Vous êtes sur la page 1sur 42

1

e - izdanja

ZBORNIK RADOVA S
PRVE MEDIEVISTIČKE ZNANSTVENE RADIONICE
U RIJECI

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Rijeka, 2014.

Nakladnik:
FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
Sveučilišna avenija 4
51 000 Rijeka

Za nakladnika:
Dr. sc. Predrag Šustar, izv. prof.
Recenzenti:

Dr. sc. Damir Karbić, znanstveni savjetnik
Dr. sc. Zoran Ladić, znanstveni savjetnik
Lektorica:

Mirela Fuš, mr. art. phil., mag. educ. phil., mag. educ. croat.
Izrada naslovnice i grafička priprema:
Lea Čeč

ISBN – 978-953-7975-10-4

.

......................13 Private legal charters as sources for researching material culture in late medieval Dalmatian communes with a special emphasis on the example of Šibenik inventories of goods .................................... 127 ................................................................................................................................................................................54 Ivan Botica – Tomislav Galović Glagoljična pismenost srednjevjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku) ...............55 Glagolitic literacy of medieval Dubašnica (with an overview of the beginnings of Croatian Glagolitic notary service on the island of Krk) .................................................................................................................................................................................................................................................................................99 Suzana Miljan Opaske o istraživanju županijskog plemstva i mogućnosti usporedbe s plemićkim društvom Zagrebačke županije u kasnom srednjem vijeku ............................................................................................................................................................31 A contribution to the methodology of researching the artisans’ everyday life: an example of late medieval Split ........................................................................................................73 The problems of “linearity” and “normativity” in researching medieval noble kindred communities .............................................................................................................................29 Tonija Andrić Prilog metodologiji istraživanja obrtničke svakodnevnice: primjer Splita u kasnom srednjem vijeku ............. 9 IZVORI I METODOLOGIJA ZA KULTURNU I DRUŠTVENU POVIJEST Goran Budeč Privatno-pravne isprave kao izvor za proučavanje materijalne kulture u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim komunama s posebnim naglaskom na šibenske inventare dobara ........................................................................................................................ 101 Remarks on the research of county nobility and possibilities of comparison with noble society of the county of Zagreb in the Late Middle Ages .............................................................71 DRUŠTVENA I GOSPODARSKA POVIJEST RAZVIJENOG I KASNOG SREDNJEG VIJEKA Antun Nekić Problemi “linearnosti” i “normativnosti” u istraživanjima srednjovjekovnih plemićkih srodničkih zajednica .....................................) ......................................................... 109 Dražen Nemet Pokušaj rekonstrukcije izgleda i osobnosti povijesne ličnosti: primjer Ivaniša Korvina (1473........................................................SADRŽAJ Predgovor ....................... 111 An attempt to reconstruct the appearance and personality of a historical figure – example of John Corvinus (1473-1504) .................................................................................–1504.............................................................................................................................................

..... 215 Lucijana Lasić-Nekić Reguliranje prostora dalmatinskih srednjovjekovnih komuna: primjer Dubrovnika... 160 Tomislav Matić Ivan Vitez u djelima Antonija Bonfinija i Ivana Turočkog ................... 140 Ivan Missoni Pojava fizičke i ekstatičke ljubavi u hrvatskim srednjovjekovnim crkvenim prikazanjima: uvodna razmatranja .................................................................................................................... 217 The regulation of space of the Dalmatian medieval communes: the example of Dubrovnik ......... stoljeća: ideje budućnosti sputane vremenom .................................................................................................................................. 129 When the Lady speaks: the analyses of female romance literature characters’ speeches ...........KNJIŽEVNE PROBLEMATIKE I TOPOSI U POVIJESNOM ISTRAŽIVANJU Kosana Jovanović Kada dama progovori: analiza govora ženskih likova u dvorskoj književnosti.............................................................................................................................. 161 Johannes Vitez in the works of Antonio Bonfini and Johannes Thuróczy ........... 207 Croatian national medieval archaeology up to mid-twentieth century – ideas of the future burdened with time ................................................ 171 ARHEOLOŠKA I UMJETNIČKA BAŠTINA HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA Miona Miliša Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa......................... 227 ................................................................................................ 205 Goran Bilogrivić Hrvatska nacionalna srednjovjekovna arheologija do sredine 20................................................................................................................................................................................................................. 141 The apparition of physical and ecstatic love in Croatian medieval Passion Plays – introductory reflections .......... 173 Interpretation of the Pre-Romanesque wattle sculpture from the aspect of polychromy and the construction method of the stone relief ................................................................................................

ARHEOLOŠKA I UMJETNIČKA BAŠTINA HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA .

Različite boje diferencirale su pleterne motive. i ostaci polikromiranog sloja kao i postupak izrade kamenog artefakta.1 U ovom tekstu neće se diferencirati skulptura u tadašnjim gradovima bizantske Dalmacije od one nastale na području hrvatskog zaleđa. 149. Predromaničko doba u Dalmaciji. Završni polikromirani sloj na ranosrednjovjekovnoj 1   Željko Rapanić. zajednička bez obzira na mjesto nastanka kamenih ulomaka. 173 .. str. 10. Split 1987. 45. i koji su se procesi trebali obaviti od samog surovog bloka u kamenolomu do konačnog reljefa u crkvenom interijeru. polikromija na kamenu. u zaleđu i na obali istočnog Jadrana. kojemu je dovoljan samo mali uzorak boje ili kamena kako bismo detektirali o kojem je pigmentu odnosno vrsti kamena riječ. pigmenti. Ključne riječi: predromanička kamena skulptura. Danas vidimo kamene ulomke nekadašnjeg liturgijskog namještaja bez izvornog završnog sloja polikromije. zato jer su oba aspekta analize. 20-21. pleterne kompozicije. ono što naše vrijeme može dati jest upravo mogućnost korištenja čitavog interdisciplinarnog znanstvenog aparata.Miona Miliša INTERPRETAcIJE PREDROMANIČKE PLETERNE SKULPTURE IZ ASPEKTA POLIKROMIJE I POSTUPKA IZRADE SAMIH KAMENIH RELJEfA Proučavajući ranosrednjovjekovnu pleternu skulpturu u kamenu. Neizbježno je vezana uz tumačenje hipoteze o doseljenju i pokrštavanju Hrvata. Iako je tijekom vremena mnogo toga propalo. srednjovjekovni majstor-klesar Predromanička kamena skulptura na području istočnog Jadrana uglavnom se svodi na dijelove liturgijskog namještaja u interijeru te kamene fragmente vezane za arhitekturu samih crkava. procesu koji je uvjetovao obnavljanje i podizanje novih crkva. često se zaboravlja kako je izvorni artefakt izgledao. tradicionalne klesarske tehnike.

