Auris externa

Vanjsko uho ine una koljka i vanjski sluni hodnik. Ove dvije strukture
zaduene su za primanje i slanje zvunih talasa prema strukturama srednjeg uha.
Auricula
Hrskavica une koljke je pomou dva usjeka icisura terminalis medijalno i
incisura intertragica lateralno podijeljena na dva dijela. Vei dio pripada aurikuli,
manji je podijeljen na dva dijela, a to su lamina tragi i kartilago meatus akustici
eksterni. Ova dva dijela, vei i manji su povezana pomou istmus kartilaginis
auris. Na veem dijelu koji ini osnovu za unu koljku nalazimo na prednjem
dijelu heliksa jedno izboenje oznaeno kao spina helicis. Pozadi heliks zavrava
sa kauda helicis koja je od antitragusa odijeljena sa pukotinom zvanom fisura
antitragohelicina. Konha je podijeljena sa crus helicis kojem na medijalnoj strani
odgovara sulkus kruris helicis. Na medijalnoj strani nalazi se greben zvani
pontikulus. Od anteheliksa dobro je izraen crus antehelicis inferior kojem na
medijalnoj strani odgovara sulkus antehelicis transversus. Od prethodno
pomenutih incisura, prva, inisura terminalis odjeljuje hrskavicu aurikule od
hrskavice vanjskog slunog hodnika, a druga, incisura intertragica odjeljuje
hrskavice tragusa i antitragusa. Od hrskavinih elemenata treba pomenuti i
laminu tragi koja predstavlja osnovu tragusa. Ova hrskavica se medijalno
nastavlja u hrskavicu meatusa eksternusa. Pomenute hrskavice su povezane
nekim ligamentima sa susjednim strukturama. To su lig aurikulare anterius koji
ide od tragusa na arkus zigomatikus, lig. aurikulare posterius koji ide sa
eminencije konhe i pontikulusa na procesus mastoideus i lig. aurikulare superius
koji ide od konhe na arkus zigomatikus. Osim ovih tzv. vanjskih imamo i vei broj
ligamenata koji odravaju oblik aurikule. To su lig. antitragohelicinum,
tragohelicinum, aurikulare transversum aurikulare oblikvum, helicis i incisure
terminalis. Unutranji i vanjski miii iz Perovia.
Lateralnu stranu aurikule obskrbljuje a. temporalis superficialis, a medijalnu a.
Aurikularis posterior. Vene utiu u venu temporalis superficialis i venu aurikularis
posterior. Limfa sa lateralne strane odlazi u parotidne, a sa medijalne strane u
retroaurikularne limfne vorove. Senzibilnu inervaciju daje n. aurikulotemporalis
( za lateralnu) i n. aurikularis magnus (za medijalnu stranu). Motornu inervaciju
ua miie aurikule daje n. facialis.
Meatus acuticus externus
Meatus akustikus eksternus je fibrokartilaginozni i kotani kanal koji ide od une
koljke do membrane timpani. Poinje na porus akustikus eksternusu, a medijalna
granica je ve pomenuta membrana timpani. Meatus eksternus je zavijen u
horizontalnoj i frontalnoj ravni. Posmatrano u horizontalnoj ravni meatus najprije
ide prema naprijed, pa onda okree prema natrag, ime se dijeli na tri
dijela:lateralni, srednji i medijalni. Lateralni i vei dio srednjeg je
fibrokartilaginozan, a ostatak srednjeg i medijalni dio je kotan. U frontalnoj ravni
vidimo da se meatus prvo die prema gore, pa se potom sputa prema dolje
formirajui sa membranom timpani otar ugao nazvan recesus meatus akustici

