

simuliran je postupnim smanjenjem komponente vlanog
naprezanja okomito na ravninu pukotine, a sukladno slici 7. Na slici je takoer ilustrirano ponaanje pri optereGRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi

Analiza betonskih ljusaka

enju i rastereenju. Pretpostavljeno je da optereenje,

rastereenje i ponovno optereenje slijede linearno ponaanje s fiktivnim modulima elastinosti Ei , koji su definirani s
Ei = ts f td (1 i / ts ) / i ; cr i ts

(53)

gdje su ts i ts parametri vlane krutosti betona, a i

najvea registrirana vrijednost vlane deformacije okomite na ravninu pukotine u promatranoj toki. Ukoliko
i premai vrijednost ts , usvojeno je = 0 . Ako je pukotina zatvorena, tj. kad je deformacija okomita na ravninu pukotine negativna, tlana naprezanja preko ravnine pukotine mogu se prenositi kao i u sluaju homogenog betona. Nakon ponovnog otvaranja prethodno zatvorene pukotine uzima se u obzir prethodno smanjena
vlana krutost, odnosno pri ponovnom optereenju Ecd
se uzima prema slici 7.
Dakle, naprezanje okomito na ravninu pukotine 1* (i/ili

2* ) dobiva se prema navedenoj slici s

1* = ts f td (1 it / ts ) za i it ts
1*

= i it / i za it i

gdje je

it

(54)

tekua vlana deformacija u promatranoj

toki okomito na ravninu pukotine.

Granina vlana deformacija okomita na ravninu pukotine iznad koje nema doprinosa vlane krutosti betona
moe se izraziti s
ts = ts cr
(55)
gdje je cr = f td Ecd deformacija kod prve raunske pojave pukotine, ts odabrani koeficijent, a Ecd poetni
dinamiki modul elastinosti betona u vlaku. Kako nema
naina njegova tonog odreivanja, ostaje jedina mogunost da se ts odredi na temelju iskustva. Moe se svrsishodno primijeniti da je: 5 ts 20 , odnosno da ts bude izmeu 0,5 i 2

G12 = G (1 1 / sh ) ; G12 = 0 za

1 sh

G13 = G12

(56)

5
6

G23 = G

gdje je G modul smika homogenog betona

[G = Ecd 2(1 + )] .
Za beton koji ima jednu pukotinu u smjeru 2 vrijedi
G12 = G (1 2 / sh ) ; G12 = 0 za 2 sh
G23 = G12
G13 =

(57)

5
G
6

Za beton koji ima pukotinu u oba smjera jest

G12 = G (1 max / sh ) ; G12 = 0 za max sh
G13 = G (1 1 / sh ) ;

G23 = G (1 2 / sh ) ;

G13 = 0 za 2 sh

(58)

G23 = 0 za 1 sh

Ako je pukotina zatvorena, modul smika u tom smjeru

uzima se kao kod neispucanog betona.
Granina deformacija okomito na ravninu pukotine
iznad koje nema raunskog prijenosa posmika moe se
izraziti kao
sh = sh cr
(59)
gdje je sh traeni koeficijent. Ova fiktivna deformacija odgovara irini pukotine kod koje nema zahvaanja
agregata u posmiku i trenja izmeu ravnina pukotina, te
utjecaja zaklinjenja armature. Budui da nema naina
tonog odreivanja koeficijenta sh , i ovdje ostaje samo mogunost da se on odredi na temelju iskustva. Za
vrijednost koeficijenta sh moe se usvojiti 10 sh 40
[37] odnosno da vrijednost

(G

12

, G13 , G23 )

sh

bude od oko 1 i 4 .

[11].

sh = sh cr
10 sh 40

Vrijednost koeficijenta ts treba uzeti u granicama

0.5 ts 0.7 , ovisno o postotku armiranja presjeka.
U praktinim sluajevima moe se openito raunati s
ts = 0.6 [11].

