Nastavni Plan I Program (Od VI Do IX Razreda Devetogodisnje Osnovne Skole) Za Skole Koje Realiziraju Nastavu Na Bosanskom Jeziku

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

SREDNJOBOSANSKI KANTON
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM

(OD VI DO IX RAZREDA DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE)
ZA KOLE KOJE REALIZIRAJU NASTAVU NA BOSANSKOM JEZIKU
Travnik, maj 2014.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
SREDNJOBOSANSKI KANTON
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA

Travnik, maj 2014.

Izdava:
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA SBK
Za izdavaa:
Ministar Jozo Jurina, prof.
Uredniki kolegij:
Van.prof.dr. Hazema Nitovi
Doc. dr. Hazim Selimovi
Doc. dr. Hadib Salki
Mr. sci. Esminka Burek
tampa: tamparija Fojnica d.o.o.

Tira:
160 primjeraka
LEKTOR: Mr.sci. Amina Pehli
TEHNIKA OBRADA: Doc. dr. Hadib Salki
----------------------------------------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.214:[373.3=163.4*3(497.6)
NASTAVNI plan i program : (od VI do IX razreda
devetogodinje osnovne kole) : za kole koje
reliziraju nastavu na bosanskom jeziku /
[uredniki kolegij Hazema Nitovi ... [et al.]. Travnik : Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture
i sporta SBK, 2014. - 453 str. : graf. prikazi ; 30 cm
ISBN 978-9958-550-02-7
COBISS.BH-ID 21317638
-------------------------------------------------
SADRAJ
SADRAJ ............................................................................................................................................. 5
UVOD.................................................................................................................................................. 7
PREDMETNO-PLANSKA STRUKTURA .................................................................................................. 11
BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ......................................................................................................... 13
ENGLESKI JEZIK ................................................................................................................................. 45
MATEMATIKA ................................................................................................................................... 63
BIOLOGIJA......................................................................................................................................... 97
GEOGRAFIJA ................................................................................................................................... 131
HISTORIJA ....................................................................................................................................... 159
INFORMATIKA ................................................................................................................................. 176
FIZIKA ............................................................................................................................................. 191
HEMIJA ........................................................................................................................................... 212
LIKOVNA KULTURA.......................................................................................................................... 219
MUZIKA KULTURA ......................................................................................................................... 241
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ............................................................................................... 258
TEHNIKA KULTURA ........................................................................................................................ 277
KULTURA IVLJENJA ........................................................................................................................ 292
DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA .................................................................................................. ...297
ISLAMSKA VJERONAUKA ................................................................................................................. 314
ARAPSKI JEZIK ................................................................................................................................. 384
TURSKI JEZIK ................................................................................................................................... 406
NJEMAKI JEZIK .............................................................................................................................. 427
ODJELJENSKA ZAJEDNICA ................................................................................................................ 446
UVOD
Novim Nastavnim planom i programom vii razredi devetogodinje osnovne kole

dobili su pouzdanu orijentaciju za ostvarivanje cilja i zadataka, odgoja i obrazovanja u
Srednjobosanskom kantonu.
Da bi se to potpunije ostvarila drutvena uloga i odgojno-obrazovni zadaci Nastavni
plan i program je svim svojim sadrajima,oblicima i metodama rada usmjeren na
potenciranje svestranog i harmoninog razvoja svih uenikih sposobnosti, osobina i
sklonosti:
intelektualnih, informatiko-tehnikih,
drutveno-moralnih, fizikih,
zdravstvenih i estetskih.
STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Pristupajui izradi II dijela Nastavnog plana i programa koji je namijenjen viim

razredima devetogodinje osnovne kole vodilo se rauna da ovaj znaajan kolski
dokument ima jedinstvenu koncepciju i cjelinu, da se ne bazira na principima otrog
diferenciranja nastave na razrednu i predmetnu.Na ovaj nain ostavljena je mogunost
postavljanja
pravilnijeg izbora i meusobnog
odnosa nastavnih podruja i
predmeta,njihovo razvijanje po razredima kako bi se na bolji i cjelishodniji nain izvrio
raspored nastavnih sadraja.Da bi nastavnik u procesu nastave s uspjehom ostvarivao
postavljene odgojno-obrazovne zadatke potrebno je da u potpunosti shvati sutinu
Nastavnog plana i programa,tj. osnovne principe od kojih se polazilo u izboru i rasporedu
nastavnih sadraja.Izbor nastavnih sadraja vren je po tome u kojoj mjeri nastavni
sadraji doprinose ostvarivanju opeg cilja odgoja kao i posebnih zadataka devetogodinje
osnovne kole.Nesumnjivo je da su odabrani sadraji strukturirani tako da obezbjeuju
stjecanje irokog opeg odgoja i obrazovanja u skladu sa savremenim naelima nastave i
potrebama drutvene zajednice.Od posebnog je znaaja da osnovna kola kod uenika
razvija samostalnost,inicijativnost, istraivaki duh,stvaralaki interes, komunikativnost,
potivanje drugog i drugaijeg, solidarnost, miroljubivost i tolerantan odnos u
meukulturalnoj i meuetnikoj zajednici.
Programski sadraji su izraeni u razvojnoj liniji od prvog do devetog razreda.Izradom
programa u meusobnoj korelativnoj vezi za svaki razred potisnuti su nastavni
ciklusi.Ovakvim konstituiranjem sadraja i uspostavljanjem standarda za realizaciju
podstie se proces jedinstva nastave,odnosno proces jedinstvene devetogodinje osnovne
kole.Izbor nastavnih sadraja vren je po modelu egzemplarnosti kako bi se izbjegao
enciklopedizam i formalna sistematika sadraja.Cjelokupni nastavni sadraji posmatrani su
sa stanovita selektivnog izbora koji implicira savremeni nivo naunih znanja, kako
sadraja prema njihovoj obrazovnoj i odgojnoj ulozi tako i u pogledu tanosti i
savremenosti naunih injenica.Nastavni programi za pojedine predmete uraeni su u
skladu sa planskom strukturom ,tako to je ostalo dovoljno vremena za dopunska
vjebanja, utvrivanje i sistematizaciju nastavnih sadraja. Nastavni plan i program je
raen prema principu jedinstvene osnovne kole po vertikalnoj i horizontalnoj strukturi.Ta
7
jedinstvenost se ogleda u jedinstvu ciljeva i zadataka, trajanju osnovne kole i u njenoj

opeobrazovnoj funkciji.Zajedniki ciljevi i zadaci nastave za devetogodinju osnovnu
kolu navedeni su u prvoj knjizi jedinstvenog nastavnog plana i programa.
POZICIJA NASTAVE U NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU
U nastavnom planu i programu

jasno je naglaeno da je osnovna kola
opeobrazovna
po strukturi nastavnog plana i programa i po programskim
sadrajima.Definiranjem nastavnih predmeta i njihovih sadraja daje se sinteza opih
trajnih vrijednosti iz prirodnih humanistikih i drutvenih znanosti .Cjelokupnim svojim
radom i djelovanjem koli se daje status institucije koja razvija moralnu svijest uenika i
postavlja navike drutvenog ponaanja.Nastavni plan i program je tako strukturiran da
slijedi bogatu kolsku tradiciju u BiH i savremena evropska odgojno-obrazovna
naela.Izbor nastavnih sadraja uraen je u razvojnoj liniji od prvog do devetog razreda.U
njemu su dati savremeni ciljevi nastave za sve nastavne predmete .Nastavni planovi i
programi pojedinih predmeta imaju obavezni uvod, cilj i zadatke, programske sadraje
koje prate detaljno uraeni ishodi uenja, ope napomene i metodiko-didaktika
uputstva koja se odnose na vjetine uenja i pouavanje,a to je u skladu sa savremenim
zahtjevima obrazovanja da uspostavi novu kulturu pouavanja i uenja, odnosno da
uenike naui uiti.Nastava je osnovni vid pedagoke aktivnosti, nastavne sadraje
nastavnik transponira u metodiko-didaktiki izraz i tako ih prilagoava uenicima.
Nastavni plan i program koncipiran je tako da uenicima nudi vii nivo opeg obrazovanja i
pretpostavlja daleko ire i svestranije odgojno-obrazovne utjecaje na uenike.Polazei od
ovoga u programsko-planskoj strukturi su izvrene znaajnije promjene( saimanje i
usklaivanje s ciljem jae meupredmetne korelacije), a sve s ciljem da se uenici
oslobode pretjerane faktografije,a programski zahtjevi svedu na naznaajnije odgojnoobrazovne sadraje.Polazite pri izradi Nastavnog plana i programa je tenja da se uz
redovnu nastavu obezbijedi dovoljno vremena drugim oblicima odgojno-obrazovnog rada
kao ravnopravnim i jednako znaajnim vidovima odgojno- obrazovne djelatnosti.Ovakvim
programsko-planskim rjeenjima osnovna kola postaje mnogo samostalnija u odgojnoobrazovnom radu, ali time i drutveno odgovornija za rezultate svoga rada.
USMJERENOST PROGRAMSKO- PLANSKE STRUKTURE PREMA KOMPETENCIJAMA
Brze promjene i otra konkurencija u savremenom drutvu zahtijevaju znanja,

vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinaca koje su
zasnovane na inovativnosti stvaralatva, rjeavanju problema, razvoju kritikog miljenja,
informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Tradicionalni koncept
obrazovanja u osnovnoj koli nije odgovarao novom nainu prenoenja znanja na razvoj
kompetencija. Novi nastavni planovi i programi za devetogodinju osnovnu kolu
usmjereni su na uenike kompetencije koje predstavljaju jedan od glavnih smjerova
kurikularne politike u evropskim i drugim zemljama. Evropska Unija odredila je osam
temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika
8
Srednjobosanskog kantona ugradila je temeljne kompetencije Evropke Unije u

programsko-plansku strukturu Nastavnog plana i programa za devetogodinju osnovnu
kolu.
Najvanije kompetencije koje se mogu obezbijediti realizacijom programskih
sadraja su:
Komunikacija na maternjem jeziku
Ova kompetencija odnosi se na osposobljenost uenika za pravilno i stvaralako pismeno i
usmeno izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeanja, stavova i injenica te
meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad,
slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje,takoer, razvoj svijesti te utjecaj jezika na
druge i upotrebu jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.
Digitalna kompetencija
Digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu
informacijsko- komunikacijske tehnologije za rad, u linom i u drutvenom ivotu te u
komunikaciji. Njezini kljuni elementi su informacijsko-komunikacijske vjetine i
sposobnosti:upotreba raunara za pronalaenje , procjenu ,pohranjivanje,stvaranje ,
prikazivanje i razmjenu informacija iz raznih disciplina, te razvijanje saradnikih mrea
putem interneta, a s ciljem kvalitetne ope naobrazbe.
Uiti kako uiti
Ova kompetencija obuhvata osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju
organiziranje vlastitog uenja , ukljuujui efikasno upravljanje vremenom i informacijama
kako u samostalnom uenju tako i pri uenju u grupi.
-Socijalna i graanska kompetencija
Ova kompetencija obuhvata osposobljenost za meuljudsku i meukulturalnu saradnju u
vienacionalnim zajednicama kakva je Bosna i Hercegovina.
Inicijativnost i poduzetnost
Kompetencija inicijativnosti i poduzetnosti odnosi se na sposobnost pojedinca da ideju
pretvori u djelovanje, a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje
rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva nastave.
Kulturna svijest i izraavanje
Ova kompetencija odnosi se na svijest o vanosti stvaralakog izraavanja ideja,iskustva i
emocija u nizu umjetnosti i medija ukljuujui jezik, knjievnost ,glazbu, ples, kazalinu i
likovnu umjetnost. Takoer,ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i
kulturnoj batini i njenom mjestu u svijetu.Za ovu kompetenciju je od kljunog znaaja
osposobljavanje uenika za razumijevanje kulturne i jezike raznolikosti Evrope i svijeta te
za njihovu zatitu kao i razvijanje svijesti uenika o vanosti estetskih faktora u
svakodnevnom ivotu.
10
PREDMETNO-PLANSKA STRUKTURA
A
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Bosanski jezik i knjievnost

Engleski jezik
Matematika
Biologija
Geografija
Historija
Informatika
Fizika
Hemija
Likovna kultura
Muzika kultura
Tjelesna i zdravstvena kultura
Tehnika kultura
Kultura ivljenja
Demokratija i ljudska prava
UKUPNO: A
OBAVEZNI PREDMETI
S PRAVOM IZBORA
Vjeronauka*
UKUPNO: A+B
IZBORNI PREDMETI
Drugi strani jezik**
UKUPNO: A+B+C
OSTALI OBLICI
ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Odjeljenska zajednica
Slobodne aktivnosti
Dodatna nastava
Dopunska nastava
UKUPNO: D
B
16
C
17
D
18
19
20
21
VI
FOND SATI
5
2
4
2
2
2
2
1
1
2
1
1
VII
FOND SATI
5
2
4
2
2
2
2
1
1
1
2
1
VIII
FOND SATI
4
2
4
2
2
2
IX
FOND SATI
4
2
4
2
2
2
2
2
1
1
2
2
2
2
1
1
2
1
25
VI
FOND SATI
2
27
25
VII
FOND SATI
2
27
26
VIII
FOND SATI
2
28
1
26
IX
FOND SATI
2
28
2
29
VI
FOND SATI
1
1
1
1
4
2
29
VII
FOND SATI
1
1
1
1
4
2
30
VIII
FOND SATI
1
1
1
1
4
2
30
IX
FOND SATI
1
1
1
1
4
*Predmet Vjeronauka obavezni je predmet s pravom izbora, pa ne pripada izbornim nego obaveznim
predmetima i dio je redovne nastave. Pravo na izbor odnosi se na pravo uenika i njihovih
roditelja/staratelja da slobodno izaberu i na anketnom listiu, pri upisu uenika u prvi razred osnovne kole,
potpiu koju e vjeronauku pohaati njihovo dijete. Nakon provedene ankete pri upisu u kolu i pismene
odluke roditelja, izabrana vjeronauka dio je redovne nastave tokom devetogodinjeg osnovnog kolovanja.
** Drugi strani jezik, kao izborni predmet, uenici biraju na poetku estog razreda i to jedan od tri
ponuena. Mogunost izbora odnosi se na: arapski, turski i njemaki jezik. Pravo izbora imaju uenici i
njihovih roditelji/staratelji tako to e na anketnom listiu svojim potpisom potvrditi izbor jednog od tri
ponuena strana jezika. Izabrani strani jezik postaje obavezan predmet od estog do devetog razreda.
11
12
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
UVOD
Nastavni plan i program iz nastavnog predmeta Bosanski jezik i knjievnost temelji se na
Zakonu o devetogodinjem osnovnom obrazovanju Srednjobosanskog kantona i na zajednikim
osnovama Federalnog nastavnog plana i programa,te ostalim kantonalnim dokumentima koji
tretiraju ovo podruje. Cilj revidiranog i inoviranog Nastavnog plana i programa je bio da se
ponudi adekvatniji izbor i raspored nastavnih sadraja, da se sadraji kvalitetnije strukturiraju, da
se,u nekim segmentima, rasterete i usklade sa intelektualnim sposobnostima uenika, da se
pobolja efikasnost odgojno-obrazovnog rada na ovom obrazovnom nivou i da se jasno postave
ishodi uenja u nastavi ovog predmeta.
Struktura Bosanskog jezika i knjievnosti kao nastavnog predmeta sloena je,a svako
predmetno podruje ima udjela u osposobljavanju uenika za jeziku komunikaciju. Jezik je veoma
vaanfaktor u razvoju svakog ljudskog bia. On ima posebno naglaenu informativnu i formativnokomunikativnu vrijednost, jezik povezuje ljude koji ive u istoj zajednici. Nastavni plan i program iz
Bosanskoga jezika ukljuuje jezike, umjetnike, stvaralake i medijske sadraje zasnovane na
mrusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i
predmeta, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda, kao principima korelacije i integracije.
Bosanski jezik i knjievnost kao predmet predstavlja sintezu knjievnog i jezikog znanja.
Programsko-planska struktura ovog predmeta ukljuuje sadraje nastave knjievnosti sa
osnovama teorije knjievnosti, nastavu gramatike, ortografije, ortoepije, nastavu kulture
izraavanja i nastavu medijske kulture. Sve ove sadraje povezuje jezik, on ima obrazovnu,
odgojnu, funkcionalnu i komunikacijsku dimenziju. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utjeu na
psiholoke i lingvistike sposobnosti, na zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost
poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uopavanje i zakljuivanje. Govor je u osnovi
cjelokupnog uenja.
Nastava bosanskoga jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti i temeljnu pismenost.
Ta znanja utjeu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda
uenja, a itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek
moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom i radou, punoom i mudrou.
Zajednika programska jezgra ine zajedniku osnovu i ovog nastavnog programa, ali je
programsko-planska struktura tako postavljena da podstie svestranost i sposobnost ispoljavanja
raznovrsnosti, to podrazumijeva da se individualne svestranosti posmatraju u jedinstvu. Linost
koja je do odreenog stepena stekla znanje, razvila sposobnosti i formirala shvatanja u duhu
evropskih vrijednosti moe kreativno da djeluje u savremenom drutvu.
CILJ NASTAVE
Cilj nastave Bosanskog jezika, izmeu ostalog,je razvijanje kljunih znanja i vjetina, od kojih
je temeljna ovladavanje znanjem jezika i znanjem o jeziku.
13
Generalni cilj nastave Bosanskoga jezika i knjievnosti odnosi se na osposobljavanje uenika

da se mogu sluiti knjigom, da ovladaju komunikativnom funkcijom jezika to e im pomoi pri
uenju svih ostalih predmeta.
Proirujui uenikovo jeziko znanje omoguavamo mu da preko spoznaje raznih naina
izraavanja misli i drugaijih odnosa meu oblikom i znaenjem produbi svoje praktino vladanje
bosanskim (maternjim) jezikom. U ovom sluaju osnovni cijl, koji je usmjeren na usvajanje
maternjeg jezika, ima lingvokulturoloki aspekt. Izuavanje maternjeg jezika utjee na razvoj
uenikovih fizikih i umnih sposobnosti (motoriko-senzorne, artikulacijske funkcije s
koordinacijom pokreta, razvija logiko miljenje, stvaralaku imaginaciju i duhovnu radoznalost) te
na taj nain ima presudan znaaj za dalje obrazovanje i samoobrazovanje. To je funkcionalni
aspekt jezikih sposobnosti. Ovladavanje bosanskim jezikom podrazumijeva ovladavanje
najvanijim komunikativnim funkcijama sva etiri vida komunikativne djelatnosti:sluanje i
razumijevanje govora, usmeno izraavanje, itanje i razumijevanje teksta te kvalitetno pismeno
izraavanje. Jezika osposobljenost podrazumijeva stjecanje navike traenja i sposobnost primanja
informacija iz podruja jezika i kulture putem raznih medija. Pored osnovnih ciljeva nastave
bosabskoga jezika postoje i sljedei dodatniciljevi:
upoznavanje uenika sa raznim kulturama;
izgraivanje svijesti o ulozi jezika i knjievnosti u povezivanju naroda;
razvijanje sposobnosti izraavanja i komuniciranja;
razvijanje elje za trajnim interesovanjem i stvaranjem jezikih i knjievnoumjetnikih
djela;
razvijanje sposobnosti za samostalno koritenje raznih izvora obrazovanja;
njegovanje bosanskoga jezika i kulture i potovanje drugih jezika i kultura.
ZADACI NASTAVE
razvijanje jezikog osjeaja i sposobnosti gramatikog miljenja;
razvijanje sposobnosti izraavanja(govornog, pisanog)i sposobnosti komuniciranja;
razvijanje sposobnosti za itanje, razumijevanje i interpretaciju knjievnog djela;
usvajanje gramatikog,leksikog i stilistikog sistema savremenog standardnog jezika;
razvijanje navike za permanentno itanje i potrebu da se knjiga, pored drugih medija,
koristi kao kljuni izvor znanja;
upoznavanje sa osnovnim zakonitostima bosanskog standardnog jezika, njegove
gramatike i pravopisne norme;
bogaenje rjenika, savladavanje najproduktivnijih oblika kazivanja i uvoenje uenika u
izraajne mogunosti bosanskog standardnog jezika;
osposobljavanje uenika da u govoru i pisanju svoja zapaanja, misli i osjeanja iznose
tano, jasno, ekonomino i uvjerljivo;
poticanje jezikog stvaralatva uenika;
upoznavanje uenika sa najvanijim djelima iz usmene i pisane knjievnosti za djecu, kao
i sa drugim tekstovima usmene i pisane knjievnosti koji su, po tematici,stilu i poukama,
bliski ovom uzrastu;
razvijanje sklonosti, osjetljivosti i radoznalosti uenika za simboliku pjesnikog jezika i
vieznanost umjetnikih slika i iskaza;
razvijanje italake mate i sposobnosti uivljavanja u svijet umjetnosti;
14
razvijanje stvaralakog duha,kritikog miljenja i saradnikog odnosa u radu;

otkrivanje ljepote i bogatstva svijeta, plemenitosti i moi ovjeka i ovjeanstva;
osposobljavanje uenika za doivljavanje, razumijevanje i tumaenje umjetnikih djela;
razvijanje ljubavi prema knjizi i stjecanje trajnih italakih navika;
upoznavanje sa kolskom bibliotekom i osposobljavanje za koritenje bibliotekog fonda;
upoznavanje sa znaajem drutvenih mrea u traganju za novim korisnim znanjem.
NAZIV PREDMETA: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

RAZRED: VI
BROJ SATI: SEDMINIO 5, GODINJE 175
RED.
BROJ
I
PREDMETNO
PODRUJE
(TEME)
KNJIEVNOST
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Narodne lirske pjesme iz BiH(

izbor)
Narodne epske pjesme(izbor)
Usmena narodna proza:bajka,
basna, kratka pria(izbor)
S.S. Kranjevi:Lijep si, bijeli
svijete
A.B.imi:Ah, evo opet
M.Beirbai:Harfa
D.Trifunovi:isti zrak
I.Kajan:uta ptica
Z.Hasi:Pravi se vaan
.Pando:List na putu
S.Kulenovi:Gromovo ule
B.Prosenjak:Otac
S.orovi:U noi
I.Sekuli:Bura( odlomak)
P.Koi:Jablan
I.V.Rori:Pjesma
.Ei:Cvjetko
I.Samokovlija:Djeak Aron
H.K.Andersen:Slavuj
I.Singer:Ole i Trufa
J.Swift:Guliverova
putovanja(odlomak)
H.Sjenkjevi:Kroz pustinju i
praumu( odlomak)
R.Pavlovi:Jarac u pozoritu
G.Vitez:Plava boja snijega(
igrokaz
Knjievno-teorijski pojmovi
Usmena knjievnost:
Stalni epiteti, epski
deseterac,epska i lirska pjesma
u usmenoj knjievnosti,
fantastini elementi u
bajci;likovi i motivi u bajci
Basna, likovi u basni,, preneseni
smisao basne , pouka basne
Umjetnika knjievnost
Uenici su osposobljeni da
uoavaju lirske slike,
motive i stalna izraajna
sredstva u narodnoj
knjievnosti(M). Uoavaju
tematiku, osobine likova i
osobine stiha u naoj
narodnoj epici(O). Uenici
razlikuju usmene lirske i
epske vrste(M). Uoavaju
likove i motive u
bajkama(M). Samostalni su
u analizi basne, njenog
prenesenog smisla i
pouke(O).
Osposobljeni su za
uoavanje historijske
podloge fabule narodne
epike(O). Uoavaju
vrijednosti poruka: pobjeda
pravde kao osnovna
misao(O).
Prepoznaju osnovna
osjeanja izraena u
pjesmi(M). Otkrivaju lirske
slike, motive, poentu
pjesme i stilsko-izraajna
sredstva u joj(M).Odreuju
lirske slike, motive i poentu
pjesmi(O). Prepoznaju
epitete, poreenja,
personifikaciju i
onomatopeju(M).
Uenici su osposobljeni za
izraajno itanje i
recitiranje pjesme, savladali
su tehniku pisanja vlastitog
lirskog teksta(O). Uenici
mogu da razlikuju
pripovijetke, romane i
15
BROJ
SATI
70
Lirska poezija:ulni elementi

pjesnike slike, motiv kao
najmanja tematska jedinica
lirske pjesme, vrste stiha, rima
ili srok,ritam, osnovni pojmovi
o stilskim izraajnim
sredstvima( epitet, poreenje,
personifikacija,
onomatopeja,inverzija)
Vrste irske poezije: ljubavna,
deskriptivna,
rodoljubiva(patriotska,
zaviajno- rodoljubiva)
Umjetnika proza:fabula,
kompozicija, tematsko-idejna
osnova, likovi, karakterizacija
likova, nain pripovijedanja
Vrste umjetnike proze(novela,
crtica, pripovijetka)
igrokaze prema
najizraenijim
obiljejima(M). Uenici
znaju odrediti temu i
poruku na osnovu
razumijevanja teksta,
osuuju negativne
postupke likova, povezuju
sadraje sa konkretnim
pojavama iz ivota, pravilno
iznose slijed dogaaja, uz
pridravanje uzronoposljedinih odnosa(O).
Uanici znaju prepriati
ukratko fabulu, iznijeti
najvaniji dogaaj i lik te
prepoznati osnovna
obiljeja likova(M). Uenici
su osposobljeni da objasne
razliku izmeu prie,
romana i igrokazana
osnovu glavnih osobina
knjievne vrste(O).
Pri obradi lektire uenici
slijede programske zahtjeve
u obradi teksta(M). Na
asovima lektire koriste se
pismenim pribiljekama za
usmenu analizu knjievnog
djela(M).
15
Uenici mogu primijeniti

vieznane rijei u jezikim
djelatnostima:sluanju,
itanju, govoru, razgovoru i
pisanju(M).Uenici imaju
razvijen interes za
otkrivanje snage, dubine i
ljepote rijei(O).
Razumiju osnovne uloge
promjenljivih i
nepromjenljivih rijei(O).
Razlikuju promjenljive od
nepromjenljivih
rijei(M).Pravilno
upotrebljavaju prijedloge s,
45
II
LEKTIRA
Lektira
S.Pili :Mrvice iz dnevnog
boravka
Z.Balog:Nevidljiva Iva
A.Isakovi:Lijeve prie
D.Lati :Srebrena esma
V.Miloevi:Djeca su vojska
najjaa
K.Neslinger: Dijete iz limenke
D.Defo:Robinzon Kruso
M.Tven:Doivljaji Hakliberi Fina
Advan Hozi:Tri Jeina junaka
dana
( U toku kolske godine trebalo
bi obraditi najmanje osam
lektirskih djela)
III
JEZIK
Rjenik, gramatika, ortoepija i

ortografija
Glasovi :samoglasnici i
suglasnici
Slog, i duina sloga
Uoavanje naglaenih i
nenaglaenih rijei
Naglaeni slog u rijei
Naglasnice i nenaglasnice
Rije, znaenje, oblik i funkcija
Pisana i usmena rije
Samostalne rijei( rijei koje
imaju samostalno, vlastito
znaenje)
Jednoznanost i vieznanost
16
rijei, rijei u osnovnom i

prenesenom znaenju
Onomatopejske rijei
Vrste rijei
Promjenljive i nepromjenljive
rijei
Promjenljive rijei
Glagoli
Pomoni glagoli biti i htjeti
Imenice
Deklinacija imenica
Nazivi i znaenje padea
Glasovne promjene u
deklinaciji imenica
Pridjevi
Odreeni i neodreeni oblik
pridjeva
Deklinacija pridjeva
Zamjenice
Upitne, odnosne, ope,
prisvojne, pokazne
Deklinacija linih zamjenica
Brojevi
Glavni i redni brojevi
Deklinacija brojeva
Nepromjenljive rijei
Prilozi( mjesta, vremena,
naina)
Prijedlozi
Veznici
Uzvici
Rijece
Reenica
Predikat,glagolski i imenski
Subjekat, vie subjekata,
neizreeni subjekat
Priloke odredbe u reenici(
mjesta, vremena, naina)
Reenica sa izreenim i
neizreenim
subjektom,reenica s vie
subjekata, reenica bez
subjekta, krnja reenica
Ortografija i ortoepija
Veliko slovo u jednolanim i
vielanim nazivima planeta,
kontinenata, okeana, drava,
naroda i naseljenih mjesta
Izgovor i pisanje superlativa
pridjeva
Veliko slovo u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena
Izgovor i pisanje rijei u kojima
su provedene glasovne
promjene
Izgovor i pisanje rijei s
17
sa, k,ka i priloge kamogdje,

kuda(M).Pravilno
upotrebljavaju veznike,
uzvike i rijece u govorenju
i pisanju(M).
Uoavaju osnove i nastavke
u promjenljivim
rijeima(O).
Uoavaju i prepoznaju
vezu:prilog ili pridjev,prilog,
ili prijedlog(O).
Znaju pronai pomone
glagole u reenici(O).
Znajeodrediti padee(O).
Prepoznaju pomone
glagole u govoru i pisanju
pomou proirenih
padenih pitanja(M).
Prepoznaju padee u
njihovim osnovnim
znaenjskim ulogama(M).
Prepoznaju oblike sa
izvrenim glasovnim
promjenama(M).Uoavaju
pomone glagole u
reenici(O).
Znaju pronai pade u
reenici, pravilno
upotrijebiti padeni oblik u
pisanju i govoru, te uoiti
padene oblike u kojima su
izvrene glasovne
promjene(O).
Mogu prepoznati iste
oblike rijei u razliitim
padeima(O).
Uoavaju duge i kratke
mnoine u nominativu(O).
Uoavaju imenice koje
imaju samo mnoinu ili
samo jedninu(O).
Pravilno upotrebljavaju
neodreene oblike
pridjeva(M).Znaju upotrebu
odreenih i neodreenih
pridjeva s padenim
nastavcima(M).
Samostalno pronalaze
odreene i neodreene
oblike pridjeva u
reenici(O).
Uoavaju jednak glasovni
sastav u razliitim
padeima(O).
Prepoznaju sve vrste
zamjenica(M).
glasovima ije, je ( deminutivi i

komparativi pridjeva)
Izgovor i pisanje glasova i u
deklinaciji imenica i komparaciji
pridjeva
Reenini i pravopisni znaci:tri
take, crtica i zagrada
Bosanski, hrvatski, srpski jezik u
porodici srodnih jezika
Historija Junih Slavena i jezici
junoslavenskih naroda
Poeci slavenske pismenosti i
staroslavenski jezik
Pisma, historijski
presjek(glagoljica,
irilicabosanica, arabica,
latinica)
Spomenici pismenosti(
Humaka ploa,Povelja Kulina
bana, natpisi na stecima)
Prve tamparije i prva
tampana djela
Uoavaju naglaene i
nenaglaene oblike
povratne zamjenice(M).
prisvojne i pokazne
zamjenice u svim
oblicima(O).Znaju
deklinirati line
zamjenice(M).
Prepoznaju glavne i redne
brojeve u reenici(M).
Dekliniraju prisvojne i
pokazne zamjenice(O).
Dekliniraju brojeve(O.)
Odreuju glagolski predikat
i priloke odredbe(M).
Odreuju imenski dio
predikata(O).
Uoavaju vrioca radnje u
reenici sa neizreenim
subjektom(O).
Razlikuju subjektne i
neoglagoljene reenice(O).
Uspjeno se slue
pravopisom i pravopisnim
rjenikom u skladu s
njihovim uzrastom(O).
Znaju funkcije tri take u
reenici, pravilno
upotrebljavaju zagradu i
crticu(O).
Vladaju osnovnim
pojmovima iz historije
bosanskoga jezika, znaju
prve pisane spomenike,
pisma i prva tampana
djela(M).
IV
KULTURA
IZRAAVANJA
Prepriavanje
Razgovor
Recitacija
itanje i sluanje
Prianje kao pripovjedaka
vrsta izraavanje u nastavi ili
doivljaju
Prianje stvarnog dogaaja(
hronoloko i retrospektivno)
Prianje izmiljenog dogaaja
ili doivljaja(hronoloko ili
retrospektivno)
Prianje premazadanoj slici ili
muzici
Opisivanje prema predmetu,
biu ili pojavi kao osnovici opisa
Opis osoba(portret
Opis zatvorenog
18
Uenici mogu prepriati

najvaniji dio teksta(M).
Znaju osnovna obiljeja
slubenog razgovora(M).
Tano i jasno govore
stihove(M).
Uenici mogu prepriati cio
tekst prema hronologiji
dogaaja,
komentirtipostupke i
ponaanje likova, smisleno
povezati reenice, saimati
fabulu navodei najvanije
dijelove.(O)
Pravilno i umjereno brzo
itati tekst, razumiju
proitano i sluano(M).
Pravilno primjenjuju
30
prostora(interijer)
Opis otvorenog prostora(
eksterijer)
Opis bia ili grupe bia unutar
prostora ili pojave
Pisanje diktata iz
pravopisa(diktat s
predusretanjem greaka,
kontrolni diktat, slobodni
diktat, gradivo 5. i 6. razreda)
Pisanje pisma,telegrama,
mobitelske poruke, jezik bloga
messenger servisi, uputnice
Pisanje kolskih zadaa( dvije u
toku kolske godine( 1 as
izrade i 2 asa ispravke)
naraciju u vjebama
usmenog i pisanog
izraavanja(M).
Navode primjere slubenog
razgovora u razliitim
situacijama, poznaju razne
utive izraze i primjenjuju
ih u razgovoru(O).
Pravilno primjenjuju
deskripciju u vjebama
usmenog i pisanog
izraavanja(M).
Oivljeno i s
razumijevanjem izraajno
govore stihove, koristei
razliite govorne
vrednote(O).
Posjeduju vjetine i navike
u pravilnom pisanju
informativnih oblika
usmenog i pisanog
izraavanja(M).
Izraajno itaju tekst,
razumiju ga i znaju
naglaavati vane dijelove i
govorno obiljeavati
pojedine
sadraje:intonacija, tempo,
reenini naglasak(O).
Posjeduju vjetinu i naviku
u pravilnom pisanju
informativnih oblika
usmenog i pisanog
izraavanja(M).
Piu vlastite tekstove i
pravilno primjenjuju
narativnu tehniku(O).
Piu vlastite deskriptivne
tekstove i primjenjuju
vlastite opisivake
postupke (O).
Pravilno piu diktirani tekst
i uoavaju odgovarajua
pravila(O).
Pravilno piu pisma,
mobitelske poruke,
uputnice, priznanice(O).
MEDIJSKA
KULTURA
Osnovne vrste medija,

tampani i elektronski
Novine, asopisi,
strip,radio,televizija,
internet(postanak i razvoj)
Film( postanak, historijat,
filmski rodovi i vrste)
Pozorite kao knjievno-
19
Uenici poznaju najvanija

obiljeja pojedinih vrsta
medija na razlikovnom
nivou(M).
Znaju osnovne
karakteristike filmskih
vrsta na primjerima, mogu
komentirati filmska
15
scenska umjetnost:scena,
kulise,pozorini prostor
Osnovne vrste radijskih i
televizijskih emisija, zabavne,
sportske
Uloga kolske biblioteke u
nastavi bosanskoga jezika i
knjievnosti
Principi katalogizacije knjiga s
posebnim osvrtom na internet
Nastavni as lektireu kolskoj
biblioteci
izraajna sredstva, te znaju

osnovne historijske
podatke o poecima filmske
umjetnosti(O).
Navode razliite vrste
asopisa, filmova,
pozorinih izvedbi, radijskih
i televizijskih emisija(M).
Razlikuju strip kao dio
medijske kulture i kao
jednostavni prozni tekst,
znaju samostalno sastavljati
strip i vriti dramatizaciju
tekstova(O).
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave bosanskoga jezika u estom razredu dat je
samo kao orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih
sadraja.
Nastavnici imaju potpunu slobodu u planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu
prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena potrebnog za daljnji rad. Takoer,
nastavnici imaju potpunu slobodu i pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava
u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada, a to je odreeno postavljenim
ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
U podruju ishoda uenja upotrebljavane su odreene kratice(M,O) kojima su oznaeni
nivoi postignua:M(minimalni nivo postignua,O(optimalni nivo postignua)to se tie ishoda
uenja u nastavi gramatike ortoepije i ortografije , te razvoja standardnog bosanskog jezika
potrebno je voditi rauna o spiralnom razvoju nastavnog programa, a sve nastavne jedinice
potrebno je uskladiti sa razvojnim mogunostima uenika odreenog razreda.Nastavnici treba da
vode rauna kako e uenike postupno uvoditi u osnovne gramatike pojmove i kategorije.
VJETINE UENJA I POUAVANJA
Nastavni plan i program za VI razred devetogodinje osnovne kole strukturiran je od
sljedeih nastavnih podruja:
I Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova). Iz ove oblasti potrebno je pribliiti
uenicima osnovna obiljeja epske i lirske narodne pjesme, ukazati im na stalne epitete i
deseterac kao obiljeja usmene knjievnosti. Objasniti uenicima kako e razlikovati epsku od
lirske pjesme na temelju opreke dogaaja i doivljaja.
Upoznati ih sa usmenom knjievnom batinom, razvijati svijest o opstojnosti naroda i
nacionalnih kulturnih vrijednosti (rodoljublje, junatvo, hrabrost, obiaji, tradicija) koje utjelovljuju
junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama. Uenike bi trebalo upoznati sa glavnim obiljejima
rime i ritma, sa stilskim sredstvima i prenesenim znaenjem. U okviru rada na knjievnom tekstu
vano je da uenici naue dijelove fabule i logiku povezanost meu dijelovima, te da mogu
uoavati moralne odlike likova (hrabrost, plemenitost, ovjekoljublje..).
II Jezik (rjenik, gramatika, pravopis i pravogovor). U okviru navedenog nastavnog podruja
uenici treba da naue osnovno i preneseno znaenje rijei, da znaju imenovati i razlikovati
promjenljive i nepromjenljive rijei, da prepoznaju oblike pomonih glagola biti i htjeti.U VI
razredu uenici se uvode u razumijevanje padea u reenici i njihove osnovne znaenjske uloge, te
20
da ovladaju upotrebom padea uz pojedine prijedloge u skladu sa normom.Trajna obaveza

nastavnika je da kod uenka razvija jezike sposobnosti i komunikacijske vjetine.Na ovom nivou
obrazovaja uenici se upoznaju sa pridjevima,njihovom promjenom i sa pridjevskim oblicima
pomou proirenog padenog pitanja i imenice s kojom se pridjev slae.
Uenici se upoznaju sa naglaenim i nenaglaenim oblicima linih zamjenica, sa upotrebom i
pisanjem line zamjenice za svako lice, sebe, se, te upotrebom prisvojne zamjenice za svako lice
(svoj, svoja..)Uenici se upoznaju sa oblicima glavnih i rednih brojevau reenici, ue glagolski
predikat kao glavni dio reenice, prepoznaju imenski predikat i priloke odredbe. Uenici usvajaju
reenicu sa vie subjekata i proirene reenice sa vie istovrsnih dijelova, reenice sa neizreenim
subjektom. Na ovom obrazovnom uzrastu potrebno je osvijestiti poterbu usvajanja pravopisne
normeradi upotrebe u svakodnevnom itanju i pisanju, te upuivati uenike u potrebu primjene
norme u drugim nastavnim oblastima.
III Kultura izraavanja
Iz oblasti kulture izraavanja uenici se uvode u prepriavanje potujui hronoloki slijed
dogaaja, te jasno i logino povezivanje reenica izdvajajui vane dijelove, uz izraavanje
vlastitog komentara.Uenici ue povezivati osnovna pravila slubenog razgovora, ue razliku
izmeu slubenog razgovora i privatne komunikacije, ue nain oslovaljavanja i izraze utivosti.
Uenici se postepeno uvode u izraajno itanje istaknutih dijelova teksta, itaju tekst s
razumijevanjem, sluaju druge uenike i nastavnike i uoavaju obiljeja dobrog itanja.
IV Medijska kultura
Uenici usvajaju teorijsko znanje o medijima, upoznaju najvanije osobine filmskih vrsta,
televizijskih i radijskih emisija, upoznaju se sa najvanijim dnevnim i periodinim
novinama/asopisima i upoznaju osnovna obiljeja stripa.
V Kriteriji za izradu programske strukture
Nastavni program za VI razred se zasniva na principima primjerenosti, reprezentativnosti,
egzemplarnosti, odgojnosti i tekstualne adekvatnosti.to se tie rasporeda ili organizacije nstavnih
sadraja vodilo se rauna o kontinuitetu i vertikalno-spiralnom slijedu, te principima integracije i
korelacije.
Osnovni ciljevi , zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima treba
da budu zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije
knjievnosti, vjebi usmenog i pisanog izraavanja, stvaranju vlastitih tekstova( pisanih sastava), te
ovladavanjem osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenske umjetnosti te medijske
kulture.
Prilikom izrade programske strukture vodilo se rauna o estetskim, etikim i nacionalnim
kriterijima izbora knjievnih djela i pisaca to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova
za itanke. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici mogu izvriti selekciju tekstova u skladu sa
brojem nastavnih sati, ali moramo stalno imati na umu reprezentativnost tekstova, kako bismo
osposobili djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetnikog djela( vano je ukljuiti djela koja
predstavljaju razliite vrste i rodove).
21

RAZRED: VII
RED.
BROJ
I
PREDMETNO
PODRUJE
(TEME)
KNJIEVNOST
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Knjievni tekstovi
Tin Ujevi: Dad
N.op: Bakine naoari
M.Krlea:ovjek je lava
M.Dizdar:Zapis o zemlji
E.Kievi:Lampa na prozoru
H.Humo:Akvarel
S.Jesenjin:Pjesma o kerui
V.Ili:U poznu jesen
D.Trifunovi:Neto vano da ti
kaem
Nerkesi:Pjesma o peru
M.Anti:Pjesma djetinjstva
V.Novak:Iz velegradskog
podzemlja( odlomak)
Zija Dizdarevi:Naza vezilja
.Sijari:Hrt(Odlomak)
S.orovi:Ibrahimbegov oak
A.P.ehov:Vanjka
K.Bruckner:Sadako hoe
ivjeti
R.Pavlovi:ista obue
Z.Grey:Komani( odlomak iz
pustolovnog
romanaGrmljavina stada
A.Egziperi:Mali
princ(odlomak)
M.M.Baeskija:Sarajevski
ljetopis(odlomak)
N.ukovski:James Cook(
odlomak)
I.Sekuli:Oslo pod snijegom(
odlomak)
Dnevnik Ane Frank( odlomak)
P,Koi:Jazavac pred sudom (
odlomak)
F.ehovi:Putovanje kapetana
Porprelosa( odlomak)
Hasanaginica( narodna
balada)
Narodna romansa po izboru
Narodna lirska
pjesma(sevdalinka)
po izboru
Knjievno-teorijski pojmovi
Lirika ( ritam, intonacija,
stanka, opkoraenje, stanka u
opkoraenju,naglaavanje
rijei i ritam)
otkrivaju stilsko-izraajna
sredstva u knjievnom
tekstu(M).
Mogu prepoznati osnovno
osjeanje u lirskoj pjesmi(M).
Odreuju i razumiju stilska
sredstva , upotrebljavaju ih u
vlastitom tekstu(O).
Odreuju pokretae radnje i
sredstva zaustavljanja
radnje(O).
Otkrivaju glavne
kompozicijske dijelove
knjievnog teksta(M).
Povezuju ritam i osjeanja u
pjesmi(O).
Prepoznaju glavne
karakteristike povijesnog i
pustolovnog romana(M).
Prepoznaju fabulativnu i
tematsko-idejnu okosnicu
djela(M).
Razumiju, zapaaju i povezuju
sa savremenom stvarnou
psiholoko-etike
karakteristike lika(O).
Razlikuju knjievne i
ekstraknjievne karakteristike
djela(M).
Uoavaju glavne odlike
fantastine knjievnosti(O).
Uoavaju razlike izmeu
drame i drugih knjievnih
vrsta(M).
ljetopisa, putopisa i
dnevnika(O).
Prepoznaju usmene knjievne
vrste(M).
Uoavaju glavne
karakteristike usmene
knjievnosti(O).
22
BROJ
SATI
70
Stilska
sredstva(metafora,inverzija
kontrast)
Vrste
poezije(deskriptivna,pejzana
, aljiva rodoljubiva)
Fabula( pokretai fabule,
zaustavljanje fabule)
Lik(psiholoko-etika
karakterizacij,portret, vanjski
i unutarnji,forma
pripovijedanja,pozicija
pripovjedaa u prii)
Pustolovni i povijesni romani,
fantastina pripovijest
Granine knjievne
vrste(ljetopis, putopis,
dnevnik)
Drama(satirina komedija,
dramski igrokaz,)
Usmena knjievnost( termini
balada i romansa)
Epsko-lirske odlike)
II
LEKTIRA
Knjievna djela predviena za

lektiru
Alija H.Duboanin:Brod na
vidiku( izbor pripovjedaka)
ukrija Pando:Ruka na kosi(
izbor pripovjedaka)
Skender Kulenovi:Gromovo
ule
Dragan Tadijanovi:Srebrne
svirale( izbor iz poezije)
Dubravko Jelai
Buimski:Sportski ivot
leteeg
Martina
Branka Primorac:Maturalac
Stevan Raikovi:Na kraju
grada
( izbor iz poezije i proze)
Desanka MaksimoviStrepnja
( izbor iz poezije)
Nenad Radanovi- Mali Jan
(izbor pripovjedaka)
Isak Samokovlija:Nosa
Samuel i druge pripovijetke
Mark Tven:Kraljevi i prosijak
Oskar Vajld:Sretni princ i
druge bajke
23
samostanu analizu cjelovitih
knjievnih djela.
15
III
JEZIK
Naglaene i nenaglaene rijei

( naglasne cjeline)
Rijei za imenovanje
pripadnosti, kraju,zemlji,
narodu
Osnovno i preneseno
znaenje rijei
estice(rijece),proirivanje
znanja o ovoj vrsti rijei
Glagoli
Glagolski oblik i broj
Glagoli po predmetu radnje
Glagoli po vidu radnje
Infinitiv, osnova i zavreci
Glagolski pridjevi i glagolska
imenica
Prezent, konjugacija, prezent
pomonih glagola
Perfekat, izricanje prolosti
perfektom, aoristom,
imperfektom i
pluskvamperfektom
Izricanje budunosti futurom
I i futurom II
Izricanjezapovijedi i molbi
imperativom, kondicionalom I
i kondicionalom II
Glagolski prilozi
Reenice
Jednostavna proirena
reenica
Predikat, imenski i glagolski
Prilone oznake u reenici(
uzrok, koliina,drutvo)
Objekat(direktni i indirektni)
Atribut(pridjevski i imeniki
atribut)
Apozicija
Sloene reenice( pojam
sloene reenice
Veliko slovo u jednolanim i
vielanim imenima pokrajina
i krajeva, dijelova naselja,
trgova i ulica
Pisanje etnika
Pisanje i izgovor zamjenice
sebe(se)uz povratne glagole
Pisanje i izgovor aorista
glagola biti i odrine rijece
ne uzglagole
Pisanje infinitiva i glagolskog
pridjeva radnog(oblici
mukog roda jednine)
Izgovor i pisanje oblika
glagola u kojim su izvrene
24
Uenici znaju pravilno pisati i

izgovarati
naglasnice/atonike rijei (M)
Uoavaju preneseno znaenje
rijei na jednostavnim
primjerima(M).
Razlikuju prenaglasnice,
predtonike rijei i
zanaglasnice/izatonike
rijei(O).
Primjeuju preneseno
znaenje iskazano pjesnikom
slikom u knjievnom djelu(O).
Prepoznaju osnovne
estice:da, ne, li, za(M).
Uoavaju da esticama
moemo izrei svoje
dojmove: ma god,doista,
naravno, sigurno(O).
Razlikuju glagole radnje po
predmetu i po vidu(M).
Razvrstavaju povratne glagole
na prave povratne, neprave
povratne i uzajamno
povratne(O).
Razumiju ulogu infinitiva u
tvorbi glagolskih oblika(M).
Razlikuju trajne i uestale
glagole(O).
glagolske pridjeve(M).
Razumiju ulogu infinitiva u
dopuni glagola(O).
Uoavaju glasovne promjene
u glagolskom pridjevu
radnom, prelazak l u o(O).
Prepoznaju prezent i razumiju
njegovo osnovno
znaenje(M).
Uoavaju promjenu prezenta,
lice i broj(M).
Razumiju pravu i prenesenu
sadanjost(O).
Uoavaju palatalizaciju i
jotaciju u prezentu(O).
Adekvatno upotrebljavaju
perfekat u govoru i
pisanju(M).
Mogu zamjenjivati aorist,
imperfekat,pluskvamperfekat
perfektom(O).
Usvojili su aorist i imperfekt
pomonog glagola biti i
htjeti(M).
Samostalno mijenjaju glagole
45
glasovne promjene
Upotreba glasova i u u
glagolskim oblicima
Zamjena jata, pisanje je i ije u
glagolskim oblicima
Izgovor i pisanje
prednaglasnica i
zanaglasnica( zamjenikih i
glagolskih)Zarez u
jednostavnoj i sloenoj
reenici( odvajanje apozicije,
pisanje vokativa,nabrajanje
reeninih
dijelova,nabrajanje reenica)
Pisanje apostrofa,i take sa
zarezom
25
u futuru I i futuru II(M).

