Vous êtes sur la page 1sur 3

Atomska kristalna reetka s

kovalentnom vezom
Kristal je kruto simetrijsko tijelo iji su atomi, ioni ili
molekule rasporeeni u pravilne periodine obrasce u
sve tri dimenzije. Kristali imaju tri vrste simetrijskih
elemenata po kojima im razlikujemo oblik. Znanstveno
prouavanje kristala zove se kristalografija, a proces
oblikovanja kristala se zove kristalizacija. Primjeri
velikih kristala su dijamant, kuhinjska sol i snjene
pahuljice. Definicija kristala bazira se na prostornom
poretku atoma unutar njega koji nazivamo kristalna
struktura. Razlikujemo vie oblika kristalnih reetki kao
to su triklinska, monoklinska, rompska, trigonska,
tetragonska, heksagonska i kubna.
U atomskoj kristalnoj reetki gradivni elementi su atomi
koji su meusobno povezani kovalentnom vezom,
najei primjeri su dijamant(1), grafit(2) i fuleren(3)
alotropske modifikacije ugljika. Tvari s atomskom
kristalnom reetkom dijele svojstvo visokog talita,
mogu biti izrazito tvrdi ili izrazito meki. Meutim dok
grafit vodi struju, dijamant je vrlo dobar izolator. Te
razlike posljedica su raliitih naina povezivanja atoma
u kristalnoj strukturi. U dijamantu je svaki atom ugljika
povezan s etiri susjedna atoma jednostrukim
kovalentnim vezama, a u grafitu s tri.

Dijamant Jedna od najtvrih


poznatih tvari, ima visoko talite i
dobar je izolator. Tvrdou mu
omoguuje povezanost svakog
atoma ugljika s etiri susjedna
atoma jednostrukim kovalentnim vezama. U strukturi
dijamanta svaki se atom nalazi u centru pravilnog
tetraedra. Tako je cijeli kristal dijamanta zapravo jedna
jedina molekula, nema odreen broj atoma pa tako ni
molekulsku formulu.

Grafit U grafitu postoje slojevi u kojima su atomi


povezani kovalentnom vezom, za razliku od dijamanta
atomi u grafitu imaju tri susjeda unutar sloja. Izmeu
tih slojeva su atomi ugljika povezani slabom
Londonovom vezom, zbog toga slojevi lako klize jedan u
odnosu na drugi pa zbog tog svojstva grafitom u olovci
moemo pisati. Da meu slojevima postoji jaa,
kovalentna veza grafit bi imao potpuno drukija
svojstva i vjerojatno bi bio slian dijamantu.

Literatura:
http://iit.edu/arc/workshops/pdfs/Crystal_Structures.pdf
http://www.moje-instrukcije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3664
https://sites.google.com/site/epruveticaki/nastava-hemije/7-razred/7-3-strukturasupstance/7-3-2-6-atomske-molekulske-i-jonske-kristalne-resetke
http://www.virginia.edu/bohr/mse209/chapter3.html

Vous aimerez peut-être aussi