 262. Agripina starija. ima sačuvane tragove boje na haljini. Arhitektura. liturgijskim običajima. Split 2004. neraskidivo je povezan s religijskim sadržajem. U Arheološkom muzeju u Splitu nalazi se antička mramorna “glava božice” iz sredine 1. Istraživanja su još davno pokazala da isto vrijedi i za antičku skulpturu.. Samim time polikromirani sloj ima znatno kraći vijek trajanja. kojim je bio prvotno obojan taj dio plašta. a možda i cijela haljina). grčke hramove i brojne druge kamene spomenike. odnosno skulptura izvedena na njemu.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci pleternoj skulpturi do današnjih dana sačuvao se na rijetkim kamenim reljefima. stoljeća liturgijski namještaj. njegov kemijski sastav. tragovi boje se nalaze uz unutrašnju stranu stopala lijeve noge te uzduž lijevoga bedra na naborima draperije2 (Sl. nekad zbog novih pravila u liturgiji. ili ostaci boje u utorima reljefa. 3 Klasični Rim na tlu Hrvatske. str. urbanizam. skulptura (katalog izložbe). 1b). a nekad iz razloga prestanka korištenja sakralnog prostora. Sastav kamena kao materijala mnogo je otporniji od sastava pigmenata i preparacije. tijekom prošlosti je polomljen i ponovno upotrijebljen kao građevinski materijal za nove konstrukcije. Zagreb 2014. Usmjerivši pozornost na neke. može se zaokružiti spoznaja o nekom spomeniku. zemlje. jednom riječju kršćanskim svjetonazorom onoga doba. detalje. The rise and fall of an imperial shrine: Roman sculpture from the Augusteum at Narona. 1a). Važnosti interpretacije polikromiranog sloja Percepcija polikromije i njene važnosti u diferencijaciji motiva do sada je često zanemarivana. Prilikom pronalaska naronitanskih carskih kipova. Najveći dio kamene plastike iz toga razdoblja. nečistoća s predromaničkih ulomaka. skulptura numerirana brojem 2. 126-129. Nije samo srednjovjekovna kamena skulptura bila polikromirana. str.. Pleterne kompozicije i motivi geometrijskog 2   Emilio Marin. U vremenu od 8. U prethodnom stoljeću (za vrijeme arheoloških istraživanja lokaliteta te pohranjivanja pronađenih kamenih artefakata) dosta je polikromije stradalo pri uklanjanju slojeva žbuke. kao što je sama priroda materijala. do kraja 11. od čega se i sastoji sloj polikromije. zatim tragovi spajanja kamenih elemenata. ženski kip bez glave. stoljeća (izvorno pronađena u Saloni) sa zavidnom količinom polikromije na kosi3 (Sl. Skulptura je izrađena od penteličkog mramora. 174 . možda na prvi pogled malo manje bitne. Bez kemijske analize pigmenta vidljivo je da je riječ o nekakvom pigmentu iz porodice okera (vjerojatno crveni oker. ostaci žbuke na poleđini.

7 Značajno je da je od ovog opisa ciborija do danas dio izvorne polikromije propao te je nužna njegova hitna konsolidacija. 2a i b). plava. 3b). i nedjeljive su od epigrafičkog sadržaja na kamenoj plastici. Vizualnom opservacijom može se detektirati nekoliko pigmenata. Predromaničko doba. Pojava romaničke skulpture. okviri pletenica i unutarnje plohe lukova crvene. Hoc Tigmen – Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije. Petricoli 1960. Ukrašavanje pleternog namještaja je zadatak majstora. Šahovski ornamenat bio je tako bojadisan da su po tri udubljena kvadrata u kosim redovima bili bojadisani naizmjenice crveno i plavo. 86. naročito na paunovima”. Zadar 2009. itd. tako i kod figura. Ima tragova plave. Na životinjskim figurama našao sam tragove samo žute boje. Trogiru. – Fragment arhitrava oltarne pregrade s natpisom. stoljeća (Sl. stoljeća. Polihromija se dade rekonstruirati. 175 . detaljno je opisao I. Dubrovniku. godine. pronađen u fragmentima pri dogradnji zvonika zadarske katedrale. 17. crvene i žute boje. donoseći detaljnu analizu natpisa na ciboriju. već su promišljeno postavljane na ciborije. 3a). str. danas također dio postava srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zadru (Sl. 8-10.. Okolnosti pronalaska ulomaka ciborija. – Još neki eksponati iz iste zbirke imaju zavidne ostatke polikromije. kao i ikonološki program na arkadama.6 Za ostatke bojanog sloja Petricioli upozorava: “Ovaj je ciborij rijedak primjerak ranosrednjovjekovne skulpture na kojoj su se sačuvali tragovi polihromije. 15-17. 82-83. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa ili florealnog karaktera nisu nasumično birane. oltarne pregrade. godine. U narednom tekstu je popis kamenih spomenika s najvećom količinom sačuvanih izvornih slojeva polikromije: – Ciborij prokonzula Grgura iz 11. definiranom prostoru. a dragocjeni su za promišljanja o analiziranom problemu i za moguću imaginaciju. str. str. Snimanjem reljefa pod 4   Rapanić. Vežić 2009. 81-84.4 Rijetki i skromni ostaci izvornih slojeva polikromije nalaze se na nekim reljefima u Splitu. ali ne isključujem mogućnost da je bilo i drugih boja.. ima dosta ostataka sačuvane izvorne polikromije na svim stranicama košare (Sl. Zadru.Miona Miliša.. Jedan od njih je zabat oltarne pregrade iz crkve Sv. koji mora surađivati sa svećenstvom. str. oni nisu temeljito analitički obrađeni. Između kuka jasno su vidljivi ostaci crvenog i plavkastog pigmenta te je prema njima moguće računalno rekonstruirati pretpostavljeni izvorni izgled (Sl. 5   Ivo Petricioli. Pletenice su bile žute. unatoč opservaciji polikromije još u prošlom stoljeću. a danas prezentiran u Arheološkom muzeju u Zadru. Uistinu je šteta da. 7   Petricioli. 6   Pavuša Vežić. Donata iz 11. Zagreb 1960. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. 4). a pozadina kako kod pletenica. Euharistija se mora odvijati u adekvatno ukrašenom. Milenko Lončar.5 te P.