Prepoznaju imperativ u
reenici(M).
Imperativom izriu
zapovijed,molbu i
zabranu(M).
Uoavaju futurski
perfekat(O).
Uoavaju isti oblik prezenta i
aorista u 3.licu jednine kod
nekih glagola(O).Uoavaju
gnomski i futurski aorist(O).
Zamjenjuju futur II svrenim
prezentom(O).
Preoblikuju prezent u oba
futurom(O).
Uoavaju pripovijedni i
svevremenski imperativ(O).
Razlikuju iste oblike
imperativa i prezenta u
reenici(O).
Pravilno koriste kondicional u
govoru i pisanju(O).
Uoavaju i razumiju znaenje
i tvorbu kondicionala II(O).
Upotrebljavaju glagolske
priloge u govoru i pisanju(M).
Objanjavaju slubu
glagolskih priloga u
reenici(O).
Prepoznaju imenski
predikat(M).
Uoavaju priloke
oznake(M)Prepoznaju u
reenici objekat, atribut i
apoziciju(M).
Uoavaju direktni i indirektni
objekat(M).
Prepoznaju imenski predikat
u razliitim glagolskim
oblicima (O).
Uoavaju da glagoli otvaraju
mjesto razliitim vrstama
objekata(O).
Razlikuju imeniki i pridjevski
atribut(O).
Pravilno piu zarez kod
apozicije i apozicijskog
skupau poslijeimeninom
poloaju(O).
Uoavaju glagolske pridjeve u
funkciji atributa(O).
Pravilno piu veliko poetno
slovo u imenima pokrajina i
krajeva te dijelova naselja(M)
Mogu primjenjivati steena
znanja iz pravopisa(M).
Pravilno izgovaraju i piu
glagolske oblike u
svakodnevnom razgovoru(O).
Razlikuju naglasnice i
nenaglasnice u tipinim
primjerima(M).
Prepoznaju pravopisna
pravila i upotrebljavaju ih u
svakodnevnom ivotu(M).
Uoavaju glagolske oblike u
kojima su provedene
glasovne promjene(O).
Prepoznaju i pravilno
izgovaraju naglaene i
nenaglaene rijei(O).
Uoavaju i obiljeavaju
naglasne cjeline(O).
Primjenjuju pravopisnu
normu u zadacima i
pismenimradovima(M).
IV
KULTURA
USMENOG I
PISANOG
IZRAAVANJA
Prianje
Prianje dogaaja ili
doivljajaretrospektivnim
slijedom dogaaja
Prianje dogaaja/doivljaja
uz upotrebu opisa pejzaa i
lika
Opis
Opis portreta(vanjski i
unutarnji portret)
Deskripcija
Opis dinaminog zbivanja u
prirodi( uoavanje redoslijeda
prikazivanja pojedinosti u
dinaminom opisu)
Ostali oblici izraavanja(
itanje i sluanje)
Interpretativno itanje lirskih
pripovjednih i dramskih
tekstova, ostale vrste itanja(
itanje usmjereno i itanje
usebi)
Pisanje
Pisanje dnevnika
Pisanje autobiografije
Pisanje diktata;kontrolni
diktat,stvaralaki diktat,diktat
sa predusretanjem greaka
Pisanje kolskih pismenih
zadaa(tokom kolske godine
uraditi dvije kolske zadae,
jedna u prvom polugoditu,
jedna u drugo(jedan as
izrade,a dva asa ispravke)
26
Uenici mogu sastavljati

jednostavne kompozicione
cjeline(M).
Znaju sastavljati sloenije
kompozicione strukture(O).
Uenici mogu stvarati
redoslijed znaajnijih
dogaaja i mogu uvoditi
retrospekciju u priu(M).
Uenici upotrebljavaju
retrospektivne epizode i
prepoznaju njihovu
funkciju(O).
Znaju opisivati pejza
usklaen s tokom dogaajai
povezan sa doivljajima
sudionika(M).
Uenici mogu u sastavu
upotrijebiti sloeniji oblik
pejzaa tako to e upotpuniti
prianje doivljaja, koji
predstavlja njegov sastavni
prirodni dio(O).
Razlikuju vanjski od
unutarnjeg opisa osobe(M).
Opisuju drutvenu sredinu u
kojoj lik ivi i nain na koji ona
utjee na njegovo ponaanje i
osjeaje(O).
Uenici u sastavu mogu da
opiu lik, istaknu njegove
postupke,sklonosti i
interesovanja(M).
U sastavu uenici iznose
30
detalje koji su vani za

doivljaj lika(O).
Uenici mogu da opisuju
zbivanja pomou plana(M).
Uenici mogu izgraenim
stilom i jezikom, saetom i
kratkom reenicom
doaravati uzbudljiv
trenutk(O).
U sastavu upotrebljavju
glagole kretanja u
pojedinostima koji slijede
jedni iza drugih u
vremenskom toku(M).
U sastavu mogu iznijeti sliku
zbivanja oko sebe, ali i svoje
raspoloenje i misli(O).
Uenici znaju pravilno itati
tekst umjerenom brzinom
govora uz pravilnu artikulaciju
glasova(M).
Pravilno e govorno
obiljeavati intonaciju
reenice te bojom i jainom
glasa doaravati sadraje(O).
Mogu biljeiti misli i osjeaje,
iznositi podatke o svom
ivotu, boravku u vrtiu,
polasku u kolu, kako je
dobio ime itd.(M).
Znat e pisati dnevnik
pripovjedaki uoblien,
zanimljiv nain slikanja
dogaaja i osjeaja(O).
Mogu sastavljati
autobiografiju proetu
humorom(O).
MEDIJSKA
KULTURA
Filmska izraajna sredstva (

plan, ugao snimanja)
Knjiga-film
MarkTwain:Kraljvi i prosijak(
igrani film)
Henryik Sienkiewiez:Kroz
pustinju i prainu( igrani film)
Pozorina izraajna
sredstva:govor gluma,
scenografija, kostimografija
Izraajna sredstva
stripa:crte, kvadrat, fabula
prikazana kvadratima
27
Uenici znaju nain na koji

nastaje film, znaju ta je
kadar(M).
Razumiju tehniku stvaranja
filma(O).
Imaju razvijenu sposobnost za
estetsko i etiko vrednovanje
filma(O).
Uoavaju slinosti i razlike
pozorine i filmske
glume,scenografije, maske i
kostimografije(O).
Povezuju film sa stripom,
crtanje iz raznih
uglova,pravljenje pokretnog
stripa(M).
Razumiju ulogu pozorinih
izraajnih sredstava(M).
15
Uoavaju razliku izmeu

glume u pozoritu i glume
pred kamerom(M).
Razumiju priu u stripu i nain
izraavanja govora
stripom(M).
Posjeduju razvijenu
sposobnostestetske i etike
procjene vrijednosti pojedinih
stripova i sposobnost
primanja poruka stripom,
reklamnih,rodoljubivih,ekolo
kih(O).
Razlikuju vrste stripa po temi,
povijesni, kriminalistiki,
pustolovni, naunofantastini(O).
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati, u sedmom razredu, za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona
naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju
potpunu slobodu u planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih postignua u
pojedinim podrujima i vremena potrebnog za daljnji rad. Takoer, nastavnici imaju potpunu
slobodu i pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa savremenim
tendencijama u metodici nastavnog rada, a to je odreeno postavljenim ciljevima i jasno
naznaenim ishodima uenja.
U podruju ishoda uenja upotrebljavane su odreene kratice(M,O) kojima su oznaeni
nivoi postignua: M(minimalni nivo postignua,O(optimalni nivo postignua)to se tie ishoda
uenja u nastavi gramatike ortoepije iortografije, te razvoja standardnog bosanskog jezika
potrebno je uskladiti sa razvojnim ogunostima uenika odreenog razreda, uenike postupno
uvoditi u osnovne gramatike pojmove i kategorije.
Nastavni plan i program iz Bosanskoga jezika za sedmi razred devetogodinje osnovne kole
strukturiran je iz nekoliko predmetnih podruja koja se inkorporiraju u jedinstvenu nastavnu
cjelinu s obzirom na specifinu predmetnu strukturu znaajno je kvalitetnim metodama pristupiti
pouavanju sljedeih predmetnih podruja.
Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova )
Jezik(gramatika, pravopis,pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika)
Kultura izraavanja(oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pisanog izraavanja
Medijska kultura(filmska umjetnost,scenske umjetnosti i medijska umjetnost)
U sedmom razredu devetogodinje osnovne kole iz predmetnog podruja KNJIEVNOST
uenici treba da usvojeglavne odlike lirske, epske i epsko-lirske knjievnosti.Na ovom razvojnom
uzrastu uenike bi trebalo osposobiti da znaju osnovna stilska sredstva i njihovu ulogu u
knjievnom tekstu.U sedmom razredu uenici prepoznaju deskriptivne, rodoljubive i aljive
28
pjesme, mogu uoiti pokretae fabule i sredstva zaustavljanja,radnje,uoavaju poziciju

pripovjedaa i forme.Upoznaju se sa osnovnim osobinama ljetopisa, putopisa i dnevnika.
Vano je motivirati uenike na kvalitetnu recepciju knjievnog djela, podsticati ih da
zapaaju razlike izmeu epskih i lirskih knjievnih vrsta, da rade na zapisivanju pjesama koje su uli
u svom okruenju.Vano je motivirati uenike za recepciju primjerenih poetskih tekstova,
oblikovati zamiljene slike, uoavati motive u lirskoj slici, podsticati uenike na ekspresivnost stila i
uspostavljati korelaciju sa muzikom i likovnom kulturom i drugim predmetima koji
korespondiraju sa ovim predmetom.
JEZIK
Iz podruja rjenika i gramatike uenici se uvode u pravilno naglaavanje rijei i pravilano
itanje izgovornih cjelina.Osposobljavaju se da razlikuju osnovna i prenesena znaenja u
knjievnom tekstu, uoavaju dopunska, proirena znaenja rijei. Pripremaju uenike za
komunikacije standardnim jezikom.Kod uenika je vano razvijati potrebu primjene norme
standardnoga jezika u govoru i pismu, razvijati potrebu za uvanjem i njegovanjem bosanskoga
jezika.Pouavati uenike da pravilno upotrebljavaju znake interpunkcije. Uenike je potrebno
uvoditi u podruje glagolskih oblika i pomonih glagola.
Vano je uenike uvoditi u prepoznavanje i razlikovanje pravilnog pisanja futura I i futura
II.Uvoditi uenike u prepoznavanje imperativa kao glagolskog naina, razumijevanje njegovog
znaenje i tvorbe.Prepoznati i razlikovati kondicional I i II.Uenike bi trebalo adekvatnim
metodama uiti i pouavati da razlikuju imenski predikat od glagolskog predikata,da uoavaju i
primjenjuju priloke odredbe,da uoavaju i prepoznaju objekat u reenici,da razlikuju blii i dalji
objekat,te da razlikuju pridjevski i imeniki atribut i apoziciju.
KULTURA USMENOG I PISANOG IZRAAVANJA
Predmetno podruje kulture pisanog i usmenog izraavanja treba kod uenika da razvija
sigurnost i samopouzdanje u razliitim govornim situacijama, da znaju vrednovati prepriavanje,
te da znaju povezati dogaaje po njihovim uzajamnim vezama i odnosima.Uenike ovog uzrasta
treba osposobljavati da stvaraju sloenije kompozicije sastava, razlikuju retrospektivne od
hronolokih epizoda prianja.
Adekvatnim metodama rada uenike je potrebno osposobljavati da povezuju opis sa
doivljajem i da razumiju njegov znaaj za tok radnje, te da uoavaju stilske funkcije.Vano je
osposobiti uenike da razlikuju opis vanjskog i unutarnjeg portreta,da znaju prikazati osobine,
osjeaje i postupke likova ,te utjecaj drutvene sredine na lik.
Nastavnik treba da osposobi uenike za uoavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u
dinaminom opisu, te da ih uvodi u mogunost opisivanja vizuelnih i akustikih pojedinosti i da
istakne znaaj
funkcije glagola u opisu lika. Uenike je potrebno usmjeravati na vanost
reeninog akcenta, intonacije, visine, boje i jaine glasa.U okviru ovog predmetnog podruja
nastavnik treba da osposobi uenike za pisanje i drugih oblike kulture izraavanja kao to je
voenje linog dnevnika i pisanje autobiografije. Nastavnik posebno mora voditi rauna o
ortografskim vjebama u okviru kojih e uenike upuivati na pravilno pisanje velikog poetnog
slova u nazivima drava,gradova, sela i naseljenih dijelova grada. Vano je uenike usmjeriti da
pravilno upotrebljavaju povratne zamjenice uz glagole( smijati se, aliti se...). Uputiti uenike da
pravilno piu i izgovaraju oblike infinitiva ispred i iza zanaglasnica.
29
U okviru ovog predmetnog podruja nastavnik treba da osposobi uenike za pravilno

pisanje glagolskog pridjeva radnog u obliku mukog roda(htjeti, smjeti,ivjeti, umrijeti, vidjeti).
Osposobljavati uenike da pravilno piu i izgovaraju rijei u kojima su izvrene glasovne promjene,
te da pravilno izgovaraju i upotrebljavaju prednaglasnice i zanaglasnice u govoru i pisanju.
MEDIJSKA KULTURA
U okviru ovog predmetnog podruja nastavnik treba da osposobi uenike za prepoznavanje
izraajnih sredstava u filmu, posebno je vano da uenici znaju pokrete kamere kao izraajnog
sredstva filma(statina kamera, dinamina kamera, vonja, panorama), da uoe filmsku masku,
scenografiju, kostimografiju kao izraajna sredstva. Nastavnik treba da osposobi uenike kako e
prepoznati pozorina izraajna sredstva u predstavi( scenografija,kostimografija kao filmska
izraajna sredstva).Uenike treba osposobiti da mogu uoiti razliku izmeu filmskog kadra i
kvadrata stripa (plan, ugao, gledanje).
RAZRED: VIII
RED.
BROJ
I
PREDMETNO
PODRUJE
(TEME)
KNJIEVNOST
PROGRAMSKI SADRAJI
Narodna knjievnost
Lirske narodne pjesme(Ljubavni
rastanak;Nesretna djevojka ili
Majka Fatu kroz tri godine vie)
Smrt Omera i Merime-narodna
epsko-lirska pjesma
Umjetnika poezija
Dobria Cesari:Oblak
Vesna Parun:Kad sunceumiva
oi
D.Bajezidagi:Gazel o Starom
mostu
R.M.Rilke:Na uglu
J.Prevert:Za tebe ljubavi mojaj
Sergej Jesenjin:Pismo majci
D.Sekuli:Majka
S.Kulenovi:Steak
A.Sidran:San o Baeskiji
A.G.Mato:Noturno
Prozni tekstovi
Slavko Kola:Breza( odlomak)
J.Kozarac:Moj djed
Z.Kolari:Suze kojih se stidim(
odlomak)
S.orovi:pijun(odlomak)
M.Kova:Sjeanje na arenu
pticu( odlomak)
E.Ko:Ujka Filip( odlomak)
I.Andri:Knjiga
M.Selimovi:Zlatna ptica(
odlomak iz romana Dervi i
30
OBRAZOVNI ISHODI
uoe stilska sredstva i
osnovno osjeanje u pjesmi.
Mogu saeto govoriti o
pjesmi, izraavajui tako
svoje dojmove(M).
Uenici razumiju idejnu
sutinu pjesme i razumiju
sintaksiko ustrojstvo
stiha.(O).
Uoavaju gradaciju i
hiperbolu, razlikuju pjesme
prema obliku(M).
Uoavaju redoslijed radnje i
utvruju naslov svakoj
kompozicionoj jedinici(M).
Osposobljeni su da
dokumentuju citatima
tvrdnje iz teksta(O).
Mogu otkriti povezanost
jeziko-stilskih elemenata i
osjeanja u pjesmi(O).
Osposobljeni su za
razumijevanje sadraja i
njegovo saeto
formuliranje(M).
Razvrstavaju likove prema
mjestu i vanosti u djelu i
prema socijalnim
kriterijima(M).
Osposobljeni su za otkrivanje
BROJ
SATI
55
smrt)
E.olakovi:legenda o Ali-pai(
odlomak iz romana)
A.Nametak:Tuturuza i eh
Meco( odlomak iz romana)
B.opi:Bata sljezove boje
E.Hemingvej:Starac i more(
odlomak iz romana
S.O*Dell:Otok plavih dupina(
odlomak)
A.C.Clarke:Odiseja u svemiru
2001.( odlomak)
D.Selinder:Lovac u rai(
odlomak)
I.Sekuli:Oslo pod snijegom(
odlomak iz putopisa Pisma iz
Norveke)
Z.Dumhur:Nekrolog jednoj
ariji( odlomak iz putopisa)
M.Ogrizovi:Hasanaginica(
odlomak iz drame)
Osnovni knjievno-teorijski
pojmovi koje e nastavnik
planirati uz adekvatne tekstove
Motivi, slike, muziki elementi
stiha, stilska obiljeja lirske
narodne pjesme
Kompozicija, likovi,idejnotematska svojstva,stilski
postupci,jezik
Odlike epskog i lirskog
Misaona( refleksivna) pjesma
Misaoni motivi
forma gazela,pjesnitvo na
orijentalnim jezicima
Ljubavna pjesma
Podjela pjesama prema
obliku(oda, himna,elegija,
idila,sonet, haiku pjesma)
Rrima i njena uloga u
oblikovanju stiha( obgrljena
rima)
Pjesnika sredstva ( alegorija,
gradacija, hiperbola)
Fabula, razvijena u romanu i
pripovijeci, saeta u basni i
anegdoti( uoavanje uz
interpretaciju teksta)
Glavni dijelovi epskog teksta(
funkcija preokreta
Kompozicija fabule(odnos
pojedinih dogaaja u fabuli,
odnos narativnih i ostalih
dijelova prie)
Lik- unutranji monolog kao
sredstvo slikanja lika
31
povezanosti jezikostilskih
sredstava iosjeanja u
pjesmi.(O).
Razumiju sadraj misaonog
motiva, osjeaj, misao(O).
Otkrivaju zanimanja za
putopisne teme i
osposobljeni su da opiu
jedno svoje putovanje(M).
Mogu uoiti ustrojstvo
dramske radnje, izdvojiti
protagoniste i antagoniste, te
odrediti osnovni sukob(M).
Mogu izdvajati lirske epizode
u proznom djelu, statine i
dinamine elemente, te
mogu pratiti unutarnji razvoj
lika(O).
Znaju obiljeja putopisa i
uoavaju asocijativnost kao
vaan postupak u nastajanju
putopisa(O).
Iznose lina zapaanja o
dramskom djelu, ocjenjuju
postupke likova sa etikog,
drutvenog i idejnog
stajalita.(O).
Psiholoka analiza lika, posebna

funkcija opisnih dijalokih i
monolokih mjesta
Uloga opisa u pripovijedanju
Humor,ironija,satira u proznom
djelu
Karakterizacija glavnog lika(
fizika i psiholoka)
Nauno- fantastini roman
Obiljeja putopisa kao granine
knjievne vrste
Kompozicija i osnovna obiljeja
drame( protagonist,
antagonist,dramatizacija)
II
LEKTIRA
Djela za lektiru
.Sijari:Zapisi o gradovima
N.Bazdulj:Rua I II
H.Bai:Izbor pripovjedaka
V.Krmpoti:Pisma iz Indije
D.Cesar :Lirika(izbor iz poezije)
S.ui:Pripovijetke( izbor)
H.Kiki:Provincija u pozadini
H.Huma:Izbor iz poezije
Z.M.Jovanovi:Bulke pored
pruge
E. Kestner:Letei razred
B.Nui:Sumnjivo lice
A.P.ehov:ala/Vinjik( izbor
pripovjedaka i drama)
P.Koi:Jazavac pred sudom
Bosanskohercegovaka proza(
izbor)
Bosanskohercegovaka
poezija(izbor)
Dnevnik Ane Frank
(Od predloenih djela potrbno
je obraditi osam djela po izboru
nastavnika)
U knjievnim djelima koja su

predviena za lektiru uenici
razumiju i uoavaju osnovne
knjiievnoteorijske
pojmove(M).
15
III
JEZIK
Rjenik i gramatika
Sinonimi, homonimi i antonimi,
arhaizmi
Vrste rijei
Zamjenice i njhova uloga u
reenici( upitne, odnosne i
neodreene)
Pisanje i izgovor prijedloga,
priloga,veznika i rijeca
Pravilna upotreba prijedloga uz
pojedine padee
Jednostavni i sloeni prijedlozi
Prilozi i prijedlozi- pisanje( iz
daleka svijeta, i izdaleka)
Odnosne zamjenice i
nepromjenljive rijei u
Zna objasniti pojmove

sinonimi, homonimi,
antonimi i arhaizmi(M).
Prepoznaje i pravilno pie
neodreene zamjenice sa
prijedlogom(M).
Pravilno pie sloene
zamjenice sa rijecom
god(M).
Prepoznaje nepromjenljive
vrste rijei(M).
Osposobljeni su za
sastavljanje malog razrednog
rjenika sinonima,
homonima, antonima i
arhaizama(O).
30
32
veznikoj slubi u reenici

Glagolski prilozi
Reenice
Jednostavna neproirena
Jednostavna proirena
Besubjektna i neoglagoljena
reenica
lanovi reenice:samostalni(
glavni) i nesamostalni(
sporedni)
Samostalni lanovi:predikat,
subjekat,objekat i priloke
oznake
Slaganje predikata i subjekta
Objekat(direktni i indirektni)
Gramatika svojstva subjekta i
predikata
Priloke oznake( namjena,
pogodba,
doputanje,posljedica)
Nesamostalni reenini lanovi(
atribut i apozicija)
Sloene reenice( zavisne i
nezavisne)
Stvaranje nezavisne reenice
nizanjem, povezivanjem i
uvrtavanjem
Nezavisno sloena
reenica:veznika i neveznika(
reeniki niz)
Vrste nezavisno sloenih
reenica: sastavna,
rastavna,suprotna,iskljuna i
zakljuna
Zavisno sloena reenica
Izricanje predikata,
subjekta,objekta i
atributareenicom
Vrste prilonih reenica:
mjesna, vremenska, nainska,
namjerna,uzrona, posljedina,
dopusna reenica
Izricanjepogodbe, mogunosti i
elje sloenim reenicama
Pisanje velikog poetnog slova
u imenima drutava,
organizacija,udruenja,ustanov
a drutvenih istilskih pokreta,
povijesnih dogaaja i javnih
skupovaPisanje neodreenih
zamjenica i prijedloga,
zamjenica i rijece god
Pisanje rijei s glasovima
,,d,,ije,je
Zarez u jednostavnoj i sloenoj
reenici( suprotnost,naknadno
33
Osposobljeni su za rad u
grupama, timski rad,svaka
grupa ima zapisane rezultate
istraivanja(O).
Razumiju nain tvorbe
neodreenih zamjenica(O):
Znaju kada se rijeca god pie
sastljeno, a kada rastavljeno
uz zamjenice(O).
glagolske priloge, prepoznju
subjekat i rijei koje ga
dopunjavaju(M)
Prepoznaju predikat i rijei
koje ga dopunjavaju(M).
Uoavaju gramatika svojstva
subjekta i predikata(M).znaju
pravila slaganja subjekta i
predikata(M).
Uoavaju vrste objekta i
prilokih odredbi(M).
Uoavaju vrste rijei kojima
izraavamo objekat i priloke
odredbe(M).
Osposobljeni su za
razlikovanje priloga i
prijedloga, te priloga i
pridjeva u primjerima
istooblinih rijei(O).
Znaju za mogunost
preoblike zavisne reenice
glagolskim prilozima i
obrnuto(O).
Prepoznaju popridjevljene
glagolske priloge(O).
Uoavaju neoglagoljenu i
besubjektnu reenicu(O).
Uoavaju dijelove imenskog
predikata:spona ili kopula(
pomoni glagol biti u bilo
kojem obliku) i imenska
rije(O).
Razlikuju imeniki i pridjevski
atribut(M).
Prepoznaju apoziciju i
primjereno uptrebljava
atribut i apoziciju u govoru i
pisanju(M).
Prepoznaju kako
udruivanjem jednostavnih
reenica nastaje sloena(M).
Osposobljeni su za izricanje
prijedlonih objekata(O).
Znaju za mogunost
otkrivanja prilokih oznaka
upitnim prilozima(O).
dodani dio, modalne rijei,

isticanje i nabrajanje
Pisanje zareza u nezavisno
sloenim reenicama
Pisanje zareza u zavisno
sloenim reenicam
Upravni i neupravni govor u
pisanjU
34
Uoavaju prijedloni
atribut,atributni iapozicijski
skup(O).
Znaju u kojem je skupu
atribut i apozicija u
reenici/objekatskom,
subjekatskom ili
prilonom(O).
Prepoznaju vrste nezavisno
sloenih reenica, znaju
tipine veznike(M).
Uoavaju da je nezavisno
sloena reenica sloena od
reenica koje ne zavise jedna
o drugoj(M).
Znaju uvrstiti jednostavne
reenice u sloenu(M).
Prepoznaju veznika
sredstva:veznike, veznike
skupove, priloge i zamjenice
kao veznike rijei(O).
Prepoznaju veznike u
nezavisno sloenim
reenicama i znaju pravilno
upotrijebiti veznik(O.)
Uoavaju veznika sredstva,
prepoznaju glavnu i zavisnu
sureenicu u zavisno sloenoj
reenici(M).
Razumiju da se subjekat,
predikat i, objekat i atribut
mogu izri reenicom(M).
Prepoznaju
prilokoodredbene reenice i
razumiju njihovo
znaenje(M).
Upoznati su sa mogunou
preoblike zavisne reenice
glagolskim prilozima(M).
Uoavaju zavisne umetnute
reenice i upotrebljavaju
sloene reenice u govornoj i
pisanoj komunikaciji(O).
U jednostavnijim primjerima
mogu zamijeniti imenski
predikat predikatskom
reenicom, objekat
objekatskom, atribut
atributskom reenicom(O).
Znaju zamijeniti priloke
oznake zavisnim reenicama.
Znaju gdje treba pisati zarez
u zavisno sloenoj reenici s
obzirom na razliita mjesta
zavisne sureenice(O).
Uoavaju razlike
izmeureenica sa veznikom
da i kako(O).
Znaju pisati veliko slovo u
jednostavnim i ee
upotrebljavanim
primjerima(M).
Pravilno govore i pravilno
piu u skladu sa
ortografskom i ortoepskom
normom(M)
Pravilno piu zarez u
jednostavnoj reenici(M).
Zarezom znaju pravilno
odvajati vokativ, apoziciju,
apozicijski skup, iza imenica
naknadno dodatih i
istaknutih rijei i skupova
rijei(M).
Znaju zarezom odvajati
reenice u nizu(M).
Zna pisati upravni govor u
skladu sa ortografskom
normom(M).
Primjenjuju pravopisnu
normu u svakodnevnom
itanju i pisanju(O).
Imaju razvijenu sposobnost
primjene steenih znanja u
novonastalim situacijama,
sluanje, govorenje, itanje i
pisanje(O).
Znaju zarezom dodvojiti
zavisnu sureenicu,
umetnutu meu dijelove
glavne, i pravilno upotrijebiti
zarez kada je glavna reenica
u inverziji(O).
Osposobljeni su da
preoblikuju upravni u
neupravni govor i
obrnuto(O).
IV
KULTURA
PISMENOG I
USMENOG
IZRAAVANJA
Naracija
Stvaranje zanimljive prie
Odabrati zanimljivu neobinu i
originalnu temu iz fantastinog
raunarskog, ivotinjskog i
biljnog svijeta ili iz djeije
svakodnevnice
Deskripcija
Opis zatvorenog prostora,
enterijer, pisanje putopisa
Raspravljanje
Problemski lanak, odabrati
neku temu koja predstavlja
neki problem iz oblasti sporta,
35
stvaranje prie koja ima
naslov, temu, kompoziciju,
likove koji imaju imena,
vlastite osobine,jezik i
meusobnu vezu(M).
Uenici znaju u priu uvesti
stvarne i personificirane
likove(O).
U oblikovanju prie uspjeno
mogu upotrebljavati
pripovijedanje, opisivanje,
dijalog i monolog(O).
U portretiranju i
30
nauke, stanovanja, zabave,

uvanja okolia itd.Pisanje
scenarija, uoavanje obiljeja
scenarija.
itanje
Provoenje artikulacijskih
akcenatskih i intonacijskih
govornih vjebi
Pisanje
Dramatizacija neke prie iz
itanke.Pisanje
diktata:kontrolni diktat sa
predusretanjem greaka,
izborni diktat
U toku prvog i drugog
polugodita uenici piu dvije
kolske zadae( jedan as
izrada, a dva asa ispravak)
36
karakteriziranju likova
uspjeno se koriste
humorom(O).
Uspjeno ostvaruju
kompoziciju sastava, vodi
rauna o redoslijedu, pazi na
redoslijed pojedinosti u
enterijeru(M).
Osposobljeni su za stvarno,
nepristrasno i objektivno
opisivanje(M).
Znaju napisati putopis o
svom zaviaju koji ima
elemente slikovitosti
slikovitosti ostvarene
epitetom i poreenjem(M).
Uenici mogu subjektivno,
pristrasno, na osnovu
vlastitih dojmova,opisivati
doivljaj zatvorenog prostora,
u opisu se primjeuje
matovitost (O).
I slikovitost(O).
Osposobljeni su za pisanje
putopisa
udaljenim krajevima(O).
Uenici znaju da stvore
kompoziciju problemskog
lanka, znaju da najave
problem, da istrauju
problem, nalaze rjeenje
uoblie zakljuak.
Osposobljeni su da naprave
preobliku kraeg teksta iz
itanke u scenarij(O).
samostalno izaberu temu i da
piu problemski lanak
prema emi:naslov,tvrdnja,
cjelina,dokazi,prijedlozi,
zakljuak(O).
itanje epskih, lirskih i
dramskih tekstova sa
uvaavanjem akcenatskih
cjelina(M).
Uoavaju ulogu reeninih
znakova i njihovu vezus
govornim vrijednostima(M).
interpretativno itanje lirskih,
pripovijednih i dramskih
tekstova(O).
vre dramatizaciju na kratkim
tekstovima(M).
MEDIJSKA
KULTURA
Igrani film
Vrste igranog filma
literarni elementi
filma(scenarij)
Radio
Zvuk kao radijsko izraajno
sredstvo
Vrste radijskih emisija
Vrste radijskih
emisija:obavijesne,obrazovne,
dokumentarne, zabavne
Biblioteka i biblioteka graa
Uenici mogu dramatizirati

opirniji tekst(O).
Uenici mogu prepoznati
Imenovatiobiljeja igranog
filma, postojanje glumaca i
izmiljene filmske prie(M).
poetnike pokuaje
stvaranja scenarija prema
knjievnom djelu
(M)Prepoznaju obavijesnu,
obrazovnu i zabavnu ulogu
radija(M)
Osposobljeni su da
prezentiraju obavijesnu i
zabavnu emisiju radija(M)
Znaju pronai odreene
pojmove u rjeniku i u
enciklopediji(M).
Uenici mogu uoiti idejne
odnose meu likovima i
izraajna sredstva kojima se
to ostvaruje(O).
Mogu razlikovati vrste
igranog filma te uporediti
film i knjievno djelo.
Uenici posjeduju razvijenu
kulturu sluanja, govorenja,
razmiljanja i
prosuivanja(O).
Znaju ulogu televizijskog
programa u ivotu
savremenog ovjeka(O).
Imaju razvijen selektivan
pristup televizijskom
programu(O).
Osposobljeni su da na
raunaru pronau
enciklopedijski podatak koji
im je potreban(O).
10
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave bosanskoga jezika u osmom razredu dat
je samo kao orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih
sadraja. Nastavnici imaju potpunu slobodu u planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu
U podruju ishoda uenja upotrebljavane su odreene kratice (M,O) kojima su oznaeni
nivoi postignua: M(minimalni nivo postignua, O (optimalni nivo postignua) to se tie ishoda
37
uenja u nastavi gramatike ortoepije i ortografije , te razvoja standardnog bosanskog jezika

potrebno je uskladiti sa razvojnim mogunostima uenika odreenog razreda.Nastavnici treba da
vode rauna kako e uenike postupno uvoditi u osnovne gramatike zadatke,pjmove i kategorije.
U osmom razredu devetogodinje osnovne kole panja je usmjerena na interpretaciju
knjievnog teksta(lirskog, epskog i dramskog),jezik, kulturu izraavanja,medijsku kulturu.Osnovno
ciljevi,zadaci sloenosti i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima treba da budu
zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz interpretacije knjievnog teksta,teorije knjievnosti,
gramatike, kulture usmenog i pisanog izraavanja do stvaranja vlastitih tekstova,pisanih sastava,te
ovladavanja osnovnim elementima i tehnikama iz medijske kulture.
Interpretacija teksta namee potrebu definiranja nivoa interpretacije, odnosno odreivanje do
kojeg stepena se moe provoditi interpretacija.Adekvatnim metodikim pristupom potrebno je
osigurati da uenici zamiljaju onakav svijet kakav u njima budi umjetniki tekst.
Uenicima treba nuditi osnovne pojmove o knjievnom tekstu,ali bi trebalo voditi rauna o
tome da ne preopteretimo uenike knjievnoteorijskim pojmovima te da na taj nain ne
razgradimo estetski doivljaj teksta.U spoznavanje temeljnih odrednica epskog teksta uenike bi
trebalo postupno uvoditi,poeti od razumijevanja naslova teksta do razumijevanja onoga o kome
ili o emu i kako se govori.Sadraje iz strukture epskog teksta, jezikih sredstava i tehnike
pripovijedanja potrebno je postepeno poveavati, poeti od opisa likova ili predjela,
pripovijedanja u prvom i drugom licu do dijaloga i monologa.
U ovom razredu mogu se uvoditi i vea knjievna djela koja sadre lirske, esejistike i
dramske elemente.Interpretaciju dramskog djela moemo poinjati od idejno-tematske osnove
ukljuujui etike, socijalne i druge probleme.Interpretacija se moe temeljiti na kompoziciji
dramskog djela, otkrivanju odnosa meu inovima i otkrivanju dramske radnje (uvod, zaplet,
vrhunac, rasplet)
U ovom uzrastu uenici mogu da emotivno reagiraju na sadraj lirskog teksta, da otkriju
rijei kojim je izraen neki zvuk, uoe spori i brzi ritam i da otkriju da li se pjesnika slika temelji na
auditivnim ili vizuelnim elementima,zatim da intelektualno ulaze u svijet poetskog
teksta.Postepeno moemo poveavati zahtjeve vezane za knjievnoteorijske pojmove,ali nikada
do toga nivoa da oni opterete mo doivljaja jer u ovoj fazi mo doivljaja treba da osigura mo
razumijevanja.Metodiki postupak kojim se formira spoznaja uenika o ovim sadrajima otpoinje
sluanjem interpretativnog itanja.
Pomou vezanog teksta uenici se uspjeno mogu uvoditi u spoznaju znaenja rijei i u
spoznaju o komunikativnoj ulozi jezikih jedinica.Sadraji vezanog teksta omoguavaju nam
meupredmetnu i meupodrunu korerelaciju.Lingvistika utemeljenost podruja kulture
izraavanja manifestuje se usvajanjem leksikih, morfolokih,sintaksikih sredstava,te u
uvaavanju standardne norme.Pedagoko-metodika osnova ovog podruja sadrana je u tome
to je u komplementarnom odnosu prema podruju jezika i knjievnosti.Pomou sadraja ovog
podruja veoma uspjeno se ostvaruje meupodruna i meupredmetna korelacija. Vjebama
usmenog i pisanog izraavanja omoguavamo razvijanje sposobnosti promatranja, osmiljavanja,
zakljuivanja i drugih intelektualnih sposobnosti.
38

RAZRED: IX
RED.
BROJ
I
PREDMETNO
PODRUJE
(TEME)
KNJIEVNOST
PROGRAMSKI SADRAJI
A.B. imi:Opomena
T.Ujevi:Kolajna
S.S.Kranjevi:Moj dom
V.Nazor:Znaenje rijei
O.Davio:Hana( odlomak iz
poeme)
V.Ili:Ljubavna pria o donu
Nunecu i doni Klari
V.Popa: Ljubim belutka
M.Dizdar:Zapis o zemlji
A.S.Pukin:Elegija
A.Sidran:Zato tone Venecija
E.Mulabdi:Zeleno busenje(
odlomak)
M.Selimovi:Tvrava(odloma
k)
M.Jergovi:Ruttta
Tannenbaum( odlomak)
M.Krlea:Bitka kod Bistrice
Lesne
M.Crnjanski:Dnevnik o
arnojeviu( odlomak)
I.G.Kovai:Mrak na svijetlim
stazama
W.Scot:Ajvanho( odlomak)
.Sijari:Konak( odlomak)
I.B.Singer:Gimpel luda(
odlomak)
I.A.Krilov:Magarac i slavuj
O.Pamuk:Istanbul, grad
uspomene( odlomak)
R.Petrovi:Ljudi govore(
odlomak)
I.Andri:A.G.Mato( esej)
Molijer:Mizantrop( odlomak
iz komedije
B.Nui:Oaloena porodica(
odlomak)
Nedad Ibriimovi-Zmaj od
Bosne( odlomak)
D.Sui:Veliki vezir( odlomak)
Smrt brae Moria( balada)
Narodna romansa( po izboru)
Narodna lirska pjesma(
sevdalinka) po izboru
Lirika
Ritam,intonacija, stanka,
opkoraenje, stanka u
39
OBRAZOVNI ISHODI
otkriju stilsko-izraajna
sredstva u knjievnom
tekstu(M).
Uenici mogu prepoznati
osnovno osjeanje u lirskoj
pjesmi(M).
Znaju otkriti glavne
kompozicione dijelove
knjievnog teksta(M).
Znaju Prepoznati glavne
karakteristike povijesnog i
pustolovnog romana(M).
Prepoznaju fabulativnu i
tematsko-idejnu okosnicu
djela(M).
Razlikuju knjievne i
ekstraknjievne
elemente(M).
Uoavaju razlike izmeu
drame i drugih knjievnih
vrsta(M).
Prepoznaju usmene
knjievne vrste(M).
Shvataju i odreuju stilska
sredstva i upotrebljavaju ih u
vlastitom tekstu(O).
Znaju odrediti pokretae
radnje i sredstva
zaustavljanja radnje(O).
Znaju povezati ritam i
osjeanja u pjesmi(O):
Znaju povezati psihoetike
odlike lika sa savremenom
stvarnou(O).
Prepoznaju glavne odlike
basne(M).Uoavaju glavne
odlike ljetopisa, putopisa,
dnevnika i eseja(O).
usmene knjievnosti(O).
BROJ
SATI
46
opkoraenju, naglaavanje
rijei i ritam
Stilska sredstva:metafora,
inverzija, kontrast
Vrste pjesama:refleksivna,
aljiva, deskriptivna,
rodoljubiva,ljubavna pjesma
Epika
Fabula, pokretai fabule,
zaustavljanje fabule
Lik, psiholoko-etika
karakterizacija lika
Portret,vanjski i unutarnji,
forma pripovijedanja
Pozicija pripovjedaa u prii
Novela
Pustolovni i povijesni romani
Pripovijest( dua pripovijetka)
Umjetnika basna
Granine knjievne
vrste:ljetopis, putopis,
dnevnik, esej
Drama
Komedija i historijska drama
Usmena knjievnost
Termini balada i romansa
Epsko-lirske karakteristike
djela
II
LEKTIRA
Lektira
M.Dizdar:Pjesme( izbor)
N.ibriimovi:Nepoznati ljudi(
izbor pripovjedaka)
D.Sui:Nevakat
V.ekspir:Romeo i Julija
Molijer-Tvrdica
arls Dikens-Oliver Tvist
S.Kolar-Breza
V.Parun:PPjesme( izbor)
I.Andri-Pripovijetke
R.Pavlovi: Pripovijetke(izbor)
U knjievnim djelima koja su

predviena za lektiru uenici
razumiju i uoavaju osnovne
knjiievnoteorijske
pojmove(M).
15
III
JEZIK
Rjenik
Rijei iz drugih jezika,tuice i
posuenice
argonizmi,vulgarizmi,neologi
zmi
Perifraza i frazeologizmi
Arhaizmi i dijalektizmi
Gramatika
Glas, govorni organi,
samoglasnici i suglasnici
Podjela suglasnika po
zvunosti i mjestu tvorbe
Glasovne promjene:
sibilarizacija,jotacija,
Razlikuju domae i strane

rijei(M).
Zamjenjuju rijei i izraze iz
zaviajnog govora izrazima
standardnog jezika(M).
Znaju tumaiti poznate
frazeme(M).
Znaju podjelu glasova po
zvunosti i mjestu tvorbe(M).
Uoavaju glasovne promjene
u jednostavnim
primjerimaM).
Pravilno itaju naglasno
oznaene rijei(M).Uoavaju
30
40
palatalizacija, nepostojano
a,prelazak l u o,jednaenje
suglasnika po zvunosti,
jednaenje suglasnika po
mjestu tvorbe,gubljenje
suglasnika, refleks glasa jata(
kraaenje sloga s
dvoglasnikom,duljenje
kratkog je, smjenjivanje ije,
je,e,i
Naglasak, vrste naglaska i
mjesto naglaska u naglaenoj
rijei
-Naglasna cjelina i prenoenje
naglaska na proklitike
Tvorba rijei
Sastav rijei:korijen
rijei,afiksi i nastavak
Naini tvorbe rijei (
prefiksalna, sufiksalna,
prefiksalno-sufiksalna,
srastanje i slaganje rijei)
Tvorba rijei kategorijalnom
preobrazbom i kraenjem
Tvorba imenica: etnici,mjesne
i mislene imenice,
uveanice,umanjenice i
zbirne imenice
Tvorba pridjeva
Pridjevi koji znae slinost,
opskrbljenost i obilje
Tvorba glagola
Sufiksalna tvorba glagola,
prefiksalna tvorba i
prefiksalno-sufiksalna
Reenica
Sronost, slaganje rijei u
reenici po rodu, broju i
padeu
Red rijei u reenici
Viestrukosloena reenica
Ortografija i ortoepija
Ponavljanje gradiva iz
prethodnih razreda o pisanju
velikog slova u vielanim
nazivima
Reenini i pravopisni znaci
Pisanje rijei sa
glasovima:,,d,, ije , je
Pisanje skraenica
Sastavljeno i rastavljeno
pisanje rijei
41
osnovne pojmove o
tvorbenim nainima(M).
Prepoznaju zadane rijei
prema tvorbenom
modelu(M).
nenaglasnice u reenici(M).
Razlikuju obini( gramatiki)
red rijei od stilski
obiljeenoga.
Ralanjuju viestrukosloene
reenice na ishodine
reenice i odreuju njihov
meusobni odnos(M).
Piu veliko slovo u skladu sa
pravopisom(M).
Primjenjuju steena znanja u
govoru, itanju i pisanju(M).
Pravilno
piu i izgovaraju rijecu ne uz
glagole(M).
Pravilno piu i izgovaraju
imenice, sloenice i
imenicekojima je prvi dio
strana rije ili strani
prefiks:aero,audio,auto,foto,
kino i video(M).
Pravilno piu sloene pridjeve
i pridjeve sloene
prefiksom(M).
Prikladno upotrebljavaju
ee frazeme(O).
Uoavaju rijei u kojima je
izvreno vie glasovnih
promjena(O).
U skladu s normom izgovaraju i
piu rijei u kojima se
smjenjuju ije/je/e/i(O).
Znaju biljeiti akcenat na
jednostavnim i estim
primjerima(O).
Znaju tvoriti nove rijei u svim
tvorbenim nainima(O).
Razumiju ulogu, u pisanju i
govoru,razliitog poretka
rijei u reenici(O).
Znaju pravilno konstruirati
viestruko sloene reenice u
pisanju i govoru(O).
Znaju uoiti znaaj
pravopisne norme i u drugim
predmetima(O).
Znaju se sluiti pravopisnim
rjenikom(M).
Znaju pravilno izgovarati i
pisati sloene priloge(O).
IV
KULTURA
USMENOG I
PISMENOG
IZRAAVANJA
Razumiju sastavljeno i
rastavljeno pisanje sloenih
zamjenica, te zamjenica s
prefiksom i brojeva(O).
Uenici razumiju potrebu za

razliitim stilovima
izraavanja(M).
Znaju popunjavati
administrativne obrasce(M).
Znaju napisati zahtjeve,
molbu, prijavu i ivotopis(M).
Znaju osobine razliitih
stilova(O).
Znaju popunjavati razliite
vrste obrazaca i uoavaju
osobine dopisa i molbe(O).U
enici su osposobljeni da
odrede kompoziciju
rasprave(M).
Znaju jasno iznijeti svoje
dokaze izraavajuimisli i
stavove upisanoj i govornoj
komunikaciji(M).
Razumiju ta je kritika i ko je
kritiar, znaju napisati prikaz
osvrui se na temu i
fabulu(M).
Imaju razvijenu vjetinu
dokazivanja i sposobnost
izricanja vlastitog stava s
obzirom na iskustvo, na
doivljaj i prikupljene
podatke o odabranoj temi
prikaza (O).
Znaju napisati esej o bliskoj
temi, znaju iznijeti tvrdnju,
dokazati je i iznijeti o njoj
svoje stavove(O).
Znaju spojiti subjektivno i
objektivno dokazujui
tezu(O).
U pripovijedanju ostvaruju
humor humoristikim
poreenjima, epitetima i
perifrazama(M).
Pravilno itaju i razumiju
tekstovepisane razliitim
stilovima(M)
Imaju razvijenu sposobnost u
pisanju po diktatu i pisanju
sastavakoji su programska
obaveza(M).
Znaju koristiti razliite jezike
situacije pri stvaranju
humora(O).
Funkcionalni stilovi
Vrste
stilova:knjievnoumjetniki,
nauni,novinarski,administrat
ivno-poslovni, razgovorni stil
Zapisnik, zahtjev, prijava,
biografija, molba, dopis
Raspravljanje
Kritiki prikaz filma ili knjige
Naracija
Pisanje smijenih dogaaja
Pisanje eseja
itanje
itanje tekstova pisanih
razliitim stilovima
Izraajno itanje, naglasak,
artikulacija glasova, brzina,
stanka,jaina,ton,isticanje
rijei
Pisanje molbe, zapisnika
prijave
Pisanje teksta na raznim
obrascima,
uplatnicama,priznanicama,
telegramima
Pisanje rasprave, kritikog
prikaza, knjige i eseja
Pisanje diktata
U toku kolske godine uenici
rade dvije kolske
zadae(jedan as rada, adva
asa ispravka)
42
30
MEDIJSKA
KULTURA
Znaju pravilno itati

akcentovane rijei i mogu se
snalaziti u svim oblicima
izraavanja(O).
Prepoznaju filmske rodove,

animirani, dokumentarni i
igrani film(M).
Razumiju ulogu reditelja i
glumaca u filmskom i
pozorinom djelu(M).
Znaju ta je kadar i da se
sklapa tokom montiranja
filma(M).
Mogu doi do podataka
putem Interneta , prikaz
lektire na Internetu(M).
Mogu razlikovati vrste
dokumentarnih filmova(O).
Razlkuju scenarij i knjigu
snimanja.
Razumiju ulogu montae u
stvaranju filmskog djela(O).
Znaju traiti podatke preko
Interneta i sluiti se
kompjuterskim
trailicama(O).
Dokumentarni film
Scenarij, scenarist,knjiga
snimanja, reditelj
Filmska montaa
Mree, Internet
11
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave bosanskoga jezika u IX razredu dat je
ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.U podruju ishoda uenja upotrebljavane su
odreene kratice (M,O) kojima su oznaeni nivoi postignua: M (minimalni nivo postignua, O
(optimalni nivo postignua).to se tie ishoda uenja u nastavi gramatike ortoepije i ortografije, te
razvoja standardnog bosanskog jezika potrebno je voditi rauna o spiralnom razvoju nastavnog
programa, a sve nastavne jedinice potrebno je uskladiti sa razvojnim mogunostima uenika
odreenog razreda.
Nastavnici treba da vode rauna kako e uenike postupno uvoditi u osnovne gramatike
pojmove i kategorije. I u IX razredu predviene su dvije kolske pismene zadae, jedna se radi u
prvom polugoditu, a druga u drugom.
Sadraji iz Bosanskog jezika i knjievnosti u IX razredu strukturirani su u etiri predmetna
podruja. Mada se ta predmetna podruja doimaju kao posebne cjeline, da bi se potpunije
sagledali ciljevi,
razradili zadaci potrebno je integralno pristupiti nastavi sa aspekta
43
meupodrune i meupredmetne korelacije. Takvi pristupi omoguavaju formiranje potpunijeg

pogleda na svijet, razvijanje sposobnosti za estetsko doivljavanje i recepciju sadraja.
Da bi se ostvarili zahtjevi u nastavi koje nam namee savremena knjievna i pedagoka
znanost, trebalo bi posebnu panju pokloniti izboru knjievnih tekstova. Izbor tekstova temelji se
na sljedeim pokazateljima i naelima:
pedagoko-psiholoko naelo,vodilo se rauna da je djelo primjereno spoznajnim i
recepcijskim mogunostima uenika;
estetsko naelo, potrebno je da djelo posjeduje estetske vrijednosti koje e uenici uoiti i iz
njega konstituirati adekvatne sudove;
drutveno naelo, naelo koje e uenicima omoguiti da se upoznaju sa kulturnim
naslijeem naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine;
jeziko naelo, potrebno je da djelo bude napisano takvim izraajnim sredstvima da uenik
moe uspostaviti komunikaciju sa njim. U svakoj valjanoj interpretacije polazi se od prvog
kontakta uenika sa tekstom,od itanja teksta, a potom od adekvatne recepcije.
U interpretaciji knjievnih tekstova potrebno je uvaavati navedene kriterije i na njima
temeljiti izgradnju metodikih postupaka koji omoguavaju otkrivanje univerzalnih estetskih
vrijednosti do kojih se dolazi od kontakta uenika sa tekstom do itanja teksta, a potom dolazi
adekvatna recepcija. U interpretaciji ovih tekstova uvaavale su se intelektualne i emocionalne
mogunosti,te knjievna iskustva uenika. Za detaljno poniranje u interpretaciju knjievnog teksta
potrebno je, prije analize, otkloniti sve nejasnoe vezane za tekst. Za pobudu uenikovog
emocionalnog svijeta potrebne su adekvatne metodike odrednice. Samo metodiki voenom
instrukcijom uenici mogu uiti o vrijednostima koje prua knjievni tekst. Pouavanje pravilnoj
interpretaciji zavisi od uzrasta uenika, sloenosti nastavnog gradiva i drugih faktora.
Interpretacija ukljuuje motivacijsku fazu, fazu interpretativnog itanja i fazu tumaenja i
pouavanja.
Nastava jezika u osnovnoj koli treba da omogui uenicima razvijanje sposobnosti
komuniciranja i razvijanje senzibilnosti za jezike sadraje. U viim razredima devetogodinje
osnovne kole pristup nastavi jezika utemeljen je na funkcionalnoj gramatici.Uenike treba
pouavati gramatikim injenicama koje omoguavaju razvoj gramatikog miljenja, sposobnosti
za izraavanje i uope svijesti o jeziku.U interpretaciji jezikih sadraja potrebno je uvaavati
zahtjeve da govorna manifasticija prethodi pisanoj, a da se svaka jezika promatra u sklopu veih
cjelina-vezanom tekstu.
Jeziko izraavanje vaan je pokazatelj u odreivanju kulture izraavanja. Jezik je najvanije
sredstvo u komuniciranju, a u nastavnom procesu od pravilne upotrebe jezikih sredstava zavisi
kvalitet pouavanja uenika, mo tumaenja i objanjavanja.
Za oblikovanje govora bitno je da se uenici usmjere na vezani tekst. U ovom predmetnom
podruju postoje tri temeljna tipa vezanog teksta. Za opisivanje kao tip vezanog teksta bitan je
prostorni razvoj bez siea; za pripovijedanje je bitan vremenski razvoj i vremenski slijed dogaaja,
a za raspravljanje logiki razvoj misli i logiki slijed. Uenike je potrebno pouiti da je za opisivanje
karakteristina paralelna veza meu reenicama i istorodnost predikata, za pripovijedanje vaan
vremenski suodnos predikata i lanana veza, a za raspravljanje lanana veza meu reenicama.
Specifinost ovih oblika izraavanja omoguava da se razviju i specifine sposobnosti. Uz ovo se
vee mo posmatranja i zapaanja. Uz pripovijedanje,vee se sposobnost pamenja,a uz
raspravljanje vee se mo logikog miljenja, zakljuivanja. Sve ove potrebno je prilagoditi uzrastu
uenika.
44
ENGLESKI JEZIK
UVOD
Poznavanje engleskog jezika je, uz informatiku pismenost, danas osnovni kriterij i
preduvjet uspjene komunikacije sa svijetom. Samim tim je osavremenjena i efektna nastava
engleskog jezika stavljena u sami vrh gotovo svih obrazovnih sistema diljem svijeta. Dominantnost
engleskog jezika u svim sferama ivota nalae da se ovaj predmet izuava od predkolske dobi i
slui kao primjer i motiv za cjeloivotno uenje.
Engleski je zapadnogermanski jezik sa izuzetno velikom geografskom rasprostranjenou.
Engleskim jezikom, kao svojim maternjim jezikom, govori vie od 360 miliona ljudi; engleski je
drugi jezik za vie od 400 miliona ljudi, a u velikom broju zemalja (posebno u nekadanjim
britanskim kolonijama) engleski je danas slubeni jezik.
Postoje brojni razlozi zbog kojih je engleski jezik priznat kao lingua franca 21. stoljea
ekonomska nadmo zemalja engleskog govornog podruja, njihova burna i duga kolonijalna
prolost, ekspanzija popularne kulture tih zemalja (film, muzika, knjievnost), medijska ekspanzija
(internet, televizija) itd. Engleski jezik je samim tim vremenom postao i operativni jezik
meunarodne korespondencije, tehnologije, diplomatije, avijacije, moreplovstva, turizma itd.
Rastui znaaj engleskog jezika i njegova dominantna pozicija u svjetskoj komunikaciji
nalae svim savremenim obrazovnim sistemima da predmet Engleski jezik uvode u svoje programe
to je ranije mogue, jer je uenje i ovladavanje engleskim jezikom preduvjet za integraciju u
savremene svjetske tekovine.
SPECIFINOSTI PREDMETA I ZAHTJEVI NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA
Postoji niz faktora koje treba uzeti u obzir pri planiranju i realizaciji Nastavnog plana i
programa: veliina grupe, kognitivne osobine pojedinih uenika, neujednaen nivo znanja,
neujednaena intrinzika i ekstrinzika motivacija kod uenika i sl.
U optimalnim uvjetima, nastava Engleskog jezika bi se izvodila i davala bi najbolje rezultate
u grupama od 1520 uenika. Naravno, u bosanskohercegovakim kolama je sluaj da broj
uenika u razredu zna biti i dvostruko vei od optimalnog. Zadatak nastavnika je, dakle, pobrinuti
se da svi uenici dobiju eljeni i zadani input, a prije svega procijeniti i harmonizirati razlike u
predznanju te nastavu Engleskog jezika uiniti pristupanom i shvatljivom svim uenicima u grupi.
Realizacija nastave Engleskog jezika je izuzetno kompleksna i zahtijeva pomnu pripremu i
proaktivan angaman nastavnika te primjenu razliitih metoda, pristupa i oblika rada te njima
primjerena tehnika pomagala s ciljem ostvarenja svih zadanih ciljeva. Uenje/poduavanje
stranog jezika ne smije biti tek predstavljanje injenica o stranom jeziku, ve jedan kreativan,
svestran i nadasve zabavan proces koji e uenike podsticati na samostalno uenje i dalje
usavravanje.
Kvalitetna nastava Engleskog jezika ogleda se u primjeni razliitih metoda i oblika rada,
obradi kvalitetnih i uenicima interesantnih tema koje su prilagoene i primjerene njihovom
uzrastu. Pored kvalitetnih udbenika koje e uenici koristiti, vano je koristiti i sva druga nastavna
sredstva i pomagala (npr.: audio-vizuelne materijale, handoute itd.) koja e nastavu uiniti
zanimljivijom, a uenike motivirati na rad.
Kako je ve reeno, jedan od najvanijih preduvjeta za uspjenost realizacije nastave i
ostvarivanja ciljeva i zadataka svakako je motiviranost uenika za rad, koja u etvrtoj godini uenja
45
engleskog jezika nikako ne bi smjela izostati. U sveopoj raspravi o motivaciji i njenom znaaju u
uenju stranih jezika, razlikujemo intrinziku i ekstrinziku motivaciju. Intrinzika, tj. unutranja
motivacija dolazi od pojedinca, a podstie je niz faktora, poput pozitivne reakcije na predmet,
predavaa ili elje za stjecanjem znanja. S druge strane, ekstrinziku ili spoljanju motivaciju
uvjetuje niz spoljanjih faktora drutveni trendovi, otvaranje novih mogunosti, elja za
dokazivanjem i priznanjem. Budui da je nastavnik jedan od najizvjesnijih izvora motivacije, jedan
od njegovih primarnih zadataka u nastavi je da odrava i pospjeuje motiviranost svojih uenika.
U savremenoj nastavi, mjera uspjenosti na asu (tj. mjera u kojoj su nai ciljevi i zadaci
ostvareni) jeste aktivnost i pozitivna reakcija uenika, a ne puki uinak predmetnog nastavnika. Od
samog gradiva i cilja odreene nastavne jedinice zavisi kakva e uloga nastavnika biti. Stoga,
nastavnik treba da bude mnogo toga istovremeno: osoba koja kontrolira tok asa, koja ga
organizira i provodi, ocjenjiva, motivator, uesnik i izvor informacija. Svaka od ovih uloga
podjednako je vana i neizostavan je faktor u pravilnoj i uspjenoj realizaciji.
Iako se od estog razreda u nastavi Engleskog jezika poinje govoriti o njegovim
zakonitostima, nastavniku je i dalje imperativ raditi na razvijanju uenikovih receptivnih (sluanje i
itanje) i produktivnih vjetina (pisanje i usmeno izraavanje).
Kad je u pitanju razvijanje i njegovanje receptivnih vjetina, nastavnik treba povesti rauna
da materijali za sluanje i itanje budu usklaeni sa nivoom znanja uenika, njihovim uzrastom,
interesiranjima i oekivanim opim znanjem. Uenici, s druge strane, mogu pokazati odreeni
otklon prema zadacima sluanja i itanja ukoliko su suoeni sa materijalima koji znatno premauju
nivo njihovog znanja. Ovo moe imati negativan utjecaj na motivaciju uenika i umanjiti znaaj i
uspjenost asova na kojima se akcenat stavlja na ove vjetine. Izborom adekvatnih materijala i
davanjem konkretnih i jasnih uputstava prije nego to uenike izloimo audio-vizuelnom
materijalu izbjei emo mogue negativne ishode, a uenicima stvoriti osjeaj sigurnosti i
samouvjerenosti i obezbjediti uspjeh.
to se tie razvijanja produktivnih vjetina pisanja i usmenog izraavanja, ije
usavravanje i jeste glavni cilj nastave Engleskog jezika, primarni zadatak nastavnika jeste da
uenike ohrabri da znanje koje su stekli sluanjem i itanjem, kao i usvojeno znanje iz jezika,
uspjeno i bez straha primjenjuju kako u razredu, tako i u situacijama van uionice. Nastavnik
takoer treba da bira teme koje su prikladne uzrastu i interesiranju uenika, tj. teme koje e
uenike stimulirati na produkciju i koje nalau aktiviranje njihovog opeg znanja. U ovom procesu
je kljuno da uenici bez straha participiraju na asu te ih stoga ne smijemo izravno ispravljati i
prekidati, jer treba imati na umu da su uenici u ovakvim aktivnostima izloeni auditoriju i da bi ih
svako prekidanje i izravno ispravljanje greaka moglo demotivirati i stvoriti otklon prema svim
daljnjim aktivnostima usmenog izraavanja.
Kad je rije o pismenoj produkciji, uenike treba postupno upoznavati sa razliitim
obrascima pisanog diskursa, potcrtavati sistematinost i znaaj sistematine organizacije ideja.
Preporuljivo je poeti lakim formama pismenog izraavanja, a u kasnijim godinama uenja
uvoditi neto sloenije obrasce pisanja.
S obzirom da u razredima imamo i dva puta vie uenika od optimalnog, preporuljivo je
da zadatke usmenog i pismenog izraavanja uenici rade u parovima ili grupama. Aktivnosti
pisanja i usmenog izraavanja treba umjereno dozirati i postupno poveavati.
Od estog razreda, tj. od etvrte godine uenja, uenici e stjecati temeljna znanja iz
gramatike, tj. postepeno stjecati uvid u temeljne zakonitosti engleskog jezika. Nastavnici trebaju
povesti rauna da uenici razumiju i ovladaju tim zakonitostima i osigurati da nain na koji e im
46
pomenute zakonitosti biti predstavljene bude primjeren uzrastu, zanimljiv i logian. Za

prezentaciju gramatikih pravila, nastavnik, izmeu ostalog, moe koristiti hamer postere koje bi
uenici sami izraivali (npr. pregled glagolskih vremena, nepravilni glagoli i sl.), handoute sa
razliitim tipovima vjebi i sl. Meutim, akcenat i dalje mora biti na razvijanju i njegovanju
receptivnih i produktivnih vjetina koje su meusobno tijesno povezane i ije usvajanje
predstavlja glavni cilj i zadatak nastave Engleskog jezika.
Kad je u pitanju vokabular, kao i u prethodnim razredima, izbor rijei temelji se i izravno
vezuje za ponuene teme. Rad na izgraivanju i proirivanju vokabulara i dalje bi trebalo da bude
jedan od prioriteta nastave. Zadatak nastavnika je da odredi i skladno tome uvodi dovoljno irok
dijapazon vokabulara, vodei se za mogunostima i eljama uenika. Na ovom nivou je sasvim
realno oekivati da uenici budu u stanju nagovijestiti znaenje nekog nepoznatog pojma iz samog
konteksta.
Uspjenost nastave i ostvarivanje zacrtanih ciljeva uveliko e ovisiti o sposobnosti
nastavnika da uspostavi balans i nae pravu mjeru u kojoj e uenike poduavati vjetinama,
izlagati ih novoj leksici i poduavati jezikim zakonitostima, pritom vodei rauna da asovi
Engleskog jezika budu interaktivni, kreativni, zabavni i prevashodno orijentirani na uenika.
CILJEVI I ZADACI PREDMETA NA SVIM OBRAZOVNIM NIVOIMA
Glavni ciljevi nastave Engleskog jezika u ovoj fazi uenja su:
osposobljavanje uenika za sloeniju usmenu i pismenu komunikaciju, neovisno da li se
radi o izvornim govornicima ili osobama kojima je engleski strani jezik;
upoznavanje uenika sa zakonitostima engleskog jezika, kao i sa bitnijim razlikama u
odnosu na zakonitosti naeg jezika;
upoznavanje uenika sa kulturolokim karakteristikama zemalja engleskog govornog
podruja, razvijanje tolerancije kroz uenje o drugome i drugaijem, uz istovremeno
uvaavanje i njegovanje sopstvene kulture i tradicije;
proirivanje opeg znanja i kulture.
NASTAVA ENGLESKOG JEZIKA TEMELJI SE NA OSTVARIVANJU SLJEDEIH ZADATAKA:
razvijanje receptivnih (sluanje i itanje) i produktivnih jezikih vjetina;

usvajanje temeljnih gramatikih i leksikih specifinosti engleskog jezika;
usvajanje pravilnog izgovora i intonacije;
osposobljavanje uenika za svakodnevnu komunikaciju u razliitim situacijskim
kontekstima;
primjenjivanje razliitih oblika rada i osposobljavanje uenika za rad u parovima i
grupama;
osposobljavanje i motiviranje uenika za samostalno uenje i podizanje svijesti uenika o
znaaju cjeloivotnog uenja;
razvijanje kreativnosti i komunikativnosti uenika;
upoznavanje sa kulturolokim i civilizacijskim osobenostima zemalja engleskog govornog
podruja.
47
NAZIV PREDMETA: ENGLESKI JEZIK

