ZAKON

O ZATITI IVOTNE SREDINE

I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se zatita ivotne sredine radi njenog ouvanja, smanjivanja
rizika za ivot i zdravlje ljudi, te osiguravanja i poboljavanja kvaliteta ivota, zatita svih
elemenata ivotne sredine, informisanje i pristup informacijama u oblasti zatite ivotne
sredine, planiranje i zatita ivotne sredine, strateka procjena uticaja i procjena uticaja na
ivotnu sredinu, postupak izdavanja ekolokih dozvola i spreavanja nesrea velikih
razmjera, sistem eko-oznaavanja i upravljanje zatitom ivotne sredine, finansiranje
aktivnosti u vezi sa ivotnom sredinom, odgovornost za tetu nanesenu ivotnoj sredini, kao
i prava i obaveze pravnih i fizikih lica koja obavljaju djelatnosti utvrene ovim zakonom.
lan 2.
Zatita ivotne sredine sprovodi se u cilju:
a) smanjenja koritenja, spreavanja optereivanja, zagaivanja i naruavanja
ivotne sredine, poboljanja i obnove oteene ivotne sredine,
b) zatite ljudskog zdravlja i poboljanja uslova ivotne sredine za kvalitet ivota,
v) odrivog upravljanja, ouvanja i zatite prirodnih resursa, racionalnog koritenja
resursa i takvog naina privrede kojim se osigurava obnova resursa,
g) usklaenosti socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske (u daljem
tekstu: Republika) sa zahtjevima za zatitu ivotne sredine,
d) meunarodne saradnje u zatiti ivotne sredine,
) pruanja mogunosti za inicijative i uee javnosti u djelatnostima koje imaju za
cilj zatitu ivotne sredine,
e) koordinacije privrede i integrisanja socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa
propisanim standardima za zatitu ivotne sredine i
) uspostavljanja i razvoja institucija za zatitu i ouvanje ivotne sredine.
lan 3.
(1) Svako lice ima pravo na zdravu ivotnu sredinu.
(2) Svako lice ima pravo na ivot u ivotnoj sredini podobnoj za zdravlje i
blagostanje, te je individualna i kolektivna obaveza da se zatiti i pobolja ivotna sredina za
dobrobit sadanjih i buduih generacija.
lan 4.
Odredbe ovog zakona odnose se na:
a) sve elemente ivotne sredine (vazduh, vodu, zemljite, biljni i ivotinjski svijet,
pejza, izgraenu ivotnu sredinu) i
b) sve vidove djelatnosti koje koriste prirodne resurse i optereuju ivotnu sredinu,
odnosno djeluju na ivotnu sredinu tako da predstavljaju opasnost od zagaivanja ivotne
sredine, zagauju ivotnu sredinu, ili imaju negativan uticaj na ivotnu sredinu (poput buke,
vibracija, radijacije, izuzimajui nuklearnu radijaciju, otpad itd.).

lan 5.
(1) Zatitu i unapreivanje ivotne sredine obezbjeuju, u okviru svojih ovlatenja,
Republika, jedinice lokalne samouprave, privredna drutva, preduzetnici, udruenja i
fondacije, kao i druga pravna i fizika lica, strune organizacije i druge javne slube.
(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana duni su da uvaju i unapreuju ivotnu sredinu.
(3) Republika uspostavlja sa Federacijom Bosne i Hercegovine i Brko Distriktom
saradnju i koordinaciju u okvirima zajednikih ciljeva i interesa zatite ivotne sredine.
(4) Republika uestvuje u meunarodnoj saradnji u oblasti zatite ivotne sredine.
lan 6.
Naela zatite ivotne sredine su:
a) naelo odrivog razvoja,
b) naelo predostronosti i prevencije,
v) naelo zamjene,
g) naelo integralnog pristupa,
d) naelo saradnje i podjele odgovornosti,
) naelo uee javnosti i pristup informacijama i
e) naelo zagaiva plaa.
lan 7.
Odrivost ivotne sredine podrazumijeva:
a) ouvanje prirodnog bogatstva tako da potronja obnovljivih materijala, vodenih i
energetskih resursa ne prelazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadoknaditi i da
potronja neobnovljivih resursa ne prelazi okvir u kojem se odrivi obnovljivi resursi
zamjenjuju,
b) da stepen zagaujuih materija koje se emituju ne prelazi mogunosti vazduha,
vode, zemljita da ih apsorbuje i preradi i
v) stalno ouvanje bioloke raznovrsnosti (biodiverziteta), ljudskog zdravlja,
kvaliteta vazduha, vode i zemljita, prema uslovima koji su potrebni za ivot ljudi, biljnog i
ivotinjskog svijeta.
lan 8.
(1) Kada prijeti opasnost od nepopravljive tete po ivotnu sredinu, nedostatak

naune podloge ne moe biti razlog za odgaanje uvoenja mjera predostronosti i

prevencije da bi se sprijeila dalja degradacija ivotne sredine.
(2) Koritenje ivotne sredine organizuje se i obavlja na nain koji:
a) rezultira najniim moguim stepenom optereenja i koritenja ivotne sredine,
b) spreava zagaivanje ivotne sredine i
v) spreava tetu po ivotnu sredinu.
(3) Pri koritenju ivotne sredine mora se ispotovati naelo predostronosti, to jest
paljivo upravljati i ekonomino koristiti elemente ivotne sredine, te svesti na najmanju
moguu mjeru stvaranje otpada primjenom reciklae nastalog otpada, odnosno ponovnog
koritenja prirodnih i vjetakih materijala.

(4) Korisnik ivotne sredine koji izaziva opasnost po ivotnu sredinu ili uzrokuje
tetu po ivotnu sredinu duan je da odmah obustavi radnju koja predstavlja opasnost ili
uzrokuje tetu.
(5) Ukoliko je teta nastala kao posljedica dosadanjih djelatnosti korisnika, korisnik
je duan da u to kraem roku otkloni i popravi nastalu tetu u ivotnoj sredini.
lan 9.
(1) Svaku djelatnost koja bi mogla da ima tetne posljedice po ivotnu sredinu
potrebno je zamijeniti drugom djelatnou koja predstavlja znatno manji rizik i opasnost po
ivotnu sredinu. Zamjena djelatnosti obavlja se i ukoliko su trokovi takve djelatnosti vei
od vrijednosti koje treba zatititi.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se pri koritenju proizvoda, dijelova
postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa, uz obavezno ograniavanje zagaivanja
ivotne sredine na izvoru.
lan 10.
(1)
Zahtjevi za visok nivo zatite ivotne sredine i poboljanje kvaliteta ivotne
sredine sastavni su dio svih politika i strategija kojima je cilj unapreivanje ivotne sredine,
a osiguravaju se u skladu sa naelom odrivog razvoja.
(2)
Svrha naela integralnog pristupa je spreavanje ili svoenje na najmanju
moguu mjeru rizika od tete po ivotnu sredinu u cijelosti.
(3)
Naelo integralnog pristupa obuhvata:
a) uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda,
b) predvianje posljedica u svim elementima ivotne sredine kao rezultata
djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i postojeih),
v) svoenje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju moguu
mjeru,
g) primjenjivanje optih metoda za procjenjivanje i poreenje problema u ivotnoj
sredini i
d) primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zatite
ivotne sredine i mjera usmjerenih ka izvorima kada su u pitanju emisije.

lan 11.
(1) Planiranje, upravljanje i monitoring ivotne sredine na nivou Republike postie se
saradnjom i zajednikim djelovanjem svih subjekata s ciljem zatite ivotne sredine, svako u
okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.
(2) Sprovoenje ciljeva koji se tiu ivotne sredine podstie se meuentitetskom
saradnjom i saradnjom sa Brko Distriktom, bilateralnim ili multilateralnim meunarodnim
sporazumima o zatiti ivotne sredine i drugim sporazumima o saradnji, kao i pruanjem
informacija i podrke u vezi sa zatitom ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim
zemljama.
lan 12.

(1) Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajui pristup informacijama

koje se odnose na ivotnu sredinu, a kojim raspolau organi uprave, ukljuujui i

informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim zajednicama, kao i
mogunost uestvovanja u donoenju odluka.
(2) Ministarstvo nadleno za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju (u daljem
tekstu: Ministarstvo) i jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: nadleni organi) duni
su da pomau i razvijaju svijest javnosti omoguavajui dostupnost informacija iroj
javnosti.
(3) Javnost ima pravo da uestvuje u postupcima koji se vode u skladu sa ovim
zakonom ili drugim propisima.
(4) Svako zainteresovano lice koje smatra da su mu povrijeena prava iz stava 3. ovog
lana ima pravo na zatitu u upravnim i sudskim postupcima.
lan 13.
(1) Zagaiva ivotne sredine (u daljem tekstu: zagaiva) plaa naknadu za

zagaivanje ivotne sredine u skladu sa propisom koji regulie finansiranje zatite ivotne
sredine, kada svojim aktivnostima prouzrokuje ili moe prouzrokovati optereenje ivotne
sredine, odnosno ako proizvodi, koristi ili stavlja u promet sirovinu, poluproizvod ili
proizvod koji sadri tetne materije po ivotnu sredinu.
(2) Zagaiva, u skladu sa propisom iz stava 1. ovog lana, snosi ukupne trokove
mjera za spreavanje i smanjivanje zagaivanja koji ukljuuju trokove rizika po ivotnu
sredinu i trokove uklanjanja tete nanesene ivotnoj sredini.
lan 14.
Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
a) bioloka raznovrsnost (biodiverzitet) je sveukupnost svih ivih organizama koji su
sastavni dijelovi ekolokih sistema, a ukljuuje raznovrsnost ivih organizama iz svih
izvora, ukljuujui izmeu ostalog kopnene i vodne eko-sisteme i ekoloke komplekse
kojima pripadaju; ovo ukljuuje raznovrsnost unutar vrsta, izmeu vrsta, ivotnih zajednica
i eko-sistema,
b) genetiki modifikovani organizam je organizam iji je genetiki materijal promijenjen
metodama savremene biotehnologije,
v) granine vrijednosti emisija su masa izraena u vidu specifinih parametara,
koncentracije i/ili nivoa emisija, koje nee biti prekoraene tokom odreenog perioda ili
odreenih perioda,
g) grupa proizvoda je bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa slinim namjenama koji se
kao takvi izjednaavaju u smislu upotrebe i zapaanja od potroaa,
d) ekoloka dozvola je odluka nadlenog organa donesena u formi rjeenja kojom se
utvruje da postrojenje ispunjava odreene uslove za izgradnju i rad cijelog postrojenja ili
dijela postrojenja, a moe obuhvatiti jedno ili vie postrojenja, na istoj lokaciji kojima
upravlja isto odgovorno lice,
) elementi ivotne sredine su zemljite, vazduh, voda, biosfera, kao i izgraena
(vjetaka ) ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti ljudskog faktora koji je uz
to i sastavni dio ivotne sredine,

e) emisija je direktno ili indirektno isputanje supstanci, u vidu vibracija, zraenja,

toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vie izvora i isputa u vazduh, vodu ili
zemljite,
) ivotna sredina je skup prirodnih i stvorenih vrijednosti iji kompleksni meusobni
odnosi ine okruenje, odnosno prostor i uslove za ivot,
z) zagaivanje je direktno ili indirektno unoenje supstanci, vibracija, toplote ili buke u
vazduh, vodu ili zemljite izazvano ljudskom aktivnou koje moe biti tetno po zdravlje
ljudi ili kvalitet ivotne sredine i moe da dovede do oteenja materijalnih dobara, ili da
narui ili omete uivanje i druge zakonite oblike koritenja ivotne sredine,
i) zadovoljavajue stanje je ispunjenost svih standarda kvaliteta ivotne sredine koji su
relevantni za lokaciju postrojenja, naroito oni koji se tiu zatite zemljita, vazduha i vode,
j) zainteresovana strana ili organ je fiziko lice sa prebivalitem ili pravno lice sa
sjeditem ili vlasnik, odnosno posjednik nepokretnosti sa sjeditem u podruju uticaja ili
podruju koje e vjerovatno biti pod uticajem, odnosno organ uprave ili drugi republiki
organ ili organ jedinice lokalne samouprave koji moe biti zainteresovan za planirani
projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja na ivotnu sredinu, s obzirom na svoje
specifine nadlenosti i odgovornosti, koje se odnose na zatitu ivotne sredine,
k) zainteresovana javnost je javnost na koju utie ili bi moglo uticati donoenje odluka
o izdavanju ili reviziji i obnavljanju dozvola ili uslova iz dozvola ili koja ima interes u
donoenju takvih odluka, u smislu ove definicije e se smatrati da interes imaju udruenja i
fondacije koja promoviu zatitu ivotne sredine,
l) zatita ivotne sredine podrazumijeva sve odgovarajue djelatnosti i mjere koje imaju
za cilj prevenciju od opasnosti, tete ili zagaivanja ivotne sredine, smanjenje i otklanjanje
tete koja je nastala, i vraanje na stanje prije izazvane tete,
lj) zemljite je povrinski sloj Zemljine kore smjeten izmeu stjenovite podloge i
povrine, a koje se sastoji od mineralnih estica, organskih materija, vode, vazduha i ivih
organizama,
m) znaajna promjena je promjena u prirodi ili funkcionisanju, ili proirenje postrojenja,
koja moe da ima znaajan negativan uticaj na ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,
n) imisija je koncentracija supstanci na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u
ivotnoj sredini,
nj) izvjetaj o stratekoj procjeni je dokument koji se prilae uz odreeni plan ili
program i sadri identifikaciju, opis i procjenu moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu
zbog realizacije plana i programa, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i
prostornog obuhvata plana i programa,
o) javnost je jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i njihova udruenja, organizacije ili
grupe,
p) koritenje ivotne sredine je djelatnost koja izaziva promjene u ivotnoj sredini, tako
da se koristi ivotnom sredinom u cijelosti ili nekim njenim elementom kao prirodnim
resursom ili isputajui supstance, odnosno energiju u ivotnu sredinu ili elemente ivotne
sredine u okviru propisa koji ureuju oblast zatite ivotne sredine,
r) mikroorganizmi su bilo koja mikrobioloka elijska ili neelijska cjelina, sposobna da
se replikuje ili prenosi genetiki materijal,
s) monitoring je sistem praenja stanja ivotne sredine, odnosno zagaivanja ivotne
sredine, praenje emisija i imisija, te prirodnih pojava,
t) najbolje raspoloive tehnike su najefektivniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti
i nain njihovog obavljanja koje ukazuju na praktinu pogodnost odreenih tehnika kako da
prue osnovu za granine vrijednosti emisija i druge uslove iz ekoloke dozvole, propisane u
cilju spreavanja, ili ako to nije izvodljivo, u cilju smanjenja emisija i uticaja na ivotnu
sredinu kao cjelinu,

