Asistent u nastavi

Olivera Lekovi

REZIME

Reforma obrazovnog sistema predvia pruanje razliitih oblika pomoi djeci sa

smetnjama u razvoju i tekoama u uenju. Jedna od mogunosti je angaovanje asistenta
u nastavi kao pomoi djetetu u cilju lake integracije u redovan obrazovni sistem i
drutvene integracije kroz lini, kulturni i duhovni razvoj djeteta.
Opravdanost ukljuivanja asistenata je mnogo, a primarno je ostvarivanje prava
svakog djeteta na kvalitetno obrazovanje. Proces postizanja prakse koja podrava
asistenciju kroz prizmu timskog rada je dugotrajan, zahtjevan i u mnogim etapama spor,
ali za nejga ne postoji alternative.
Asistentova uloga da prua tehniku pomo djetetu s posebnim obrazovnim
potrebama, odnosi se i na saradnju sa nastavnikom i itavim odjeljenjem, zavisno od
potreba u datom trenutku. Boravak djeteta u koli tako je manje stresan za dijete,
nastavnika i itavo odjeljenje.
Meutim, i pored svih do sada preduzetih mjera od strane nadlenih organa i
obrazovnih ustanova u cilju dostizanja to veeg stepena inkluzije i nastojanja da se
zakonska regulativa dosljedno implementira, ne postoje svi uslovi za primjenu odredbe
Asistent ueniku u nastavi, l. 30a Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa
posebnim obrazovnim potrebama. Od znaaja bi bilo kad asistencija u nastavi ne bi bila
zakonom odreena kao volonterski rad, jer je djetetu, kome je dodjeljena asistencija,
najee neophodna dua i kontinuirana podrka u radu. Neophodno je i promjeniti
odluku da na nivou kole ima se pravo na jednog asistenta, ve broj asistenata treba da je
u skladu sa potrebama kole.
Sve ove korake je neophodno sto prije sprovesti jer znamo da je asistent u nastavi
jedan od preduslova kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja. Izmeu ostalog, pitanje
obrazovanja djece sa smetnjama u razvoju je pitanje ljudskih prava i drutvene
ukljuenosti.
Kljune rijei: inkluzivno obrazovanje, asistent u nastavi, prava djeteta

UVOD
Inkluzija podrazumjeva promjenu. To je beskrajan proces unapredenja uenja i
uea svih uenika. To je ideal ka kome kole mogu teiti, ali koji nikada nije u
potpunosti ostvaren. Inkluzija postoji im zapone proces unapreenja uea uenika u
kolskoj zajednici. Uee znai uenje sa drugima i u saradnji sa njima u okvirima
zajednikog iskustva. Ono zahtjeva aktivno angaovanje u uenju i iznoenju sopstvenih
iskustava i stavova o obrazovanju. Uz to, uee podrazumjeva i da je svaki uenik
prepoznat, prihvaen i vrednovan onakav kakav jeste. Inkluzivna kola je kola u razvoju.
Razvoj inkluzivnog pristupa nastavi i uenju potuje razlike i zasnovan je na
razlikama izmedu uenika. Ovaj pristup podrazumjeva promjene u aktivnostima u
uionici, nastavnikoj zbornici, kolskom dvoritu, kao i u odnosu sa roditeljima uenika.
Da bi ukljuili bilo koje dijete u obrazovanje, moramo imati u vidu cijelu njegovu linost.
To se esto zanemaruje jer smo usmjereni samo na nedostatak ili posebnu potrebu djeteta.
Razlike izmedu uenika u interesovanjima, vjetinama, znanjima, porijeklu, maternjem
jeziku, sposobnostima ili nedostacima mogu biti sredstvo za podrku uenju.
Umanjivanje prepreka uenju i ueu, podrazumjeva pokretanje svih postojeih
sredstava koja postoje u koli i zajednici. Postoje bogata znanja u samim kolama, kako se
moe unaprijediti uenje i uee uenika, koje obino nije u potpunosti iskorieno.
Jedan od naina umanjivanja prepreka uenju i ueu uenika sa posebnim
obrazovnim potrebama je ukljuivanje asistenta u nastavi, to je i tema ovog rada.

1. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE - ZAKONSKI OKVIR

Domaa dokumenta koja su odredila i jasno definisala pravac razvoja kvalitetnog i

dostupnog obrazovanja za sve su vaei zakoni i sva dokumenta je usvojila Vlada Crne
Gore.
Vlada Crne Gore usvojila je dokumenta koja daju prioritet razvoju obrazovanja,
naroito razvoju inkluzivnog obrazovanja:

Strategija inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori (2014-2018);

Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama

(2010);

Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori (2008-2016);

Nacionalni akcioni plan Dekada inkluzije Roma 2005-2015;

Strategija za poboljanje poloaja RAE populacije u Crnoj Gori (2008-2012);

Strategija inkluzivnog obrazovanja (2008-2012);

Strategija smanjenja siromatva i socijalne iskljuenosti (2008-2012);

Ustav Crne Gore, 2007;

Strateki plan reforme obrazovanja za period 2005-2009;

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju EU, 2007;

Strategija za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti, 2003; Inovirana

verzija (jul 2007);

Nacionalni plan akcije za djecu (NPAD), 2004;

Knjiga promjena, 2001.

3

U navedenim dokumentima obrazovnom sistemu su date smjernice i preporuene

mjere i radnje koje treba preduzeti u cilju obezbjeivanja obrazovanja djece i omladine sa
posebnim obrazovnim potrebama u skladu s njihovim interesovanjima, mogunostima i
potrebama.
Reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori poela je uspostavljanjem osnovnih
principa, definisanih dokumentom Knjiga promjena (2001), koja je posluila kao
osnova za kreiranje dugorone vizije budueg obrazovnog sistema.
Naa drava je lanica Savjeta Evrope, tijela u kome sve drave lanice aktivno
promoviu i primjenjuju nacionalne standarde obrazovanja i vaspitanja utemeljene na
brojnim dokumentima Ujedinjenih nacija i dokumentima koji su iz njih proistekli:
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Svijet po mjeri djeteta, Milenijumski ciljevi
razvoja Ujedinjenih nacija, Kongres UNESCO-a, Salamanka dokument i dr.

2. ANGAOVANJE ASISTENTA U NASTAVI

Crna Gora gradi sistem inkluzivnog obrazovanja u kojem uitelj sa ostalim
saradnicima i pomonicima u proces uenja ukljuuje svu djecu sa razliitim
individualnim potrebama, a okruenje je manje restriktivno i bolje prilagoeno potrebama
sve djece.
Reforma obrazovnog sistema predvia pruanje razliitih oblika pomoi djeci sa
smetnjama u razvoju i tekoama u uenju. Jedna od mogunosti je angaovanje i
asistenta u nastavi kao pomoi djetetu u cilju lake integracije u redovan obrazovni sistem
i drutvene integracije kroz lini, kulturni i duhovni razvoj djeteta.
U Crnoj Gori je, u kolskoj 2010/2011 godini, angaovano ukupno 99 asistenata u
nastavi, i to u:
Podgorici 27 asistenata u osnovnim kolama, 22 u predkolskim ustanovama;
Bijelom Polju 11 asistenata u osnovnim kolama, 4 u predkolskim
ustanovama;
Pljevljima 4 asistenta u osnovnim kolama, 2 u predkolskim ustanovama;
Nikiu 19 asistenata u osnovnim kolama, 5 u predkolskim ustanovama;
Herceg Novom 5 asistenata u osnovnim kolama, 5 u predkolskim
ustanovama.
Kao jedan od najboljih primjera dobre prakse u Crnoj Gori, u aktivnostima
angaovanja asistenta istie se NVO sektor u projektu Asistenti za djecu sa smetnjama i
tekoama u razvoju koja se koluju u redovnim kolama po inkluzivnom modelu koje
sprovode nevladine organizacije u Herceg Novom, Pljevljima, Bijelom Polju, Podgorici.
Ove aktivnosti su, za sada, podrane kroz Programe javnog rada Zavoda za
zapoljavanje. Takoe, po istom principu se u JPU Ljubica Popovi i JPU ina
Vrbica iz Podgorice, obezbjeuju asistenti, koji obavljaju tehniku pomo u vaspitnoobrazovnom procesu.
Pomo asistenta predstavlja znaajan doprinos u radu sa djecom koja imaju
smetnje u razvoju i tekoe u uenju. Asistent u nastavi ne pomae samo djetetu da
savlada nova znanja i vjetine, ve doprinosi lakem radu u uionici i kod nastavnika i
drugih uenika podstie toleranciju, razumijevanje i prihvatanje razliitosti to potiskuje
predrasude i stereotipe i spreava diskriminaciju.