RAZRED: VI
BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 70
TEME
PROGRAMSKI SADRAJI
METODIKA UPUTSTVA
GRAMATIKA
Porodica
Moja svakodnevnica
Moje slobodno vrijeme
Zabava
Priroda
kola
ivotinje
Zemlje i narodi
Uenici e koristiti i stei osnovno

znanje o sljedeim gramatikim
stavkama:
Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: Imenice
neverbalno, npr.: gestikuliranjem,
jednina i mnoina (nepravilna
glumljenjem, izvravanjem uputstava
mnoina)
nastavnika ili uputstava sa CD-a,
brojive i nebrojive imenice
povezivanjem slika i teksta ili rjeavanjem
Zamjenice
true/false vjebi;
line (pade subjekta i objekta)
verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je
pokazne: this, that, these i those
izgovorio nastavnik ili koje su uli sa CD-a,
upitne: who, what, which, whose
davanjem kratkih sadraja presluanog
prisvojne: mine, yours, his, hers...
materijala, odgovaranjem na pitanja o
neodreene: somebody, nobody,
odsluanom materijalu i popunjavanjem
anyone, anybody
reenica koje se odnose na presluani
Pridjevi
materijal.
opisni pridjevi (u skladu sa
ITANJE I REAGIRANJE:
ponuenim temama)
Uenici e itati krae tekstove (u sebi ili
komparacija pridjeva
naglas) i reagirati:
Determinatori
neverbalno, npr.: gestikuliranjem ili
lanovi: a/an, the
oponaanjem radnje proitanog sadraja,
posesivni pridjevi: my, your, his,
traenjem odreenih informacija u
her, our, their
ponuenom tekstu, uoavanjem greaka,
pokazni pridjevi: this (book), that
povezivanjem teksta i slika, oznaavanjem
(dog), these (children), those
true/false tvrdnji i sl.;
(houses)
verbalno, npr.: davanjem kratkog,
kvantifikatori: some, any, much,
uprotenog rezimea proitanog sadraja,
many, a lot of...
odgovaranjem na pitanja koja se odnose na
Glagoli
RECEPCIJA
SLUANJE I REAGIRANJE:
48
OBRAZOVNI ISHODI
VOKABULAR
Uenici e uiti neto iri

vokabular koji se odnosi na
date teme, npr.:
Porodica: npr. aunt, uncle,
cousin, niece, nephew... My
father is an engineer...
Svakodnevnica: everyday
life, travelling to
school/work by bus, train,
car, etc.
Slobodno vrijeme: proireni
vokabular, npr. unusual
hobbies, favourite sports,
games, pastime activities,
etc.
Zabava: proireni vokabular,
npr. going out to
restaurants, types of parties,
going to cinema/theatre,
etc.
Priroda: proireni
vokabular, npr. rainforest,
desert, wild animals, plants,
mountains and rivers
kola: proireni vokabular,
npr. grades/marks,
cloakroom, school subjects
(history, geography, PE)
Napomena: Obrazovni
ishodi koji slijede
usklaeni su sa
ishodima koje definira i
propisuje CEFR (eng.
Common European
Framework of
Reference Zajedniki
evropski referentni
okvir za jezike) na
nivou A2.1
Uenici e znati:
opisati lanove svoje
ue i ire porodice i
njihova zanimanja;
opisati ljude i njihov
izgled;
postavljati i odgovarati
na pitanja, traiti i
davati informacije;
govoriti o svojoj
svakodnevnici, koli,
hobijima, slobodnom
vremenu i zabavi;
govoriti o nekom
dogaaju iz prolosti
(prepriavanje);
govoriti o planovima i
proitani tekst, popunjavanjem praznina u

reenicama za vjebu (cloze vjebe),
koritenjem nauenih rijei u drugim,
srodnim kontekstima itd.
PRODUKCIJA
GOVOR:
Uenici e uprotenim iskazima prepriavati
proitani tekst ili odsluani materijal;
postavljati pitanja i davati odgovore;
izvoditi krae role-play zadatke;
izvoditi krae dijaloge u parovima ili
grupama;
recitirati ili pjevati pjesmice.
PISANJE:
S obzirom da se u etvrtoj godini uenja
obraa pozornost i na pisanu produkciju,
uenici e:
uiti osnovna pravila pravopisa;
dopunjavati reenice sa prazninama i sline
vjebe;
pisati krae sastave na teme koje se
obrauju;
sastavljati reenice od ponuenih,
ispremetanih rijei;
ureivati i dopunjavati sopstveni rjenik koji
e sadravati novi vokabular.
glagol be, have got

Present Simple (potvrdni, odrini i
upitni oblik)
Present Continuous (potvrdni,
odrini i upitni oblik)
Past Simple (potvrdni, odrini i
upitni oblik; nepravilni glagoli)
Future Simple (shall/will) i be
going to
modalni glagoli: can, may, have to,
must
imperativ za sva lica
Prilozi i adverbijalne oznake za:
nain: slowly, strongly, fast, etc.
mjesto: here, there
vrijeme: now, then, yesterday
pravac: left, right, east, west
Brojevi
11000
Prijedlozi
za mjesto: in, on, under, above
za vrijeme: at, in, on
Reenica
red rijei u potvrdnim, odrinim i
upitnim reenicama
There is/There are...
49
namjerama za
ivotinje: proireni
budunost;
vokabular, npr. wild animals
and where they live,
izraavati slaganje,
domestic animals
neslaganje,
zadovoljstvo,
Zemlje i narodi: names of
negodovanje,
countries nationalities snd
zabrinutost i sl.;
languages
koristiti brojeve,
izraavati koliinu i
Uenici e uiti o:
cijene.
Afiksima i nastavcima koji se
odnose na relevantno
gradivo. s, comparative
endings, negative adjectival
prefixes, etc.;
Antonimnim i sinonimnim
odnosima meu rijeima;
Sloenicama, u vezi sa datim
temama;
Kolokacijama, u vezi sa
datim temama;
Prijevodnim ekvivalentima
kada su u pitanju izrazi koje
ne moemo doslovno
prevesti na na jezik.
OPE NAPOMENE
Kao i u prethodnim godinama, nastava u etvrtoj godini uenja treba da se odvija kroz
zabavne aktivnosti i interakciju. Iako je primarno da uenici usvajaju gramatiku i vokabular
neprimijetno, stalnim usmenim ponavljanjem, kroz igru, pjesmu i druge zabavne aktivnosti
(navedene u stupcu pod naslovom Metodika uputstva), u etvrtoj godini uenja uenici e
postupno stjecati osnovna znanja o jeziku, s obzirom na pretpostavku da uzrast uenika
podrazumijeva odreenu sposobnost ovladavanja apstraktnim.
TEME
Kao i u prethodnim razredima, redoslijed ponuenih tema nije obavezan i o tome odluuje
nastavnik sam ili u dogovoru sa uenicima. Nastavnik e ponuenu temu obraditi i pripremati na
nain da uenicima ponudi i prenese neto proiren spektar vokabulara i ukae na neka temeljna
gramatika naela. Tako e, naprimjer, tema Svakodnevni ivot, na ovom nivou podrazumijevati
neto zahtjevniji vokabular (npr. daily routine, go by bus/car/train, etc.) dok e se uenici
istovremeno upoznati sa Present Simple tenseom, njegovom tvorbom i upotrebom, kao i
najeim prilokim markerima.
Za prezentaciju teme koja se obrauje koriste se razliita oigledna sredstva, kao to su
flash cards, hand outs, posteri, fotografije, ali i govor tijelom, kao to je pantomima, mimika i
slino. Kao i prethodnih godina, potrebno je insistirati na razumijevanju onoga o emu se govori.
Stoga nastavnik uvijek provjerava da li su uenici pravilno razumjeli, postavljanjem pitanja,
zahtijevanjem da reagiraju verbalno ili neverbalno pokretom, mimikom i slino.
METODIKA UPUTSTVA
U ovoj koloni predlau se aktivnosti i strategije pomou kojih e se postii rezultati navedeni u
koloni Obrazovni ishodi. Nastava e se i dalje koncentrirati na sluanje, razumijevanje, ponavljanje
i uvjebavanje usmene komunikacije, ali i na itanje i pisanje. Nastavnik e i dalje provjeravati da li
su uenici pravilno razumjeli znaenje pojedinih rijei i po potrebi davati pojanjenja na
maternjem jeziku. Uenici e presluavati snimak na CD-u ili e sluati nastavnika, reagirati
verbalno ili neverbalno, ali e u ovoj fazi uenja i itati (npr. krae tekstove, pjesmice, prie) i pisati
(krae tekstove uz potivanje pravopisa, popunjavati praznine u reenicama itd.).
GRAMATIKA
U estom razredu, tj. u etvrtoj godini uenja, uenici e stjecati temeljna znanja iz
gramatike, tj. postepeno stjecati uvid u temeljne zakonitosti engleskog jezika. Nastavnici trebaju
povesti rauna da uenici razumiju i ovladaju tim zakonitostima i osigurati da nain na koji e im
pomenute zakonitosti biti predstavljene bude primjeren uzrastu, zanimljiv i logian. Za
prezentaciju gramatikih pravila, nastavnik, izmeu ostalog, moe koristiti hamer postere koje bi
uenici sami izraivali (npr. pregled glagolskih vrmena, nepravilni glagoli i sl.), handoute sa
razliitim tipovima vjebi i sl.
VOKABULAR
Kao i u prethodnim razredima, u koloni Vokabular dat je pregled vokabulara koji se izravno
vezuje za ponuene teme. Rad na vokabularu i dalje bi trebalo da bude jedan od prioriteta
50
nastave. Nastavnik e odrediti koliko irok dijapazon vokabulara da predstavi uenicima, vodei se
za mogunostima i eljama uenika.
Za prezentaciju novih rijei nastavnik e kontinuirano koristiti oigledna sredstva, kao to su flash
cards, posteri, fotografije, lutke, ali i govor tijelom, kao to je pantomima, mimika i slino.
Na ovom nivou sasvim je realno oekivati da uenici budu u stanju nagovijestiti znaenje nekog
nepoznatog pojma iz konteksta. Pored toga je i realno da razumiju i znaju sinonimne, odnosno
antonimne odnose meu rijeima, da usvajaju atipine kolokacije i samostalno tragaju za
znaenjem rijei (upotrebom rjenika).
DODATNI PROGRAMSKI ZAHTJEVI
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:
Uenici e uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se i na znanje koje su stekli
uenjem nekih drugih kolskih predmeta, kao naprimjer:
kroz teme vezane za ivotinje i prirodu (Biologija);
kroz teme vezane za zemlje i narode (Geografija);
kroz teme vezane za slobodno vrijeme i sport (Tjelesni i zdravstveni odgoj);
kroz poreenje sa maternjim jezikom i drugim jezicima (Bosanski jezik i drugi strani
jezik);
sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura).
INTERKULTURALNE VJETINE:
Uenici e se u etvrtoj godini uenja podrobnije upoznavati sa kulturom i tradicijom
zemalja engleskog govornog podruja, te tako razvijati tolerantan stav prema razliitostima,
porediti kulturu i tradiciju zemalja engleskog govornog podruja sa kulturom i tradicijom svoje
zemlje, te tako uiti da bolje potuju i cijene vlastitu kulturu i tradiciju, upoznavati se sa manirima
i obiajima ljudi koji ive u engleskom govornom podruju.
VJETINE UENJA I POUAVANJA:
Na ovom edukacijskom nivou nastavnik e ve znati kojem tipu uenika njegovi uenici
pripadaju i u skladu s tim organizirati i planirati svoje asove. Nastavnik e se oslanjati na
odgovarajue uenike vjetine u nastavi, motivirajui tako i same uenike da ih primjenjuju
prilikom uenja. Na taj nain e se kod uenika razvijati pozitivan stav prema jeziku koji usvajaju.
Djeca e se uiti veoj odgovornosti prema uenju engleskog jezika i svakodnevno uviati njegov
znaaj. Primjenjivat e se individualni rad, rad u parovima i grupama, samostalna ili grupna izrada
zadataka u koli ili kod kue, ocjenjivanje i vrednovanje vlastitog nivoa znanja u odnosu na
postavljene ciljeve (Znam da...., Jo uvijek ne znam....), ali i ocjenjivanje i vrednovanje znanja
svojih drugova iz razreda.
51

RAZRED: VII
TEME
PROGRAMSKI SADRAJI
METODIKA UPUTSTVA
GRAMATIKA
Porodica
kola
Moja zemlja
Zemlje engleskog
govornog podruja
Zdravlje zdrava
ishrana
Svijet ivotinja
Slobodno vrijeme
Vrijeme i godinja doba
ivotni uvjeti
RECEPCIJA
Uenici e sluati izgovoreni tekst i
reagirati:
postavljanjem pitanja i odgovaranjem
na pitanja nastavnika;
upotrebom novonauenog
vokabulara;
prepriavanjem i saimanjem
odsluanog materijala;
rjeavanjem razliitih tipova vjebi
true/false, gap-filling, multiple choice
questions.
Uenici e itati neto due tekstove
(u sebi ili naglas) i reagirati:
odgovaranjem na pitanja;
prepriavanjem sadraja proitanog
materijala;
recitiranjem pjesama;
rjeavanjem razliitih tipova vjebi,
npr. true/false, multiple choice
questions, gap-filling.
PRODUKCIJA
GOVOR:
Uenici e:
odgovarati na pitanja o presluanom
ili proitanom sadraju;
Uenici e ponavljati i uiti:

Imenice
brojive i nebrojive
pravilna i nepravilna mnoina
prisvojni genitiv
Zamjenice
upitne: who, what, which, whose, whom
prisvojne: mine, yours, his, hers, its, ours,
theirs
neodreene: somebody, someone, nobody, no
one, anybody, anyone
Determinatore
lanovi: a/an, the, zero article
posesivni pridjevi: my, your, his, her,its our,
their
upitni pridjevi: what (color), which, whose
pokazni pridjevi: this (girl), that, these, those
kvantifikatori: some, any, much, many, a lot
of, (a) few, (a) little
Opisne pridjeve
komparacija (jednoslonih, dvoslonih i
vieslonih pridjeva i nepravilna komparacija)
Glagole
Present Simple (tvorba, upotreba i priloki
markeri)
Present Continuous (tvorba i upotreba,
52
OBRAZOVNI ISHODI
VOKABULAR
Uenici e uiti znatno

proiren vokabular koji se
odnosi na date teme, npr.:
Porodica: npr. family
occasions, anniversaries,
celebrations itd.
kola: proireni vokabular,
npr. curriculum, school
activities, compulsory
education, exams, etc.
Moja zemlja: vokabular
kojim se daju geografski
opisi, npr. geography,
rivers, mountains, climate,
nation, language, etc.
Zemlje engleskog
govornog podruja:
vokabular koji je
predstavljen pod temom
Moja zemlja
Zdravlje i zdrava ishrana:
proiren vokabular, npr.
health, diseases/illnesses;
diet, vegetarianism, food
preparation, etc.
Svijet ivotinja: proiren
vokabular: wildlife, farm
animals, animals and their
young; keeping pets
Napomena:
Obrazovni ishodi
koji slijede
usklaeni su sa
ishodima koje
definira i
propisuje CEFR
(eng. Common
European
Framework of
Reference
Zajedniki
evropski
referentni okvir za
jezike) na nivou
A2.1
Uenici e znati:
odgovoriti na
pitanja i
uestvovati u
dijalozima;
izraziti
slaganje/negodov
anje na primjeren
nain;
davati opise
osoba, predmeta,
situacija;
prepriati
osmiljavati role play vjebe i

dijaloge;
davati odreene opise (ljudi,
predmeta i sl.);
izraavati stavove na odreene teme.
PISANJE:
Uenici e:
pisati diktate u cilju provjere
usvajanja vokabulara i pravopisnih
normi engleskog jezika;
pisati krae sastave na teme koje se
obrauju na asu;
pisati pismo, npr. A letter to a pen
friend;
raditi vjebe formuliranja reenica od
zadanih rijei;
ureivati i dopunjavati sopstveni
rjenik koji e sadravati novi
vokabular.
usporedba sa Present Simple tenseom)

Past Simple (tvorba, upotreba, priloki
markeri, nepravilni glagoli)
Future Simple
Present Continuous za budunost
be going to
modalni glagol can, could, will, would, must,
may
glagol be, have/have got
imperativ, sva lica jednine i mnoine
Priloge i adverbijalne oznake za:
nain: slowly, strongly, fast, etc.
mjesto: here, there
vrijeme: now, then, yesterday
pravac: left, right, east, west
Brojeve
redni brojevi 11000
Prijedloge
za mjesto: in, on, under, above
za vrijeme: at, in, on
Veznike
and, or, but, because
Reenice
vremenske reenice (When....)
pogodbena reenica - 1. tip
red rijei u engleskoj reenici
53
Slobodno vrijeme: proiren

vokabular, npr. extreme
sports, leisure activities
Vrijeme i godinja doba:
proiren vokabular, npr.
weather forecast, seasons
ivotni uvjeti: proiren
vokabular, npr. finding a
job, work places, life in the
city/countryside
Uenici e uiti o:
Afiksima i nastavcima koji
se odnose na relevantno
gradivo: s, comparative
endings, negative
adjectival prefixes, etc.;
Sloenicama, u vezi sa
datim temama;
datim temama;
kada su u pitanju izrazi
koje ne moemo doslovno
dogaaje iz
svakodnevnice,
trenutna
deavanja;
prepriati proli
dogaaj;
govoriti o
buduim
namjerama i
planovima;
snalaziti se u
situacijama, npr. u
prodavnici, butiku,
poti, na
autobuskoj stanici
ili aerodromu;
obaviti
jednostavan
telefonski
razgovor;
iznijeti sopstveni
stav o odreenim
temama
jednostavnim
iskazima.
OPE NAPOMENE
Nastava u petoj godini uenja treba biti koncipirana tako da predstavlja dobro osmiljenu i
koncipiranu interakciju izmeu nastavnika i uenika. S obzirom na uzrast uenika, jako je vano
odravati visok stepen motivacije i elje za uenjem i naglaavati znaaj engleskog jezika u
svakodnevnom ivotu. Potrebno je povesti rauna da teme koje e se obraivati na asu budu
uzrasno primjerene i zanimljive uenicima te dobi, a podjednako je vano za nastavnika da kreira
zanimljivu i kreativnu radnu atmosferu, ime e svakako zadobiti povjerenje svojih uenika. S
obzirom na njihov rastui kognitivni kapacitet, uenicima treba ponuditi razliite oblike rada i
pristupe balansirati rad u grupama, parovima, individualni rad i stvoriti takvo ozraje u kojem e
se bez straha i ustezanja slobodno izraavati. Takoer je jako vano da nastavnik prati napredak
uenika, kao i eventualne potekoe. U ovoj fazi uenja, nastavnik mora imati odreene kriterije
za evaluaciju i vrednovanje znanja i te kriterije mora predstaviti uenicima.
TEME
nain da uenicima ponudi i prenese irok spektar vokabulara i ukae na neka temeljna
gramatika naela.
Za prezentaciju teme koja se obrauje koriste se razliita audio-vizuelna pomagala, kao to su
fotografije, audio-zapisi, handouti i sl. Svaku od tema neophodno je koncipirati tako da njom budu
obuhvaene sve vjetine, relevantan vokabular i gramatika.
METODIKA UPUTSTVA
U ovoj koloni predlau se aktivnosti i strategije pomou kojih e se postii rezultati navedeni
u koloni Obrazovni ishodi. Nastava Engleskog jezika u ovom stadiju uenja fokusirana je na
usvajanje receptivnih (sluanje, itanje) i produktivnih (pisanje, usmeno izraavanje) jezikih
vjetina, uz prezentiranje i poduavanje temeljnih jezikih naela i zakonitosti. Zadatak nastavnika
je i dalje da provjerava da li su uenici pravilno razumjeli znaenje pojedinih rijei i po potrebi daje
pojanjenja na maternjem jeziku. Uenici e presluavati snimak na CD-u ili e sluati nastavnika,
reagirati uglavnom verbalno, ali e u ovoj fazi uenja i itati (npr. neto due tekstove, pjesmice,
prie) i pisati (krae tekstove uz potivanje pravopisa, popunjavati praznine u reenicama itd.).
GRAMATIKA
U sedmom razredu, tj. u petoj godini uenja, uenici e ponoviti i proiriti znanje iz gramatike koje
su stekli u estom razredu. Iako akcenat ne smije biti iskljuivo na gramatici, neophodno je da se
uenici kontinuirano upoznaju sa gramatikim zakonitostima engleskog jezika.
VOKABULAR
U ovoj koloni tabele, kao i u prethodnim razredima, dat je pregled i prijedlog vokabulara koji se
dovodi u vezu sa ponuenim temama. Nastavnik ima autonomiju da odredi raspon vokabulara,
meutim, u sedmom razredu je oekivani fond rijei znatno vei u odnosu na ranije godine i
nastavnik to svakako treba imati u vidu.
Kad je u pitanju prezentiranje novog vokabulara, nastavnik moe koristiti dosad provjerene
metode vizuelna sredstva, gestikulacija, handouti, elicitiranje, meutim, poeljno je ohrabrivati
54
uenike da sami tragaju za znaenjem ili da proniknu u znaenje neke rijei iz konteksta u kojem je
ona upotrijebljena.
kroz obradu tema kao to su: Moja zemlja, Zemlje engleskog govornog podruja ili
Vrijeme (Geografija),
kroz teme vezane za ivotinje i prirodu (Biologija),
kroz teme vezane za slobodno vrijeme i sport (Tjelesni i zdravstveni odgoj),
jezik) i
Uenici e:
u petoj godini uenja dodatno se upoznavati sa kulturom i tradicijom zemalja engleskog
govornog podruja, te tako razvijati tolerantan stav prema razliitostima;
porediti kulturu i tradiciju zemalja engleskog govornog podruja sa kulturom i tradicijom
svoje zemlje, te tako uiti da bolje potuju i cijene vlastitu kulturu i tradiciju i
upoznavati se sa manirima i obiajima ljudi koji ive u engleskom govornom podruju.
prilikom uenja. Na taj nain e se kod uenika razvijati pozitivan stav prema jeziku koji usvajaju.
55

RAZRED: VIII
TEME
METODIKA UPUTSTVA
kola
Prijateljstvo
Zdravlje
Kultura, tradicija i umjetnost
Praznici
Svijet nauke i tehnologije
RECEPCIJA
Uenici e sluati neto dui izgovoreni
tekst i reagirati:
postavljanjem pitanja i odgovaranjem na
pitanja nastavnika;
upotrebom novonauenog vokabulara;
detaljnijim prepriavanjem i saimanjem
odsluanog materijala;
rjeavanjem razliitih tipova neto
zahtjevnijih vjebi true/false, gapfilling, multiple choice questions.
Uenici e itati odabrane tekstove
primjerene svom uzrastu i
interesiranjima i reagirati:
prepriavanjem sadraja proitanog
materijala;
nalaenjem traenih podataka iz teksta
ili stjecanjem generalnog uvida u temu
(reading for gist);
rjeavanjem razliitih tipova vjebi u vezi
sa proitanim sadrajem, npr. true/false,
multiple choice questions, gap-filling.
PRODUKCIJA
GOVOR:
Uenici e:
iznositi svoje stavove o zadanim temama
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
VOKABULAR
Imenice
brojive i nebrojive (uz
kvantifikatore)
Zamjenice
upitne: who, what, which, whose,
whom
prisvojne: mine, yours, his, hers,
its, ours, theirs
neodreene: somebody,
someone, nobody, no one,
anybody, anyone
odnosne zamjenice: who, which,
that, whose
Determinatore:
posesivni pridjevi: my, your, his,
her,its our, their
upitni pridjevi: what (color),
which, whose
pokazni pridjevi: this (girl), that,
these, those
kvantifikatori: some, any, much,
many, a lot of, (a) few, (a) little
Opisne pridjeve
komparacija (jednoslonih,
dvoslonih i vieslonih pridjeva i
56
Uenici e uiti iri vokabular

koji se odnosi na predloene
teme:
(Napomena: Ponueni
vokabular je dat okvirno,
kako bi se nastavnik lake
orijentirao na temu i nije
obvezujui!)
kola: proiren vokabular
koji se odnosi na obrazovni
sistem i nivoe obrazovanja,
predmete u koli i kolske
projekte
Prijateljstvo: proiren
prijateljstva, npr. close
friend, peers, trust itd.
Zdravlje: proiren vokabular
koji se odnosi na zdravlje,
dobre ili loe zdravstvene
navike, bolesti, zdravu
ishranu i sl.
Kultura, tradicija i
umjetnost: iri vokabular,
npr. cultural heritage, art,
architecture i sl.
Praznici: proiren vokabular
koji se odnosi na praznike
koji se obiljeavaju kod nas i
u drugim zemljama
OBRAZOVNI ISHODI
Napomena: Obrazovni
ishodi koji slijede
usklaeni su sa
ishodima koje definira
i propisuje CEFR (eng.
Common European
Framework of
Reference Zajedniki
evropski referentni
okvir za jezike) na
nivou A2.2
Uenici e znati:
raditi timski i
saraivati;
jednostavnim iskazima
iznositi svoje stavove
na zadane teme;
iznositi argumente za i
protiv;
dati detaljnije opise
ljudi i okoline;
prepriavati prole
dogaaje;
snalaziti se u razliitim
situacijama, npr. u
banci, trgovini, na
autobuskoj
stanici/aerodromu, na
telefonu;
sastaviti anketu/upitnik
i uestvovati u raspravi sa drugim

uenicima;
davati due odgovore na postavljena
pitanja;
prepriavati dogaaje i anegdote;
izvoditi role play vjebe sa partnerom ili
u grupi;
odrati kratku prezentaciju o zadanoj
temi ili prezentirati rezultate ankete i sl.
PISANJE:
Uenici e pisati:
diktate;
krae poruke, estitke (roendanske,
novogodinje i sl.);
kratke prie i anegdote;
krae radove u kojima e iznositi stavove
na zadanu temu;
sastavljati ankete/upitnike na zadanu
temu (za usmenu prezentaciju);
ureivati vlastite mini rjenike.
nepravilna komparacija)
Glagole
Present Simple
Present Continuous
Past Simple
Past Continuous
Present Perfect (tvorba i
upotreba; since and for)
Present Perfect vs. Past Simple
modalni glagol can, could, must,
have to, may, might
pasiv osnove
Priloge
Prijedloge
uz pridjeve (npr. proud of,
interested in i sl.)
Reenice
pogodbena reenica 1. tip
direktni i indirektni govor
(reported statements and
requests; say/tell)
57
i prezentirati rezultate;
Svijet nauke i tehnologije:
voditi intervjue sa
odnosi na savremenu nauku
vrnjacima o zadanoj
i tehnologiju, npr. razliite
temi.
grane nauke, informatika
terminologija i sl.
Uenici e kontinuirano uiti
o:
odnose na relevantno
gradivo . s, comparative
endings, negative adjectival
prefixes, etc.
Homofoniji;
temama;
datim temama;
ne moemo doslovno
OPE NAPOMENE
Nastava u estoj godini uenja, s obzirom na uzrast uenika, poprima znatno ozbiljnije
konture u odnosu na ranije godine, u kojoj e uenici (kao i u zavrnoj godini osnovnokolskog
obrazovanja) svjesno stjecati nova znanja o jeziku. Uzimajui u obzir kognitivni razvoj uenika,
nastavnik treba uloiti znatne napore u stvaranje stimulativne, kreativne i nadasve produktivne
radne atmosfere na asu. Kao i u prethodnim razredima, vano je da teme koje se budu
obraivale u nastavi budu primjerene uzrastu i interesima i da omoguavaju komunikaciju i
interakciju meu uenicima. U osmom razredu e se vie panje poklanjati produkciji (pisanju i
usmenom izraavanju), jer se pretpostavlja da uenici vladaju poprilino velikim fondom rijei i
ve imaju neka temeljna znanja o jeziku. Kao i u prologodinjoj praksi, neophodno je primjenjivati
razliite oblike rada rad u grupama, parovima, individualni rad i stvoriti takvo ozraje u kojem e
se uenici bez straha i ustezanja slobodno izraavati. Nastavnik e pratiti napredak uenika, kao i
eventualne potekoe. U ovoj fazi uenja, nastavnik mora imati odreene kriterije za evaluaciju i
vrednovanje znanja i te kriterije mora predstaviti uenicima.
TEME
gramatika naela, dok e fokus uglavnom biti na usvajanju i usavravanju jezikih receptivnih i
produktivnih vjetina.
fotografije, audio-zapisi, handouti i sl. Svaku od tema neophodno je koncipirati tako da njom budu
obuhvaene sve vjetine, relevantan vokabular i gramatika.
METODIKA UPUTSTVA
je i dalje da provjerava da li su uenici pravilno razumjeli znaenje pojedinih rijei i da po potrebi
daje pojanjenja na maternjem jeziku.
GRAMATIKA
U estoj godini uenja uenici e, kao i prethodne dvije godine, ponavljati i proirivati
steena znanja iz gramatike. Poveanjem kognitivnog kapaciteta i apstraktnog razmiljanja,
uenici bi trebali lake usvajati novo gramatiko gradivo i primjenjivati odreene strategije uenja.
VOKABULAR
U ovoj koloni tabele, kao i u prethodnim razredima, dat je pregled i prijedlog vokabulara
koji se dovodi u vezu sa ponuenim temama. Nastavnik ima autonomiju da odredi raspon
vokabulara, meutim, u sedmom razredu oekivani je fond rijei znatno vei u odnosu na ranije
godine i nastavnik to svakako treba imati u vidu.
58
metode vizuelna sredstva, gestikulacija, handouti, elicitiranje. Meutim, poeljno je ohrabrivati
ona upotrijebljena.
Kako bi uenici to lake usvojili novi vokabular, treba ih ohrabrivati da ureuju i auriraju vlastite
mini rjenike.
kroz obradu tema kao to su teme iz oblasti nauke i tehnologije (prirodne nauke i
Informatika);
kroz teme vezane za zdravlje i nain ivota (Biologija);
kroz teme vezane za kulturu i umjetnost (Likovna kultura, Muzika kultura, Historija);
kroz poreenje sa maternjim jezikom i drugim jezicima (Bosanski jezik i drugi strani jezik)
i
Uenici e:
u estoj godini uenja dodatno se upoznavati sa kulturom i tradicijom zemalja engleskog
govornog podruja, te tako razvijati i njegovati tolerantan stav prema razliitostima;
svoje zemlje, te tako uiti da bolje potuju i cijene vlastitu kulturu i tradiciju, kao i da
prezentiraju kulturu i tradiciju svoje zemlje drugima i
prilikom uenja. Na taj nain e se razvijati pozitivan stav uenika prema jeziku koji usvajaju.
59

RAZRED: IX
TEME
METODIKA UPUTSTVA
kolovanje i uenje
Putovanja
Hobiji i slobodno
vrijeme
Prie i legende
Ljudi i dogaaji iz
prolosti
Moja zemlja
Zanimanja/karijere
Svijet budunosti
RECEPCIJA
Uenici e sluati due sekvence
izgovorenog teksta i reagirati:
postavljanjem pitanja i
odgovaranjem na pitanja
nastavnika;
upotrebom novonauenog
vokabulara;
detaljnijim prepriavanjem i
saimanjem odsluanog
materijala;
rjeavanjem razliitih tipova
neto zahtjevnijih vjebi
true/false, gap-filling, multiple
choice questions.
Uenici e itati odabrane
tekstove primjerene svom
uzrastu i interesiranjima i
reagirati:
prepriavanjem sadraja
proitanog materijala;
nalaenjem traenih podataka iz
teksta ili stjecanjem generalnog
uvida u temu (reading for gist);
rjeavanjem razliitih tipova
vjebi u vezi sa proitanim
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
Imenice
brojive i nebrojive (uz kvantifikatore)
rod i broj imenica
Zamjenice
upitne: who, what, which, whose, whom
prisvojne: mine, yours, his, hers, its, ours,
theirs
neodreene: somebody, someone, nobody,
no one, anybody, anyone
odnosne zamjenice: who, which, that,
whose
Determinatore:
posesivni pridjevi: my, your, his, her,its our,
their
upitni pridjevi: what (color), which, whose
pokazni pridjevi: this (girl), that, these, those
kvantifikatori: some, any, much, many, a lot
of, (a) few, (a) little
Opisne pridjeve
komparacija (jednoslonih, dvoslonih i
vieslonih pridjeva i nepravilna
komparacija)
Glagole
60
VOKABULAR
Uenici e uiti iri vokabular

koji se odnosi na predloene
teme:
(Napomena: Ponueni vokabular
je dat okvirno, kako bi se
nastavnik lake orijentirao na
temu i nije obvezujui!)
kola i uenje: proiren
obrazovni sistem u BiH i u
zemljama engleskog govornog
podruja, npr. education
system, compulsory
education, formal education,
vocation itd.
Putovanja: proiren vokabular
koji se odnosi na putovanja,
npr. journey, trip, adventure
holiday, cruise
Hobiji i slobodno vrijeme:
odnosi na slobodno vrijeme,
hobije, slobodne aktivnosti i
sl.
Prie i legende: iri vokabular
koji je relevantan za prianje
pria ili legendi
Ljudi i dogaaji iz prolosti: iri
biografije ljudi, historijske
OBRAZOVNI ISHODI
Napomena: Obrazovni ishodi
koji slijede usklaeni su sa
ishodima koje definira i
propisuje CEFR (eng.
Common European
Framework of Reference
Zajedniki evropski
referentni okvir za jezike) na
nivou A2.2
Uenici e znati:
raditi timski i saraivati;
jednostavnim iskazima
iznositi svoje stavove na
zadane teme;
izraziti slaganje/negodovanje
i osjeanja;
iznositi argumente za i
protiv;
dati detaljnije opise ljudi i
okoline;
traiti i dati uputstva;
prepriavati prole dogaaje;
snalaziti se u razliitim
situacijama, npr. u banci,
trgovini, na autobuskoj
stanici/aerodromu, na
telefonu;
sastaviti anketu/upitnik i
prezentirati rezultate;
sadrajem, npr. true/false,

multiple choice questions, gapfilling.
PRODUKCIJA
GOVOR:
Uenici e:
iznositi svoje stavove o zadanim
temama i uestvovati u raspravi
sa drugim uenicima;
davati due odgovore na
postavljena pitanja;
prepriavati dogaaje i
anegdote;
izvoditi role play vjebe sa
partnerom ili u grupi;
odrati kratku prezentaciju o
zadanoj temi ili prezentirati
rezultate ankete i sl.
PISANJE:
Uenici e pisati:
diktate;
krae poruke, estitke
(roendanske, novogodinje i
sl.);
kratke prie i anegdote;
krae radove u kojima e iznositi
stavove na zadanu temu:
sastavljati ankete/upitnike na
zadanu temu (za usmenu
prezentaciju);
ureivati vlastite mini rjenike.
Present Simple
Present Continuous
Past Simple
Past Continuous
Present Perfect (tvorba i upotreba; since
and for)
Present Perfect vs. Past Simple
Present Perfect Continuous;
glagoli kopule: be, seem, appear, look
obavezne glagolske dopune u vidu infinitiva
ili gerunda
modalni glagoli can, could, must, have to,
may, might should, ought to
pasiv opirnije (prebacivanje reenica iz
aktiva u pasiv sa prostim glagolskim
vremenima)
Priloge
Prijedloge
uz pridjeve (npr. proud of, interested in i sl.)
;
Reenice
pogodbena reenica (1. i 2. tip);
Odnosne reenice (restriktivne i
nerestriktivne)
direktni i indirektni govor (reported
statements and requests; say/tell)
direktni i indirektni govor (izjave, molbe,
zahtjevi i pitanja) sa glagolima say, tell i ask
u sadanjem vremenu
61
dogaaje, npr. revolution,

voditi intervjue sa vrnjacima
invention, discovery
o zadanoj temi.
Moja zemlja: iri vokabular za
opisivanje
Zanimanja/karijere: iri
vokabular koji obuhvata veliki
broj zanimanja i poslova
Svijet budunosti: vokabular
koji se vezuje za temu, npr.
global warming, pollution,
development itd.
Uenici e kontinuirano uiti
o:
odnose na relevantno gradivo
. s, comparative endings,
negative adjectival prefixes,
etc.;
Homofoniji;
Homografiji;
temama;
Kolokacijama, u vezi sa datim
temama;
ne moemo doslovno prevesti
na na jezik.
OPE NAPOMENE
Nastava u sedmoj i posljednjoj godini uenja na nivou osnovne kole, s obzirom na osjetljivu
dob uenika, zahtijeva ulaganje dodatnih napora u cilju motiviranja uenika na daljnji rad i
usavravanje znanja. Kao i u prethodnim razredima, vano je da teme koje se obrauju u nastavi
budu primjerene uzrastu i interesima uenika i da omoguavaju komunikaciju i interakciju meu
uenicima. Nastavnik treba da balansira oblike i metode rada u skladu sa tipovima uenika i da ih
ohrabruje na izraavanje u bilo kojoj formi. Uzimajui u obzir osjetljivost uzrasta, vano je
napomenuti (ovo vrijedi i za prethodne razrede!) da uenike ne treba prekidati i kritizirati njihove
greke kako ih ne bismo obeshrabrili. Treba ih pohvaliti, zahvaliti na komentaru i suptilno
korigirati njihov iskaz.
TEME
gramatika naela, dok e fokus uglavnom biti na usvajanju i usavravanju jezikih receptivnih i
produktivnih vjetina.
fotografije, posteri, audio-zapisi, handouti i sl. Svaku od tema neophodno je koncipirati tako da
njom budu obuhvaene sve vjetine, relevantan vokabular i gramatika.
METODIKA UPUTSTVA
je da i dalje provjerava da li su uenici pravilno razumjeli znaenje pojedinih rijei i po potrebi da
daje pojanjenja na maternjem jeziku.
GRAMATIKA
U sedmoj godini uenja uenici e, kao i u prethodnim kolskim godinama, ponavljati i
proirivati steena znanja iz gramatike. Poveanjem kognitivnog kapaciteta i apstraktnog
razmiljanja, uenici bi trebali lake usvajati novo gramatiko gradivo i primjenjivati odreene
strategije uenja.
VOKABULAR
U ovoj koloni tabele, kao i u prethodnim razredima, dat je pregled i prijedlog vokabulara
koji se dovodi u vezu sa ponuenim temama. Nastavnik ima autonomiju da odredi raspon
vokabulara, meutim, u sedmom razredu je oekivani fond rijei znatno vei u odnosu na ranije
godine i nastavnik to svakako treba imati u vidu.
metode vizuelna sredstva, gestikulacija, handouti, elicitiranje. Meutim, poeljno je ohrabrivati
62
ona upotrijebljena.
Kako bi uenici to lake usvojili novi vokabular, treba ih ohrabrivati da kontinuirano ureuju i
auriraju vlastite mini rjenike.
kroz obradu tema kao to je tematski okvir Svijet budunosti (prirodne nauke i
Informatika);
kroz teme vezane za legende i ljude i dogaaje iz prolosti (Historija);
kroz teme vezane za nau zemlju i putovanja (Geografija);
jezik) i
Uenici e:
dodatno se upoznavati sa kulturom i tradicijom zemalja engleskog govornog podruja, te
tako razvijati i njegovati tolerantan stav prema razliitostima;
svoje zemlje, te tako uiti da bolje potuju i cijene vlastitu kulturu i tradiciju, kao i da
prezentiraju kulturu i tradiciju svoje zemlje drugima i
prilikom uenja. Na taj nain e se razvijati pozitivan stav uenika prema jeziku koji usvajaju.
63
MATEMATIKA
UVOD
Program nastave Matematike za esti razred sadri pet tema. U prvoj temi proiruju se do
sada steena znanja o skupu i operacijama nad skupovima. U drugoj temi proiruju se steena
znanja o krugu, krunici i uglu, te operacije sa mjernim brojevima ugla. Naredna tema, prirodni
brojevi, obnavlja i produbljuje uenika znanja o prirodnim brojevima i stjeu se nove spoznaje o
njima. Djeljivost brojeva u skupu N0 treba da omogui uenicima lake i jednostavnije
razumijevanje razlomaka i decimalnih brojeva te im proiri vidike o vezi prirodnih brojeva sa
sadrajima drugih nauka. Peta tema treba da uenicima omogui razumijevanje zapisivanja
brojeva i uope njihovu vanost u svakodnevnoj primjeni, te da uenici savladaju osnovne
raunske operacije sa zapisom brojeva u obliku razlomka.
Program nastave Matematike za sedmi razred sadri pet tema. U prve tri teme proiruju se
do sada steena znanja o brojevima i raunskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se
decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se uenici upoznaju sa pojmom negativnog
cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U treoj temi uvodi se skup
racionalnih brojeva, osnovne raunske operacije i ureenje skupa racionalnih brojeva. Naredne
dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima,
trouglu, krunici i etverouglu. Proiruju se osnovna znanja o meusobnim odnosima tih pojmova
u ravni i stjeu nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. Definiraju se novi
pojmovi obima i povrine i daju se formule za njihovo izraunavanje.
Programski sadraj Matematike za osmi razred koncipiran je kao logian nastavak nastave
Matematike iz ranijih razreda, utvruje i proiruje ranije steena znanja i vjetine. Prva tema nudi
osnovne pojmove i operacije sa vektorima. U drugoj temi proiruje se steeno znanje o brojevima
i osnovnim raunskim operacijama sa njima. Naime, uvodi se izraunavanje procenta broja, pojam
kvadratnog broja, pojam iracionalnog i realnog broja. U treoj temi stjeu se znanja o Pitagorinoj
teoremi i njenim primjenama. U etvrtoj temi formiraju se pojmovi u vezi s koordinatnim
sistemom i funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. U petoj temi uenici se upoznaju sa
pojmom stepena i operacijama sa njima, te ova znanja proiruju do pojma polinoma i raunanja sa
polinomima. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju im se
nove spoznaje o uglovima, trouglu, etverouglu, krunici i krugu. Proiruju se osnovna znanja o
meusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stjeu nova znanja o osnovnim konstruktivnim
problemima i zadacima. Takoer, uvodi se pojam broja i na osnovu njega definiraju pojmovi
obima i povrine kruga i upoznaju se formule za njihovo izraunavanje.
Programski sadraj Matematike za deveti razred koncipiran je tako da utvruje i proiruje
steena znanja i vjetine. U prvom dijelu uenici se upoznaju sa odnosima take, prave i ravni. U
drugoj temi proiruju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafiki prikaz i uvodi
se pojam linearne funkcije. U treoj i etvrtoj temi rjeavaju se linearne jednaine i sistemi
linearnih jednaina i osposobljavaju uenici za njihove primjene. Peta tema daje uenicima
spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proraunima u vezi s geometrijskim tijelima.
CILJ PREDMETA
poznavanje i upotreba matematikih simbola;
usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog proizvoda skupova;
64
usvajanje pojma relacije i funkcije, poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine;

usvajanje razliitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom, raunanje
sa mjernim brojevima za uglove (+, -, *, :);
grafiko prenoenje uglova, uporeivanje, sabiranje, oduzimanje i mnoenje prirodnim
brojem;
usvajanje procedura etiri osnovne raunske operacije u skupu N0 i skupu Q+;
usvajanje znanja o viecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj
strukturi, o jednainama i nejednainama sa jednom nepoznatom na jednom mjestu, o
rjeavanju aritmetikih brojevnih izraza; upotreba brojeva u razliitim kontekstima, u
drugim predmetima i svakodnevnom ivotu;
usvajanje postupaka za etiri raunske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima;
raunanje pomou depnog kalkulatora;
upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog
oblika u drugi;
usvajanje pravila za izvoenje raunskih operacija sa decimalnim brojevima;
shvatanje matematike i praktine potrebe uvoenja negativnih brojeva;
upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q;
odreivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja;
usvajanje postupka: za izvoenje osnovnih raunskih operacija u skupu Z i skupu Q uz
koritenje njihovih svojstava, o rjeavanju izraza sa racionalnim brojevima i o
jednainama i nejednainama u skupu Z i Q;
upoznavanje podjele trouglova i etverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava;
shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvoenju osnovnih
konstrukcija trougla i etverougla;
upoznavanje znaajnih taaka trougla;
raunanje obima i povrine trougla i etverougla;
usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima;
upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proirivanje skupa racionalnih
brojeva u skup realnih brojeva;
shvatanje da je tek sada mogue obostrano-jednoznano pridruivanje izmeu realnih
brojeva i taaka brojevne prave;
raunanje sa realnim brojevima, izraunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom
osnovnih svojstava operacija;
usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme; primjenjivanje Pitagorine teoreme u
zadacima o trouglu etverouglu;
usvajanje Talesove teoreme;
shvatanje Dekartove ideje o pridruivanju ureenih parova realnih brojeva takama
ravni;
dobro usvajanje sadraja o stepenima;
izvoenje identinih transformacija polinoma;
proirivanje i uopavanje znanja o trouglu i etverouglu do mnogougla;
proirivanje i produbljivanje znanja o krugu i krunici i njihovim dijelovima;
da uenika uvjeri u stalnost omjera obima i prenika kruga i da usvoji pojam iracionalnog
broja ;
da uenik shvati i upamti obrazac za raunanje povrine kruga;
65
usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (taka, prava, ravan), odreenost prave i

ravni, kao i pojmova: paralelne prave, mimoilazne prave, prava paralelna sa ravni, prava
normalna na ravan;
usvajanje pojmova: definicija, aksioma i teorema;
usvajanje znanja o meusobnim odnosima take i prave, take i ravni, dvije prave i dvije
ravni;
shvaanje Dekartove ideje o pridruivanju ureenih parova realnih brojeva takama
ravni;
usvajanje znaenja koeficijenta smjera prave i odsjeka na y-osi i njihovu geometrijsku
interpretaciju;
shvatanje jednaine odnosno nejednaine kao uslove izraene algebarskim jezikom koji
postoji izmeu poznatih i nepoznatih veliina;
grafikom metodom da uenici ilustruju jednaine koje imaju jedinstveno rjeenje, koje
nemaju rjeenje i one jednaine koje imaju beskonano mnogo rjeenja;
usvajanje pojmova o rogljastim i oblim geometrijskim tijelima.
ZADACI PREDMETA
Zadaci nastave Matematike jesu da se uenici osposobe za:

procjenjivanje i razumijevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim
pojmovima u prirodi i drutvu;
usvajanje elementarne matematike kulture neophodne za shvatanje uloge i uspjene
primjene matematike u razliitim oblastima djelatnosti ovjeka, te za uspjean nastavak
obrazovanja i ukljuivanja u proces rada;
itanje i razumijevanje matematikih tekstova i simbolike razliitih nivoa sloenosti i
strukture;
razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapaanje, kreativno i apstraktno miljenje i
zakljuivanje;
razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacija u stjecanju matematikih znanja
i izgraivanja pozitivnog stava prema matematici;
savladavanje osnovnih matematikih simbola i njihove primjene;
razvijanje kulturnih, radnih, estetskih i etiki sposobnosti;
koritenje znanja u nastavi drugih nastavnih predmeta i iskustava svakodnevnog ivota u
svom matematikom obrazovanju;
stjecanje navike za uspjeno korienje raznih izvora znanja.
66
NAZIV PREDMETA: MATEMATIKA

RAZRED: VI
BROJ SATI: SEDMINO 4 , GODINJE 140
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJ
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
SKUPOVI,
RELACIJE
PRESLIKAVANJA
Skupovi
Presjek, unija i razlika
skupova
Direktni produkt skupova
Relacija; Funkcija
Koordinatni polupravac i
koordinatni sistem u ravni
Uenik e usvojiti:
skup i elemente skupa kao
osnovni pojam;
ureeni par, jednakost ureenih
parova, prvu i drugu koordinatu
ureenog para;
definirati relaciju, odnosno
funkciju, znati nacrtati zadane
take na koordinatnom pravcu i
u koordinatnom sistemu u ravni;
Uenik e moi:
radei sa priborom za geometriju
razvijati motorike sposobnosti
kao i uvjebavati oko da pravilno
procjenjuje slike koje crta;
usvajati i razvijati matematiki
jezik;
uoavati slinosti izmeu
algebarskih i geometrijskih
zadataka;
Uenik e znati:
matematikim simbolima zapisati
odnos dva ili vie zadanih
skupova
prepoznati relaciju, odnosno
funkciju;
nacrtati zadani ugao, kao i ve
nacrtani izmjeriti uglomjerom,
raunski sabirati, oduzimati,
mnoiti i dijeliti uglove, grafiki
sabirati, oduzimati i mnoiti
uglove;
20
II
KRUNICA, KRUG,
UGAO (KUT)
Izlomljena linija,
mnogougao, krunica
(kruna crta) i krug
Prava i krunica
Ugao; Vrste uglova;
Srednji ugao
Jedinice za mjerenje ugla
Mjerenje uglova
Raunske operacije sa
mjernim brojevima za
uglove
Suplementni,
komplementni uglovi
Prenoenje uglova
Usporeivanje uglova
Grafiko sabiranje i
oduzimanje uglova
Uenik e znati:
koji su osnovni pojmovi u
geometriji (taka, prava, ravan,
skup), a koji su izvedeni pojmovi
(du, izlomljena linija,
mnogougao, krunica, krug,
sredinji ugao ...);
jedinice za mjerenje uglova:
stepen, minuta, sekunda,
povezati sa stepenima iz
geografije;
usvojiti crtanje, mjerenje,
uporeivanje, sabiranje,
oduzimanje uglova, kao i
mnoenje uglova prirodnim
brojem;
promatrati i otkrivati nova
20
67
svojstva i logiki ih povezivati;

Uenik e:
razvijati osjeaj za promatranje
raznih uglova i njihovih veliina;
nauiti definirati pojmove koji ga
okruuju, a osnovne pojmove
razumjeti;
imati razvijen osjeaj za
percepciju prostora, za urednost,
preglednost, preciznost u
mjerenju, za urednost pri crtanju;
osposobljenost za samostalan
rad sa priborom, za
procjenjivanje rezultata i pomo
drugoj djeci;
III
PRIRODNI
BROJEVI
Skup N i N0
Sabiranje (zbrajanje),
oduzimanje, mnoenje i
dijeljenje (s ostatkom) u
skupu N0
Svojstva raunskih
operacija: komutativnost,
asocijativnost,
distributivnost
Izrazi s promjenljivim
Pridruivanje brojeva po
danom pravilu (brojna
vrijednost izraza)
Uenik e znati:
sve raunske operacije u skupu
N;
skraeno sabirati i mnoiti
prirodne brojeve i koristiti
olakice;
raditi zadatke sa vie raunskih
operacija i zagrada;
red raunskih operacija i
oslobaanje od zagrada;
rjeavanje zadataka sa opim
brojevima, sa i bez zadanih
vrijednosti opeg broja;
koristiti svojstva raunskih
operacija; razvijati misaonost i
loginost kroz rjeavanje razliitih
zadataka;
samostalno odluivati koju
operaciju e prije rijeiti, kao i
koje zagrade e prije rijeiti;
Uenik e moi:
uoavati prirodnosti i prirodne
loginosti u radu sa prirodnim
brojevima;
razvijati i jaati samopuzdanje i
vlastitu sposobnost uenja i
zakljuivanja;
svjesno preuzimati odgovornost
za uraeno;
formirati pozitivan odnos prema
radu kao i volju za rad i
iskazivanje pozitivnih rezultata
rada;
20
IV
DJELJIVOST U N0
Djelitelj i sadrilac broja

Djeljivost zbira, razlike i
proizvoda
Djeljivost sa: 2, 3, 4, 5, 6,
9, 10, 15 ...
Prosti, sloeni i relativno
prosti brojevi
Uenik e znati:
rastaviti sloeni broj na proste
faktore;
prepoznati brojeve koji su djeljivi
sa: 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 15 ...;
primjenjivati pravila djeljivosti:
zbira, razlike i proizvoda
20
68
Rastavljanje broja na
proste faktore
Najvei zajedniki djelitelj
Najmanji zajedniki
sadrilac
RAZLOMCI
Pojam razlomka
a
, a, b,
b
prirodni brojevi, brojnik i

nazivnik
Proirivanje i skraivanje
razlomaka
Usporeivanje razlomaka
jednakih nazivnika
Sabiranje i oduzimanje
razlomaka jednakih
nazivnika
Svoenje razlomaka na
jednake nazivnike
Usporeivanje razlomaka
razliitih nazivnika
razlomaka razliitih
nazivnika
Jednaine u vezi sa
sabiranjem i oduzimanjem
razlomaka:
{x+a=b; a-x=b; (x-a)+b=c;
(x+a)-b=c}
Nejednaine u vezi sa
razlomaka: {x+a>b; a-x=b;
; x-a<b; a-x<b; a-x>b}
Mnoenje razlomaka
Dijeljenje razlomka
razlomkom
Decimalni i postotni zapis
razlomka, postotak
Razmjera (omjer)
Pridruivanje taaka
brojnog pravca
razlomcima
Aritimetika sredina datih
brojeva
Brojevni izrazi sa
zagradama,
Tekstualni zadaci
Izrazi s promjenljivim
Brojna vrijednost izraza
Jednaine i nejednaine u
skupu Q+-najjednostavniji
oblici
69
prirodnih brojeva
odrediti najmanji zajedniki
sadrilac i najvei zajedniki
djelilac;
razlikovati proste od sloenih
brojeva, kao i relativno proste
brojeve;
rjeavati problemske zadatke;
primjenom djeljivosti brojeva;
Uenik e znati:
pojam cijelog, polovine, treine
..., kao i njihov zapis;
crteom prikazivati zadane
brojeve i itati nacrtane dijelove;
preko mjernih brojeva: povrine,
duine, vremena i odgovarajuih
zadataka odreivati razlomke
izraene manjim odgovarajuim
jedinicama;
algoritme sabiranja i oduzimanja
razlomaka jednakih i razliitih
nazivnika, mnoenja i dijeljenja
razlomaka;
rjeavati razliite jednaine i
nejednaine pomou svojstava
raunskih operacija;
raunati postotak;
razmjeru rjeavati kao jednakost
dvaju razlomaka (primjena na
nastavi geografije raunanje
udaljenosti na karti);
Uenik e moi:
vizuelno ralanjivati i grupirati,
procjenjivati;
razliitim nainima
matematikog izraavanja i
komuniciranja koristiti
matematiki jezik;
Uenik usvaja:
pojmove cjeline i jedinke;
ope odnose izmeu dijela i
neega, i kolektiviteta (cjeline).
30
OPE NAPOMENE
10Skupovi, relacije preslikavanja:
Skup koji su djeca ranije poimala vie intuitivno, u ovoj se temi do odreenog stepena
formalizira. Meutim, formaliziranju ovih sadraja mora se pristupiti oprezno i postepeno,
polazei od konkretnih ivotnih situacija. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa, kao osnovnih
pojmova, pomou razliitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruenja; navesti djecu da sama
prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini; navesti uenike da
naue geometrijske likove (pravac, polupravac, duina, izlomljena linija ...) i doive ih kao skupove
taaka; s (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupa, presjeka, unije, razlike i proizvoda
skupova; odnose izmeu geometrijskih likova zapisati pomou simbola za uniju, presjek, razliku
skupova; dijagramom uvesti proizvod skupova; kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije, kao i
za koordinatni sistem u ravni; uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.
20Krunica, krug, ugao
Uenik je ve ranije upznao krunicu kao granicu kruga. U ovom programu uenik ispituje
udaljenost taaka krunice i sredita krunice, zakljuujui da su te udaljenosti jednake. Uenici
sada krunicu i krug poimaju kao skup taaka. Znanja o uglu ovdje se proiruju i produbljuju.
Uvoenjem pojma centralni ugao povezuju se ugao i krunica ime se ostvaruju pretpostavke za
konstruiranje podudarnih uglova, odnosno za grafiko sabiranje i oduzimanje uglova. Treba uvesti
ugao kao kretanje poluprave oko krajnje take, uglomjer, jedinice za mjerenje uglova; uvjebati
raunske operacije sa vieimenovanim brojevima (stepen, minuta, sekunda); uvjebati grafiko
sabiranje i oduzimanje uglova.
30Prirodni brojevi
Realizaciju ove tematske cjeline treba, u najveem dijelu, postaviti kao ponavljanje,
proirivanje i produbljivanje znanja koja je uenik usvojio ranije. Meutim, u toku ponavljanja
treba podii nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom
apstraktnom znaenju. Ovdje prvenstveno mislimo na vane generalizacije kao to su svojstva
skupa N i operacija u njemu. Treba ponoviti sve raunske operacije sa brojevima; uvjebati
svojstva raunskih operacija, distribuciju mnoenja prema sabiranju i oduzimanju, primjenu
zakona asocijacije i zakona komutacije; uenicima pokazati interesantne naine raunskih
operacija sa prirodnim brojevima.
40Djeljivost brojeva
Kroz niz primjera uenik treba da kolinik a : b povezuje sa relacijom a = bq + r, odnosno
sa jednakou a=bq. Pojam djeljivosti moe se sada korektno tumaiti, pa i definirati. Prije nego
to se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima, potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost
zbira odnosno proizvoda brojeva, a nakon toga rezultate zakljuivanja uopiti u stavove, odnosno
teoreme. Potrebno je proiriti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i nauiti pravila (teoreme)
djeljivosti, kao i uvesti pojam najmanjeg zajednikog sadrioca i najveeg zajednikog djelioca.
70
50Razlomci
U ovom sadraju treba obraditi samo pozitivne razlomke; pojam razlomka sa uenicima
raditi na primjerima raznih figura podjela figure, lika na dijelove; koristiiti pogodne web-stranice
s uraenim materijalom u vezi s uvoenjem razlomka; uvesti decimalne razlomke; uvesti pojam
postotka, kao razlomka sa nazivnikom 100; kod mnoenja, razlomak prvo mnoiti prirodnim
brojem, zatim razlomak i prividni razlomak, a tek onda razlomak razlomkom; uvjebati sve etiri
raunske operacije; aritimetiku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj; jednaine i nejednaine
uvesti pomou vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj, ako dodamo ili oduzmemo
istovremeno i na jednoj i na drugoj strani jedan broj, neemo naruiti ravnoteu, isto razmiljamo i
kad mnoimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem razliitim od nule; postepenim prebacivanjem
poznatih na jednu stranu rijeimo jednainu, odnosno nejednainu.
Nastavnik e svojim znanjem i vjetinama obraditi nastavne sadraje tako da uenici usvoje
pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreene zakonitosti; pazit e da sadraj i objanjenja
budu dostupna uzrastu uenika; podsticat e uenike na rad; zahtijevat e od uenika da uredno
rade i da ravnomjerno rasporeuju crtee na listu papira; insistirat e na saimanju pojmova
geometrije u opisivanju tokom izlaganja; podsticat e uenika na slobodno procjenjivanje veliine
uglova prije mjerenja; ostvarivat e produktivnu stvaralaku atmosferu u razredu; voditi
evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika; koristiti razliite metode i strategije praenja
postignua i sposobnosti uenika; redovno ocjenjivati rad uenika i voditi uredno zabiljeke;
postavljati pitanja i traiti adekvatne odgovore, kako bi saznao da li su svi uenici razumjeli
postavljene zadatke; podsticati uenike da pitaju i da trae odgovore; pripremati nastavnu tehniku
i tehnologiju; izraivati didaktiki materijal; primjenjivati modele interaktivne nastave; usklaivati
zadatke i probleme prema mogunostima uenika; individualno prilaziti uenicima kod rjeavanja
sloenih zadataka; odmjeravati znanje: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa; zadatke osmiljavati
tako da uenike podstie na razmiljanje.
RAZRED: VII
RED.
PREDMETNO
PROGRAMSKI SADRAJ
BR.
PODRUJE
I
RAZLOMAK U
DECIMALNOM
OBLIKU
Decimalni zapis razlomka