 2. Klesarstvo i graditeljstvo. br. Budući da su fragmenti bili unutar i ispod samog baroknog oltara. sv. Znakovi i značenja u hrvatskoj predromanici. koji su je konsolidirali.. znanost i umjetnost.8 U ovom kontekstu interesantan je u cijelosti sačuvan kapitel te dio manjeg luka nepoznate cjeline (Sl.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci različitim osvjetljenjem vidljivi su ostaci crvenkastog pigmenta na florealnim pleternim motivima. – Na pročelju katedrale Sv. Zagreb 2007. Bašćanska ploča također je prvotno bila polikromirana. ur.11 danas smješten u atriju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. 13   Pejaković.13 8   Miona Miliša Jakšić. Predromaničko doba u Dalmaciji. str. Anastazije (Stošije) u Zadru nalaze se tri portala datirana u 12.. Na kapitelu su jasno vidljivi narančasto bojani akantusovi listovi te tragovi pozlate. Vežić. 1. str. Predrag Marković i dr. god. Zbornik dana Cvita Fiskovića. 532. 537-541. Donata (Sl. Omjeri i znakovi: ogledi iz starije hrvatske umjetnosti. 176 . pronađen pod vestibulom Dioklecijanove palače. T VIII. stoljeće. Dubrovnik 1996. analogijama i dataciji detaljnije je pisao P. Kultura. Glagoljaštvo i glagolizam. 441- 443. 11   Rapanić. 18. iako autor nije nigdje u tekstu pobliže  naveo na osnovu kojih ostataka i eventualnih kemijskih analiza su odabrane baš te boje za računalnu rekonstrukciju. Mnogo je još sličnih primjera ranosrednjovjekovne skulpture koji i danas imaju slojeve sačuvane izvorne polikromije. Restauratorsko – konzervatorski radovi provedeni na glavnom oltaru katedrale Sv. 83-84. str. 12   Crtež rekonstruirane polikromije na zadarskom reljefu (Sl. Mladen Pejaković. stoljeće).. 8). naglašava kako boja funkcionalno podcrtava život motiva i njegovo simboličko značenje. 134-142. Vidi: Mladen Pejaković. 9   Iako navedeni portali nisu iz perioda predromanike. 1. sv.. Omjeri i znakovi. 3/4. tražeći im značenje u simbolici. str. str. polikromija se uspjela gotovo savršeno očuvati u takvim uvjetima. 1. gdje je pojedine motive analizirao i rastavljao na pojednostavljene geometrijske sheme. kad je ugrađena kao plutej u kamenu oltarnu pregradu između prezbiterija i lađe u crkvi. 392. str. U svojim radovima. Srednji vijek (VII. ur. također sadrži izvornu polikromiju crvenkastog pigmenta (Sl. Sl. Split 2007. u:  Hrvatska i Europa. M. O portalima zadarske katedrale i njihovom skulpturalnom ukrasu. Ivan Supičić. Rano doba hrvatske kulture.  Primjeri  protorenesanse  u  Zadru. – Prilikom restauratorskih radova na glavnom oltaru trogirske katedrale pronađeni su ulomci (oko tridesetak što manjih što većih) ranosrednjovjekovne kamene plastike. znanost i umjetnost. sv. ovdje ih navodim zbog velike količine izvorne boje koja je još uvijek  vidljiva na njima. 10    Pavuša  Vežić. 9b) je prvi koji objelodanjuje pretpostavljeni izgled  dijela predromaničkog liturgijskog namještaja u njegovom izvornom izdanju.  u:  Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Kultura. – U ovom istraživanju interesantno bi bilo analizirati i uzorak crvenkastog pigmenta s izvornih drvenih greda krovišta Sv. Lovre  u Trogiru. – XII.10 – Mramorni plutej s nepoznatog lokaliteta.9 Na lunetama sva tri sačuvana je velika količina izvornog sloja polikromije (Sl. 5). u: Hrvatska i Europa. Eduard Hercigonja. 143.. 9a i b). 7). 6a i b). Zagreb 2008. Pejaković prvi je kod nas napravio rekonstrukciju polikromije u crtežu reljefa na pluteju iz Arheološkog muzeja u Zadru12 (Sl.