Djetetu sa posebnim obrazovnim potrebama u toku pohaanja nastave moe se

obezbijediti asistent u nastavi, kao tehnika pomo u pogledu obezbjeivanja pristupa
obrazovanju i obrazovnom postignuu.
Komisija odreuje rjeenjem kojoj se djeci obezbjeuje tehnika pomo. Asistent
u nastavi obavlja tehniku pomo, po pravilu, kao volonterski rad, u skladu sa posebnim
zakonom.1
Zakonska norma koja propisuje mogunost dodjeljivanja asistenta u nastavi, kao
oblika pomoi djetetu sa smetnjama u razvoju i tekoama u uenju, je jedan od naina
lake integracije djeteta u redovan obrazovni sistem.
Asistentova uloga da prua tehniku pomo djetetu s posebnim obrazovnim
potrebama, odnosi se i na saradnju sa nastavnikom i itavim odjeljenjem, zavisno od
potrebama u datom trenutku. Boravak djeteta u koli tako je manje stresan za dijete,
nastavnika i itavo odjeljenje.
Osoba koja obavlja posao asistenta mora imati zavrenu bar srednju kolu,
sklonost ka obavljanju ovog specifinog posla i dodatnu edukaciju.
Asistent u nastavi je jedan od preduslova kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

3. KADA UKLJUITI ASISTENTA U NASTAVI

Na osnovu procjene Komisije za usmjeravanje utvruje se predlog o usmjeravanju.

Ovim predlogom se odreuje obrazovni program djeteta, tj. obim i nain sprovoenja
dodatne strune pomoi kao i potreba za angaovanjem asistenta u nastavi. Pravilnikom o
normativima i standardima za finansiranje ustanova koje realizuju javnovaee obrazovne
programe uvedena je mogunost sistematizovanja radnog mjesta asistent u nastavi, u
skladu sa Rjeenjem o usmjeravanju u obrazovni program.
Najnovija istraivanja koja su u Crnoj Gori raena, ukazuju da su stavovi
nastavnog osoblja po pitanju inkluzivnog obrazovanja sljedei: najvei procenat
prosvjetnih radnika je neodluan (48%), najmanje je onih koji imaju negativan stav
(22%), dok pozitivan stav ima tek 30% ispitanih prosvjetnih radnika.2
Upravo ovakvi stavovi nastavnog kadra uslovili su vee angaovanje asistenata u
nastavi tako da njihovi poslovi znatno prevazilaze angaovanje u vidu tehnike pomoi
koja je predviena zakonom.
Asistenti u nastavi, osim tehnike pomoi, priaju pedagoko-socijalnu pomo u
vidu pomoi u savladavanju gradiva, pomoi u izradi domaih zadataka, ponavljanju
nastavnih jedinica, pomo u socijalizaciji djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama,
njegovoj integraciji i unapreenju razvijanja njegove linosti.