) nesrea velikih razmjera/akcident je emisija velikih razmjera, poara ili eksplozije

usljed nekontrolisanih dogaaja nastalih tokom rada postrojenja koja predstavlja ozbiljnu
opasnost po zdravlje ljudi ili ivotnu sredinu, neposrednu ili odgoenu, unutar ili izvan
postrojenja, a koja ukljuuje jednu ili vie opasnih supstanci,
u) nosilac projekta je fiziko ili pravno lice, ukljuujui republike institucije i druge
ovlatene institucije na iji se zahtjev pokreu postupci utvreni ovim zakonom,
f) odgovorno lice je svako fiziko ili pravno lice koje u cijelosti ili dijelom rukovodi
radom ili kontrolie postrojenje ili lice na koje je preneseno ovlatenje za donoenje
ekonomskih odluka u oblasti tehnikog funkcionisanja postrojenja ili pogona,
h) opasnost je unutranje svojstvo opasnih supstanci ili fiziko stanje koje moe da
izazove tetu po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,
c) opasna supstanca je propisom odreena supstanca, mjeavina supstanci ili preparat u
vidu sirovine, proizvoda, nusproizvoda, taloga ili meuproizvoda, ukljuujui i one
supstance za koje je osnovano oekivati da bi mogle da nastanu u sluaju nesree,
) opasne lokacije su rudnici, nalazita nafte ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanje
plinom i taljenje, termoelektrane, koksne pei, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i
minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i skladitenje otpada,
postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda,
klaonice, bojare i koare, postrojenja za proizvodnju papira, brane i gasovodi ili naftovodi,
d) optereivanje ivotne sredine je emisija supstanci ili energije u ivotnu sredinu,
) planovi i programi su svi razvojni ili drugi planovi i programi, osnove, ukljuujui i
njihove izmjene, koje priprema i/ili usvaja organ na republikom ili lokalnom nivou, ili koje
nadleni organ priprema za odgovarajui postupak usvajanja u Narodnoj skuptini
Republike Srpske ili Vladi Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), odnosno u jedinici
lokalne samouprave, kao i planovi i programi koji se donose na osnovu posebnih propisa,
aa) projekat jeste projektovanje i izvoenje graevinskih i drugih radova, ukljuujui i
izgradnju postrojenja i drugih sistema i druge aktivnosti i djelatnosti u prostoru i
intervencije u prirodnom okruenju pejzaa,
ab) promjena u radu je promjena u prirodi, funkcionisanju ili proirenje postrojenja koje
bi moglo da izazove posljedice po ivotnu sredinu,
av) procjena uticaja na ivotnu sredinu je identifikovanje, opis i odgovarajua procjena u
odnosu na svaki pojedinani sluaj, u skladu sa odredbama ovog zakona, direktan i
indirektan uticaj nekog projekta na sljedee elemente i faktore: ljude, biljni i ivotinjski
svijet, zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza, materijalna dobra i kulturno nasljee i
meudjelovanje navedenih faktora,
ag) podruje uticaja je podruje ili dio prostora gdje je izazvan odreen stepen uticaja na
ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima ili koji moe da nastane kao rezultat
koritenja ivotne sredine,
ad) postrojenje podrazumijeva jedan ili vie pogona, jednu ili vie tehnikih jedinica na
jednom mjestu u kojima se obavljaju djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na
ivotnu sredinu ili gdje postoje opasne supstance. Pod postrojenjem se podrazumijeva i
obavljanje djelatnosti koja je neposredno tehniki povezana sa obavljanjem djelatnosti na
mjestu postrojenja i koja moe imati uticaj na nivo emisija, odnosno zagaivanja,
a) prirodni resurs je komponenta prirodne ivotne sredine, odnosno sastavni dio
prirodne ivotne sredine koji se moe koristiti da bi se zadovoljile potrebe drutva,
izuzimajui vjetaku ivotnu sredinu,
ae) referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama je dokument koji je rezultat
razmjene informacija i koji prvenstveno opisuje primijenjene tehnike, trenutne nivoe emisija

i potronje, tehnike koje se razmatraju za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, kao i

zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama i sve tehnike u nastajanju,
a) rizik je mogunost pojave odreene posljedice unutar odreenog perioda ili u
odreenim okolnostima,
az) standard kvaliteta ivotne sredine je propisani zahtjev koji se mora ispuniti u
odreenom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kako je propisano ovim
zakonom ili drugim zakonima,
ai) skladitenje je prisustvo neke koliine opasnih supstanci radi skladitenja, odlaganja
radi uvanja na sigurnom mjestu ili dranja na lageru,
aj) strateka procjena ivotne sredine je sistematski proces vrednovanja posljedica
predloenih planova, programa ili strategija na ivotnu sredinu da bi se jo u ranoj etapi
donoenja odluka uz ekonomska i drutvena razmatranja, ukljuila i razmatranja o ivotnoj
sredini,
ak) strateka procjena uticaja odreenih planova i programa na ivotnu sredinu je
priprema izvjetaja o stanju ivotne sredine, sprovoenje postupka konsultacija, uvaavanje
izvjetaja i rezultata konsultacija u postupku odluivanja i donoenja ili usvajanja odreenih
planova i programa, kao i pruanje informacija i podataka o donesenoj odluci,
al) supstanca je bilo koji hemijski element i njegova jedinjenja, uz izuzetak
radioaktivnih supstanci, genetski modifikovanih mikroorganizama i genetski modifikovanih
organizama,
alj) udruenja i fondacije koja promoviu zatitu ivotne sredine su organizacije koje se
bave zatitom ivotne sredine i koje su se svojim statutima opredijelile da promoviu zatitu
ivotne sredine (u daljem tekstu: udruenja i fondacije) i
am) uticaj na ivotnu sredinu je promjena u ivotnoj sredini nastala koritenjem i
optereivanjem ivotne sredine.
II ZATITA ELEMENATA IVOTNE SREDINE
lan 15.
(1) Zatita elemenata ivotne sredine podrazumijeva zatitu kvaliteta, kvantiteta i
njihovih zaliha, kao i ouvanje prirodnih procesa unutar elemenata i njihove prirodne
ravnotee.
(2) Elementi ivotne sredine moraju biti zatiene pojedinano i u sklopu ostalih
elemenata ivotne sredine, uzevi u obzir njihove meuzavisne odnose.
(3) Posebnim propisima ureuju se pojedine oblasti zatite i ouvanja elemenata
ivotne sredine, nain optereivanja i koritenja elemenata i zatita od uticaja koji
predstavljaju opasnost po ivotnu sredinu.
lan 16.
(1)
Zatita zemljita obuhvata povrinu i ispodpovrinske slojeve zemljita,
formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.
(2)
Na povrini zemljita ili ispod povrine mogu se vriti djelatnosti i odlagati
materije koje ne zagauju ili oteuju zemljite.
(3)
U toku realizacije projekta, kao i prije njegovog izvoenja (izgradnja,
eksploatacija mineralnih sirovina itd.), obezbjeuje se zatita zemljita.

Nakon zavretka djelatnosti koje ukljuuju koritenje zemljita, korisnik e

osigurati obnovu, odnosno razvoj tog podruja prema utvrenom planu, tamo gdje postoje
uslovi za to i ukoliko je to utvreno posebnim propisima ili odlukom nadlenog organa.
(4)

lan 17.
(1) Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode isputati u vode uz primjenu
odgovarajueg tretmana, na nain i do nivoa koji ne predstavlja opasnost za prirodne
procese ili za obnovu kvaliteta i koliine vode i koji ne umanjuje mogunost njihovog
vienamjenskog koritenja.
(2) Zatita i koritenje voda ostvaruje se u okviru integralnog upravljanja vodama, i to
sprovoenjem mjera za ouvanje povrinskih i podzemnih voda i njihovih rezervi, kvaliteta
i koliina, kao i zatitom korita, obalnih podruja i slivova, u skladu sa posebnim zakonom.
(3) Mjere zatite voda obezbjeuju spreavanje ili ograniavanje unoenja u vode
opasnih, otpadnih i drugih tetnih materija, praenje i ispitivanje kvaliteta povrinskih i
podzemnih voda, kao i kvaliteta otpadnih voda i njihovo preiavanje.
lan 18.
(1) Zatita vazduha ostvaruje se preduzimanjem mjera sistematskog praenja kvaliteta
vazduha, smanjenjem zagaivanja vazduha zagaujuim materijama ispod propisanih
graninih vrijednosti i preduzimanjem tehniko-tehnolokih i drugih potrebnih mjera za
smanjenje emisije, praenjem uticaja zagaenog vazduha na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu.
Mjere zatite vazduha obezbjeuju ouvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima
i klimatskim obiljejima.
(2) Planiranje zatite vazduha, izvori emisija, zatita vazduha, nadzor, uee javnosti i
finansiranje zatite vazduha sprovodi se u skladu sa posebnim propisom koji regulie zatitu
vazduha.
lan 19.
(1) Ouvanje biosfere obuhvata zatitu organizama, njihovih zajednica i stanita,

ukljuujui i ouvanje prirodnih procesa i prirodne ravnotee unutar eko-sistema, uz

obezbjeivanje njihove odrivosti.
(2) Bioloka raznovrsnost i bioloki resursi tite se i koriste na nain koji omoguava
njihov opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i unapreivanje u sluaju naruenosti.
(3) Zatita bioloke raznovrsnosti i koritenje biolokih resursa, vri se na osnovu ovog
zakona i posebnog propisa koji regulie zatitu prirode.
lan 20.
(1) Prostornim planom odreuju se zone izgradnje na odreenim lokacijama zavisno
od stepena optereenja ivotne sredine i svrhe izgradnje na odreenim lokacijama.
(2) Obavljanje odreenih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji zatitna
udaljenost ili podruje, dozvoljeno je na nain utvren posebnim propisima kojim je

regulisan stepen optereenja ivotne sredine u skladu sa prirodom optereivanja ivotne

sredine i ovim zakonom.
(3) Zelene povrine, kao i pojas zatitnih zona na teritoriji jedinica lokalne samouprave
ureuju se posebnim propisima.
lan 21.
(1) Upravljanje opasnim supstancama, odnosno zatita od organskih i neorganskih
supstanci sa opasnim svojstvima, kao i planiranje, organizovanje i preduzimanje
preventivnih i sanacionih mjera vri se pod uslovima i na nain kojim se obezbjeuje
smanjenje rizika po ivotnu sredinu i zdravlje ljudi i pruanje adekvatnog odgovora na
opasnosti po ivotnu sredinu.
(2) Pravno i fiziko lice koje upravlja opasnim supstancama ili koje primjenjuje
tehnologije tetne po ivotnu sredinu, duno je da preduzima sve potrebne zatitne i
bezbjednosne mjere kojima se rizik od opasnosti po ivotnu sredinu i zdravlje ljudi svodi na
najmanju moguu mjeru, u skladu sa posebnim propisima koji reguliu tu oblast.
lan 22.
(1) Zatita od tetnog uticaja otpada po ivotnu sredinu obuhvata sve vrste supstanci i
proizvoda, ukljuujui ambalau i materijal za pakovanje tih supstanci, odnosno sve vrste
proizvoda koji se odlau ili za koje se planira da e biti odloeni.
(2) Imalac otpada duan je da preduzima adekvatne mjere za upravljanje otpadom i
obezbijedi osnovne mjere radi spreavanja ili smanjenja nastajanja, ponovnu upotrebu i
reciklau otpada, izdvajanje sekundarnih sirovina i koritenje otpada kao energenta,
odnosno odlaganje otpada.
(3) Posebnim propisom ureuje se planiranje upravljanja otpadom, dozvole za
upravljanje otpadom, nadzor nad upravljanjem otpadom, djelatnosti i odgovornosti
upravljanja otpadom, prekogranino kretanje otpada i naknada tete.

lan 23.
(1) Korisnik izvora buke moe upotrebljavati izvore buke po propisanim uslovima, uz
primjenu propisanih mjera zatite kojima se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba
postrojenja, ureaja, maina, transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku.
(2) Zatita od vibracija sprovodi se preduzimanjem mjera kojima se spreava i otklanja
ugroavanje ivotne sredine od dejstava mehanikih, periodinih i pojedinanih potresa
izazvanih ljudskom djelatnou i ureuje se posebnim propisima.
(3) Zatita od buke ureuje se posebnim propisom, koji donosi ministar.
lan 24.
(1) Zatita od zraenja sprovodi se primjenom sistema mjera kojima se spreava
ugroavanje ivotne sredine i zdravlje ljudi od dejstava zraenja koja potiu iz jonizujuih i
nejonizujuih izvora i otklanjaju posljedice emisija koje izvori zraenja emituju ili mogu da
emituju.

(2) Pravno i fiziko lice moe da proizvodi i koristi izvore jonizujuih i nejonizujuih
zraenja pod uslovima propisanim posebnim propisima.

III INFORMISANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZATITE IVOTNE SREDINE

lan 25.
(1) Nadleni organi, ovlatene i druge organizacije duni su da redovno, blagovremeno
i objektivno obavjetavaju javnost o stanju ivotne sredine, odnosno o pojavama koje se
prate u okviru monitoringa emisije i imisije, kao i mjerama upozorenja ili razvoju zagaenja
koja mogu predstavljati opasnost za ivot i zdravlje ljudi u skladu sa ovim zakonom i
drugim propisima.
(2) Javnost ima pravo pristupa propisanim registrima ili evidencijama koje sadre
informacije i podatke u skladu sa ovim zakonom.
lan 26.
Korisnici ivotne sredine duni su da obavljaju mjerenja optereivanja i koritenja
ivotne sredine koja su posljedica njihovih djelatnosti na nain utvren ovim zakonom, o
emu vode evidenciju i omoguavaju nadlenim organima pristup tim podacima.
lan 27.
(1)
Obim i vrsta tete po ivotnu sredinu, utvreni pravosnanom odlukom
nadlenog organa uprave ili suda upisuju se u javne evidencije koje se vode kod Republike
uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
(2) Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti, pravosnanom odlukom organa uprave
ili suda utvruje se prestanak ili smanjenje stepena zagaenosti ivotne sredine, a navedena
odluka se po slubenoj dunosti dostavlja organu iz stava 1. ovog lana radi brisanja
izvrenog upisa.
lan 28.
(1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu i
ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju izrauje i postupa u skladu sa godinjim
obrazovnim planovima u oblasti zatite ivotne sredine, kojima se unapreuje obrazovanje i
svijest javnosti o zatiti ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu.
(2) Obrazovni planovi sadre:
a) podatke o pristupu informacijama iz oblasti zatite ivotne sredine,
b) uestvovanje u odluivanju i ostvarivanju prava o pitanju zatite ivotne sredine i
v) obrazovne i promotivne aktivnosti, akcije i programe sa ciljem jaanja brige i
svijesti o potrebi zatite i odrivog upravljanja ivotnom sredinom.
(3) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu i
ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju obezbjeuje kontinuiranu saradnju,

zajednike aktivnosti i podrku programima i aktivnostima, kao i redovnu obuku udruenja i

fondacija.

lan 29.
(1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju,
koordinie podrku i procjenu naunih istraivanja i tehnikog razvoja kojim se omoguava
istraivanje stanja ivotne sredine.
(2) Studija usmjerena na istraivanje stanja ivotne sredine i razvoja zatite ivotne
sredine predmet je prioritetne podrke.
lan 30.
Ministarstvo sarauje sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu, kao i drugim
ministarstvima i osigurava strunu edukaciju o ivotnoj sredini i omoguava unapreivanje
znanja na trajnoj osnovi.
lan 31.
(1) Republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave duni su da
izvravaju obaveze iz lana 30. ovog zakona posredstvom institucija za obrazovanje, u
saradnji sa udruenjima i fondacijama i drugim strunim institucijama koje promoviu
zdravu ivotnu sredinu.
(2) Republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave duni su da
pruaju podrku obrazovnim i naunim institucijama, vjerskim zajednicama, strunim
organizacijama i udruenjima da bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne
djelatnosti.
lan 32.
(1) Unapreivanje saradnje i komunikacije zainteresovanih strana, te ostvarivanje ire

drutvene, naune i strune osnove za zatitu ivotne sredine, vri Savjetodavno vijee za
zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: Vijee), koje je osnovala Vlada, a u cilju pruanja
savjeta Vladi i ministru nadlenom za pitanja zatite ivotne sredine. Vijee ima
konsultativnu i savjetodavnu ulogu.
(2) Vijee se sastoji od devet lanova, i to:
a) predstavnika udruenja i fondacija za zatitu ivotne sredine,
b) predstavnika organizacija i ustanova koji zastupaju strune i ekonomske interese i
v) predstavnika naunih krugova imenovanih od predsjednika Akademije nauka i
umjetnosti Republike Srpske.
(3) U saradnji sa nadlenim Ministarstvom, Vijee donosi poslovnik o svom radu i
zauzima stavove prema programima, planovima i drugim pitanjima koja se tiu zatite
ivotne sredine.
(4) Vlada imenuje predsjedavajueg Vijea iz reda lanova Vijea na godinu dana.
(5) Ministar nadlean za zatitu ivotne sredine je kopredsjedavajui Vijea.
(6) Organizovanje rada Vijea koordinie nadleno Ministarstvo.