Posmina krutost ispucanog betona simulirana je sukladno

slici 9. Naime, usvojen je takav model pri kojem se modul smika puknutog betona uzima u funkciji deformacije okomito na ravninu pukotine.
Za beton koji ima jednu pukotinu u lokalnom smjeru 1
vrijedi:
GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

sh

1 , 2

Slika 9. Model redukcije modula smika puknutog betona

3.1.2 Modeliranje betona u tlaku

Modeliranje betona u tlaku grafiki je prikazano na slici
6. Za opis tlanog ponaanja betona koritena je teorija
plastinosti, za koju je potrebno definirati: uvjet teenja,
pravilo ojaanja i pravilo teenja, te uvjet drobljenja.
705

Analiza betonskih ljusaka

J. Radni i drugi

(i) Uvjet teenja

U izloenom modelu ploa i ljusaka ukljuen je utjecaj
poprenog posmika, pa je nuno koristiti se troosnim
uvjetom teenja oblika
f (I1 , J 2 ) = [I1 + (3 J 2 )]1 / 2 = 0

(60)

gdje su I1 , J 2 prve dvije invarijante naprezanja, i

parametri materijala, a 0 ekvivalentno efektivno naprezanje (uzeto kao tlano naprezanje dobiveno jednoosnim
testom). Ako se svede na glavna naprezanja, (60) se moe napisati u obliku

( 1 + 2 + 3 ) +

[(

Kako stanje naprezanja u debelim ploama i ljuskama

odgovara priblino dvoosnom stanju (jer je naprezanje
okomito na srednju plohu z zanemarivo), logina je
upotreba dvoosnog testa za definiranje konstanti i .
Ovdje je primijenjen jednoosni tlani test i dvoosni tlani test pod jednakim tlanim naprezanjima ( 1 = 2 ) za
definiranje ovih parametara. Za praktine se potrebe moe
uzeti da je odnos izmeu dvoosne granice teenja (vrstoe) f cb i jednoosne granice teenja (statike vrstoe) f c
= 1,16 (do 1,20) f c

(62)

Ako se primijeni Kupferov rezultat [30], f cb = 1,16 f c ,

tada se iz (61) dobiva
= 0,355 0

(63)

= 1,355

Izraz (60) napisan preko komponenata naprezanja tada

ima oblik

0,355 0 x + y +
f ( ) =
2
2
2
2
2
1,355 x + y x y + 3 xy + yz + zx

[(

) (

1/ 2

)]

= 0

(64)
Za model s potpuno plastinim ponaanjem, 0 je uzet
kao granino naprezanje f c iz jednoosnoga statikog
tlanog testa. Elastino ponaanje se obino uzima do
oko 30% naprezanja f c . Idue plohe optereenja

f ( ) = 0 ( ) funkcije su parametra ojaanja definiranog s pomou pravila ojaanja. Kada efektivno naprezanje, definirano funkcijom teenja, dosegne granino
naprezanje f c , pretpostavlja se potpuno plastino pona-

anje sve dok se ne dosegne ploha sloma (dok se ne za706

(ii) Pravilo teenja

Primijenjeno je tzv. pridrueno pravilo teenja, odnosno
usvojena je okomitost vektora plastine deformacije na
plohu teenja. Inkrement plastine deformacije tada je
odreen s

(61)

+ 12 + 22 + 32 ( 1 2 + 2 3 + 3 1 ) = 02

f cb

Radi ukljuivanja utjecaja brzine deformacije pri dinamikom optereenju, f c treba zamijeniti sa f cd .

d ijp = d

dovolji uvjet drobljenja). U rastereenju je primijenjeno

linearno ponaanje s poetnim modulom elastinosti betona.

f ( )
ij

(65)

gdje je d konstanta proporcionalnosti koja odreuje

veliinu inkrementa plastine deformacije, a gradijent
f ( ) = ij definira smjer koji je okomit na plohu tee-

nja. Funkcija naprezanja f ( ) jest uvjet teenja ili funkcija idueg optereenja u modelu s deformacijskim ojaanjem. Formulacija elasto-plastine konstitutivne matrice Dep moe se primjerice nai u [32].
(iii)

Pravilo ojaanja

Pravilo ojaanja definira kretanje uzastopnih ploha teenja (ploha optereenja) za plastinog deformiranja. Koncept efektivnog naprezanja i efektivne plastine deformacije omoguuje ekstrapolaciju jednostavnoga jednoosnog testa u vieosno stanje, to je uinjeno s pomou
Madridske parabole [11]
= E0 12

E0 2

(66)

gdje je E0 poetni modul elastinosti, ukupna deformacija, a 0 deformacija pri maksimalnom naprezanju
f c . Ako se elastina deformacija izrazi s e = / E0 , te
ovo uvrsti u (66), dobiva se
= E0 p + 2 E02 0 p ;

0.3 f c < f c

(67)

gdje je p komponenta plastine deformacije, a

0 = 2 f c / E0 za uobiajene betone. Za uvjete dinamikog optereenja, f c treba zamijeniti s f cd .

