Vous êtes sur la page 1sur 3

06. 01. 2014.

Po etna

Autizam

O nama

Dijagnoze

Projekti

Godinje izvje e

Prava

Donac ije

Kontakt

Iz medija

Obavijesti

"ini se da je za uspjeh u znanosti i umjetnosti nuno i zrnce autizma"


- Hans Asperger, psiholog

Kako prepoznati autizam?


Dijagnostiki kriteriji za utvrivanje autizma svakih se desetak godina neto promijene, a nastao je i niz procjena za autistini
poremeaj. Jedna od tih, moda najvie koritena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj
je od 14 ponuenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.
Creakova skala glasi:
Velike
Dijete
Dijete
Dijete
Dijete
Dijete
Dijete

tekoe u druenju i igranju s drugom djecom


se ponaa kao da je gluho
ima jak otpor prema uenju
nema straha od stvarnih opasnosti
ima jak otpor promjenama u rutini
se radije koristi gestom ako neto eli
se smije bez vidljiva razloga

Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi


Pretjerana fizika aktivnost (hiperaktivnost)
Dijete izbjegava pogled u oi
Neuobiajena vezanost za objekte ili dijelove objekta
Dijete okree predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto
Neprestano se igra udnih igara i ponavlja ih
Dijete se dri po strani
Prvi simptomi javljaju se najee prije 30-og mjeseca ivota. Osobito se govor razvija kasno, uope se ne razvije ili poinje
nazadovati.

Autizam i drugi pervazivni razvojni poremeaji

Pervazivni razvojni poremeaji su poremeaji rane djeje dobi i zahvaaju vie podruja
psihomotorikog razvoja. Tri glavna podruja ljudskog razvoja promijenjena zbog tih
poremeaja su govor, komunikacija i socijalne interakcije. Obiljeeni su kvalitativnim
nenormalnostima u socijalnim interakcijama, nainima komunikacije te ogranienim,
ponavljajuim repertoarom zanimanja i aktivnosti koji variraju prema stupnju
izraenosti.
U pervazivne razvojne poremeaje ili poremeaje iz autistinog spektra ubrajamo
autizam, Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, dezintegrativni poremeaj u djetinjstvu
(Hellerov sindrom) i neodreeni pervazivni razvojni poremeaj ili atipini autizam.
Aspergerov sindrom i atipini autizam ee se pojavljuju.Elementi autizma ili
pervazivnoga razvojnog poremeaja ne znae i dijagnozu
autizma, ako nisu zadovoljeni kriteriji koje propisuje struka, a poglavito se tiu kvalitete,
trajanja i broja simptoma. Pristup otkrivanju i dijagnosticiranju tih poremeaja je timski,
a najee surauju neuropedijatar,pedopsihijatar, kliniki psiholog, defektolog,
logoped, genetiar, a po potrebi i drugi specijalisti.
Posebne sposobnosti u autistine djece
Posebne sposobnosti openito su rijetke kako u zdravih tako i u autistinih i mentalno
retardiranih ljudi. Ipak se meu autistima nalazi vie ljudi s posebnim sposobnostima
nego u populaciji zdravih.
Incidencija nadarenih meu autistima je oko 10% dok je u ostale populacije 1%.

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi

1/3

06. 01. 2014.