 2013. Zagreb 1996. Mudronja voditelj je Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. stoljeće. Polikromija nađena u tragovima na ulomcima u Dubrovniku prvo je dokumentirana fotografijama (Sl. Za vrijeme izrade moje doktorske disertacije15 analizirano je šest uzoraka različitih pigmenata s ukupno tri ulomka predromaničkog kamenog namještaja. Važno je napomenuti da se uistinu radi o neznatnim tragovima polikromije. Zadar: Sveučilište u Zadru. str. Voditelj laboratorija I. u Arheološkom muzeju.  Crkva Sv.  Ljubenkov. vapnenac. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa U Dubrovniku.Miona Miliša. Petra Velikog u Dubrovniku. 548. Ukoliko se želi dodatno istaknuti.. prvotno iz crkve Sv. Istraživanje. pod vodstvom D. Plavi pigment – Mali ulomak. 18. 271-276. Sl. 294. Miljenko Jurković. u: Starohrvatska spomeničika baština: Rađanje prvog hrtvatskog kulturnog pejzaža. Glasgow 1996. 185-186. 8. osim na najmanjem ulomku (inv. 12a i b). Franck J. 17   FTIR – Fourier-transform infra red (spectrometry). Ljubenkov u laboratoriju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.18 Isti pigmenti analizirani su i drugom metodom – XRF fluorescentnom spektroskopijom. Nakon opisanih provedenih istraživanja  na uzorcima polikromije s dubrovačke predromaničke skulpture.17 Analizu je proveo I. 388-390. 18   Laboratorij koji aktivno radi pri Odsjeku za konzervaciju-restauraciju UMAS u Splitu. nalazi se nekoliko predromaničkih ulomaka s ostacima izvorne polikromije. Barbara H.. 12a). str. na kojem je boja najbolje sačuvana. 10-12). Chromatographic Methods. Uzet je uzorak plavog slikanog sloja s međuprostora između palmeta i arkadica (Sl. Sydney 2004. Stuart. kako bi se povećao uzorak za komparaciju. ovisno o osvjetljenju. 3746. ur. 125. konzervacija.20 Dekoriran je troprutim arkadicama unutar kojih su palmete..  Dubrovnik – Split 2010. 16    Željko  Peković.–9. neobjavljena doktorska radnja. Novi nalazi predromaničke plastike u dubrovačkom kraju.14 kojima je nužna konsolidacija bojanog sloja i podloge zbog ubrzanog propadanja izvorne preparacije. Nastojalo se sa svakog pojedinog kamenog ulomka uzeti sve različite pigmente koji se pojavljuju.. Pri fotografiranju ulomaka polikromija je više ili manje vidljiva. Alan Braithwaite. Tugomir Lukšić. Uzorci slojeva polikromije analizirani su pomoću metoda za ispitivanje uzoraka kamena FT-IR spektroskopijom. Mudronje iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. str.  20   Žile.16 a danas prezentiranih u srednjovjekovnoj zbirci Arheološkog muzeja u Dubrovniku. nastojat će se obraditi i uzorke s većine poznatih  /izloženih predromaničkih reljefa. str. na donjem rubu ulomka je cik-cak obrubna linija. br. 285. s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. 177 . pronađen “Na Andriji”. Petra Velikoga: Dubrovačka predromanička katedrala i njezina skulptura. Infrared Spectroscopy: Fundamentals and Applications. Novi nalazi. Petra u Dubrovniku. kameni artefakt je poželjno smočiti vodom.  15   Miona Miliša. 19   D. str. Smith. restauracija i prezentacija kamenih arheoloških artefakata iz crkve sv. bolje uočiti polikromirani sloj na kamenu. 14   Ivica Žile.19 Rezultati analiza: Uzorak 1.

s motivom prepletenih kružnica unutar kojih su zvjezdoliki cvjetovi. U uzorku je dokazano i malo žutog okera (Fe(OH)3) te malo olovne bijele (2PbCO3Pb(OH)2). Nikoli na Prijekome. prezentiran je u sjevernom zidu crkve. Četiri elaitske crkve. i 12. O freskama 11. Uzet je uzorak slikanog sloja s lijevog polja pluteja. str. Igor Fisković. U navedenim uzorcima detektirani su sljedeći pigmenti: Žuti pigment: žuti oker. danas se nalazi u Sv. isto kao i kod analize ostataka polikromije na kamenu. 11a–c). Pigment – Crveni oker – Riječ je o istom pluteju navedenom u “Uzorku 5”. Uzorak 5.–10.  178 . 10b). kao najbližeg medija slikarstva relevantnog za usporedbu. pod vodstvom D. Pigmenti slikanog sloja freski određivani su XRF spektroskopom. te repa ptice. Dubrovnik – Split 2008. Uzorak 3. 9. stoljeće. 26. Oker pigment – Riječ je o ulomku navedenom u “Uzorku 1”. Odabrane su freske.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Uzorak 2. godine u Prirodoslovnom laboratoriju Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. u međuprostorima pleternih kružnica nalaze se ljiljani.–10. Vezivo je vapneno u svim uzorcima. 22. odnosno pigmenti s fresaka iz crkve Sv. vjerojatno ugljen crna. Ivana na Šipanu. Mudronje. Radi komparacije dobivenih rezultata analize polikromije s navedenih kamenih ulomaka. 63. str. Crveni pigment: crveni oker. željezni oksid. hidratizirani željezni oksid. Crni pigment: organska crna. Radovi instituta za povijest umjetnosti. oker. Crveni pigment – Riječ je o istom pluteju navedenom u “Uzorku 2”. Ukrasno polje dekorirano je motivom prepletenih troprutih kružnica unutar kojih su zvjezdoliki cvjetovi. Uzet je uzorak slikanog sloja s desnog polja pluteja. Pri uzorkovanju odabrani su oni pigmenti koji su se pojavili u analizama na polikromiranom kamenu (crveni.. Plavi pigment: kalcijev karbonat (CaCO3) i organska crna (C). sv..21 radi komparacije sastava pigmenata i bojanog sloja. Uzorak 4. 33. Zagreb 2009. Uzet je uzorak slikanog sloja s obrubne trake ukrašene bršljanovom viticom (Sl. plavi i bijeli). Fe2O3. Smećkasto-crveni pigment – Plutej. Bijeli pigment: kalcijev karbonat i olovna bijela. 9. uzeti su uzorci boja s predromaničkih fresaka. Nikole na Koločepu te iz Sv. vapnenac. Fe2O2 x nH2O. stoljeća u Dubrovniku i okolici. uzet je uzorak slikanog sloja sa stilizirane palmete.22 Uspoređivanjem spektara uzoraka 21   Željko Peković. Uzet je uzorak slikanog sloja sa samog cvijeta i šiljastih latica. Uzorak 6. pozadina unutar virovite ruže (Sl. 22   Analize su provedene 2012. Plavi pigment – Plutej. stoljeće. spoja dijagonalnih traka i kružnice. vapnenac.