(iv) Uvjet drobljenja

Uvjet drobljenja u tlaku definiran je preko invarijanta
deformacija, i to analogno izrazu (59) s
I1 + (3 J 2 ) = u2

(68)

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi

Analiza betonskih ljusaka

gdje su I 1 i J 2 invarijante deformacija, a

je

granina ukupna deformacija dobivena ekstrapolacijom

rezultata jednoosnog testa. Ako se parametri i odrede na isti nain kao i kod uvjeta teenja, uvjet drobljenja
izraen preko komponenata deformacija ima oblik

0.355u x + y

[(

+ 1.355

x2

2y

)]

2
2
x y + 0.75 xy
+ 2yz + zx
= u2

(69)

gdje f ad oznaava tekuu dinamiku, a f a statiku raunsku vrstou elika. Nije uzeta ovisnost modula elastinosti i granine deformacije elika o brzini deformacije. U rastereenju je uzeto linearno ponaanje s poetnim modulom elastinosti. Lom ipki nastaje kada deformacija u pravcu njihova pruanja prekorai graninu vrijednost au .
a

Kada u dosegne vrijednost granine deformacije, uzima se da beton vie nema nikakve vrstoe ni krutosti u
promatranoj toki.

Nain modeliranja armature grafiki je prikazan na slici

10., a usvojena veza naprezanje-deformacija za elik na
slici 11.
1

debljina ljuske

dinamiko optereenje
statiko optereenje

Ea

au

Ea
Ea

fa
H

f ad

Slika 11. Veza naprezanje-deformacija za betonski elik

4 Model geometrije

elina lamela

-1

Ea

Aa

Osim materijalne nelinearnosti, u model prorauna betonskih ljusaka ukljuena je i geometrijska nelinearnost.
Konkretno, ukljuen je utjecaj pomaka konstrukcije kao
jedan od znaajnijih imbenika geometrijske nelinearnosti (drugi imbenik su velike deformacije koje ovdje
nisu razmatrane).

(b) Ekvivalentna lamela armature

armaturne ipke
lokalna os
elementa

Utjecaj promjene geometrije osobito je izraen kod tankih ljusaka. ak i pri relativno malim pomacima, ukljuenje geometrijske nelinearnosti moe biti presudno za
tonost dobivenih rezultata. Neukljuivanje utjecaja pomaka konstrukcije moe rezultirati u neopravdano ukruenje ili omekanje sustava, ovisno o problemu, odnosno
voditi krivim zakljucima glede granine nosivosti i sigurnosti konstrukcije.

a
x
srednja ravnina

(a) Pruanje armaturnih ipki

Slika 10. Modeliranje armature

Armaturne su ipke modelirane kao zasebne eline lamele ekvivalentne (normalizirane) debljine (Aa ) i na

odgovarajuoj (normaliziranoj) udaljenosti ( a ) od srednje

ravnine ljuske. Naprezanja se mogu javljati samo u
smjeru pruanja ipki. Raunano je s punom kompatibilnou pomaka betona i armature.

Ponaanje elika (slika 10.) opisano je s bilinearnom

vezom naprezanje-deformacija i to jednako u tlaku i vlaku. U uvjetima dinamikog optereenja, tekua dinamika
vrstoa elika f ad uzeta je oblika

fa

au

3.2 Model armature

f ad

)]

3
f ad = f a 1 + 0.006 log10
1 + 10 4 & ; f ad f a

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

(70)

Za ukljuenje utjecaja velikih pomaka i velikih rotacija

obino se rabi tzv. ukupna Lagrangeova formulacija, ili
pak tzv. aurirana Lagrangeova formulacija. Ukupna
Lagrangeova formulacija temelji se na pojednostavljenim Von Karaman-ovim izrazima za deformacije. Ovaj
pristup, uz usvojeni element ljuske, nije prikladan za
proraun jer se ukupne posmine deformacije trebaju
interpolirati u svakoj iteraciji [7], [29]. Stoga je ovdje
uporabljena aurirana Lagrangeova formulacija ili tzv.
korotirajue koordinate.
Prema usvojenom pristupu, jednadbe ravnotee stalno
se postavljaju i rjeavaju na deformiranom sustavu.
Naime, u svakoj se iteraciji traenja rjeenja raunaju
nove koordinate vorova sustava, tako da se
koordinatama vorova iz prethodne iteracije dodaju
707