Decimalni brojevi
Pretvaranje decimalnog
broja u razlomak
Pridruivanje taaka
brojevne prave decimalnim
brojevima
Uporeivanje decimalnih
brojeva
Zaokruivanje decimalnih
brojeva
decimalnih brojeva
Svojstva sabiranja
71
OBRAZOVNI ISHODI
Uenik e prepoznati:
decimalni razlomak;
decimalni broj;
Uenik e znati:
nain zapisivanja, itanje te
prevoenje razlomka i
decimalnog broja iz jednog
oblika u drugi;
prikazati decimalne brojeve
sa jednom decimalom na
brojevnoj polupravoj;
porediti decimalne drojeve
te ih redati po veliini;
zaokruivati decimalne
BROJ
SATI
15
decimalnih brojeva
Jednaine u vezi s
decimalnih brojeva:
x+a=b; x-a=b; a-x=b; (x-a)+b=c;
(x+a)-b=c
decimalnih brojeva:
x+a>b; x+a<b; x-a>b; x-a<b; ax<b; a-x>b
Mnoenje decimalnih
brojeva
Osobine mnoenja
decimalnih brojeva
Dijeljenje decimalnih brojeva
Jednaine u vezi sa
mnoenjem i dijeljenjem
decimalnih brojeva:
a: x=b; ax=b; x: a=b; ax+b=c;
ax-b=c
dijeljenjem i mnoenjem
decimalnih brojeva:
brojeve do zadanog broja

decimala;
izvoditi osnovne raunske
operacije sa decimalnim
brojevima;
vriti procjenu rjeenja prije
raunanja;
primjenjivati steeno
znanje na preraunavanje
mjernih jedinica;
rjeavati razliite jednaine
i nejednaine pomou
svojstava raunskih
operaciija;
rjeavati tekstualne zadatke
uz primjenu jednaina i
nejednaina;
izraavati se pismeno i
usmeno;
prepoznati matematike
sadraje u tekstualnim
zadacima;
Uenik e prepoznati:
na konkretnim primjerima
dijeljenja potrebu
izraunavanja i zadravanja
odreenog broja decimala;
vanost znanja o
decimalnim brojevima u
rjeavanju zadataka iz
svakodnevnog ivota;
Uenik e moi:
uoiti i primijeniti vezu
razlomaka i decimalnih
brojeva;
primjenjivati decimalne
brojeve pri rjeavanju
zadataka u ivotnim
situacijama;
Uenik e znati:
razlikovati pozitivne i
negativne cijele brojeve i
prepoznati ih u primjerima
iz svakodnevnog ivota;
pridruiti ih takama
brojevne prave;
pojmove suprotan broj i
apsolutna vrijednost;
odrediti apsolutnu
vrijednost cijelog broja i
cijele brojeve ako je zadana
njihova apsolutna
vrijednost;
uporeivati zadane cijele
brojeve;
postupak za izvoenje
II
CIJELI BROJEVI
Pojam negativnog cijelog

broja; Skup cijelih brojeva;
Pridruivanje cijelih brojeva
takama brojevne prave
Suprotni brojevi; Apsolutna
vrijednost cijelog broja
Ureenje u skupu cijelih
brojeva
Sabiranje cijelih brojeva
Oduzimanje cijelih brojeva
Svojstva sabiranja cijelih
brojeva
Jednaine u vezi sa
cijelih brojeva
72
25
cijelih brojeva
Mnoenje cijelih brojeva i
svojstva mnoenja
Dijeljenje cijelih brojeva
Jednaine u vezi sa
cijelih brojeva
cijelih brojeva
raunskih operacija sa
cijelim brojevima;
nabrojati svojstva operacija
u skupu cijelih brojeva;
uspjeno rjeavati
jednaine i nejednaine
datih oblika u skupu cijelih
brojeva;
izvoditi operacije u skupu Z
racionalnim postupkom;
da pravilno shvati potrebu
uvoenja negativnih
brojeva;
upotrijbiti prethodno
steeno znanje o
svojstvima raunskih
operacija;
usvojeno znanje o cijelim
brojevima primijeniti pri
rjeavanju zadataka iz
svakidanjice;
izraunavati vrijednosti
jednostavnijih izraza sa vie
operacija i zagrada u skupu
cijelih brojeva;
III
RACIONALNI
BROJEVI
Pozitivni i negativni
racionalni brojevi; Skup
racionalnih brojeva
Predstavljanje racionalnih
brojeva na brojevnoj pravoj
Apsolutna vrijednost
racionalnog broja; Ureenje
u skupu racionalnih brojeva
Decimalni zapis racionalnog
broja
racionalnih brojeva
Svojstva sabiranja
racionalnih brojeva
Jednaine u vezi sa
racionalnih brojeva
racionalnih brojeva
Mnoenje racionalnih
brojeva (u
a
iu
b
decimalnom zapisu)
Svojstva mnoenja
racionalnih brojeva
Dijeljenje racionalnih
brojeva
(u
a
i u decimalnom
b
73
Uenik e moi:
shvatiti uvoenje pozitivnih
i negativnih racionalnih
brojeva;
zapisati racionalne brojeve
u obliku razlomka i
decimalnog broja;
procijeniti i zakljuiti
izmeu koja dva racionalna
broja se nalazi zadani
racionalni broj i na
brojevnoj pravoj prikazati
racionalne brojeve sa
nazivnikom manjim od 10;
Uenik e znati:
uporediti racionalne
brojeve zapisane u obliku
razlomka i u obliku
decimalnog broja;
osnovne raunske operacije
u skupu racionalnih brojeva
uz koritenje svojstava tih
raunskih operacija;
rjeavati jednaine i
nejednaine u skupu
racionalnih brojeva;
pojam rjeenja jednaine,
vriti provjeru rjeenja i
objanjavati postupak
rjeenja;
itati, sastavljati i
30
zapisu)
Brojevni izrazi sa racionalnim
brojevima sa osnovnim
raunskim operacijama (sa
zagradama i bez zagrada)
Jednaine u vezi sa
racionalnih brojeva
racionalnih brojeva
Primjena linearnih jednaina
sa jednom nepoznatom
odreivati vrijednost
jednostavnijih izraza sa
racionalnim brojevima;
izvoditi raunske operacije
u skupu Q racionalnim
postupkom;
Uenik:
primjenjivat e pravila
raunanja u izradi
praktinih zadataka iz
geometrije pri
izraunavanju povrina
raznih figura;
razumije i analizira
problemske zadatke;
zapisuje jednostavnije
probleme u obliku
jednaine;
razvija sposobnost da
greku shvata kao podsticaj
za ponovni rad;
samostalno bira pogodniji
oblik racionalnog broja u
smislu racionalnog pristupa
u rjeavanju zadatka;
razvija svijest o potrebi
raunanja i primjene
steenog znanja u
zadacima iz ivotnih
situacija;
samostalno sastavlja
zadatke koristei
matematiki jezik za
iskazivanje teksta;
motiviran je za individualni
rad i rad u parovima;
ima jasan osjeaj vlastitog
dostignua.
Uenik e znati:
prepoznati jednake uglove;
pojam trougla i njegove
elemente;
razlikovati vrste trouglova;
primjenjivati pravilo odnosa
izmeu elemenata trougla;
definirati pojam
transferzale i prepoznati
uglove uz presjenicu;
dokazati jednostavnije
tvrdnje o uglovima trougla i
primjenjivati ih u zadacima;
konstruirati uglove
primjenjujui svojstva
simetrale ugla;
teoreme podudarnosti
trouglova i simbol
IV
UGAO I
TROUGAO
Jednakost uglova
Uglovi sa paralelnim kracima
Uglovi sa normalnim kracima
Trougao; Elementi trougla
Uglovi uz presjenicu
paralelnih pravi (transferzalni
uglovi)
Vrste trouglova prema
stranicama i prema uglovima
Zbir unutranjih uglova
trougla
Vanjski uglovi trougla
Odnos stranica i uglova
trougla
Odnos stranica u trouglu
Konstrukcije uglova (600,
300, 1200, 150, 450, 750, 900,
1050, 1350)
74
30
ETVEROUGAO,
OBIM I POVRINA
TROUGLA I
ETVEROUGLA
Podudarnost trouglova;
Pravila podudarnosti
trouglova
Primjena pravila
podudarnosti kod pravouglog
i jednakokrakog trougla
Osnovne konstrukcije
trougla
Pravougli trougao
Centar opisane i centar
upisane krunice trougla
Teite i ortocentar trougla
Znaajne take trougla
Centralni i periferijski ugao
Uzajamni poloaj prave i
krunice; Konstrukcija
tangente krunice
Uzajamni poloaj dvije
krunice
Opisana i upisana krunica
trougla
etverougao; Elementi
etverougla
Vrste etverouglova
Uglovi etverougla
Paralelogram; Svojstva
paralelograma
Vrste paralelograma;
Pravougaonik, romb, kvadrat
Konstrukcije paralelograma
75
podudarnosti;
razlikovati teoreme o
podudarnosti trouglova i
znati ih primijeniti u
izvoenju osnovnih
konstrukcija trougla;
izvoditi osnovne
konstrukcije trougla
primjenom sve etiri etape
(skiciraju, analiziraju,
konstruiraju i diskutiraju
rjeenja);
konstruktivno odrediti
znaajne take trougla;
svojstva transferzalnih
uglova primijeniti na
rjeavanje zadataka;
Uenik:
razvija sposobnost za
posmatranje, zapaanje i
zakljuivanje;
uoava praktini znaaj
primjene znanja o
podudarnosti trouglova;
uoava neophodnost
primjene podudarnosti
kada to nije naglaeno;
uoava zavisnosti meu
datim elementima trougla
kao i za utvrivanje
redoslijeda konstruktivnih
koraka;
osposobljava se za precizno
izraavanje i simboliko
zapisivanje;
razvija preciznost u
mjerenju, crtanju i
geometrijskim
konstrukcijama;
razvija sposobnosti
posmatranja, zapaanja i
logikog miljenja;
razvija zapaanja posebnog
i opeg;
uoava ulogu i znaaj
matematike u
svakodnevnom ivotu;
Uenik zna:
pojam etverougla i
elemente,
razlikuje vrste
etverouglova i prepoznaje
ih na predmetima i
modelima;
definirati paralelogram,
kvadrat, romb, trapez i
30
Trapez; Svojstva trapeza;

Sradnja linija trapeza
Konstrukcija trapeza
Deltoid; Svojstva deltoida
Konstrukcija deltoida
Obim trougla i etverougla
Mjerenje povrina
Povrina paralelograma
Povrina trougla
Povrina trapeza
Povrina etverouglova sa
normalnim dijagonalama
deltoid;
dokazivati tvrdnje kod
paralelograma i trapeza i
iste primjenjivati u
zadacima;
zajednika i posebna
svojstva paralelograma i
primjenjuje ih;
izvoditi konstrukcije svih
etverouglova i obrazlagati
ih;
rjeavati jednostavnije
zadatke sa srednjom
linijom trapeza;
pojmove obima i povrine;
formule za raunanje
obima i povrine;
uoiti i prepoznati
etverouglove;
Uenik:
stjee vjetinu koritenja
pribora te tanosti i
preciznosti u radu;
razvija matematiko
miljenje primjenom
dedukcije u dokazima
svojstava paralelograma;
precizno formulira pojmove
i definicije kod podjele
etverouglova;
koristi pravilno
matematiko izraavanje;
Uenik razvija:
radne navike;
smisao za preciznost,
tanost, urednost,
sposobnost za
posmatranje, opaanje i
logiko stvaralako
miljenje;
osjeaj odgovornosti za
izvravanje postavljenih
zadataka.
OPE NAPOMENE
10Razlomci u decimalnom obliku:
U ovoj temi treba obraditi decimalne brojeve, raunske operacije sa decimalnim brojevima i
racionalnu tehniku raunanja; uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veliine koja
se ne moe tano izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i mjernim dijelovima; potrebno je da
uenici sami mjere veliine i izraavaju ih decimalnim brojem; vjebati itanje i pisanje decimalnih
brojeva, pomjeriti zarez u datom decimalnom broju ulijevo i udesno; uporeivati decimalne
brojeve po analogiji sa usporeivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da
im se dopisivanjem nula izjednai broj decimala, a onda izvriti poreenje kao da su prirodni
76
brojevi); sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao
sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglaavanje kako treba potpisivati; kod mnoenja
ii ovim redom: mnoenje decimalnog broja (jednocifrenim, dekadnom jedinicom, viecifrenim
brojem), a zatim mnoenje decimalnog broja decimalnim brojem; provjeravati zakone komutacije,
asocijacije i distribucije u raunskim zadacima; dijeljenje decimalnih brojeva vriti koristei
imenovane brojeve pa tek onda prei na dijeljenje neimenovanih brojeva; vjebati i dijeljenja u
kojima je rezultat beskonaan periodian decimalan broj i objasniti periodinost decimalnog
broja; pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruivanje decimalnih brojeva
na pribline vrijednosti koje mogu biti manje ili vee od datih decimalnih brojeva).
20Cijeli brojevi:
Pri uvoenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno
koristiti i druga znanja i iskustva uenika; formirati pojam pozitivnog i negativnog Z broja
koritenjem nekih matematikih i praktinih znanja: rjeavanja jednaina, izvodljivosti raunskih
operacija, raunanja sa veliinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme,
kretanje udesno-ulijevo, gore-dolje, geografska duina i irina ...); definirati pojam suprotnog
broja na brojevnoj pravoj; istaknuti znaenje predznaka i + za razliku od znakova za raunske
operacije sabiranja i oduzimanja; prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv
za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definirati skup cijelih
brojeva; ilustrovati apsolutnu vrijednost i uporeivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i
upotrijebiti termin koordinatne take; sabiranje cijelih brojeva izvesti koristei primjene stanja
temperature, promjene vodostaja rijeke, nadmorske visine-dubine mora, dobitka-gubitka...; zatim
sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije vie primjera usmenog raunanja uvesti definiciju
sabiranja cijelih brojeva; operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju ime je
postignut jedan od ciljeva proirivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva; koristiti
odgovarajue primjere iz stvarnosti za uvoenje definicije mnoenja u skupu cijelih brojeva;
poslije toga dati zadatke u kojima se izraunavaju proizvodi dva faktora, a zatim prei na
proizvode od vie faktora; dijeljenje definirati kao obrnutu operaciju operaciji mnoenja; pokazati
svojstva mnoenja i sabiranja na primjerima; jednaine u skupu Z rjeavati na osnovu svojstava
raunskih operacija, a za rjeavanje nejednaina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva raunskih
operacija.
30Racionalni brojevi:
Realizacija ove tematske cjeline vri se proirivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu ega
se odreenim matematikim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih
brojeva (8 razred). Treba prvo uvesti skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva;
ponoviti sa uenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis
racionalnog broja; operacije sabiranja i oduzimanja koje su ve definirane u skupu cijelih brojeva
proiriti sa skupa cijelih brojeva na cijeli skup racionalnih brojeva; potvrditi na primjerima svojstva
sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati; uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazei od
definicije oduzimanja u skupu Q+i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj; odraditi rjeavanje
jednaina i nejednaina u skupu Q odreujui nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu
ovisnosti rezultata od komponenata; koristiti znanja o mnoenju pozitivnih razlomaka i o
mnoenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za mnoenje racionalnih brojeva; dijeljenje kao
77
obrnutu operaciju uvesti pomou ve poznatih pravila mnoenja; rjeavanje jednaina i

nejednaina zasnovati na definicijama operacija mnoenja i dijeljenja; obratiti panju sluaju kada
se nejednaina mnoi, odnosno dijeli negativnim brojem.
40Ugao i trugao:
Prouavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u niim razredima. Zato
je potrebno ponoviti sve to se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem, neposrednim
mjerenjem i ogledom; formirati pojam trougla kao skup taaka; crtati uglove sa paralelnim i
normalnim kracima koritenjem pribora; predoiti sve elemente trougla i insistirati da naspram
svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajua stranica i obrnuto; odrediti zbir uglova trougla
eksperimentalno na modelu trougla od papira, zatim izvesti dokaz da je ++=1800; odnos
stranica i uglova u raznostraninom trouglu uoiti posmatrajui ilustracije ili projekciju vie
trouglova; dokazati tvrdnju; odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajuem modelu
a zatim izvesti dokaz tvrdnje; obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati; ponoviti podudarnost dui,
uglova i geometrijskih figura oupe prije obrade sadraja o podudarnosti trouglova; dokazati
podudarnost trouglova koristei ogled (mehaniko kretanje modela trougla); upotrijebiti i ostala
nastavna sredstva projektor; koristiti osobine simetrala dui i ugla u obradi centra opisane i
centra upisane krunice; eksperimentalno provjeriti teite trougla i objasniti odnos dijelova
teine dui jer se to koristi kod odreivanja poluprenika upisane i poluprenika opisane krunice
kod jednakostraninog trougla; izvesti zakljuak o centru opisane krunice pravouglog trougla;
osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija
(odreivanje presjeka dvije prave, prave i krunice i dvije krunice); rjeavati konstruktivne
zadatke po etapama, a naroito insistirati na analizi jer je ona bitna za uvianje ovisnosti meu
datim elementima, kao i za utvrivanje svih koraka u samoj konstrukciji.
50etverougao, obim i povrina trougla i etverougla:
Znanja o nekim etverouglovima uenici su dobili u niim razredima to sad treba ponoviti i
nastaviti sa daljnom obradom ovog sadraja; objasniti pojam etverougla pomou pojma
mnogougla; poeti sa posmatranjem objekata u uionici i na pripremljenim modelima; precizirati
pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi; dokazati tvrdnje
o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla koristei tvrdnje o zbiru unutranjih uglova
trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze uenici mogu samostalno izvoditi uz
pomo nastavnika. Takoer, treba ukazati na odreenost etverougla sa pet elemenata; ukazati
na uvjete sadrane u definicijama, jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju
paralelograma, trapeza, deltoida; uenicima mora biti jasno zato je za konstrukciju ma kog
etverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan; dokazati osnovna svojstva
paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih uglova da se dijagonale polove i
izvesti zakljuak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik, kvadrat i romb;
crtati i konstruirati razliite deltoide i u razliitim poloajima radi pravilnog shvatanja ovog
etverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat; izvriti sistematizaciju znanja o
etverouglovima prikazivanjem skupa etverouglova Venovim dijagramom; pomou svakodnevnih
primjera uvesti pojam obima i povrine trougla i etverougla; nauiti ih da sistemom slaganja slika
znaju izraunati povrinu komplikovanijih slika pomou povrina jednostavnijih ve poznatih slika
(kombinacija trouglova i etverouglova).
78

Nastavnik vjeba uenike transformacijama i uporeivanju razlomaka uporedo u oba zapisa;
u raunskim operacijama izbjegava prevelika raunanja; insistira na razumijevanju pojmova i
uvjebavanju odreenih postupaka; odabire problemske zadatke prema mogunosti uenika;
razvija sposobnost uenika za samostalan rad, tanost, urednost i sistematinost; posveuje
panju izradi domaih zadataka; ponavlja i utvruje usvojena znanja; skup cijelih brojeva formira i
definira preko brojevne prave; uz adekvatnu motivaciju objanjava i uvjebava postupke za
izvoenje raunskih operacija, jednaina i nejednaina; podstie na razumijevanje i primjenu na
razne probleme iz okoline; redovno prati i ocjenjuje rad uenika; ilustruje pridruivanje taaka
brojevne preve racionalnim brojevima; uvjebava raunske operacije u skupu Q i izraunava
vrijednost brojnih izraza; razvija naviku racionaliziranja postupaka u radu; razgovara sa uenicima
o prirodi rjeenja jednaine i nejednaine i provjerava dobiveni rezultat; osposobljava uenike u
prevoenju tekstualnih zadataka u oblik jednaine i nejednaine; izbor problema vri kvalitativno i
u skladu sa mogunostima uenika; koristi radne listie te programirani materijal za provjeru
usvojenog gradiva; novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o trouglu; dokazuje tvrdnje
pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje; objanjava odnose stranica i uglova
trougla kao i svojstva osne simetrije; tvrdnje dokazuje ogledom na svom demonstracionom
modelu a uenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i
sa umjerenim zahtjevima; posebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju konstruktivnog
zadatka; uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formuliranje iskaza i zakljuaka;
koristi prethodno naueno gradivo o mnogouglu za formiranje pojma etverougla; vri klasifikaciju
etverouglova naglaavajui nove pojmove i odnose; dokazuje svojstva srednje linije trapeza i
svojstva jednakokrakog trapeza; odgovarajuu panju obraa pojmu deltoida i razumijevanju
njegovih svojstava; priprema modele za to prirodniji pristup pojmu obima i povrine trougla i
etvrougla.
RAZRED: VIII
REDNI
BBROJ
I
PREDMETNO
PODRUJE
VEKTORI
PROGRAMSKI SADRAJ
Usmjerena du vektor
Jednakost vektora
Sabiranje vektora
Mnoenje vektora prirodnim
brojem
Neke primjene vektora
79
OBRAZOVNI ISHODI
Uenik prepoznaje:
pojam vektora i neke
operacije sa vektorima;
konkretne primjene
vektora;
Uenik e znati:
grafiki sabirati i oduzimati
vektore;
grafiki mnoiti vektor
cijelim brojem;
izvoditi potrebne
konstrukcije;
Uenik e moi:
steeno znanje o
vektorima koristiti za
rjeavanje zadataka iz
fizike;
BROJ
SATI
10
Uenik e:
razvijati sposobnost za
posmatranje, zapaanje, i
zakljuivanje;
razvijati preciznost i
urednost u crtanju;
procjenjivati i vrednovati
vlastiti rad i rad svojih
drugova;
II
REALNI BROJEVI
Kvadriranje cijelih brojeva

Kvadrat racionalnog broja
Rjeenje jednaine x2=a (a
0)
Kvadratni korijjen racionalnog
broja
Iracionalni brojevi
Realni brojevi; Brojevna prava
Ureenost u skupu realnih
brojeva
Jednakost
a2= a
Pribline vrijednosti realnog

broja
Osnovne raunske operacije u
skupu realnih brojeva i njihova
svojstva
80
Uenik e usvojiti:
pojam kvadrata i
kvadratnog korijena
racionalnog broja i
aritimetikog kvadratnog
korijena;
skup iracionalnih i skup
realnih brojeva;
Uenik e znati:
da za raunanje sa realnim
brojevima vrijede svi
osnovni zakoni raunanja
sa racionalnim brojevima;
pridruiti realne brojeve
takama brojevne prave;
uporeivati dva realna
broja;
primjenjivati osnovna
svojstva operacija u
izraunavanju vrijednosti
algebarskih izraza;
da vri priblina
procjenjivanja kod
izraunavanja kvadrata i
kvadratnih korijena;
rjeavati praktine zadatke
primjenom kvadratnog
korijena;
rjeavati geometrijske
zadatke prihvatajui
iracionalne brojeve kao
realne;
u praktinom raunanju
zamijeniti iracionalne
brojeve priblinim
racionalnim vrijednostima
u decimalnom zapisu (sa
konanim brojem
decimala, odnosno sa
odreenom tanou) i
operacije sa iracionalnim
brojevima izvoditi kao sa
racionalnim brojevima;
Uenik e primjenjivati:
steene navike koritenja
pomonih sredstava za
raunanje (tablice
20
kvadrata i kvadratnog
korijena i depni raunar);
misaone operacije
identifikacije i apstrakcije;
III
PITAGORINA TEORE
MA I NJENA
PRIMJENA
Pitagorina teorema
(formulacija i dokaz)
Obrat Pitagorine teoreme
Primjena Pitagorine teoreme
na kvadrat i pravougaonik
na jednakokraki i
jednakostranini trougao
na romb
na jednakokraki i pravougli
trapez
na krug
Konstrukcija taaka na
brojevnoj pravoj koje
odgovaraju iracionalnim
brojevima
Primjena Pitagorine teoreme u
konstruktivnim zadacima
Uenik e usvojiti:
Pitagorinu teorem (izreku i
smisao) i razumjeti dokaz
shvatiti obrat Pitagorine
teoreme;
Uenik e znati:
primijeniti Pitagorinu
teoremu kod
izraunavanja elemenata
figura gdje se pojavljuje
pravougli trougao;
rjeavati praktine
probleme primjenom
Pitagorine teoreme;
konstruktivno odrediti
take brojevne prave koje
odgovaraju iracionalnim
brojevima;
primijeniti Pitagorinu
teoremu u jednostavnijim
konstruktivnim zadacima;
uspjeno primijeniti
usvojene pojmove i
teoreme u rjeavanju
zadataka;
u raznovrsnim praktinim
zadacima moi dati tekst
prevesti na matematiki
jezik;
Uenik:
razvija sposobnost
posmatranja i uoavanja
funkcionalne ovisnosti
meu elementima
geometrijskih figura;
uoava veliku vanost
Pitagorine teoreme i njenu
primjenu u mnogim
granama matematike;
stjee naviku preciznosti i
tanosti u radu;
primjenom misaonih
operacija: apstrakcije i
generalizacije;
osposobljava se za
deduktivan nain
zakljuivanja;
razvija ideje i istraivaki
duh u samostalnom radu;
20
IV
PROPORCIONALNOST
FUNKCIJA DIREKTNE I
Mjerenje dui; Samjerljive i

nesamjerljive dui
Uenik usvaja:
pojmove razmjere i
20
81
OBRNUTE
PROPORCIONALNOSTI
Razmjera dui; Proporcionalne

dui
Dijeljenje dui na jednake
dijelove i u datoj razmjeri
Talesova teorema i njena
primjena
Pravougli koordinatni sistem u
ravni; Rastojanje dvije take
Proporcionalne veliine
Proporcija i njena svojstva
Funkcija direktne
proporcionalnosti y=kx
Funkcija obrnute
proporcionalnosti y=
k
x
Primjena direktne i obrnute

proporcionalnosti (srazmjerni
raun, procentni raun,
interesni raun,
proporcionalna podjela)
CIJELI RACIONALNI
IZRAZI
Stepen iji je izloilac prirodan

broj
82
proporcionalnosti dui i
pojam samjerljivih i
nesamjerljivih dui;
pojam i osobine proporcije
i dograuje pojam
funkcije, nain zapisivanja
funkcije i njen grafik;
Uenik e znati:
podijeliti du grafiki
(konstrukcijom) na
jednake dijelove i u datoj
razmjeri;
razumjeti Talesovu
teoremu, znati je iskazati,
na slici navesti date uslove
i tvrdnje;
detaljno opisati pravougli
koordinatni sistem u ravni;
odrediti take koje
odgovaraju datim
ureenim parovima i
obrnuto;
prikazivati funkciju
direktne i obrnute
proporcionalnosti na razne
naine;
rjeavati zadatke iz ivota i
prirodnih nauka
primjenom direktne i
obrnute proporcionalnosti;
brzo iracionalno izvoditi
raunske operacije s
brojevima i uoavati vezu
izmeu dui i brojeva;
Uenik:
se osposobljava za
funkcionalno posmatranje
i rasuivanje uei o
funkcijama kroz nastavu
aritimetike i algebre;
razlikuje direktnu i
obrnutu proporcionalnost
veliina;
osposobljava se za
dokazivanje geometrijskih
tvrdnji sa slikama, iskazima
i zapisivanjem uslova;
stjee navike preciznog i
urednog crtanja i spretnog
koritenja pribora;
razvijat e matematiko i
funkcionalno miljenje
uoavanjem zavisnosti
meu veliinama;
Uenik usvaja:
pojam stepena kada je
30
Operacije sa stepenima
mnoenje stepena jednakih
osnova
Dijeljenje stepena jednakih
osnova
Stepen proizvoda; Proizvod
stepena jednakih izloilaca
Stepen kolinika; Kolinik
stepena jenakih izloilaca
Stepen stepena
Konstante i promjenljive
Cijeli racionalni izrazi;
Brojevna vrijednost
racionalnog algebarskog izraza
Monom, binom, trinom ...
Sabiranje slinih monoma;
Sraeni oblik polinoma;
Stepen polinoma
Sabiranje polinoma
Suprotni polinomi; Razlika
polinoma
Mnoenje monoma; Mnoenje
polinoma monomom
Mnoenje polinoma
polinomom
Kvadrat binoma
Kub binoma
Rastavljanje plinoma na faktor
primjenom zakona distribucije
Rjeavanje jednaine oblika
ax2+bx=0
Razlika kvadrata; Rastavljanje
polinoma oblika razlike
kvadrata na faktore
Rjeavanje jednaine oblika x2a =0, a 0
Zbir i razlika kubova
Rastavljanje polinoma x3 y3=
na faktore
Faktorizacija polinoma oblika
x2 2xy +y2=
Rjeavanje jednaine oblika
x2 2xy +y2=0
Faktorizacija polinoma oblika
x3 3x2y + 3xy2 y3 =
83
izloilac prirodan broj a

osnova realan broj,
prepoznaje algebarske
izraze (monom, binom,
trinom) i prepoznaje
kvadrat binoma i razliku
kvadrata;
Uenik e znati:
operacije sa stepenima i
interpretirati usvojena
pravila obrnutim putem;
uoavati sline monome i
formirati polinom od datih
monoma;
operacije sa polinomima i
izraunavati brojnu
vrijednost izraza;
rastaviti polinome na
faktore primjenom zakona
distributivnosti i oblike
kvadrata binoma, razlike
kvadrata, kvadratnog
trinoma koji nije kvadrat
binoma, zbira i razlike
kubova;
rjeavati jednaine na novi
nain koji se zasniva na
rastavljanju polinoma na
faktore;
racionalno raunati;
Uenik:
osposobljava se da u toku
rada; daje objanjenja za
svaki korak u rjeavanju
zadatka;
navikava se na
postepenost u radu i
automatizam u primjeni
formula za rastavljanje
polinoma na faktore;
osposobljava se da pri
izvoenju zakljuaka
koristi indukciju, dedukciju
i analogiju;
stjee vjetinu snalaenja
u izboru pravilne metode
kod faktorizacije polinoma;
stjee naviku za
izostavljanje znaka za
operaciju mnoenja
izmeu faktora monoma
kao i broja 1 kada je on
faktor;
induktivnim putem dolazi
do uopavanja;
osposobljava se za
samostalan rad i
samokontrolu;
osposobljava se za
samostalno stjecanje
znanja primjenom
didaktikog materijala;
VI
MNOGOUGAO
(POLIGON)
Mnogougao; Podjela
mnogouglova
Zbir unutranjih i zbir vanjskih
uglova mnogougla
Broj dijagonala mnogougla
Pravilni mnogougao i njemu
karakteristini trougao
Konstrukcije pravilnih
mnogouglova
Povrina mnogougla
Uenik:
razumije i zna ta je
poligon i njegove podjele;
pamti da je zbir vanjskih
uglova svakog poligona
pun ugao;
prepozna i razumije
pravilne poligone i
konstrukcije;
zna proceduru raunanja
povrina pravilnih i
nepravilnih mnogouglova;
razvija sposobnost za
posmatranje, zapaanje i
zakljuivanje;
uoava praktini znaaj
primjene znanja o
uglovima i dijagonalama
mnogougla;
osposobljava se za
analitiko miljenje;
uoava ovisnosti meu
datim elementima
mnogougla;
utvruje redosljed
konstruktivnih koraka;
osposobljava se za
uoavanje i raspoznavanje
mnogouglova u okolini;
stjee vjetinu koritenja
pribora;
razvija stavove o vanosti i
znaaju estetskih
vrijednosti, harmoninosti
i pravilnosti u matematici i
svakodnevnom ivotu, o
znaaju posmatranja,
zapaanja i logikog
miljenja;
razvija pozitivne stavove
prema uenju geometrije i
ulozi geometrije u
svakodnevnom ivotu;
15
VII
KRUNICA I KRUG
Dijelovi krunice i dijelovi

kruga
Omjer obima kruga i prenika
kruga-broj
Duina krunog luka
Uenik:
razlikuje krug od krunice;
broj shvata kao omjer
obima kruga i prenika
kruga i na osnovu toga
15
84
Povrina kruga
Povrina krunog prstena i
krunog isjeka
rauna priblinu vrijednost

broja ;
povrinu kruga razumijeva
kao povrinu puta veu
od povrine kvadrata
stranice r;
primjenjivat e vizuelno
pamenje;
primjenjuje algoritamsko
rjeavanje zadatka;
razvija stavove o znaaju
estetskih vrijednosti;
razvija pozitivne stavove
prema uenju geometrije i
ulozi geometrije u
svakodnevnom ivotu;
Uenik e moi primijeniti:
mjerenja i procjenjivanja;
induktivno i deduktivno
zakljuivanje;
identifikaciju i
generalizaciju;
harmoninost i pravilnost
u matematici i
svakodnevnom ivotu;
posmatranja, zapaanja,
analize i logiko miljenje.
OPE NAPOMENE
10Vektori:
Uvesti pojam vektora na prirodan nain, sa puno primjera (koristiti primjere iz fizike i sl.);
posebnu panju obratiti na odnos dva vektora (kolinearnost, jednakost, uporeivanje po
intenzitetu) i povezati to sa fizikalnim procesima; na primjeru usmjerene dui objaniti pojam
vektora i njegove karakteristike (pravac, smjer i intenzitet); za prirodnije shvatanje pojma vektora
koristiti primjere iz fizike; obratiti posebnu panju na dva vektora (kolnearni lee na paralelnim
pravima, uporeivati ih po intenzitetu, obratiti panju na promjenu smjera vektora i sl.); posebno
definirati i objasniti jednakost dva vektora; grafiki uvesti operaciju sabiranja dva vektora i
pokazati osobine te operacije; grafiki uvesti operaciju mnoenja vektora i skalara (skalare uzimati
iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine; navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike
koji se rjeavaju pomou vektora, uz koritenje uvedenih relacija i operacija.
20Realni brojevi:
Za razumijevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima
prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima postepeno i pravilno
formiranje pojmova: kvadratni korijen, aritimetiki kvadratni korijen i iracionalan broj uvjet je za
pravilno shvatanje realnog broja. Treba dobro objasniti pojam kvadrata racionalnog broja i pojam
rjeavanja kvadratne jednaine x2=a a 0; takoer, treba izraunavati vrijednost kvadrata
racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) to e pripremiti uenike za
kasnije shvatanje i izraunavanje vrijednosti stepena; uvesti kvadratni korijen kao nain
85
zapisivanja rjeenja kvadratne jednaine, a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba
kvadrirati da se dobije potkorjena veliina.
Treba i posebno naglaavati uzajamne pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod
aritimetikog kvadratnog korijena; detaljno obrazloiti jednakost
a 2= a uz ponavljanje pojma
apsolutne vrijednosti broja; objasniti i pokazati na primjerima identitet ( a )2 = a, a 0, tj. da se

broj ne mijenja ako ga korjenujemo, a zatim kvadriramo; primijeniti definiciju kvadratnog korijena
i relacije i za objanjavanje pribline vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja
(koristiti tablice kvadrata u udbeniku); izraunavanje priblinih vrijednosti kvadratnog korijena
brojeva vriti na unaprijed odreen broj decimala (pomou tablice ili depnog raunara); prije
uvoenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja.
Svaki racionalan broj moe se napisati kao decimalan broj (isto periodian ili mjeovito
periodian), i obrnuto, svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konanim i beskonanim
brojem decimala moe se napisati u obliku razlomka
a
.
b
Treba saopiti uenicima da ima takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonano

decimala (neperiodini), koji se ne mogu napisati u obliku razlomka
racionalni. Kao primjer uzeti
postupkom da
a
, to znai da nisu
b
2 ili u decimalnom zapisu 1, 4142135... i dokazati poznatim
2 nije racionalan broj. Zakljuak uopiti, npr.
3,
5,
7 , - 8 itd. nisu
racionaln brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. Treba definirati
iracionalan broj kao decimalan neperiodian zapis sa beskonano decimala; definirati skup realnih
brojeva kao uniju skupova Q i I kada uenici usvoje da je Q I = {. }; primjenjivati sadraje iz
nastavne teme; realni brojevi u kombiniranim zadacima u cilju sistematiziranja znanja.
30Pitagorina teorema i njena primjena:
Potrebno je uenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme iskazom i zapisom,
shvatanjem i razumijevanjem sutine Pitagorine teoreme i njenom irokom primjenom u
raunskim, konstruktivnim i praktinim zadacima; upoznati uenike sa Pitagorinom teoremom
sluei se tzv. egipatskim trouglom; historijski se osvrnuti na egipatski trougao ije su stranice
3, 4 i 5 jedinica; utvrditi da e trouglovi sa stranicama (a, b, c), (5, 12, 13), (6, 8, 10) isto tako biti
pravougli (konstrukcijom trougla zadanih stranica i provjeriti mjerenjem); navoditi uenike na
pronalaenje ovisnosti 32+42=52; 52+122=132; 62+82=102 aritmetika interpretacija), a zatim dati
informaciju o Pitagorinim brojevima; konstruirati kvadrate nad katetama i hipotenuzom
konstruiranog egipatskog trugla i dati geometrijsko tumaenje pitagorine teoreme koje se
zasniva na jednakosti povrina; na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata
konstruiranih nad katetama jednak kvadratu konstruiranom nad hipotenuzom. Geometrijski
dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki uenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji
kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem), a nastavnik na svom modelu ili koristi
vieslojnu grafofoliju. Takoer, moe izvesti i stroiji dokaz uz simboliko zapisivanje; iskazati bez
dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima; primjenom Pitagorine
teoreme konstrukcijski odrediti take brojevne prave kojima se pridruuju iracionalni brojevi:
2 ; 3 ; 5 ; 8 ; uvjebati primjenu Pitagorine teoreme.

86
40Proporcionalnost, funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti:

Pri uvoenju pojmova razmjere i proporcionalnosti dui treba koristiti prethodna znanja
uenika o razmjeri, mjerenju i uporeivanju dui; samjerljivost i nesamjerljivost dui vezati za
vrijednost razmjere njihovih duina koja je racionalan i iracionalan broj; kada uenici upoznaju
opi pojam razmjere, uvodi se pojam proporcije, a zatim proporcionalnost dui; Talesovu teoremu
o proporcionalnosti odsjeaka koje paralelne prave grade na kracima ugla treba dokazati i dobro
uvjebati njenu primjenu; pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati
vanije pojmove u vezi sa funkcijom; posebnu panju posvetiti funkcijama direktne i obrnute
proporcionalnosti; razgraniiti tano pojmove uporeivanja dui, jedinine mjere, mjernog broja i
duine dui; grafiki uporeivati dui i obuhvatiti dva sluaja: za koliko je jedna du vea manja
od druge dui i koliko puta je jedna du vea manja od druge dui; pojam mjere dui (du koja se
sadri cio broj puta u datoj dui) takoer formirati na primjerima; uvesti mjerni broj i jedininu
du, a zatim izvesti zakljuak da se svakoj dui moe pridruiti pozitivan broj; pojam duine dui
izgraditi na primjerima; ponoviti razmjeru dva broja (definicija i osnovne osobine); pojam
samjerljivosti i nesamjerljivosti dui definirati pomou vrijednosti razmjere dui; na primjeru
razmjere stranice i dijagonale kvadrata koja je 2 , tj. iracionalan broj primijeniti definiciju i
izvesti taan zakljuak; definirati proporcionalne dui i ukazati da osnovne osobine proporcije za
brojeve vrijede i za dui; uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka
sa dvije vliine; objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedinina du, apscisna osa, ordinatna osa
a zatim definirati pravougli koordinatni sistem; ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tabelom i
formulom a zatim definirati funkciju; obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcija; navesti
vie primjera direktno proporcionalnih veliina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera)
definirati proporciju i navesti njene osobine; pojam procenta kao specijalni sluaj razlomka koji su
uenici upoznali u 6 razredu proiriti i rjeavati zadatke procentnog rauna proporcijom; uvesti
pojmove iz kamatnog rauna i rjeavati probleme koristei svojstva direktno proporcionalnih
veliina.
50Cijeli racionalni izrazi:
Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su uenici ve
upoznali u temi realni brojevi. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i
izraunavanje brojne vrijednosti. Meu racionalnim izrazima posebno su znaajni polinomi.
Identine transformacije polinoma mogu se uspjeno vriti uz dobro poznavanje sadraja o
stepenima, kao i svojstva raunskih operacija. Takoer, treba pojam stepena obraditi postepeno;
navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni, cijeli racionalni i iracionalni brojevi, nakon
ega treba izvriti uopavanje; za odreivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces
predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora; kod operacija sa stepenima svako
pojedinano pravilo uvjebavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka; proiriti pojam izraza
koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz;
raunske operacije sa monomima i polinomima u sreenom obliku vriti na osnovu poznatih
zakona raunanja sa brojevima; postepeno raditi rastavljanje polinoma na faktore; polinom
prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore; racionalno raunati
primjenjujui formulu za razliku kvadrata na isto brojevne izraze; rastavljanje polinoma na
faktore primjenjivati pri rjeavanju jednaina datih oblika.
87
60Mnogougao poligon:
Ovom tematskom cjelinom proirit e se, produbiti i sistematizirati ranije steena znanja o
trouglu i etverouglu. Treba mnogougao uvesti induktivnom metodom uopavanjem i
sistematizacijom ranije nauenih pojmova o trouglu i etverouglu. Formulu, pravilo raunanja
broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rjeavanja nekih logiko kombinatornih zadataka.
Na osnovu nauenih znanja raunanja povrine trougla, posebno jednakokrakog, treba uvoditi
uenike u strategije izraunavanja povrina mnogougla uope. Naroito je korisno povezivanje
konstruiranja pravilnih poligona i raunanje njihovih obima i povrina.
70Krunica i krug:
Nakon to se ponove, proire i kompletiraju znanja o krugu i krunici i njihovim dijelovima,
pristupa se izuzetno vanom problemu izgradnji broja . U procesu formiranja broja obavezno
na poetku treba koristiti eksperiment, mjerenje i dijeljenje brojeva obima i prenika kruga.
Nakon toga prouavaju se omjeri obima i prenika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu.
Broj svojim nastankom upuuje uenika na nain izraunavanja obima kruga. Do formule
raunanja povrine kruga treba doi eksperimentalnim putem aproksimativnom
transformacijom povri kruga u povr pravougaonika. Polazite za izvoenje formule za povrinu
kruga moe biti i formula za povrinu krunog isjeka posmatranog kao trougao sa osnovicom 1 i
visinom r. Formuli za povrinu kruga treba dati geometrijsko znaenje.
Nastavnik uvodi pojam vektora intuitivno; povezuje tematski matematike sadraje sa
sadrajima drugih predmeta; pomae uenicima da pravilno koriste geometrijski pribor; ponavlja
skupove N, Z i Q i operacije u tim skupovima; pravilno formira nove pojmove; kratko objanjava
terminoloko znaenje i historijat iracionalog broja; skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova
racionalnih i iracionalnih brojeva; kvadratne jednaine rjeava navoenjem uenika, objanjava
rjeenje i vri provjeru rjeenja; izvodi potrebne demonstracije; ponavlja sa uenicima do sada
usvojeno gradivo; istie da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rjeavanja praktinih ivotnih
pitanja i o tome uenicima daje neophodne historijske injenice; podstie uenike da svjesno i
aktivno uestvuju u radu; primjenjuje raznovrsne naine rada do metode problemskog uenja;
navodi uenike da sami dolaze do zakljuaka pri obradi novih pojmova; kod Talesove teoreme,
odnosno kod proporcionalnosti odsjeaka na pravima insistira vie na razumijevanju i primjeni, a
ne zahtijeva od uenika dokaze teoreme; daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu; pojam
proporcionalne veliine formira na primjerima iz svakodnevnog ivota; dograuje pojam funkcije,
a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrauje na primjerima; insistira na
usmenom odreivanju znaka i vrijednosti stepena; ponavlja sa uenicima usvojeno znanje i na
njega nadograuje nova znanja; koristi zidne slike sa formulama i ostala nastavna sredstva i
pomagala za odreena objanjenja uenicima; uenike potie na urednost i preciznost u radu,
pravilno formuliranje iskaza i zakljuaka.
88

RAZRED: IX
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJ
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
TAKA,
PRAVA,
RAVAN
Meusobni odnos take i prave;

Odreenost prave
Meusobni odnos take i ravni;
Odreenost ravni
Prava u ravni; Meusobni odnos
dvije prave
Meusobni odnos prave i ravni;
Normala na ravan; Rastojanje
take i ravni
Meusobni odnos dvije ravni;
Rastojanje izmeu dvije
paralelne ravni
Dijedar
Uenik:
prepoznaje osnovne
geometrijske pojmove;
usvaja osnovne stavove
(aksiome) teoreme o
odreenosti prave i ravni;
objanjava meusobne
odnose taaka, pravih i ravni
u prostoru;
usvaja pojam diedra, ugla
diedra i okomitost ravni;
stjee sposobnost
prostornog posmatranja i
pravilnog uoavanja odnosa
geometrijskih elemenata;
razvija sposobnost
deduktivnog zakljuivanja pri
dokazivanju teorema;
crtanjem razvija i poboljava
prostorne predstave;
Uenik e znati:
grafiki i algebarski odrediti
normalnu projekciju u ravni i
prostoru;
rjeavati zadatke primjenom
svojstava diedra;
odrediti projekcije ivica
geometrijskog tijela na
stranu;
skicirati odnose
geometrijskih figura u ravni i
prostoru;
uoavati odnose ravni u
prostoru;
10
II
GRAFICI
FUNKCIJE
DIREKTNE
I OBRNUTE
PROPORCIONALN
OSTI
LINEARNA
FUNKCIJA
Pravougli koordinatni sistem u

ravni; Rastojanje dvije take
Grafik funkcije direktne
proporcionalnosti y=kx
Linearna funkcija oblika y=kx +n
Eksplicitni i implicitni oblik
Grafik linearne funkcije
Parametri k i n i njihovo
geometrijsko znaenje
Nula funkcije
Tok funkcije
Grafik funkcije obrnute
proporcionalnosti
Uenik:
detaljno upoznaje pravougli
koordinatni sistem u ravni;
znat e odrediti take koje
odgovaraju datim ureenim
parovima i obrnuto;
usvaja formulu za udaljenost
taaka u ravni;
usvaja nain zapisivanja
funkcija;
izraunava vrijednost
funkcije;
shvata da je funkcija
direktne proporcionalnosti
linearna funkcija;
25
89
shvata da je linearna funkcija

model pomou kojeg se
mogu predstavljati razliite
situacije i procesi;
Uenik e znati:
crtati grafike upoznatih
funkcija i iz njih itati
potrebne podatke;
odrediti nul taku zadane
linearne funkcije i grafiki i
raunski;
razlikovati implicitni i
eksplicitni oblik linearne
funkcije;
povezivati linearnu funkciju
sa njenim grafikom
pravom;
primijeniti grafiku
ilustraciju funkcionalne
ovisnosti veliina;
vjeto, brzo i spretno crtati
linearnu funkciju;
III
LINEARNE
JEDNAINE I
NEJEDNAINE SA
JEDNOM
NEPOZNATOM
Linearne jednaine, osnovni

pojmovi
Grafiko rjeavanje linearnih
jednaina
Ekvivalentne jednaine
Algebarsko rjeavanje linearnih
jednaina sa jednom
nepoznatom
Primjena linearnih jednaina sa
jednom nepoznatom
Linearne nejednaine, osnovni
pojmovi
Ekvivalentne nejednaine
Algebarsko rjeavanje linearnih
nejednaina sa jednom
nepoznatom
90
Uenik:
usvaja osnovna svojstva
jednakosti i nejednakosti;
usvaja pojam rjeenje
jednaine i nejednaine i
provjere rjeenja;
rjeava linearne jednaine i
nejednaine sa jednom
nepoznatom, svodei ih na
ekvivalentne jednaine
nejednaine prostijeg oblika;
osposobljava se za
rjeavanje zadataka iz ivota,
geometrije, fizike, hemije;
osposobljava se za
samokontrolu pri rjeavanju
zadataka u cilju izgraivanja
samostalnog naina
miljenja;
stjee naviku za preciznost u
radu, preglednost i urednost
u rjeavanju zadataka;
razvija matematiko
miljenje analogijom,
induktivnim i deduktivnim
zakljuivanjem;
Uenik e znati:
pojam ekvivalentnosti
jednaina i nejednaina;
primjenjivati jednaine u
rjeavanju problemskih
zadataka;
rjeavati tekstualne zadatke
primjenom jednaine;
30
grafiki odrediti rjeenje

jednaine;
grafiki odrediti skup
rjeenja nejednaine;
IV
SISTEM
LINEARNIH
JEDNAINA SA
DVIJE
NEPOZNATE
Linearna jednaina sa dvije

nepoznate pojam i njena
rjeenja; Grafiki prikaz rjeenja
Sistem od dvije linearne
jednaine sa dvije nepoznate;
Postojanje rjeenja i geometrijski
prikaz moguih sluajeva;
Ekvivalentni sistemi linearnih
jednaina
Grafika metoda rjeavanja
sistema od dvije linearne
jednaine sa dvije nepoznate
Ovisnost rjeenja sistema
linearnih jednaina od odnosa
koeficijenata sistema
Rjeenje sistema od dvije
linearne jednaine sa dvije
nepoznate metodom supstitucije
i metodom suprotnih
koeficijenata
Primjena sistema od dvije
linearne jednaine sa dvije
nepoznate
Uenik:
usvaja pojam sistema od
dvije jednaine sa dvije
nepoznate i pojam rjeenja
sistema;
usvaja osnovna pravila
zamjenjivanja jednog
sistema u njemu
ekvivalentan, ali
jednostavniji sistem;
shvata sutinu grafike
metode da se obje jednaine
sistema prikau kao prave u
koordinatnom sistemu, kao i
nedostatak ove metode jer
daje samo priblino rjeenje
sistema;
razvija sposobnost logikog
povezivanja podataka;
Uenik e znati:
rjeavati sisteme linearnih
jednaina navedenim
algebarskim metodama;
rjeavati probleme u kojima
treba odrediti dvije
nepoznate veliine i da
postavljeni sistem od dvije
linearne jednaine ima
jedinstveno rjeenje;
provjeriti dobiveno rjeenje
u tekstu zadatka;
izvoditi ispravne zakljuke;
stjee sposobnost da
tekstualne zadatke izrazi
matematikim jezikom
sistematski i pregledno,
ispisati pronaene veze koje
postoje meu veliinama u
datom zadatku;
pravilno potpisivati
jednaine jednu ispod druge,
kao i odgovarajue lanove;
samostalno uiti koritenjem
udbenika i didaktikog
materijala;
20
GEOMETRIJSKA
TIJELA
Rogalj; Poliedar
Prizma, pojam, elementi, vrste i
presjeci prizme
Mrea prizme; Povrina prizme,
kvadra i kocke
Zapremina prizme; Zapremina
Uenik:
usvaja pojam rogalj, pojam
geometrijskog tijela i pojam
poliedra;
usvaja definiciju prizme i
piramide;
35
91
kvadra i kocke
Povrina i zapremina pravilne
etverostrane prizme
trostrane prizme
estostrane prizme
Piramida, pojam, vrste, elementi
i presjeci piramide
Mrea i povrina piramide;
Povrina pravilne etverostrane
piramide
Zapremina piramide; Zapremina
pravilne etverostrane piramide
trostrane piramide
estostrane piramide
Valjak, nastanak, elementi, vrste i
presjeci
Mrea i povrina valjka
Zapremina valjka
Kupa, konusna povrina,
elementi, vrste i presjeci
Mrea i povrina kupe
Zapremina kupe
Sfera i lopta; Presjeci i dijelovi
lopte
Zapremina lopte
Primjena Pitagorine teoreme na
razne probleme koji se mogu
postaviti za navedena
geometrijska tijela
92
prepoznaje i opisuje prizme i