4.ULOGA I DUNOSTI ASISTENTA U NASTAVI

1
2

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, l.30a

Vodi za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, str.33

Uloga asistenta u nastavi je viestruka. Asistent u nastavi prua tehniku pomo i

podrku u zavisnosti od djetetovih mogunosti, a sve sa ciljem postizanja to veeg
stepena samostalnosti djeteta.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece
sa posebnim obrazovnim potrebama (Sl. list CG, br. 45/10) ueniku sa posebnim
obrazovnim potrebama u toku pohaanja nastave kola moe obezbijediti asistenta u
nastavi, koji obavlja tehniku pomo, po pravilu, kao volonterski rad. Asistencija u nastavi
je zakonom odreena kao volonterski rad to nije dobro, jer je djetetu, kome je dodjeljena
asistencija, najee neophodna dua i kontinuirana podrka u radu. U naem drutvu jo
nije dovoljno razvijena potreba za volonterizmom, a i socio-ekonomska situacija u zemlji
nije povoljna za takav vid radnog angaovanja. Volonterskom radu se najee odazivaju
apsolventi srodnih fakulteta i penzionisana lica, ali njihovo angaovanje je uglavnom
kratkorono.
U dosadanjem periodu u oblasti tehnike podrke u nastavnom procesu u radu sa
uenicima sa smetnjama i tekoama u razvoju imamo primjere dobre prakse: projekat
Asistenti za djecu sa smetnjama i tekoama u razvoju koja se koluju u redovnim
kolama po inkluzivnom modelu.
Pokazalo se da angaovanje asistenata doprinosi boljoj inkluziji djece sa
smetnjama i tekoama u razvoju. Stoga je Ministarstvo davalo preporuke i saglasnost za
nastavak ovih aktivnosti.
Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za
ustanove koje realizuju javno vaee obrazovne programe omoguava da kola angauje
jednog asistenta u skladu sa rjeenjem o usmjeravanju. Odluka da na nivou kole ima se
pravo na jednog asistenta ne ide u korist uenika kojima je asistencija neophodna. To iz
razloga to neke kole trenutno nemaju uenika ili imaju jednog kome je neophodan
asistent, dok druge kole zbog veeg broja uenika imaju znatno veu potrebu za
asistentom.
Pravilnikom o nainu, uslovima i postupku usmjeravanja djece sa posebnim
obrazovnim potrebama preporueni su asistenti za: djecu sa teim i tekim tjelesnim
smetnjama, sa umjerenim mentalnim smetnjama, djecu bez vida slijepu djecu, djecu sa
najteim i potpunim gubitkom sluha, djecu sa teim do tekim govorno-jezikim
smetnjama i djecu sa autizmom. Na ovaj nain se u skladu sa realnim mogunostima i u
opravdanim sluajevima omoguava ovakav vid tehnike podrke u uionici.
Poslove i zadatke asistenta odreuje struni tim kole uz pomo spoljnih saradnika
i uz konsultacije sa roditeljima djeteta; asistent prua tehniku pomo, roditelj ukazuje na
posebnosti, a struni tim kole odreuje nivo podrke pojedinom ueniku. Posao asistenta
u radu sa djetetom koje ima smetnje u razvoju zapoinje prije poetka nastave. Naime,
asistent uvijek dolazi u kolu prije djeteta kojem je podrka. On je neko ko prvi doeka
dijete i preuzima ga od roditelja, da bi ga pripremio za poetak nastave.
Sva podrka prua se u mjeri u kojoj je to potrebno ovisno o sposobnostima
uenika i podstie se osamostaljivanje u okviru mogunosti uenika.