Analiza betonskih ljusaka

izraunani tekui prirasti pomaka vorova. Ovim se
indirektno ukljuuje i promjena oblika elemenata, to

J. Radni i drugi
moe rezultirati u numerike nestabilnosti pri jako
velikim pomacima konstrukcije.

LITERATURA
[1] ACI-ACSE Committee 334: Reinforced concrete cooling tower
shell - practice and commentary, ACI Journal. (1984.), Vol. 81,
pp. 623-631

[17] Hara T.; Kato S.; Nakamura H.: Reinforced Concrete Cooling
Tower Shels - practice and commentary, ACI Journal (1994.),
Vol. 81, pp. 623-631

[2] Ahmad, S.: Curved finite elements in the analysis of solid, shell
and plate, Ph.D. Thesis, University College of Swansea,
C/PH/7/69, 1969.

[18] Hara T.; Kato S.; Ohya M.: Nonlinear behavior of R/C cooling
tower shels, Struct. Engin. and Mech. (1997.), Vol. 5, No. 5, pp.
541-552

[3] Ahmad, S.; Iron, B.M.; Zienkiewicz, O.C.: Analysis of thick and
shell structures by curved finite elements, Intl. J. Numer. Meth.
Engng. (1970) 2, 419-451.

[19] Harapin A.; Numerika simulacija dinamikog meudjelovanja

tekuine i konstrukcije Disertacija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split, 2000.

[4] Bathe, K.J.; Dvorkin, E.N.: A four-node plate bending element

based on Mindlin/Reissner plate theory and a mixed
interpolation, Intl. J. Numer. Meth. Engng. (1985) 21, 367-383.

[20] Hedgren, A.W.; Billington, D.P.: Mortar model test on a

cylindrical shell of varying curvature and thickness, ACI
Journal, 1967.

[5] Belytschko, T.; Ong, J.S.J.; Liu, W.K.: A consistent control of

spurious single modes in the 9-node Lagrange element for the
Laplace and Mindlin plate equations, Comp. Meth. App. Mech.
Engng. (1984) 44, 269-295.

[21] Huang, H.C.; Hinton, E.: A New Nine Node Degenerated Shell
Element With Enhanced Membrane And Shear Interpolation,
Int. J. Num. Meth. Eng. (1986) 22, 73-92.

[6] Bergan, P. G.; Holand, I.: Nonlinear finite element analysis of

concrete structures, Computer Methods in Applied Mechanics
and Engineering, 17/18, (1979), 443-467.
[7] Cedolin, L.; Crutzen, Y.R.J.; Deipoli, S.: Triaxial stress-strain
relationship for concrete, ASCE J. of the Eng. Mech. Div. Vol.
103, No. EM3, (1977), 423-439.
[8] Duddeck, H.; Griebenow, G.; Shaper, G.: Material And Time
Dependent Nonlinear Behaviour Of Cracked Reinforced Concrete
Slabs; In Nonlinear Behaviour Of Reinforced Concrete Spatial
Structures, Vol.1., Preliminary Report IASS Symposium held in
Darmstadt, Eds. Mehlhorn, G.; Ruhle H.; Zerna, W., WernerVerlag Dusseldorf, (1978), 101-113.
[9] Dvorkin, E.N.; Bathe, K.J.: A continuum mechanics based fournode shell element for general non-linear analysis, Engng. Comp.
(1984) 1:77-88.
[10] Figueiras, J.A.: Ultimate load analysis of anisotropic and
reinforced concrete plates and shells, Ph.D. Thesis, University
College of Swansea, C/Ph/72/83, 1983.
[11] Figueiras, J.A.; Owen, D.R.J.: Analysis Of Elasto-Plastic And
Geometrically Non-Linear Anisotropic Plates And Shell In
Finite Element Software For Plates And Shells, Hinton, E.;
Owen, D.R.J. (Eds.), Pineridge Press, 1984.
[12] Fried, I.: Residual energy balancing technique in the generation
of plate bending element. Comp. Struct. (1974) 4, 771-778.
[13] Fried, I.: Shear in C(0) and C(1) bending finite elements, J.
Solids Struct. (1973) 9, 449-460.
[14] Fried, I.: Triangular nine-degrees-of-freedom, C(0) plate
bending element of quadratic accuracy, Q. Appl. Mech. (1973)
31, 303-312.
[15] Gilbert, R.I.; Warner, R.F.: Tension stiffening in reinforced
concrete slabs, ASCE Journal of the Structural Division, Vol.
104, No.ST12, (1978), 1885-1900.
[16] Hand, F.R.; Pecknold, D.A.; Schnobrich, W.C.: Nonlinear
layered analysis of RC plates and shells, ASCE Journal of the
Structural Division Vol.99, No.ST7, (1973), 1491-1505.

