VELEUILITE VELIKA GORICA

Studij odravanja zrakoplova

ASINKRONI MOTORI
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Elektrotehnika
Mentor: mr.sc. Rajko idovec

Velika Gorica, 2014.

SADRAJ
SADRAJ.............................................................................................................2
POPIS SLIKA.......................................................................................................2
UVOD....................................................................................................................3
POVIJEST INDUKCIJSKIH MOTORA................................................................4
KONSTRUKCIJA ASINKRONIH MOTORA........................................................6
STATORSKI PAKET................................................................................................6
STATORSKI NAMOT...............................................................................................7
KUITE..............................................................................................................8
ROTORSKI PAKET.................................................................................................8
NAIN RADA ASINKRONIH MOTORA............................................................10
POPIS LITERATURE..........................................................................................11

POPIS SLIKA
SLIKA 1 TESLIN PATENT INDUKCIJSKOG MOTORA..................................4
SLIKA 2 MODEL PRVOG TESLINOG INDUKCIJSKOG MOTORA U TESLINOM
MUZEJU U BEOGRADU....................................................................5
SLIKA 4 STATOR ASINKRONOG MOTORA...............................................6
SLIKA 5 NAJEI OBLICI STATORSKIH UTORA A) POLUZATVORENI B)
POLUOTVORENI C) OTVORENI........................................................7
SLIKA 6 KAVEZNI ROTOR ASINKRONOG MOTORA A) ROTOR

B) KAVEZ...8

UVOD
Asinkroni motori zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti su najee koriteni
elektrini strojevi ije ime proizlazi iz injenice da brzina magnetskog toka nije
jednaka brzini rotora. Naime brzina rotora uvijek je manja od brzine vrtnje
magnetskog polja koje se stvara uporabom viefaznih namota smjetenih u
statoru

motora,

prikljuenih

na

sustav

viefaznih

struja.

Najvie

se

upotrebljavaju asinkroni kavezni motori te kod manjih snaga jednofazni motori.

Mali potroai se zbog ekonomskih razloga prikljuuju jednofazno, te je
potreban jednofazni motor koji se gradi do jaine 1kW. Za pokretanje
upotrebljava se pomona faza, koja zauzima treinu utora statora, a glavni ili
radni namot smjeten je u dvije treine utora statora. Ukapanjem kondenzatora
u treinu namota smjetenog u statoru postie se fazni pomak 1, a time se
dobiva okretno polje koje daje potezni moment.
Posebno izvedeni jednofazni asinkroni motori s pomonom fazom za zalet
upotrebljavaju se u radionikim, kuanskim i labaratorijskim ureajima (crpke,
perilice rublja i posua, hladnjaci, klimatizacijski ureaji, itd...). Za ispravan rad
takvog motora nuno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od
sinkrone brzine, pa odatle naziv asinkroni motor.
Kavezni rotor2 je najee upotrebljavana vrsta izvedba rotora asinkronoga
motora.
Hrvatska elektroindustrija proizvodi asinkrone motore svih vrsta i namjena,
veinom za izvoz. Po koliini se najvie proizvode niskonaponski asinkroni
motori za kuanske aparate, a po jedininoj snazi visokonaponski motori za
pogone.

Pomoni namotaj na statoru sa kondenzatorom ukopan je samo kod

pokretanja i on se iskopava automatski kod pune brzine vrtnje

nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih,

najee aluminijskih vodia simetrino rasporeenih po obodu
eljezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, to nalikuje
kavezu ili krletki.
3

POVIJEST INDUKCIJSKIH3 MOTORA

1824 francuski fiziar Franois Arago formulirao je postojanje rotirajueg
magnetskog polja koje se sukladno tome naziva Aragove rotacije koje je prvi
demonstrirao Walter Baily 1879. godine runo ukljuujui i iskljuujui prekidae
kako bi dobio rotirajue magnetsko polje i demonstrirao svoj primjer prvog
primitivnog asinkronog motora.
Praktine asinkrone motore na izmjeninu struju prvi su izumili Galileo Ferraris i
Nikola Tesla neovisno jedan o drugome. Ferraris je 1885. demonstrirao motor
koji funkcionira, dok je to isto Tesla uino 1887, kojeg je patentirao 1888.
godine.

Slika 1 Teslin patent indukcijskog motora

Indukcijski motor = elektromotor, asinkroni (Tehniki leksikon, Zagreb, izdanje 2007., str
310.)