Autizam

Incidencija nadarenih meu autistima je oko 10% dok je u ostale populacije 1%.
Nadareni autisti pokazujujednu ili vie posebnih sposobnosti daleko iznad oekivanih razina za intelektualno prosjene osobe.
Autistini djeaci ee od djevojica imaju ovakve talente (4:1).
Autistini savant (vrhunski znalac, strunjak) jedan je od najintrigantnijih kognitivnih fenomena u psihologiji, a odnosi se na
autiste koji posjeduju neuobiajene i rijetke sposobnosti. U literaturi se najee spominju nadarenost za glazbu, pamenje,
umjetnost i neke pseudoverbalne sposobnosti, a potom i za matematiku, izraunavanje kalendara i drugo.Veliki dio istraivakog
opusa dr. Bernarda Rimlanda, koji je i sam imao autistino dijete, odnosi se na nadarenost autistine djece, te se tako njegovo ime
vezuje uz niz, jo uvijek hipoteza o posebnoj darovitosti autistinih osoba.Talenti se veinom primijete oko druge godine,najkasnije
u treoj, a opisani su sluajevi nadarenosti ve u prvim mjesecima ivota. No razvojem drugih sposobnosti i socijalizacijomtalenti
mogu izgubiti intenzitet. Poznati su sluajevi kada su autistina djeca nadarena za glazbu nakon to su zapoela s terapijom
govora i modifikacijom ponaanja sve manje pokazivala sklonosti i posebne sposobnosti u glazbi. U literaturi je opisan sluaj
autistine djevojice Ilene koja je u dobi od 19 mjeseci nakon jednog sluanja ponavljala dugake melodije, a u dobi od tri godine
reproducirala je na klaviru
jednom sasluane melodije. Jedna od matematikih sposobnosti koju nadareni autisti razmjerno esto posjeduju jest
izraunavanje i pamenje kalendara. Dva autistina i mentalno retardirana brata izraunavala su dane u tjednu po zadanim
datumima gotovo bez greke. Upitani koji je dan u tjednu bio npr. 16.7.1957., oni su gotovo u sekundi tono odgovarali. No,
odgovor se doimao izgovoren nesvjesno i automatski. Jedan student psihologije potaknut vienim sebi je postavio zadatak razviti
takvu sposobnost. Ustrajno je vjebao i naposljetku uspio. U posljednjoj fazi najtee mu je bilo dostii brzinu izraunavanja, no i to
je uspio. Time je pokazao da i prosjean ovjek moe razviti takvu sposobnost. U ovom je sluaju vjerojatno dolo do preuzimanja
funkcije primarno temeljene u lijevoj modanoj hemisferi na desnu. Radnja je od svjesne i spore postala brza, automatska i
nesvjesna.
Brojni su primjeri iznimnog pamenja, a esto je pamenje svega to ima veze s predsjednicima (datumi dogaanja, susreta,
govora, osoba koje ih okruuju) ili s nekim drugim poznatim ljudima, pamenje popisa ljudi iz imenika, voznog reda prometala. Vrlo
su esto takva pamenja automatska bez razumijevanja i znaenja. Ono to okolinu zaprepauje je da autisti mogu zapamtiti
cijele knjige i tekstove na nepoznatom jeziku, a nisu u stanju normalno razgovarati i odgovarati na najjednostavnija pitanja.
Opisane su brojne neobine sposobnosti autistine djece. Navodi se kako neki mogu bez greke rastaviti i sastaviti sloene
aparate ili pogoditi tono vrijeme bez sata. Neki autisti su i cijenjeni umjetnici, slikari, kipari, glazbenici.
Toan razlog zato neki autisti imaju te sposobnosti nije poznat. Postoji dosta hipoteza od kojih niti za jednu nema dovoljno
znanstveno utemeljenih dokaza. Iako smo u posljednjih 50 godina istraivanja autizma bitno napredovali u razumijevanju i
tretiranju autizma, autisti i dalje kriju jednu od brojnih tajni ljudskog mozga.
Dr. Rimland je naveo da autisti imaju iznimnu sposobnost koncentracije koja im omoguuje da usredotoe svu svoju pozornost na
odreeno polje zanimanja. Zdravi ljudi mogu usmjeriti svoju pozornost na sitne detalje, a autisti to ne mogu. Zbog svoje
uskraenosti u mnogim sposobnostima (pogotovo se to odnosi na osjetila i pozornost) usmjeravaju pozornost na jedno podruje iz
ega se razvija talent. U mnogim je istraivanjima dokazano da autistina djeca koja imaju posebne sposobnosti imaju jau
aktivnost desne hemisfere mozga. Oteenje lijeve polutke (hemisfere) mozga dovodi do smetnji u usmjeravanju pozornosti i
ograniuje interese. Zato desna polutka mozga preuzima mnoge funkcije od kojih se jedna ili vie njih razvijaju u talent.
Aspergerov sindrom /porem eaj
Razlika izmeu autizma i Aspergerova sindroma poglavito je u intelektualnom funkcioniranju i razvoju govora. Naime, djeca s
Aspergerovim poremeajem imaju viu razinu intelektualnog funkcioniranja. I u ovog poremeaja postoji kvalitativno oteenje
razvoja socijalnih odnosa, kanjenje u jezino - govornom razvoju te stereotipno ponaanje, zanimanje i aktivnosti. Razvoj govora
moe kasniti, a sadraj je esto stereotipan, osiromaen, no nema bitnog klinikog kanjenja u razvoju govora.
Ta su djeca bitno naprednija u jezino govornom razvoju od autista. esto su motoriki nespretna, ponavljaju iste igre, mehaniki,