piramide (pravilne,
nepravilne, prave i kose);
usvaja pojmove: baza
osnova, bone strane,
osnovna i bona ivica, visina,
visina bone strane
apotema;
razumije presjeke prizme i
presjek piramide, i zna ih
skicirati;
shvata nastanak cilindrine i
konusne povri, zatim
pravog valjka i prave kupe;
zna definirati: valjak, kupu,
sferu i loptu;
razlikuje pravi i kosi valjak,
pravu i kosu kupu;
uoava osni presjek valjka,
osni presjek kupe, zatim
veliki loptin krug;
koritenjem opih formula
izraunava povrine i
zapremine navedenih
geometrijskih tijela;
koritenjem pitagorine
teoreme, na osnovu datih
elemenata za konkretno
geometrijsko tijelo, zna
izraunati ostale bitne
elemente tog tijela;
razvija spsobnost uoavanja
prostornih odnosa;
od oiglednog opaanja
dolazi do apstrakcije;
zna ispravno donositi
zakljuake;
osposobljava se za praktinu
primjenu steenog znanja;
zna pregledno i pravilno
zapisati zadatke i rjeenja
zadataka;
stjee naviku za spretnost,
preciznost i tanost u radu i
crtanju;
uvia da je koritenje opih
formula za povrinu i
zapreminu pogodnije i da
dovodi bre do rezultata;
razvija matematiko
miljenje primjenom
misaonih operacija,
generalizacije i analogije;
osposobljava se za
samouenje.
OPE NAPOMENE
10Taka, prava, ravan:
U ovoj temi treba uvaavati didaktike principe: oiglednosti postepenosti poeti izlaganje
od konkretnog ka apstraktnom, kao i koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zakljuaka,
negosredstvozanjihovodonoenje.
20Grafikfunkcijedirektneiobrnuteproporcionalnosti. Linearnafunkcija:
Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su
uenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. Treba uvesti pojam
pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veliine (npr. Promjena
vremena i temperature); objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedinina du, apscisna osa,
kordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem; ponoviti prikazivanje funkcija
grafom, tablicom i formulom a zatim definirati funkciju; posebnu panju obratiti na sastavljanje
tablica a naroito na sastavljanje jednaina funkcionalnih zavisnosti dviju veliina; linearnu
funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz ivota, geometrije i prirodnih nauka; za parametre k i n
uzimati iracionalne brojeve; ukoliko je potrebno, za crtanje grafika koristiti milimetarski papir;
obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcije. Uenici treba da shvate da grafik funkcije ini
skup svih taaka dobivenih tako da se za svaki broj x R moe po formuli izraunati vrijednost
funkcije y R i da svakom ureenom paru (x, y) odgovara samo jedna taka koordinatne ravni. U
prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajue jedinice na koordinatnim osama, a zatim
uenici sami biraju jedinice prema potrebama zadatka. Kada se uenici na primjerima uvjere da je
grafik linearne funkcije prava konstrukcijom grafika sa vietaaka, treba prei na konstrukciju
grafika pomou dvije proizvoljne take a zatim skrenuti panju da je najbolje izabrati presjene
take prave sa koordinatnim osama. Treba pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n moe
dobiti i na taj nain da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz
taku T (0, n) povue se prava paralelna tom grafiku. Koristei vie primjera treba pokazati da
linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste a koje k > 0, a opada kad x raste a koje k < 0. Dajui
proizvoljne vrijednosti argumentu x treba uzeti ivrijednost x = - n/k koja predstavlja nulu (nulite)
funkcije, kao i odreivati nulu funkcije raunski (rjeavati jednainu kx + n = 0) i grafiki (pomou
dva ureena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n), a tok linearne
funkcije predstavljati simboliki tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0.
30 Linearne jednaine i nejednaine sa jednom nepoznatom:
Sistematsko izuavanje jednaina obrauje se poslije linearne funkcije i njenog grafikog
predstavljanja kako bi se uz rjeavanje linearne jednaine uporedo vrila geometrijska
interpretacija rjeenja. Algebarsko rjeavanje linearnih jednaina treba vriti na osnovu osobina
jednakosti realnih brojeva; takoer: za rjeavanje linearnih nejednaina koristiti osobine relacije
nejednakosti u skupu R; opisati jednakost kao najiri pojam a zatim definirati identitet i na kraju
jednainu; ponoviti osnovne osobine jednaina, a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednaina;
znanje o jednainama produbiti i utvrditi primjenom "matematike vage" i tek tada prei na
rjeavanje jednaina novom metodom; za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve, a za
nepoznate uzimati oznake: y, m, n, t, u, itd., jer to uenike navodi na ope matematiko
promiljanje; obraditi primjere za rjeavanje jednaina sa zagradama, razlomcima, algebarskim
93
razlomcima, dvojnim razlomcima, promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani

niti sa prevelikim brojem lanova; navesti i jednaine u kojima se rjeavanje svodi na objanjenje
izraza a/0, a 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednaine; postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu
uenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa meu brojevima, problemi o radu, problemi
procentnog rauna, problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike); objasniti ta znai rijeiti
nejednainu (rijeiti nejednainu znai odrediti granice u kojima lee vrijednosti nepoznate koje
zadovoljavaju zadanu nejednainu) i da rjeenje nejednaine ne daje konanu odreenu
vrijednost nepoznate (rjeenje nejednaine odreuje interval u kome "lee" traene vrijednosti
nepoznate); zapisivati rjeenja nejednaina na vie naina (raunski, na brojevnoj pravoj, u
intervalu).
40 Sistemi linearnih jednaina sa dvije nepoznate:
Treba uvesti prvo pojam algebarske jednaine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrijsku
prezentaciju; postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate,
posmatrajui dvije prave u ravni koje se sijeku; od oiglednog geometrijskog presjeka dvije prave
napraviti algebarski sistem; posebno obratiti panju na postojanje rjeenja sistema (jedno
rjeenje, beskonano mnogo rjeenja, nema rjeenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih
sluajeva; postepeno izloiti metode za rjeavanje sistema, od jednostavnijih ka teim, uz stalno
podsticanje razmiljanja o egzistenciji rjeenja; to je ee mogue davati geometrijske
prezentacije i sistema i rjeenja; u zavrnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se
u naelu svode na sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate; podsticati uenike da
posebno izotre razmiljanje kako dati problem treba preformulirati u matematiki model;
rjeavanjem matematikog modela (u ovom sluaju sistema) traiti analizu i tumaenje rjeenja
izvornog problema.
50 Geometrijska tijela:
Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo;
izvesti prvo ope formule za izraunavanje povrine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela a
zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu, etverostranu, estostranu) ime
dobivaju svoj odgovarajui poseban oblik; uporedo sa izvedenim formulama vriti rjeavanje
raunskih zadataka i njihovu primjenu; objasniti pojam roglja i njegove elemente ilustrirati
slikom i pokazati na modelu trostrane piramide; objasniti pojam geometrijskog tijela, pojam
poliedra, elementi poliedra, broj strana poliedra, nazivi i mrea poliedra (objasniti i pokazati
modele kocke i trostrane piramide), podsjetiti uenike na oblike prizmi i piramida; postanak
rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima; pokazati uenicima kako se dolazi do modela
prizme i piramide za iju je izradu od papira potrebna mrea (pomou gotovog modela praviti sliku
mree na papiru); crtati mree svih prizmi i piramida; obraditi svaku prizmu i piramidu
pojedinano i detaljno; pokazati kako nastaje zarubljena piramida. Uenici prave modele tijela, a
bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu posluiti kao nastavno sredstvo. Treba podsjetiti
uenike na predmete oblika valjka, kupe i lopte iz svoje okoline; objasniti i demonstrirati nastanak
oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne
njegove stranice, kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete
kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije, a lopta nastaje obrtanjem kruga oko
jednog njegovog prenika ili polukruga od ice (kartona) takoer oko prenika); pokazati kako
94
nastaje zarubljena kupa; naglasiti da je svaki presjek lopte sa ravni krug, a presjek sfere sa ravni
krunica; takve krunice na globusu su ekvator i meridijani; kod konstrukcije mree valjka objasniti
konstrukciju dui r, a kod mree kupe objasniti konstrukciju krunog isjeka; za izvoenje
formula za povrinu tijela koristiti mree tijela; objasniti kako se odreuje (mjeri) zapremina tijela i
ponoviti jedinice za zapreminu; prvo podsjetiti uenike na izraunavanje zapremine kvadra
(slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru), a zatim odrediti zapreminu
proizvoljne prizme (za prvi sluaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao, pa je dopuniti do
kvadra dopuna je prizma podudarna datoj prizmi); odmah objasniti vezu izmeu mase i
zapremine kako bi se mogli rjeavati praktini zadaci; zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi
ogledom; koristiti uplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina, valjka
poluprenika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, r, H, valjka i kupe jednakih baza i jednakih
visina; puniti ove modele vodom ili sitnim pijeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela; za
konkretna geometrijska tijela, davati samo odreene podatke, koji nisu dovoljni za sraunavanje
povrine ili zapremine, a da uenici koritenjem Pitagorine teoreme, izraunaju ostale potrebne
elemente (npr. za kupu dati izvodnicu i visinu, a da uenici izraunaju poluprenik baze, pa potom
izraunaju zapreminu ili povrinu).
Nastavnik: Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima; potpuno
formira pojam geometrijskog prostora koristei ogled i posmatranja; trudi se da nastava bude
iva, koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika; radi shvatanja pojma pravouglog
koordinatnog sistema ponavlja o brojoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva; odreivanje
taaka koje odgovaraju datim ureenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu
koordinatnog sistema ili koristi projector, grafoskop; daje informacije o Dekartu i njegovom
doprinosu razvoju matematike; ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti; kroz
odabrane primjere objanjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula, znak, tok i grafik linearne
funkcije; naglaava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da emo taj dokaz
uiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi; zadacima iz tehnike ili fizike jo vie upotpunjuje i utvruje
znanje uenika o linearnoj funkciji; dopunjava pojam jednaine i njenog rjeenja kako bi uenici
shvatili njegovu pravu sutinu; proiruje ranije steeno znanje o linearnim jednainama kroz
sloenije zadate; grupira problem po srodnosti da bi sastavljanje jednaina uenicima zadavalo
manje tekoa; ponavlja brojnu jednakost i osobine relacije poretka koje su neophodne za
uspjeno rjeavanje nejednaina; objanjava uenicima da pri rjeavanju nejednaina postupamo
na isti nain kao i kod jednaina; ponavlja pojam nejednaine sa jednom i dvije nepoznate;
definira sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate, rjeenje sistema i ekvivalentne
sisteme; ponavlja meusobni poloaj dvije prave u ravni i grafik linearna funkcije; prilikom
grafikog rjeenja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na sluajeve protivrjenosti i
neodreenosti; koristei grafike i algebarske metode demonstrira rjeavanje sistema od dvije
linearne jednaine sa dvije nepoznate; kod rjeenja problema objanjava kako se oznaavaju
zadani podaci i kako se odreuju nepoznate veliine; napominje uenicima da se velik broj
problema koje znaju rjeavati pomou jedne linearne jednaine znatno lake rjeavaju
utvrivanjem dviju nepoznatih, tj. pomou sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate; bira
probleme sa tematikom iz praktinog ivota koji nisu ni suvie teki, ni suvie lahki, takvi da
razvijaju interes za njihovim rjeavanjem; upotrebljava svu svoju vjetinu da ovu materiju to vie
priblii uenicima; ponavlja o trouglu konveksnom etverouglu i diedru; objanjava pojmove:
95
rogljasta povr, ivice roglja, vrh roglja, strane roglja, konveksan rogalj; uvodi pojmove: povr tijela,
unutranja i vanjska oblast geometrijskog tijela, rogljasta i obla tijela, poliedar; definira pravilan
poliedar i pokazuje slike i mree pet pravilnih poliedara; koristi mree, skice, slike, karton za
savijanje i modele (drvene, kartonske, plastine, iane) pri obradi tijela; ponavlja trougao,
etverougao, estougao, romb, jednakokraki trapez, krug, krunicu, kruni isjeak; objanjava i
jednakoivinu prizmu i jednakoivinu piramidu, jednakostranian (ravnostrani) valjak,
jednakostraninu (ravnostranu) kupu; ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte; insistira na
koritenju skice prilikom rjeavanja zadatka; bira zadatke koji su bliski uenicima i koji kod njih
pored praktinog interesa pobuuju i itelektualni.
NAPOMENA
Nastavnik koji realizuje NPP na osnovu okvirnog fonda asova za navedeno predmetno
podruje, nije obavezan strogo se pridravati predloenog broja sati, ve na osnovu iskustava i
spoznaja o razredu sam kreira broj sati za nastavno podruje.
U VI, VII, VIII i IX razredu, u svakom polugoditu, rade se po dvije pismene zadae sa
analizom i ispravkom. Pored obaveznih pismenih provjeravanja potrebno je obavljati i druge
oblike pismenog i usmenog provjeravanja znanja uenika.
96
BIOLOGIJA
UVOD
Predmet biologije kao naune oblasti jeste ivi svijet, koji kod uenika od najranijeg stepena
obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu injenicu treba imati na umu tokom realizacije nastavnih
sadraja iz Biologije i shvatiti je kao veliku prednost i olakicu u radu s uenicima. Da bi se na ovim
osnovama dalje razvijao i obogaivao interes uenika za prirodu, nastavnik treba u obrazovnoodgojnom radu uloiti potreban napor kako bi u tom pravcu utjecao na uenike.
Obrazovno-odgojna postignua nastavnika iz razliitih biolokih disciplina s obzirom na problem
istraivanja (citologije, morfologije, sistematike, fiziologije, etologije, genetike, evolucije,
ekologije), jednako i s obzirom na predmet istraivanja (botanike, zoologije, antropologije,
mikologije, mikrobiologije) omoguit e uenicima da se u osnovnoj koli razvije pozitivan stav
prema biolokoj nauci. Iskustva steena u nastavi Biologije bit e dobra osnova da uenici shvate
potrebu, znaaj i efekte ove nastave za svakodnevni ivot i kao osnovu za dalje kolovanje.
Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave Biologije, tokom osnovnog obrazovanja kod uenika
treba razvijati sposobnosti:
posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata ivih organizama ili njihovih preparata),
sakupljanja, klasificiranja i tumaenje podataka,
uoavanja promjena u vremenu i prostoru,
predstavljanja grae i funkcija ivih organizama putem crtea, shema, grafikona i
modela,
sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ogranienom broju,
praktinog utjecaja na prirodu u skladu sa potrebom zatite i unapreenja prirode,
takoer praktine primjene znanja u pogledu zatite linog zdravlja putem dobrih
higijenskih navika i pravilne ishrane.
Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoloive oblike rada, nastavne metode i
nastavna sredstva, a to e biti uvjetovano nastavnim sadrajem, psihofizikim razvojnim stepenom
uenika i materijalnim mogunostima kole. U pogledu naina primanja biolokih informacija
uenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Koritenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni
zahtjev, to podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode
putem TV-ekrana i multimedijskog projektora povezanog s raunarom.
Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajua, jer su uenici u poziciji da budu
potaknuti na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donoenju zakljuaka. Ovako steeno znanje
uenika trajnije je i viedimenzionalno. Ueniku prua mogunost da samostalno stjee i proiruje
znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga za doivotno uenje.
Izvoenje ogleda, bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno ukljueno u
realizaciji odgovarajuih sadraja.
Rad na terenu (u umi, parku, livadi/travnjaku, uz obalu tekuice, bare i mora ovisno od lokacije i
mogunosti kole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i ekologije.
Koritenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade
gradiva vezanog za citologiju, sistematiku i to u granicama materijalnih mogunosti kole i uzrasta
uenika.
97
Uenicima treba redovno davati domae zadatke vodei rauna da budu primjereni
raspoloivom vremenu koje mogu odvojiti za predmet Biologiju u kompleksu ostalih zastupljenih
predmeta u Nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada nastavnih
sredstava, sakupljanje svjeeg biljnog i ivotinjskog materijala kao i njegovog prepariranja,
posmatranje ponaanja ivotinja, izvoenje ogleda, sakupljanje i biljeenje podataka u toku
ogleda i njegovog ishoda, gajenje biljaka i ivotinja, posmatranje TV obrazovnih emisija i
informacija steenih preko interneta.
Frontalni oblik rada treba to ee zamjenjivati radom u grupama, u parovima i
individualiziranim radom. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju
sposobnosti uenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate.
Za nastavu Biologije neophodna je specijalizirana uionica (kabinet) koja nee biti
okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj e nastavnik
pripremati nastavu. kolski namjetaj (klupe i stolice) treba biti prilagoen za premjetanje, tj. za
organiziranje razliitih oblika rada. Takoer, ova uionica treba da bude opremljena sa: modelima,
suhim i mokrim preparatima, mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju,
zidnim slikama, ali isto tako i svim audio-vizuelnim pomagalima i sredstvima. Na vie mjesta treba
da budu instalirani mokri vorovi i izvodi elektrine struje. Neophodna je i internet konekcija.
Takoer, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju ivog kutka, a na bar
jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera, izloaka koje pripremaju
nastavnik i uenici. Ukoliko kola ima iri zeleni pojas u svom okruenju, nastavnik moe zajedno s
uenicima organizirati i odravati kolski vrt. Rad u vrtu omoguit e dobre odgojne i obrazovne
vrijednosti, ponekad i skromne ekonomske uinke. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle
adekvatna zamjena moe biti cvijetnjak ili dio dvorinog prostora uz kolsku zgradu.
CILJ PREDMETA
Cilj nastave Biologije jeste da uenicima obezbijedi stjecanje osnovnih znanja, vjetina,
sposobnosti, navika i stavova o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i
prakse, iji su sadraji neophodni za razumijevanje biolokih pojava, procesa i zakonitosti o
prirodi, te da doprinese razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu i senzibilnog odnosa
prema prirodi i njenom naslijeu. Takoer, uenike treba senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa
prema prirodi, posebno prema prirodnom naslijeu Bosne i Hercegovine.
ZADACI PREDMETA
Pruanje osnovnih znanja, vjetina, sposobnosti i stavova o grai i funkciji ivih bia,
karakteristikama pojedinih grupa biljaka i ivotinja, njihovoj filogeniji i znaaju.
Shvatanje toka fiziolokih pojava i procesa u biljnom, ivotinjskom i ljudskom organizmu.
Upoznavanje razliitih ekosistema i odnosa meu njima, odnosno meuzavisnosti ivih i
neivih sistema, kruenja materije i protjecanja energije u njima.
Upoznavanje najvanijih izvora, vrsta i posljedica zagaivanja zraka, zemljita, vode, s
mjerama njihove zatite i unapreivanja.
Razvijanje ekoloke kulture, svijesti i odgovornog odnosa prema prirodi, njenom
naslijeu i ivotnoj sredini.
Upoznavanje organske evolucije kao objektivne realnosti koja se stalno odvija kroz
procese nasljeivanja, promjenjivosti, prirodne selekcije i drugih faktora.
98
Uoavanje jedinstva ivih i neivih sistema, te prilagoavanje organizma stalno

promjenjivim uvjetima ivotne sredine.
Upoznavanje razvojnog puta ljudske vrste, to e omoguiti uenicima da pravilno
shvate prirodno porijeklo ovjeka.
Pruanje znanja koja doprinose odravanju i unapreenju zdravlja ovjeka u borbi protiv
svih vrsta ovisnosti.
Shvatanje polnosti kao sastavnog dijela ivota ovjeka, te razumijevanje humanih
odnosa prema polovima.
Savladavanje odabranih naunih metoda, posmatranja i eksperimenata, te tehnika
rukovanja odgovarajuim aparatima i priborima koji se koriste u samostalnim radovima.
NAZIV PREDMETA: BIOLOGIJA
RAZRED: VI
BROJ SATI: SEDMINO: 2 , GODINJE: 70
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
UVOD
PROGRAMSKI SADRAJI
II
CITOLOGIJA
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
Biologija nauka o ivotu i

ivim biima
Podjela biologije prema
predmetu i problemu
izuavanja, znaaj biologije
Povezanost i ovisnost ive i
neive prirode i zajednike
osobine ivih bia
Uenici e znati osnovne pojmove

iz biologije, ta prouava biologija,
te njenu podjelu po predmetu i
problemu prouavanja;
moi e uoiti zaaj biologije;
stei e znanja o osnovnim
karakteristikama ivih bia,
povezanosti ive i neive prirode,
kruenju tvari u prirodi i protoku
energije, ulogu proizvoaa,
potroaa i razaraa u prirodi;
Biljna stanica/elija,
osnovna jedinica grae
organizma; Dioba elije
Upoznavanje uenika sa
lupom, mikroskopom i
ostalim priborom u
kabinetu Biologije
Posmatranje elija pokoice
luka pod mikroskopom
Tkivo: graa i funkcija,
organ, organizam;
Jednoelijski i vieelijski
organizmi
znat e objasniti pojam citologija,

uoiti oblik i veliinu
elije/stanice, nabrojati dijelove
elije, prepoznati pojmove: elijski
zid, elijska opna/membrana,
citoplazma, jedro i organele u
eliji;
stei e znanja o rukovanju sa
osnovnim laboratorijskim
priborom i mikroskopom, sami e
napraviti preparat i
mikroskopirati, na osnovu
mikroskopskog posmatranja
upoznati oblik i veliinu elije,
nacrtati i oznaiti dijelove biljne
elije;
znat e razliku izmeu
jednoelijskih i vieelijskih
organizama, objasniti pojam i
grau tkiva, organa i sistema
organa, shvatiti povezanost svih
sistema organa u organizamu;
99
III
GRAA I
FUNKCIJA
BILJAKA
Posmatranje biljke cvjetnice

Sjemenka
Graa sjemenke
dvosupnica/dikotila i
jednosupnica/monokotila;
Klijanje sjemenke: uvjeti
klijanja, voda, zrak, toplota,
klijavost
Korijen
Graa i funkcija korijena;
Difuzija, osmoza, korijenov
pritisak; Ogled rastenja
korijena; Vegetativno
razmnoavanje korijenom
Izdanak
Nadzemni i podzemni
izdanak; Stablo: graa i
funkcija stabla; Drvenasto
i zeljasto stablo; Preobraaj,
kapilarnost; Vegetativno
razmnoavanje podzemnim
izdankom
List
Vanjska i unutranja graa,
funkcija; Vegetativno
razmnoavanje listom;
Laboratorijska vjeba:
mikroskopiranje unutranje
grae lista; Postavljanje
eksperimenata
vegetativnog
razmnoavanja; ivotni
procesi u listu: fotosinteza,
disanje, transpiracija
Cvijet i cvast
Graa i funkcija cvijeta i
cvasti; Opraivanje i
oplodnja; Plod i sjemenka,
raznovrsnost plodova i
sjemenki
100
upoznat e organe koji izgrauju

biljku cvjetnicu;
uoit e i protumaiti razlike
izmeu sjemenke jednosupnica i
dvosupnica, nauiti ta je
bubrenje, objasniti klijanje,
navesti i dokazati uvjete klijanja,
prepoznati povoljan poloaj klice
u sjemenci, imenovati dijelove
klice;
znat e opisati grau korijena,
prepoznati oblike korijena i uoiti
njegov rast, izdvojiti uloge
korijena, objasniti ulogu
korijenovih dlaica, objasniti
vanost difuzije i osmoze za ivot
biljke, upoznati se sa pojmom
vegetativno razmnoavanje te
nauiti postupak vegetativnog
razmnoavanja korijenom;
znat e odrediti ta je izdanak,
imenovati i razlikovati vrste
izdanaka zeljasti i drvenasti,
razlikovati i imenovati podzemne
izdanke, odrediti ulogu
podzemnih izdanaka, upoznati
grau pupoljka i razlikovati vrste
pupoljaka, upoznati vegetativno
razmnoavanje podzemnim
izdankom;
znat e objasniti grau stabla,
odrediti ulogu stabla, upoznati
oblike preobraenog stabla, istai
vanost kapilarnosti, objasniti
pojavu uzlaznog toka vode u
biljci, upoznati mogunost
vegetativnog razmnoavanja
stablom ili dijelovima nadzemnog
izdanka;
znat e opisati vanjsku grau lista,
upoznati unutranju grau lista,
uoiti razliite oblike listova,
razlikovati proste i sloene listove,
uoiti preobraaje listova,
poznavati ulogu i znaaj listova;
shvatit e procese fotosinteze,
disanja i transpiracije;
znat e objasniti ulogu cvijeta,
opisati grau cvijeta, definirati
pojmove: pranik i tuak,
razlikovati jednospolne i
dvospolne cvjetove, objasniti
pojam i vrste cvasti, razlikovati
proces opraivanja od oplodnje,
upoznati razliite naine
24
opraivanja, uoiti i opisati

razliite prilagodbe cvjetova u
nainu opraivanja, opisati grau
ploda i njegovu ulogu u ivotu
biljke, razlikovati vrste plodova,
opisati naine rasprostiranja
sjemena;
IV
BIOSISTEMATI
KA BILJAKA
Bioloka raznolikost i uzroci

bioloke raznolikosti; Pojam
biosistematika; Karl Line;
Binarna nomenklatura; Na
primjeru jedne biljke
objasniti biosistematske
kategorije, vrsta, rod,
porodica, red, klasa,
odjeljak i carstvo
Organizmi neelijske grae
Virusi na granici ivota:
karakteristike grae virusa,
viroze, medicinski i
ekonomski znaaj virusa
Organizmi ije elije nemaju
pravo jedro prokarioti
Bakterije i modrozelene
alge; Karakteristike grae,
razmnoavanje, podjela i
znaaj; Bakterije izazivai
bolesti i koritenje bakterija
u ratnim uvjetima kao
biolokih agensa
Organizmi ije elije imaju
pravo jedro eukarioti
Alge: graa, razmnoavanje,
rasprostranjenost, podjela i
znaaj; Od biara do
volvoksa; Posmatranje algi
mikroskopom
Gljive i liajevi: graa,
razmnoavanje i razvoj,
rasprostranjenost, podjela i
znaaj
Stablaice mahovine: graa,
rasprostranjenost i
najvanije grupe mahovina
Papratnjae: graa,
podjela i porijeklo, znaaj,
izumrle papratnjae
Sjemenjae: osnovne
karakteristike, podjela;
Golosjemenjae: graa,
razmnoavanje, znaaj i
podjela, prelaz na kopno
Skrivenosjemenjae/kritosje
101
shvatit e pojam bioloka

raznolikost i uzroke bioloke
raznolikosti, definirati pojam
biosistematika, upoznati se sa
radom Karla Linea binarnom
nomenklaturom, upoznati nain
kako biljke dobijaju imena,
poznavati osnovne sistematske
kategorije;
znat e da su virusi najmanje
estice ivih bia koji nemaju
elijsku grau, opisati grau
virusa, razlikovati osobine virusa
koje ih povezuju sa ivom i
neivom prirodom, nabrojati
poznatija virusna oboljenja,
razumjeti zato se virusi teko
lijee, navesti naine zatite od
virusa, upoznati tetnost i korist
virusa za ovjeka;
shvatit e znaenje pojmova
prokarioti i eukarioti, odrediti
osnovne grupe prokariota i
eukariota, opisati grau bakterija,
objasniti razmnoavanje bakterija,
opisati razliite oblike bakterija,
definirati pojmove: saprofiti,
paraziti i simbionti, upoznati
znaaj i tetnost bakterija;
prepoznat e modrozelene alge
kao najsloenije prokariote, vrlo
otporne autotrofne organizme,
upoznati oblike modrozelenih algi
i nain razmnoavanja, objasniti
njihov znaaj;
znat e grau eukariotskih
organizama, upoznat e i opisati
grau algi, razlikovati
jednoelijske i vieelijske alge,
objasniti razmnoavanje algi,
izvriti podjelu algi, upoznati
znaaj i porijeklo algi;
shvatit e da gljive ine posebno
carstvo zbog svojih osobina koje
se razlikuju od biljaka, znat e
opisati grau i razmnoavanje
gljiva, istai da su gljive
heterotrofni organizmi, shvatiti
35
menjae ope odlike;

Podjela skrivenosjemenjaa
na dvosupnice i
jednosupnice
Dvosupnice; Porodice ljutia
i rua, ope karakteristike
porodica, predstavnici,
znaajne vrste u ishrani;
Voarstvo
Porodice leptirnjaa i
usnatica ope karakteristike
porodice, predstavnici i
znaaj vrsta u lijeenju i
ishrani
Porodice krstaica i
glavoika, opa
karakteristika porodice,
predstavnici i znaaj u
ishrani; Laboratorijska
vjeba: odreivanje
dvosupnica prema kljuu
Jednosupnice porodice
ljiljana i trava, ope
karakteristike porodice,
predstavnici, znaaj u
ishrani
Kratak pregled razvoja
biljnog svijeta
Znaaj biljaka
102
vanost otkria antibiotika i

njihovo dejstvo, komparirati
parazitske i saprofitske gljive,
upoznati pravila branja gljiva,
nabrojati koristi i tete od gljiva;
znat e opisati liajeve kao
simbiotske organizme, opisati
grau i izgled liaja, navesti
mjesta rasprostiranja, spoznati da
su pioniri najnegostoljubljivijih
predjela i indikatori istog zraka;
razumjet e pojam stablaice ili
kormofite, opisati mahovine kao
najjednostavnije kormofite,
upoznati grau, razmnoavanje,
podjelu mahovina, znaaj i
porijeklo mahovina;
znat e objasniti prijelaz biljaka na
kopno, objasniti grau tijela i
razvojni ciklus paprati, prepoznati
i imenovati osnovne skupine
papratnjaa, objasniti razvojni put
od algi do dananjih papratnjaa,
upoznati izumrle i ivue
papratnjae, istaknuti znaaj;
shvatit e znaaj grae
sjemenjaa, vanost pojave cvijeta
i sjemenke u evoluciji biljaka,
opisati grau, odlike i
razmnoavanje golosjemenjaa,
poznavati glavne skupine i
predstavnike, njihovu
rasprostranjenost i prilagoenost
na uvjete ivota, razlikovati
predstavnike etinara;
spoznat e da su
skrivenosjemenjae najrazvijenije
i najrasprostranjenije biljke naeg
doba, shvatiti da je kod
skrivenosjemenjaa dolo do
zatite sjemenog zametka i
djelotvornijeg prenoenja polena
evolutivni napredak, razumjeti
da samo skrivenosjemenjae
posjeduju cvijet i plod, razlikovati
jednosupnice od dvosupnica,
uoiti porijeklo
skrivenosjemenjaa;
stei e znanja o
rasprostranjenosti porodica ljutia
i rua, upoznati se s pojmom
cvjetna formula i cvjetni dijagram,
upoznati karakteristike grae
cvijeta, znati nabrojati i
prepoznati neke od vrsta iz
porodica ljutia i rua, istaknuti
znaaj biljaka ovih porodica;
znat e karakteristike grae

cvijeta i vrste plodova porodica
leptirnjaa i usnatica, znati
nabrojati i prepoznati neke od
vrsta iz porodica leptirnjaa i
usnatica, istaknuti znaaj biljaka
ovih porodica;
krstaica i glavoika, znati
nabrojati i prepoznati neke od
vrsta iz porodica krstaica i
glavoika, istaknuti znaaj biljaka
ovih porodica;
ljiljana i trava, znati nabrojati i
prepoznati neke od vrsta iz
porodica ljiljana i trava, istaknuti
znaaj biljaka ovih porodica;
uoit e naine koritenja biljaka,
istaknuti vrste koje mogu posluiti
za ishranu u vanrednim uvjetima.
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju programskih sadraja. Nastavnici imaju potpunu slobodu u planiranju i
uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena
potrebnog za daljnji rad. Takoer, nastavnici imaju i potpunu slobodu pri izboru nastavnih
metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa uzrastom i savremenim tendencijama u
metodici nastavnog rada, a to je odreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima
uenja.
Uvodni sat treba iskoristiti za upoznavanje uenika s Nastavnim planom i programom Biologije,
udbenikom, prirunicima i drugim tampanim materijalima koji e se koristiti u nastavi.
Neophodno je upoznati uenike sa njihovim obavezama i zadacima u realizaciji planiranih
sadraja.
Prilikom obrade nastavnih sadraja u VI razredu posebnu panu treba usmjeriti na eliju/stanicu.
Svoja znanja uenici e upotpuniti izradom modela elije, te mikroskopiranjem elije i tkiva.
Poseban znaaj u razumijevanju fiziolokih procesa u biljkama pruit e laboratorijske vjebe. Pri
upoznavanju biosistematike biljaka, uenike treba upoznati sa osnovnim biosistematskim
kategorijama i njihovom hijerarhijom. Upoznavanje biljaka treba zasnivati na posmatranju
prirodnog i herbariziranog materijala, te na upoznavanju i odreivanju pomou didaktikih
kljueva za grupu biljaka. Posebnu panju treba posvetiti biljci kao jedinom proizvoau hrane i
kiseonika na planeti Zemlji i potrebama njihove zatite. Upoznati uenike sa koritenjem divljih
samoniklih biljaka u ishrani i lijeenju u vanrednim uvjetima ivota.
S ciljem provjere znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu odgovarajuih nizova
zadataka objektivnog tipa, u kojima treba da su zastupljeni raznovrsni zadaci (tip dosjeanja, tip
dvolanog izbora, tip vielanog izbora, tip dopunjavanja, tip sreivanja, slikovna forma).
103

Da bi se postigli ciljevi nastave, pri obradi nastavnih sadraja treba to vie ukljuivati
uenike u aktivno sudjelovanje u stjecanju znanja, kroz individualan rad, rad u parovima te grupni
rad. S tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovnim biolokim zakonitostima i osposobiti ih za
primjenu steenih znanja; razvijati im zanimanje za opaanje i istraivanje pojava u prirodi;
dozvoliti im da samostalno izvode jednostavne eksperimente s ciljem dokazivanja tvrdnji; razvijati
im svijest o ouvanju prirode, kao i elju za samostalnim istraivanjem, uenjem i proirivanjem
znanja iz biologije; poticati ih da koriste raunar, jer e rado potraiti potrebne sadraje na
internetu; poticati ih da iznesu zanimljive podatke u obliku referata ili kratkih Power Point
prezentacija, jer uenici rado eksperimentiraju; upoznati ih sa zahtjevima promjenjivoga svijeta,
to zahtijeva sposobnosti samostalnog uenja i samostalnog rjeavanja problema, trajno razvijene
intelektualne osjeaje, te sposobnost za ostvarivanje humanih meuljudskih odnosa; razvijati im
svijest o vrijednostima znanja i uenja kao individualnog i drutvenog dobra; upoznati ih sa
individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima, sadrajima i nainima zdravog ivljenja,
naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog razumijevanja.
RAZRED: VII
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
UVOD,
GRAA I
FUNKCIJA
IVOTINJSKOG
ORGANIZMA
PROGRAMSKI SADRAJI
Uvod cilj nastave Biologije
Graa i funkcija ivotinjskih
organizama: elija/stanica,
tkivo, organ, sistem organa,
organizam
Graa ivotinjske
elije/stanice
Diobe ivotinjske elije:
mitoza i mejoza, haploidan i
diploidan broj hromosoma
ivotinjska tkiva: epitelno,
potporno, miino, nervno
104
OBRAZOVNI ISHODI
Uenici e znati da je biologija
fundamentalna prirodna
nauka/znanost o ivotu koja
ukljuuje niz disciplina;
znat e grau ivotinjskih
organizama prema nivoima
tjelesne organizacije od nivoa
elije/stanice do organizma;
razumjet e pojmove: tkivo,
organ, sistem/sustav organa,
organizam;
stei e detaljnija znanja o
ivotinjskoj eliji, upoznati
specifinosti grae ivotinjske
elije u usporedbi sa biljnom
elijom, znati funkcije
pojedinih organela;
shvatit e da se rast
organizma zasniva na rastu i
razmnoavanju elija;
znat e navesti da se mitoza
odvija kroz nekoliko faza i
moi e objasniti bitne pojave
u svakoj od njih;
znat e da se tjelesne elije
BROJ
SATI
7
dijele mitozom a da polne

elije nastaju putem mejoze i
razlikovat e pojmove
haploidan i diploidan broj
hromosoma;
znat e objasniti zato
novonastale elije imaju isti
broj hromosoma kao majkaelija;
uoit e da se kod razvoja
spolnih elija broj hromosoma
prepolovi;
stei e znanja o vrstama
ivotinjskih tkiva, njihovoj
podjeli, ulogama i grai;
II
GRAA I
FUNKCIJA
IVOTINJSKIH
ORGANA I
SISTEMA
ORGANA
Sistemi organa
Koni sistem organa, potporni
sistem, kretanje ivotinja,
probavni sistem i prehrana,
sistem organa za disanje,
sistem organa za cirkulaciju
tjelesnih tenosti, sistem
organa za izluivanje,
nervni/ivani sistem, ula ili
osjetila, razmnoavanje
105
shvatit e ulogu tjelesnih

omotaa i razlikovat e grau
tjelesnih omotaa
jednoelijskih ivotinja,
vieelijskih beskimenjaka i
kimenjaka;
znat e opisati grau koe
kimenjaka i njene uloge, te
imenovati i objasniti ulogu
ronatih tvorevina koe;
znat e objasniti ulogu
potpornog sistema, tipove
skeleta beskimenjaka i grau
skeleta kimenjaka (osovinski
skelet i skelet udova);
uoit e razliite naine
kretanja beskimenjaka i
kimenjaka u vodi i zranoj
sredini, te e znati objasniti
prilagodbe koje omoguuju
kretanje ivotinja u ivotnoj
sredini;
znat e pojam probave i ulogu
hranjivih tvari u organizmu;
znat e oznaiti tipove
probave: unutarelijski,
prijelazni i vanelijski tip te
objasniti karakteristike
pojedinih tipova probave;
uoit e nastanak i
uslonjavanje probavila te
znati objasniti grau
probavnog sistema
13
106
kimenjaka i prilagodbe s
obzirom na tip prehrane;
shvatit e ta je disanje, znat
e objasniti elijsko,
unutranje i spoljanje
disanje;
uoit e povezanost sistema
za cirkulaciju sa sistemom
organa za disanjete e shvatiti
proces razmjene gasova;
znat e imenovati naine
disanja pojedinih skupina
beskimenjaka i kimenjaka i
opisati disanje riba,
vodozemaca, ptica i sisara;
uoit e razliku izmeu
otvorenog i zatvorenog
krvotoka te razliku izmeu
tipova tjelesnih tenosti:
hidrolimfe, hemolimfe, krvi i
limfe;
znat e da imenuju dijelove
krvotoka kimenjaka i
razlikovati uloge velikog i
malog krvotoka;
uoit e uslonjavanje grae
srca kod razliitih skupina
kimenjaka te s
uslonjavanjem grae srca
povezati i pojmove
hladnokrvnosti i toplokrvnosti;
shvatit e pojam i ulogu
izluivanja te imenovati tipove
organa za izluivanje;
znat e objasniti nain
funkcioniranja pojedinih
tipova organa za izluivanje,
grau sistema za izluivanje
kimenjaka, grau i
funkcioniranje bubrega;
znat e objasniti ulogu ula i
ivanog/nervnog sistema;
shvatit e razliku pojmova
dra i nadraaj;
znat e da se centralni nervni
sistem dijeli na vrpasti,
ganglijski i cjevasti nervni
sistem te e shvatiti osnovne
karakteristike grae pojedinih
III
SISTEMATIKA
IVOTINJA I
PONAANJE
IVOTINJA
Klasifikacija ivotinjskog
carstva od praivotinja preko
niza grupa ahordata: spuve,
dupljari, pljosnate
gliste/pljosnati crvi, valjkaste
gliste/obli crvi, lankovite
gliste/prstenasti crvi,
zglavkari, insekti, mekuci i
bodljokoci/bodljari
Hordati/svitkovci: osnovne
karakteristike prisustvo
unutranjeg osovinskog
skeleta, podjela i znaaj,
107
tipova nervnog sistema uz

njihov opis na primjerima
ivotinja (pljosnati crvi
vrpasti; kina glista
ganglijsko ljestviasti; kukci
sloeniji tip ganglijskoljestviastog nervnog
sistema);
uoit e da je cjevasti nervni
sistem kimenjaka najsloenije
grae;
znat e objasniti ulogu i grau
ula te podijelu ula na
mehanika, hemijska i
svjetlosna ula;
znat e objasniti ulogu i
funkcioniranje bone linije
riba, imenovati hemijska ula,
ulo mirisa i okusa, te shvatiti
vanost ovih ula;
shavatit e ulogu
razmnoavanja i znati da se
ivotinje mogu razmnoavati
bespolno i spolno;
znat e objasniti tipove
bespolnog razmnoavanja
(dioba, pupljenje,
razmnoavanje sporama,
regeneracija, partenogeneza);
znat e da se neke ivotinje
mogu razmnoavati i smjenom
generacija;
znat e opisati i razlikovati
potpuni i nepotpuni
preobraaj;
znat e da iskazuju svoje

sposobnosti posmatranja i
uoavanja spoljanje i ope
unutranje grae ivotinja
koja se temelji na
filogenatikim odnosima te
znaaju sistematike za druge
bioloke discipline;
stei e znanja o skupini
praivotinja i o osnovnim
obiljejima predstavnika svake
skupine;
znat e koje zarazne bolesti
50
bezlubnjaci/kopljae
Kimenjaci/kraljenjaci: ope
morfoloko-anatomske
karakteristike,
kolouste/krunouste, glavne
odlike i znaaj
Ribe: ope osobine, graa i
razmnoavanje,
rasprostranjenost, glavne
grupe; Znaaj u ishrani;
Etologija riba
Vodozemci: prijelaz na ivot u
zranu ivotnu sredinu
(kopno); Graa tijela,
razmnoavanje i razvoj;
Glavne grupe i znaaj
Gmizavci/gmazovi:
prilagoenost
zranoj/vazdunoj sredini;
Ope osobine grae i
razmnoavanja; Sistematske
grupe; Izumrli gmizavci
Ptice: ope odlike grae i
razmnoavanja,
rasprostranjenost, najvanije
grupe ptica
Seoba ptica; Polni dimorfizam
i briga o potomstvu
Sisari/sisavci: Ope odlike i
raznovrsnost sisara; Vanije
grupe sisara; Porijeklo i znaaj
(stoarstvo, lovna divlja);
Polni/spolni dimorfizam i
briga/skrb o potomstvu
Kratak pregled filogenetskog
razvoja ivotinjskog svijeta
Znaaj ivotinja za ovjeka;
Jestive ivotinje vodene i
zrane sredine; Koritenje u
ishrani u vanrednim uvjetima
108
mogu biti izazvane

protozoama nain zatite i
lijeenja;
znat e osnovne teorije o
nastanku vieelijskih
organizama;
stei e znanja o spuvama
kao najjednostavnijim
vieelijskim organizmima;
znat e grau, nain ivota i
podjelu spuvi;
uoit e pojavu prvih tkiva i
zranu simetriju tijela;
znat e gdje ive arnjaci,
razlikovat e sjedee oblike
polipe i pokretne meduze, te
njihovu grau i klasifikaciju;
znat e navesti stanite, nain
ivota, simetriju tijela i podjelu
pljosnatih crva;
znat e opisati grau virnjaka,
razvoj probavila, nervnog
sistema i organe za izluivanje;
shvatit e ivotne cikluse
parazitskih oblika metilja i
trakavica;
znat e osnovne karakteristike
grae tijela oblih crva (vanjska
graa, probavilo, nervni
sistem), razmnoavanje,
podjelu i predstavnike
skupine;
znat e kako izbjei zarazu
parazitskim oblim glistama;
znat e podjelu lankovitih
glista, unutranju i spoljanju
grau kine gliste, evolucijski
napredak u grai tijela,
razmnoavanje kine gliste i
predstavnike;
znat e osnovne
karakteristike, plan tjelesne
grae, raznovrsnost i podjelu
zglavkara;
prepoznat e specifinosti
rakova, pauka i stonoga;
shvatit e da su insekti
najbrojnija ivotinjska skupina,
znati njihove osnovne
109
karakteristike spoljanje i
unutranje grae, nain
razmnoavanja, razvoj
potpuni i nepotpuni
preobraaj;
uoit e razliite skupine
mekuaca: pueve, koljke i
glavonoce;
znat e opisati osnovne
karakteristike mekuaca;
znat e navesti podjelu
bodljokoaca, osnovne odlike
grae (skelet, prehrana i
probava, nervni sistem,
disanje i razmnoavanje);
znat e najbitniju i
najznaajniju karakteristiku
hordata prisustvo
unutranjeg osovinskog
skeleta;
uoit e kako pojava svitka
evolucijski povezuje sve
kimenjake;
znat e podjelu kimenjaka, te
karakteristike i podjelu
skupine kolousta;
uoit e prilagodbe
organizama na ivot u vodi:
oblik tijela, krge, peraja,
plivai mjehur;
znat e opisati grau,
razmnoavanje, podjelu i
znaaj riba;
shvatit e znaaj resoperki i
dvodihalica za evolutivni
razvoj kopnenih organizama;
shvatit e uvjete koji su morali
biti ispunjeni da bi ivot iz
vode preao na kopno;
znat eosnovne karakteristike
vodozemaca, njihove
predstavnike, razvoj i znaaj;
znat e da su gmizavci
evolucijski prvi pravi kopneni
kimenjaci, njihove prilagodbe
na ivot na kopnu, postupak
prve pomoi u sluaju ugriza
otrovnice, karakteristike cijele
skupine gmizavaca,
predstavnike skupina i izumrle

gmazove;
uoit e zato su upravo ptice
za razliku od svih drugih
ivotinja najbolji letai;
znat e opisati vanjsku i
unutranju grau ptica,
razmnoavanje, podjelu,
razloge i naine seobe ptica,
ugroene vrste i zatiene
ptice;
znat e glavna obiljeja sisara
po kojima se razlikuju od svih
drugih ivotinja, a to su dlaka i
prehrana mladunadi
mlijekom;
znat e podjelu sisara,
karakteristike kljunara,
torbara i viih sisara;
proirit e znanje o sistematici
ivotinja na osnovu pregleda
filogenetskog razvoja
ivotinjskog svijeta;
znat e odreeni broj vrsta
divljih ivotinja koje se mogu
koristiti u ishrani, posebno u
vanrednim uvjetima ivota
(elementarne nepogode i
rat).
OPE NAPOMENE
uenja.
Uvodni sat treba iskoristiti za upoznavanje uenika s Nastavnim planom i programom
Biologije, udbenikom, prirunicima i drugim tampanim materijalima koji e se koristiti u nastavi.
Neophodno je upoznati uenike sa njihovim obavezama i zadacima u realizaciji planiranih
sadraja.
U VII razredu elija se izuava na viem nivou, uenici se upoznaju i sa mitozom i sa
mejozom. Pored ovih pojmova treba da razlikuju pojam haploidan i diploidan broj hromosoma.
Neophodno je uoiti slinosti i razlike biljne i ivotinjske elije i jedinstvo ivog svijeta u elijskoj
grai. Kroz sadraje biosistematike ivotinja potrebno je obraditi najvanije grupe, od praivotinja
do sisara, istiui znaaj pojedinih grupa za ovjeka. Kod pregleda filogenije ivog svijeta, pored
110
uslonjavanja grae i prelaska iz vodene u zranu sredinu, panju treba usmjeriti na prijelazne
oblike, te na prilagoenosti organizama sredini u kojoj ive. Kvalitetnijoj realizaciji doprinijet e
koritenje raznovrsnog prirodnog materijala (konzervirani materijal), izvoenje laboratorijskih
vjebi, koritenje didaktikih kljueva, videosnimci, transparentne folije, zidne slike, literatura itd.
Za provjeravanje znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu odgovarajuih
nizova zadataka objektivnog tipa, u kojima treba da su zastupljeni raznovrsni zadaci (tip
dosjeanja, tip dvolanog izbora, tip vielanog izbora, tip nadopunjavanja, tip sreivanja, slikovna
forma).
RAZRED: VIII
BROJ SATI: SEDMINO: 2, GODINJE: 70
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
UVOD U
EKOLOGIJU
PROGRAMSKI SADRAJI
Ekologija nauka o
odnosima ivih bia i
njihovih zajednica i ivotne
sredine/okolia
Ekoloki faktori i njihov
utjecaj; Stanite (biotop),
ivotna zajednica
(biocenoza) i ekosistem
Zrak/vazduh i voda kao
ivotne sredine; Znaaj
ekologije
111
OBRAZOVNI ISHODI
Uenici e znati da je ekologija
nauka o odnosima ivih bia i
njihovih zajednica i ivotne
sredine/okolia;
shvatit e pojmove: biotop
(stanite), ivotna zajednica
(biocenoza) i
ekosistem/ekosustav;
znat e da na iva bia utjee
kompleks ekolokih faktora te da
postoje samo dvije ivotne
sredine: zrana i vodena;
stei e predodbu o znaaju
ekologije kao bioloke discipline,
posebno u praktinom pogledu;
BROJ
SATI
7
II
EKOSISTEMI
VAZDUNE
SREDINE
Listopadna/liarska uma;
ivotna zajednica ume:
pojam ume, raspored uma
u odnosu na nadmorsku
visinu i geografsku irinu
Spratovnost/slojevitost
ume (nadzemna i
podzemna); Biljne i
ivotinjske vrste listopadnih i
etinarskih uma
Lanci ishrane, trofika
piramida, bioloka ravnotea
Ekosistem/ekosustav ume:
mikroklima ume, kruenje
tvari i protjecanje energije u
umi, sezonske promjene u
umi
Znaaj ume za ovjeka
Utjecaj ovjeka na ume:
uvanje, podizanje i zatita
uma
Kr: nastanak, uvjeti ivota,
krka uma, kamenjare
Livada: vrste i nastanak;
Biljni i ivotinjski svijet livada
112
znat e da je uma najsloeniji tip

ekosistema, da postoje razliiti
tipovi uma, te da postoji
zakonitost u rasporedu uma s
obzirom na nadmorsku visinu i
geografsku irinu;
znat e da su organizmi u umi
rasporeeni po
spratovima/slojevima (nadzemna
i podzemna spratovnost), te da u
umi dominira sprat drvea;
prepoznat e biljne vrste koje
izgrauju sprat visokog drvea u
razliitim tipovima listopadnih
uma: hrast kitnjak, obini grab,
hrast medunac, divlja trenja,
gorski javor, lipa, pitomi kesten,
bukva, a u etinarskim umama:
bor, jela, smra;
prepoznat e vrste iz sprata
grmova: lijeska, glog, drijen
zova/bazga, divlja rua...;
prepoznat e vrste iz sprata
zeljastih biljaka: jagorevina,
procjepak, visibaba, podljesak,
umarica, ljubiica, velebilje,
lazarkinja, medvjei luk...;
prepoznat e vrste iz prizemnog
sprata: slatka paprat, jelenak,
navala, vlasak, te vrste jestivih
(vrganj, sunanica, rujnica...) i
otrovnih (muhara, ludara,
bljuvara...) gljiva;
znat e da u umi u svakom
spratu, ive brojne vrste ivotinja
koje se hrane na razliite naine:
biljojedi, mesojedi i svatojedi;
prepoznat e vrste ivotinja u
umi: gubara, jelenaka,
potkornjaka, velikog djetlia,
jastreba kokoara, sovu, kreju,
krstokljuna, vjevericu, kunu
zlaticu, umskog mia, lisicu, srnu,
medvjeda, divlju svinju;
shvatit e povezanost organizama
ume preko lanaca
ishrane/hranidbenih lanaca;
shvatit e odnose broja i mase
28
113
pojedinih lanova lanaca ishrane

koji se predstavljaju piramidom;
znat e da u umi postoji
ravnotea u broju jedinki koje su
vezane procesom ishrane;
znat e da je umska stelja
poseban sloj koji ine izumrli
dijelovi biljaka i ivotinja, te da su
u stelji vrlo naglaeni procesi
razlaganja putem razaraa
(bakterije i gljive);
znat e da u stelji ive ivotinjske
vrste: stonoge, mokrice, pauci,
larve insekata, sljepii;
znat e da ekosistem ume
predstavlja jedinstvo ive
(biocenoza) i neive (biotop)
prirode;
stei e znanja da u biocenozi
postoje tri grupe organizama:
proizvoai, potroai i razarai i
kakva je uloga svake grupe u
ekosistemu;
znat e da u umi vlada klima
(mikroklima) koja se razlikuje od
one izvan ume;
moi e uoiti glavne razlike
izmeu listopadne i etinarske
ume, posebno tokom promjena
godinjih doba;
shvatit e da je uma izvor drvne
mase viestruko korisne za
ovjeka (u proizvodnji papira,
raznih hemikalija, ogrjev itd.);
znat e da je uma izvor hrane,
lijekova biljnog i ivotinjskog
porijekla, izvor zdravlja (ist zrak
bogat kisikom);
razumjet e da uma slui za
rekreaciji ovjeka, da spreava
eroziju tla, smanjuje buku, kupi
prainu;
uoit e pozitivan i negativan
utjecaj ovjeka na umu, te
navesti primjere za svaki vid
utjecaja: pozitivan:
poumljavanje, racionalno
koritenje, uzgoj lovne divljai,
hranjenje divljai tokom zime i
III
EKOSISTEMI
VODENE
SREDINE
Osobine vode kao ivotne

sredine
Tekuice: osobine vode,
organizmi uz obalu tekuice,
planinski potoci, rijeke, lanci
ishrane u tekuici
Bara ili jezero
More
114
negativno: gola sjea, izazivanje

poara, pretjeran izlov divljai,
sakupljanje gljiva, ljekovitih
biljaka;
znat e da je kr nastao nakon to
je ovjek unitio ume radi
dobivanja graevinskog materijala
i poljoprivrednih povrina;
znat e da u kru ivi specifian
biljni i ivotinjski svijet te e znati
navesti neke predstavnike (biljke:
draa, vrijesak, smilje, bjeluina,
ivotinje: guteri, zmije, jarebica
kamenjarka);
znat e pojam i podjelu livada s
obzirom na koliinu vode u tlu;
znat e da ovjek stvara livade
sjeom ume, a odrava ih
kosidbom i ispaom stoke;
moi e navesti, prepoznati i
opisati niz livadnih vrsta biljaka:
livadarka, jeevica, mirisavka,
livadnu djetelinu, zvjezdan,
majina duica, maslaak i
ivotinjske vrste: skakavac,
bumbar i pela, kina glista,
poljski mi, krtica, prepelica,
poljska eva;
shvatit e povezanost pojedinih
vrsta livadne zajednice u
procesu ishrane (lanci ishrane);
znat e navesti hemijske i fizike

osobine vode (voda je prozirna
tekuina, dobro otapalo, ledi se
na 0C, a kljua na 100C,
proputa svjetlost do odreene
dubine, uestvuje u metabolikim
procesima organizama itd.);
znat e navesti i prepoznati
organizme uz obalu tekuice
(vrba, bijela topola, joha, siva
aplja, vodeni kos, vodomar);
shvatit e da su organizmi u
planinskom potoku prilagoeni na
hladnu i brzu vodu (vodene
mahovine, alge, rakuac, pu
kapica, tulari, vodeni cvijet
potona pastrmka);
28
znat e da je donji tok tekuice

(rijeke) sporiji, a voda dublja; Tu
ive: rijena koljka, tuka, grge,
som, aran, mrena itd.;
znat e objasniti nastanak bara,
karakteristike barskog stanita i
ivotne zajednice stajae vode;
moi e navesti i prepoznati biljne
vrste koje ive u dvije ivotne
sredine (rogoz, trska, sita), biljke s
plivajuim listovima (lokvanj,
lopo, soivica/lea) i one koje su
potopljene u vodi (hara,
mrijesnak, stolisnik i neke
planktonske);
prepoznat e potroae barske
biocenoze (hidra, vodeni pu,
gnjurac, kara, somi, barska
koljka i neke planktonske vrste);
znat e navesti i prepoznati
ivotinje dviju ivotnih sredina:
komarac, aba, barska kornjaa,
bjelouka;
znat e navesti primjere nekoliko
lanaca ishrane, objasniti kruenje
tvari i energije u bari i promjene u
ekosistemu bare tokom dueg
vremena;
znat e fizike i hemijske osobine
morske vode;
znat e kako su organizmi ivotne
zajednice mora rasporeeni u
horizontalnom i vertikalnom
smislu;
znat e navesti predstavnike
biljaka i ivotinja u podruju plime
i oseke, koje su stalno uronjene u
vodi, te planktonskih organizama i
onih koji su vezani za puinu
(gmizavci: morske kornjae, ribe:
srdela, skua, tunj, sisari: kitovi,
delfini);
znat e objasniti kruenje
materije i protok energije u
moru;
115
IV
ZATITA I
UNAPREIVAN
JE IVOTNE
SREDINE/
OKOLIA
Utjecaj ovjeka na prirodu