708

[22] Huang, H.C.; Hinton, E.: A nine node Lagrangian Mindlin plate
element with enhanced shear interpolation, Engng Comp
(1984) 1, 369-379.
[23] Huang, H.C.; Hinton, E.: Elasto-Plastic And Geometrically
Nonlinear Analysis Of Plates And Shells Using A New Nine
Node Element, In: Proceedings of symposium finite element
methods for nonlinear problems, vol. 1, pp 3-1-3-15,
Trondheim, Norway, 1985
[24] Huang, H. C.: Static and Dynamic Analysis of Plates and
Shells, Springer-Verlag, 1989.
[25] Hughes, T.J.R.; Liu, W.K.: Nonlinear finite element analysis of
shells: Parts I and II: three dimensional and two dimensional
shells, Comp. Meth. Appl. Mech. Engng. 26, 331-362, 1981 27,
167-181.
[26] Hughes T.J.R.; Liu W.K.: Implicit-explicit finite elements in
transient analysis: stability theory, Jour. of Apl. Mech. (1978.),
Vol. 45, pp. 371-374
[27] Hughes, T.J.R.; Tezduyar, T.E.: Finite elements based upon
Mindlin plate theory with particular reference to the four-node
bilinear isoparametric element, Trans. ASME E.: J. Appl.
Mech. (1981) 48, 587-596.
[28] Hughes T.J.R.; Pister K.S.; Taylor R.L.: Implicit-explicit finite
elements in nonlinear transient analysis, Comp. Meth. Apl.
Mech. Engng. (1979.), Vol. 17/18, pp. 159-182
[29] Lin, C.S.; Scordelis, A.C.: Nonlinear analysis of RC shells of
general form, ASCE Journal of the Structural Division, Vol.
101, No.ST3, (1975), 523-538.
[30] Kupfer, H.B.; Gerstle, K.H.: Behaviour of concrete under
biaxial stresses, ASCE Journal of the Eng. Mech. Div., Vol. 99,
No. EM4, (1973), 853-866
[31] Mang H.A.; Flegl H.: Wind-load reinforced concrete cooling
towers: buckling or ultimate load?, Eng. Struct. (1983.), Vol. 5,
pp. 163-180
[32] Matean, D.: Nelinearna analiza betonskih ljuski, Magistarski
rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2000.

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

J. Radni i drugi
[33] Mihanovi A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split, 1995.
[34] Milford R.V.: Nonlinear behavior of reinforced concrete
cooling towers, Ph. D. Thesis, University of Ilinois, USA, 1984.

Analiza betonskih ljusaka

[38] Radni J.: Modelling of strain rate effects in dynamic analysis
of R/C structures, Engineering Mod. (1990.), Vol. 3, No. 1-2,
pp. 13-20
[39] Radni, J.; Damjani, F.: Numeriki model za statiku i
dinamiku analizu armiranobetonskih konstrukcija, Izgradnja
(1989) 10, 5-14.

[35] Min C.S.; Gupta A.K.: A study of inelastic behavior of

reinforced concrete shell using supercomputers, Reinforced
Concrete Shell Research Report (1984.), North Carolina State
University, USA

[40] Radni, J.; Matean, D.; Harapin, A.: Model for Static Analyses
of Concrete Shell, Engineering Modelling (2000) (u tisku)

[36] Mindlin, R.D.: Influence of rotatory inertia and shear in

flexural motion of isotropic, elastic plates, J. Appl. Mech.
(1951) 18, 1031-1036.

[42] Timoshenko, S.P.; Woinowsky-Krieger S.: Theory of plates

and shells, 2nd edn., McGraw-Hill, New York, 1961.

[37] Radni, J.: Statike i dinamike analize betonskih gravitacijskih

brana, Graevinar 45 (1993), 2.

GRAEVINAR 53 (2001) 11, 695-709

[41] Reissner, E.: The effect of transverse shear deformation on

bending of elastic plate, J. Appl. Mech. (1945) 12, 69-76.

[43] Yuan M.; Chen P.; Xiong S.; Li Y.; Wilson E.L.: The WYD
method in large eigenvalue problems, Eng. Comp. (1989.), Vol.
6, pp. 49-57

709