eksterni. to se tie odnosa, meatus naprijed dolazi u odnos sa

temporomandibularnim zglobom, straga sa mastoidnim elijama, gore sa bazom
lubanje, a prema dolje sa glandulom parotis.
Fibrokartilaginozni dio meatusa gradi kartilago meatus akustici eksterni i fibrozna
ploa koja ga upotpunjuje. Kartilago meatusa formira brazdu koju sa gornje i
stranje strane nadopunjava fibrozna ploa. Medijalno, hrskavini dio meatusa se
vee na pars timpanika osis temporalis, a lateralno se
nastavlja u laminu tragi. Kotani dio meatusa ini pars timpanika koja ima formu
ploe uvinute u brazdu koja je otvorena prema gore. Ova brazdu sa gornje strane
zatvara pars skvamoza i pretvara je u kompletan kanal. Medijalno, pars timpanika
zavrava sa sulkus timpanikus u kojem se hvata nategnuti dio membrane
timpani. Pars timpanika je prema naprijed odvojena od pars petrosa i pars
skvamoza sa fisura petrotimpanika i fisura petroskvamoza, a prema nazad je od
pars mastoidee odvojena sa fisura timpanomastoidea. Meatus je iznutra obloen
koom koja se prema membrani timpani stanjuje. Koa posjeduje dlaice koje su
u lateralnom dijelu dobro izraene i zovu se tragi. Takoe koa posjeduje dosta
ceruminoznih lijezda koje lue ukastu unu mast koja se zove cerumen.
Cerumen u velikim koliinama moe zaepiti meatus i onda se mora vriti
ispiranje.
Auris media
Srednje uho je aparat koji prenosi zvune valove iz meatus akustikus eksternusa
u unutranje uho. ine ga tuba auditiva, kavitas timpani i antrum mastoideum. U
kavitasu timpani smjetene su slune koice, povezane zglobovima i
ligamentima i pokretane sa dva mala miia, m. Tensor timpani i m. Stapedius.
Izmeu kavitasa timpani i meatus akustikus eksternusa nalazi se membrana
timpani koje prima zvune talase i predaje ih slunim koicama.
Membrana tympani
Membrana timpani ili bubna opna je kutaneofibromukozna membrana koja se
nalazi izmeu meatus akustikus eksternusa i kavitasa timpani, tj. odjeljuje
vanjsko od srednjeg uha. Sastoji se od dva dijela. Jedan je nategnut i razapet je u
sulkus timpanikusu, a nazvan je pars tenza membrane timpani. Drugi dio je
uloen u incisuri timpanici. To je labavi dio oznaen kao pars flakcida membrane
timpani. Pars tensa je od pars flakcide odvojena sa dva nabora, plika membrane
timpani anterior i posterior koje polaze sa spine timpanike major i minor i
usmjerene su prema vrhu pars flakcide. Na membrani timpani opisujemo
lateralnu i medijalnu stranu, te rub-limbus membrane timpani. Lateralna strana je
udubljena na mjestu gdje se iznutra vee manubrium malei. To je pupak ili umbo
membrane timpani. Manubrium se svana vidi kao pruga strija malearis. Na vrhu
te strije nalazi se malo izboenje, prominencija malearis koju uzrokuje procesus
lateralis malei. Medijalna strana membrane je u sredini izboena to odgovara
udubljenosti na lateralnoj strani. Na granici izmeu pars tense i pars flakcide
nalazi se nabor, plika horde timpani, kroz koju prolazi istoimeni ivac, horda
timpani, grana n. facialisa. Ova plika se dijeli na dva dijela, jedan ispred