  O  načinima  te  dostupnim  i  korištenim  metodama  analiziranja  pigmenata  usp. Pravi zaključci dobili bi se tek izradom laboratorijskih analiza svih navedenih ostataka polikromije. Osim na mozaicima. analogije za polikromiju kamene skulpture možemo promatrati u monumentalnom i knjižnom slikarstvu. mogla bi se nastaviti promišljanja o samom kontekstu polikromiranog motiva u cjelini crkvenog liturgijskog namještaja. već o sustavnom kopiranju ukupnog likovnog rješenja. trgovini pigmentima te konačnom izgledu predromaničke skulpture. zelene.  Dalmatinski  primjeri  reljefa  u  stilu  liutprandovske  “renesanse”. crvene i okera (oker je često mijenjao zlatnu). Klesarstvo u službi evangelizacije. Rezultat je jedan od argumenata za precizniju dataciju navedenih uzoraka.24 može se izdvojiti nekoliko zaključaka.. tako i polikromiju. 24   Osim ulomaka dubrovačke predromaničke skulpture na kojima su i rađene analize polikromiranog sloja iz  Arheološkog muzeja u Dubrovniku. Riječ je o pigmentima na vapnenoj podlozi ili s miješanim vapnenim vezivima. str. Predromaničko kiparstvo je s ranokršćanskih mozaika baštinilo kako motive.). Jakšić..edu/~cochinea/html-paper/a-baker-04-pigments. te tople ili žarke boje za bojanje samog ornamenta. pretežno hladni ili tamni za bojanje pozadine.25 Prizori na ranokršćanskim mozaicima u usporedbi s predromaničkim pleternim plutejima su ostali isti. str. u: Hrvati i Karolinzi: Rasprave i vrela. Uvidom u dostupne predromaničke pleterne ulomke sa sačuvanim tragovima polikromije.26 zaključivši da nije riječ o preuzimanju pojedinačnih ornamentalnih motiva..  http://www. Klesarstvo u službi evangelizacije. Ante Milošević.  Texas  2004. te u Arheološkom muzeju u Splitu.  u:  Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. 2..  Amy  Baker. sv. 27   Jakšić. 25   Nikola Jakšić. 179 . 26    Nikola  Jakšić.utexas. 399.23 može se vidjeti je li riječ o pigmentima jednakog kemijskog sastava (jednakih spektara). Nadalje.Miona Miliša.html  (pristup  ostvaren 15. Zbornik dana Cvita Fiskovića. ur. Oba slikarska izraza su koncipirana po načelima 23   U ovom istraživanju za analize svih deset uzoraka (6 pigmenata s polikromije na predromaničkoj skulpturi  i 4 pigmenta sa zidnih slika) je korištena rendgenska luorescencija ili rendgenska luorescentna analiza (XRF). svibnja 2013. napravljen je uvid i u izložene predromaničke reljefe u Arheološkom muzeju  u Zadru. Međuovisnost na ikonografskom planu između podnih mozaika i predromaničkih reljefa detaljno je obradio N. 196-200. Mogućnošću komparacije analiziranih uzoraka jednih s drugima. Zagreb 2008. Predrag Marković i dr. analiziranim istim analitičkim metodama detektiranja pigmenata). str. ur. Od boja prevladavaju osnovni tonovi.27 zatim njihovom cjelovitom prevođenju u jezik drugog medija kojemu je imanentna polikromija. 194-195.  Split 2000. Postizanju ukupne predodžbe o bojanim predromaničkim reljefima dodatno pomažu mozaici. mogu se raditi kvalitetne komparacije prikupljenih podataka te doznati zaključci o sastavu pigmenata. 403. čak i s istim temeljnim načelima u pristupu kompoziciji. u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.  Common  Medieval  Pigments. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa polikromije na kamenu te spektara pigmenata s fresaka iz predromaničkog perioda (naravno.ischool. Svi su predromanički reljefi bili obojani korištenjem pretežno osnovnih boja: plave.

biljnim. Takav inicijal često dominira čitavom stranicom. Kultura. a praznine ispunjene žutom. ili žutom bojom). Boje koje se pojavljuju pri dekoraciji inicijala iste su one boje koje nalazimo u uglovima kamenih ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom te iste one boje koje se pojavljuju u freskoslikarstvu tog istog razdoblja (zelena. str.28 ukrašene geometrijskim. Liber sequentiarum u samostanu sv. Biljni inicijali su koloristički slično riješeni. zauzimajući po visini prostor stupca i do 20 redaka. a odnos površine ispisanog dijela stranice i površine  stranice iznosi prosječno 1:2. Common Medieval Pigments. Iluminacija rukopisa. Iste proporcije i odnose vidimo i u knjigama. odnosa arhitektonskih elemenata u njima. neodoljivo podsjeća na iste motive koji se pojavljuju na liturgijskom kamenom namještaju. a na njegovu završetku cvjetić. početna slova pojedinih odlomaka. dakle. no kompozicijski se uklapa u cjelinu stranice. sv. proporcije u pleternim ukrasima liturgijskog namještaja. ti su inicijali najraskošniji oblik iluminacije u to doba. Franje u Šibeniku. Inicijali u pisanim izvorima iz tog razdoblja. Leksikon ikonograije. 13). rađeni su tako da je njihova osnovna kontura ispisana crnilom. Prosječna veličina stranice iznosi 160 mm širine i  220 mm visine. plava. 3. Vidi: Badurina. str.. odnosno pleterna dekoracija u inicijalima. mekši i pokretniji dojam. 1.29 Inicijali. str. dok veličina ispisanog dijela stranice iznosi 100 mm širine i 160 mm visine. znanost i umjetnost. iluminirani su tek skromnim inicijalima. dok su ostali izvedeni jarkim bojama među kojima prevladavaju crvena. ili je slovo ispunjeno crvenom bojom.30 Geometrijski ukrasi su često izvedeni zlatom (ili oker. u Biblia Sacra u samostanu sv. 411. Na krajevima tih slova često se unutar biljne spirale počinju pojavljivati životinjski dijelovi.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci predromaničkog stila. Franje u Šibeniku i u fragmentima pasionala u Rabu i Zagrebu. crvena. 28   O simbolici boja u liturgiji više u: Anđelko Badurina. Sve liturgijske knjige bile su iluminirane. 29   Anđelko Badurina. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. 32   Takve inicijale nalazimo u Liber moralium pape Grgura u dominikanskom samostanu u Dubrovniku. ali savijeni i spiralno isprepleteni dijelovi biljnog ukrasa daju im drugačiji. zelenom ili plavom bojom. 31   Baker. Profane knjige. Iluminacija rukopisa. a sve završava snažnom krivuljom glave ili repa nekakve imaginarne životinje ili ptice iz čijeg ždrijela ili kljuna kao ukras izlazi najprije izvijeni jezik. a zadebljani dijelovi ispunjeni crvenom bojom. str. 30   Visina ispisanog dijela stranice jednaka je širini stranice. u dominikanskoj Velikoj Bibliji u Dubrovniku. str. Zagreb 2000. žuta). uravnoteženu proporciju. Koloristički i kompozicijski gledajući. purpurna plava i zelena31 (Sl. 547. Vidi: Badurina. uglavnom kartulari. Iluminacija rukopisa u: Hrvatska i Europa. 547-550. 180 . životinjskim i ljudskim prikazima. Proporcionalan odnos možemo pratiti od arhitekure samih crkava. 546. jednako kao što se i za klesare pretpostavlja traženje uzora u rukopisima.32 Moguće je da su iluminatori inspiraciju potražili u kamenim pleternim reljefima s oltarnih pregrada ili drugih dijelova liturgijskog namještaja. Najsvečanije su bili iluminirani evanđelistari i misali.