bez kreativnosti. Katkad imaju udno dranje i gestikuliranje. Fiziki su najee neupadljivi. Spontano ne dijele uivanje,
zainteresiranost i osjeaje s drugim ljudima, loe prepoznaju tue osjeaje te nema socijalne i emocionalne uzajamnosti. esto su
preokupirani stereotipnim, ogranienim modelima zanimanja.
U djece koja boluju od ovog poremeaja postoji vei rizik od pridruenih psihikih poremeaja kao to su anksioznost i poremeaji
raspoloenja. Ta djeca po svojim sposobnostima mogu pohaati redovitu kolu, ali su u koli zbog svoje "posebnosti" esto
neprihvaena i ismijavana, a osobito je to tako u vrijeme puberteta. To je jedan od razloga zbog kojeg mogu imati emocionalne
probleme i smetnje u ponaanju. Veina studija upuuje na to da su ta djeca sposobna zavriti redovito kolovanje, a prema
sposobnostima usmjeruju se za zanimanja koja ne trae kreativnost, fleksibilnost i intenzivnu komunikaciju s drugim ljudima. Mnogi
samostalno dobro funkcioniraju, mogu se i umiju pobrinuti za osnovne potrebe, no rijetko se ukljuuju u drutvena zbivanja,
sklapaju prijateljstva ili ostvaruju uspjene emocionalne veze. Za razliku od autista imaju elju ostvariti prijateljstva i potrebu za
dijeljenjem s drugim ljudima, ali nemaju socijalne vjetine i ne znaju kako bi to ostvarili.
Aspergerov poremeaj ei je od autizma. Uzrok i put nastanka toga pervazivnoga razvojnog poremeaja nedovoljno su poznati.
ei je u djeaka. U nekim obiteljima pojavljuju se i autizam i Aspergerov poremeaj to upuuje na mogunost istog uzroka, a
potom nastanka razliitih klinikih slika. No ta hipoteza jo uvijek nije dovoljno znanstveno potkrijepljena.
Rettov sindrom /porem eaj
Rettov poremeaj pojavljuje se iskljuivo u djevojica u dobi od 7. do 18. mjeseca ivota. Taj pervazivni razvojni poremeaj je
neurodegenerativni, a najvjerojatnije ima gensku podlogu. U literaturi se navodi jedna oboljela djevojica na 15 000 ivoroene
djece.
Bolest u poetku nalikuje na autizam, meutim, ono po emu se razlikuju ve u samom poetku jest da u Rettovaporemeaja
postoji normalan razvoj sve do poetka bolesti.Potom najee dolazi do razdoblja stagnacije u razvoju u dobi od 7. do 18.
mjeseca ivota. Izmeu prve do etvrte godine dolazi do regresije kada dijete postupno gubi postignute vjetine i komunikaciju
(govor, svrsishodni pokreti rukama zamijenjeni su repetitivnim (ponavljajuim) nesvrsishodnim, za ovaj poremeaj karakteristini su
pokreti kao pranje ruku, hod...). Oko 75% te djece ima pridruenu epilepsiju zbog koje redovito uzimaju antiepileptike. Bolest je
progresivna i moe dovesti do nepokretnosti i demencije. Podaci iz literature su nedovoljni, ali upuuju na to da se ta djeca nadalje
psihomotoriki ne razvijaju ve ostaju na razini rane djeje dobi.
Dezintegrativ ni porem eaj u djetinjstv u
Dezintegrativni poremeaj u djetinjstvu (Hellerov sindrom) pojavljuje se izmeu tree i pete godine ivota, a prethodi mu posve
normalno razdoblje psihomotorikog razvoja djeteta. Uzrok i nastanak poremeaja su nepoznati, ali se ee nego drugi pervazivni
poremeaji povezuje s psihosocijalnim stresom (hospitalizacija, odvajanje od majke, pretrpljeni strah i sl.), no razmatraju se i
neuroloka oteenja, upala mozga i modanih ovojnica, metabolike i neke druge bolesti.
Simptomi su slini onima koji se pojavljuju u autizma. Poetna faza bolesti esto je burna. Dijete postaje hiperaktivno, katkad i
agresivno, konfuzno i/ili povueno. Potom poinje faza u kojoj dolazi do gubitka prije steenih postignua u psihomotorikom
razvoju. Govor osiromauje, a katkad se i posve izgubi. Mogue je i da dijete slabije razumije i tee se izraava. esto se gube
socijalne vjetine, komunikacija ili adaptivno ponaanje, kontrola crijeva ili mjehura, motorike vjetine, te umijee i
zainteresiranost za igru. esto se pojavljuju ogranieni, stereotipni i repetitivni modeli ponaanja, zanimanja i aktivnosti. Klinika je
slika vrlo slina ili ak odgovara autizmu, ali se od njega razlikuje po tome to postoje najmanje dvije godine normalnog razvoja
prije nastanka prvih simptoma.
Atipini autizam
Dijagnostiku kategoriju atipinog autizma primjenjujemo kada poremeaj ne zadovoljava kriterije za autizam ili neki drugi
pervazivni razvojni poremeaj. U ove djece nalazi se elemenata autizma koji utjeu na radno, socijalno ili drugo funkcioniranje
djeteta, no svojom jainom, trajanjem ili brojem ne zadovoljavaju kriterije ve opisanih poremeaja.
Atipini autizam esto se dijagnosticira u mentalno retardirane djece i djece s teim razvojnim poremeajem govora koja imaju i
autistinih elemenata.
Terapija/tretm an autizm a
Kad bismo govorili o lijeenju, to bi znailo da uklanjamo uzroke, to je u autizmu nemogue jer uzroke ne znamo. Pod terapijom

