1. Koji su izvori zatite i spaavanja?

-ratovi (masivniji, sloeniji, totalniji)

-postojanje ugroenosti iznenadne, brze s masovnimn posljedicama
-postojanje uvjeta za nastanak ugroenosti
-elja ljudi za sigurnou
2. Koja je prva humanitarna organizacija koja je osnovana za zatitu rtava rata, zbog
ega i kada?
Crveni kri, 1863.g.
3. Kada je donijeta Prva enevska konvencija i to je bio njen cilj?
1864. poboljanje sudbine vojnih ranjenika u vojskama u ratu.
4. U emu je vanost dopunskih protokola uz enevske konvencije za civilnu zatitu?
Humanitarna dimenzija i moralna snaga te ope uvjerenje da one sadre civilizacijske
tekovine, koje svi trebaju potivati.
5. to je ICDO, kada je nastala i to joj je osnovna zatita?
Meunarodna organizacija Civilne zatite, 1. oujka 1972., s ciljem jaanja i koordiniranja na
meunarodnom planu razvoja i usavravanja organizacija, sredstava i tehnika za sprjeavanje
i ublaavanje posljedica prirodnih katastrofa u mirnodopunskim uvjetima ili uporabe oruja u
ratnim uvjetima.
6. to je civilna obrana?
Dio sustava obrane zemlje, organiziran, opremljen i osposobljen za provoenje aktivnosti
mjera i poslova civilne obrane, spaavanja i drugih neoruanih aktivnosti zatite i obrane
stanovnitva i materijalnih dobara od ratnih i svih drugih ugroavanja.
7. Koji su podsustavi civilne obrane?
-civilna zatita
-sustavi motrenja
-sustavi dojavljivanja i uzbunjivanja
-sustavi dobrovoljne strukovne organizacije ZiS-a
-masovne dobrovoljake organizacije, snaga civilne obrane za ostvarivanje neborbenih
zadataka poduzea i druge organizacije koje svojom redovitom djelatnou ostvaruju
odreene sadraje obrane i zatite
-sustav protugradne obrane
-sustav obrazovanja civilne obrane; vojne snage u funkciji civilne obrane
8. to je civilna zatita?
Civilna zatita kao sustav je oblik organiziranja za ostvarivanje zatite i spaavanje ljudi i
materijalnih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih katastrofa.

9. Kako definiramo pojam civilna zatita kao sustav?

Civilna zatita kao sustav je oblik organiziranja za ostvarivanje zatite i spaavanje ljudi i
materijalnih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih katastrofa.
10. Kako definiramo pojam civilna zatita kao djelatnost?
Civilna zatita kao djelatnost obuhvaa razliite aktivnosti i mjere koje se poduzimaju u svrhu
-spaavanja i pomoi
-obrane
-zatite
-otklanjanja posljedica
od prirodnih, tehniko-tehnolokih i drugih katastrofa te ratnih razaranja.
11. Koja su to podruja zatite civilne zatite?
-zatita i obrana od poplava
-zatita od potresa
-zatita i obrana od poara
-zatita i obrana od neuklearnih i tehniko-tehnolokih nesrea
-epidemioloka zatita
-zatita i obrana od ratnih razaranja
12. Koje su osnovne funkcije civilne zatite?
Zatita, obrana, spaavanje i sanacija.
13. to podrazumijevamo pod pojmom katastrofa?
Izvanredni dogaaj koji za posljedicu ima znakovit prekid funkcioniranja zajednice i uzrokuje
velike ljudske rtve, materijalna razaranja i devastacije okolia koje premauju sposobnosti
pogoene zajednice da ih rijei upotrebom vlastitih snaga i sredstava.
14. Kako dijelimo katastrofe prema vremenu trajanja?
Kratkotrajne, viesatne, jednodnevne, viednevne, vietjedne, vie mjeseci.
15. Kako dijelimo katastrofe prema uestalosti?
Rijetke, povremene i uestale?
16. Kako dijelimo katastrofe prema veliini prostora koje zahvaaju?
Lokalne (naselje, grad, opina)
Regionalne (vie gradova, upanija)
nacionalne
kontinentalne

17. Kako dijelimo katastrofe prema lokaciji nastajanja?

-Nizine i kotline
-brdoviti i visoki planinski predjeli
-rijeke i porjeja
-mora i morske obale
18. Kako dijelimo katastrofe prema naseljenosti?
-nenaseljeno
-rjee naseljeno
-preteno naseljeno
-gusto naseljeno
19. Koja su zajednika obiljeja svake katastrofe?
-velik broj rtava
-razaranja i oteenja materijalnih sredstava i dobara
-psihike reakcije
-urnost u organiziranju
-niz humanih reakcija
20. Koji su rizici nastanka katastrofe?
Dogaaji koji uzrokuju katastrofe: potresi, poplave, poari.
21. Navedi i objasni tri osnovne faze katastrofe?
-aktualna faza
-faza punog razvoja po prostoru i intenzitetu
-faza stvaranja naknadnih posljedica ili prolongirana faza
22. Navedi posljedice katastrofa?
Direktne, indirektne i kombinacija.
23. Navedi imbenike koji su bitni za upravljanje katastrofama?
Pripravnost, reagiranje, rehabilitacija i ublaavanje.
24. Koje su funkcije kao komponente zajednikog djelovanja bitne za otklanjanje
posljedica katastrofa?
Pripravnost, preventiva, reagiranje i oporavak.
25. Navedi neke karakterisitke antropogenih ugroavanja?
Sluajna-prometne havarije, poari, eksplozije, ekoloka zagaivanja
Namjerna-svjesno isplanirana ugroavanja ljudskim djelovanjem jesu ratna stanja
nuklearna, kemijska, bioloka oruja