Zagaivanje/oneienje i
zatita zraka, vode i
zemljita/tla
Endemine i rijetke vrste
biljaka i ivotinja i njihova
zatita; Crvena knjiga;
Nacionalni parkovi, parkovi
prirode i spomenici prirode;
Pokreti za zatitu prirode
uoit e najvidljivije pozitivne i

negativne utjecaje ovjeka na
prirodu s posebnom panjom na
sve vee negativne utjecaje na
vodene i kopnene ekosisteme
(utjecaj industrije, otpadne vode,
unitavanje uma, brodske
havarije itd.);
stei e znanje o rijetkim i
endeminim vrstama flore i faune
Bosne i Hercegovine (Panieva
omorika, munika, bijelo zvonce,
prenjski karanfil, bosanski ljiljan,
mekousna pastrmka, pijurica,
bosanski argan itd.);
znat e navesti naine kako se
zatiuje bioraznolikost
(osnivanjem nacionalnih parkova,
parkova prirode i pokretima za
zatitu prirode);
znat e da u BiH postoje 3
nacionalna parka: Sutjeska,
Kozara i Una, te da je Crvena
knjiga je dokument sa popisom
ugroenih i rijetkih biljnih i
ivotinjskih vrsta.
10
OPE NAPOMENE
uenja.
Neophodno je upoznati uenike sa njihovim obavezama i zadacima u realizaciji nastavnih sadraja.
U VIII razredu, pri obradi ekosistema zrane sredine, nastavnik odabire onaj tip ume koji je
najblii koli (etinarska, listopadna, mjeovita, krka). Uenici e na izletu upoznati biotop ume,
ekoloke faktore (temperatura, svjetlost, vlanost) i spratovnost. Osim navedenog treba da uoe
trofike nivoe ishrane (proizvoai, potroai, razarai), te njihovu povezanost lancima ishrane.
Kod izbora vodenog ekosistema treba voditi rauna o mjestu kole i mogunostima realizacije
izleta. Pri obradi teme Zatita i unapreivanje ivotne sredine treba istai pozitivne i negativne
utjecaje ovjeka na okoli. U realizaciji programskih sadraja, pored predavanja, treba koristiti
ekskurzije i laboratorijske vjebe.
116
S ciljem provjere znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu odgovarajuih
forma).
RAZRED: IX
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
UVOD
GENETIKA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Ciljevi i zadaci nastave Biologije

u 9. razredu u vezi s
disciplinama: genetika,
evolucija i antropologija
Pojam genetike i njezin znaaj;
Pojam i znaaj biolokog
nasljeivanja
Hromosomi izgled i hemijska
graa hromosoma. Nukleinske
kiseline (DNK i RNK)
Genetika ifra prepisivanje i
prevoenje ifre
Geni pojam, hemijski sastav,
dominantni i recesivni geni,
homozigoti i heterozigoti,
genotip, fenotip
Nasljeivanje jednostavnih
osobina, Mendelovi zakoni
nasljeivanja
Promjenljivost organizama:
Uenici e znati da e najvie

vremena biti posveeno
uenju o ljudskom organizmu
s nizom dragocjenih poruka o
tome kako je on izgraen,
kako funkcionira te ta
svakodnevno treba
poduzimati za ouvanje svoga
i tueg zdravlja;
znat e da se genetika bavi
pojavama i zakonitostima
nasljeivanja, ali i
promjenljivosti u ivom
svijetu;
shvatit e da dostignua iz
genetike imaju primjenu u
raznim ljudskim
djelatnostima: poljoprivredi,
umarstvu, medicini,
sudstvu...;
117
BROJ
SATI
10
nasljedna i nenasljedna
promjenljivost
118
znat e da su roditelji i
potomci slini, jer spolne
elije roditelja sadravaju
nasljedni materijal sadran u
genima koji omoguava razvoj
slinih osobina u potomstvu ;
znat e da bioloko
nasljeivanje omoguava
ouvanje korisnih osobina u
datim uvjetima ivota iz
generacije u generaciju;
znat e da se nasljedni
materijal nalazi u
hromosomima, da postoje
elije sa diploidnim i
haploidnim brojem, da je broj
karakteristian za pojedine
vrste organizama, da su
hromosomi razliitog izgleda i
veliine, te da ih izgrauju
nukleinske kiseline;
znat e da je DNK dvostruki
lanac nukleotida s moi
udvajanja;
znat e opisati izgled
hromosoma za vrijeme diobe
elije;
znat e da se genetika ifra ili
kod nalazi u molekulama DNK
tj. u jedru;
shvatit e nain prepisivanja
ifre uz pomo molekula RNK,
te prevoenje jezika baza u
njima na jezik aminokiselina
koje se povezuju u molekule
bjelanevina sintetiziranih u
ribozomima;
znat e da su geni strukturne i
funkcionalne jedinice procesa
nasljeivanja i da se sastoje
od molekula DNK;
znat e sa svi geni elije ine
njen genotip;
Uenici e shvatiti da kod
organizama koji se spolno
razmnoavaju u genotipu
polovica gena potjee od oca,
a polovica od majke;
razumjet e da genotip u
119
sudjelovanju s faktorima
vanjske sredine omoguava
formiranje fenotipa;
znat e da se po nainu
djelovanja geni dijele na
dominantne i recesivne, a u
elijama mogu biti u
homozigotnom ili
heterozigotnom stanju;
razumjet e da je Mendel
svojim eksperimentima
utvrdio zakonito nasljeivanje
osobina;
znat e opisati oglede na
graku i zijevalici koje je
Mendel izvodio, a isto tako
objasniti rezultate ogleda;
znat e zakon uniformnosti
hibrida i zakon rastavljanja
osobina;
shvatit e da su potomci
organizama koji su nastali u
procesu spolnog
razmnoavanja slini
roditeljima, jer se geni
roditelja kombiniraju i to
predstavlja veliku zalihu
ukupne promjenljivosti ivih
bia;
znat e da su mutacije sasvim
nove osobine koje su
posljedica promjene u
rasporedu nukleotida u
molekulama DNK, te da mogu
zahvatiti cijele hromosome ili
pak njihove dijelove;
stei e znanja o primjerima
nasljednih bolesti kod
ovjeka: hemofilija,
daltonizam, mongoloidnost;
znat e da su uzroci mutacija
raznoliki: razliite hemijske
tvari, svjetlosno, atomsko
kozmiko zraenje i dr., kao i
to da su veina mutacija
tetne, a mali omjer korisnih
je vaan za evolutivni razvoj
ivog svijeta;
znat e da su modifikacije
nenasljedne promjene nastale

pod utjecajem faktora
okoline, a vane su za
opstanak individua u
promjenljivim uvjetima ivota
(dobivanje tamne boje koe
na suncu, poveanje broja
eritrocita tokom boravka na
planinama poveanje povrine
lista u sjeni itd.);
II
EVOLUCIJA
Uvod u organsku evoluciju;

Pojam i znaaj
Dokazi evolucije
Faktori evolucije, openito
Proces nastanka novih vrsta
(specijacija)
120
znat e da historijski razvoj

ivog svijeta prouava nauka
organska evolucija, odnosno
da ona sagledava razvoj ivog
svijeta kroz vrijeme i
objanjava nastanak novih
vrsta organizama;
znat e da je prvu teoriju
evolucije dao Lamark, a
Darvin je svojom teorijom
prirodne selekcije unaprijedio
spoznaju evolucije ivog
svijeta;
znat e da su paleontoloki
dokazi evolucije: prijelazni
oblici i razvojni nizovi, a
uporedno-anatomski:
rudimentni organi i atavizmi;
shvatit e da je nasljeivanje
proces ouvanja steenog
stanja, a promjenljivost
omoguava nastanak novih
osobina;
uoit e da se selekcija odvija
pomou borbe za opstanak;
znat e da izolacija (prostorna,
ekoloka, reproduktivna ...),
kao i sluajni procesi zajedno s
prethodno navedenim
faktorima omoguavaju
cjelokupan tok evolucije;
znat e da mikroevolucija
(evolucioni procesi unutar
vrste), a to su promjene
genofonda uslijed djelovanja
razliitih faktora evolucije koji
dovode do nastanka novih
vrsta;
razumjet e da krupne
promjene u evolutivnom toku
ivih bia dovode do nastanka
novih planova grae
organizama i drugih novih
osobina to dovodi do
procesa makroevolucije;
III
SASTAV
OVJEIJEG
TIJELA
Pojam i znaaj antropologije,

anatomija, fiziologija i higijena
ovjeka
elija/stanica, tkivo, organi,
sistemi organa, organizam
ovjeka kao cjelina
poznavat e o grau i
funkcioniranje ovjekova
organizma i osnovnih
higijenskih mjera za uvanje
zdravlja;
stei e znanja o grai i diobi
elije, razliku izmeu
mitotike i mejotike diobe
elija;
razumjet e tkiva ovjeijeg
organizma: epitelno, vezivno,
potporno, miino i nervno,
pojam organa i organskih
sistema;
IV
ORGANSKI
SISTEMI
Kotano-miini sistem
Kostur/skelet; Miii
Sistem organa za probavu;
Probava hrane; Njega i bolesti
organa za probavu
Sistem organa za disanje i glas;
Njega i bolesti organa za
disanje
Sistem organa za krvotok: Krv i
limfa; Srce, krvni sudovi, limfni
sudovi; Transportna i zatitna
uloga krvi; Njega i bolesti
organa za krvotok
Sistem organa za izluivanje
Koni sistem, graa i uloga
koe; Njega, bolesti i povrede
koe
Nervni/ivani sistem: Osnova
nervnog sistema; Centralni
nervni sistem: kimena
modina i mozak; Vegetativni
nervni sistem; Njega i bolesti
nervnog sistema
Sistem ulnih/osjetilnih organa;
ulne elije, ulni organi, kona
ula; ula osjetljiva na hemijske
znat e grau, funkciju, sastav

kostiju, razvoj kostura,
debljanje, zarastanje i veze
meu kostima;
znat e imenovati, opisati i
navesti funkcije glavnih
kostiju glave, trupa i udova
kao i veze meu kostima;
znat e navesti glavne
nepravilnosti u razvoju
kostura (skolioza, rahitis i dr.),
njegove povrede (prelomi,
uganue, iaenja);
stei e znanja o pruanju
prve pomoi prilikom ozljeda
kostura;
znat e opisati grau miinog
tkiva i razlikovati glatko,
poprenoprugasto i srano
miino tkivo i znati navesti
organe koji su graeni od tih
miia, te na koji nain se
pokreu;
znat e objasniti da je za rad
miia potrebna energija koju
miii dobivaju razgradnjom
42
121
drai; Oko organ ula vida;

ulni organi u uhu
lijezde sa unutranjim
luenjem endokrini sistem
Razmnoavanje i razvoj
122
eera glikogena;
znat e da je usna duplja
obloena sluzokoom i znat e
nabrojati i opisati grau i
funkciju organa vezane za nju:
zubi, jezik, pljuvane lijezde;
znat e opisati grau i navesti
funkciju: drijela, jednjaka,
tankog i debelog crijeva kao i
lijezda jetre i guterae;
uoit e najvanije sastojke
hrane i namirnice gdje se
nalaze;
znat e opisati mehaniko
usitnjavanje hrane i funkciju
organa koji u tome uestvuje,
te objasniti proces hemijske
obrade hrane
(probava/varenje) u
pojedinim dijelovima sistema
za probavu;
znat e navesti imena
pojedinih enzima kao i ulogu u
razgradnji hranljivih tvari,
takoer mjesto i nain
apsorpcije hranljivih tvari
razloenih do aminokiselina,
prostih eera i masnih
kiselina i njihove konane
upotrebe (biosinteza
bjelanevina, respiracija u
elijama);
shvatit e potrebu odravanja
higijene: usta (etkanje zuba),
ruku (vie puta dnevno, a
obavezno prije jela i poslije
obavljene nude), noktiju,
koritenje raznovrsne svjee
spremljene hrane i oprane
hrane koja se jede u svjeem
stanju;
stei e znanja o: karijesu,
paradentozi, gastritisu, iru
eluca, upali slijepog crijeva,
raku eluca i debelog crijeva,
dizenteriji, trbunom tifusu,
parazitima probavnih organa:
djeijoj glisti, pasjoj i svinjskoj
pantljiara, trihinozi, bolesti
123
jetre: uni kamenci, utica,

ciroza i o trovanjima hranom;
znat e opisati grau i i
funkciju organa za disanje,
put zraka od nosa do plua i
objasniti razmjenu gasova u
kontaktu plunih mjehuria i
krvnih kapilara;
razumjet e razlike izmeu
plunog i elijskog disanja te
shvatiti povezanost disajnog
sistema i kretanja krvi;
znat e ta je vitalni kapacitet
plua, od ega zavisi i kako se
mjeri, opisati grkljan i
glasnice, objasniti potrebu
zatite disajnog sistema od
praine;
znat e obrazloiti tetnost
puenja za disajne organe i
glasnice te navesti vanost
disanja na nos i boravka u
prirodi;
znat e navesti uzroke i zatitu
od najeih oboljenja
disajnih organa: gripa,
bronhitis, upala plua,
tuberkuloza i rak;
znat e pruiti prvu pomo
unesreenim pri guenju i
utapanju;
znat e sastav krvi: uoblieni
elementi (eritrociti, leukociti,
trombociti), krvna plazma,
serum i funkciju pojedinih
komponenti;
poznavat e sastav limfe i
njezinu ulogu, limfni sistem:
vorii, sudovi, krajnici,
slezena, prsna lijezda,
crvuljak;
znat e objasniti grau srca i
obrazloiti ulogu srca kao
pumpe koja potiskuje krv u
organizmu;
moi e razlikovati krvne
sudove: arterije, vene i
kapilare;
znat e objasniti krvotok (mali
124
i veliki) i limfotok, te povezati

grau srca sa optokom krvi;
moi e razlikovati uroeni i
steeni imunitet kao i
vjetaki steen putem
vakcinacije;
shvatit e sistem krvnih grupa:
A, B, AB i O i znati nain
nasljeivanja;
razumjet e da se izgubljena
krv moe nadoknaditi
transfuzija, krvlju
odgovarajue grupe;
Uenici e poznavati bolesti
krvotoka i krvi: infarkt srca,
arteroskleroza, tromboza,
modana kap (apopleksija),
proirenje vena, hemofilija,
leukemija, trovanje krvi,
malarija;
znat e da se parni organi
bubrezi sastoje od bubrene
kore i sri, a da su bubrena
tjelaca osnovne funkcionalne
jedinice bubrega, nastanak
primarne i definitivne
mokrae (urina) i sastav
mokrae;
razumjet e povezanost
organa za izluivanje s
probavom, disanjem i
optokom krvi;
poznavat e najee bolesti
bubrega: bubreni kamenac,
upale, zatajivanje rada
bubrega, endemski nefritis;
shvatit e da na rad
mokranih organa tetno
djeluje: prevelika koliina
tenosti, alkohola, duhana,
suvie zainjena hrana;
uoit e vanost dijalize i
transplantacije bubrega;
znat e opisati grau slojeva
koe (pokoica i krzno), ronih
tvorevina koe te zadau
lijezda lojnica i znojnica;
poznavat e viestruku
funkciju koe: zatita,
125
izluivanje tetnih tvari,

termoregulacija, u njoj
smjetena osjetila za opip,
toplotu, hladnoa i bol;
znat e navesti nastanak
opekotina i smrzotina,
stepene oteenja, naine
lijeenja;
nauit e da najee bolesti
koe uzrokuju: gljivice,
bakterije i paraziti;
shvatit e vanost odravanja
higijene koe blagim
sredstvima, zatita od
pretjeranog sunevog
zraenja, te da se nokti i kosa
njeguju svakodnevno (pranje,
eljanje, podsjecanje);
znat e opisati grau nervne
stanice (neurit, dendrit) i
objasniti pojam sinapse i
provodljivost nervne elije;
znat e: vrste nervnih
vlakana:senzitivna, motorna,
asocijativna i mjeovita,
nervno tkivo: siva i bijela
masa, ivci (nervi) i vrste
nerava: osjetilni, pokretaki i
mjeoviti;
znat e objasniti poloaj i
grau kimene modine,
refleksne pokrete i refleksni
luk, uroene i steene
refleksne radnje i njihov
znaaj;
znat e imenovati pojedine
dijelove mozga i objasniti
njihovu grau i funkciju;
znat e da produena
modina upravlja miiima
bez nae volje, mali mozak
upravlja ravnoteom tijela,
usmjerava voljne pokrete i
snalaenje u prostoru,
meumozak je centar
termoregulacije, sna i drugih
ivotno vanih procesa,
srednji mozak ima ulogu
podeavanja refleksnih
126
pokreta, veliki mozak je najvii

centar nervnih funkcija:
pamenje, miljenje,
inteligencije itd.;
znat e da VNS upravlja
najbitnijim ivotnim
funkcijama unutranjih
organa bez utjecaja nae
volje, tj. djeluje autonomno i
da se dijeli se na simpatiki i
parasimpatiki koji djeluje
antagonistiki;
shvatit e da pravilna ishrana i
spavanje povoljno djeluju na
zdravlje nervnog sistema;
razlikovat e bolesti: neuroze,
iijas, padavica, djeija
paraliza, virusni meningitis i
povrede: potres mozga,
modani udar, elektrini udar,
saobraajne nezgode i dr.;
razumjet e da su ovisnosti
faktori negativnog utjecaja na
zdravlje nervnog sistema:
alkoholizam, tabletomanija,
nikotinizam, narkomanija;
znat e uloge ulnog sistema i
sistem realizacije putem:
prijemnika, provodnika,
preraivaa i izvritelja
realizacije;
znat e objasniti i razlikovati
pojmove: dra, nadraaj i
nadraljivost, takoer i
pojmove ulo, ulne elije i
ulni organi;
znat e koja su ula smjetena
u koi, nain funkcioniranja i
koju imaju ulogu u ivotu
ovjeka;
razumjet e funkcionalnu
cjelovitost: dra ulna elija
nadraaj osjeajni nerv
centar u mozgu impuls
pokretaki nerv efektor;
nauit e da bakterijska,
mehanika, hemijska,
toplotna oteenja koe
smanjuju osjetljivost koe na
drai;
shvatit e da odravanje
higijene koe putem redovnog
pranja i neutralnih sredstava
za njegu koe uvaju njezino
zdravlje;
znat e da je ulo okusa
smjeteno na jeziku i da
ovjek razlikuje okuse: slatko,
slano, gorko i kiselo;
znat e da je ulo mirisa
(njuha) smjeteno u nosnoj
upljini, te da je vano u
procjeni kvaliteta hrane, pia,
zraka;
znat e opisati, prepoznati i
imenovati glavne i pomone
dijelove oka, te opisati
nastanak slike u oku;
moi e razlikovati nedostatke
vida (kratkovidnost i
dalekovidnost, razrokost, siva
mrena, sljepoa,
astigmatizam, daltonizam) i
bolesti: zelena mrena,
trahom, upala one sluznice;
stei e znanja o ouvanju
zdravlja: pravilna udaljenost
od predmeta posmatranja,
povremeno odmaranje tokom
dugotrajnijeg itanja ili
gledanja u ekran, odravanju
higijene oiju, noenju
naoala ili kontaktnih lea za
korekciju vida i o oprezu kod
koritenja kozmetikih
sredstava;
znat e objasniti grau,
prepoznati i imenovati
dijelove spoljanjeg, srednjeg i
unutranjeg uha;
znat e da je organ ula sluha
pu i moe objasniti kako se
uje zvuk, da se u
unutranjem uhu nalazi ulo
za ravnoteu i ulo za
orijentaciju u prostoru;
razumjet e naine odravanje
higijene uha i zatitu od velike
127
OVJEK I
IVOTNA
SREDINA
ovjek kao bioloko i drutveno

bie
Bioloko porijeklo i
promjenjivost ljudske vrste
128
buke, te da su nagluhost i
gluhoa i uzroci ovih
nedostataka;
znat e da nabroje lijezde s
unutarnjim izluivanjem i
njihove hormone (hipofiza,
titna lijezda, paratitna
lijezda, grudna lijezda,
guteraa, nadbubrene
lijezde, polne lijezde);
nauit e nazive pojedinih
hormona i znati njihovo
dejstvo u hormonskoj
regulaciji ivotnih procesa;
znat e navesti poremeaje
vezane za pojedine endokrine
lijezde i bolesti nastale
uslijed toga (dijabetes,
Bazedovljeva bolest, guavost,
gigantizam, patuljasti rast i
dr.);
znat e objasniti grau i
funkciju enskih polnih
organa, razvoj jajne elije,
ovulaciju i menstrualni ciklus,
primarna i sekundarna polna
obiljeja ene, higijenu
enskih polnih organa;
znat e objasniti grau i
funkciju i higijenu mukih
polnih organa, te bolesti koje
se najee prenose polnim
aktom;
znat e ta odreuje pol
novog ljudskog bia, oplodnju
jajne elije, uvjete za
oplodnju, mjesto oploene
jajne elije, uloga posteljice i
pupane vrpce, trudnou,
poroaj, plodne dane ene,
kontracepciju, vjetaku
oplodnju, razvoj organizma
poslije roenja, polni ivot,
roditeljstvo i porodica;
znat e da je ljudska vrsta u

sklopu ivog svijeta planete
Zemlje (bioloko bie), ali je i
drutveno bie koje se svjesno
prilagoava sredini i nju

mijenja prema svojim
potrebama (mijenja prirodu);
shvatit e da ljudska
populacija ima eksplozivan
rast koji namee niz problema
(potreba za prostorom,
hranom, energijom itd.);
znat e da je sistematsko
mjesto ljudske vrste (Homo
sapiens) i moi e objasniti
evolutivni razvoj ljudske vrste
preko prethumane faze do
humane;
znat e da postoji samo jedna
vrsta ljudi sa rasama: bijela,
crna i uta;
razumjet e i znati objasniti
kako su okolini uvjeti utjecali
na razvoj ljudskih obiljeja i
koji su faktori doveli do
postanka ljudskih rasa;
shvatit e da su rasizam i
genocid negativni stavovi
prema vrijednostima rasa.
OPE NAPOMENE
uenja.
Neophodno je upoznati uenike sa njihovim obavezama i zadacima u realizaciji nastavnih sadraja.
U dijelu programa iz genetike u IX razredu, panju uenika treba usmjeriti na razumijevanje
organizacije grae i funkcije genetikog materijala (geni, hromosomi, nukleinske kiseline). Na
jednostavnim primjerima potrebno je objasniti pojmove genotip, fenotip i principe nasljeivanja.
Kod realizacije programskih sadraja iz evolucije potrebno je ukazati na kontinuitet, raznolikost i
jednakost ivog svijeta, na kompleksnost djelovanja evolucijskih faktora i prirodnog odabiranja
kao faktora filogenetske promjenjivosti, te na prilagoenost organizma kao rezultat odabiranja.
Grau i funkciju organskih sistema potrebno je obraditi sa elementima higijene, bolestima i
zatitom. Nakon svakog organskog sistema treba posebno istai njegu i bolesti organa. Uenike
treba upoznati s bolestima koje su u porastu ili se javljaju u epidemijskom obliku i istaknuti naine
zatite od njih. Prilikom obrade toksikomanije potrebno je da sami uenici uestvuju, pravei
129
tribine i portofolije, sa svojim referatima, literarnim i likovnim prilozima, plakatima, karikaturama,

a sve protiv tabletomanije, tabakizma, alkoholizma i narkomanije. Pored predavanja, u realizaciji
treba koristiti laboratorijske radove, posjete institutima i medicinskim laboratorijama.
S ciljem provjere znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu odgovarajuih
forma).
130
GEOGRAFIJA
UVOD
Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i
procesima koji su vidljivi i spadaju u domen prirodnogeografskih i drutvenogeografskih pojava i
procesa. Nastavni program omoguava i shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem
otkrivajueg uenja.
Nastavna graa je koncipirana za interaktivne, ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su
uenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grai, koja
pobuuje veliku motiviranost uenika. To se prevashodno odnosi na nastavne teme koje tretiraju
kosmos, Zemlju u kosmosu, posljedice Zemljinih kretanja i sl. I druge nastavne teme su, uglavnom,
nove i dosta uopene. Takoer, nastavni program obuhvata i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta
nepoznata i teko shvatljiva materija za uenike ovog uzrasta, potrebno ih je u nastavnom procesu
dodatno motivirati crteima, slikama, grafikonima i primjerima, kako bi lake shvatili nastavnu
grau.
Posljednje nastavne teme se odnose na drutvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske
odnose izmeu prirodne i geografske sredine. Drutvenogeografske odnose na Zemlji treba
povezati sa prirodnogeografskim faktorima, koji uvjetuju te odnose. Drutvenogeografski procesi
su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odnosi na raspored stanovnitva na Zemlji,
razvoj urbanizacije i urbanih sistema, te privredu i privredne aktivnosti stanovnitva. U ovim
temama, uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose drutva i prirode.
U geoekolokim problemima na Zemlji treba ukazati na geogene, kosmogene i antropogene
utjecaje, kojima se naruava normalno funkcioniranje prirodne i geografske sredine. Interaktivna
obrada geoekolokih problema mora biti postavljena u uzrono-posljedinim odnosima i vezama.
Iz ovih veza i odnosa uenici e shvatiti mjesto i ulogu ovjeka u uvanju svog ivotnog okruenja.
Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je prouiti i shvatiti sadraj svake nastavne teme i
nastavne jedinice. Pored toga, potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod, oblik nastavnog
rada i nastavna pomagala koja e se koristiti. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se
njime mogu stjecati nova znanja, kao nadogradnja na znanja steena u razrednoj nastavi iz oblasti
prirode i drutva. Ovaj program uz savremeni udbenik omoguava shvatanje apstraktnih
geografskih znanja putem otkrivajueg uenja.
Nastavni program Geografije zasniva se na savremenim dostignuima geografije, kao nauke,
prilagoene savremenim potrebama i mogunostima kako uenika tako i nastavnika. Takoer,
program je prilagoen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj koli, gdje e
grupni rad, individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamiljenih nastavnih
sadraja, a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave Geografije u osnovnoj
koli.
Predmet Geografija poinje se izuavati u VI razredu devetogodinjeg obrazovanja, ali se direktno
naslanja na sadraje iz oblasti prirode i drutva u 1. i 2. trijadi, kao i na sadraje predmeta Drutvo
u V razredu, iji je u sutini sastavni dio.
Nastavne teme predmeta Drutvo (V razred) direktni su uvod u geografske i historijske
sadraje koji e se obraivati u VI, VII, VIII i IX razredu, tj. na kraju 2. trijade i tokom itave 3.
trijade osnovnog obrazovanja i odgoja.
131
Nastavni sadraji, koji su obraivani do sada, bili su preobimni, dovodili su do estog

ponavljanja istog gradiva, ne u funkciji ponavljanja i utvrivanja, nego kao ponovno uenje novog
gradiva.
Ovaj nastavni program je izvrio preraspodjelu nastavnog gradiva, racionalizaciju i sveo
nastavne sadraje na prihvatljivu mjeru, promijenivi pristup redoslijedu obrade nastavnog
gradiva, ne zanemarujui osnovne didaktiko-metodske principe.
Takoer, inovirani program osigurava korelaciju izmeu srodnih nastavnih podruja
(predmeta), izbjegavajui obradu nastavnih sadraja koji se obrauju u okviru drugih nastavnih
predmeta, da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja), kao i radi stjecanja percepcije cjelovitosti
prirode i drutva.
Korelacija Geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta) a i s ostalim nastavnim
predmetima vrlo je bitna, radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta, uvaavajui naunu,
odnosno strunu tematiku, naunu terminologiju i specifinost uenika i nastavnoga procesa.
Obim znanja, predvien ovim nastavnim programom, u skladu je sa potrebama i
mogunostima (sposobnostima) uenika, a koncipiran je tako da nastavniku, pa i ueniku
omoguava, slobodu izbora sadraja, koji e se temeljitije obraditi, odnosno kojima e se ire
baviti (kroz timski rad, rad u parovima, samostalan rad, samostalno pronalaenje injenica
informacija, koje tretiraju odreeni problem).
Programom je predvieno da se u VI razredu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i
odgoja iz predmeta Geografija obradi opa geografija i da uenici steknu osnovna znanja o
geografiji kao nauci, da bi u narednim razredima, mogli razumjeti gradivo regionalne geografije
svijeta, jedinstvenost i meuzavisnost prirodnih i drutvenih faktora.
U VII razredu je predviena obrada Evropskog, odnosno Evroazijskog kontinenta, kao i dijela
Afrike, kojim pripada i Mediteran Sredozemlje, kao izvore civilizacije i kulture koju batinimo.
Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od blieg ka daljem i od poznatog ka
nepoznatom.
Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistonoj Evropi i u VII i u IX razredu, Jugoistonoj
Evropi i Mediteranu je dato vie prostora, nego ostalim temama.
Terenska i nastava van uionice treba da bude logistiki i struno dobro pripremljena, (u
korelaciji s drugim nastavnim predmetima Historija, Biologija, Bosanski jezik i knjievnost ...).
Jedan od zadataka nastavnog programa Geografije jeste i razvijanje smisla za timski rad kako bi
uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje meu ljudima i
potovanja tuega rada. Njegovanje ljubavi prema zaviaju i domovini stalni je zadatak nastave
Geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su:
znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama,
elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine,
ekoloka svijest i zatita biljnog i ivotinjskog svijeta,
osjeaj za lijepo, ljubav prema zaviaju.
Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.
Za realizaciju programa nastave Geografije, nadlene institucije su obavezne da osiguraju
kabinete opremljene svim vrstama geografskih karata, grafoskopom, videotoptom, odnosno
raunarom, telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objanjavanje revolucije i rotacije,
zatim literaturu, koju e uenici samostalno individualno analizirati i prezentirati na asovima
132
slobodnih aktivnosti, dodatne nastave i terenske nastave; kao i posebnu prostoriju kao spremite
za nastavna sredstva, koja e biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i uenicima.
CILJ PREDMETA
Cilj nastave Geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, znaenju i
povezanosti prirodnih elemenata i drutvenih pojava, upoznavanje privrednih, drutvenih i
kulturnih obiljeja savremenog svijeta, razvijanje geografskih naina miljenja, upoznavanje
geografskih obiljeja svoje domovine, lokalne zajednice te promoviranja meusobne saradnje i
ljudske solidarnosti u svijetu u kojem ivimo.
ZADACI PREDMETA
Zadaci Geografije su sljedei:
pruiti uenicima savremena znanja iz ope geografije;
da uenici steknu savremena znanja o Zemlji kao nebeskom tijelu, te njenom poloaju u
kosmosu i Sunevom sistemu;
da se uenici upoznaju sa Zemljinom povrinom i njenim osnovnim geosferama;
da uenici shvate zakonomjernosti prirodnog ambijenta u kojem egzistira ovjek i
ljudsko drutvo;
da upozna uenike sa osnovnim demografskim problemima svijeta i da ukae na bitne
drutvenogeografske faktore privrednog razvoja;
da uenici shvate uzajamnu povezanost izmeu fizikogeografskih i
drutvenogeografskih pojava i procesa;
da razvije racionalan odnos uenika prema svojoj sredini s ciljem njenog ouvanja;
da uenici uoe mjesto BiH u Evropi i veze sa susjednim zemljama;
da probudi interes uenika za regije svijeta i pojedine zemlje, posebno prijateljske;
da upozna uenike sa osnovnim demografskim problemima svijeta i da ukae na bitne
grutvenogeografske faktore privrednog razvoja;
da kompleksnim geografskim sadrajima o Bosni i Hercegovini pobudi interesovanje
uenika za svoju domovinu;
da uenici ovladaju opim znanjem o predstavljanju Zemljine povrine na kartama i
modelima;
da uenici dobro uoe poloaj BiH u politikom okruenju;
da sa ekonomskog i saobraajnog aspekta uoe poloaj BiH u Evropi i svijetu.
133
NAZIV PREDMETA: GEOGRAFIJA

RAZRED: VI
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
UVOD U GEOGRAFIJU
Objekat, predmet, zadaci

geografije
Podjela geografije
Uenici e usvojiti znanje o

geografiji kao opem
obrazovnom predmetu,
prirodnoj i geografskoj
sredini;
ovladat e proirenim
znanjima o prirodnim
pojavama i procesima te
nainima njihovih
nastanaka;
nauit e da geografija daje
znanje o
prirodnogeografskim i
drutvenogeografskim
pojavama;
uoit e razlike izmeu
prirodne i geografske
sredine;
II
NEBO (KOSMOS) I
NEBESKA
(KOSMIKA) TIJELA
Osnovne predstave o
kosmosu i kosmikim
tijelima; Zvijezde i
sazvijea; Galaktike i
galaktika jata; Sunce i
Sunev sistem; Planete;
Sateliti; Mjesec; Mjeseeva
kretanja; Pomaraenja
Sunca i Mjeseca; Zemlja u
Sunevom sistemu; Zemlja
oblik i veliina
usvojit e znanja o kosmosu

ili nebu, nebeskim tijelima
zvijezdama i galaktici, Suncu
i njegovom sistemu,
Mjesecu i njegovom
kretanju, Zemlji u Sunevom
sistemu;
uvidjet e vanost Sunca za
ivot na Zemlji;
III
GEOGRAFSKA
ORIJENTACIJA
Horizont i orijentacija na
horizontu; Odreivanje
poloaja taaka i objekta u
odnosu na stajnu taku;
Orijentacija pomou Sunca;
Orijentacija pomou Sunca i
sata; Orijentacija pomou
zvijezde Polare
(Sjeverenjae); Orijentacija
pomou kompasa ili busole;
Najnovija savremena
orijentacija
znat e opisati Sunev

sistem;
znat e nabrojati nazive
planeta;
razlikovat e svemir od
galaktike te planete od
zvijezda, prirodne satelite
od umjetnih;
prepoznat e faze Mjeseca
gledajui ga za vrijeme
vedrih noi;
znat e kakav oblik ima
134
BROJ
SATI
3
Zemlja, kao i njenu veliinu;

usvoji e znanja o
metodama orijentacije na
horizontu, geografskoj
mrei, odreivanju
apsolutnog poloaja taaka
na povrini Zemlje;
znat e se orijentirati u
prostoru (izvan uionice);
znat e orijentirati kartu ili
plan u krugu kole;
znat e se uspjeno kretati
uz pomo kompasa, skice,
plana, karte u okolini kole;
IV
PRIVIDNO KRETANJE
SUNCA I STVARNO
ROTIRANJE ZEMLJE
GODINJE
OBILAENJE ZEMLJE
OKO SUNCA
Prividno kretanje Sunca;

Putanja; Dnevni lukovi
Sunca iznad horizonta;
Stvarno dnevno kretanje
Zemlje; Rotacija Zemlje;
Posljedice rotacije Zemlje;
Smjena dana i noi;
Lokalno vrijeme; Zonalno
vrijeme; Satne zone;
Datumska granica
shvatit e sutinu prividnih

kretanja nebeskih tijela,
sutinu stvarnih kretanja
Zemlje te rotaciju Zemlje i
njene posljedice: smjenu
dana i noi i raunanje
vremena;
znat e izdvojiti i opisati
barem jedan dokaz oblika
Zemlje (slika iz satelita);
moi e razumjeti vanost
nauke i tehnologije u
spoznajama o obliku Zemlje
(avion, svemirska letjelica,
satelit, put na Mjesec);
znat e povrinu Zemlje;
moi e razumjeti oblik
Zemlje (kugla);
prepoznat e globus kao
umanjeni prikaz (model)
Zemlje; znat e pokazati na
globusu Sjeverni i Juni pol,
ekvator i os rotacije;
Revolucija Zemlje
obilaenje Zemlje oko
Sunca; Ekliptika; Poloaj
Zemlje na ekliptici;
Posljedice revolucije Zemlje;
Nejednako trajanje dana i
noi; Kalendar; Godinja
doba; Toplotni pojasevi na
Zemlji
razumjet e revoluciju
Zemlje i njene posljedice,
sutinu nejednakog trajanja
duine dana i noi, smjenu
godinjih doba i postojanje
toplotnih pojaseva;
razlikovat e Zemljinu
rotaciju od revolucije;
znat e odrediti na crteu
smjer rotacije i trajanje, te
posljedicu (smjena dana i
135
noi);
razumjet e nagnutost
Zemljine ose i razliitu
osvijetljenost Zemlje;
prepoznat e poloaj Zemlje
u razliita godinja doba;
znat e uporediti izmjenu
godinjih doba na sjevernoj i
junoj polulopti;
razlikovat e kratkodnevnicu
i ravnodnevicu;
znat e navesti datume
poetka godinjih doba i
trajanje dana i noi na te
datume;
nauit e nazive toplotnih
pojasa;
znat e pokazati toplotne
pojaseve na globusu,
geografskoj karti;
opisivat e osnovna obiljeja
toplotnih pojaseva;
znat e na karti i globusu
odrediti smjetaj Bosne i
Hercegovine;
prepoznat e u kojem se
toplotnom pojasu nalazi
Bosna i Hercegovina;
VI
PRIKAZIVANJE
POVRINE ZEMLJE NA
RAVNI
Globus model Zemlje;

Razmjera i razmjernik; Plan;
Geografska karta; Osnovni
elementi geografske karte;
Vrste karata; itanje
geografskih karata;
Topografske karte
136
usvojit e znanja o
rasporedu i odnosima kopna
i mora na globusu;
moi e razumjeti nain
umanjenja veliina iz
prirode, elemente i sadraj
geografskih karta, vrste
geografskih karata i sutini
itanja geografskih karata;
znat e razlikovati paralele
od meridijana;
prepoznat e na globusu i
geografskoj karti meridijane
i paralele;
znat e odrediti smjetaj
zadanog mjesta na
geografskoj karti (sjeverno ili
juno od ekvatora i istono
ili zapadno od poetnog
meridijana);
VII
ZEMLJA I NJENE
SFERE GEOSFERE
Litosfera i kora Zemlje;

Unutranja graa Zemlje;
Sastav Zemljine kore; Razvoj
Zemlje kroz geoloka
razdoblja; Izgled povrine
Zemlje;
Reljef zemlje endogeni
procesi i oblici; Oblici reljefa
nastali djelovanjem
unutranjih sila; Tektonski
procesi i oblici; Vulkani i
vulkanski reljef; Zemljotresi;
Reljef na kopnu i u
podmorju
Reljef zemlje egzogeni
procesi i oblici; Oblikovanje
reljefa raspadanjem i
taloenjem stijena;
Oblikovanje reljefa
tekuicama; Oblikovanje
reljefa morskom vodom;
Oblikovanje reljefa ledom;
Oblikovanje reljefa vjetrom;
Oblikovanje reljefa
rastvarakim djelovanjem
vode
137
usvojit e znanja o Zemlji i

njenim sferama
geosferama, grai Zemljine
kore, razvoju Zemlje i
litosfere tokom geoloke
prolosti, unutranjim
procesima i obliku, vanjskim
procesima i oblicima;
znat e obrazloiti na crteu
unutranju grau Zemlje;
razlikovat e na crteu
magmu i lavu;
opisat e na crteu
pomicanje litosfernih ploa;
zemljotres i negativne
posljedice (polazni primjeri
iz BiH);
razlikovat e na crteu
epicentar i hipocentar;
razumjet e mogunosti
zatite u vrijeme
zemljotresa;
nauit e primjere pruanja
pomoi stradalima od
zemljotresa;
prepoznat e na crteu boru
i rasjed;
znat e na karti pokazati
primjere mladoga i staroga
gorja u BiH, Republici
Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori;
razlikovat e obiljeja
mladog i starog gorja uz
pomo fotografija;
obrazloit e zato se reljef
neprestano mijenja (primjeri
iz zaviaja...);
razumjet e vanjske procese
oblikovanja reljefa (po
mogunosti iz zaviaja);
razlikovat e reljefne
uzvisine i udubine te krke
oblike reljefa (polje u kru,
ponikva, krapa, pilja, jama,
sige);
prepoznat e na crteu ili
fotografiji reljefne oblike:
obalni reljef (klif, plau),
12
rijeni reljef (rijena dolina u

obliku slova V), ledenjaki
reljef (ledenjaka dolina u
obliku slova U), pustinjski
reljef (dine ili sipine);
prepoznat e na terenskoj
nastavi reljefne oblike u
zaviaju;
znat e razvrstati reljefne
oblike iz zaviaja po
pripadajuem tipu reljefa;
VIII
ATMOSFERA
ZRANI OMOTA
ZEMLJE
Suneva toplota pokreta

atmosfere; Suneva
radijacija; Zagrijavanje
kopna; vode i zraka;
Vazduni pritisak; Vjetar
Atmosferski procesi;
Vlanost zraka; Oblaci i
magle; Padavine
Vrijeme i klima; Pojam
vremena; Meteoroloko
vrijeme; Pojam klime;
Klimatski faktori
Osnovni tipovi klime na
Zemlji; Tople klime u
arkom pojasu; Klime
umjerenih pojaseva; Klime
polarnih oblasti
razumjet e kako se
zagrijava kopno, zrak i voda;
znat e ta je vazduni
pritisak, kakav moe biti, te
ime se mjeri;
uoit e razliite klime kroz
razliitu vegetaciju na
Zemlji;
nauit e ta je klima, a ta
vrijeme;
razumjet e ta je vjetar i
kako nastaje;
shvatit e da tokom
godinjih doba vjetrovi puu
razliitom brzinom;
nauit e kako voda krui u
prirodi, kako dolazi do
isparavanja i kondenzacije,
te sublimacije;
znat e razlikovati visoke i
niske padavine;
prepoznat e razliite vrste
oblaka u atmosferi;
znat e kako klimatski
faktori modificiraju klimu;
uoit e da na Zemlji se
klima mijenja, kako zbog
geografske irine, tako i
zbog reljefa;
znat e nabrojati klime kroz
toplotne pojaseve;
11
IX
HIDROSFERA
VODENI OMOTA
ZEMLJE
Dinamika Svjetskog okeana;

Kretanje morske vode;
Talasi u Svjetskom okeanu;
Struje u Svjetskom okeanu;
Morske mijene i morske
znat e ta je hidrosfera
vodeni omota na Zemlji;
nauit e krune tokove u
hidrosferi, jedinstvo i
podjelu Svjetskog okeana,
10
138
dobi; Znaaj Svjetskog

okeana
Kopnene vode; Podzemne
vode; Izvori i vrela;
Tekuice; Jezera; Movare i
bare; Led na Zemlji; Znaaj
kopnenih voda
osnovne fizike, hemijske i

dinamike procese u
Svjetskom okeanu i
kopnenim vodama na
Zemlji;
razumjet e znaenje mora
(na primjeru Jadranskoga
mora), svojstva mora
(slanost, temperatura, boja i
providnost);
znat e nabrojiti kretanja
mora: valove, morske
mijene i morske struje;
razlikovat e na crteu plimu
i oseku te na karti hladne i
tople morske struje, na karti
BiH, Republike Hrvatske i
Evrope razvedene od
nerazvedenih obala;
znat e nabrojati najvee
oneiivae mora i
predloiti mjere za zatitu
mora;
razlikovat e tekuice od
stajaica;
opisat e posmatranjem
crtea ili fotografije vodu
temeljnicu te navesti primjer
kakva se voda u zaviaju
koristi za vodoopskrbu;
znat e pokazati na karti
izvor, korito i rijeno ue;
razlikovat e deltu i estuarij
na karti;
znat e nabrojati vrste
jezera prema postanku;
opisat e vanost movara;
prepoznat e analizom
fotografija kako
neravnomjeran raspored
voda u prirodi utjee na ivi
svijet;
BIOSFERA BILJNI I
IVOTINJSKI SVIJET
NA ZEMLJI
Biosfera pojam i podjela;

Biogeografski faktori na
Zemlji; Kopneni i vodeni
(akvatini) organizmi na
Zemlji Biogeografske oblasti
na Zemlji; Biogeografske
139
prepoznat e zakonomjernu
smjenu vegetacije na Zemlji,
utjecaj prirodnih faktora na
rast i razvoj vegetacije na
Zemlji, pojasno-zonalni
raspored flore na Zemlji
oblasti arkog pojasa;

Biogeografske oblasti
umjerenog pojasa;
Biogeografske oblasti
polarnog pojasa
XI
DEMOGEOGRAFSKE
ODLIKE NA ZEMLJI
Naseljeni prostori na Zemlji

ekumena; Porast svjetskog
stanovnitva; Rasna i jezika
raznolikost svjetskog
stanovnitva; Migracije
mehaniko kretanje
stanovnitva
Proizvodi ljudske djelatnosti
na zemlji; Naselja i tipovi
naselja na Zemlji;
Urbanizacija; Privreda i
privredne djelatnosti
Geoekoloki problemi na
zemlji; Globalni aspekt
ivota na Zemlji; Uzroci
geoekoloke krize; Ugroeni
elementi ivotne sredine
140
akvatinim ivotnim
zajednicama na Zemlji;
ovladat e pojmovima:
Tundra, tajga, stepa, prerija,
savana, prauma;
znat e ta je prirodna, a ta
geografska sredina, ta je
ekumena, a ta anekumena,
priblian broj stanovnika
Zemlje;
analizirat e na grafikonu
kretanje broja stanovnika;
obrazloit e gustou
naseljenosti i izraunati
(nekoliko primjera u BiH);
odredit e uzroke rijetke ili
guste naseljenosti;
pokazat e na karti prostore
guste i rijetke naseljenosti;
nabrojat e glavne rasne
skupine i svjetske vjere;
imenovat e svjetske jezike i
obrazloiti njihovu vanost;
razlikovat e rodnost od
smrtnosti;
razumjet e prirodnu
promjenu;
odredit e ta je prirodni
pad, a to prirodni porast
stanovnitva;
opisat e uzroke i vrste
migracija (selidbi);
protumait e razliku
izmeu migracija u prolosti
i danas;
obrazloit e vanost
praenja podataka o
stanovnitvu;
znat e ta su naselja i kako
se dijele, ta je urbanizacija
a ta su urbanizirane regije,
ta je privreda i koji su
privredni sektori djelatnosti:
primarni, sekundarni i
tercijarni;
prepoznat e koja su to
podruja nae domovine
najvie zagaena; nauit e
10
koji su to prirodni a koji

antropogeni uzronici
zagaenja ivotne sredine.
OPE NAPOMENE
Uvodni sat treba iskoristiti za upoznavanje uenika s nastavnim planom i programom
Geografije, udbenikom, prirunicima i materijalima koji e se koristiti u nastavi.
Nastavni program VI razreda ini logian i sistematski slijed geografskih sadraja usvojenih u
razrednoj nastavi kroz geografske sadraje predmeta Poznavanje drutva. Programom predviene
nastavne teme za ovaj uzrast jesu iz domena ope fizike geografije, djelimino iz
antropogeografije ili drutvene geografije. One treba da omogue usvajanje osnovnih znanja o
Zemlji kao nebeskom tijelu i zakonomjernostima njenog postojanja u kosmosu, kao i o
posljedicama tih zakonomjernosti koje se na Zemlji manifestiraju kao prirodne pojave. Ovaj dio
nastavnog programa dosta je apstraktan i ujedno najtei s obzirom na uzrast uenika. Meutim,
pedagoka praksa je pokazala da postoji veliko interesiranje uenika ovog uzrasta za ovaj
nepoznati i ujedno privlani dio geografske materije. Obaveze nastavnika jesu da u ovu temu
uloe maksimum metodsko-didaktikih sposobnosti kako bi se ovaj apstraktni tematski sadraj to
vie pribliio uenicima.
rad. S tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovnim geografskim zakonitostima, osposobiti ih za
primjenu steenih znanja; razvijati im zanimanje za opaanja i istraivanje pojava u prirodi, tj.
prirodnih pojava i procesa (padavine, zemljotresi); razvijati im svijest o ouvanju geografske
sredine, kao i elju za samostalnim istraivanjem, uenjem i proirivanjem znanja iz geografije;
poticati ih da koriste raunar, jer e rado potraiti potrebne sadraje na internetu; upoznati ih sa
zahtjevima promjenljivog svijeta, to zahtijeva sposobnost samostalnog uenja i samostalnog
rjeavanja problema, trajno razvija intelektualne osjeaje, te sposobnosti za ostvarivanje humanih
meuljudskih odnosa; razvijati im svijest o vrijednostima znanja i uenja kao individualnog i
drutvenog dobra.
141

RAZRED: VII
RED.
BR.
I
PREDMETNO
PODRUJE
EVROPA
GEOGRAFSKI POLOAJ,
GRANICE I VELIINA;
PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE
EVROPE;
DRUTVENOGEOGRAFSKE ODLIKE
EVROPE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Geografski poloaj Evrope

Granice Evrope
Veliina Evrope
Geoloka graa i reljef
Klima i vegetacija
Vode
Stanovnitvo Evope (broj,
naseljenost, strukture,
prirodmo i mehaniko
kretanje ... )
Privreda: privredni sektori
zanimanja
EU
Uenici e znati na
geografskoj karti pokazati
granice Evrope,
geomorfoloke cjeline
(mlae i starije planine
geomorfoloke razliitosti),
rijeke i jezera;
nauit e utjecaj klimatskih
faktora na floru i faunu
Evrope;
analizirat e klimatske
dijagrame, klimatske karte;
pokazat e na geografskoj
karti, evropska mora,
poluotoke, otoke, zaljeve,
moreuze;
objasnit e razuenost
obala;
analizirat e znaaj rijeka za
snabdijevanje stanovnitva
vodom, za saobraaj, za
proizvodnju energije;
pokazat e i objasniti
morske slivove, najvee
rijeke u njima, strukturu
stanovnitva, (raznolikost
etnikog i jezikog sastava
stanovnitva), gustinu
naseljenosti, dinamiku
stanovnitva (analizirati
demografske karte),
migraciona kretanja u
prolosti i danas, njihove
posljedice, demografsku
stagnaciju;
razumjet e uvjete
privrednog razvoja,
prirodna bogatstva,
industrijalizaciju, uvjete za
razvoj poljoprivrede;
znat e analizirati
ekonomsku kartu Evrope i
142
BROJ
SATI
13
koristiti se njom;
prepoznat e najvee
privredne centre Evrope;
znat e znaaj EU i zato sve
zemlje Evrope nastoje
postati njene lanice;
II
SREDOZEMLJE,
MEDITERAN,
EVROPSKO
SREDOZEMLJE,
BALKANSKO
POLUOSTRVO,
JUGOISTONA
EVROPA,
AZIJSKO SREDOZEMLJE,
AFRIKO
SREDOZEMLJE
Definicija prostora,
Evropsko, Azijsko i Afriko
Sredozemlje
panija i Italija, prirodne i
drutvene odlike
Republika Hrvatska
Republika Srbija
Republika Crna Gora
Albanija; Grka; Bugarska;
Rumunija
Mala Azija; Bliski Istok
Srednji Istok, nemirni
prostor
Turska i zemlje Bliskog i
Srednjeg istoka
Egipat i zemlje Afrikog
Sredozemlja
143
objasnit e (na geografskoj

karti) geografski poloaj,
saobraajni, privredni i
turistiki znaaj
Sredozemlja;
pokazat e pripadajua
mora, poluotoke i otoke
Sredozemlja,
geomorfoloke cjeline
(reljefne razliitosti);
razlikovat e krake oblike i
strukturu zemljita
Sredozemlja, karakteristike
klime, hidrografske
karakteristike;
uvidjet e i znati vanost i
znaaj Sredozemlja na
historijska zbivanja u
prolosti i njegov utjecaj na
dananji privredni razvoj i
kulturu;
nauit e koja su to
prirodna bogatstva i
karakteristike najznaajnijih
zemalja Sredozemlja i
njihov utjecaj na politika i
privredna zbivanja, kako u
regionu, tako i na
Evropskom kontinentu;
znat e naseljenost kao i
naselja tih zemalja,
najznaajnije gradove;
znat e zato je ovo
specifian prostor u
historijskom,
prirodnogeografskom i
drutvenogeografskom
smislu, koje su mogunosti
iskoritavanja ovog
prostora;
znat e koji je znaaj nafte,
uzroke politike
26
nestabilnosti, uzroke niskog

stepena privrednog razvoja,
znaaj geografskog poloaja
u geostratekom i vojnom
smislu, prostor sukoba
interesa velikih sila koje su
tri reljefne cjeline i njihove
karakteristike, koje su to
velike pustinje i uzroci
njihovog nastanka, koji je
znaaj morskih tjesnaca
(Bosfora i Dardanela), koji je
znaaj Nila za razvoj kulture
i civilizacije, prostor sukoba
velikih sila, Suecki kanal
njegov saobraajni, ali i
geostrateki znaaj, prostor
najveih pustinja na Zemlji,
Stoari nomadi pustinjski
narod, karakteristike
reljefa i klime ovog
podruja;
III
ZAPADNA EVROPA
Francuska
V. Britanija (Ujedinjeno
Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske)
Zemlje Beneluxa (Belgija,
Nizozemska, Luxemburg)
144
znat e na geografskoj karti

objasniti poloaj Zapadne
Evrope, prostorni obuhvat,
geomorfoloke,
hidrografske i klimatske
karakteristike;
razumjet e demografske i
privredne karakteristike
(visok ivotni standard i
industrijski najrazvijenije
zemlje, velika prirodna
bogatstva), gdje je sjedite
NATO-a i EU, Brisel;
nauit e osnovne
geografske podatke o
zemljama Zapadne Evrope;
IV
SJEVERNA EVROPA
Norveka
vedska
Finska
Danska
Baltike zemlje (Estonija,
Litvanija, Latvija)
znat e geografskoprostorni obuhvat,

geomorfoloke,
karakteristike Sjeverne
Evrope, zatim demografske
i privredne karakteristike
(najvii ivotni standard),
narode koji nastanjuju ovaj
prostor, naseljenost ovih
prostora;
nauit e osnovne
geografske podatke o
zemljama Sjeverne Evrope:
klimi, reljefu, vodama,
vegetaciji, broju stanovnika,
strukturama stanovnitva,
privrednoj razvijenosti
zemalja;
10
SREDNJA EVROPA
Njemaka
vicarska
Austrija
Poljska
Slovenija
eka
Slovaka
Maarska

objasniti poloaj Srednje
geomorfoloke,
karakteristike, zatim
demografske i privredne
karakteristike (visok ivotni
standard i veoma razvijena
industrija, golema prirodna
bogatstva);
znat e nabrojati Alpske
zemlje, njihovu ulogu,
geografski i historijski
znaaj;
znat e osnovne geografske
podatke o zemljama
Srednje Evrope,
specifinosti pojedinih
zemalja;
12
VI
ISTONA EVROPA
Ruska Federacija

objasniti poloaj Istone
geomorfoloke,
karakteristike, zatim
demografske i privredne
145
karakteristike (golema
prirodna bogatstva);
podatke o zemljama Istone
Evrope;
objasniti poloaj Ruske
Federacije (Istonoevropske
ravnice i Sjeverne Azije),
prostorni obuhvat,
geomorfoloke,
karakteristike, demografske
i privredne karakteristike
(golema prirodna
bogatstva);
podatke o Ruskoj Federaciji,
znaaj Ruske Federacije.
OPE NAPOMENE
U programu Geografije za VII razred osnovne kole najvie prostora poklonjeno je prikazu
cjeline kontinenta, a potom pojedinih regija.
U pojedinim regijama detaljnije su obraene najvee i najrazvijenije zemlje. Data je i
politika podjela. U koncipiranju programa polazilo se od injenice da dobro savladana geografska
materija cjeline regija, uz politiku podjelu, daje dovoljno geografskih znanja da uenici shvate
geografsku stvarnost prostora (regije), ali i pojedinih zemalja. Regionalna geografija kao
kompleksna nauka prouava i objanjava meusobno uzrono-posljedinu povezanost prirodnih i
drutvenih procesa i pojava. Otuda je veoma vano da se u relizaciji ovog programa nae prava
mjera u izboru injenica prirodnog i drutvenog karaktera.
U poglavlju Regionalna geografija Evrope prioritet se moe dati zemljama za koje naa
domovina ima odreeni interes (npr. ekonomska veza sa odreenom zemljom, veliki broj naih
iseljenika u odreenoj zemlji i sl.).
rjeavanja problema, trajno razvija intelektualne osjeaje, te sposobnost za ostvarivanje humanih
drutvenog dobra.
146

RAZRED: VIII
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
AZIJA
PRIRODNO
GEOGRAFSKE I
DRUTVENO
GEOGRAFSKE
ODLIKE,
PRIRODNOGEOGRA
FSKE ODLIKE AZIJE,
DRUTVENOGEOGR
AFSKE ODLIKE AZIJE
Geografski poloaj, veliina,

obale i reljef Azije
Klimatsko-vegetacijska
obiljeja i vode Azije
Stanovnitvo Azije
Privredna obiljeja Azije
Uenici e na geografskoj
karti znati pokazati Evropu i
Aziju i njihove granice
prema ostalim
kontinentima;
znat e objasniti osnovne
pojmove koji se odnose na
reljef, klimu vode, biljni i
ivotinjski svijet Azije
kartografske znake kojima
su predstavljeni pojedini
geografski/zemljopisni
objekti);
znat e da je Azija kontinent
najveih planina, nizija,
morskih dubina, najveih
rijeka, pustinja;
znat e osnovne (ope)
pojmove o stanovnitvu,
naseljima, privredi i
privrednim djelatnostima
Azije (strukturi, i dinamici
stanovnitva, privrednim
djelatnostima velika
koncentracija stanovnitva
u pojedinim regionima
uzroci i posljedice po
cjelokupno ovjeanstvo;
izdvojit e oblasti sa veoma
visokim stepenom
privredne djelatnosti i
oblasti sa izuzetnom
privrednom nerazvijenou;
12
II
CENTRALNA AZIJA,
ZAKAVKAZJE,
SREDNJI ISTOK
Centralna Azija
(prirodnogeografske i
drutvenogeografske
karakteristike) geografski
poloaj, reljef, klima, vode i
obale, stanovnitvo,
naseljenost, prirodno i
mehaniko kretanje,
strukture stanovnitva
Zakavkazje
znat e definirati Centralnu