manubrijuma nazvan plika malearis anterior, i drugi iza manubrijuma koji je

oznaen kao plika malearis posterior. Limbus membrane timpani uloen je u
sulkus timpanikus, a prekinut je u podruju incisure timpanike. Membrana timpani
je idui od svana prema iznutra graena od tri sloja:
Koa-stratum kutaneum koja predstavlja nastavak koe iz meatus akustikus
eksternusa
Fibrozni sloj-stratum proprium kojeg izgrauju cirkularne i radijalne niti. Cirkularne
niti idu kruno obuhvativi manubrijum. Radijalne niti idu zrakasto od periferije
membrane ka njenom centru. Radijalne niti nedostaju u podruju pars flakcide i
to je polje oznaeno kao trigonum interadiale. Cirkularne i radijalne niti se
isprepliu u podruju limbusa te se formira tzv. anulus fibrokartilagineus.
Mukozni sloj-stratum mukozum ini zapravo sluznica kavitasa timpani.
Ossicula auditus U slune koice spadaju maleus-eki, incus-nakovanj i stapesuzengija.
Articulationes ossiculorum auditus
Slune koice su povezane pomou dva zgloba, i to artikulacio inkudomalearis i
artikulacio inkudostapedialis. Osim toga maleus je manubriumom i lateralnim
procesusom uloen u membranu timpani,dok je stapes povezan sa fenestra ovalis
pomou sindezmozis timpanostapedialis. Artikulacio inkudomalearis je zglob
izmeu maleusa i inkusa. Konveksna zglobna plotina nalazi se na kaputu
maleusa, dok je konkavna zglobna plotina locirana na prednjoj strani korpusa
inkusa. Zglobne plotine su obloene hijalnom hrskavicom. Cijeli zglob je uloen u
zglobnu ahuru koja se vee na rubove zglobnih plotina, dok se u unutranjosti
zgloba nalazi jedan meniskus koji nepotpuno dijeli zglobne plotine.Artikulacio
inkudostapedialis je zglob izmeu inkusa i stapesa.Konveksna zglobna plotina
nalazi se na procesus lentikularisu na inkusu, dok se konkavna nalazi na glavi
stapesa. Funkcionalno ovo je zglob sa vie osovina, te spada u artikulacio kotilika.
Sindezmozis timpanostapedialis je vezivni spoj izmeu baze stapesa i fenestre
ovalis. Ove strukture povezuje ligamentum anulare stapedis. Nekada se izmeu
baze stapesa i fenestre ovalis nalazi mali glatki mii nazvan m. fiksator bazeos
stapedis.
Ligamenta ossiculorum auditus
Slune koice povezane su sa zidovima kavitasa timpani odgovarajuim
ligamentima. Maleus povezuju tri ligamenta. Lig. malei anterius ide sa procesus
anterior i hvata se u podruju fissure petrotimpanike. Lig. malei superius
povezuje caput malei sa gornjim zidom recesus epitimpanikusa. Lig malei laterale
ide sa koluma maleusa na incisuru timpaniku. Inkus ima dva ligamenta. To su lig.
incudis superius koji ide sa korpus inkudis na gornji zid recesus epitimpanikusa i
lig. inkudis posterius koji povezuje crus breve sa fossom inkudis na stranjem zidu
kavitasa timpani. Osim ovim ligamenata u podruju plike membrane timpani
anterior i posterior nalazimo zadebljanja nazvana lig. timpanomaleolare anterius i
posterius.

Musculi ossiculorum auditus

U musculi ossiculorum auditus spadaju dva mala popreno prugasta miia:m.
tensor tympani i m. stapedius.
1.M. tensor tympani polazi sa periosta velikog krila sfenoidalne kosti i sa
hrskavinog dijela tube auditive. Ulazi u semicanalis musculi tensoris timpani koji
je dio kanalisa muskulotubularisa. Zavija oko procesus kohleariformisa i hvata se
na medijalni dio koluma i manubriuma maleusa. Inervira ga n. tensoris timpani,
grana n. pterigoideus medialisa od n. mandibularisa. Svojom kontrakcijom ovaj
mii vue maleus prema medijalno i natee membranu timpani. U tom sluaju
membrana prima jake zvune podraaje.
2. M. stapedius je najmanji popreno-prugasti mii ljudskog tijela. Dug je svega 8
milimetara. Nalazi se u kotanoj supstanci eminencije piramidalis na ijom vrhu
izlazi i hvata se na stranjoj strani koluma stapesa. Inervira ga n. stapedius,
grana n. facialisa. Ovaj mii svojom kontrakcijom izvlai stapes iz fenestre ovalis
i pomjera itav sistem slunih koica prema lateralno, ime se membrana
timpani olabavi i tada prima slabije zvune podraaje.