26. Kako dijelimo izvore ugroavanja?

Prirodni i antropogeni.
27. Koje su karakteristike prirodnih izvora ugroavanja?
Potresi, poplave, sue, poari, lavine, oluje, odroni i klizanja tla, erupcije vulkana.
28. O emu ovisi intenzitet potresa?
Jaini potresa.
29. Navedi temeljnu podjelu potresa prema uzroku nastajanja?
Uruni, vulkanski i tektonski.
30. Definiraj pojam hipocentar?
Mjesto u unutranjosti zemlje u kojem dolazi do poremeaja.
31. Definiraj pojam epicentar?
Projekcija hipocentra na povrinu zemlje.
32. to su potresi?
Potresi su iznenadne i kratkotrajne vibracije tla uzrokovane uruavanjem stijena,
magmatskom aktivnou ili tektonskim poremeajima u litosferi i dijelom u platu zemlje.
33. Kako se manifestira gibanje ploa kao uzrok nastajanja potresa?
Podilaenje, rastezanje, smicanje, sraivanje.
34. Koje dvije veliine karakteriziraju nastanak potresa?
Magnituda i intenzitet potresa.
35. Definiraj Richterovu ljestvicu?
Odreena je sa 9 stupnjeva koji se utvruju pomou ureaja na temelju potresom osloboene
energije.
36. Definiraj MCS ljestvicu?
Odreena je sa 12 stupnjeva, mjeri pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i
ivotinja uz ocjenu veliine tete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao
posljedice potresa.

37. Navedi temeljnu podjelu voda?

Lokalne i dravne vode.
38. Navedi stupnjeve visine vodnog vala tijekom proglaavanja obrane od poplave?
Mirne, bujine i akcidentne poplave.
39. Koji su uzroci nastanka poplava?
Jake padaline, nagomilavanje leda, klizanje tla, ruenje brana i ratna razaranja.
40. Navedi temeljnu podjelu poplava obzirom na vrijeme nastajanja vodnog vala?
Mirne, bujine i akcidentne poplave.
41. Navedi mogua oteenja zatitnih sustava? / nasipa
Proputanje nasipa, erozija.
42. to podrazumijevamo pod pojmom poar?
Svako nekontrolirano irenje vatre.
43. Koji su osnovni uvjeti za nastanak poara?
-dovoljna koliina gorive tvari
-dovoljna koliina kisika
-jaki izvor energije i temperature samozapaljenja
-slobodno odvijanje lananih reakcija
44. Navedi temeljnu podjelu poara obzirom na opseg i veliinu?
Mali, srednji, veliki, katastrofalni i poari otvorenog prostora.
45. Kako dijelimo poare s obzirom na lokaciju nastanka?
umski, u industriji, u skladitima, u stambenim zgradama, u poslovnim zgradama.
46. to je to nuklearna nesrea?
Dogaaj ili niz dogaaja povezan s djelatnostima svezi sa sigurnou nuklearnog postrojenja,
koji ima ili moe imati za posljedicu ozraenje profesionalnog osoblja, ostalog puanstva i
materijalnih dobara te radioaktivno zagaenje okolia iznad granica propisanih zakonom.
47. Navedi i obrazloi mjere Zi koje se provode u sluaju nuklearne nesree?
Osiguranje zatite stanovnitva uzbunjivanjem, pojedinanom ili kolektivnom zatitom
stanovnitva.

48. Kako se nazivaju dogaaji koji nisu opasni po sigurnost nuklearne elektrane?
Devijacije.
49. to se iskazuje meunarodnom INES ljestvicom?
Stupanj sigurnosti nakon nastanka nesree u nuklearnim postrojenjima.
50. Koliko stupnjeva ima meunarodna INES ljestvica?
7 stupnjeva
51. to se utvruje planom intervencija kod iznenadnog oneienja mora?
-svrha donoenja plana
-ustroj i subjekti koji sudjeluju u provedbi plana
-postupak i nain informiranja javnosti
-nadlenost, zadae i ovlasti za postupanje i zapovijedanje
-postupci kod razliitih sluajeva iznenadnog oneienja mora (ulje, tetne tvari)
-osposobljavanje i uvjebavanje
-nain financiranja
-nain dopune i promjene plana
52. Definiraj pojam iznenadno oneienje mora?
Svako iznenadno izlijevanje ulja, smjese ulja, isputanje tetnih i opasnih tvari, kao i
izvanredni prirodni dogaaj.