Aziju, Zakavkazje i Srednji
istok kao regiju sa istim ili
slinim
drutvenogeografskim
odlikama, odrediti njihove
prirodne odlike, nedostatak
vode, ogromni prirodni
potencijali (nafta),
mogunost navodnjavanja,
nepovoljni uvjeti za ivot,
mala gustina naseljenosti,
politiki nestabilan prostor;
razumjet e da je to mozaik
naroda, jezika i religija;
PROGRAMSKI SADRAJI
147
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
znat e da je Fergana
kolijevka velikog broja
kulturnih biljaka (penice);
pokazat e na geografskoj
karti Turansku niziju,
pustinje na jugu, rijeke
Centralne Azije;
nabrojat e zemlje koje su
nastale na ovom prostoru,
te izdvojiti zemlje sa
najveim politikim i
ekonomskim utjecajem;
III
MONSUNSKA AZIJA
Prirodnogeografske
(geografski poloaj, reljef,
klima, vegetacija, vode,
obale) i drutvenogeografske
karakteristike (stanovnitvo,
broj, naseljenost, prirodno i
mehaniko kretanje,
strukture)
Juna Azija
Jugoistona Azija
Indija
Malezija
prepoznat e da je Juna
Azija Indijski potkontinet,
Indokina, regija vrlo duge
kulture i tradicije;
znat e nabrojati reljefne i
klimatske karakteristike, a
posebno objasniti nastanak
i funkcioniranje monsuna i
njihov znaaj za ivot uope
June Azije i Indokine;
znat e da je ovo prostor
velike gustine naseljenosti,
intenzivne dinamike
stanovnitva koji su tome
uzroci i posljedice;
razumjet e kakav je
privredni napredak nekih
zemalja Jugoistone Azije;
znat e da je poljoprivreda
glavno zanimanje
stanovnitva, koja su to
prirodna bogatstva;
prepoznat e kulture, Indija,
Malezija;
znat e politiku podjelu
prostora kao i osnovne
geografske podatke o Indiji,
Indoneziji i Maleziji;
IV
DALEKI ISTOK
Poloaj i prirodno-geografska
obiljeja Istone Azije
Stanovnitvo i privreda
Istone Azije, geografski
poloaj, reljef, klima,
vegetacija, vode, obale) i
drutvenogeografske
karakteristike (stanovnitvo,
broj, naseljenost, prirodno i
mehaniko kretanje,
strukture)
Kina
Japan
Uenici e uoiti i shvatiti

razvoj ove regije kroz
razliite historijske epohe
(nastanak i razvoj Kineske i
Japanske drave kao
najznaajnijih zemalja
Dalekog istoka, njihov
znaaj i utjecaj na svjetsku
kulturu i civilizaciju);
znat e morfoloke,
klimatske, hidrografske,
florne i faunistike
karakteristike Dalekog
istoka;
znat e da je Tibet najvee
148
visoravan na svijetu;
znat e nabrojati i pokazati
pustinje Gobi, Takla Makan,
Mongolska visoravan;
V
AFRIKA
Afrika geografski poloaj i

prirodnogeografske odlike
Afrike (reljef, klima, vode,
flora i fauna osnovne
karakteristike)
Stanovnitvo i privreda Afrike
osnovni geografski
(demografski podaci)
Geografski poloaj, granice,
veliina, obale i reljef Afrike
Klimatsko vegetacijska
obiljeja i vode Afrike
Stanovnitvo Afrike
Privreda i regionalna podjela
Afrike
Ekvatorijalna Afrika (Zapadna
Afrika)
Sredinja Afrika
Istona Afrika
Osnovni geografski podaci o
Nigeriji, Kongu i Etiopiji
Poloaj i prirodnogeografska
obiljeja June Afrike
Stanovnitvo i obiljeja
privrednog razvoja June
Afrike
Junoafrika Republika
149
znat e nabrojati i pokazati

geografski poloaj Afrike,
prirodnogeografska
obiljeja morfoloke
cjeline (najvee pustinje na
svijetu, visoke planine,
visoravni), tipove klime
(klimatske faktore),
hidrografske (najvee rijeke
na svijetu, slana jezera, sa
flornim i faunistikim
obiljejima), tropske ume,
savane, najstranije i
najvee ivotinje na svijetu
lavovi, slonovi;
znat e kako je teklo
naseljavanje i upoznavanje
Afrike, struktura, dinamika i
gustina naseljenosti Afrike
(razlike u naseljenosti u
zavisnosti od prirodnih
uvjeta za ivot), nizak
stepen privrednog razvoja,
uz velika prirodna bogatstva
(kolonijalna prolost);
znat e da i uz povoljne
prirodne faktore, a uz
nepovoljne drutvene
faktore, privredni razvoj je
usporen ili stagnira;
podatke o: Nigeriji,
Zapadnoj Africi, Kongu, kao
i centralnim zemljama
Ekvatorijalne (Sredinje
Afrike), Etiopije kao
predstavnika Istone Afrike,
JAR-a, kao predstavnika
regije Juna Afrika i jedne
od privredno najrazvijenijih
zemalja Afrikog
kontinenta;
usvojit e osnovna znanja o
drutvenogeografskim
obiljejima regija u kojima
se ove zemlje nalaze (voditi
rauna da se ve obraeni
sadraji ponovo obrauju
Afriko Sredozemlje);
22
VI
AMERIKA
Geografski poloaj,
prostiranje,
prirodnogeografska obiljeja
Amerike
Stanovnitvo i privreda
Amerike karakteristike)
SAD i Kanada zemlje vrlo
visoko privredno razvijene,
karakteristike drutvenog
ureenja i organizacije drava
Brazil, Argentina i ile
osnovni geografski podaci,
razlika u razvijenosti
Angloamerike i Latinske
Amerike uzroci i posljedice
privrednog razvoja
150
znat e prirodne i drutvene

odlike Amerike, odlike
geografskog poloaja, te
identificirati slinosti i
razlike izmeu pojedinih
dijelova kontinenta;
objasnit e specifinu
poziciju (geografski poloaj)
Amerike, kao kontinenta
novog svijeta, civilizacije
koje su nastale na ovom
prostoru, proces osvajanja i
naseljavanja ovog
kontinenta;
definirat e i objasniti
pojam Amerika, Sjeverna i
Juna Amerika, Latinska i
Angloamerika.
razumjet e prirodnogeografske (geomorfoloke
odlike, klimatske odlike,
florne i faunistike odlike
Amerike, drutveno
geografske odlike
Amerikog kontinenta
(najstariji stanovnici
Amerike, naseljavanje, koje
u SAD-a poprimilo karakter
veoma intenzivnih
migracionih procesa;
razumjet e neravnomjernu
privrednu razvijenost i
pored ogromnih prirodnih
bogatstava (kolonijalna
prolost), razvijeni sjever
(SAD i Kanada) i
nerazvijeniji jug Latinska
Amerika;
prepoznat e znaaj
unutranjih vodenih puteva,
golemih prirodnih
bogatstava, visokostrune
radne snage i drutveno
ureenje;
znat e da je geografski i
saobraajni poloaj SAD i
Kanade izuzetno povoljan
(izlaz na najprometnije
okeane i mora), da ima
povoljne klimatske uvjete,
plodno zemljite, velike
zalihe ruda, dobro i
prihvatljivo drutveno
ureenje, ljudske resurse i
strune kadrove, to sve
zajedno uvjetuje da su na
12
ovom prostoru smjetene

najrazvijenije zemlje svijeta
(SAD i Kanada);
znat e historijsko i
savremeno znaenje
Latinske Amerike, politiku
podjelu ovog prostora,
diktatorske reime,
narkomafija nerjeivi
problem ovih zemalja;
podatke o Brazilu, kao
najveoj zemlji June
Amerike, karakteristike
privrednog razvoja,
naseljenost i struktura
stanovnitva, gradovi,
osnovne geografske
podatke o Argentini, kao
privredno najrazvijenijoj
zemlji June Amerike,
osnovne geografske
podatke o ileu kao
najznaajnijoj zemlji
zapadnog dijela kontinenta;
razumjet e politiku i
privrednu situaciju u
Latinskoj Americi;
VII
AUSTRALIJA I
OKEANIJA
Australija:
prirodnogeografske i
drutvenogeografske odlike
Okeanija
151
znat e reljefne, klimatske,

hidroloke, florne i
faunistike karakteristike i
specifinosti Australije i
Okeanije (podjela);
znat e da je Australija
kontinent kontrasta u
svakom pogledu (velike
pustinje u sredinjem
dijelu), tropske oblasti na
sjeveru (monsuni), ugodno
jugozapadno i jugoistono
primorje, mali broj rijeka,
ogromna koliina vode
ispod pustinja(arteki
bunarevi), milioni grla ovaca
i goveda, koje nisu ovdje
ivjele do dolaska bijelaca,
specifian biljni i ivotinjski
svijet;
znat e prirodne resurse na
kojima Australija zasniva
svoju privrednu razvijenost i
visok ivotni standard
stanovnitva;
razumjet e da je
neravnomjerna gustina
naseljenosti Australije, kao i
pozicija velikih gradova

uvjetovana specifinom
prirodnogeografskim
uvjetima a najvie klimom i
geografskim poloajem;
znat e ta obuhvata
Okeanija i kako se dijeli
(Melanezija, Mikronezija,
Polinezija, Novi Zeland);
pojmove koji se odnose na
otoke Okeanije, nain ivota
stanovnitva, uloga i znaaj
Okeanije u svijetu (neki
izvozni proizvodi tropski),
turizam;
karakteristike Novog
Zelanda;
znat e kakva je naseljenost
Novog Zelanda, bijelci
najbrojniji, Maori, Velington
(dva otoka, vulkansko tlo,
gejziri, zemlja ovaca i
goveda, mlijeka i mlijenih
preraevina);
VIII
POLARNE OBLASTI
NA ZEMLJI
Arktik i Antarktik
znat e na geografskim
kartama odrediti poloaj
Arktika i Antarktika;
znat e razlike izmeu ova
dva ledena podruja;
upoznat e Grenland
najvei otok na zemlji
naseljenost;
prepoznat e prirodno
geografska obiljeja
polarnih oblasti i njihov
znaaj za klimu na Zemlji;
Ledeni bregovi opasnosti.
OPE NAPOMENE
Program Geografije za VIII razred Regionalna geografija Azije, Afrike, Amerike, Australije i
Okeanije, kao i polarnih podruja zasnovan je na regionalnom pristupu u nastavi Geografije.
Najvie prostora poklonjeno je, naime, prikazu cjeline (pojedinih kontinenata), a potom pojedinih
regija. U pojedinim zemljama detaljnije su obraene najvee i najrazvijenije zemlje, a data je i
politika podjela regija.
U koncipiranju programa polazilo se od injenice da dobro savladana geografska materija,
cjeline i pojedinih regija, uz politiku podjelu regije, ini dovoljno geografskih znanja, da uenici
shvate geografsku stvarnost prostora (regije), ali i pojedinih zemalja u tim regijama. Veoma je
vano da se u realizaciji ovog programa nae prava mjera u izboru injenica prirodnog i
drutvenogeografskog karaktera. Nastavnici treba da prihvate i dosljedno ostvaruju princip istog
odnosa u predstavljanju prirodnogeografskih i drutvenogeografskih injenica, kako u prikazu
152
velikih cjelina, kontinenata tako i manjih regija. Treba insistirati da uenici savladaju geografiju
velikih regija, politiku podjelu prostora i geografiju pojedinih znaajnih zemalja.
rjeavanja problema, trajno razvija intelektualne osjeaje, te sposobnost za ostvarivanje humanih
drutvenog dobra.
RAZRED: IX
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
IME, HISTORIJSKI
RAZVOJ I
DRUTVENO
UREENJE BiH
Historijski razvoj Bosne i

Hercegovine
Porijeklo imena Bosna i
imena Hercegovina
Nezavisnost BiH
Dejtonski mirovni sporazum
Uenici e znati osnovne

podatke o porijeklu imena
Bosna i Hercegovina i njenoj
starosti;
znat e imenovati i opisati
historijske faze teritorijalnog
razvoja BiH;
razumjet e kako je dolo do
samostalnosti, nezavisnosti i
suverenosti BiH kao drave sa
demokratskim drutvenim
ureenjem (2 entiteta i 1
distrikt);
II
PRIRODNA I
KULTURNA
TRADICIJA
(BATINA) BiH
Prvobitna naselja na tlu BiH

Sakralni i drugi objekti iz
osmanskog perioda
Kulturno-historijske
znamenitosti
Nacionalni spomenici
Parkovi prirode
znat e prepoznati
kulturnohistorijske
spomenike;
razlikovat e razliite stilove
umjetnosti i bogate kulturne
batine BiH;
III
GEOGRAFSKI
POLOAJ,
GRANICE I VELIINA
Dravnost i geografski
poloaj BiH
Granice i veliina BiH
znat e veliinu, granice i oblik

bosanskohercegovakog
teritorija te saobraajnog
153
BiH
znaaja i poloaja;
razumjet e kompleksnosti
geografskogpoloaja BiH u
ovom dijelu Evrope, njegovu
vanost za opi razvoj, kao i
perspektivne djelatnosti
bosanskohercegovake
privrede;
razumjet e vanost tri
osnovne geografske cjeline
BiH za njen geografskosaobraajni poloaj;
IV
RELJEF BiH RELJEFNE CJELINE,

GEOLOKA
RAZDOBLJA
NASTANKA
Geoloka graa BiH

Osnovni oblici reljefa BiH
Geomorfoloke cjeline BiH
(Sjeverna Bosna, Planinskokotlinski reljef i Jadranska
zavala)
znat e pronai i prepoznati na

geografskoj karti razliite
reljefne oblike;
znat e sastav i geoloku grau
reljefa BiH (nastanak reljefa,
tipovi reljefa, visinske regije);
znat e suprotnosti reljefnih
oblika i cjelina (planinskokotlinska, peripanonska Bosna
i niska Hercegovina);
znat e znaenje i utjecaj
pojedinih reljefnih oblika za
razvoj BiH uope;
KLIMA, BILJNI I
IVOTINJSKISVIJET I
EKOLOKA
OBILJEJA
BiH
Klimatski faktori
Klimatski tipovi
Tla BiH
Florni elementi BiH
Faunistika obiljeja BiH
razumjet e koji faktori utjeu

na klimu BiH (znanja o
Sunevom zraenju,
temperaturi vazduha,
padavinama i najeim i
najznaajnijim vrstama
vjetrova);
pokazat e na karti klimatske
regije BiH;
navest e i opisati tipove
klime;
objasnit e utjecaj klime na
privredni razvoj BiH;
znat e vrste tla (pedologija),
vegetacije te o njihovoj
geografskoj rasprostranjenosti
kroz tri klimatske-vegetacijske
zone;
VI
VODE BiH,
RIJEKE
I JEZERA
Podjela voda
Jadranski sliv
Crnomorski sliv
razlikovat e karakteristike
Jadranskog od rijeka
Crnomorskog sliva;
154
VII
STANOVNITVO I
NASELJA BiH
Podzemne vode
Jezerske vode
More BiH
znat e nabrojati rijeke

Jadranskog i Crnomorskog
sliva/njihove karakteristike),
prirodna i vjetaka jezera,
ponornicu, 2 movare u BiH i
termalne i termomineralne
izvore;
pokazat e na karti rijeke,
jezera, movare ponornice;
objasnit e znaenje rijeka i
jezera te ostalih kopnenih
voda na kopnu za razvoj BiH i
turizma koji se na njima
razvija;
znat e imenovati vode (rijeke,
jezera, movare) koje bi
trebalo zakonom zatititi;
znat e objasniti znaaj
podzemnih voda, uzroke i
nain njihovog sporog
obnavljanja i razumjeti
potrebu da se zatite;
razumjet e znaaj obale
bosanskohercegovakog
Jadrana;
Naseljavanje BiH
Kretanje broja stanovnika
Prirodno i mehaniko
kretanje stanovnika
Strukture stanovnitva
Naselja BiH
Urbanizacija i urbani centri
znat e broj stanovnika u

2005. godini prema
procjenama;
znat e osnovne karakteristike
razvoja naseljenosti,
razmjetaja i kretanja
(dinamici) stanovnitva u BiH;
znat e osnovna obiljeja i
historijski slijed migracija, kao i
uzroke vanjskih i unutranjih
migracija;
znat e razlikovati ekonomske
i prisilne migracije;
bit e upoznati sa biolokom,
etnikom, vjerskom,
obrazovnom i ekonomskom
strukturom stanovnitva;
znat e uzroke koji su
uvjetovali poremeaje u
polnoj i dobnoj strukturi
stanovnitva BiH;
znat e odrediti udio
stanovnitva u primarnom,
155
sekundarnom, tercijarnom i
kvartarnom sektoru
(razlikovanje tercijarnog i
kvartarnog sektora
djelatnosti);
znat e osnovne razlike
izmedu seoskog i gradskog
neselja;
znat e probleme
bosanskohercegovaih sela;
opisat e gradove BiH i znati
osnovne podatke o svakom od
6 najveih gradova BiH;
VIII
PRIVREDA BiH
PRIRODNI I
DRUTVENI
UVJETI ZA RAZVOJ
PRIVREDE
Prirodnogeografski faktori
privrednog razvoja BiH
Drutvenogeografski faktori
privrednog razvoja BiH
Privredne grane
Rudni i energetski
potencijali BiH
Razvoj vanijih industrijskih
grana
znat e faze razvoja bh.

privrede od manufakturnohindustrijske preko
socijalistike do tranzicijske
faze;
razumjet e probleme s kojima
se suoava savremena
bosanskohercegovaka
privreda u tranzicijskoj fazi;
znat e sa kojim rudama i
energetskim izvorima
raspolae BiH /rad na
geografskim kartama/ (leita
rudnog bogatstva i lokacije
energetskihizvora);
razumjet e ekoloke
probleme vezane za
energetski sistem, koji utjee
na kvalitet zraka, vode i tla;
razumjet e nekonkurentnosti
bh. privrede i potrebu njenog
prestrukturiranja, da
prehrambena i drvna
industrija imaju sve potrebne
sirovine na teritoriji BiH, ali su
nedovoljno razvijene, a samo
hemijska industrija (Soda
so, Dita, Polihem i
Bosnalijek) proizvode
plasiraju na trite u
okruenju;
IX
SAOBRAAJNOTURISTIKE
VRIJEDNOSTI BiH
Trgovina
Saobraaj
Turizam
znat e definirati pojam

saobraaj i meuzavisnost sa
turizmom;
156
opisat e razvoj eljeznike i

cestovne mree kroz historiju i
njen znaaj za razvoj BiH;
objasnit e ulogu vazdunog
saobraaja i znati aerodrome u
BiH;
znat e koji su to preduvjeti i
ograniavajui faktori razvoja
turizma;
znat e da turizam dostie svoj
maksimum u razdoblju
Socijalistike Jugoslavije
(olimpijske igre planine),
njegov krah 90-ih godina (zbog
rata);
znat e da BiH ima velike
turistike potencijale koji nisu
u potpunosti iskoriteni;
znat e oblike turizma koji
imaju razvojne mogunosti
(turistike destinacije);
X
REGIONALNA
PODJELA
BiH REGIJE BiH
GEOGRAFSKI
ASPEKTI ZATITE
IVOTNE SREDINE
Regije BiH:
Sjeverna Bosna
Srednja Bosna
Visoki kr
Niska Hercegovina
Vaniji uzronici zagaenja
Ugroeni elementi ivotne
sredine
Mjere i aktivnosti u zatiti
ivotne sredine
157
znat e koje su etiri osnovne

prirodno i
drutvenogeografske regije
BiH, osnovne karakteristike
(prirodne i drutvene);
usvojit e znanja o glavnim
nodalno- funkcionalnim
centrima svake od regija i o
trenutnom stepenu
razvijenosti privrede, kao i
mogunosti razvoja svake od
regija;
znat e koja su to najpoznatija
rudna leita, najpoznatije
povrinske i podzemne
tokove, kakav je reljef a kakva
gustina naseljenosti;
znat e elemente ugroenosti
geografaske sredine (voda,
vazduh, tlo);
znat e koji su najvei
zagaivai ivotne (geografske
sredine);
znat e koje su to metode i
sredstva zatite ivotne
(geografske sredine);
znat e ta je to fenomen
14
staklenika;
znat e na koji se nain i koja
sredstva unitavaju (nagrizaju)
ozonski omota.
OPE NAPOMENE
Program za IX razred kompletno je posveen geografiji Bosne i Hercegovine i ravnopravno
tretira kako prirodnogeografske tako i drutvenogeografske osobenosti njene teritorije u
meunarodno priznatim granicama.
U uvodnim napomenama, koje se odnose na dravno-pravni status, historijsko-geografski i
teritorijalni, treba prezentirati relevantne historijske injenice iz sadnjosti, te iz blie i dalje
historije dravno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine.
Sve programom predviene tematske cjeline meusobno su povezane i uvjetuju jedna
drugu, pa ih tako i treba prezentirati uenicima. Tako, npr., geoloko-geotektonske manifestacije
odrazile su se na morfoloku plastiku Bosne i Hercegovine, a klima i posebno vode kao znaajni
egzogeni faktori uestvuju u modifikacijama primarnog karaktera. S druge strane, geoloka graa,
reljef, klima i vode kompleksno utjeu na obrazovanje tla i ukupnu biogeografsku sliku prostora
nae domovine.
Kompleks fiziko-geografskih faktora proizveo je prirodna bogatstva na bazi kojih je razvijena
privreda Bosne i Hercegovine. Prirodnim resursima se treba, tokom nastavnog procesa, pokloniti
znaajna panja jer oni ine sirovinsku bazu za obnovu.
U realizaciji tematske cjeline koja se odnosi na stanovnitvo potrebno je napominjati kako
su, npr., ekonomska i obrazovna struktura utjecale na prirodni prirataj u Bosni Hercegovini, kako
su klima, vode, reljef utjecali na razmjetaj stanovnitva, znai obavezno povezivati prirodne
faktore sa drutvenim.
U obradi privrede Bosne i Hercegovine treba zadrati panju, prevashodno, na prirodnim
potencijalima Bosne i Hercegovine na kojima e se zasnivati budui privredni razvoj. Naravno,
potrebno je obraditi i postojee privredne kapacitete, njihovu privrednu strukturu i prostorni
razmjetaj.
Na kraju je neophodno zadrati panju uenika na problemima ivotne sredine u Bosni i
Hercegovini, vodei pri tome rauna o vanijim uzrocima naruavanja kvaliteta ivotne sredine. U
ovoj tematskoj cjelini treba koristiti primjere iz svog zaviaja ili blie geografske sredine.
rjeavanja problema, trajno razvija intelektualne osjeaje, te sposobnosti za ostvarivanje humanih
158

drutvenog dobra.
159
HISTORIJA
UVOD
Cilj revidiranog i inoviranog Nastavnog plana i programa jeste da se ponudi efikasniji izbor i
raspored nastavnih sadraja, da se sadraji kvalitetnije strukturiraju, rasterete i usklade sa
intelektualnim sposobnostima uenika, te da se pobolja efikasnost odgojno-obrazovnog rada.
Prema modernim tendencijama nastava Historije treba da bude usmjerena ne samo na uenje
historijskih (histiografskih) podataka ve i na razvoj historijskih pojmova drugog reda ili meta
pojmova, a to su u historiji: kontinuitet i promjena, historijski izvori, historijsko vrijeme,
hronologija sa periodizacijom i uzrono-posljedini odnosi meu dogaajima, kao i empatija i
historijski znaaj. Nastava Historije u svom pouavanju treba imati to vie multiperspektivnosti u
sagledavanju historijskih dogaaja i procesa. Nastavni predmet Historija, novi je predmet za
uenike VI razreda devetogodinje kole. Naziv ovog predmeta vodi porijeklo od starogrkog
historeo ispitivati, kazivati ono to se doznalo. Historija nastaje iz elje ovjeka da sazna ta se
deavalo u prolosti. Zadatak historije jeste da ponudi odgovore na pitanja o zbivanjima u
prolosti. Historija kao nastavni predmet kod uenika treba razviti i duh tolerancije, demokratskog
prava na razliitost miljenja, kao i tenju da se na osnovu dostupnih injenica doe do objektivne
predstave o prolosti. Da bi se to postiglo, potrebno je uenike osposobiti za samostalno
koritenje historijskih izvora zasnovanih na nauno-historijskim injenicama. Od samog nastavnika
zavisi kakav e odnos uenici izgraditi prema historiji. Kroz nastavu Historije ostvaruje se korelacija
i integrativnost sa drugim predmetima i naunim disciplinama te ovladavanje gradiva iz oblasti
jezika, knjievnosti, geografije, biologije, likovne i muzike kulture, tehnike i sl. Ovakvim uenjem
uenik stjee saznanje o povezanosti procesa u svim naunim oblastima i vezi individualnog i
zajednikog, te lokalnog i univerzalnog procesa, koji sve dogaaje vane za pojedinca i univerzum
povezuje nevidljivim, historijskim nitima.
CILJ NASTAVE
Cilj nastave Historije je:
da uenike osposobi za razumijevanje historijske dimenzije sadanjosti i njene povezanosti
sa procesima i dogaanjima u prolosti;
da ih osposobi za prepoznavanje osnovnih injenica i pojmova koji se odnose na: politiki,
drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim
periodima;
da ih osposobi za prepoznavanje historijskih fenomena u razvoju ljudskog drutva u
svjetskim, evropskim i bosanskohercegovakim okvirima, kao i za spoznaju toka i razvojni
put kojim je ljudsko drutvo prolo kroz razliite historijske epohe;
da ih upozna sa osnovnim drutvenim i religijskim kretanjima;
da im pobudi elju da usvoje osnovna znanja o razvoju nauke, tehnike i kulture;
da im razvije interesovanje za sadraje iz nacionalne historije Bosne i Hercegovine u
regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama;
da upoznaju linosti iz ope i nacionalne historije koje su obiljeile razliit vremenski
period;
da upoznaju poloaj i ulogu ena u drutvu kroz razliite historijske periode;
160
da upoznaju historiju sva tri konstitutivna naroda, kao i historiju nacionalnih manjina u
BiH.
ZADACI NASTAVE
da kod uenika izgradi pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu,
da uenici steknu osnovna znanja o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i
svjetske zajednice;
da kod uenika razvija sposobnost za sagledavanjem politikog, ekonomskog i kulturnog
razvoja;
da uenici steknu predstavu o glavnim fenomenima u razvoju ovjeanstva u razliitim
historijskim epohama i o njihovim glavnim obiljejima;
da im razvija duh tolerancije i demokratskog prava na razliita miljenja;
da ih osposobi za samostalno koritenje historijskih izvora, zasnovanih na naunohistorijskim injenicama;
da razvija kritiko miljenje;
da potie razvijanje afirmativnog stava prema uenju u kontinuitetu;
da izgrauje opu kulturu, trajne moralne i estetske vrijednosti savremenog drutva;
da razvija svijest da se svaki dogaaj moe interpretirati na vie naina;
da razvija naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija;
da ih osposobi za ovladavanje osnovama verbalnog, pismenog i digitalnog komuniciranja.
PREDMET: HISTORIJA
RAZRED: VI
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
UVOD U HISTORIJU
Uvod u historiju
Pojam, zadaci i podjela
historije
Historijski izvori; Muzej,
arhiv, biblioteka; Pomone
historijske nauke
Raunanje vremena
Kalendar; Hronologija
Periodizacija; Glavne
karakteristike historijskih
epoha; Stari vijek; Srednji
vijek; Novi vijek; Savremeno
doba
Uenik zna osnovne

podatke o ivotu u prolosti
i ta su historijski izvori;
zna kako se rauna vrijeme i
vremenska razdoblja;
II
PRETHISTORIJA
Postanak ovjeka
Starije kameno doba;
Sakuplja, lovac
Mlae kameno doba;
Sjedilaki ovjek;
Poljoprivrednik
Ljudi metalnog doba;
Indoevropljani
Kultura ljudi
zna kako je ivio ovjek

starijeg kamenog doba,
ime se bavio, a kako ovjek
mlaeg kamenog doba;
zna u ta su vjerovali ljudi
kamenog doba, ta je
animizam, totemizam;
zna da je ovjeanstvo bre
napredovalo u dolinama
161
prethistorijskog doba;
Vjera; Totemizam;
Animizam
Prethistorija na tlu dananje
BiH
velikih rijeka (Stari Istok);

zna pokazati lokalitete na
kojima su pronaeni
materijalni dokazi iz
razliitih razdoblja;
poznaje prethistorijski
razvoj BiH i nalazita iz tog
doba;
III
HISTORIJSKO DOBA
DRAVE I
CIVILIZACIJE STAROG
ISTOKA
Doline velikih rijeka;

Raanje civilizacije; Raanje
robovlasnike drave
Egipat, poloaj i razvoj
drave
Dravno ureenje,
drutvene prilike i politika
historija Egipta
Vjerovanje i kultura starih
Egipana
Mezopotamija; Sumer i
Akad
Kultura i umjetnost
Mezopotamije
Fenicija i Palestina; Alfabet,
Monoteizam
Stara Perzija; Dualizam
Civilizacije Indije i Kine
zna gdje i kako je nastala

Egipatska drava;
zna u ta su vjerovali
Egipani, objasniti pojam
mnogoboci, zagrobni ivot,
kako nastaju prvi gradovi,
kako se razvija umjetnost,
pismo i nauna znanja;
zna koje su drave nastale
na tlu Mezopotamije;
zna sumerske gradove;
zna za najvanije vladare i
njihova djela, pismo, prvu
poznatu biblioteku,
vjerovanje, najvanije
graevine, knjievna djela;
zna da je vrena razmjena
proizvoda izmeu Istoka i
Zapada; gdje se razvila prva
evropska civilizacija, da su
Kreani i Feniani
posredovali izmeu Istoka i
Zapada;
15
IV
STARA GRKA
Stara Grka; Zemlja i more

Najstariji narodi u
Sredozemlju; Seoba grkih
plemena
Homerski svijet; Imovinsko
raslojavanje; Bogovi i ljudi
Grki polis
Velika Grka kolonizacija;
Mediteran kao kolijevka
moderne civilizcije
Atina; Poloaj; Privreda;
Drutveno ureenje
Grka religija i mitologija
Grko-perzijski ratovi
Sparta; Peloponeski rat
ivot i kultura starih Grka
Uspon Makedonije;
Helenistika kultura
zna koja plemena

naseljavaju prostore Grke,
objasniti pojmove Helada i
Heleni;
zna o emu govore grki
epovi Ilijada i Odiseja, grka
religija i mitologija;
zna ta su polisi, koje
prostore koloniziraju,
objasniti pojam kolonizacija;
zna kako su nastale
Olimpijske igre;
zna gdje je nastala Atena,
njeno ureenje, pojmove
demos i aristokracija; kako
je dolo do grko-perzijskih
ratova;
zna kako su se oblaili,
stjecali znanja, kakvu hranu
su jeli, kakva je bila kultura
stanovanja;
zna ta je Agora, kakav je
poloaj robova, vanije
graevine i stilove gradnje,
15
162
znaajnije umjetnike i
naunike Grke;
zna koje su posljedice
Peloponeskog rata, lik i
djelo Aleksandra Velikog,
znaenje pojma Helenizam;
V
STARI RIM
Stari Rim, zemlja,

stanovnitvo
Osnivanje Rima i prvobitno
dravno ureenje
Postanak Republike
irenje Rima na
Sredozemno more
Rimsko ropstvo; Ustanci
robova
ivot i vjerovanje starih
Rimljana
Doba graanskih ratova;
Kraj Republike
Rimsko carstvo
Postanak i irenje
kranstva
Rimska kultura
Pad Rima
Iliri na Balkanskom
poluotoku; Iliri u BiH
Pojava Rimljana na Balkanu
Kraj antikog doba i dolazak
Slavena
zna gdje se nalazi Apeninski

poluotok i njegove
geografske odlike, ko su
najstariji stanovnici Italije;
zna kada i kako je osnovan
grad Rim (prema legendi i
historijskim injenicama,
pojmove: kraljevina,
republika, senat, konzuli,
patriciji i plebejci);
zna kako su Rimljani irili
svoju teritoriju;
znaju kako je izgledao grad
Rim (ivotni i radni prostor);
Kakav je bio poloaj robova
u Rimu, drutvene razlike,
vjerovanje Rimljana;
zna po emu su bili poznati
braa Grah, o najveem
ustanku robova;
zna pojam graanski rat,
koji su uzroci i ko sudionici
graanskih ratova;
zna kada je nastalo Rimsko
carstvo, najznaajnije
rimske careve, pojmove:
koloni, gladijatori;
zna kada se pojavljuje
kranstvo i kako se irilo;
zna kako je podijeljeno
Carstvo, uzroke slabljenja
Carstva;
zna osnovna obiljeja
Rimske kulture
(graditeljstvo i vajarstvo,
knjievnost i nauka) pojam
antika kultura;
zna koja su ilirska plemena
naseljavala prostore
dananje BiH i susjednih
zemalja, kada Rimljani
pokoravaju Ilire, historijske
spomenike iz ovog perioda.
24
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju potpunu slobodu
uspostavljanja ravnotee izmeu pojedinih podruja i vremena potrebnog za dalji rad. Takoer,
163
imaju potpunu slobodu pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa
uzrastom uenika. Sve nastavne jedinice treba uskladiti sa razvojnim mogunostima pojedinih
razreda.
Uenici:
Sluaju predavanje, analiziraju izvore, odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju
na karti; analiziraju izvore, iznose vlastito miljenje, zakljuuju, rjeavaju zadatke na crti vremena;
rjeavaju zadatke (Venov dijagram); posmatraju ilustracije i samostalno zakljuuju; analiziraju
kartu, opisuju izvore, iznose vlastiti sud (percepciju); analiziraju kartu, daju odgovore na
postavljena pitanja; analiziraju tekst i na osnovu analize teksta predstavljaju temu (usmeno ili
pismeno); sluaju, posmatraju, na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav;pokazuju na karti;
demonstriraju; analiziraju izvore, postavljaju pitanja, daju odgovore na postavljene zadatke;
analiziraju kartu, izvore; rjeavaju pripremljene zadatke; sluaju, analiziraju, pripremaju
prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio poloaj robova; analiziraju
izvore i na osnovu njih zakljuuju i iznose svoj stav, ue.
Nastavnik:
Planira, dri predavanje i usmjerava aktivnosti djece; demonstrira na karti, predaje,
priprema zadatke za uenike, usmjerava aktivnosti uenja; priprema analizu izvora, potie djecu
na samostalan rad i kreativno razmiljanje; priprema zadatke za djecu; potie interes djece,
priprema izvore za analizu, usmjerava aktivnosti; procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje
sadraja.
Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbliem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju.
PREDMET: HISTORIJA
RAZRED: VII
RED.
BR.
I
PREDMETNO
PODRUJE
OSNOVNA
OBILJEJA
SREDNJEG VIJEKA
PROGRAMSKI SADRAJ
Periodizacija historije
srednjeg vijeka
Feudalizam
Batina i pronija
Izgled feudalnog posjeda
Drutvo, religija srednjeg
vijeka
Velika seoba naroda;
Uzburkana Evropa
164
OBRAZOVNI ISHODI
Uenik zna vremenske

granice i podjelu srednjeg
vijeka;
zna osnovna obiljeja
feudalnog drutva kljune
pojmove (feud, feudalizam,
feudalizacija, feudalac, kmet,
vazal, feudalna hijerarhija,
batina, pronija);
razumije i prepoznaje period
srednjeg vijeka, moe da se
snalazi u vremenu, objasni
strukturu drutva i uoi
razlike i slinosti izmeu
robovlasnikog i feudalnog
drutva;
BROJ
SATI
8
zna pojam velika seoba

naroda i njene posljedice;
II
EVROPA, BIZANT,
ARAPSKI SVIJET U
RANOM SREDNJEM
VIJEKU
Franaka drava; Karlo

Veliki
Bizant; Justinjan
Arapski svijet pred pojavu
islama; irenje islama
Dinastije Abasida i
Omajada; Islam u Evropi
Proimanje istone i
zapadne civilizacije
Nastanak i razvoj kranstva
do raskola; Katoliki Zapad i
pravoslavni Istok
Karakteristike islama
razumije tokove historijskog

razvitka Franake, Bizantije i
Arapske drave, velike
srednjovjekovne civilizacije,
glavne linosti koje su
obiljeile pojavu kranstva i
islama, pojam monoteizam,
glavna obiljeja
srednjovjekovne kulture,
regione srednjovjekovne
umjetnosti;
razumije posljedice velike
seobe naroda i prepoznaje
osnovne grupe naroda u
Evropi (Germani, Romani,
Slaveni i dr.);
Snalazi se na karti, razumije i
zna objasniti historijski znaaj
pojave kranstva i islama,
moe objasniti kako su
istona i zapadna civilizacija
utjecale jedna na drugu i
razumije posljedice tih
utjecaja;
11
III
EVROPSKO
DRUTVO U
RAZVIJENOM I
KASNOM
SREDNJEM VIJEKU
Zamkovi, ivot viteza;

Svakodnevni ivot ljudi
Privreda i gradovi; Razvoj
robno-novane privrede
Viteka kultura
Srednjovjekovna nauka
Umjetnost srednjeg vijeka;
Regioni svjetske umjetnosti
Kriarski ratovi
Sukob carstva i papstva;
Hereza
Seljaki ustanci
Srednjovjekovni parlament;
Staleka monarhija
Slaveni; ivot u
pradomovini; Naseljavanje
Slavena na Balkanu
Slovenske i hrvatske zemlje
u ranom feudalizmu
Raka, Duklja i Makedonija
u ranom feudalizmu
razumije vanost razvoja

nauke i kulture, jednostavno
uoava razliite stilove u
umjetnosti, jasno prepoznaje
reprezentativna umjetnika
djela nastala u srednjem
vijeku;
poznaje osnovne tokove
drutvenog, privrednog i
politikog razvoja Evrope u
razvijenom i kasnom
srednjem vijeku;
zna o svakodnevnom ivotu
ljudi;
razvijeno mu je kreativno i
kritiko miljenje i logiko
zakljuivanje, sposobnost
empatije (saosjeanje i
razumijevanje ljudi iz
prolosti);
Uenici mogu objasniti i
18
165
Dubrovaka republika
Srbija i Hrvatska u
razvijenom feudalizmu
suprotnosti feudalnog
drutva;
znaju objasniti pojam
heretika i njihove progone,
razumiju sukob carstva i
papstva;
razumiju socijalne borbe u
srednjem vijeku, stvaranje
novog dravnog oblika staleke monarhije;
usvojili su znanje o susjednim
srednjovjekovnim dravama,
razumiju veze izmeu
feudalnih drava na Balkanu
sa Zapadom i Istokom;
IV
BOSNA U
SREDNJEM VIJEKU
Prvi podaci o
srednjovjekovnoj Bosni
Drutveno raslojavanje;
Nastanak bosanske
dravnosti
Bosna u doba prvih banova;
Kulin ban
Vjera srednjovjekovne
Bosne; Crkva bosanska
Bosna u XIII st.
Bosna u doba najveeg
uspona; Tvrtko I
Slabljenje i propast
Bosanskog kraljevstva
Kultura i umjetnost
Privredni i drutveni razvoj
znaju kako je tekao dravni,

drutveni i privredni razvoj
Bosne u srednjem vijeku;
poznaju vjersku sliku i
osnovna obiljeja kulture i
umjetnosti;
snalaze se na karti
(prepoznaju i pokazuju
pradomovinu Slavena,
slavenske drave, teritorijalno
irenje Bosne), razumiju
drutvene, privredne i
politike tokove i znaju ih
objasniti;
razumiju vjerske prilike,
povezuju prolost sa
sadanjou, razumiju znaaj
kulturnog razvoja Bosne u
srednjem vijeku;
poznaju umjetnost steaka,
Povelju Kulina bana, razvoj
gradova i gradske privrede,
veze Bosne i Dubrovnika;
14
OSMANSKO
CARSTVO
Nastanak Osmanskog
carstva; Vojno ureenje;
Timarski sistem
Prva osmanska osvajanja na
Balkanu; Bitka na Marici i
Kosovu
Osmanska drava na
vrhuncu moi
znaju teritorijalno-politiki
razvoj Osmanskog carstva,
dravno i drutveno ureenje
(kljuni pojmovi: bejluk, emir,
sultan, veliki vezir, timarskospahijski sistem, asker, raja,
ejalet...);
mogu prepoznati i na karti i
pokazati kako se irilo
166
Osmansko carstvo;
mogu objasniti i razumjeti
drutveni i politiki razvoj,
razumiju posljedice
osmanskih osvajanja;
znaju kako je uspostavljena
osmanska drava;
VI
BOSNA U
OSMANSKOM
PERIODU DO KRAJA
XVIII STOLJEA
Uspostava i organizacija
osmanske vlasti u Bosni
irenje islama; Vjerski
mozaik
Manjinski narodi u BiH
Bosanski ejalet u klasinoj
epohi; Odakluk, timari;
Kapetanije, ajani, janjiari i
ifluenje
Ratovi koje Osmansko
carstvo vodi u XVII st.;
Definiranje granica BiH;
Karlovaki mir
Ratovi Osmanskog carstva u
XVII st.; Posljedice po BiH;
Teritorijalno zaokruenje
granica BiH
Privreda Bosne u okviru
Osmanskog carstva
Gradovi od XVIXVIII st.
Kultura i umjetnost
osmanskog perioda
znaju i razumiju nain

uspostave osmanske vlasti u
rednjovjekovnoj Bosni,
upravno-teritorijalnu
organizaciju, vjersku
strukturu i manjinske narode,
politiki razvoj Bosanskog
ejaleta u XVII i XVIII st., razvoj
bosanskog drutva, privredne
tokove, osnovna obiljeja
kulture i umjetnosti;
razumiju osnovne oblike
historijskog razvoja Bosne od
XVI do kraja XVIII st., mogu
dati vlastita tumaenja
odreenih dogaaja na
osnovu izvora.
15
OPE NAPOMENE
uspostavljanja ravnotee izmeu pojedinih nastavnih podruja i vremena potrebnog za dalji rad.
Takoer, imaju potpunu slobodu pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u
skladu sa uzrastom uenika. Sve nastavne jedinice treba uskladiti sa razvojnim mogunostima
pojedinih razreda. U tematskoj oblasti koja se bavi historijom srednjovjekovne Bosne, po procjeni
nastavnika mogu se kao posebni programski sadraji izdvojiti: Povelja Kulina bana ili
srednjovjekovni nadgrobni spomenici steci i njhova epigrafika.
Uenici: Razlikuju bitne od manje bitnih informacija, razlikuju injenice i miljenja,
objektivnost i subjektivnost; razumiju znaajne i manje znaajne uzroke, kratkorone dugorone,
namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica; identificiraju i objanjavaju
promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode; identificiraju, biraju i koriste razliite
historijske izvore kako bi obrazloili historijsko tumaenje; na osnovu primjera iz svakodnevnog
167
ivota mogu da objasne nain ivota i drutvene odnose u srednjem vijeku; u parovima ili grupi
analiziraju kartu i historijske izvore, daju odgovore na postavljena pitanja; analizaliziraju razliite
izvore i iznose vlastito miljenje; mogu da objasne osnovne pojmove u vezi s temom; ukljuuju se
u atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora, opisuju razliite elemente
izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja, zavravaju analizu; iznose vlastiti stav; posmatraju,
objanjavaju izvore, povezuju prethodna znanja, iznose stav; istrauju, prikupljaju informacije.
Nastavnik: Usmjerava aktivnosti u uionici i razvija kulturu dijaloga, djelotvorno komunicira
sa uenicima. Pomae im da razviju sposobnost orijentacije na karti, da razumiju i naue nove
pojmove; ocjenjuje uenike; priprema analizu izvora; izvore bira u skladu sa ciljevima koje eli
postii; pitanja formulira jasno i precizno; potie uenike da iznose svoje promiljanje, poglede,
stavove i tumaenje; priprema analizu razliitih izvora: vizuelni, pisani, karte, arheoloki artefakti,
pjesme...; priprema posjetu historijskom lokalitetu; usmjerava uenike na istraivanje.
PREDMET: HISTORIJA
RAZRED: VIII
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
EVROPA NOVI VIJEK
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Meai historije novog

doba
Humanizam i renesansa
Velika geografska otkria
Reformacija i
protureformacija
Oblici vladavine; Apsolutna
monarhija; Francuska
apsolutna monarhija; Luj
XIV
Parlamentarna monarhija;
Engleski parlamentarizam;
Oliver Kromvel
Privredni razvoj Zapadne
Evrope; Manufaktura;
Bankarstvo; Trgovina;
Razvoj gradova
Privredni razvoj Rusije i
Osmanskog carstva
Kapitalizam; Pojam i
njegove pojave; Vrste i
evolucija; Ekonomski
liberalizam
Kapitalistiko drutvo;
Drutveni slojevi;
Graanstvo, kapitalisti i
radnici
Industrijska revolucija; Parni
stroj; Napredak u
Uenik zna dogaaje i

pojave koji su obiljeili
poetak novog vijeka
(meai novog vijeka),
posljedice velikih
geografskih otkria, vanost
pojave humanizma i
renesanse, glavne
predstavnike humanizma i
renesanse, oblike vladavine
i vjersku sliku Evrope,
osobenosti privrednog
razvoja Zapadne Evrope,
Osmanskog carstva i Rusije,
drutveni poredak koji se
javlja u novom vijeku i
njegova osnovna obiljeja,
pojam industrijska
revolucija i njene posljedice,
znaaj i razvoj gradova,
naune, tehnike i kulturne
tekovine novog vijeka;
razumije znaaj naunog i
kulturnog razvitka;
168
BROJ
SATI
20
saobraaju i transportu;
Posljedice
Grad, simbol novog grada;
Promjene u nainu ivota;
Opasnosti grada; Poloaj
gradova
Nauka i tehnika novog doba
Kultura i umjetnost
II
ZEMLJE
JUGOISTONE
EVROPE I
NACIONALNI
POKRETI
Junoslavenske zemlje u
sklopu Habzburke
monarhije; Hrvatska;
Slovenija
Srbija, C. Gora pod vlau
Osmanlija od XVI do XVIII st.
Nacionalna ideja i
nacionalno buenje u
junoslavenskim zemljama;
Hrvatska
Nacionalno buenje Srbije,
C. Gore i Makedonije;
Najznaajniji pokreti i
linosti
Susjedne zemlje u periodu
od 1878. do 1914. god.;
Hrvatska Srbija i Crna Gora
do 1914. god.
zna zemlje jugoistone

Evrope koje su bile pod
vlasti Osmanskog carstva,
Habsburke monarhije i
Mletake republike;
zna politiki, privredni i
kulturni razvoj susjednih
zemalja (Hrvatske,
Dubrovake republike,
Srbije i Crne Gore) od XVI
do kraja XVIII st.;
zna kako su se razvijali
nacionalni pokreti u
susjednim zemljama,
programe nacionalnih
pokreta, istaknute linosti;
zna kako su nacionalni
pokreti u susjednim
zemljama utjecali na prilike
u BiH;
III
GRAANSKO
DRUTVO
NACIONALNE
DRAVE
Nastanak i razvoj SAD-a

Francuska graanska
revolucija; Idejne pripreme;
Prva faza
Francuska republika;
Rezultati Revolucije
Napoleon Bonaparte;
Evropa u nemiru; Znaaj
Napoleona
Revolucije 1848. u Evropi
Ujedninjenje Njemake
Ujedinjenje Italije;
Austrougarska nagodba
Graanski rat u SAD-u
Poloaj ene u novom vijeku
Monopolistiki kapitalizam i
imperijalizam
zna pojam revolucija,

vanost ideja Amerikog
rata za nezavisnost i
Francuske graanske
revolucije, posljedice
Napoleonovih osvajanja,
pojam nacija, nacionalni
pokret, vanost revolucije
1848/49;
zna kako je teklo
ujedinjenje Italije i
Njemake, Austrougarsku
nagodbu, posljedice
graanskog rata u SAD-u,
poloaj ene u novom
vijeku, pojmove
monopolistiki kapitalizam i
imperijalizam;
razumije i moe da objasni
15
169
uzroke, tok i posljedice

velikih revolucija koje su
obiljeile poetak stvaranja
graanskog drutva u
Evropi i svijetu;
moe da objasni poloaj
ene u novom vijeku;
pojmove monopolistiki
kapitalizam i imperijalizam;
razumije posljedice pojave
monopolistikog
kapitalizma i imperijalizma;
IV
BOSNA U XIX VIJEKU
Reforme u Osmanskom
carstvu zadnjih decenija
XVIII i u prvim decenijama
XIX st.
Promjene u
administrativno-upravnom
ureenju Bosanskog ejaleta
(vilajeta) u XIX st.
Pokret za autonomiju Bosne
Struktura drutva i
drutveni odnosi
Kulturno-prosvjetni razvoj
BiH do 1878.
Dalji pokuaji reformi;
Hatierif od Gilhane;
Agrarno pitanje Safarska
naredba
Omer-paa Latas u BiH;
Ustavni zakon Topal erif
Osman-pae
Velika istona kriza 1875
1878. god.
Berlinski kongres i okupacija
BiH
Austrougarska uprava u
BiH; Ukljuenje BiH u vojnu
ogranizaciju AustroUgarske; Ustanak 1882.
god.
Struktura stanovnitva;
Demografske promjene u
BiH
Kalajevo doba; Integralno
bonjatvo
Razvoj politikog ivota i
170
zna zato su provoene

reforme u Osmanskom
carstvu i posljedice
provoenja reformi, uzroke,
tok i posljedice borbe za
autonomiju Bosne,
ureenje Bosanskog ejaleta
(vilajeta) u XIX st.,
drutveni, privredni i
kulturni razvoj;
zna pojam Istono pitanje,
posljedice Istone krize i
poloaj BiH u
meunarodnoj politici XIX
st., glavne politike,
privredne i kulturne tokove
razvoja BiH u doba
austrougarske uprave;
zna koje nacionalne
manjine ive u BiH;
moe da objasni i razumije
najvanije tokove, pojave i
historijske procese razvoja
Bosanskog ejaleta (vilajeta)
u XIX st.;
meunarodnu politiku u BiH
u XIX st., povezuje prolost i
sadanjost;
razumije vanost
multiperspektivnosti u
historiji.
26
formiranje stranaka
Aneksija BiH; Zemaljski
ustav (tatut) za BiH
Privreda i industrijalizacija
BiH
Manjinski narodi u BiH
Kultura i prosvjeta BiH
(18781914)
OPE NAPOMENE
skladu sa uzrastom uenika. Sve nastavne jedinice treba uskladiti sa razvojnim mogunostima
pojedinih razreda.
Uenici: Uestvuju u aktivnostima uenja, analiziraju izvore, prikupljaju razliite izvore i
procjenjuje njihovu vrijednost, pronalaze odgovore na postavljena pitanja; iznose vlastiti stav na
osnovu prikupljenih informacija; razlikuju bitne od manje bitnih informacija, tumae podatke
postavljene u vremenski okvir, identificiraju i objanjavaju promjene i kontinuitet unutar i izmeu
historijskih perioda, zauzimaju stav uz koritenje dokaza; analiziraju izvore kako bi identificirali
relevantne informacije koje e im pomoi da odgovore na pitanja, informacije slau u slijed i
povezuju u iri kontekst; izvode zakljuke o tome ta se desilo i zato i za svoje zakljuke navode
razloge; na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno; uestvuju u aktivnostima u
razredu.
Nastavnik: Usmjerava aktivnosti u uionici i razvija kulturu dijaloga, djelotvorno komunicira
sa uenicima. Pomae uenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. Pomae im da
razumiju i naue nove pojmove; ocjenjuje ih; priprema analizu izvora; izvore bira u skladu sa
ciljevima koje eli postii; pitanja formulira jasno i precizno. Potie uenike da iznose svoje
promiljanje, poglede, stavove i tumaenje. Priprema analizu razliitih izvora: vizuelnih, pisanih,
karte, arheoloke artefakte, pjesme... Priprema posjetu historijskom lokalitetu. Usmjerava uenike
na istraivanje. Odreuje jasne ciljeve uenja, organizira aktivnosti uenja u paru ili grupi
(priprema analizu izvora, formulira jasna pitanja, objanjava nove pojmove, naglaava najvanije
ideje, djelotvorno komunicira sa uenicima). Priprema aktivnosti provjere znanja uenika u skladu
sa postavljenim standardima. Priprema nastavna usmjerenja (didaktiku strukturu s
karakteristinim slijedom): nastavu kroz rad na istraivakim projektima (poloaj ene u novom
vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojanjava nove pojmove, djelotvorno
komunicira sa uenicima; provjerava ono to uenici rade.
171
PREDMET: HISTORIJA
RAZRED: IX
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
EVROPA I
EVROPSKE
ZEMLJE DO
PRVOG
SVJETSKOG RATA
OBRAZOVNI ISHODI
Interes velikih sila pred Prvi

svjetski rat
Suparnitvo i saveznitvo u
Evropi; Vojno-politiki
savezi
Kolonijalno pitanje
Podjela kolonija
Velike meunarodne krize
pred Prvi svjetski rat
Nauka, tehnika i kultura na
prelazu dva stoljea
PROGRAMSKI SADRAJI
II
PRVI SVJETSKI
RAT
Uzroci i povod za izbijanje

Prvog svjetskog rata;
Sarajevski atentat
Frontovi u Prvom svjetskom
ratu
Svakodnevni ivot u
zaraenim zemljama
Revolucija u Rusiji
Poraz centralnih sila i
posljedice Prvog svjetskog
rata
Versajski mir; Drutvo
naroda
Nastanak novih drava
III
SVIJET IZMEU
DVA SVJETSKA
RATA
Privredni razvoj izmeu dva

rata; Svjetska ekonomska
kriza
Izvanevropski svijet 1918
1939. god.; Antikolonijalni
pokret
Politiki i ideoloki sistem;
172
BROJ
SATI
Uenik zna koje su zemlje

najvee kolonijalne sile, kao i
njihove kolonijalne posjede,
vojno-politike saveze i njihove
lanice, pojam imperijalizam,
meunarodne krize koje su
prijetile da prerastu u ratni
sukob, nauna, tehnika i
kulturna dostignua na
prijelazu dva vijeka;
razumije i moe objasniti
kolonijalnu podjelu svijeta;
moe objasniti i razumije zato
su izbile politike krize;
razumije znaaj naunog,
tehnikog i kulturnog
napretka;
zna uzroke i povod izbijanja

Prvog svjetskog rata, glavne
frontove, kako je tekao
svakodnevni ivot ljudi;
zna revolucije u Rusiji,
rezultate i posljedice Prvog
svjetskog rata;
razumije i moe objasniti zato
je borba za novu podjelu
svijeta dovela do izbijanja
Prvog svjetskog rata;
Razumije i moe objasniti kako
su se ratni sukobi odrazili na
svakodnevni ivot ljudi i
poloaj ena;
znaaj revolucija u Rusiji;
moe objasniti i razumije
posljedice Prvog svjetskog
rata;
zna odluke Versajskog mira,
drave nastale nakon Prvog
svjetskog rata, ta je Drutvo
(Liga naroda);
10
poznaje razdoblje svjetske

ekonomske krize, politika i
drutvena zbivanja u
vanevropskim zemljama
(Indija, Kina, Japan, Osmansko
carstvo Turska, arapske
zemlje, zemlje Latinske
10
Liberalna demokratija;
Socijalizam u SSSR-u
Faizam u Italiji
Nacizam u Njemakoj
Politike pripreme za Drugi
svjetski rat; Formiranje
saveza Sila osovine
Nauka i tehnika izmeu dva
rata
Kultura izmeu dva rata
Amerike i SAD), pojam

liberalna demokratija,
pojmove: komunizam
socijalizam, totalitarna drava,
faizam, nacizam; razvoj Italije
i Njemake izmeu dva
svjetska rata, lanice Sila
osovine, kako je tekao nauni,
tehniki i kulturni razvoj;
zna da navede linosti koje su
obiljeile ovo razdoblje;
razvoj evropskih drava,
uzroke pojave i posljedice
velike ekonomske krize, razvoj
vanevropskih drava;
razumije znaaj liberalne
demokracije;
posljedice pojave totalitarnih
reima;
razumije znaaj naunotehnolokih dostignua i
kulturnog napretka;
IV
DRUGI SVJETSKI
RAT
Uzroci i povod za izbijanje