5. RAZLOZI ZA UVOENJE ASISTENCIJE U NASTAVI

Temeljni cilj implementacije asistenta u nastavu jeste olakavanje procesa

inkluzije uenika s posebnim potrebama u primarno obrazovanje, kao i poveanje same
mogunosti upisa ovih uenika u redovne kole. Time se ujedno unaprijeuje kvalitet
njihovog kolovanja, jer se obrazovanje sprovodi u njihovim prirodnim socijalnim
okruenjima.
Kome sve je asistent potreban? Odgovore moemo izraziti slijedeim reenicama:
ueniku s posebnim potrebama (za ukljucivanje u razred, savladavanje
socijalnopsiholokih prepreka)
uitelju i drugim strunjacima (kreiranje ciljeva, zajednika izrada individualnog
plana rada sa uenikom, realizacija planiranog sa uiteljima i drugim strunjacima
direktnim radom sa uenikom, povratna informacija...)
kurikulumu (u skladu sa sposobnostima uenika)
koli (rad u timu, uee u ivotu kole, poznavanje pravila u koli)
Asistent u nastavi, takoe e doprinositi i uspjenijoj socijalizaciji uenika s
tekoama u razvoju, uz nastavnika e podsticati prihvatanje razliitosti, ne samo
unutar odjeljenja, ve i na planu ustanove, pomagae uenicima u traenju i nadogradnji
vlastitih potencijala te jaanju linosti. U inkluzivnim razrednim okruenjima uenik
se prirodno i spontano ukljuuje u zajedniki ivot u kojem participiraju djeca razliitih
sposobnosti i potreba.
Ukljuivanjem djece s posebnim potrebama u redovne kole postie se:
-

socijalizacija djece s tekoama u razvoju;

integracija djece s tekoama u razvoju;
bolji stav uitelja prema integraciji djece s tekoama u razvoju;
odrastanje djece s posebnim potrebama u prirodnoj okolini;
prihvatanje razliitosti;
razvoj tolerancije;
hrabrost u traenju i primanju pomoi od drugih;
razvoj kompletne linosti;
jaanje linosti djece s tekoama u razvoju.

Da bi pojedinom ueniku bio dodijeljen asistent, potrebna je saglasnost

kole, saglasnost uenikovih roditelji, ali nuno mora biti zadovoljen i izvor
financiranja asistenta, to je najee problem jer ukljuivanje asistenta u nastavu
zakonom jo uvijek nije regulisano.

6. EDUKACIJA ASISTENTA U NASTAVI

S obzirom na injenicu da pomo asistenta u nastavi uveliko prevazilazi

predviene tehnike asistencije, potrebu za dodatnom edukacijom asistenata u Crnoj Gori
prepoznao je nevladin sektor.
Tako su u organizaciji NVO "Staze" organizovane edukacije asistenata za rad sa
djecom sa smetnjama u razvoju. Edukacije su pomogle asistentima da ovladaju mnogim
vjetinama rada sa djecom i dobiju uputstva kako da prevaziu neke probleme koji se
7

mogu pojaviti u njihovom radu. Pored vjetina i dodatnih kompetencija asistenti su

ovladali izradom i praenjem individualnih razvojnih planova kao veoma vanim
instrumentom obrazovanja djece sa smetnjama po inkluzivnom modelu.
Jo efikasniju edukaciju i osposobljavanje asistenata onemoguava nedostatak
odgovarajue literature za asistente, kao i nepostojanje kordinatora za asistenciju u koli
koji bi redovno vrio superviziju asistencije. Na taj nain asistenti bi imali mogunost da
dobiju korisne savjete, smjernice, uputstva i da razmjene iskustva.