stvarajući kompoziciju virovitih ruža i ljiljana. Isti. a ponekad je upotrijebljen namjenski rezan i obrađivan lokalni vapnenac.  Zagreb 1978. Isti “trokutić” pojavljuje se na desnoj strani vanjske kružnice – 4 trokutića. Križa u Ninu). Nikole u Dubrovniku:33 Desno središnje polje: Glavni motiv su dvije koncentrične kružnice i dvije ukrštene dijagonale te u nastalim poljima četiri ptice. te po unutarnjim bridovima samog okvira – 4 “trokutića”. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Bogati simbolizam u broju. izgledom podsjećaju na vrh glavice ljiljana. boji i vrsti motiva povezan je s kršćanskom liturgijom (svakim liturgijskim prostorom ili predmetom). te skulpturu istog perioda: Mladen Pejaković. analizirajući i sakralnu arhitekturu ranosrednjovjekovnog doba.Miona Miliša. steže 6 “obruča”. tamo gdje je bilo mogućnosti. Isti. ali i praktičnog rada majstora graditelja i klesara mogu se primijetiti već pri primarnim analizama motiva (Sl. Biljnu viticu koja se isprepliće. Omjeri i proporcije. U arhitektonskoj i skulpturalnoj dekoraciji sve su kompozicije temeljene na principu polazišta teološkog značenja. Proces izrade ranosrednjovjekovne kamene skulpture i karakteristike materijala Kameni materijal upotrijebljen za izradu pleternih komada liturgijskog namještaja u ranom srednjem vijeku. Devet je sačuvanih ljiljana nastalih među viticama koje čine virovite ruže. Lijevo središnje polje: Tu se nalazi biljna vitica koja. Kao primjer može poslužiti kratka geometrijska analiza kompozicije motiva na desnom i lijevom polju pluteja iz crkve Sv. njegovo značenje i simbolika u okviru onodobnih razmišljanja. 181 . uzastopna ponavljanja i suprotstavljanja. Interesantno je i primijetiti novonastali romb među prepletenom viticom i virovitim ružama. Omjeri i znakovi. Sačuvani dio okvira ima devet isprepletenih polukružnica.. Pejaković. načela su u kojima broj ima važno značenje. Pored ptice u gornjem i desnom polju nastalom među koncentričnim kružnicama i dijagonalama pojavljuju se dva “trokutića”. Broj iz svjetlosti (Starohrvatska crkvica Sv. Broj. Sačuvani dio okvira čine isprepletene 4 kružnice i 3 romba. ispreplićući se. Znakovi i značenja. 10f). čini šest virovitih ruža (sve sa 6 “latica”. Ta načela vide se u ritmičnoj i simetričnoj izmjeni motiva u skulpturi (i u arhitekturi). 33   Detaljne interesantne studije proveo je M. osim zadnje u donjem nizu sa 7 “latica”). korišten je kao sekundarna upotreba ranijih antičkih kamenih ulomaka.

preko pobožne namjere nekog donatora ili svećenika da sagradi ili obnovi crkvu skupa s uređenjem njene unutrašnjosti. U izvedbama različitih motiva. Predromaničko doba. može se pratiti tijek događaja vezan za nastanak neke kamene umjetnine. Detaljnije u: Rapanić. 37   Marasović. Pokušavajući predočiti slijed događaja od samog kamenoloma. 151. sv. inače karakteristične na predromaničkim reljefima. klesar radi na  svome zadatku.36 Prilikom istraživanja o klesarskim radionicama i skulpturi u crkvama te ostalim sudionicima u izgradnji.. 543-554. Dalmatia Praeromanica. str. Dalmatia Praeromanica. Archaeologia Adriatica.37 treba uvijek imati na umu tko je od navedenih sudionika u izgradnji odlučivao o dekorativnom programu skulpturalnog ukrasa. 155-160. str. svećenik je jedna od mogućih osoba koje koncipiraju program. Naznake za jednu terminološku i sadržajnu interpretaciju. danas imamo tumačenje likovnosti (odnosno likovno morfoloških analogija). U velikoj mjeri su povezani graditelj (projektant) te klesar koji izrađuje reljefne ukrase. Predromaničko doba. kao i sadržaju u natpisima. Proučavajući ranosrednjovjekovnu skulpturu.. preciznije rečeno u različitostima pri klesarskoj izvedbi. 2. i njihovu simultanu gradnju i dekoraciju skupa s nastajanjem samog arhitektonskog objekta. 36   Nikola Jakšić. str. Arhitekt – graditelj – klesar. 34   Rapanić. Majstori su putovali i izmjenjivali iskustva na širokom prostoru obale istočnog Jadrana i njenog zaleđa u skladu s općenito dinamičnijim protokom prometa tog doba. 35   Željko Rapanić. Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u Damaciji. a tek onda može biti riječ o likovnosti. 1. Graditelj razrađuje projekt u konstruktivnim pojedinostima.38 Funkcija pleterno ukrašenog kamenog namještaja je primarno liturgijske naravi. 133. Pogotovo ako promatramo primjerice segment prozorskih otvora. Klesarstvo u službi evangelizacije. a slikar se brine o oslikavanju unutrašnjosti. str. Tomislav Marasović.35 Sve to govori o širokom cirkuliranju predložaka za neke motive.  182 . Nakon namjere gradnje i izrade same skulpturalne dekoracije. jer klesari kao i drugi obrtnici putuju prema potrebama posla u nekoj sredini. 38   Svećenik određuje titulara crkve.34 Zato je suradnja među radionicama morala biti intenzivna i preklapati se na mnogim područjima. 164. str. do danas je diferencirano oko desetak klesarskih radionica koje djeluju istovremeno i u bizantskim gradovima na obali i u hrvatskom zaleđu. Zadar 2008. sv. a u ono vrijeme je majstorstvo klesara-kipara u raznim prilikama bivalo potisnuto zbog naglašenog isticanja religijskoga sadržaja. već gradskoj pripadnosti. nedjeljivih od arhitekture. Split – Zagreb 2008. 136. 200-213. str.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci U periodu ranog srednjeg vijeka etnička pripadnost u današnjem smislu nije imala važnosti jer se stanovništvo nije diferenciralo po nacionalnoj.