IV UEE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA

IVOTNU SREDINU
lan 33.
(1) Ministarstvo, samostalno ili u saradnji sa udruenjima i fondacijama promovie
zatitu ivotne sredine i prua informacije o ivotnoj sredini na transparentan nain,
koritenjem publikacija u tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti, kao
i koritenjem sredstava javnog informisanja.
(2) U sluaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,
Ministarstvo samostalno ili u saradnji sa udruenjima i fondacijama sve podatke koje
posjeduje, blagovremeno dostavlja zainteresovanoj javnosti ugroenih podruja radi
preduzimanja mjera za spreavanje ili ublaavanje tete koja proizlazi iz odreene
opasnosti.
lan 34.
Informacija o ivotnoj sredini, u smislu ovog zakona je informacija u pisanoj, vizuelnoj,
audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi, o:
a) stanju, zatiti, odrivom koritenju ili unapreivanju elemenata ivotne sredine, kao
to su vazduh, voda, zemljite, pejza, prostor i prirodna podruja, biodiverzitetu i njegovim
komponentama i meudjelovanju ovih elemenata,
b) faktorima kao to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i
administrativne mjere, sporazumi o zatiti ivotne sredine, planovi i programi, koji utiu ili
postoji vjerovatnoa da e uticati na elemente ivotne sredine iz take a) ovog lana i
analiza trokova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste
u odluivanju u ivotnoj sredini i
v) stanju zdravlja stanovnitva i bezbjednosti, ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i
graevinama, u mjeri u kojoj su ili bi mogli da budu pod uticajem stanja elemenata ivotne
sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera navedenih u taki
b) ovog lana.
lan 35.
Pristup javnosti informacijama, uestvovanje u odluivanju i zatiti prava iz oblasti
zatite ivotne sredine imaju sva fizika lica bez obzira na dravljanstvo, nacionalnost ili
mjesto prebivalita i pravna lica bez obzira na sjedite.
lan 36.
(1) Nadleni organi moraju obezbijediti da informacije o ivotnoj sredini uine
dostupnim javnosti, kao i kopiju dokumentacije koja sadri takvu informaciju.
(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi. U
zahtjevu se ne moraju navesti razlozi zbog kojih se trai informacija.
(3) Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim u sljedeim sluajevima:

a) ako je opravdano da organ uprave dostavi traene informacije u drugoj formi, s

tim da postoji obaveza organa da obrazloi razlog zbog kojeg se informacija dostavlja u
drugoj formi ili
b) ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.
(4) Informacije o ivotnoj sredini dostavljaju se najkasnije u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva za pristup informacijama.
(5) Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva za pristup informacijama.
lan 37.
(1) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini odbija se ukoliko:

a) organi uprave ne posjeduju traene informacije o ivotnoj sredini,

b) je zahtjev oigledno neosnovan ili ne sadri dovoljno podataka u vezi sa traenom
informacijom i
v) se zahtjev tie materijala koji je u fazi pripreme ili se tie unutranje komunikacije
organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predvieno nekim drugim
zakonom, uzimajui u obzir naruavanje opteg interesa davanjem informacije, ili je
informacija ve dostavljena predstavnicima udruenja i fondacija, zainteresovanom
stanovnitvu odnosnog podruja i tampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom sluaju
nadleni organ uprave e uputiti podnosioca zahtjeva gdje moe dobiti potrebne informacije.
(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini moe biti odbijen ukoliko bi
davanje informacija imalo tetan uticaj na:
a) meunarodne odnose, odbranu ili optu bezbjednost,
b) tok postupka, pravo lica na pravedno suenje i mogunost organa uprave da
sprovede krivini ili disciplinski postupak,
v) povjerljivost informacija koje se tiu trgovine i industrije i informacije o emisijama
koje su bitne za zatitu ivotne sredine, ukoliko je to utvreno posebnim propisom s ciljem
zatite ekonomskih interesa,
g) prava intelektualne svojine,
d) povjerljivost linih podataka i/ili dokumenta koji se odnose na fizika lica u sluaju
da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to
utvreno zakonom,
) interese treeg lica koje je obezbijedilo traene informacije a da na to nije bilo
obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala i
e) ivotnu sredinu na koju se informacije odnose, kao to su mjesta uzgoja rijetkih
vrsta.
(3) Razlog za odbijanje zahjeva za pristup informacijama iz stava 2. ovog lana mora
biti obrazloen. Ukoliko organ uprave ne posjeduje traene informacije duan je da u
najkraem moguem roku proslijedi zahtjev organu uprave koji bi mogao imati traene
informacije i o tome obavijesti podnosioca zahtjeva.
lan 38.
(1) Trokove pruanja informacija snosi podnosilac zahtjeva za pristup informacijama o
ivotnoj sredini.
(2) Trokovi iz stava 1. ovog lana su stvarni trokovi umnoavanja i trokovi koje
nadleni organ ima u sluajevima u kojima mora da sprovede istraivanje ili neke druge
aktivnosti na koje nije obavezan zakonom.

lan 39.
(1) Nadleni organi e osigurati uee javnosti u:

a) postupcima procjene uticaja projekata na ivotnu sredinu i

b) postupcima izdavanja ekolokih dozvola.
(2) Nadleni organi e primijeniti odredbe ovog lana i na odluke o predloenim
djelatnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog lana koje mogu da imaju znaajan uticaj
na ivotnu sredinu.
(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se u sluaju donoenja odluka o djelatnostima
koje slue odbrani Republike.
(4) Nakon pokretanja postupaka iz stava 1. ovog lana, zainteresovana javnost e biti
obavijetena posredstvom sredstava javnog informisanja o:
a) predloenim djelatnostima i podnesenom zahtjevu,
b) predvienom postupku, ukljuujui dostupne informacije o:
1) pokretanju postupka,
2) mogunosti za uee javnosti,
3) vremenu i mjestu javne rasprave ako je predviena,
4) nadlenim organima od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost
moe izvriti pristup bitnim informacijama,
5) nadlenim organima ili drugom zvaninom organu kojima se mogu podnijeti
primjedbe i pitanja kao i vremenski rok za podnoenje primjedaba ili pitanja,
6) stanju ivotne sredine i
7) injenici da je data djelatnost podlona entitetskom ili prekograninom postupku
procjene uticaja na ivotnu sredinu.
(5) Zainteresovana javnost e biti obavijetena o vremenu postupka izvoenja dokaza,
kao i o tome da se u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i
injenice koje su od uticaja na predloenu djelatnost iz stava 1. ovog lana.
lan 40.
(1) Nadleni organ e, na zahtjev zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili

organa omoguiti besplatan uvid u sve informacije koje su relevantne za donoenje odluka
iz lana 39. ovog zakona.
(2) Uvid se odnosi na:
a) opis lokacije, fizikih i tehnikih karakteristika predloene aktivnosti ukljuujui
procjenu oekivanih emisija,
b) opis znaajnih uticaja predloene aktivnosti po ivotnu sredinu,
v) opis mjera koje su predviene za spreavanje i/ili smanjenje tih uticaja, ukljuujui
emisije,
g) kratak netehniki rezime navedenih podataka,
d) prikaz osnovnih alternativnih rjeenja prouenih od podnosioca zahtjeva i
) osnovne izvjetaje i struna miljenja koja su pripremili organi iz lana 65. stav 1.
ovog zakona.
(3) Zainteresovana javnost, zainteresovana strana ili organ mogu, u roku od 30 dana od
dana uvida u informacije iz stava 2. ovog lana, u pisanoj formi podnijeti primjedbe,
sugestije ili miljenja koje e nadleni organ razmotriti prilikom donoenja odluke.
(4) Nadleni organ moe, u sluaju izuzetno sloenih pitanja, na zahtjev zainteresovane
javnosti, zainteresovane strane ili organa produiti rok iz stava 3. ovog lana za najvie 30
dana.

(5) Nadleni organ obavjetava javnost o donesenoj odluci, kao i razlozima na kojima se
odluka zasniva.
lan 41.
Svako lice koje smatra da njegov zahtjev za pristup informacijama nije razmatran, da
je neosnovano odbijen, da na njega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno, ima pravo
pokretanja postupaka za zatitu svojih prava.
lan 42.
(1) Predstavnici zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa koji su
uestvovali u postupku odluivanja iz lana 39. ovog zakona mogu da koriste pravna
sredstva protiv donesene odluke.
(2) Predstavnici zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa pored prava
uestvovanja u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na ivotnu sredinu imaju
pravo, ukoliko se neko ponaa suprotno principima zatite ivotne sredine propisanim ovim
zakonom, pokrenuti postupak zatite svojih prava pred nadlenim organima.
V PLANIRANJE I ZATITA IVOTNE SREDINE
lan 43.
(1) U Republici Srpskoj se donose sljedei planski dokumenti o zatiti ivotne sredine:
a) Strategija zatite ivotne sredine (u daljem tekstu: Strategija) i
b) Plan zatite ivotne sredine jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: lokalni
plan).
(2) Strategija dugorono odreuje i usmjerava ciljeve upravljanja ivotnom sredinom na
naelima odrivog razvoja u skladu sa ukupnim privrednim, drutvenim, socijalnim i
kulturnim razvojem na podruju Republike.
(3) Strategija sadri osnove za usmjeravanje i usklaivanje privrednih, tehnikih,
naunih, obrazovnih, organizacionih i drugih mjera, te mjera sprovoenja meunarodnih
obaveza radi zatite ivotne sredine.
(4) Lokalni plan mora biti usklaen sa Strategijom.
(5) Strategiju sprovode nadleni republiki organi uprave i organizacije, a lokalne
planove sprovode nadleni organi jedinice lokalne samouprave, na nain i pod uslovima
propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
(6) Svi planski dokumenti zatite ivotne sredine donose se na period od est godina.
lan 44.
(1) Strategija naroito sadri:
a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima ivotne sredine, te ocjenu
stanja ivotne sredine,
b) naela i mjere za odreivanje ciljeva i prioriteta,
v) prikaz vrsta i izvora pritisaka na ivotnu sredinu,

g) osnovne ciljeve i smjernice za cjelovito upravljanje ivotnom sredinom,

d) osnovne ciljeve i mjere za sprovoenje zatite ivotne sredine u cjelini, po
elementima ivotne sredine i prostornim cjelinama, te prioritetne mjere zatite,
) pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno sprovesti sanaciju ugroene ivotne
sredine i osnovne uslove za njeno sprovoenje,
e) osnovne smjernice za upravljanje rizicima, spreavanje i nadziranje opasnosti od
nesrea velikih razmjera,
) osnovu osiguranja najpovoljnijih tehnikih, proizvodnih i privrednih mjera
upravljanja ivotnom sredinom,
z) kratkorone i dugorone mjere za spreavanje i ograniavanje zagaenja ivotne
sredine i redoslijed njihovog ostvarivanja s rokom izvravanja,
i) osnovu monitoringa ivotne sredine u skladu sa obavezama preuzetim meudravnim
ugovorom,
j) izvore i procjenu potrebnih sredstava za sprovoenje mjera zatite ivotne sredine,
k) analizu trokova i koristi za sprovoenje mjera zatite ivotne sredine,
l) osnovu ravnomjernog privrednog razvoja i efikasne zatite ivotne sredine,
lj) osnovu usmjeravanja i unapreivanja obrazovanja na podruju zatite ivotne sredine,
m) osnovu usmjeravanja naunoistraivakog rada na podruju zatite ivotne sredine,
n) postupak provjere ostvarenja ciljeva, smjernica i mjera zatite ivotne sredine i
nj) druge potrebne podatke.
(2) Strategija, osim podataka iz stava 1. ovog lana moe da sadri i strateka
dokumenta o zatiti vazduha i prirode, upravljanja otpadom i drugim sastavnim elementima
ivotne sredine i uticajima na ivotnu sredinu, koji se donose na osnovu posebnih zakona.
(3) Strategiju priprema Ministarstvo u saradnji sa drugim nadlenim ministarstvima.
(4) Strategiju donosi Narodna skuptina Republike Srpske na prijedlog Vlade.
lan 45.
(1) Realizacija Strategije ostvaruje se akcionim planom za realizaciju strategije, koji

donosi Vlada.
(2) Akcioni plan sadri:
a) mjere i aktivnosti,
b) nain sprovoenja mjera,
v) redoslijed ostvarivanja mjera,
g) rok izvravanja,
d) nosioce sprovoenja i
) projekte i procjenu sredstava za sprovoenje plana sa naznaenim izvorima
finansiranja.
lan 46.
(1) Nadleni organ jedinice lokalne samouprave duan je da pripremi i donese lokalne
planove u skladu sa Strategijom.
(2) Lokalni plan sadri dugorone mjere i aktivnosti zatite ivotne sredine, koji su od
interesa i u nadlenosti jedinice lokalne samouprave.

(3) Lokalni plan sadri:

a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima ivotne sredine, te ocjenu
stanja ivotne sredine,
b) mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje zagaenja ivotne sredine,
v) subjekte koji su duni da sprovode mjere i ovlatenja u vezi sa sprovoenjem mjera
zatite ivotne sredine,
g) smjernice i mjere za ouvanje i unapreivanje zatite ivotne sredine,
d) monitoring ivotne sredine i ocjenu potrebe uspostavljanja mree za dodatni
monitoring ivotne sredine,
) nain sprovoenja interventnih mjera u vanrednim sluajevima zagaenja ivotne
sredine,
e) rokove za preduzimanje pojedinih mjera,
) izvore finansiranja za sprovoenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava i
z) druge potrebne podatke.
lan 47.
(1) Za potrebe ostvarivanja ciljeva Strategije i akcionog plana, te zbog cjelovitog uvida
u stanje ivotne sredine, izrauje se Izvjetaj o stanju ivotne sredine svake dvije godine.
(2) Izvjetaj iz stava 1. ovoga lana sadri:
a) podatke o stanju ivotne sredine u Republici,
b) podatke o uticaju pojedinih djelatnosti na ivotnu sredinu,
v) podatke o nepovoljnim uticajima na ivotnu sredinu,
g) stanje pritisaka na ivotnu sredinu,
d) ocjenu sprovedenih mjera i njihovu efikasnost,
) pregled ostvarivanja ciljeva Strategije,
e) ocjenu o koritenju finansijskih sredstava za zatitu ivotne sredine,
) procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojeih dokumenata i
z) druge vane podatke za zatitu ivotne sredine.
(3) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana Vlada podnosi Narodnoj skuptini Republike Srpske.
(4) Radi ostvarivanja lokalnih planova skuptina jedinice lokalne samouprave, na
prijedlog odjeljenja nadlenog za zatitu ivotne sredine, donosi Izvjetaj o stanju ivotne
sredine za podruje jedinice lokalne samouprave, svake dvije godine.
(5) Na osnovu podnesenih izvjetaja nadlene skuptine mogu izmijeniti ili dopuniti
odgovarajua planska dokumenta.

VI STRATEKA PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU

lan 48.
(1) Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: strateka procjena)
vri se za planove, programe i osnove (u daljem tekstu: planovi i programi) u oblasti
prostornog i urbanistikog planiranja ili koritenja zemljita, poljoprivrede, umarstva,
ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraaja, upravljanja otpadom, upravljanja
vodama, telekomunikacija, turizma, ouvanja prirodnih stanita i biljnog i ivotinjskog

svijeta, kojima se uspostavlja okvir za odobravanje buduih razvojnih projekata odreenih

propisima kojima se ureuje procjena uticaja na ivotnu sredinu.
(2) Za planove i programe kojima je predvieno koritenje manjih povrina na lokalnom
nivou ili u sluaju manjih izmjena planova i programa koje ne zahtijevaju propisani
postupak usvajanja, kao i za planove i programe koji nisu navedeni u stavu 1. ovog lana,
odluku kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke procjene donosi organ nadlean za
pripremu plana i programa ukoliko, prema kriterijumima propisanim posebnim propisom,
utvrdi da postoji mogunost znaajnih uticaja na ivotnu sredinu.
(3) Kriterijume na osnovu kojih se odluuje o sprovoenju strateke procjene za planove
i programe iz stava 2. ovog lana ministar utvruje posebnim propisom.
lan 49.
Obaveza propisana lanom 48. ovog zakona ne odnosi se na planove i programe
namijenjene bezbjednosti Republike, na planove ublaavanja i otklanjanja posljedica
elementarnih nepogoda i na finansijske i budetske planove.
lan 50.
(1) Strateke procjene koje se izrauju za planove i programe na razliitim nivoima
moraju biti meusobno usklaene i usklaene sa procjenama uticaja projekata na ivotnu
sredinu, kao i planovima i programima zatite ivotne sredine.
(2) Osnovu strateke procjene ini plan ili program kojim se utvruje okvir za razvoj
odreenog sektora, odnosno njegove karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat.

lan 51.
Strateka procjena sprovodi se u sljedeim fazama:
a) faza pripremnih radnji koja obuhvata:
1) odluivanje o izradi strateke procjene,
2) izbor nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni i
3) uee zainteresovanih organa i organizacija,
b) faza pripreme izvetaja o stratekoj procjeni,
v) faza konsultacija koja obuhvata:
1) uee zainteresovanih organa i organizacija,
2) uee javnosti,
3) konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i javnosti drugog entiteta,
odnosno Brko Distrikta, ili druge zemlje, ukoliko izvrenje plana i programa moe imati
uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge zemlje,
4) izvjetaj o rezultatima uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti i
g) faza ocjene izvjetaja o stratekoj procjeni koja podrazumijeva izdavanje miljenja
Ministarstva o izvjetaju o stratekoj procjeni, koje uzima u obzir rezultate konsultacija sa
organima i organizacijama, te sa javnosti i posebno konsultacije voene sa prestavnicima
drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave.
lan 52.