7. HRVATSKI MODEL ASISTENCIJE U NASTAVI

Na konkursu Ministarstva obitelji, branitelja i meugenaracijske solidarnosti, a uz
suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta pokrenut je projekat Asistent u
nastavi. Istraivanjem je obuhvaeno prvo polugodite kolske godine 2006/2007. i u
projekat je bilo ukljueno 10 kola sa 21-im uenikom s vie od 5.500 asova rada
asistenata.
Evaluacija ankete koju je ispunilo nastavno osoblje na skali 1-5 pokazala je da:
1. su lino zadovoljni provedenim projektom (4,86)
2. je odravanje nastave jednostavnije (4,86)
3. je smanjen stres nastavnog osoblja (4,64)
4. je smanjen stres uenika s posebnim potrebama (4,75)
5. su poboljane socijalne vjetine uenika s posebnim potrebama ( 4,60)
6. postoji napredak u savladavanju kolskog gradiva ( 4,60)
7. se poveala samostalnost uenika (4,03)
8. su zadovoljni komunikacijom s asistentima (4,86)
9. ih prisustvo u razredu ne ometa (3,81)
10. su zadovoljni komunikacijom s roditeljima (4,28)
11. su zadovoljni komunikacijom s uenikom (4,72)
12. su zadovoljni komunikacijom s voditeljima projekta (4,59)
13. se osjeaju kompetentno za rad s djecom s posebnim potrebama (3,62)
14. je projekat ispunio svrhu (4,68)
15. je edukacija bila odgovarajua (3,76)
16. postoji potreba za specijalnim temama edukacije (4,35)
17. projekat treba nastaviti (4,96)
Projekat je sufinansiran s pozicije sredstava dobijenih na konkursu Ministarstva
obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, te u posljednje vrijeme manjim
dijelom, Hrvatske lutrije.
Opti koncept sistema podrke prilagoen hrvatskim uslovima sadri podrku
putem savjetovanja u koli koja su obavezna najmanje jednom sedmino u trajanju od dva
sata, te putem redovnih jednomjesenih grupnih supervizija za asistente. Superviziju vode
iskusni strunjaci. Ovdje asistenti imaju mogunost da podijele svoja iskustva iz proteklog
mjeseca, da uju iskustva drugih kolega i zajedno sa strunjakom koji vodi superviziju
nau rjeenja za postojee nedoumice u radu, te da isplaniraju tok rada u iduem mjesecu.
Hrvatski model razlikuje tri koraka koja kandidati moraju proi kako bi postali
asistenti u nastavi: 1) intervju i selekcija kandidata, 2) edukacija, 3) rad u odjeljenju.
Edukacija se sastoji od osnovne edukacije o posebnostima rada s uenicima s
tekoama u razvoju, grupne supervizije i literature za asistente.
8

Rad u odjeljenju ima dvije faze: upoznavanje s kolektivom kole i uenicima u

odjeljenju, te saradnja s uiteljom uz podrku lanova Mobilnog strunog tima i
koordinatora za asistente kole.
U sklopu hrvatskog modela podrke ukljuivanju djece s posebnim obrazovnim
potrebama u redovni sistem vaspitanja i obrazovanja, moraju biti zadovoljeni slijedei
uslovi kako bi se asistent mogao ukljuiti u direktan rad u odjeljenju: odobrenje kole za
rad asistenta, spremnost roditelja za podrku ueniku, imenovani koordinator kole za
asistente, osigurani lanovi Mobilnog strunog tima za kontinuiranu podrku uiteljima i
asistentu, redovna supervizija lanova MST-a te redovna supervizija asistenata.
Izvorni engleski model istie kako asistent u nastavi, iji je zadatak rad s
uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, ima pristup nizu izvora kojima zadovoljava
vlastite potrebe:
pristup informacijama o posebnim obrazovnim potrebama i specifinostima
uenika kojem prua podrku;
pristup informacijama o metodama i strategijama rada koje e dati najbolji
mogui rezultat u radu s odreenim uenikom;
pristup lanu mobilnog strunog tima, uitelju ili drugom asistentu u nastavi
koji mu moe dati smjernice ili odgovoriti na pitanja;
pristup informacijama o ulozi asistenta u nastavi u pruanju podrke ueniku
s posebnim obrazovnim potrebama, pruanju podrke uitelju, njegovoj ulozi
u kreiranju nastavnog plana i programa i pruanju podrke koli (Halliwell,
2003).
Po istom modelu navodi se da asistent u nastavi pomae ueniku s posebnim
obrazovnim potrebama tako to podstie njegovo sudjelovanje u socijalnim i vaspitnoobrazovnim procesima u koli, nastoji omoguiti ueniku da postane neovisan u uenju u
to veoj mjeri te pomae savladavanju standarda dostignua uenika s posebnim
obrazovnim potrebama (Halliwell, 2003).