Slika 2 Model prvog Teslinog indukcijskog motora u Teslinom muzeju u

Beogradu

George Westinghouse u to vrijeme razvijao je sustav napajanja izmjeninom

strujom te je zatraio licencu za koritenje Teslinog patenta, dok je Ferrarisov
koncept indukcijskog motora otkupio i nastavio istraivanje uz Teslinu pomo
koji je na tom projektu bio zaposlen godinu dana kao savjetnik.
Westinghouseov zaposlenik C. F. Scott bio je Teslin asistent, a kasnije je
preuzeo razvoj indukcijskih motora za Westinghousa.
Mikhail Dolivo-Dobrovolsky4 izumio je indukcijski motor sa kaveznim rotorom
1889. godine, i tvrdio je kako Teslin motor nije praktian zbog svoje dvije
pulsirajue faze to ga je uvjerilo da ustraje u svom radu na trofaznom sustavu.
Iako je Westinghouse ve 1892. imao prvi praktini indukcijski motor i razvio je
polifazne 60 Hertz-ne indukcijske motore, prvi Westinghouseovi motori bili su
dvofazni.
Kompanija General Electric 1891. poinje proizvoditi trofazne indukcijske
motore, a 1896 potpisuje dogovor o suradnji sa Georgom Westinghouseom.
Indukcijski motori proizali iz ovih izuma i inovacija toliko su napredovali da
dananji indukcijski motor snage 100 konjskih snaga ima iste dimenzije kao i
motor od 7.5 konjskih snaga 1897.godine. Iako snaga indukcijskih motora ne
4

Jedan od osnivaa (drugi je bio Nikola Tesla) trofaznog elektrinog sustava. On je razvio
trofazni generator i trofazni motor 1888. godine i prouavao je spajanje rotora u trokut i zvijezdu

ovisi o njihovim dimenzijama, ovaj podatak i vie nego jasno pokazuje koliki je
napredak postignut na podruju materijala koji se koriste za izradu, a koji
direktno utjeu na karakteristike motora.

KONSTRUKCIJA ASINKRONIH MOTORA

Asinkroni motor sastoji se od statora i rotora. Stator je sastavljen od statorskog
paketa, statorskog namota i kuita. Rotor se sastoji od rotorskog paketa,
namota i vratila.

Slika 3 Slika asinkronog motora u presjeku

Statorski paket
Napravljen je od prstenastih, meusobno izoliranih (vrtlone struje se pojavljuju
u limovima (eljeznoj jezgri) kod promjenjljivog magnetskog polja) magnetskih
limova debljine 0,5 ili 1 mm. Uzdu statorskog paketa uz provrt nalaze se utori u
koje se stavlja namotaj. Za statorske utore asinkronih strojeva se najee
koriste oblici prema slici 1 a) i c).

Slika 4 Najei oblici statorskih utora a) poluzatvoreni

c) otvoreni

b) poluotvoreni

Statorski namot
Statorski je namot viefazan simetrini, kod 3-faznim motora trofazni, kod
jednofaznih to je ustvari dvofazni namot, spojen u trokut ili zvijezdu. Kod
manjih strojeva je napravljen od okrugle ice s velikim brojem zavoja. Kod veih
strojeva statorski namot ima mali broj zavoja i napravljen je od profilnih vodia.
Postoje izvedbe s jednim ili vie statorskih namota. Vie namota se ugrauje u
motore za koje je potrebno vie razliitih brzina. To su viebrzinski motori.
Namoti za svaku brzinu (polaritet) mogu biti smjeteni u iste utore ili svaki u
zasebne utore. Takoer se ponekad koristi samo jedan, prespojivi namot koji se
prespaja na 2 ili vie polariteta.

Kuite
Kuite slui kao nosa i kao zatita namota i motora. Ovisno o vrsti zatite i
hlaenja razlikujemo otvoreno ili zatvoreno kuite. Najee moe imati rebra
7

sa vanjske strane radi poveanja povrine hlaenja. Bone strane napravljene

su kao poklopci koji se nazivaju leajnim titovima u ijem sredinjem dijelu se
nalaze leajevi za osovinu na kojoj se nalazi rotor. Na kuitu se nalazi i
prikljuna kutija. Izrauje se od lijevanog eljeza, valjanog elika ili silumina
(legura aluminija).

Rotorski paket
Rotorski

paket

izveden

je

obliku

valjka

od

meusobno

izoliranih

feromagnetskih limova. Na obodu, po duini, valjka nalaze se utori za

smjetanje rotorskog namota. Rotorski namot moe biti izveden kao i statorski
(od svitaka) ili od tapova, po emu se i razlikuju izvedbe asinkronih motora.
Asinkroni motori se dijele prema izvedbi (konstrukciji) rotora i to na:
kolutne i
kavezne.
Kolutni asinkroni motor ima na rotoru u pravilu trofazni namot iji poeci su
spojeni u zvijezdu, a krajevi su izvedeni do kliznih koluta. Pomou sklopa klizni
kolut-etkice moe se sa svakom fazom u seriju spojiti vanjski strujni krugovi
(otpornici za pokretanje,dodatni, vanjski, otpor).