(1) Odluku o izradi strateke procjene, za planove i programe iz lana 48. stav 1. ovog

zakona, donosi organ nadlean za pripremu plana i programa po prethodno pribavljenom

miljenju organa nadlenog za poslove zatite ivotne sredine i drugih zainteresovanih
organa i organizacija i javnosti.
(2) Odluka kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke procjene, za planove i
programe iz lana 48. stav 2. ovog zakona, sadri:
a) razloge za vrenje strateke procjene prema kriterijumima iz propisa iz lana 48. stav
3. ovog zakona,
b) rezime pitanja i problema koji se odnose na ivotnu sredinu u planu i programu koji
e biti razmatrani u okviru strateke procjene,
v) razloge za izostavljanje pojedinih pitanja i problema koji se odnose na ivotnu
sredinu u planu i programu iz strateke procjene,
g) elemente izvjetaja o stratekoj procjeni,
d) izbor i obaveze nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni,
) nain uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti u postupku izrade i
razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni i
e) druge podatke od znaaja za izradu strateke procjene.
(3) Odluka kojom se odluuje da sprovoenje strateke procjene nije obavezno, sadri:
a) podatke o vrsti plana i programa i razlozima zbog kojih se ne izrauje strateka
procjena,
b) kriterijume na osnovu kojih je ocijenjeno da ne postoji mogunost znaajnijih uticaja
na ivotnu sredinu i
v) druge relevantne podatke na osnovu kojih je odlueno da se ne pristupi izradi
izvjetaja o stratekoj procjeni.
(4) Odluke iz st. 1. i 2. ovog lana ine sastavni dio odluke o pripremi plana i programa.
lan 53.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa odluuje o izboru nosioca izrade
izvjetaja o stratekoj procjeni, po postupku utvrenim propisom o javnim nabavkama.
(2) Nosilac izrade izvjetaja o stratekoj procjeni moe biti samo ovlateno pravno lice
koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine utvrene
propisom iz lana 67. stav 3. ovog zakona.
(3) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj izvjetaja o stratekoj procjeni.
lan 54.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa dostavlja zainteresovanim organima i
organizacijama na miljenje izvjetaj o stratekoj procjeni iz lana 53. ovog zakona.
(2) Zainteresovani organi i organizacije duni su da dostave miljenje u roku od 30 dana
od dana prijema izvjetaja i pratee dokumentacije.
(3) Ako se miljenje ne dostavi u roku iz stava 2. ovog lana smatra se da nema
primjedaba na dostavljeni izvjetaj o stratekoj procjeni.
lan 55.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje uee javnosti u
postupku razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni prije dostavljanja izvjetaja
Ministarstvu na miljenje.

(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa na adekvatan nain obavjetava

javnost o nainu i rokovima za vrenje uvida u sadraj izvjetaja i o nainu i rokovima za

dostavljanje miljenja, kao i o vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u skladu sa
propisom kojim se ureuje postupak donoenja plana i programa.
(3) Javnost razmatra izvjetaj u okviru izlaganja plana i programa na javnom uvidu i
odravanju javne rasprave, ako zakonom nije drugaije odreeno.
(4) Organ nadlean za pripremu plana i programa, u roku od 30 dana od dana zavretka
javne rasprave, izrauje izvjetaj o ueu zainteresovanih organa i organizacija i javnosti.
(5) Izvjetaj iz stava 4. ovog lana sadri obrazloenje o svim prihvaenim ili
neprihvaenim miljenjima.
lan 56.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa e, u sluaju da realizacija plana i

programa moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili
druge drave ili ako drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava ija ivotna sredina moe
biti znaajno ugroena to zatrai, obezbijediti da u postupku uea zainteresovanih organa i
organizacija i javnosti, u to kraem roku, a najkasnije kada bude informisana javnost u
Republici, drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava, dobije na miljenje sljedee
informacije:
a) opis plana i programa zajedno sa svim dostupnim informacijama o njihovim moguim
uticajima,
b) prirodi odluke koja moe biti donesena i
v) roku u kojem i nainu na koji drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava moe da
saopti svoje miljenje ili svoju namjeru da ne uestvuje u postupku konsultacija.
(2) Rezultate konsultacija i pribavljenog miljenja zainteresovanih organa i organizacija
i javnosti drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave, Ministarstvo uzima u obzir
prilikom davanja miljenja o izvjetaju o stratekoj procjeni i o tome sainjava poseban dio
obrazloenja miljenja.
lan 57.
Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema izvjetaja o stratekoj procjeni i izvjetaja
o sprovedenim konsultacijama u skladu sa l. 54. do 56. ovog zakona, daje miljenje,
uzimajui u obzir interese zatite, ouvanja i unapreivanja ivotne sredine, a naroito:
a) stepen uticaja sprovoenja plana na ivotnu sredinu, cijenei svaki mogui
pojedinani uticaj, kao i kumulativni uticaj na podruju koje je obuhvaeno planom i
programom,
b) mjere i aktivnosti koje se planiraju preduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana
i programa umanjio ili izbjegao,
v) izvjetaj o sprovedenim konsultacijama sa nadlenim organima i organizacijama i
javnosti,
g) izvjetaj o sprovedenim konsultacijama sa nadlenim organima i organizacijama i
javnosti drugog entiteta, Brko Distrikta i druge drave i
d) nain na koji se predvia praenje uticaja na ivotnu sredinu realizacije plana i
programa, te mjere koje e se preduzeti ako pri realizaciji planova i programa bude uoen
vei negativan uticaj na ivotnu sredinu nego to je to predvieno ili oekivano.
lan 58.

Prije usvajanja plana i programa, organ nadlean za pripremu plana i programa

uzima u obzir miljenje Ministarstva u skladu sa kojim usklauje plan i program sa
interesima zatite, ouvanja i unapreivanja ivotne sredine.
lan 59.
(1) Miljenje o izvjetaju o stratekoj procjeni, izvjetaj o stratekoj procjeni, izvjetaj o
rezultatima uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti e biti sastavni dio
dokumentacione osnove plana i programa.
(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje dostupnost podataka iz
stava 1. ovog lana poslije usvajanja plana i programa pod uslovima odreenim zakonom.

VII PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU

lan 60.
Procjena uticaja na ivotnu sredinu podrazumijeva identifikaciju, utvrivanje, analizu i
ocjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta s obzirom na sljedee elemente i faktore:
a) ljude, biljni i ivotinjski svijet,
b) zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza,
v) materijalna dobra i kulturno nasljee i
g) meudjelovanje faktora navedenih u t. a) do v) ovog lana.
lan 61.
(1) Za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu s obzirom na njihovu
prirodu, veliinu ili lokaciju, mora se sprovesti procjena uticaja na ivotnu sredinu i
pribaviti rjeenje o odobravanju studije uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: rjeenje
o odobravanju studije) u skladu sa ovim zakonom.
(2) Procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: procjena uticaja) sprovodi se u
dvije faze:
a) u postupku prethodne procjene uticaja, u kojem se odluuje o:
1) obavezi sprovoenja procjene uticaja,
2) obimu procjene uticaja, ako je sprovoenje procjene uticaja obavezno i
b) u postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu.
(3) Lokacijske uslove za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu
izdaje organ uprave nadlean za graenje, po prethodno pribavljenom rjeenju o utvrivanju
obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovoenje
obavezno.
(4) Odobrenje za graenje za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu
sredinu izdaje organ uprave nadlean za graenje, po prethodno pribavljenim rjeenjima o
odobravanju studije ili ekolokoj dozvoli.
lan 62.

(1) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene

uticaja i rjeenje o odobravanju studije za pojedine projekte po postupku odreenom ovim
zakonom donosi ministar.
(2) Na pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se propis kojim
je regulisan opti upravni postupak.
lan 63.
(1) Ministar donosi propis kojim se odreuju:

a) projekti za koje se obavezno sprovodi procjena uticaja i

b) projekti za koje o obavezi sprovoenja procjene uticaja odluuje Ministarstvo na
osnovu kriterijuma u pojedinim sluajevima o obavezi sprovoenja procjene uticaja i o
obimu procjene uticaja.
(2) Osim projekata utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana, procjena uticaja na
ivotnu sredinu potrebna je i za:
a) znaajne promjene na projektima iz stava 1. ovog lana,
b) projekte iz stava 1. ovog lana iji rast proizvodnje, upotreba energije, koritenje
vode, koritenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada u zadnjih deset godina prelazi 25%
i
v) prestanak rada postrojenja i ruenje objekata iz stava 1. ovog lana.
lan 64.
(1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na ivotnu sredinu pokree se zahtjevom
koji nosilac projekta podnosi Ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu
uticaja).
(2) Uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja prilau se sljedei podaci:
a) opis projekta, ukljuujui podatke o njegovoj lokaciji, namjeni i veliini,
b) opis moguih uticaja projekta na ivotnu sredinu u toku njegove izgradnje ili
izvoenja i u toku njegovog rada ili eksploatacije,
v) opis predvienih mjera za spreavanje, smanjivanje ili uklanjanje tetnih uticaja
projekta na ivotnu sredinu,
g) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i navoenje razloga za
izabrano rjeenje, s obzirom na uticaje na ivotnu sredinu,
d) izvod iz planskog akta,
) informacije o moguim tekoama na koje je naiao nosilac projekta pri prikupljanju
podataka i
e) netehniki rezime informacija iz stava 2. ovog lana.
(3) Opisi iz stava 2. ovog lana daju se strunim tehnikim jezikom, sa tekstualnim,
numerikim i grafikim podacima, a rezime opisa netehnikim jezikom, na nain koji je
pogodan za informisanje nadlenih organa, organizacija i javnosti.
(4) Ministarstvo moe zahtijevati od nosioca projekta dodatne informacije o projektu,
kojim se utvruje status stranke u postupku, koje su mu potrebne za donoenje odluke o
obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja u skladu sa kriterijumima iz lana 63. stav 1.
ovog zakona.
(5) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene
uticaja iz lana 66. ovog zakona, podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova za

projekte iz lana 63. stav 1. ovog zakona, dostavlja nadlenom organu uz zahtjev za
izdavanje lokacijskih uslova.
lan 65.
(1) U postupku razmatranja i odluivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja,
Ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju zahtjeva i obezbijedi uvid u priloena
dokumenta radi pribavljanja miljenja sljedeim subjektima:
a) organu uprave nadlenom za poslove graenja u jedinici lokalne samouprave na ijem
podruju bi se projekat izvodio, u sluajevima kada je Ministarstvo nadleno za izdavanje
lokacijskih uslova,
b) organima uprave i organizacijama nadlenim za zatitu elemenata ivotne sredine,
koji izvoenjem projekta mogu biti izloeni njegovom znaajnom uticaju, i to:
1) organima nadlenim za zatitu prirode,
2) organima nadlenim za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea,
3) organima nadlenim za poljoprivredu, umarstvo, vodoprivredu,
4) organima nadlenim za zatitu zdravlja,
5) drugim zainteresovanim organima i
v) organu nadlenom za zatitu ivotne sredine drugog entiteta i Brko Distrikta, ako je
rije o projektu sa znaajnim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta,
ili druge drave, u skladu sa l. 75. do 79. ovog zakona.
(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana daju miljenje Ministarstvu u roku od 30 dana od
dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi u vezi sa zahtjevom i o priloenoj
dokumentaciji, posebno o obimu procjene uticaja i sadraju studije u vezi sa uticajem na
elemente ivotne sredine za iju zatitu su nadleni, ukoliko smatraju da je sprovoenje
procjene uticaja potrebno.
lan 66.
(1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo odluuje rjeenjem, kojim

utvruje obavezu podnosioca zahtjeva da sprovede procjenu uticaja projekta i pribavi

studiju o procjeni uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: studija uticaja) i odreuje
okvirni obim i sadraj studije, ili utvruje da sprovoenje procjene uticaja i pribavljanje
studije nije obavezno.
(2) Obim i sadraj studije uticaja odreuje se prema specifinim karakteristikama
pojedinog projekta u skladu sa propisom iz lana 68. stav 1. ovog zakona i kriterijumima
odreenim u posebnom propisu iz lana 63. stav 1. ovog zakona, uzimajui u obzir i
odredbe lana 75. stav 1. i lana 79. ovog zakona.
(3) Prilikom donoenja rjeenja o obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene
uticaja, Ministarstvo je duno da razmotri i uzme u obzir blagovremeno primljena miljenja
iz lana 65. stav 2. ovog zakona.
(4) Rjeenje iz stava 3. ovog lana donosi se u roku od 60 dana od dana prijema
zahtjeva.

(5) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja o obavezi sprovoenja

procjene uticaja i obimu procjene uticaja nosiocu projekta, dostavlja rjeenje subjektima iz
lana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva ili Vlade u
periodu od 30 dana.
lan 67.
(1) U roku od est mjeseci od dobijanja rjeenja iz lana 66. stav 1. nosilac projekta je
obavezan da podnese zahtjev za izradu studije ovlatenom pravnom licu iz stava 2. ovog
lana, za djelatnosti odreene lokacijskim uslovima i rjeenjem o utvrivanju obaveze
sprovoenja procjene uticaja i pribavljanja studije uticaja.
(2) Studiju uticaja izrauje ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje
djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.
(3) Ministar posebnim propisom utvruje uslove za obavljanje djelatnosti iz stava 2.
ovog lana.
(4) Ministarstva i drugi organi i organizacije sa nadlenostima i odgovornostima ili
javnim ovlatenjima u oblasti zatite ivotne sredine moraju nosiocu projekta omoguiti
pristup podacima koji su mu potrebni za izradu studije uticaja, ako sa njima raspolau.
lan 68.
(1) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj studije uticaja na ivotnu sredinu.
(2) Pored sadraja utvrenih u propisu iz stava 1. ovog lana studija uticaja po potrebi
moe da sadri i poseban dio, u kojem se daje kratak pregled primljenih miljenja
zainteresovanih organa u skladu sa lanom 65. ovog zakona i obrazloenje da li i na koji
nain su primljena miljenja bila uzeta u obzir prilikom izrade studije uticaja.
(3) Studija uticaja sadri posebni dio koji se odnosi na mogui uticaj projekta na ivotnu
sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta ili prekogranini uticaj u skladu sa lanom 75.
stav 1, odnosno lanom 79. ovog zakona.
lan 69.
(1) Nosilac projekta dostavlja studiju uticaja u dva primjerka u pisanoj formi i etiri
primjerka u elektronskoj formi Ministarstvu, uz zahtjev za donoenje rjeenja o odobravanju
studije uticaja, u roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlatenog pravnog lica.
(2) Po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo je obavezno da u roku od 15
dana dostavi kopiju zahtjeva za odobravanje studije uticaja subjektima iz lana 65. stav 1.
ovog zakona koji u roku od 30 dana daju miljenje u pisanoj formi o zahtjevu i studiji
uticaja, posebno o sadraju studije uticaja.
(3) U roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja
Ministarstvu, nosilac projekta obavezan je da obavijesti javnost i zainteresovanu javnost o
podnesenom zahtjevu za odobravanje studije uticaja obavjetenjem u jednom od dnevnih
listova u Republici dostupnih na teritoriji lokalne zajednice u kojoj se projekat planira.
(4) Obavjetenje iz stava 3. ovog lana sadri sljedee informacije:
a) osnovne informacije o zahtjevu,
b) rezime sadraja i zakljuke studije uticaja,

v) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeuje besplatan uvid javnosti u zahtjev i studiju

uticaja,
g) predvieno vrijeme i mjesto odravanja javne rasprave o studiji uticaja,
d) rok za podnoenje pisanih miljenja o zahtjevu i studiji uticaja,
) adresa na koju se mogu dostaviti miljenja iz take d) ovog lana i
e) injenice da je rije o projektu sa moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog
entiteta ili Brko Distrikta.
(5) Nosilac projekta duan je da obezbijedi zainteresovanoj javnosti besplatan uvid u
zahtjev za odobravanje studije uticaja i studiju uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj
se nalazi lokacija datog projekta od dana objavljivanja obavjetenja iz stava 3. ovog lana
do isteka roka za davanje primjedaba i miljenja iz lana 70. stav 5. ovog zakona.
(6) Nosilac projekta obavezan je da organizuje javnu raspravu u jedinici lokalne
samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, najkasnije u roku od 60 dana od dana
podnoenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu.
(7) Poziv na javnu raspravu mora biti objavljen najmanje 15 dana prije odravanja javne
rasprave.
lan 70.
(1) Nosilac projekta organizuje javnu raspravu o studiji uticaja u jedinici lokalne
samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta.
(2) U javnoj raspravi obavezno uestvuje predstavnik Ministarstva koji i vodi javnu
raspravu.
(3) Strunjaci i predstavnici zainteresovanih jedinica lokalne samouprave prisustvuju
javnoj raspravi i daju miljenje, a sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi daju
primjedbe na nain koji odredi predstavnik nadlenog organa.
(4) Nosilac projekta priprema i dostavlja Ministarstvu zapisnik sa javne rasprave u
roku od osam dana nakon njenog odravanja.
(5) Zainteresovana javnost moe u roku od 30 dana od dana odravanja javne rasprave
podnijeti nosiocu projekta primjedbe i miljenje u vezi sa zahtjevom i studijom uticaja, u
pisanoj formi.
lan 71.
(1) Nakon isteka roka iz lana 70. stav 5. ovog zakona nosilac projekta obavezan je da
u narednih 15 dana dostavi Ministarstvu primljene primjedbe u vezi sa zahtjevom i studijom
uticaja i svoj preliminarni struni stav prema primljenim primjedbama.
(2) Ministarstvo u roku od 15 dana prosljeuje nosiocu projekta svoju ocjenu o
primljenim primjedbama zainteresovane javnosti, o preliminarnom strunom stavu nosioca
projekta i svoj stav prema primljenim primjedbama zainteresovanih organa, te po potrebi
nalae nosiocu projekta da izvri izmjene i dopune studije uticaja.
(3) Ministarstvo odreuje nosiocu projekta rok koji ne moe biti dui od 30 dana da
podnese dopunjenu studiju, ukljuujui i posebni dio studije uticaja iz lana 68. stav 2. ovog
zakona.
lan 72.
(1) Ministarstvo povjerava reviziju studije uticaja ovlatenom pravnom licu koje
ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine (u daljem tekstu:
revident).