Tuba auditiva
Tuba auditiva je dijelom kotani, a dijelom fibrokartilaginozni kanal koji spaja
srednje uho i epifarings. Poinje na lateralnom zidu faringsa, ide gore, natrag i
lateralno, te ulazi u semikanalis tube auditive u piramidi temporalne kosti. U
svom toku tuba auditiva pokazuje jedno suenje, istmus koji se nalazi na granici
prednje tri etvrtine I stranje etvrtine. Na tubi auditivi opisujemo pet dijelova, i
to:
1. ostium faringeum tube auditive nalazi se na lateralnom zidu epifaringsa iza
konhe nasalis inferior.Hrskavini skelet tube uzrokuje izboenje u faringsu
nazvano torus tubarius.
2. pars kartilaginea je drugi dio. ini je kartilago tube auditive na kojoj
razlikujemo dvije lamele i to medijalnu i lateralnu. Prostor izmeu dvije lamele
nadopunjava vezivna lamina membranacea koja ini dio lateralnog i donji zid
tube. Za laminu membranaceu vee se m. tensor veli palatine koji svojom
kontrakcijom otvori lumen tube.
3. Istmus je sueno mjesto koje odgovara vanjskom otvoru semikanalisa tube
auditive.
4. Pars osea je zapravo semikanalis tube auditive koji je dio kanalis
muskulotubariusa. Kroz ovaj kanal prolaze tuba auditiva i m. tensor timpani.
5. Ostium timpanikum tube auditive je otvor kojim se tuba otvara u kavitas
timpani.

Tuba je iznutra obloena sluznicom sa vierednim trepetljikacim epitelom. U

lamini propriji nalazi se tonzila tubaria i glandule tubarije.
Cavitas tympani
Ovo pitanje treba nauiti iz osteologije. Isto se odnosi i na antrum mastoideum,
koji moe da se pita u sklopu ispitnog pitanja auris media, kao njegov sastavni
dio.
Auris interna
Unutranje uho je najkomplikovaniji dio uha.Sastoji se iz kotanog i
membranoznog dijela koji se oznaavaju kao labirintus oseus i labirintus
membranaceus. Sa funkcionalnog aspekta unutranje uho dijeloma na akustiki i
statiki dio. Akustiki dio ini kohlea u kojoj je smjeten duktus kohlearis, a
statiki ine vestibulum u kojem su smjeteni sakulus i utrikulus, te semicirkularni
kanali u kojima su smjeteni semicirkularni duktusi.
Labyrinthus osseus
Kotani labirint je smjeten u piramidi sljepoone kosti. ine ga tri dijela, i to
kohlea koja se nalazi najvie prema naprijed i medijalno, potom vestibulum koji
lei u sredini i tri semicirkularna kanala koji se nalaze najvie straga i lateralno.
Unutar kotanog labirinta nalazi se membranozni labirint kojeg ine duktus
cohlearis koji je smjeten u kohlei, potom sakulus i utrikulus koji su smjeteni u
vestibulumu, te tri semicirkularna duktusa koji se nalaze u odgovarajuim
semicirkularnim kanalima. Izmeu kotanog i membranoznog labirinta je tzv.
perilimfatiki prostor kojeg ispunjava tekuina nazvana perilimfa.
Cochlea Kohlea je spiralni kanal, kanalis spiralis kohlee koji zavija slino puevoj
koljci. Polazi sa prednje-donjeg zida vestibuluma, te ide prema dolje i naprijed, a
zatim zavija prema gore i natrag dva i po puta pri emu se svaki zavoj suava i
odmakne u lateralnu stranu. Takvim tokom kohlea dobija oblik konusa na kojem
opisujemo bazu, bazis kohlee koja je okrenuta prema medijalno i vrh, kupula
kohlee koji je okrenut prema lateralno. Unutranjost konusa kojeg pravi kanalis
spiralis ispunjava modiolus koji takoe ima oblik konusa sa bazom prema
medijalno i vrhom zvanim apeks modioli sa kojeg odlazi kotana ploica zvana
lamina modioli. Baza modiolusa projicira se u fundus meatus acusticus internus u
podruju aree kohlee. Naime modiolus je pun kanalia, kanales longitudinales
modioli od kojih svaki odgovara jednom otvoru u traktus spiralis foraminosus. Ovi
kanalii zavravaju na bazi lamine spiralis osee u kanalu koji se zove canalis
spiralis modioli, a u kojem je smjeten ganglion spirale kohlee. Canalis spiralis je
kotanom ploom koja se zove lamina spiralis osea nepotpuno podijeljen na dva
dijela i to skala vestibuli i skala timpani. Potpunu podijelu vri duktus kohlearis
koji lei u skala media. Lamina spiralis osea u podruju kupule zavrava sa
hamulus lamine spiralis. Izmeu ovog hamulusa i lamine modioli nalazi se tzv
helikotrema preko koje komuniciraju skala timpani i skala vestibuli. U bazalnom
dijelu skale timpani nalazi se otvor kojim poinje kanalikulus kohlee koji se otvara
na donjoj strani piramide. Kroz ovaj kanali prolazi duktus perilimfatikus.