Kavezni motor po konstrukciji statora i njegovog namota ne razlikuje se od

kolutnog, ve se ta razlika oituje u konstrukciji rotora. Naime rotor u svakom
svom utoru ima jedan vodi u obliku tapa koji su sa svake strane (prednje i
zadnje) kratko spojeni prstenovima i ine viefazni rotorski namot koji ako mu
se odstrani eljezna jezgra izgleda poput kaveza.

Slika 5 Kavezni rotor asinkronog motora a) rotor b) kavez

Za razliku od kolutnog rotora koji je u pravilu trofazan, kavezni rotor je viefazan
jer svaki vodi u obliku tapa predstavlja svoju fazu u kojoj su naponi i struje
fazno pomaknuti u odnosu na susjedni tap. Broj faza rotora mr jednak je broju
rotorskih utora Qr:

(Jednaba 1.) Utori su jednoliko rasporeeni po

obodu i tapovi su meusobno jednaki te moemo rei da je ovakav namot

simetrian i sve dok je simetrian moe imati proizvoljan broj faza. Ovakav
namot e u okretnom polju stvoriti simetrian viefazni sustav induciranih
napona i struja, uvjeta za stvaranje momenta (uz dva rotirajua polja, dva
suprotna momenta, svaki kao i kod trofaznog motora).
Kod izrade kaveznog namota olakavajua okolnost je to netreba izoliranje i
nema namatanja. Postoje dvije izvedbe:
-uloni
-lijevani
Uloni namot radi se od bakrenih tapova (vrlo esto se rade, dvokavezni pa i
trokavezni motori kod kojih su neki tapovi izraeni iz mesinga) na nain da se
provuku kroz utore i sa svake strane se zavare na bakreni prsten. Obino se
koristi kod srednjih i veih snaga, dok se za manje koristi lijevani kavezni
namot. Izrauje se od legure aluminija (silumina). Rotorski se paket zajedno sa
osovinom stavi u kalup nakon ega se lijev pod tlakom ubrizga tako da ispuni
utore rotora i prostor za kratkospojne prstene.

Izrada zvjezdita u obliku prstena nosi neke osobitosti. Zvjezdite nije jedna
toka. Broj utora je relativno velik pa e se naponi i struje u pojedinim
tapovima samo malo razlikovati u fazi, a kako se struje iz tapova zbrajaju, u
prstenima mogu tei velike struje zbog ega se moraju dobro dimenzionirati.
Nerijetko imaju na sebi krilca koja im slue za hlaenje rotora, ali i cijelokupnog
motora.

NAIN RADA ASINKRONIH MOTORA

Prikljuivanjem statorskog primarnog namota na izmjeninu trofaznu mreu te
protjecanjem trofazne izmjenine struje stvara se rotirajue magnetsko polje,
koje rotira brzinom ns i zatvara se kroz stator i sekundarni namot.
Presjecanjem vodia statorskog i rotorskog namota stvara se inducirana
elektromotorna sila u namotu rotora protjerat e struju I2. Ova struja stvara oko
vodia magnetsko polje koja s rotacijskim magnetskim poljem daje rezultirajue
polje, a to stvara mehanike sile koje na vratilu stvaraju moment vrtnje. Smjer
vrtnje rotacijskog magnetskog polja i smjer gibanja rotora su istovjetni. elimo li
promjeniti smjer okretanja rotora, trebamo promjeniti smjer okretanja rotacijskog
magnetskog toka zamjenom dviju faza koja dri ravnoteu prikljuenom naponu
mree.
Brzina rotora n uvjek je manja od sinkrone brzine ns kojom se okree rotacijsko
magnetsko polje i ovisna je o teretu na motoru. Rotor ne moe nikada postii
sinkronu brzinu vrtnje, a kad bi rotor postigao sinkronu brzinu, ne bi vie bilo
razlike brzina izmeu rotacijskog magnetskog toka i rotora i ne bi postojalo
presjecanje namota rotora magnetskim silnicama. Zbog toga se ne bi u
rotorskom namotu inducirala EMS i ne bi bilo djelovanja mehanikih sila na
vodi, te ne moe se stvoriti moment za rotaciju. Rotor se uvijek okree
asinkrono, po emu je ovaj stroj i dobio svoje ime.

POPIS LITERATURE
-INTERNET:
10

http://www.teslauniverse.com/nikola-tesla-article-nikola-tesla-scientificsavant?start=20

-WIKIPEDIA:

http://en.wikipedia.org/wiki/Mikhail_Dolivo-Dobrovolsky
http://en.wikipedia.org/wiki/Induction_motor#History

-LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEA, TEHNIKI LEKSIKON

-HUGO LINSE, ELEKTROTEHNIKA ZA SVE, IZDAVAKO PREDUZEE
GRAEVINSKA KNJIGA, BEOGRAD, 1959
-VELJKO SKOILI dipl. Ing., ELEKTRINI STROJEVI, PRIRUNIK
-MANDI, TOMLJENOVI, PAUR, SINKRONI I ASINKRONI ELEKTRINI
STROJEVI, ZAGREB, 2012

11