(2) Revizijom studije uticaja provjerava se struni kvalitet studije uticaja, a posebno:
a) usklaenost obima i sadraja studije uticaja sa rjeenjem iz lana 66. ovog zakona,
zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti zatite ivotne sredine, tehnikim normativima
i standardima koji se odnose na aktivnost planiranu projektom i sa republikim stratekim
planom zatite ivotne sredine i programima zatite ivotne sredine jedinica lokalne
samouprave na ijem podruju bi se projekat izvodio, ako su ta dokumenta donesena,
b) izvori i tanost podataka koji su navedeni u studiji uticaja,
v) struna osnovanost opisa, analiza i ocjena zakljuaka i stavova datih u studiji uticaja o
postojeem stanju ivotne sredine, moguim uticajima na ivotnu sredinu, mjerama za
uklanjanje, smanjenje ili spreavanje tetnih uticaja na ivotnu sredinu i drugo i
g) postojanje, obim i kvalitet posebnog dijela studije uticaja iz lana 68. stav 2. ovog
zakona.
(3) Nosilac izrade studije ne moe vriti reviziju iz stava 1. ovog lana, kao i sljedea
lica:
a) podnosilac zahtjeva,
b) lica koja kod podnosioca zahtjeva rade po osnovu radnog odnosa ili ugovora,
v) lica koja kod ovlatenog pravnog lica koje je izradilo studiju rade po osnovu radnog
odnosa ili ugovora i
g) brani drugovi, krvni srodnici do etvrtog stepena srodstva i srodnici po tazbini do
drugog stepena srodstva lica navedenih u t. a) do v) ovog stava.
(4) Revident podnosi Ministarstvu izvjetaj o reviziji, koji sadri strunu ocjenu studije
uticaja, eventualne primjedbe na kvalitet i potpunost studije i uputstva za uklanjanje tih
nedostataka.
(5) Izvjetaj o reviziji Ministarstvo dostavlja nosiocu projekta.
(6) Nosilac projekta obavezan je da dostavi Ministarstvu studiju uticaja u konanom
obliku u skladu sa primjedbama i uputstvima iz izvjetaja o reviziji, u roku koji odredi
ministarstvo, ali ne duem od 15 dana.
lan 73.
(1) Rjeenje o odobravanju studije donosi Ministarstvo u roku od 60 dana od dana
prijema studije uticaja u konanom obliku iz lana 72. stav 6. ovog zakona.
(2) Rjeenjem o odobravanju studije utvruje se posebno:
a) da je studija uticaja izraena u skladu sa ovim zakonom,
b) da je nosilac projekta obavezan da preduzme mjere za zatitu ivotne sredine koje su
utvrene u studiji uticaja i
v) da se studija uticaja smatra sastavnim dijelom rjeenja o odobravanju studije.
(3) U obrazloenju rjeenja o odobravanju studije navodi se da li su i koje su primjedbe
zainteresovanih organa i zainteresovane javnosti, uzete u obzir, pribavljene na osnovu lana
70. stav 5. ovog zakona, kao i primjedbe drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave,
pribavljene na osnovu lana 69. stav 2, lana 76. stav 5. i lana 79. ovog zakona.
(4) Rjeenje o odbijanju studije izdaje se ukoliko se utvrdi da:
a) bi projekat mogao izazvati znaajan negativan uticaj na ivotnu sredinu, odnosno da
bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti ivotnu sredinu,
b) projekat nije u skladu sa planom zatite ivotne sredine na meuentitetskom i
entitetskom nivou ili
v) projekat nije u skladu sa meunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine o pitanju
zatite ivotne sredine.

(5) Rjeenje o odobravanju studije prestaje da vai ako nosilac projekta ne pribavi
odobrenje za graenje ili ekoloku dozvolu, odnosno drugu odluku u skladu sa posebnim
propisima u roku od dvije godine od dana prijema rjeenja.
(6) Vaenje rjeenja o odobravanju studije moe se posebnim rjeenjem, po zahtjevu
nosioca projekta produiti jo za godinu dana, i to iz razloga neauurnosti organa za
donoenje odluka iz stava 5. ovog lana i ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je
izdato rjeenje.
(7)
Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja o odobravanju
studije nosiocu projekta, dostavlja rjeenje subjektima iz lana 65. stav 1. ovog zakona i
postavlja ga na internet stranicu Ministarstva ili Vlade u periodu od 30 dana.
lan 74.
Trokove obavjetavanja i omoguavanja uea javnosti u postupcima procjene uticaja
i trokove revizije studije uticaja snosi nosilac projekta.
lan 75.
(1) Kada Ministarstvo ocijeni da projekat moe imati znaajan uticaj na ivotnu
sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, ili po njihovom zahtjevu, odredie rjeenjem iz
lana 66. ovog zakona obavezu izrade posebnog dijela studije o moguim uticajima na
ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta.
(2) Kada projekat moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, ili
Brko Distrikta, nosilac projekta o tome obavjetava Ministarstvo.

lan 76.
(1) Kada Ministarstvo u postupku prethodne procjene ustanovi da je rije o projektu sa
moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, dostavie
nadlenom organu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta obavjetenje koje sadri:
a) opis projekta sa dostupnim informacijama o moguem uticaju na ivotnu sredinu
drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta,
b) informaciju da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene uticaja projekta i da e
donijeti rjeenje o obavezi sprovoenja procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako je
njeno sprovoenje obavezno i
v) rok u kojem se drugi entitet, odnosno Brko Distrikt moe izjasniti da li su mu
potrebne dodatne informacije radi dostavljanja miljenja u postupku prethodne procjene,
odnosno i u eventualnom postupku izdavanja ekoloke dozvole.
(2) U sluaju iz stava 1. taka v) ovog lana, Ministarstvo e nadlenom organu
drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta proslijediti:
a) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja i priloena dokumenta u postupku prethodne
procjene uticaja ili
b) zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju studije i studiju uticaja, te obavjetenje o
vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u postupku izdavanja rjeenja o odobravanju
studije.
(3) U postupcima iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo e nadlenom organu drugog
entiteta ili Brko Distrikta ostaviti rok za dostavljanje miljenja.
(4) Rok iz stava 3. ovog lana se ne rauna u rok za izdavanje rjeenja o obavezi
sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, kao ni u rok za izdavanje rjeenja o

odobravanju studije, a miljenja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja i priloenim

dokumentima koja je dostavio nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta, u skladu sa
stavom 3. ovog lana, Ministarstvo e razmotriti prilikom donoenja rjeenja iz lana 66.
ovog zakona.
(5) Miljenja o zahtjevu za izdavanje rjeenja o odobravanju studije i o studiji uticaja
koje je dostavio nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta, u skladu sa stavom 3.
ovog lana, Ministarstvo e razmotriti prilikom odobravanja studije uticaja i izdavanja
rjeenja o odobravanju studije.
(6) U postupku izdavanja rjeenja o odobravanju studije, Ministarstvo e omoguiti
uee u javnoj raspravi predstavnika iz drugog entiteta ili Brko Distrikta na koje projekt
moe imati uticaj, kao i predstavnika nadlenog organa drugog entiteta ili Brko Distrikta.
(7) Rjeenje iz lana 66. ovog zakona i rjeenje o odobravanju studije za projekte sa
moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta dostavlja se
nadlenom organu drugog entiteta ili Brko Distrikta.
lan 77.
(1) Ukoliko bi projekat koji se planira ili izvodi u drugom entitetu ili Brko Distriktu
mogao imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu u Republici, Ministarstvo e dostaviti
nadlenom organu drugog entiteta ili Brko Distrikta zahtjev za dostavljanje potrebnih
informacija i dokumenata u vezi tog projekta.
(2) Ministarstvo, nakon prikupljenih informacija i dokumenata iz stava 1. ovog lana
dostavlja miljenje o uticajima projekta na ivotnu sredinu Republike i preduzima sve
neophodne mjere da bi se obezbijedilo da zainteresovani organi i javnost mogu uestvovati
u procjeni uticaja tog projekta na ivotnu sredinu Republike.
(3) Ministarstvo e obezbijediti da nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta
razmotri miljenja zainteresovanih organa i javnosti iz stava 2. ovog lana.
lan 78.
Ukoliko entiteti i Brko Distrikt utvrde detaljnije definisan postupak za projekte koji
mogu imati uticaj na entitete ili Brko Distrikt, Ministarstvo e u tim postupcima
primjenjivati odredbe tog postupka.
lan 79.
Ukoliko projekti mogu imati prekogranini uticaj na drugu dravu, Ministarstvo e
postupati u smislu odredbama l. 75. do 78. ovog zakona, kada za to postoji obaveza na
osnovu meunarodnih ugovora ili sporazuma, naela reciprociteta ili zvaninih politikih
dogovora.
VIII IZDAVANJE EKOLOKIH DOZVOLA I SPREAVANJE NESREA VELIKIH
RAZMJERA
lan 80.

(1) Ekolokom dozvolom nalau se mjere za spreavanje ili, kada to nije izvodljivo,
smanjenje emisija u vazduh, vodu i zemljite i spreavanje stvaranja otpada, da bi se
ostvario visok nivo zatite ivotne sredine kao cjeline.
(2) Ekoloka dozvola se ne izdaje za istraivake aktivnosti, razvojne aktivnosti ili
testiranje novih proizvoda i procesa.

lan 81.
(1) Ministar donosi propis kojim utvruje postrojenja koja mogu biti izgraena i putena
u rad, samo ukoliko imaju ekoloku dozvolu.
(2) Za postrojenja za koja je potrebna ekoloka dozvola ili na koja se odnose odredbe u
vezi sa kontrolom opasnosti od nesrea velikih razmjera nadleni su sljedei organi:
a) Ministarstvo:
1) za velika i srednja postrojenja iznad pragova koji su utvreni propisom iz stava 1.
ovog lana,
2) za postrojenja koja su navedena u propisu iz stava 1. ovog lana u okviru odredaba o
spreavanju nesrea velikih razmjera i
b) lokalni organ uprave nadlean za zatitu ivotne sredine za manja postrojenja,
odnosno postrojenja koja su ispod pragova utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana.
lan 82.
(1) Ekoloka dozvola moe da obuhvati dva ili vie postrojenja kojima upravlja jedno
odgovorno lice na istoj lokaciji, s tim da ta ekoloka dozvola sadri mjere kojima se
osigurava da svako pojedinano postrojenje ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
(2) Ukoliko jedno odgovorno lice posjeduje dvije ili vie ekolokih dozvola za vie
odvojenih postrojenja na istoj lokaciji, nadleni organ za izdavanje ekoloke dozvole (u
daljem tekstu: organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole) moe zamijeniti postojee
ekoloke dozvole u postupku redovne ili vanredne revizije objedinjenom ekolokom
dozvolom.
(3) Objedinjena ekoloka dozvola e se odnositi na ista postrojenja i u njoj e biti
naznaeni isti uslovi koji su vaili za postojee dozvole.
(4) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e zamijeniti postojee dozvole sa
objedinjenom ekolokom dozvolom po sluebenoj dunosti samo ukoliko je sam nadlean
za sva postrojenja ili po zahtjevu odgovornog lica takvih postrojenja.
lan 83.
(1) Odgovorno lice postrojenja duno je da doprinese postizanju standarda kvaliteta
ivotne sredine, minimizira prekogranino zagaenje i zatiti efikasno ivotnu sredinu kao
cjelinu.
(2) Postrojenja moraju biti izgraena i da rade tako da:
a) se preduzmu sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei zagaenje i da se
ne prouzrokuje znaajnije zagaenje,
b) se primjenjuju najbolje raspoloive tehnike,

v) izbjegavaju produkciju otpada,

g) ukoliko dolazi do stvaranja otpada, koliina e se svesti na najmanju moguu mjeru
ili e se vriti reciklaa ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlae
a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na ivotnu sredinu,
d) se energija i prirodni resursi efikasno koriste,
) preduzmu neophodne mjere za spreavanje nesrea i ograniavanje njihovih
posljedica i
e) preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo
kakav rizik od zagaenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u
zadovoljavajue stanje.
(3) Uslove iz stava 2. ovog lana odgovorno lice mora da ispuni tokom izgradnje, rada
i prestanka rada postrojenja.
(4) Obaveza ispunjavanja uslova iz stava 2. ovog lana, za postrojenja za koje nije
potrebno pribavljanje ekoloke dozvole i postrojenja koja nisu navedena u podzakonskom
aktu iz lana 81. stav 1. ovog zakona, utvruje se urbanistiko-tehnikim uslovima koji ine
sastavni dio lokacijskih uslova.
lan 84.
(1) Standardi kvaliteta ivotne sredine postiu se primjenom najboljih raspoloivih
tehnika da bi se negativni uticaji pogona i postrojenja ili aktivnosti sprijeili ili sveli na
najmanju moguu mjeru, a posebno:
a) uspostavljanjem graninih vrijednosti emisija za zagaujue materije,
b) primjenom tehnikih standarda zatite ivotne sredine za odreeni proizvod, pogon,
postrojenje ili ureaj, opremu i proizvodni postupak koji mogu prouzrokovati rizik ili
opasnost po ivotnu sredinu i
v) odreivanjem zahtjeva za mjerenje i monitoring.
(2) Najbolje raspoloive tehnike utvruju se kao tehnika uputstva za aktivnosti koja se
izrauju i auriraju imajui u vidu razvoj referentnih dokumenata za najbolje raspoloive
tehnike.
(3) Ministar donosi propis kojim se definiu aktivnosti za koje se utvruju najbolje
raspoloive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za najbolje raspoloive tehnike i
primjena drugih dokumenata o najboljim raspoloivim tehnikama, kriterijumima za
odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, sadraju tehnikih upustava o najboljim
raspoloivim tehnikama i donoenje odluka i nainu rada radnih grupa za izradu i auriranje
tehnikih uputstava o najboljim raspoloivim tehnikama.
(4) Tehnika uputstva pripremaju radne grupe za najbolje raspoloive tehnike ije
lanove imenuje ministar.
(5) Sve informacije o razvoju tehnikih uputstava su dostupne javnosti.
lan 85.
(1) Zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole odgovorno lice podnosi nadlenom organu
zajedno sa dokazima koji sadre:
a) podatke o postrojenju, odgovornom licu i lokaciji na kojoj se postrojenje nalazi,
b) opis postrojenja i aktivnosti,