Meatus acusticus internus

Meatus akusticus internus je kotani kanal koji poinje na stranjoj strani piramide
sljepoone kosti sa otvorom porus akusticus internus. Ide prema lateralno i natrag
i zavrava slijepim dnom, fundus meatus akustici interni. Ovaj fundus je sa dva
grebena krista vertikalis i krista transversa podijeljen na 4 polja. Prednje gornje se
zove area n. facialis i kroz njega prolaze n. facialis i n. intermedius. Prednje-donje
ima na sebi spiralni niz rupica, traktus spiralis foraminosus kroz koje prolaze niti
n. kohlearisa. Zato se ovo polje zove area kohlee. Stranje-gornje polje je area
vestibularis superior i kroz nju prolaze niti n. utrikuloampularisa. Stranje-donje
polje je area vestibularis inferior i kroz nju prolaze niti n. sakularisa. Na stranjem
zidu meatusa internusa nalazi se foramen singulare kroz koji prolazi n. ampularis
posterior. Inae kroz meatus akusticus internus prolaze n. facialis, n. intermedius,
n. vestibulokohlearis te a. i vv. labirinti.
Vestibulum
Vestibulum je ovoidalna upljina smjetena izmeu kohlee i semicirkularnih
kanala. Na njemu opisujemo est zidova. Lateralni zid je kos od gore prema dolje i
do vani prema unutra. Na njemu se projicira fenestra vestibuli u koju je uloena
baza stapesa. Medijalni zid odgovara stranjem dijelu fundus meatus akustikus
internusa. Na njemu nalazimo tri udubine. Gornja se zove recesus eliptikus i njoj
je smjeten utrikulus. Sprijeda i dolje u odnosu na recesus eliptikus, nalazi se
druga udubina, recesus sferikus u koji je uloen sakulus. Prema dolje i nazad
nalazi se recesus kohlearis u koji je uloen cekum vestibulare duktus kohlearis.
Izmeu recesus eliptikusa i sferikusa nalazi se crista vestibuli koja se prema
naprijed proiri u izboenje, piramis vestibuli.U prednjem dijelu recesus eliptikusa
i na piramisu nalazi se makula kribroza superior kroz koju prolaze niti n.
utrikuloampularisa. U recesus sferikusu nalazi se makula kribroza media kroz koju
prolaze niti n. sakularisa. Iznad recesus kohlearisa nalazi se unutranji otvor
kanalikusa vestibuli kroz koji prolazi duktus endolimfatikus. Na gornjem zidu
nalazimo 4 otvora, dva sprijeda i dva straga.Prednji lateralni je ampularni otvor
od kanalis semicirkularis anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune
prednjeg i stranjeg semicirkularnog kanala. Stranji lateralni je ampularni otvor
lateralnog semicirkularnog kanala, a stranji medijalni je neampularni otvor istog
kanala. Na donjem zidu nalazimo dvije ploe i to medijalnu i lateralnu. Medijalna
se nastavlja u lamina spiralis osea, a lateralna takoe ide u kohleu kao lamina
spiralis sekundaria koja je izraena u bazalnom zavoju kohlee. Ove dvije ploe
dijele vestibulum od kohlee, i kod ivog ovjeka pukotina izmeu njih premotena
je laminom basilaris. Prednji zid vestibuluma je uzak i odgovara poetku skale
vestibuli. Na stranjem zidu nalazimo ampularni otvor stranjeg semicirkularnog
kanala. Blizu tog otvora, a djelimino u ampuli nalazi se makula kribroza inferior
kroz koju prolazi n. ampularis posterior.
Canales semicirculares
Semicirkularni kanali zajedno sa kohleom i vestibulumom ine kotani labirint.
Smjeteni su iza vestibuluma. Ima ih tri:kanalis semicirkularis anterior, posterior i
lateralis. Svaki od ta tri kanala ima jedan ampularni-krus ampulare i neampularni