ZAKLJUAK

S novim spoznajama mijenjaju se temeljni pedagoki ciljevi, orjentacije,

didaktike koncepcije i dominantne strategije uenja i poduavanja. Jedan od
dugoronih ciljeva je i postojanje radnog mjesta Asistenta u nastavi za uenike s
posebnim potrebama u okviru sistema inkluzivno obrazovanje. Inkluzivna
obrazovanje omoguava obrazovanje velikog broja djece u njihovim prirodnim
socijalnim okruenjima (porodica, prijatelji, matina kola)
Potreba dananjih razrednih odjeljenja ukazuje na nunost podrke asistenta u
nastavi, to znai da bi njihov status trebao dobiti i zakonsku regulativu kojom bi se
regulisao njihov status i finansiranje. Modeli finansiranja asistenta u nastavi nisu
nepoznanica u zemljama Evropske unije i valjalo bi ih prilagoditi naim uslovima.
Uvoenjem asistenta u nastavi mijenjaju se uslovi kolovanja unutar odjeljenja. U
cilju osiguranja normalnog ivotnog ritma djece s tekoama u razvoju svi segmenti
drutva duni su dati doprinos njihovoj inkluziji u drutvo.
Ukljuenje asistenta trebalo bi poeti u sto ranijem ivotnom dobu, nastaviti
kroz osnovno i srednjokolsko obrazovanje, sve do zaposlenja kako bi inkluzija
bila kvalitetna u punom smislu te rijei.
Kada se govori o pruanju podrke, hrvatski model zauzima jasan stav da asistent
u nastavi treba biti oprezan u pruanju podrke ueniku s posebnim obrazovnim
potrebama kako se ne bi dogodilo da prua preobimnu podrku koja smanjuje prostor i
vrijeme ueniku za samostalan rad. Asistent je prisutan kako bi usmjeravao uenika,
podsticao njegovu panju i koncentraciju za nastavni as te prilagoavao gradivo
uenikovim potrebama, ali svakako mora dozvoliti ueniku da radi samostalno i da grijei
jer je to najdjelotvorniji nain da naui. Asistent u nastavi je ukljuen u direktan rad za
uenika, a nikako ne umjesto uenika.
Zato je nuno senzibilisati drutvo, potovati razliitosti, iriti pozitivnu stav
prema osobama sa invaliditetom. Ve je reeno, da djeca s tekoama u razvoju mogu i
ele doprinositi drutvu, a ne zavisiti od njega
Svakodnevno ivjeti i uvaavati razliitost svakog djeteta, potujui i razliito
kulturno, socio-ekonomsko porijeklo, nacionalnu, jeziku, rasnu raznolikost, veliki je
profesionalni izazov.
Uvoenjem asistenta u nastavi korak smo blie ostvarenju tog cilja.

Literatura
1. Bruner,J. (2000) Kultura obrazovanja. Zagreb:Educa
10

2. Greenspan, S. I. (2004): Zahtjevna djeca: Razumijevanje, podizanje i radost s pet

"tekih" tipova djece, Ostvarenje, Lekenik
3. Greenspan, S. I. i Wieder, S. (2003): Dijete s posebnim potrebama: Poticanje
intelektualnog i emocionalnog razvoja, Ostvarenje, Lekenik
4. Bruner, J. (2000) Kultura obrazovanja. Zagreb:Educa
5. Gardner, H. (2005), Disciplinirani um: Obrazovanje kakvo zasluuje svako dijete: S
onu stranu injenica i standardiziranih testova. Zagreb: Educa
6. Mutac, V. i Vii, M. (1996): Rad s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj koli
Prirunik za prosvjetne djelatnike, kolska knjiga, Zagreb
7. Knjiga promjena (2001): Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica, 2001.
8. Rijavec, Majda i Miljkovi, Dubravka (2003): Vodi za preivljavanje u koli, IEP,
Zagreb.
9. Katalog programa strunog usavravanja nastavnika za k. 2008-2009.godinu, Zavod
za kolstvo CG.
10. Marzano, R.J. (2006): Nastavne strategije, Zagreb, Educa.
11. Guberina-Abramovi,D. (2004): Prirunik za rad s uenicima s posebnim potrebama,
Zagreb, kolska knjiga.

11