v) opis osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju
proizvodi postrojenje,
g) opis izvora emisija iz postrojenja,
d) opis stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje,
) opis prirode i koliine predvienih emisija iz postrojenja u sve dijelove ivotne
sredine (vazduh, voda, zemljite), kao i identifikaciju znaajnih uticaja na ivotnu sredinu,
e) opis predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spreavanje, ili ukoliko to nije
mogue, smanjenje emisija iz postrojenja,
) mjere planirane za monitoring emisija u ivotnu sredinu,
z) opis ostalih mjera radi usklaivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica,
posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja,
i) opis mjera planiranih za praenje emisija u ivotnu sredinu,
j) opis alternativnih rjeenja u odnosu na predloenu lokaciju i tehnologiju i
k) plan upravljanja otpadom.
(2) Dokazi za izdavanje ekoloke dozvole sadre netehniki rezime podataka navedenih
u stavu 1. ovog lana.
(3) Dokaze iz stava 1. ovog lana pripremaju ovlatena pravna lica koja ispunjavaju
uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.
(4) Dokazi uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole podnose se u dva tampana i
originalno potpisana primjerka i u jednom elektronskom primjerku.
lan 86.
U sluaju kada se za novo postrojenje ili znaajnu promjenu postojeeg postrojenja
sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu, sve relevatne informacije prikupljene u
postupku procjene uticaja prilau se uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole.
lan 87.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole razmatra podneseni zahtjev i ako
zahtjev ne sadri propisane podatke i/ili dokumentaciju zatraie od podnosioca da u roku
od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva dostavi podatke, dokumentaciju ili informacije
koje nedostaju.
(2) Ako podnosilac zahtjeva ne dostavi traene podatke, dokumentaciju i/ili informacije
u odreenom roku, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e bez odgaanja donijeti
zakljuak o odbacivanju zahtjeva.
lan 88.
(1) Ministarstvo obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o sadraju zahtjeva za
izdavanje ekoloke dozvole u jednom od dnevnih listova u Republici, o troku podnosioca
zahtjeva.
(2) Jedinica lokalne samouprave obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o sadraju
zahtjeva iz stava 1. ovog lana putem oglasne ploe.
(3) Jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi lokacija postrojenja, u svojim
prostorijama, stavlja na besplatan uvid zainteresovanoj javnosti zahtjev za ekoloku dozvolu
iz st. 1. i 2. ovog lana i priloenu dokumentaciju, od dana objavljivanja obavjetenja iz
stava 1. ovog lana, do isteka roka iz stava 4. ovog lana.

(4) Zainteresovana javnost moe u roku 30 dana od dana objavljivanja obavjetenja iz

stava 1. ovog lana podnijeti nadlenom organu miljenje o zahtjevu i priloenoj
dokumentaciji, u pisanoj formi.
lan 89.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole donosi rjeenje o izdavanju ekoloke
dozvole i njenom sadraju na osnovu zahtjeva odgovornog lica, priloene dokumentacije,
kao i pribavljenog miljenja jedinice lokalne samouprave i zainteresovane javnosti, u roku
od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole.
(2) Na pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se propis kojim je
regulisan opti upravni postupak.
lan 90.
(1) Ekoloka dozvola sadri osnovne obaveze odgovornog lica i mjere propisane
zakonima ije odredbe se odnose na dato postrojenje.
(2) Ekoloka dozvola obavezno sadri:
a) granine vrijednosti emisija za zagaujue materije zasnovane na vaeim propisima
ili najboljim raspoloivim tehnikama,
b) mjere za zatitu zemljita, vazduha, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta,
v) mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi postrojenje,
g) uslove za praenje emisija uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja,
d) mjere za dovoenje na minimum prekograninog zagaenja i
) mjere za uslove ivota u vanrednim situacijama.
(3) Rjeenje o ekolokoj dozvoli dostavlja se nadlenoj inspekciji, a ako je za njeno
izdavanje nadleno Ministarstvo i jedinici lokalne samouprave, u roku od 15 dana od dana
donoenja rjeenja.
(4) Ministarstvo obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom rjeenju o ekolokoj
dozvoli u jednom od dnevnih listova u Republici, o troku podnosioca zahtjeva i na svojoj
internet stranici.
(5) Jedinica lokalne samouprave obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom
rjeenju o ekolokoj dozvoli putem oglasne ploe i na svojoj internet stranici.
(6) Obavjetenje iz st. 4. i 5. objavljuje se u roku od osam dana od dana uruenja
rjeenja o ekolokoj dozvoli podnosiocu zahtjeva i sadri:
a) sadraj odluke i
b) osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana.
(7) Ekoloka dozvola izdaje se na period od pet godina.
lan 91.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e odbiti zahtjev za izdavanje
ekoloke dozvole, ako:
a) predmetno postrojenje ne ispunjava propisane uslove,
b) na osnovu podataka i dokumentacije priloenih uz zahtjev nisu ispunjeni uslovi za
primjenu propisanih standarda kvaliteta ivotne sredine i

v) prilozi uz zahtjev sadre netane podatke koji su od uticaja na izdavanje ekoloke

dozvole.
(2) Rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole, organ nadlean za
izdavanje ekoloke dozvole dostavlja odgovornom licu i o tome obavjetava nadlenu
inspekciju i jedinicu lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja.
lan 92.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje predstavlja izvor emisija duno je da obavlja
monitoring emisija, obezbjeuje meteoroloka mjerenja za velike industrijske komplekse ili
objekte od posebnog interesa za Republiku, uestvuje u trokovima mjerenja imisija u zoni
uticaja po potrebi i prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje ivotne sredine.
(2) Uestalost monitoringa odreuje organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole u
ekolokoj dozvoli, u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.
(3) Uestalost monitoringa za postrojenja za koja se izdaje ekoloka dozvola, organ
nadlean za izdavanje ekoloke dozvole odreuje i na osnovu najboljih raspoloivih tehnika.
(4) O rezultatima monitoringa, odgovorno lice obavjetava organ nadlean za izdavanje
ekoloke dozvole i organ nadlean za vrenje inspekcijskog nadzora na nain odreen
ekolokom dozvolom.
(5) Monitoring obavlja ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje
djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.
lan 93.
(1) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe mjere u odnosu na one koje
su utvrene posebnim propisima, kojima su regulisane granine vrijednosti emisija, u
ekoloku dozvolu se unose dodatne ili stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta
ivotne sredine.
(2) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe mjere u odnosu na one koje
su ostvarive koritenjem najboljih raspoloivih tehnika, u ekoloku dozvolu se ukljuuju
dodatne ili stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta ivotne sredine.
lan 94.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri svakih pet godina reviziju i
obnavljanje izdate ekoloke dozvole i obnavlja dozvolu, mijenjajui po potrebi uslove iz
dozvole.
(2) Odgovorno lice postrojenja duno je da nadlenom organu dostavi sve informacije
potrebne u svrhu revizije uslova iz ekoloke dozvole to prvenstveno ukljuuje rezultate
monitoringa i druge podatke.
(3) O izvrenoj redovnoj reviziji i obnavljanju ekoloke dozvole, javnost se obavjetava
posredstvom internet stranice nadlenog organa na kojoj se objavljuje obnovljena dozvola.
(4) Obnovljena dozvola iz stava 3. ovog lana dostavlja se nadlenoj inspekciji i jedinici
lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja.
(5) Ministar donosi propis kojim se utvruje postupak revizije i obnavljanja ekolokih
dozvola.
lan 95.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri vanrednu reviziju i auriranje
dozvole, ukoliko:
a) je zagaenje koje stvara dato postrojenje toliko znaajno da postojee granine
vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju
biti unesene u dozvolu,
b) bezbjednost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva koritenje drugih tehnika i
v) kada je to potrebno da bi se osigurala usklaenost sa novim ili revidiranim
standardom kvaliteta ivotne sredine.
(2) Lice koje ivi na podruju na kojem rad postrojenja moe imati negativan uticaj
moe pokrenuti inicijativu pred nadlenim organom za izdavanje ekoloke dozvole, za
izmjenu ekoloke dozvole.
(3) O izvrenoj vanrednoj reviziji javnost se obavjetava posredstvom internet stranice
nadlenog organa na kojoj se objavljuje obnovljena dozvola.
(4) Obnovljena dozvola iz stava 3. ovog lana dostavlja se odgovornom licu postrojenja,
nadlenoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja.
lan 96.
(1) Ukoliko odgovorno lice postrojenja, tokom trajanja vaenja izdate ekoloke dozvole
planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proirenje postrojenja koje moe
uticati na ivotnu sredinu, duan je da o tome obavijesti organ nadlean za izdavanje
ekoloke dozvole pisanom obavijeu.
(2) Obavjetenje iz stava 1. ovog lana sadri podatke o postojeem i planiranom dijelu
postrojenja, a ovi podaci e ukljuivati objanjenja i druga propratna dokumenta koji su
vani za utvrivanje.
(3) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e pregledati obavjetenje i odluiti
da li je predloena promjena znaajna.
(4) Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da li je promjena znaajna,
organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e zatraiti od odgovornog lica da ih dostavi.
(5) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e odluiti o tome da li je predloena
promjena znaajna u roku od 30 dana od dana dobijanja potrebnih podataka.
(6) Ukoliko je promjena identifikovana kao znaajna, organ nadlean za izdavanje
ekoloke dozvole e o tome obavijestiti odgovorno lice i pozvati ga da podnese novi zahtjev
za izdavanje ekoloke dozvole koji e sadravati podatke o postojeem i planiranom dijelu
postrojenja.
(7) Postupak izdavanja ekoloke dozvole iz stava 6. ovog lana vri se u skladu sa
odredbama ovog zakona kojim je propisan postupak izdavanja ekoloke dozvole.
(8) Ukoliko organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole odlui pozitivno, izdae se
ekoloka dozvola za cijelo postrojenje.
lan 97.
(1) Kada postrojenje koje posjeduje ekoloku dozvolu okona rad, odgovorno lice tog
postrojenja duno je da o tome obavijesti nadleni organ za izdavanje ekoloke dozvole u
pisanoj formi.
(2) Odgovorno lice ili steajni upravnik u sluaju steaja, informie organ nadlean za
izdavanje ekoloke dozvole u pisanoj formi o ispunjavanju obaveza iz ekoloke dozvole
koje se odnose na mjere koje su preduzete nakon to je postrojenje prestalo da radi ako je
pokrenut postupak likvidacije ili steaja.

(3) Nakon to organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole utvrdi da su obaveze iz st.
1. i 2. ovog lana izvrene, izdaje rjeenje o prestanku vaenja ekoloke dozvole.
lan 98.
(1) Ekoloka dozvola prestaje da vai ako:
a) istekne rok na koji je izdata,
b) odgovorno lice to zahtijeva,
v) se utvrdi da odgovorno lice nije obavijestilo organ nadlean za izdavanje ekoloke
dozvole o znaajnim promjenama na postrojenju,
g) nadleni organ po slubenoj dunosti ili na inicijativu inspekcijskih i drugih dravnih
organa, organizacija i graana utvrdi da nisu ispunjeni uslovi utvreni ekolokom dozvolom,
d) odgovorno lice nema tehnikih i finansijskih sredstava za zadovoljavajue
ispunjavanje svojih obaveza utvrenih dozvolom,
) se utvrdi da je odgovorno lice u zahtjevu za izdavanje ekoloke dozvole podnijelo
netane podatke ili falsifikovao dokumenta od znaaja za izdavanje ekoloke dozvole,
e) postrojenje za koje se izdaje ekoloka dozvola ne radi due od etiri godine,
) odgovorno lice ne vri monitoring i ne dostavlja podatke u roku naznaenom u
ekolokoj dozvoli,
z) odgovorno lice ne dostavlja podatke Registru isputanja i prenosa zagaujuih
materija,
i) odgovorno lice ne dostavi nadlenom organu dokumenta koja su traena u procesu
redovne i vanredne revizije ekoloke dozvole,
j) odgovorno lice ne postupi po zahtjevu inspektora nadlenog za zatitu ivotne sredine
prema zapisniku inspektora o izvrenom inspekcijskom nadzoru i
k) je pokrenut steajni postupak, a aktivnosti ne nastavi neko drugi.
(2) Uslovi iz stava 1. ovog lana mogu biti utvreni i tokom redovne, odnosno vanredne
revizije postrojenja za koje je izdata ekoloka dozvola.
(3) Ukoliko organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole utvrdi postojanje nekog od
uslova iz stava 1. ovog lana pokree postupak za prestanak vaenja dozvole i o tome
obavjetava odgovorno lice u roku od 15 dana od pokretanja postupka.
(4) Protiv rjeenja o prestanku vaenja ekoloke dozvole odgovorno lice moe uloiti
albu Ministarstvu ili pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
(5) Podnoenje albe ili pokretanje upravnog spora ne odgaa izvrenje rjeenja.
(6) Rjeenjem o prestanku vaenja dozvole utvruju se obavezne mjere brige o
postrojenju i lokaciji poslije prestanka aktivnosti da bi se izbjegao rizik po ivotnu sredinu,
zdravlje ljudi i materijalna dobra.
lan 99.
(1) Ukoliko rad nekog postrojenja moe da izazove znaajne negativne posljedice na
podruju druge drave ili entiteta ili Brko Distrikta, ili ukoliko druga drava ili entitet ili
Brko Distrikt tako zahtijevaju, zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole bie dostavljen
posredstvom nadlenog organa druge drave, entiteta ili Brko Distrikta, u isto vrijeme kada
postane dostupan javnosti u Republici Srpskoj.
(2) Ukoliko u postupku izdavanja ekoloke dozvole koji se sprovodi u drugoj dravi ili
entitetu ili Brko Distriktu, Ministarstvo primi dokaze o tome da postrojenje moe imati
negativan uticaj na ivotnu sredinu na podruju Republike, Ministarstvo e informisati
stanovnitvo koje ivi na tom podruju i pruiti mogunost da iznesu svoje miljenje.