krak-crus simpleks. Neampularni krakovi prednjeg i stranjeg kanalia se spajaju i

ine crus comune.Kanalis semicirkularis anterior smjeten je u frontalnoj ravni, a
na prednjoj strani piramide izrokuje luno izboenje nazvano eminencija arkuata.
Kanalis semicirkularis posterior smjeten je u sagitalnoj ravni. Kanalis
semicirkularis lateralis smjeten je pod uglom od 30 stepeni u odnosu na
horizontalnu ravan, a na medijalnom zidu kavitasa timpani ovaj kanal pravi
izboenje koje je nazvano prominencija kanalis semicirkularis lateralis. Otvori
semicirkularnih kanala nalaze se u vestibulumu i to na njegovom gornjem i
stranjem zidu. Na gornjem zidu su 4 otvora. Prednji lateralni je ampularni otvor
od kanalis semicirkularis anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune
prednjeg i stranjeg semicirkularnog kanala. Stranji lateralni je ampularni otvor
lateralnog semicirkularnog kanala, a stranji medijalni je neampularni otvor istog.
Na stranjem zidu nalazimo ampularni otvor stranjeg semicirkularnog kanala.
Labyrinthus membranaceus
Membranozni labirint lei u kotanom labirintu od kojega ga odvaja perilimfatiki
prostor ispunjen tekuinom zvanom perilimfa. Membranozni labirint ine duktus
cohlearis koji je smjeten u kohlei, zatim sakulus i utrikulus koji su smjeteni u
vestibulumu, te tri semicirkularna duktusa koji se nalaze u odgovarajuim
kotanim semicirkularnim kanalima. Membranozni labirint ispunjava tekuina
nazvana endolimfa. Inae sa funkcionalnog aspekta membranozni labirint se dijeli
na akustiki dio kojeg ini duktus kohlearis i statiki dio kojem pripadaju sakulus,
utrikulus i semicirkularni duktusi.
Vasa sanquinea auris internae
Unutranje uho opskrbljuje a. labirinti koja je grana a. basilaris. Ova arterija prati
n. statoakustikus i u meatusu internusu dijeli se na rami vestibulares i rami
kohleares. Rami vestibulares prate odgovarajue grane statikog nerva i granaju
se po statikom aparatu. Jedan od ovih ogranaka ulazi u kohleu i anastomozira sa
kohlearnim granama, te obskrbljuje akustiki organ. Kohlearne grane teku kao
traktus arteriozus spiralis koji alje ogranke ka duktusu kohlearisu ili ine gustu
mreu u podruju lig. spirale kohlee. Vene se skupljaju u venu spiralis modioli koja
je u vezi sa vas spirale.Iz jednog dijela kohlee idu dvije vene spiralis modioli koje
se spoje u venu kanalikuli kohlee koja se uljeva u v. jugularis internu.Od drugog
dijela kohlee odlazi traktus venosus spiralis koji ini venu labirinti.