Temeljitu analizu načina međusobnog povezivanja elemenata kamene plastike u zajedničke cjeline napravila je F. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Postupak izrade liturgijskog namještaj Postupak izrade liturgijskog namještaja počinje s realizacijom nacrta i idejnom zamisli: 1.40 3. 31-35. Roman Building: Materials and Techniques. Hoc Tigmen. Izrada rupa za utore. 27. Petra Velikog tijekom 2009. Monfardin. 42   Adam. Montaža – sidrenje željeznim sponama (i trnovima zalivenima u olovo) kamenih elemenata međusobno i samog namještaja u arhitekturu.. str. u pluteju rupa u dnu za sidrenje u pod crkve. 5. koje se sastoji od nanošenja vapnenog veziva (podloge) i slojeva pigmenata odnosno boje. 39   Jean Pierre Adam. voditelja Ž. Priprema blokova rezanjem odgovarajućih dimenzija za pojedine kamene elemente namještaja. slijedila je montaža unutar samog sakralnog objekta. 14a i b). Ova faza odvijala se možda i paralelno s izradom fresaka na zidovima. 40   Vežić. Različita su konstruktivna rješenja spajanja kamenih elemenata sustavom klesarskih vezova i metalnih spona u cjelovitu strukturu. Pekovića. Tek tada je nastupila faza bojanja kamenih pluteja in situ. u koje će se sidriti metalni klinovi za montažu skulpturalno arhitektonskih dijelova (npr. godine. Moguće je da je isti majstor koji je oslikavao zidove bio i autor polikromiranog sloja na kamenim reljefima predromanike. 41   Istraživanja su provedena u okviru znanstvenog projekta Ministarstva znanosti. bez ulaska u obradu reljefa. Bojanje pleternih reljefa. Vještina klesanja je presudna. jer bi se u protivnom polikromija oštetila prilikom transporta i ugradnje kamenih reljefa u arhitekturu crkve.39 2.42 u materijalu što bližem izvornome kamenu. kao i majstor kao kompozitor motiva i prostora. Lončar. str. Autorica je posebnu pozornost posvetila konstruktivnim rješenjima ciborija koji je sustavom klesarskih vezova i metalnih spona među njima bio povezan u cjelovitu strukturu. London 2005. obrazovanja i športa Republike Hrvatske – “Graditeljsko naslijeđe dubrovačkog područja” (244-2440820-1604). 183 . nakon ugradnje.Miona Miliša. slijedeći tradicionalnu tehniku i koristeći izvorne alate za obradu kamena. 4. pri istraživanju i dokumentiranju opusa skulpture iz nekadašnje crkve Sv. Klesanje samih reljefa – podijeljeno je u tri faze izrade motiva (Sl. Roman Building. Nakon klesanja kamenih dijelova predromaničkog liturgijskog namještaja. str.41 javila se ideja o izradi replike. rupe na bočnim stranicama za vezivanje pluteja međusobno ili pluteja za pilastre). Razmišljajući o samom postupku izrade ranosrednjovjekovne skulpture u sakralnim prostorima. 87-90.

43 Za vrijeme trajanja klesarskog postupka. nakon što je završen preplet. Nikole u Dubrovniku44 (Sl. godine. čija se razina s lica spušta u pozadinu na željenu dubinu. 10a-d).. 14a i b). na Odsjeku za konzervaciju i restauraciju kamena Umjetničke akademije u Splitu. Uzorci kamena pluteja iz Sv. danas se nalazi uzidan u sjeverni zid crkvice Sv. Vedran Kundić. 15). sv. Starohrvatska prosvjeta. Miona Miliša. Zadnji korak je profiliranje vitica. vjerovanjima i liturgijskim pravilima u minulim vremenima predromanike. 14c). s. 2012. Crkva sv. 41. njihova raščlamba na prutove. III. 44   Željko Peković.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Povod za izradu kamene replike predromaničkog pluteja bila je mogućnost izračuna vremena koje je bilo potrebno za izradu ovoga i ostalih sličnih pleternih reljefa. što možemo promatrati i na primjerima nedovršenih ukrasa nekih elemenata predromaničkih reljefa. http://vimeo. Time se iscrtavaju konture uzorka i ravnaju bočne strane vitica (Sl. Mjerenje vremena za izradu predromaničkog crkvenog kamenog namještaja. 21.com/80348789 (pristup ostvaren 15. 159-170. izašla na idućoj strani te se vratila na prvotnu dubinu. Nikole na Prijekom. Starohrvatska prosvjeta. sv. Sljedeći korak je isprepletanje vitica na mjestima njihova križanja. Analize je proveo D. Mudronja.). Uzorci predstavljaju bioklastične (biomikritne do biosparitne) vapnence tipa pekston do grejnston (najvjerojatnije iz geološkog razdoblja Gornja kreda). Split 2014. Split 1991. str. Kundića. godine. Video materijal se  može pogledati na: http://vimeo. Nikole analizirani su mineraloško-petrografskom analizom (Sl. neizbježno je približavanje izvornom majstoru-klesaru. 184 .  45   Rad je predstavljen na izložbi u podrumima Dioklecijanove palače u ožujku 2013.com/80265933. nastao je popratni videomaterijal klesanja replike desnog ukrasnog polja ovog pluteja. Ova faza u izradi pleterne dekoracije obavlja se ravnim dlijetima. Plutej čija je replika napravljena. 43   Detaljnije obrađeno u: Ivo Donelli. ravnim ili oblim u zavisnosti o tlocrtnoj zakrivljenosti pojedine vitice. Uklanjanje kamena iz praznina među uzorkom izvodi se špicom. u laboratoriju HRZ. Mikropreparati analiziranih uzoraka snimljeni su na polarizacijskom mikroskopu Olympus BX 51. gdje se jedna spušta na nešto nižu razinu od druge da bi.45 Pri izradi pleterne dekoracije postoji više faza. Izradom diplomskog rada V. III. što se obavlja također pomoću ravnih dlijeta (Sl. a poravnavanje bočnih strana provodi se dlijetima. Prije same analize uzorci su snimljeni stereomikroskopom Leica MZ 95. s. Prvi korak u procesu je obrada međuprostora vitica odnosno pozadine uzorka. Nakon što se predložak prenese na površinu kamena započinje njegova kamenoklesarska obrada. svibnja 2014.a u Zagrebu. (u tisku).