(3) Detaljne informacije u vezi sa prekograninim uticajem rada postrojenja na drugu

dravu mogu biti odreene u bilateralnim sporazumima sklopljenim sa drugim dravama.
(4) U saradnji sa drugim entitetom ili Brko Distriktom mogu se detaljnije utvrditi
postupci koji se tiu projekata koji mogu imati meuentitetske prekogranine uticaje,
odnosno uticaje na Brko Distrikt.
lan 100.
Odredbe lana 99. ovog zakona ne primjenjuju se ukoliko je sproveden postupak u
skladu sa l. 75. do 79. ovog zakona.
lan 101.
(1) Nadleni organ za izdavanje ekolokih dozvola uspostavlja i vodi Registar izdatih
ekolokih dozvola.
(2) Jedinica lokalne samouprave dostavlja Ministarstvu godinji izvjetaj o izdatim
dozvolama za manja postrojenja koja ugroavaju ili mogu ugroziti ivotnu sredinu.
(3) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj i nain voenja Registra.
lan 102.
(1) Ministarstvo vodi Registar isputanja i prenosa zagaujuih materija.
(2) Odgovorno lice postrojenja za koje je izdata ekoloka dozvola duno je da dostavlja
izvjetaj nadlenom organu o isputanjima i prenosima zagaujuih materija van lokacije
postrojenja.
(3) Ministar donosi propis o sadraju, strukturi registra, obavezi izvjetavanja od
postrojenja i formi izvjetavanja, osiguranju i ocjeni kvaliteta podataka, povjerljivosti
podataka, ueu javnosti prilikom izmjena registra i obavezi izvjetavanja prema preuzetim
meunarodnim obavezama.
(4) Ministar donosi propis o nainu voenja registra iz stava 1. ovog lana.
lan 103.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje moe izazvati nesree velikih razmjera duno je da

preduzme sve potrebne mjere za spreavanje nesrea velikih razmjera i ogranii njihov
uticaj na ovjeka i ivotnu sredinu.
(2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog lana duno je, na zahtjev Ministarstva, u svakom
trenutku, a posebno za potrebe inspekcijskog nadzora i kontrole, dokazati da je preduzeo sve
mjere za spreavanje nesrea velikih razmjera.
(3) Postrojenja na koje se odnose odredbe o kontroli opasnosti od nesrea velikih
razmjera utvruju se u propisu iz lana 81. stav.1. ovog zakona.
lan 104.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje moe izazvati nesree velikih razmjera duno je da
Ministarstvu dostavi obavjetenje sa sljedeim podacima:
a) ime odgovornog lica i lica koje upravlja opasnim supstancama i punu adresu pogona,
b) registrovano mjesto poslovanja odgovornog lica sa punom adresom,

v) informacije za utvrivanje prisustva opasnih supstanci ili kategorija supstanci u

postrojenju,
g) koliinu i fiziki oblik opasnih supstanci u postrojenju,
d) djelatnost ili predloenu djelatnost postrojenja i skladinog prostora i
) neposrednom okruenju postrojenja ili elementima koji mogu prouzrokovati veu
nesreu ili pogorati njene posljedice.
(2) Obavjetenja iz stava 1. ovog lana dostavlja se Ministarstvu uz zahtjev za izdavanje
ekoloke dozvole.
(3) U sluaju znaajnog poveanja u koliini ili znaajne promjene u prirodi ili fizikom
obliku prisutne opasne supstance ili svake promjene postupka u kojem se upotrebljava
opasna supstanca, promjene postrojenja ili ureaja koja bi mogla znatno uticati na opasnost
od velikih razmjera ili trajnog zatvaranja postrojenja, odgovorno lice odmah obavjetava
Ministarstvo o promjeni stanja.
lan 105.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje moe izazvati nesree velikih razmjera duno je da
saini plan spreavanja nesrea velikih razmjera posredstvom ovlatene institucije (U
daljem tekstu: Plan) i da osigura pravilno sprovoenje Plana.
(2) Plan mora osigurati da se odgovarajuim sredstvima, strukturama i sistemom
upravljanja garantuje visok nivo zatite ljudi i ivotne sredine.
(3) Plan za postrojenja iz stava 1. ovog lana, ukljuujui i skladita dostavlja se
nadlenoj inspekciji i Ministarstvu uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole.
lan 106.
(1) Na osnovu obavjetenja odgovornog lica iz lana 104. stav 1. ovog zakona i
Izvjetaja o bezbjednosti iz lana 107. stav 1. ovog zakona, Ministarstvo utvruje
postrojenja ili grupe postrojenja u kojima vjerovatnoa i mogunost nastanka velikih
nesrea ili mogunost posljedica od velikih nesrea moe biti vea radi lokacije i blizine
takvih postrojenja, kao i koliine njihovih opasnih supstanci.
(2) Kada se postrojenja ili grupe postrojenja iz stava 1. ovog lana, ukljuujui i
skladita identifikuju, Ministarstvo mora obezbijediti razmjenu informacija, tako da takva
postrojenja ili grupe postrojenja mogu brinuti o prirodi i obimu ukupne opasnosti od vee
nesree u svojim planovima, sistemima bezbjednosti, izvjetajima o bezbjednosti i
unutranjim planovima intervencije.
(3) Postrojenja ili grupe postrojenja iz stava 1. ovog lana sarauju na obavjetavanju
javnosti i pribavljanju podataka za pripremu spoljanih planova, odnosno planova za hitne
sluajeve izvan postrojenja.
lan 107.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje moe izazvati nesree velikih razmjera duno je da
pripremi Izvjetaj o bezbjednosti, iz kojeg se vidi:
a) da je sistem bezbjednosti za sprovoenje Plana poeo da se sprovodi,
b) da su utvrene opasnosti od velikih nesrea i da su preduzete potrebne mjere za
spreavanje takvih nesrea i ograniavanje njihovih posljedica za ljude i ivotnu sredinu,
v) da su odgovarajua bezbjednost i pouzdanost ukljuene u projektovanje, izgradnju,
rad i odravanje svakog postrojenja, skladinog prostora, opreme i infrastrukture za njihov
rad, koji su povezani sa opasnostima od nastanka velikih nesrea u postrojenju,

g) da su napravljeni unutranji planovi intervencije i pruene informacije koje

omoguavaju izradu spoljanjeg plana intervencije za preduzimanje potrebnih mjera u
sluaju vee nesree i
d) da je Ministarstvu osigurano dovoljno informacija za odluivanje o lokaciji novih
djelatnosti ili izgradnji oko postojeih postrojenja sa auriranim popisom opasnih supstanci
koje se nalaze u postrojenju.
(2) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana ili izvjetaji pripremljeni u skladu sa drugim
propisima, a koji se odnose na sigurnost rada postrojenja, mogu se spojiti u jedan izvjetaj o
bezbjednosti u smislu ovog lana, radi ekonominosti postupka, pod uslovom da se potuju
zahtjevi iz ovog lana.
(3) Izvjetaj o bezbjednosti se dostavlja Ministarstvu zajedno sa zahtjevom za izdavanje
ekoloke dozvole i mora biti dostupan javnosti.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog lana, javnosti nee biti dostupni dijelovi izvjetaja o
bezbjednosti koji sadre industrijske, komercijalne ili line podatke, podatke javne
bezbjednosti ili odbrane i u takvim sluajevima odgovorno lice uz zahtjev za izdavanje
ekoloke dozvole dostavlja izmijenjen izvjetaj u kojem ta pitanja nisu ukljuena.
(5) Izvjetaj o bezbjednosti se razmatra u okviru postupka za izdavanje ekoloke
dozvole za predmetno postrojenje.
(6) U sluaju periodinih pregleda ili mijenjanja, Izvjetaj o bezbjednosti se dostavlja,
bez odgaanja Ministarstvu, koje u roku od 30 dana dostavlja odgovornom licu i nadlenoj
inspekciji zakljuke razmatranja Izvjetaja o bezbjednosti.
(7) Izvjetaj o bezbjednosti se periodino pregleda svakih pet godina, a po potrebi
mijenja i ranije, na inicijativu odgovornog lica ili na zahtjev Ministarstva kada je to
opravdano radi novih injenica ili uzimanja u obzir novih tehnika o pitanjima bezbjednosti.
lan 108.
(1) Za postrojenje koje moe izazvati nesree velikih razmjera, odgovorno lice priprema
plan unutranjih intervencija za mjere koje je potrebno preduzeti unutar postrojenja i
dostavlja nadlenim organima za postupanje u vanrednim situacijama potrebne informacije
za izradu spoljanjih planova intervencije, i to prije poetka rada postrojenja.
(2) Plan iz stava 1. ovog lana odgovorno lice izrauje s ciljem:
a) kontrolisanja nesrea tako da se njihove posljedice svedu na najmanju moguu mjeru
i da se ogranii tetan uticaj po ovjeka, ivotnu sredinu i imovinu,
b) primjene mjera koje su neophodne za zatitu ovjeka i ivotne sredine od uticaja
nesrea velikih razmjera,
v) prenosa neophodnih informacija javnosti, nadlenim slubama i organima koji se
nalaze u datom podruju i
g) osiguranja uspostavljanja prvobitnog stanja i ienja ivotne sredine nakon nesrea
velikih razmjera.
(3) Odgovorno lice osigurava da se unutranji planovi za hitne sluajeve unutar
postrojenja sainjavaju u saradnji sa zaposlenim radnicima u postrojenju, ukljuujui i
relevantne dugorone izvoae radova, a da se pri sainjavanju, auriranju ili mijenjanju
spoljanjih planova za hitne intervencije konsultuju sa javnou i civilnom zatitom.
(4) Odgovorno lice primjenjuje bez odlaganja unutranje i spoljanje planove
intervencije u sluaju nesrea velikih razmjera ili u sluaju pojave nekontrolisane nezgode
koja bi mogla dovesti do vee ili znaajne nesree.
(5) Odgovorno lice duno je da provjeri i ukoliko je neophodno, izmijeni unutranji
odnosno spoljanji plan intervencije, uzimajui u obzir promjene do kojih je dolo u radu
postrojenja, planovima intervencije ili u novim tehnolokim saznanjima, u periodu od tri

godine od izrade planova iz stava 1. ovog lana i o tome obavijesti organ nadlean za
izdavanje ekoloke dozvole i nadlenoj inspekciji.
lan 109.
(1) Ciljevi spreavanja nesrea velikih razmjera i ograniavanja njihovih posljedica
uzimaju se u obzir pri izradi dokumenata prostornog ureenja i donoenju odluka u skladu
sa zakonom koji regulie prostorno ureenje, posebno prilikom odreivanja lokacija za nova
postrojenja, ukljuujui skladita, izmjeni na postojeim postrojenjima, ukljuujui
skladita, i novim graevinama (poput saobraajnica, javnih mjesta i stambenih podruja) u
blizini naselja.
(2) Prilikom izrade unutranjih i spoljanjih planova intervencije mora se voditi rauna o
udaljenosti izmeu postrojenja, ukljuujui skladita, zona stanovanja, javnih povrina i
objekata, zatienih kulturno-istorijskih i prirodnih dobara, kao i podruja posebne prirodne
osjetljivosti ili interesa.
(3) U postrojenjima koja mogu izazvati nesree velikih razmjera, ukljuujui skladita,
odgovorno lice postrojenja i Ministarstvo moraju brinuti o potrebi primjene dodatnih
tehnikih mjera da ne bi dolo do poveanja rizika po ljude ili ivotnu sredinu.
lan 110.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje moe izazvati nesree velikih razmjera duno je da
obavijesti Ministarstvo i organ nadlean za inspekcijski nadzor o nesrei velikih razmjera i
odmah dostavi podatke o:
a) okolnostima nesree,
b) prisutnim opasnim supstancama,
v) raspoloivim podacima za procjenu uticaja nesree na ljude i ivotnu sredini,
g) preduzetim mjerama u sluaju neeljenog dogaaja i
d) preduzetim mjerama za ublaavanje posljedica nesree i spreavanja pojave novih
nesrea.
(2) Ukoliko dalja istraga otkrije dodatne injenice, odgovorno lice je duno da ih dostavi
Ministarstvu i nadlenoj inspekciji, te da preduzme sve mjere za uklanjanje posljedica
nesree.
(3) Na osnovu obavjetenja o nesreama, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole
duan je da vodi evidenciju i vri izmjene u registru postrojenja, kao i da vodi registar
nesrea velikih razmjera koje su prijavljene.
IX SISTEM EKO-OZNAAVANJA, UPRAVLJANJA I KONTROLE IVOTNE
SREDINE
lan 111.
(1) Sistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi podsticanja izrade, proizvodnje,
marketinga i upotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na ivotnu sredinu u odnosu na
ukupan period trajanja tog proizvoda, te radi bolje informisanosti potroaa o uticaju
proizvoda na ivotnu sredinu.
(2) Uticaji na ivotnu sredinu utvruju se na osnovu ispitivanja meusobnog djelovanja
proizvoda sa ivotnom sredinom, ukljuuju i koritenje energije i prirodnih resursa, u
odnosu na ukupan ivotni ciklus proizvoda.

(3) Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa zdravstvenim i bezbjednosnim

uslovima i uslovima za zatitu ivotne sredine.
(4) Eko-oznaka je amblem koji se odreuje u skladu sa propisom iz stava 5. ovog lana
i dodjeljuje se proizvodima i uslugama.
(5) Ministar propisuje sistem i postupak dodjele eko-oznaka, organe nadlene za
upravljanje sistemom eko-oznaka, od izbora grupa proizvoda i njihovog ekolokog
kriterijuma do dodjele eko-oznake i zakljuivanja ugovora koji se odnosi na uslove za
upotrebu oznake, na nain koji omoguava dobrovoljno uee pravnih i fizikih lica iji
proizvodi i usluge zadovoljavaju zahtjeve ovog sistema.

lan 112.
(1) Eko-oznaka se moe dodijeliti proizvodima dostupnim u Republici Srpskoj, koji su
u skladu sa osnovnim uslovima za zatitu ivotne sredine i kriterijumom eko-oznaka
uspostavljenog prema grupi proizvoda.
(2) Da bi bila uvrtena u ovu vrstu oznaavanja, grupa proizvoda mora ispunjavati
sljedee uslove:
a) da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tritu,
b) da ukljuuje, u toku jedne faze ili vie faza ukupnog ivotnog ciklusa proizvoda,
vaan uticaj na ivotnu sredinu na globalnom ili regionalnom planu,
v) da predstavlja znaajnu mogunost uticaja na ivotnu sredinu u smislu poboljanja
ivotne sredine putem izbora potroaa i daje podsticaj proizvoaima, ili onima koji
pruaju usluge, da utvrde konkurentne prednosti nudei proizvode koji odgovaraju sistemu
eko-oznaka i
g) da se znatan dio prodajne koliine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za krajnju
potronju i upotrebu.
(3) Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparate koji su oznaeni kao
veoma toksini i opasni po ivotnu sredinu ili koji su kancerogeni, toksini za reprodukciju
ili su mutageni, niti na proizvode koji se izrauju u procesima za koje postoji vjerovatnoa
da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu ili da njihova uobiajena
primjena moe biti opasna za potroaa.
(4) Dodjela eko-oznaka za hranu, pie, farmaceutske ili medicinske proizvode, ureena
je posebnim propisom.
lan 113.
(1) Ministarstvo, u skladu sa podzakonskim aktom iz lana 111. stav 5. ovog zakona
upravlja sistemom dodjele eko-oznaka od izbora grupa proizvoda i njihovog ekolokog
kriterijuma do dodjele eko-oznake i zakljuivanja ugovora koji se odnosi na uslove za
upotrebu oznake.
(2) Izbor grupa proizvoda i ekoloki kriterijumi tih grupa utvruju se nakon konsultacija
sa predstavnicima interesnih grupa iz oblasti industrije, trgovine, potroakih organizacija i
organizacija za pitanje zatite ivotne sredine.
(3) Interesne grupe same biraju svoje predstavnike zavisno od grupe proizvoda o kojima
je rije.
lan 114.

(1) Eko-oznaka dodjeljuje se na osnovu dobrovoljnih zahtjeva podnesenih od

proizvoaa, uvoznika, snabdjevaa uslugama i trgovaca.
(2) Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Ministarstvo nakon provjere da li su ispotovani
uslovi ekolokog kriterijuma za te grupe proizvoda.
(3) Eko-oznaka dodjeljuje se na period od tri godine.
(4) Ministarstvo zakljuuje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim se
utvruju uslovi koritenja oznake i povlaenje ovlatenja za koritenje eko-oznake.
(5) Takse za obradu zahtjeva i koritenje oznake ureuju se posebnim propisom.
(6) Eko-oznaka se ne moe koristiti, niti se moe pozivati na eko-oznaku pri
reklamiranju dok se ne izvri dodjela oznake, a nakon dodjele se moe koristiti samo za onu
vrstu proizvoda za koju je dodijeljena.
lan 115.
(1) Pravna i fizika lica u Republici mogu dobrovoljno uestvovati u sistemu

upravljanja zatitom ivotne sredine (EMAS), koji je na nivou Evropske unije osnovan sa
ciljem ocjene i poboljanja djelovanja pravnih i fizikih lica na ivotnu sredinu i pruanja
odgovarajuih informacija javnosti i zainteresovanim stranama.
(2) Cilj sistema iz stava 1. ovog lana je promovisanje kontinuiranih poboljanja u
djelovanju organizacija na ivotnu sredinu:
a) uspostavljanjem i sprovoenjem sistema upravljanja od organizacija,
b) sistematinom, objektivnom i periodinom ocjenom djelovanja sistema upravljanja
ivotnom sredinom,
v) prikupljanjem informacija o unapreivanju u oblasti zatite ivotne sredine,
g) pruanjem informacija o djelovanju na ivotnu sredinu, te omoguavanjem razmjene
informacija sa javnou i zainteresovanim stranama i
d) aktivnim uestvovanjem zaposlenih u organizaciji na uspostavljanju i sprovoenju
sistema upravljanja ivotnom sredinom.

X FINANSIRANJE ZATITE IVOTNE SREDINE I EKONOMSKI INSTRUMENTI

lan 116.
(1) Sredstva za finansiranje zatite ivotne sredine obezbjeuju se u budetu Republike,
budetu jedinice lokalne samouprave, Fondu za zatitu ivotne sredine i energetsku
efikasnost Republike Srpske(u daljem tekstu: Fond), te iz drugih izvora u skladu sa
zakonom.
(2) Drugi izvori sredstava iz stava 1. ovog lana su donacije, krediti, sredstva
meunarodne pomoi, sredstva stranih projekata, programa i ulaganja namijenjenih za
zatitu ivotne sredine i druga sredstva propisana posebnim zakonom.
(3) Sredstva za finansiranje zatite ivotne sredine koriste se za ouvanje, zatitu i
unapreivanje stanja ivotne sredine.
lan 117.