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi

2/3

06. 01. 2014.

Autizam

i/ili tretmanom autistine djece razumijevamo uklanjanje nepoeljnih simptoma, pridruenih stanja i odgojno obrazovni proces koji
je sam po sebi i terapija. Vano je to ranije prepoznati potekoe iz podruja pervazivnih razvojnih poremeaja. Pravodobnim i
dobro odabranim tretmanom mogue je utjecati i promijeniti tijek nekih simptoma. Mogue je zaustaviti negativne procese, donekle
preoblikovati nepoeljna ponaanja, te poboljati socijalizaciju.
Tijek i prognoza autizma poglavito ovise o teini simptoma. Prognoza je bolja u djece s viim intelektualnim sposobnostima.
Pokazalo se da autistina djeca najbolje rezultate postiu kada su ukljuena u strukturirane, specijalizirane edukacijske programe
koji su individualno prilagoeni svakom pojedinom djetetu, a potiu samostalnost i socijalizaciju uz polivalentnu stimulaciju
psihomotorikog razvoja. Takav pristup tretmanu autizma danas je opeprihvaen. Strunjaci se slau da su anse vee to se
autistini poremeaj prije prepozna a dijete pravodobno ukljui u odgovarajuu struni tretman. Zahvaljujui takvim sveobuhvatnim
rehabilitacijskim programima, danas sve vie autistine djece, a poslije odraslih ljudi ostaje izvan institucija, ive u zajednici, neki
se i zapoljavaju te ak i samostalno ive uz podrku specijaliziranih slubi.
Pridruena stanja (epilepsija, anksioznost), nepoeljni simptomi (hiperaktivnost, agresivnost, stereotipije) lijee se lijekovima. Iako
su miljenja struke podijeljena jer nedostaju znanstvene injenice, postoji dosta pristaa DAN (Defeat Autism Now) programa u
tretmanu autizma. Taj program meu ostalim podrazumijeva bezglutensku prehranu, redovito uzimanje odreenih vitamina,
masnih kiselina, detoksikaciju organizma od tekih metala, izbjegavanje eera, nekih drugih vrsta hrane i testiranje na odreene
skrivene alergene iz hrane. Za daljnji napredak u istraivanju, razumijevanju i pomoi autistinim osobama potrebne su podrka,
razumijevanje i nacionalni program lijeenja autistinog spektra poremeaja koji provodi ira zajednica.
Podrka roditeljima krovnih drutvenih institucija i udruga, koje okupljaju obitelji autistine djece, olakava nositi se sa svim
tekoama i izazovima koje pred njih postavljaju odgoj i potrebe autistinog djeteta. Opisani pristup lijeenju autizma prepoznat je
i prihvaen kao dobar izbor i u Hrvatskoj. No pred nama je jo dug i zahtjevan put kako bismo uspjeli dosei postignua u tretmanu
autizma i primjerenu drutvenu skrb za autiste kakvu se moe vidjeti u nekim razvijenijim zemljama.

Isprintajte ovu stranicu.

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi

3/3

Vous aimerez peut-être aussi