i paraleno pigmenata s fresaka. Izradom ujednačene baze podataka rezultata analiza laboratorijskih istraživanja. trgovini pigmentima. mikropresjeci. mogli bi se donositi kvalitetni zaključci. Chemical Science and Conservation. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Umjesto zaključka: planovi za nastavak istraživanja Za nastavak istraživanja bilo bi najpoželjnije uzeti uzorke pigmenata u svim ranosrednjovjekovnim crkvama gdje su evidentirani tragovi polikromije na kamenu. 46  David Burgess. Pogotovo danas kada se računalnim programima može učiniti puno bez ikakve intervencije na samom ranosrednjovjekovnom spomeniku moguće su različite metode prezentacije polikromije. 185 . Na isti način nužno je. zatim pigmenata iz ranijih i kasnijih vremenskih epoha. str.. Petrografskim analizama kamena mogla bi se utvrditi lokacija kamenoloma iz kojih potječe materijal. London 1990. mineraloškopetrografske analize). no možda i nude odgovori o dataciji ulomaka. Komparacijom analiziranih uzoraka (odnosno rezultata analize sastava pigmenata. IRS. ujedno i raditi dokumentacija o sastavu uzorkovanih pigmenata. što je potrebna predradnja eventualnim budućim radovima na zaštiti te vrste spomeničke baštine. načinjeni mikropresjeci. 59. formiranje baze podataka s uzorcima kamena (fotografije.46 dobio bi se kvalitetan uzorak za usporedbu. Na taj način stvarala bi se baza podataka analiziranih pigmenata. te analizirani metodama FTIR. nužna je i prezentacija izvornog izgleda predromaničkog liturgijskog namještaja za vrijeme njegove funkcije u sakralnim objektima. pravi kontekst dobiva se tek usporedbom analize ostalih pigmenata iz istog perioda. jer sama analiza za sebe ne govori mnogo. procesima izrade samih artefakata. načina izrade preparacije i polikromije). U konačnici. Detektiranjem vrsta pigmenata otvaraju se neka nova pitanja. i ništa manje značajno. XRF). mikroskopsko uvećanje.Miona Miliša. bojom im je dodatno naglašeno značenje. odnosno baza uzoraka polikromije (uzorci bi bili obrađeni fotografski. U bojama pojedinih motiva leže dijelovi odgovora o njihovom značenju i simbolici.

Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 1 a. 186 .

Miona Miliša. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 1 b. 187 .

Slika 2 b. 188 .Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 2 a.

Slika 3 c. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 3 a.Miona Miliša. 189 . Slika3 b.

190 .Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 4. Slika 5.

Miona Miliša. Slika 6 b. 191 . Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 6 a.

192 .Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 7. Slika 8 (1).

193 .Miona Miliša. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 8 (2).

194 .Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 9 a.

Miona Miliša. 195 . Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 9 b.

Slika 10 b.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 10 a. 196 .

Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 10 c.Miona Miliša. 197 . Slika 10 d.

Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 10 e. Slika 10 f. 198 .

Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 11 a.Miona Miliša. 199 .

200 .Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 11 b.

Slika 12 a. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 11 c.Miona Miliša. 201 .

Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 12 b. Slika 13. 202 .

Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Slika 14 a.Miona Miliša. Slika 14 b. 203 .

Slika 15.Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci Slika 14 c. 204 .

polychromy on stone. In understanding these phases we can reach new conclusions on the Pre-Romanesque sculpture. a part of the liturgical fitting) to which the relief belonged to. painters and other craftsmen circulated from the Byzantine town centres to the Croatian hinterland. but also some secondary details) on Pre-Romanesque reliefs the main motif can be discerned with certainty from the ancillary one and thus provide us with a step forward in understanding motifs. Keywords: Pre-Romanesque stone sculpture. regardless if it belonged to the Byzantine towns by the sea or in their hinterland. it can take us that much closer to the time of creation of the artwork. draughtsmen. clergy and stone-cutter must not be overlooked.Miona Miliša. always keeping in mind the context (sacral object. Gathered statistical data of the stone cutting process can serve with calculating the time needed for the decorations construction of the other pieces of stone fitting that correspond to the Pre-Romanesque period and style and that are made by the traditional stone cutting technique. The chemical analysis of the dye composition can differentiate the background of the said dye. wattle compositions. dye. medieval craftsman-stone-cutter 205 . traditional stone cutting techniques. donor. Interweaving and cohesion of the role of the client. Giving importance to polychromy remnants (not just the visible ones. their mutual relations and meaning. blacksmiths. Stone-cutters. By going through each phase of creating an individual piece. An additional perspective is achieved by constructing an individual artefact as a replica of the original Pre-Romanesque fragment. builders. Interpretacije predromaničke pleterne skulpture iz aspekta polikromije i postupka izrade samih kamenih reljefa Miona Miliša Interpretation of the Pre-Romanesque wattle sculpture from the aspect of polychromy and the construction method of the stone relief SUMMARY The research of stone creation of sacral objects from the Pre-Romanesque period begun actively at the end of the nineteenth century. By broadening the perspectives on the processes of creation of some artwork one reaches new conclusions and views on wattle reliefs.

hist. Zadar Prof. Zagreb Dr. Dražen Nemet doktorand povijesti. Zadar Prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Zagreb Mr. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Split Prof. doktorandica povijesti. Goran Bilogrivić Odsjek za povijest. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.SURADNIcI: Dr. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Split Prof. Tomislav Matić Odsjek za povijest. Miona Miliša Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Zagreb 229 . Zagreb Prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. mag. Zagreb Dr. Ivan Missoni doktorand povijesti. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Goran Budeč Odsjek za povijesne znanosti ZPDZ HAZU. Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru. Rijeka Lucijana Lasić Nekić. Zagreb Dr. mag. Tonija Andrić Odsjek za povijest. Zagreb Antun Nekić. Sveučilište u Zadru. Kosana Jovanović Odsjek za povijest. Tomislav Galović Odsjek za povijest. Umjetnička akademija u Splitu. Suzana Miljan Odsjek za povijesne znanosti ZPDZ HAZU. Zagreb Dr. Hrvatsko katoličko sveučilište. Ivan Botica Staroslavenski institut. hist.