U skladu sa propisom kojim se ureuje finansiranje i zatita ivotne sredine, Fond

prikuplja i distribuira finansijska sredstva za zatitu ivotne sredine na podruju Republike
koja se koriste naroito za sljedee namjene:
a) podrka u ostvarivanju zadataka koji proizlaze iz obaveza i odgovornosti prema
meunarodnoj zajednici iz oblasti zatite ivotne sredine,
b) suzbijanje tete po ivotnu sredinu u sluaju kada se ne moe primijeniti odgovornost
za izvravanje tete odreenom licu,
v) trokovi spreavanja ili otklanjanja tete po ivotnu sredinu koja zahtijeva
neposrednu intervenciju,
g) podrka mjerama u cilju zatite ivotne sredine, naroito u oblasti razvoja i
finansiranja informativnog sistema, obrazovanja i irenja informacija, istraivanja i
aktivnosti javnosti koje se odnose na zatitu ivotne sredine i
d) ouvanje zatienih prirodnih podruja.
XI GRAANSKA ODGOVORNOST ZA TETU NANESENU IVOTNOJ SREDINI
lan 118.
(1) Pravno i fiziko lice duno je da u obavljanju svoje aktivnosti osigura zatitu ivotne

sredine, i to:
a) primjenom i sprovoenjem propisa o zatiti ivotne sredine,
b) odrivim koritenjem prirodnih resursa, dobara i energije,
v) uvoenjem energetski efikasnijih tehnologija i koritenjem obnovljivih prirodnih
resursa,
g) upotrebom proizvoda, procesa, tehnologija i prakse koji manje ugroavaju ivotnu
sredinu,
d) preduzimanjem mjera prevencije ili otklanjanja posljedica ugroavanja i tete po
ivotnu sredinu,
) voenjem evidencije o potronji sirovina i energije, isputanju zagaujuih materija i
energije, klasifikaciji, karakteristikama i koliinama otpada,
e) kontrolom aktivnosti i rada postrojenja koji mogu predstavljati rizik ili prouzrokovati
opasnost po ivotnu sredinu i zdravlje ljudi i
) drugim mjerama u skladu sa zakonom.
(2) Mjere zatite ivotne sredine iz stava 1. ovog lana pravno i fiziko lice obavlja
samostalno ili preko ovlatenog pravnog lica.
lan 119.
(1) Zagaiva koji prouzrokuje zagaenje ivotne sredine odgovara za nastalu tetu po
naelu objektivne odgovornosti.
(2) Za zagaivanje ivotne sredine odgovorno je i pravno i fiziko lice koje je
nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omoguilo ili dopustilo zagaivanje ivotne
sredine.

lan 120.
(1) Zagaiva koji svojim injenjem ili neinjenjem prouzrokuje zagaivanje ivotne
sredine duan je da bez odgaanja preduzme neophodne mjere radi smanjenja tete u
ivotnoj sredini ili uklanjanja daljih rizika, opasnosti ili sanacije tete u ivotnoj sredini, o
svom troku.
(2) Ako teta nanesena ivotnoj sredini ne moe da se sanira odgovarajuim mjerama,
lice koje je prouzrokovalo tetu odgovorno je za naknadu u visini vrijednosti unitenog
dobra.
lan 121.
(1) Zagaiva je odgovoran za tetu nanesenu ivotnoj sredini i prostoru i snosi trokove

procjene tete i njenog uklanjanja, a naroito:

a) trokove hitnih intervencija preduzetih u vrijeme nastanka tete, a neophodnih za
ograniavanje i spreavanje efekata tete po ivotnu sredinu, prostor i zdravlje stanovnitva,
b) direktne i indirektne trokove sanacije, ustanovljavanja novog stanja ili obnavljanja
prethodnog stanja ivotne sredine i prostora, kao i praenje efekata sanacije i efekata tete
po ivotnu sredinu,
v) trokove spreavanja nastanka iste ili sline tete po ivotnu sredinu i prostor i
g) trokove naknade licima direktno ugroenim tetom po ivotnu sredinu i prostor.
(2) Zagaiva je duan da prui finansijske ili druge vrste garancija za obezbjeenje
plaanja naknade trokova iz stava 1. ovog lana, u toku i poslije obavljanja aktivnosti.
lan 122.
(1) Pravno lice koje se bavi djelatnou opasnom po ivotnu sredinu, odgovorno je za
tetu nanesenu tom djelatnou ljudima, imovini i ivotnoj sredini.
(2) Djelatnosti opasne po ivotnu sredinu su one djelatnosti koje predstavljaju znaajan
rizik za ljude, imovinu ili ivotnu sredinu, i to:
a) upravljanje lokacijama koje su opasne za ivotnu sredinu,
b) oslobaanje genetiki modifikovanih organizama i
v) oslobaanje mikroorganizama.
(3) Ukoliko vie lica na istoj lokaciji obavlja opasnu djelatnost, onda snose zajedniku
odgovornost za tetu.
lan 123.
(1) Odgovorno lice nije odgovorno za tetu uzrokovanu:
a) ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom koja se nije mogla niti sprijeiti niti
otkloniti,
b) od treeg lica ija je namjera bila nanoenje tete ili
v) zbog posebnih naredbi i mjera nadlenih organa koje su direktno prouzrokovale tetu.
(2) Odgovorno lice se oslobaa odgovornosti za tetu ukoliko dokae da je primijenilo
odgovarajue mjere zatite koje su okolnosti zahtijevale, da bi sprijeilo ili ublailo tetu.

lan 124.
(1) Odgovorno lice koje obavlja djelatnost opasnu po ivotnu sredinu duno je da

osigura sredstva za naknadu eventualne tete.

(2) Odgovorno lice duno je da prui garancije za osiguranje plaanja naknade trokova
u toku i poslije obavljanja djelatnosti.
lan 125.
(1) Svako lice koje pretrpi tetu ima pravo na naknadu tete.
(2) Zahtjev za naknadu tete moe se podnijeti neposredno odgovornom licu postrojenja
ili osiguravau odgovornog lica kod koga je nastala teta.
(3) Ako je vie zagaivaa odgovorno za tetu nanesenu ivotnoj sredini, a udio
pojedinih zagaivaa nije mogue odrediti, trokove snose solidarno.
(4) Postupak pred sudom za naknadu tete je hitan.
(5) Republika zadrava pravo na naknadu tete ako nema drugih lica koja imaju to
pravo.
lan 126.
Na sva pitanja o odgovornosti za tetu nanesenu ivotnoj sredini koja nisu posebno
ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe propisa kojim se reguliu obligacioni
odnosi.
XII MEUENTITETSKA SARADNJA
lan 127.
(1)Uspostavljanje saradnje i koordinacije iz lana 5. stav 3. ovog zakona vri
Meuentitetsko tijelo za zatitu ivotne sredine (U daljem tekstu: Meuentitetsko tijelo),
koje je osnovala Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada
Brko Distrikta.
(2)Meuentitetsko tijelo ima etiri lana iz Republike Srpske, etiri lana iz Federacije
Bosne i Hercegovine i dva lana iz Brko Distrikta.
(3)lanovi Meuentitetskog tijela iz Republike Srpske imenuju se rjeenjem Vlade
Republike Srpske.
(4)Meuentitetsko tijelo sastaje se najmanje est puta godinje i donosi odluke
konsenzusom.
(5)O odravanju sjednica Meuentitetskog tijela, a u cilju koordinacije i saradnje,
redovno se obavjetava Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
lan 128.
(1) Meuentitetsko tijelo bavi se svim pitanjima iz oblasti zatite ivotne sredine
koja zahtijevaju usaglaen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena ma

Meuentitetsko tijelo od entiteta i Brko Distrikta, ovim zakonom i drugim propisima, a

naroito pitanja:
a) meunarodnih sporazuma i programa iz oblasti zatite ivotne sredine,
b) saradnje sa meunarodnim organizacijama i drugim zemljama,
v) koordinaciju primjene i donoenja zakona i drugih propisa,
g) koordinaciju monitoringa sprovoenja standarda i procedura za zatitu ivotne
sredine,
d) davanje preporuka za uspostavljanje usaglaenih standarda kvaliteta ivotne
sredine na nivou entiteta,
) koordinaciju entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti
zatite ivotne sredine,
e) koordinaciju monitoringa i sistema za informisanje i
) prikupljanje i razmjenu informacija.
(2) Meuentitetsko tijelo prua strunu pomo nadlenim entitetskim
ministarstvima.
(3) Meuentitetsko tijelo je duno da osigura da su interesi oba entiteta i Brko
Distrikta uzeti u obzir prilikom planiranja projekata u podrujima koja presijecaju
meuentitetske linije razgranienja.

XIII NADZOR
lan 129.
Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega vri Ministarstvo.
lan 130.
Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem odredaba ovog zakona i drugih propisa
donesenih na osnovu njega vre inspektori nadleni za zatitu ivotne sredine Republike
uprave za inspekcijeske poslove i jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: nadleni
inspektori).
lan 131.
U sprovoenju inspekcijskog nadzora iz lana 130. ovog zakona nadleni inspektori,
pored optih ovlatenja propisanih zakonom kojim se ureuje oblast inspekcija, ovlateni su
i da naloe:
a) otklanjanje u odreenom roku utvrenih nedostataka i nepravilnosti u radu
postrojenja, zbog kojih je dolo ili moe doi do zagaenja ivotne sredine,
b) privremenu zabranu obavljanja rada postrojenja ili obavljanje djelatnosti u
proizvodnom postupku, koritenja ureaja i/ili pogona i opreme zbog kojih je dolo ili moe
doi do znatnijeg zagaenja ivotne sredine,
v) zabranu obavljanja djelatnosti u proizvodnom postupku, koritenje ureaja i/ili
pogona i opreme zbog kojih je dolo ili moe doi do zagaenja veih razmjera ivotne
sredine, dok se nedostaci ili nepravilnosti u radu ne otklone,

g) obustavljanje radova, ako se radovi sprovode suprotno utvrenim mjerama iz

procjene uticaja na ivotnu sredinu, dok se nepravilnosti ne otklone,
d) obustavljanje radova ako se ne obavljaju u skladu sa ovim zakonom i uslovima
propisanim u ekolokoj dozvoli i
) zabranu rada ovlatenom pravnom licu koje ne ispunjava uslove za obavljanje
djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.
XIV KAZNENE ODREDBE
lan 132.
(1) Novanom kaznom od 2.000 KM do 20.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice
koje:
a) izradi studiju uticaja suprotno uslovima propisanim u lanu 67. ovog zakona,
b) izgradi ili rukovodi radom postrojenja ili obavlja aktivnosti bez pribavljene ekoloke
dozvole iz lana 80. ovog zakona,
v) prekri opte obaveze iz lana 83. stav 2. ovog zakona,
g) ne ispunjava mjere utvrene ekolokom dozvolom iz lana 90. ovog zakona,
d) ne vri monitoring i praenje drugih uticaja na stanje ivotne sredine iz lana 92. stav
1. ovog zakona,
) ne dostavlja nadlenom organu za izdavanje ekoloke dozvole i nadlenoj inspekciji
rezultate monitoringa iz lana 92. stav 4. ovog zakona,
e) vri monitoring suprotno odredbi lana 92. stav 5. ovog zakona,
) ne obavjetava organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole o svakoj promjeni u
radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz lana 96. stav 1. ovog zakona,
z) ne izvri sve mjere koje je utvrdio organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole
poslije prestanka vaenja dozvole iz lana 98. stav 6. ovog zakona,
i) ne dostavlja izvjetaj iz lana 102. stav 2. ovog zakona,
j) ne preduzme sve mjere neophodne za spreavanje nesrea velikih razmjera i ne
podnosi nadlenim organima dokaz o preduzetim mjerama iz lana 103. ovog zakona,
k) ne saini plan spreavanja nesrea velikih razmjera iz lana 105. stav 1. ovog zakona,
l) ne pripremi Izvjetaj o bezbjednosti iz lana 107. stav 1. ovog zakona,
lj) ne podnese nadlenim organima podatke iz lana 110. stav 1. ovog zakona,
m) upotrebljava eko-oznaku suprotno odredbama lana 113. ovog zakona,
n) ne izvri mjere radi smanjenja tete ili uklanjanja daljih rizika, opasnosti ili sanacije
tete u ivotnoj sredini iz lana 120. stav 1. ovog zakona i
nj) ne osigura sredstva za naknadu tete iz lana 124. ovog zakona.
(2) Novanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM za prekraje iz stava 1. ovog lana
kaznie se odgovorno lice u pravnom licu.
lan 133.
Novanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznie se za prekraj preduzetnik,
ako:
a) izgradi ili rukovodi radom postrojenja ili obavlja aktivnosti bez pribavljene ekoloke
dozvole iz lana 80. ovog zakona,
b) prekri opte obaveze iz lana 83. stav 2. ovog zakona,
v) ne ispunjava uslove utvrene ekolokom dozvolom iz lana 90. ovog zakona,

g) ne vri monitoring i praenje drugih uticaja na stanje ivotne sredine iz lana 92. stav
1. ovog zakona,
d) ne dostavlja nadlenom organu za izdavanje ekoloke dozvole i nadlenoj inspekciji
rezultate monitoringa iz lana 92. stav 4. ovog zakona,
) vri monitoring suprotno odredbi lana 92. stav 5. ovog zakona,
e) ne obavjetava organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole o svakoj promjeni u
radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz lana 96. stav 1. ovog zakona,
) ne izvri sve mjere koje je utvrdio organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole
poslije njenog prestanka vaenja iz lana 98. stav 6. ovog zakona,
z) ne dostavlja izvjetaj iz lana 102. stav 2. ovog zakona,
i) ne podnosi nadlenim organima podatke ili dokumenta iz lana 110. stav 1. ovog
zakona i
j) upotrebljava eko-oznaku suprotno odredbama lana 113. ovog zakona.

XV PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 134.
(1) Vlada e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti
Rjeenje o osnivanju Savjetodavnog vijea za zatitu ivotne sredine i Odluku o osnivanju
Meuentitetskog tijela za zatitu ivotne sredine, sa odredbama ovog zakona.
(2) Ministar e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:
a) Pravilnik o kriterijumima za odluivanje o potrebi sprovoenje strateke procjene za
planove i programe iz lana 48. stav 3. ovog zakona,
b) Pravilnik o sadraju izvjetaja o stratekoj procjeni iz lana 53. stav 3. ovog zakona i
v) Pravilnik o uslovima za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine iz
lana 67. stav 3. ovog zakona i
g) Pravilnik o postupku revizije i obnavljanja ekolokih dozvola iz lana 94. stav 5. ovog
zakona.
(3) Ministar e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:
a) Pravilnik o intenzitetu zvuka i uma iz lana 23. stav 3. ovog zakona,
b) Pravilnik o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i
kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu
sredinu iz lana 63. stav 1. ovog zakona,
v) Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu iz lana 68. stava 1. ovog
zakona,
g) Pravilnik o postrojenjima koja mogu biti izgraena i putena u rad samo ukoliko
imaju ekoloku dozvolu iz lana 81. stav 1. ovog zakona,
d) Pravilnik o aktivnostima i nainu izrade najboljih raspoloivih tehnika iz lana 84.
stav 3. ovog zakona,
) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra izdatih ekolokih dozvola iz lana 101.
stav 3. ovog zakona,
e) Pravilnik o registru isputanja i prenosa zagaujuih supstanci iz postrojenja i
Uputstvo o voenju registra isputanja i prenosa zagaujuih supstanci iz lana 102. st. 3. i
4. ovog zakona i

) Pravilnik o eko-oznakama i nainu upravljanja eko-oznakama iz lana 111. stav 5.

ovog zakona.
lan 135.
Postupci pokrenuti prema odredbama Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni
glasnik Republike Srpske, br. 53/02, 109/05, 41/08 i 29/10) do stupanja na snagu ovog
zakona dovrie se prema odredbama tog zakona.
lan 136.
Do donoenja podzakonskih akata iz lana 134. ovog zakona primjenjivae se
podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 53/02, 109/05, 41/08 i 29/10), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim
zakonom.
lan 137.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o zatiti ivotne sredine
(Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 53/02, 109/05, 41/08 i 29/10).
lan 138.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku Republike Srpske.

Broj: 01-1053 /12

Datum: 10. jul 2012. godine

PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE
Mr Igor Radojii