Drugog svjetskog rata
Prvi ratni period (1939
1943)
Anifatistika koalicija
Prekretnice rata i glavne
ofanzive saveznika (1943
1945)
Poraz Sila osovine; Rezultati
Drugog svjetskog rata;
Holokaust
SAVREMENO
DOBA
Ogranizacija UN
Hladni rat; Dva svijeta
kapitalizam i socijalizam
Lokalni ratovi i politike
krize poslije Drugog
svjetskog rata
Trei svijet; Nesvrstani i
njihova politika
Stvaranje ujedinjene Evrope
Nauka, tehnika, kultura i
svakodnevni ivot
173
zna uzroke izbijanja rata;

zna linosti koje su obiljeile
ovaj period, ratne operacije
(19391943), formiranje
antifaistike koalicije,
prekretnice rata (bitke) i tok
ofanziva saveznikih snaga,
zavrne ratne operacije,
poloaj ena i djece u ratu,
posljedice rata;
uzroke rata, tok rata, znaaj
antifaistike koalicije;
moe objasniti poloaj ena i
djece u ratu;
posljedice rata, kada i zato je
odran Nirnberki proces;
10
razumije znaaj osnivanja

OUN-a;
su formirani vojno-politiki
blokovi nakon Drugog
svjetskog rata;
je dolo do velikih politikih
kriza i lokalnih ratova;
politiku zemalja treeg
svijeta;
znaaj formiranja Evropske

zajednice;
tehnolokog razvoja;
kulturne tokove;
VI
BOSNA I
HERCEGOVINA U
XX VIJEKU
BiH u Drugom svjetskom

ratu
BiH u kraljevini SHS do
Vidovdanskog ustava
Od ustava do diktature
estojanuarska diktatura
Kraj diktature; Petomajski
izbori; Sporazum Cvetkovi
Maek
Privredni i drutveni razvoj
BiH
Kultura i prosvjeta do
Drugog svjetskog rata
Aprilski rat i kapitulacija
Jugoslavije;
Kolaboracionistike snage
NOP u BiH
Izgradnja
bosaknskohercegovake
dravnosti; AVNOJ i
ZAVNOBiH
Rezultati i posljedice rata u
BiH
Poslijeratni period (1945
1990); Informbiro;
Samoupravljanje
Disolucija SFRJ i stjecanje
nezavisnosti; Rat 1992
1995; Dejtnoski sporazum
poznaje prilike u BiH u toku

Prvog svjetskog rata, politika,
drutvena i kulturna zbivanja u
BiH izmeu dva svjetska rata,
stanje u BiH u Drugom
svjetskom ratu, ivot pod
okupacijom, politiki i
ekonomski poloaj BiH od
1945. do 1990. godine,
disoluciju Jugoslavije, razvoj
nauke i kulture u BiH u drugoj
polovini XX vijeka,
meunarodno priznanje
Republike BiH, kao i politiki,
drutveni i ekonomski razvoj
BiH od 1996. do 2000. godine;
prilike u BiH za vrijeme Prvog
svjetskog rata; razvoj BiH
izmeu dva svjetska rata;
prilike u BiH za vrijeme Drugog
svjetskog rata; poloaj BiH u
jugoslavenskoj federaciji;
razliite interese
jugoslavenskih republika;
kulturno razvoja BiH u drugoj
polovini XX vijeka;
moe da objasni i razumije tok
i posljedice rata;
razumije znaaj Dejtonskog
mirovnog sporazuma.
22
OPE NAPOMENE
skladu sa uzrastom uenika. Po potrebi nastavnik moe kao posebnu cjelinu obraditi zasjedanja
ZAVNOBiH-a ili pojedine teme u vezi s programskim sadrajima Hladni rat ili nastanak razvoj
UN-a i metodoloki ih prilagoditi ishodima uenja u nastavi Historije.
Uenici analiziraju izvore koji iz razliitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici,
razmjenjuju miljenja i izvode zakljuke; istrauju temu i odgovaraju na postavljene zadatke;
174
analiziraju razliite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju miljenja, rjeavaju postavljene zadatke;
piu istraivake radove o promjenama u svakodnevnom ivotu u vrijeme ratnih sukoba, istrauju
teme, razmjenjuju stavove, odgovaraju na pripremljene zadatke. U grupama istrauju zadatu
temu i prezentiraju je na portfoliju; istrauju i prezentiraju temu; pripremaju argumentaciju za
uee u debatama na asu; analiziraju razliite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju miljenja;
istrauju i predstavljaju temu.
Nastavnik priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima asa,
usmjerava aktivnosti uenika na satu i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje uenike.
Priprema analizu izvora (formulira pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima asa;
organizira i usmjerava aktivnosti uenja na asu; definira kriterije za procjenu znanja uenika u
skladu sa postavljenim ciljevima asa; priprema aktivnosti uenja na asu u skladu sa postavljenim
ciljevima, kreira poticajno okruenje za uenje; usmjerava aktivnosti na asu; definira kriterije za
ocjenjivanje.
175
INFORMATIKA
UVOD
Predmet Informatika omoguava uenicima upoznavanje informacijsko-komunikacijskih
tehnologija. Nastavni sadraji iz podruja informacijsko-komunikacijskih tehnologija trebalo bi da
uenicima omogue: stjecanje vjetina upotrebe dananjih raunara i namjenskih programa,
upoznavanje s osnovnim idejama na kojima se bazira rad raunara, te razvijanje sposobnosti za
primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u razliitim primijenjenim podrujima.
Izuavanje sadraja iz oblasti informatike od VI do VII razreda devetogodinje osnovne kole ima
vanu ulogu u pripremanju uenika za nastavak kolovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije
ukljuivanje u svijet rada i ivotne tokove. Sve savrenija sredstva (hardver i softver) u oblasti
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koja nezadrivo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti
ljudskog rada, zahtijevaju od uenika znanja i sposobnosti, ali i kulturne navike koritenja
raspoloivih tehnikih resursa.
Osnovna znanja, vjetine, navike i sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu
raunara, ine podruja uenja na kojima poiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj koli:
Osnovna znanja uenici stjeu upoznavanjem principa i praktinih rjeenja na kojima je
zasnovana raunarska, odnosno informacijsko-komunikacijska tehnologija,
Vjetine uenici stjeu upotrebom savremenih raunara i namjenskih programa,
Stvaraju navike i formiraju stavove u vezi sa koritenjem informacijsko- komunikacijske
tehnologije i
Stjeu i razvijajaju sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima
pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike
opremljenosti, kao to su savremeni raunari opremljeni adekvatnim namjenskim programima,
pristup internetu i adekvatnim raunarskim komponentama na kojima bi uenici izvodili vjebe.
Kvalitetno organizirana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na
raunaru, po principu: jedan raunar jedan uenik.
CILJ
Cilj nastave Informatike jeste razvijanje sposobnosti pouzdane i kritike upotrebe
informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Razvijanje logikog i kritikog razmiljanja o koritenju,
obradi i razmjeni informacija.
U okviru nastavnog predmeta uenici moraju nauiti djelotvorno upotrebljavati raunare i biti
sposobni ugraditi osnovne zamisli algoritamskog naina razmiljanja u rjeavanje svakodnevnih
problema. Prema tome, opi ciljevi Informatike su:
osposobljavanje
uenika
za
primjenu
osnovnih
informatikih
znanja
svakodnevnom ivotu,
ovladavanje vjetinom rada na raunaru, ovladavanje informatikom tehnologijom,
stjecanje osnovne informatike pismenosti do razine rjeavanja jednostavnih problema uz
primjenu informatike tehnologije,
176
stjecanje i razvijanje logikih i kreativnih sposobnosti u odabiru i oblikovanju algoritama, u

kodiranju, testiranju, popravljanju i dokumentiranju programa pisanih u nekom od
programskih jezika,
samostalno sluenje razliitim izvorima informacija u koli i izvan nje,
upoznavanje drutvenih ciljeva i dimenzija informatizacije,
upoznavanje mogunosti i prednosti komunikacije raunarom,
razvijanje pravilnog odnosa prema upotrebi i zatiti programa i podataka,
uoavanje uloge timskog rada u informatici.
ZADACI
o zavretku osnovne kole trebalo bi da uenici:
poznaju osnovne pojmove u vezi s raunarima, njihovom historijom, graom i primjenom
u struci,
znaju prepoznati dijelove osnovne konfiguracije raunara i znaju opisati njihovu funkciju,
znaju samostalno spojiti osnovne dijelove raunara i pravilno ga ukljuiti i iskljuiti,
znaju samostalno koristiti raunar pri pisanju razliitih tekstova i njihovoj obradi,
znaju spremiti podatke i ponovo ih pronai i upotrijebiti,
razviju sposobnost sluenja raunarom pri upotrebi raznih baza podataka,
znaju se koristiti gotovim tabelarnim proraunima,
znaju koristiti izvore informacija dostupne uz pomo raunara,
znaju samostalno upotrijebiti raunar pri rjeavanju jednostavnijih zadataka iz razliitih
oblasti koritenjem razliitih aplikacija,
znaju komunicirati s drugim osobama pomou raunara,
znaju pronai informacije iz raznih oblasti uz pomo interneta,
znaju primijeniti steena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj praksi.
NAZIV PREDMETA: INFORMATIKA
RAZRED: VI
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
UVOD
II
MATEMATIKE
OSNOVE RADA
RAUNARA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Potreba za raunarskom
tehnologijom u historiji
razvoja pojedinih ljudskih
djelatnosti i drutva u cjelini
Uenici e razumjeti
korisnost raunara za
ovjeka;
znat e historiju nastanka i
razvoja raunara;
prepoznat e korisnost
raunara u obrazovanju;
razumjet e pojmove:
podatak, bit, vrijednost bita,
nizovi bita i mogua stanja;
razumjet e nain
predstavljanja podataka u
raunaru;
znat e princip zapisivanja
bojeva u binarnoj algebri;
Predstavljanje podataka u
raunaru
Bit
Pojam bita i njegove
vrijednosti (0-nula i 1-jedan),
nizovi bita i mogua stanja
Brojevi zapisani nizom do
etiri bita; Teinska
177
BROJ
SATI
3
vrijednost bita, binarni zapis

broja, binarna cifra, zapis
broja nula i raspon zapisa
brojeva
Bajt
Bajt kao niz bita, mogua
stanja i brojne vrijednosti,
uzastopno mnoenje sa dva
Kodiranje
Prikazivanje znakova nizom
bitova; Binarno kodirani
decimalni zapis
znat e sabirati i oduzimati

binarne brojeve sa etiri cifre;
razumjet e pojam bajt;
znat e odreivati mjesnu
vrijednost svake cifre,
uzastopnim mnoenjem sa
dva;
razumjet e pravila binarnog
predstavljanja decimalnih
brojeva;
razumjet e pojam kodiranje;
znat e prikazati znakove
nizom bitova;
znat e binarno kodirati
decimalni zapis;
Hardver (mainska oprema

raunara)
Dijelovi raunara, procesor,
radna memorija, pomone
memorije, ulazno-izlazne
jedinice, adresne i
podatkovne veze
Kuite raunara,
ukljuivanje, iskljuivanje,
restartovanje raunara,
hlaenje raunara
Odravanje raunara
Organizacija rada raunara
Softver i njegove vrste:
operativni sistemi, vrste
operativnih sistema, zadaci
OS, grafiki interfejs,
podizanje (pokretanje)
sistema, uvodni ekran,
radna povrina, dijelovi
radne povrine, pokaziva
mia, prozor, startni meni,
programski jezici, aplikativni
softver
Vrste programske opreme,
nabavljanje i pravo
koritenja programske
opreme (licencni softver)
Odravanje sistema
Organizacija podataka na
raunaru, zapis i pristup
datotekama, stablo mapa
Vrste datoteka: sistemske,
podatkovne i izvrne
datoteke
znat e dijelove raunara i

prepoznati ih;
znat e ulogu komponenti:
procesora, radne memorije,
pomone memorije, ulaznoizlazne jedinice;
moi e prepoznati razliite
oblike linih raunara (PC);
uoit e vanost linih
raunara u uenju;
razumjet e razliku izmeu
programske i mainske
opreme raunara;
razumjet e povezanost
programske i mainske
opreme raunara;
razumjet e ulogu CPU,
matine ploe i RAM
memorije;
znat e koje su jedinice za
mjerenje brzine rada
raunara i kapacitet
memorije;
razumjet e nain rada
raunara;
znat e elemente interfejsa
OS;
znat e pokrenuti OS i
aplikativni softver;
znat e praktino raditi s
grafikim interfejsom;
razumjet e osnovne principe
odravanja operativnog
sistema, aplikativnih
programa i odravanje
mehanikih dijelova raunara
i njegovih ulazno-izlaznih
jedinica;
razumjet e nain
organizacije podataka;
III
ARHITEKTURA
RAUNARA
178
10
znat e raditi sa datotekama i

direktorijima (kopiranje,
preimenovanje,
premjetanje);
znat e instalirati
jednostavne programe i
ukloniti jednostavne
programe s raunara;
IV
PRIMJENA
RAUNARA
Tekst procesori (editori)

Primjena tekst procesora i
primjer rada sa
jednostavnim tekst
procesorom
Ureivanje teksta i osnovne
strukture: liste, nabrajanje,
tabele, zaglavlja, kolone,
slike, brojevi stranica,
struktura dokumenata:
paragrafi, sekcije
Odreivanje jezika, provjera
pravopisa, samoispravljanje,
podeavanje
Ispis dokumenata
Formatiranje dokumenata,
prikaz i primjena najee
koritenih traka sa alatima
Crtanje jednostavnih i
sloenih geometrijskih likova
Programi za crtanje
Primjena programa za
crtanje i primjer rada uz
objanjenje osnovnih
pojmova: linije i debljine
linija, boje i bojenje,
geometrijski likovi, etkica,
brisa
Umetanje teksta
Isijecanje, kopiranje i
zakretanje dijelova slike
Koritenje meuspremnika u
radu s programima
Sadraji meuspremnika
Primjeri koritenja na tekst
procesorima i programima
za crtanje
Piksel; Mapa piksela
Bitmapirana grafika
Poveavanje i smanjivanje
pogleda na sliku; Promjena
veliine crtea, dubina boja,
kontrast i osvijetljenost
179
znat e pokrenuti i zatvoriti

tekst procesor;
znat e otvoriti i spasiti
dokument;
znat e promijeniti i obrisati
tekst u dokumentu, oznaiti
tekst, ponititi izmjene,
premjestiti i kopirati tekst;
znat e odabrati vrstu i
veliinu pisma, odrediti boju,
dodatno isticanje teksta;
znat e oblikovati odlomak,
poravnati, tabulatore;
znat e oblikovati stranice
dokumenta, zaglavlje,
podnoje, promijeniti izgled
stranice, pisanje u kolonama;
znat e odrediti format
dokumenta, podesiti alatne
trake i postaviti potrebne
alate;
znat e koristiti alat za crtanje
jednostavnih i sloenih
geometrijskih likova;
znat e koristiti jednostavan
program za crtanje;
razumjet e kako se mogu
odreivati vrste i debljine
linija, kako se mogu koristiti
boje i drugi raspoloivi
elementi i alati;
znat e isijecati i kopirati
dijelove slike;
znat e umetati tekst u crte;
znat e koristiti jedan
aplikativni program za
crtanje;
znat e primijeniti program za
crtanje u drugim
predmetima;
razumjet e pojam mapa
bitova;
znat e nain prenoenja
grafike iz memorije na zaslon;
znat e koristiti mogunosti
promjene veliine crtea.
16
PROGRAMIRANJE
Pojam algoritma
Osnovne algoritamske
strukture: slijedna, ciklika i
struktura grananja
(odluivanja)
Prikaz algoritma
Grafiki i jeziki (pseudo
kd) nain prikaza
Primjeri algoritama: crtanje
geometrijskih likova
Uenici e razumjeti znaenje

pojmova: programiranje,
algoritam, algoritamske
strukture;
znat e ta su strukture:
slijedna, ciklika i grananja;
znat e simbole za grafiko
prikazivanje algoritma;
znat e nacrtati algoritam za
proste probleme;
VI
MREE RAUNARA Raunarske mree, vrste,

veliina, namjena, naini
povezivanja
Internet kao globalna mrea
raunara
Osnovni servisi, www,
elektronika pota
(poiljalac i primalac,
struktura e-maila)
Web preglednici, web
pretraivai, naini pretrage
Zapisivanje stranica
Vrste datoteka koje se
susreu na webu
Hipertekstualni dokumenti i
multimedija
Slika, zvuk i video
Programi za njihovu
reprodukciju
Rad sa slikovnim, zvunim i
video dokumentima
Kreiranje videozapisa,
izdvajanje dijelova u
zasebne datoteke, sinteza
multimedijalnog sadraja
razumjet e ta su raunarske
mree i koja im je namjena;
znat e vrste mrea, njihovu
namjenu i nain povezivanja;
razumjet e ta je internet;
razumjet e ulogu i
mogunosti interneta, a
posebno www i e-mail;
znat e upotrijebiti
preglednike koji mu stoje na
raspolaganju;
znat e kako se vri
pretraivanje i nalaenje
potrebnih podataka;
razumjet e ta su datoteke
weba;
razumjet e mogunosti
kombinacije hipertekstualnih
dokumenata i multimedije;
znat e mogunosti rada sa
slikovnim, zvunim i video
dokumentima;
znat e proceduru kreiranja
video zapisa;
znat e objediniti
multimedijalne zapise;
VII
RJEAVANJE
PROBLEMA UZ
POMO
RAUNARA
Tablini kalkulatori i primjer

primjene
elija, red i kolona
Regija
Formatiranje i
autoformatiranje
Linije, debljine i vrste linija,
boje, bojenje elija
Sortiranje u tablicama
Prezentacije i primjeri
primjene
Kreiranje prezentacije i rad
sa jednostavnim programom
za izradu prezentacije
znat e otvoriti i zatvoriti

program za tabelarnu obradu
podataka;
razumjet e pojam elija,
redova, kolona;
znat e odabrati vrstu i
debljinu linija, njihove boje,
kao i bojiti elije, redove i
kolone;
znat e sortirati podatke u
tabelama;
znat e sabirati u tablicama;
znat e otvoriti i zatvoriti
program za prezentaciju;
razumjet e pojam slajda;
znat e kreirati prezentaciju,
15
180
sauvati, pohraniti i otvoriti

postojeu prezentaciju;
VIII
SIGURNOST PRI
RADU SA
RAUNARIMA
Raunarska ergonomija
Postupci pravilne upotrebe
raunarske opreme
Zatita i odravanje
raunarske opreme (disc
defragmenter, backup
sigurnosna kopija i sl;)
Scan disc
Virusi i zatita od virusa
razumjet e pojam
raunarske ergonomije;
znat e pravila pri upotrebi
raunarske opreme;
znat e posljedice
nepravilnog koritenja
opreme i njihov utjecaj na
organizam ovjeka, pogotovo
mladih koji su u razvoju;
znat e postupke zatite i
odravanja raunarske
opreme;
razumjet e namjenu
softverskih programa i alata
za zatitu;
razumjet e ta su virusi;
znat e vrste programa za
zatitu od virusa.
OPE NAPOMENE
Realizacija Nastavnog plana i programa treba da se prilagodi uvjetima opremljenosti kola
informacijsko-komunikacijskim tehnlogijama. Za kole koje zbog ogranienog broja raunara
moraju formirati grupe ne bi smjelo da se smanji broj asova. U tom sluaju trebalo bi da obje
grupe imaju fond od 70 asova. Nastavnicima koji realiziraju nastavni program ostavljena je
potpuna sloboda izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e koristiti, odreivanja
broja asova za obradu pojedinih tema, izbora praktinih vjebi koje treba kombinirati sa
sadrajima drugih nastavnih predmeta.
Nastavnicima koji realiziraju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e koristiti u nastavi,
odreivanja broja asova za obradu pojedinih tema i
izbora praktinih vjebi koje treba kombinirati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.
Broj nastavnih asova uz pojedina podruja samo je orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja.
Za realizaciju programskog sadraja Matematike osnove rada raunara nastavnik treba da koristi
savremene metode grupnog rada s ciljem boljeg razumijevanja sadraja od strane uenika.
Nastavnik treba da povee sadraj koji se obrauje sa sadrajem Matematike.
Za realizaciju programskog sadraja Arhitektura raunara neophodno je u nastavi imati model
raunara s ciljem da uenici mogu vidjeti izgled dijelova raunara i da ih mogu prepoznati.
Za realizaciju programskog sadraja Primjena raunara nastavniku se daje sloboda izbora
operativnog sistema i aplikacija neophodnih za realizaciju planske strukture. Realizaciju
programskog sadraja neophodno je kombinirati sa praktinim vjebama na raunaru, kao i
forsirati samostalan rad uenika s ciljem razvijanja njihove kretivnosti.
181
Za realizaciju programskog sadraja Programiranje neophodno je da uenici shvate princip rada

raunara koritenjem algoritamskog pristupa rjeavanja problema. Uenicima treba pomou
pseudo koda prezentirati princip rada raunara.
Za realizaciju programskog sadraja Mree raunara nastavniku se daje sloboda izbora web
browser-a i pretraivaa. Neophodno je da raunari imaju mogunost pristupa internetu. Treba da
uenici savladaju naine pronalaenja potrebnih informacija neophodnih za uenje, te da shvate
da internet ne slui samo za koritenje drutvenih mrea.
Za realizaciju programskog sadraja Rjeavanje problema uz pomo raunara nastavniku se
preputa izbor aplikacije za tabelarnu obradu podataka i programa za kreiranje prezentacija. Za
realizaciju sadraja treba da se koristi to vie praktinih vjebi po izboru nastavnika.
Za realizaciju programskog sadraja Sigurnost pri radu sa raunarima treba da se kroz primjere
pokae i sva tetnost dugotrajnog rada za raunarom po zdravlje, kao i da naue sve o pravilnom
radu za raunarom s ciljem ouvanja zdravlja.
Vjetine u informatici najbolje se stjeu kroz praktian rad na raunarima. Informatiko
znanje razvija se efikasnije unutar praktinog okruenja.
Pri obradi predmetnog podruja Arhitekturaraunara treba kombinirati metodu
demonstracije i metodu vjebi. Treba omoguiti uenicima da samostalno ili u saradnji s drugim
uenicima rade na praktinoj realizaciji makete raunara. Maketa bi se realizirala na kartonu na
koji bi se uvezala matina ploa, napojna jedinica i ostali neophodni mainski dijelovi. Na taj nain
bi uenici razumjeli znaaj mainskih dijelova raunara. Za obradu operativnih sistema uenici
treba da samostalno na raunaru izvre postavljene zadatke s ciljem boljeg razumijevanja uloge
operativnih sistema. Najvanije je da uenici putem rada sa datotekama i mapama shvate
organizaciju memorije. Da bi se to postiglo, trebalo bi da praktino uvjebavaju kreiranje
direktorija i manipuliraju njihovim sadrajem.
Pri obradi predmetnog podruja Primjena raunara uenici treba to vie da praktino
rade na raunaru uz paljivo pripremljene vjebe. Vjebe trebaju obuhvatiti korake postepenog
uvoenja uenika u pravilan rad kroz tekst procesore i grafike programe. Najvanje je da uenici
pokau sistematinost u praktinom radu na ureivanju teksta i crtanju prostih objekata.
Preporuka je da kole obezbijede licencirane programe neophodne za uenje.
Pri obradi tematske cjeline Programiranje uenici treba da kroz crtanje algoritama u rjeavanju
matematskih problema shvate princip rada raunara. Kroz timski rad treba da rjeavaju
postavljene zadatke. Domaa zadaa je obavezna kako bi se pribliio nain stvaranja raunarskih
programa. Na ovaj nain uenike treba motivirati kako bi zavoljeli programiranje.
Pri obradi tematske cjeline Mree raunara uenici treba da kroz postavljene zadatke pronau
potrebne informacije u okviru drugih predmeta. Na taj nain se kanaliziraju na ispravan nain
koritenja interneta.
Pri obradi tematske cjeline Rjeavanje problema uz pomo raunara uenici treba timski
da rade zadatke vezane za sadraj Matematike u programima za tabelarnu obradu podataka, a
kod kue da rade individualno na izradi predloka za kuni budet. Takoer, trebalo bi da za
drutvene predmete kreiraju prezentacije i da ih prezentiraju u odjeljenju.
182
NAZIV PREDMETA: INFORMATIKA

RAZRED: VII
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
OSNOVE
INFORMATIKE
Definicija informatike
Informacija i podatak
Obrada informacija
Numeriki (brojni) sistemi
Decimalni, binarni,
heksadecimalni sistem
Binarna aritmetika
Utjecaj raunara na
okolinu i pojedinca
Uenici e znati razliku izmeu

informatike, informacije i
podatka;
razumjet e nain obrade
informacija i obrade podataka;
razumjet e pojam ulazne i
izlazne informacije;
razumjet e pojam brojni sistem;
znat e ta je baza brojnog
sistema;
znat e nain predstavljanja
decimalnih, binarnih i
heksadecimalnih brojnih
sistema;
znat e postupak pretvaranja
jednog brojnog sistema u drugi;
znat e sabirati, oduzimati,
mnoiti i dijeliti binarne brojeve;
razumjet e utjecaj raunara na
cjelokupno drutvo i na
poveanje ovjekovih
sposobnosti;
II
ARHITEKTURA
RAUNARA
Historijski razvoj raunara

John Von Neumannova
struktura raunara
Pojava mikroprocesora
Podjela (vrste) raunara
PC
Hardverska struktura PC-a
(CPU, memorije, sabirnice,
ulazni ureaji, izlazni
ureaji)
Softver za PC
Sistemski i aplikativni
znat e historijski razvoj

raunara;
znat e generacije raunara;
znat e ulogu ulaznih i izlaznih
jedinica PC-a;
znat e nabrojati ulazne i izlazne
jedinice;
razumjet e ulogu
mikroprocesora;
znat e vrste mikroprocesora;
znat e vrste raunara i njihove
karakteristike;
razumjet e ta su ulazni i izlazni
vezni sklopovi PC-a;
znat e ta je procesor, interna i
eksterna memorija, vrste interne
i eksterne memorije;
znat e blok shemu hardverske
strukture PC-a;
183
znat e jedinice za brzinu

pristupa podacima i kapacitet
memorije;
znat e ta je sistemski softver i
najvanje operativne sisteme;
znat e primijeniti pomone
uslune programe: programi za
arhiviranje i razni programi za
odravanje;
razumjet e ta su raunarski
virusi i njihovu tetnost;
znat e koji su antivirusni
programi;
III
OSNOVNI PRINCIPI
RADA RAUNARA
Mjere bezbjednosti pri

radu sa raunarima
Instaliranje raunara
Startup proces
(ukljuivanje i pokretanje)
raunara
Minimalna hardverska i
softverska konfiguracija
PC-a (Neophodni
minimum hardvera i
softvera da bi raunar
mogao da radi)
Komunikacija korisnika sa
raunarom
Opa struktura
komunikacionog procesa,
komunikacija ovjek
raunar, vrste
komunikacije: grafiko
okruenje, glasovna
komunikacija
Raunarska ergonomija
znat e mjere bezbijednosti pri

radu sa raunarom;
znat e ponoviti nain
instaliranja raunara;
razumjet e ta je registracijska
baza;
znat e deinstalirati programe;
razumjet e negativne posljedice
pri koritenju ilegalnih kopija
originalnih diskova legalnog
softvera;
znat e koji dijelovi sainjavaju
moderan raunar;
znat e koji je neophodan softver
za rad raunara;
razumjet e potrebu
komunikacije ovjeka sa
raunarom;
znat e elemente komunikacije;
razumjet e opi model
komunikacionog procesa;
znat e ta je hardverski i
softverski interfejs;
razumjet e komunikaciju
ovjeka sa raunarom pomou
grafikog okruenja (GUI);
razumjet e komunikaciju
izmeu ovjeka i raunara putem
glasa;
znat e pravila raunarska
ergonomija s ciljem uvanja
zdravlja korisnika;
IV
PRIMJENA
RAUNARA
Programi za obradu teksta
razumjet e ulogu tekst
16
184
PRIMJENA
RAUNARA
Razvoj softvera za obradu

teksta (tekst procesora)
na PC-u
Pregled osnovnih
operacija
Ubacivanje tablica i
ostalih netekstualnih
elemenata u tekstualne
dokumente
Provjera pravopisa,
gramatike i automatsko
ispravljanje greaka
Proraunske tablice
Razvoj softvera za
tabelarne proraune na
PC-u
Unos podataka
Ureivanje i oblikovanje
radnih stranica
Pregled operacija
Obavljanje prorauna
Kreiranje grafikona
procesora;
znat e snimati dokument i
otvoriti postojei dokument;
znat e podesiti format papira i
margine;
znat e podeavati elemente
paragrafa, kopirati, isijecati i
lijepiti dijelove teksta;
znat e kreirati tabele unutar
teksta i popunit ih;
znat e formatirati tekst unutar
tabele;
znat e dodavati i brisati redove i
kolone u tabeli;
znat e odrediti debljinu i boju
linija tabele;
znat e ubaciti crte i druge
grafike objekte u tekst;
znat e kreirati zaglavlje,
podnoje i numerisati stranice;
znat e tampati dokument;
razumjet e ulogu programa za
tabelarnu obradu podataka;
znat e ta su elije, adrese
elija, radni listovi i radna knjiga;
znat e unositi podatke u elije;
znat e tipove podataka;
znat e prelamati tekst u
elijama;
znat e vertikalno i horizontalno
poravnanje sadraja u elijama;
znat e korititi osnovne
matematske operacije;
znat e kreirati grafikone za
odabrane podatke;
znat e podeavati zaglavlje,
podnoje i margine;
znat e tampati sadraje
radnih listova.
Programi za upravljanje
bazama podataka
Osnovni pojmovi o
bazama podataka
Organizacija baza
podataka
Aplikacije baza podataka
Grafiki programi
Uenici e razumjeti ta su baze

podataka;
znat e koji su najpoznatiji
programi za upravljanje bazama
podataka;
znat e elemente baze podataka;
razumjet e principe rada baze
podataka;
185
Uvod u raunarsku grafiku

Struktura grafikih
sistema
Manipuliranje elementima
slike
Grafiki paketi
Programi za stolno
izdavatvo - DTP
Komunikacioni programi
Interaktivni multimedijski
obrazovni programi
Enciklopedije, atlasi,
rjenici, elektronike
knjige, obrazovne igre,
simulacije
Osnovni pojmovi o
multimediji
Neophodna hardverska i
softverska podrka
Hipertekst i hipermedija
Primjena raunara u
sljedeim djelatnostima:
obrazovanje, inenjerstvo,
upravljanje procesima,
saobraaj, medicina,
sport, uprava, uredi,
bankarstvo, trgovina,
ugostiteljstvo, masovni
mediji
186
znat e koristiti gotove baze

podataka;
znat e koje aplikacije se koriste
za baze linih informacija;
znat e manipulirati podacima u
gotovoj bazi podataka;
razumjet e ta je raunarska
grafika;
znat e koji se programi ubrajaju
u grafike programe;
znat e koji su programi za
crtanje;
slikanje;
projektiranje i dizajniranje;
znat e koje su osnovne
operacije sa grafikim objektima;
znat e koristiti osnovne
operacije sa grafikim objektima;
znat e koristiti osnovne
operacije za ureivanje
fotografija;
znat e ta je stolno izdavatvo i
koji se programi koriste;
znat e ta su komunikacioni
programi;
znat e ta je internet i prednosti
interneta;
znat e servise interneta
neophodne za multimediju;
znat e koji se elementi
multimedije koriste za potrebe
obrazovanja;
razumjet e pojam hiperteksta i
hiperlinka;
razumjet e pojam hipermedije;
znat e da je HTML jezik za
zapisivanje hipertekstualnih
dokumenata;
znat e koji se programi koriste
za kreiranje hipertekstualnih i
hipermedijalnih dokumenata
razumjet e koji su naini
primjene raunara u
obrazovanju;
VI
PRIJENOS
PODATAKA,
RAUNARSKE
MREE
Osnovni principi prijenosa

podataka
Telefonska mrea kao
dominantna
komunikacijska mrea
Mree za prijenos
podataka (WAN i LAN)
Internet
Upotreba interneta i
WWW servisa (provajderi:
BIHNET, UTIC,)
Raunari pretraivai
informacija: Google, Alta
Vista, Yahoo, Lycos
Elektronska pota
Ostali internet servisi (IRC,
VOI tehnologije multimedijske interaktivne
komunikacije, FTP
protokol, Telnet)
razumjet e princip rada

raunarskih mrea;
razumjet e princip digitalnog
prijenosa;
znat e jedinice za brzinu
prijenosa informacija;
razumjet e princip prijenosa
informacija putem telefonske
mree;
znat e podjelu raunarskih
mrea;
razumjet e prednosti
raunarskih mrea;
znat e nain prikljuivanja
raunara na internet;
znat e ta su provajderi;
razumjet e princip upotrebe
WWW servisa;
znat e pretraivati internet s
ciljem pronalaenja potrebnih
informacija;
usluge e-maila;
znat e koristiti servise za
razgovor;
znat e primijeniti prijenos slike i
zvuka putem VOI tehnologije;
znat e ta je FTP i telnet;
VII
RJEAVANJE
PROBLEMA UZ
POMO
RAUNARA
Rjeavanje problema
Tipovi problema
Razumijevanje, definiranje
problema
Stvaranje plana rjeavanja
problema
Razrada plana akcija
Realizacija akcija
Osvrt na rjeenje
Algoritam
Pojam i zapisivanje
algoritma (linearni tok,
grananje i petlja)
Konstrukcija algoritma za
rjeavanje problema
Put od algoritma do
programa
razumjet e ta je globalna
strategija rjeavanja problema
prema POLY-u;
znat e tipove problema:
problem raunanja i problem
odluivanja;
znat e koji su postupci u
rjeavanju problema;
znat e ta je algoritam;
znat e naine zapisivanja
algoritma;
znat e grafike simbole koji se
koriste za izradu dijagrama toka;
znat e najefikasniji postupak
razvoja;
algoritma odozgo prema dole;
znat e prepoznati tipove
algoritama;
187
znat e nacrtati algoritam za

proste probleme;
razumjet e kako nastaje
raunarski program;
VIII
PROGRAMIRANJE
Osnovne karakteristike
programskih jezika
Proceduralni programski
jezici
Objektno orijentirani
programski jezici
Neproceduralni
programski jezici
Kompajleri i interpreteri
Metodologija
programiranja
Proceduralno i
neproceduralno
komuniciranje sa
raunarom
Razvoj proceduralnog
komuniciranja
Struktuirani pristup
razvoju programa
Programski jezik BASIC
Osnovni elementi BASIC-a
Osnovne naredbe BASIC-a
Programske strukture
Sloene strukture
podataka
Funkcije i podprogrami
Grafika i zvuk
Izrada programa po
zadatku i samostalno
Dokumentiranje i
testiranje programa
188
razumjet e koji su nedostaci

govornog jezika za potrebe
komuniciranja sa raunarom;
znat e ta su programski jezici
niskog nivoa;
znat e nabrojati proceduralne
programske jezike;
znat e ta su objektno
orijentirani programski jezici;
znat e ta su neproceduralni
programski jezici;
razumjet e ta su kompajleri i
interpreteri;
razumjet e proceduralno i
neproceduralno komuniciranje
sa raunarom;
razumjet e razvoj
proceduralnog komuniciranja;
razumjet e ta je struktuirani
pristup razvoju programa;
razumjet e nain rada u
BASIC-u;
znat e koji su tipovi podataka u
BASIC-u;
znat e kako se deklariraju
konstante, promjenjive i izrazi u
BASIC-u;
znat e koji su elementi BASIC-a;
znat e osnovne naredbe u
BASIC-u;
znat e koristiti sintaksu naredbi
za FOR petlja, IF THEN i GOTO;
razumjet e ta su funkcije i
podprogrami;
znat e sintaksu nizova;
znat e neke naredbe za
grafiku i zvuk;
znat e postaviti zadatak, izraditi
algoritam i napisati program;
znat e formulirati i postaviti
zadatak za koji je mogue
napisati program.
11
OPE NAPOMENE
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima
pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike
opremljenosti. Kvalitetno organizirana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad
uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedan uenik. U nastavi Informatike nema
asova na kojima se obrauju iskljuivo teoretski sadraji.
Za realizaciju programskog sadraja Osnove informatike treba da se vodi rauna da ne
bude zastupljena samo teoretska obrada. Treba da se kroz primjere navedu uenici da shvate
znaaj informacija. Takoer, treba da se numeriki sistemi poveu sa radom procesora i sa
matematikom logikom.
Za realizaciju programskog sadraja Primjena raunara nastavnik putem konkretnih baza
podataka treba da uenike naui da manipuliraju podacima i izdvajaju traene podatke. Odabirom
adekvatnog grafikog alata uenici e znati osnove grafikog dizajna na raunaru. Nastavnici treba
da odaberu open source programski alat za raunarsku grafiku.
Prikladnim odabirom primjera na internetu uenici treba da savladaju upotrebu programskih alata
kao pomo u uenju i istraivanju.
Za realizaciju programskog sadraja Prijenos podataka, raunarske mree uenici treba da
savladaju nain pristupa i podeavanja odabranom provajderu. Obavezno je da se upoznaju sa
vie pretraivaa i da ih znaju koristiti u svrhu dobijanja potrebnih informacija. Internet servise
treba da praktino testiraju s ciljem razmjene informacija i uspostavljanja komunikacije na daljinu.
Za realizaciju programskog sadraja Rjeavanje problema uz pomo raunara treba
nastojati razviti logiki pristup rjeavanju problema. Treba nastojati da uenici savladaju crtanje
algoritama za razliite tipove problema.
Za realizaciju programskog sadraja Programiranje treba da se koristi samo jedan
programski jezik (QBASIC, PASCAL ili C++).
Za realizaciju programskog sadraja Arhitektura raunara treba da se proiri znanje koje se
obraivalo u VI razredu. Posebno treba da se pokae meusobna ovisnost glavnih komponenti
raunara i povezanost tih komponenti sa sistemskim softverom. Uenici treba da kroz praktian
rad na raunaru savladaju osnove rada sistemskog softvera i konfiguriranje rada raunara uz
pomo operativnog istema.
Za realizaciju programskog sadraja Osnovni principi rada raunara uenici treba da na
ekperimentalnom raunaru rade na povezivanju osnovne konfiguracije raunara. Te vjebe bi
trebalo obavezno realizirati kroz grupni rad uenika. Takoer, uenici treba da praktino na
ekperimentalnom raunaru naue postupke instalacije operativnog sistema i drugih korisnikih
programa.
Za realizaciju programskog sadraja Primjena raunara uenici treba da savladaju
napredne opcije koritenja tekst procesora i programa za tabelarnu obradu podataka. Najbolji
nain bi bio da im se obezbjede automatizirani offline testovi in aplication, u kojima bi vjebali
na asu u paru. Za domau zadau trebalo bi da rade praktine vjebe po unaprijed definiranim
testovima koji bi sadravali sve elemente potrebne za napredno koritenje ovih korisnikih
programa.
189
Za realizaciju programskog sadraja Programiranje uenici prvo treba da naue sintaksu naredbi u
odabranom programskom jeziku. Da bi se uenici motivirali za programiranje, potrebno je da piu
programe za crtanje geometrijskih likova, a nakon toga da piu programe koji su u vezi s gradivom
iz Fizike i Matematike. Za svaki program uenici treba da prethodno nacrtaju algoritam. Na taj
nain razumjet e problem i lake ga rijeiti. Veoma je bitno uenike motivirati za inovativnost u
informatici. Da bi se to postiglo, neophodno je da to vie samostalno rade kod kue na izradi
zadataka postavljenih od strane nastavnika i da ih prezentiraju u razredu.
190
FIZIKA
UVOD
Nastavni program Fizike temelji se na savremenim naunim saznanjima o prirodi. Program
ukljuuje temeljne sadraje koje uenici treba da savladaju kako bi razumjeli pojave u prirodi i
primijenili ih u svakodnevnom ivotu. Nastava Fizike u korelaciji je s ostalim prirodnonaunim
predmetima (Hemija, Biologija, Geografija) i s Matematikom, to uenicima omoguava stvaranje
cjelovite slike o prirodi. Program se zasniva na iskustvenom uenju (problemska i istraivaka
nastava), kojim uenike treba zainteresirati i potaknuti na dublje prouavanje fizike.
Nastavni program Fizike usmjeren je na ciljeve i oekivane rezultate, odnosno ishode
obrazovanja.
Nastava Fizike treba da bude zasnovana na odgovarajuem didaktikom pluralizmu i
koritenju multimedija i, to je najvanije, aktivnom ueu uenika u svim etapama nastavnog
procesa.
Pored znanja i drugih postignua, iskazanih eksplicitno u ovom programu, vano je razvijati
i pozitivan stav uenika prema fizici. Nastavnik Fizike treba da uenje i nastavu ispuni aktivnostima
u kojima e uenici stjecati znanje sopstvenim iskustvom, kao i da podstie radoznalost kod
uenika i da ukae na koristi od uenja fizike.
Uei fiziku uenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Na nivou osnovne kole
to ukljuuje:
konceptualno razumijevanje sadraja fizike;
uenje procesa promatranja, opisivanja, uporeivanja, klasifikacije, prikupljanja i
zapisivanja podataka, kao i njihove analize i tumaenja;
predvianja i upuivanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti, vjetina,
vrijednosti, stavova i ponaanja;
traenje odgovora na pitanja: ta?, kako? i zato?.
U nastavi Fizike poeljna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju
predvienih ciljeva i oekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma je pogodna
problemski usmjerena i istraivaka nastava, rad u grupama (timovima) i individualni rad.
Redoslijed pouavanja pojedinih tema nije obavezujui. Nastavnik ima slobodu i
odgovornost da rasporeuje nastavne sadaje i obrauje ih u okviru broja asova u datom razredu
i s obzirom na oekivane rezultate, vodei rauna o obrazovnim standardima i ostvarivanju
principa inkluzivnosti u obrazovanju s aspekta individualizacije i diferencijacije nastave.
Takoer, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodei
rauna o njihovim didaktikim potencijalima i funkciji. Stoga je upotreba raunara u nastavi Fizike
nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadraja, obrada rezultata mjerenja i njihovo
grafiko predstavljanje, kreiranje modela, koritenje interneta i dr.).
Rjeavanje zadataka je izuzetno vana komponenta uenja fizike. U osnovnoj koli
dominantno mjesto imaju zadaci-pitanja, jednostavniji raunski, grafiki i eksperimentalni zadaci.
Poeljno je rjeavati problemske zadatke, primjerene uenicima; kao i uenike upuivati na
kreativnu razradu nekog zadatka (esej), rad na projektu, izvedbe (referat, tehniki proizvod), na
doprinos za vrijeme grupnog rada, na specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i
kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu osmog i
devetog razreda radi se po jedna kolska pisana zadaa.
191
CILJ
Nastava Fizike treba uenicima omoguiti:
razumijevanje prirodnih pojava;
osnovno poznavanje metoda i tehnika naunog istraivanja prirode;
primjenu usvojenih znanja iz fizike u svakodnevnom ivotu, tehnici i proizvodnji;
razvijanje sposobnosti naunoga miljenja i samostalnog rjeavanja problema;
da steknu osnovno znanje fizike o prirodi i da ono bitno doprinese njihovom razvoju,
utemeljenom na demokratinosti i cjelovitosti kulture.
Nastava Fizike treba:
podsticati interes uenika za prouavanje prirode;
podsticati ih na dalje obrazovanje u fizici;
razvijati navike za urednost, preciznost i tanost, sistematinost, meusobno
uvaavanje;
da osposobi uenike da razumiju i koriste osnovne elemente metoda fizike i kritikog
miljenja;
da ih osposobi da identificiraju kvalitativne i kvantitativne fizikalne veliine; koriste
odgovarajui pribor;
da ih osposobi za rad u grupama/timu, za samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju;
da im razvije naviku koritenja raznih izvora informacija.
ZADACI PREDMETA
upoznati uenike s najvanijim prirodnim pojavama, veliinama i zakonima iz pojedinih
oblasti fizike; stanjima i procesima te im omoguiti razumijevanje fizikih zakona i
zakonitosti;
uvoenje uenika u postupke i metode fizike;
razvijanje interesa uenika za prouavanje prirode i potrebe njenog uvanja;
pouiti ih kako naunim jezikom fizike opisivati zanimljive pojave i procese u prirodi i
svakodnevnici;
motivirati ih da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima;
pouiti ih da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne oglede, postavljaju pretpostavke i
stvaraju jednostavne slike o pojavama;
osposobiti ih da razumiju povezanost fizike, biologije i hemije u prouavanju prirode i da
se koriste znanjima fizike u njenom tumaenju;
razvijati kritinog miljenja kod uenika;
osposobiti ih za primjenu spoznaja i metoda fizike u savremenom ivotu, tehnici i
proizvodnji te za stjecanje tehnike i prirodnonaune kulture;
podsticati ih na logiko i samostalno zakljuivanje te im, pri prouavanju prirodnih
pojava, razviti kritiko miljenje i prosuivanje;
uvoditi ih u nauni nain razmiljanja i odgajati za ispravan odnos prema prirodi i
ovjekovoj okolini;
osposobiti ih za samostalno rjeavanje problema, razviti navike za urednost,
sistematinost i strpljivost, rad u grupi i za konstruktivnu saradnju pri timskom radu;
osposobiti ih za koritenje razliitih izvora informacija.
192
NAZIV PREDMETA: FIZIKA

RAZRED: VII
BROJ SATI: SEDMINO: 1, GODINJE 35
RED.
BR.
I
PREDMETNO
PODRUJE
FIZIKA I
PRIRODA
OBRAZOVNI ISHODI
Pristup saznavanju
prirode, metode
istraivanja u fizici, teorija,
eksperiment
Priroda, materija,
kretanje, tvar (supstanca),
tijelo, fizika polja, estica,
fizikalni sistem, svojstva
tijela, stanje materije;
fizikalne pojave, primjena
fizike, podjela fizike
PROGRAMSKI SADRAJI
II
MJERENJE
MJERENJE
DULJINE
MJERENJE
POVRINE I
ZAPREMINE,
MJERENJE MASE,
MJERENJE
GUSTOE TIJELA,
MJERENJE
VREMENA,
MJERENJE
TEMPERATURE
Fizikalna veliina
Meunarodni sistem
mjernih jedinica (SI)
Mjerenje, mjerila, vrste
greaka, srednja
vrijednost mjerene
veliine
Duljina, metar (m)
Povrina plohe, kvadratni
metar (m2); Prostornost i
oblik tijela
Zapremina tijela, kubni
metar (m3), litar;
odreivanje zapremine
tijela nepravilnog oblika,
menzura
Masa tijela, kilogram (kg),
vaga
Gustina tvari, gustina
tijela, kilogram po metru
kubnom (kg/m)
Vremenski period,
193
BROJ
SATI
Uenik zna da je fizika

prirodna nauka i da se
fizikalna slika svijeta mijenja;
zna opisati i uporediti tijela i
pojave po njihovim
svojstvima, stanja tvari i
promjene izazvane
meudjelovanjima;
zna opisati nain kako fizika
prouava prirodu;
zna opisati razliite fizike
pojave u prirodi, navesti
osnovne vidove postojanja
materije
sistematski e upoznati znaaj
i etape eksperimenta u
procesu saznanja u fizici;
kritiki rasuuje o ulozi i
znaaju fizike;
razumije da fizika nudi
objanjenje prirode, a da
razvoj tehnologija doprinosi
poboljanju kvaliteta ivota
ovjeka;
zna navesti primjere primjene
fizike u nauci i tehnici;
zna ta je fizikalna veliina,

kako se oznaava, razlikuje
osnovne i izvedene fizikalne
veliine;
zna prepoznati simbole u SI
sistemu, mjerne jedinice
fizikalnih veliina;
zna iskazati fizikalnu veliinu
kao proizvod brojne
vrijednosti i mjerne jedinice,
razlikuje znaenja za kilo,
deci, centi i mili;
zna pravilno izmjeriti fiziku
veliinu, prepoznati razloge
zbog kojih se javljaju greke,
vrste greaka, zna da odredi
srednju vrijednost niza
ponovljenih mjerenja;
zna obraditi podatake
mjerenja;
razlikuje pojmove duljina i
duina, mjeri duine koristei
21
trenutak
Mjerenje vremena,
sekunda
Temperatura
Kelvin (K), stepen
Celzijusov (C)
Mjerenje temperature
se odgovarajuim jedinicima i
instrumentima;
znat e procijeniti pogreku
mjerenja na osnovu mjerne
skale;
znat e odrediti povrinu
pravilnih geometrijskih ploha
i zapremine pravilnih
geometrijskih i drugih tijela;
izraava te veliine
odgovarajuim mjernim
jedinicama;
uoava razliku izmeu
neposrednog i posrednog
mjerenja;
zna mjeriti masu tijela
pomou vage i izraavati je u
razliitim mjernim
jedinicama;
znat e da svako tijelo ima
odreenu masu i da je
njegova masa stalna veliina;
zna da je gustina kolinik
mase i zapremine tijela i da je
karakteristino svojstvo tvari;
razlikuje gustinu tvari od
gustine tijela koristei tabelu
gustina;
zna odrediti vrstu tvari od
koje je tijelo napravljeno;
razlikuje pojmove trenutak i
vremenski period;
zna odnos sekunde prema
minuti, satu, danu;
pravilno oitava temperaturu
na Celzijusovoj i Kelvinovoj
skali;
III
GRAA TVARI
estini model tvari

Molekule, atomi
Agregatna stanja tvari
194
interpretira estini model

tvari;
zna da su tvari izgraene od
estica i da se te estice
neprestano i nasumino
kreu;
zna da neka fizika svojstva
tvari znaajno zavise od
rasporeda molekula, odnosno
od meumolekularnog
prostora, da se molekuli
meusobno ne dodiruju;
zna da je molekula graena
od atoma;
zna da je atom graen od
protona, neutrona i
elektrona;
klasificira tvari prema
agregatnom stanju u kojem
se nalaze;
pomou estinog modela
tvari opisuje i objanjava
razlike izmeu vrstih, tenih
i gasovitih tijela;
zna da se agregatno stanje
tvari moe objasniti njenom
dikretnom strukturom.
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju potpunu slobodu u
planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i
vremena potrebnog za daljnji rad. Takoer, nastavnici imaju potpunu slobodu i pri izboru
nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa savremenim tendencijama u
uenja.
Kako je ova tema ujedno i uvod u novi predmet, treba postepeno i paljivo upoznati
uenike sa programskim sadrajem i zadacima i ciljevima izuavanja ovog nastavnog
predmeta.
U ovoj temi treba obraditi sljedee: priroda i prirodne pojave; materija i kretanje;
fizikalne pojave; kako fizika prouava prirodu; odnosno kako odgovoriti na pitanja: ta?,
kako? i zato?; metode izuavanja u fizici; ta je eksperiment (ogled); fiziko tijelo, fiziko
polje; primjena fizike u nauci i tehnici.
1. TEMA: FIZIKA I PRIRODA
Pojam fizike veliine i njeno mjerenje. Mjerenje duine; preciznije mjerenje duina;
povrine, zapremine i njihove jedinice (1m, 1m2, 1m3). Mjerenje vremena, masa tijela;
Toplotno stanje tijela, temperatura;
Gustina tvari;
Greke pri mjerenju, raunska obrada rezultata mjerenja, grafiko prikazivanje rezultata
mjerenja;
U ovoj temi trebalo bi planirati (po mogunosti) laboratorijske vjebe:
lab. vj. 1 Mjerenje duine mjerilom sa nonijusom i mikrometrom;
lab. vj. 2 Odreivanje zapremine tijela nepravilnog oblika pomou menzure;
lab. vj. 3 Odreivanje gustine vrstog tijela i tenosti;
lab. vj. 4 Mjerenje temperature vode i smjese vode i leda;
lab. vj. 5 Odreivanje perida osciliranja klatna, mjerenje vremena ili mjerenje
vremenskog intervala hronometrom (topericom).
2. TEMA: MJERENJE
3. TEMA: STRUKTURA TVARI

Struktura tvari;
195
Molekule i atomi;
Agregatna stanja tvari;
U ovoj temi treba planirati demonstracione oglede:

D. 3.1. Promjena zapremine tijela prilikom rastvaranja;
D. 3.2. Promjena zapremine prilikom mijeanja dviju tenosti.
RAZRED: VIII
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
MEUDJELOVANJE
SILA
Meudjelovanje, sila,
klasifikacija sila; Mjerenje
sile, njutn (N)
Slaganje i razlaganje sila;
Ravnotea sila; Moment sile
Uenik zna da postoje

razliite vrste
meudjelovanja u prirodi i
da su promjene svojstava i
stanja tijela uzrokovani
meudjelovanjem;
razumije silu kao mjeru
meusobnog djelovanja
tijela;
opisuje sile koje uzrokuju
promjenu kretanja i
deformaciju tijela, te
razlikuje sile koje djeluju
na daljinu i kontaktne sile;
klasificira sile; grafiki
predstavlja silu i zna njenu
mjernu jedinicu; razumije
princip dinamometra;
rjeava grafiki i raunski
jednostavne primjere
slaganja i razlaganja sila;
razumije efekat djelovanja
momenta sile;
II
KRETANJE SILE
Kretanje, relativnost kretanja

Kinematiki opis kretanja,
poloaj, pomak, putanja i
preeni put; brzina;
Ravnomjerno pravolinijsko
kretanje,
Ubrzanje; Ravnomjerno
promjenljiivo pravolinijsko
kretanje
Veza izmeu ubrzanja, sile i
mase; Prvi, Drugi i Trei
Newtonov zakon
Gravitaciona sila, sila tea,
slobodan pad, teina tijela,
besteinsko stanje
Teite, teinica, stabilna,
labilna i indiferentna
ravnotea, stabilnost tijela
prepoznaje razliite vrste

kretanja u prirodi;
opisuje i tumai referentni
sistem i model materijalne
take;
razlikuje pojmove putanja,
preeni put i pomak,
srednja i trenutna brzina,
srednje i trenutno
ubrzanje;
zna izvesti jedinice brzine i
ubrzanja ;
opisuje kretanja sluei se
razliitim prezentacijama;
rjeava jednostavne
eksperimentalne i
raunske zadatke;
razumije vezu izmeu
26
196
III
PRITISAK
Trenje klizanja, sila trenja,

faktor trenja, efekti
djelovanja sile trenja
ubrzanja, sile i mase tijela;

izvodi jedinicu sile;
zna da je inertnost
svojstvo tijela da se protivi
promjeni stanja kretanja i
da je masa mjera
inertnosti tijela;
objanjava promjenu
impulsa tijela kao
posljedicu njihovog
meudjelovanja;
razumije da tijelo na koje
djeluje stalna sila izvodi
ravnomjerno ubrzano
pravolinijsko kretanje;
razumije da dva tijela u
izoliranom sistemu
meusobno djeluju
jednakim silama
suprotnog smjera i opisuje
efekte tog
meudjelovanja;
zna da je uzrok
gravitacionog
meudjelovanja masa
tijela;
razlikuje pojmove sila tea
i teina;
zna vezu izmeu mase i
teine tijela;
razumije znaenje
ubrzanja slobodnog pada;
razlikuje stabilnu, labilnu i
indiferentnu ravnoteu i
primjenjuje znanje o
teinici, teitu, ravnotei
i stabilnosti na praktinim
primjerima;
objanjava djelovanje sile
trenja na kretanje tijela i
opisuje primjere koji
pokazuju vanost sile
trenja;
izraunava silu trenja;
Pritisak u vrstim tijelima;

Pritisak u tenostima;
Atmosferski pritisak, Pascalov
zakon; Mjerenje pritiska;
Arhimedov zakon, potisak
zna da je pritisak kolinik

sile i povrine na koju sila
djeluje pod pravim uglom;
zna izvesti jedinicu za
pritisak i povezanost
paskala sa milibarom;
razumije da se pritisak
kroz vrsta tijela i fluide ne
prenosi na isti nain;
zna da su hidrostatiki
pritisak i atmosferski
pritisak posljedica teine
197
slojeva tenosti odnosno

vazduha;
opisuje efekte potiska;
zna da je sila potiska
jednaka teini istisnute
tenosti i iskaz
Arhimedovog zakona;
razlikuje u kakvim
okolnostima tijelo pliva,
lebdi i tone i zna to
odrediti poreenjem
gustina;
zna da atmosferski pritisak
opada sa nadmorskom
visinom;
IV
ENERGIJA I RAD
Razliiti oblici energije u

prirodi, dul (J), znaaj
energije; Pretvaranje
energije; Kinetika,
potencijalna i elastina
energija; Zakon odranja
ukupne energije
Rad, dul (J); Snaga, vat (W)
Poluga, zakon poluge,
primjena poluge
Strma ravan, zakon strme
ravni, primjena
198
zna identificirati razliite

oblike energije;
zna fiziki smisao energije
i njenu povezanost sa
radom;
zna jedinicu energije;
opisuje primjere
pretvaranja energije;
povezuje kinetiku
energiju sa brzinom
kretanja;
razumije da promjena
potencijalne energije
zavisi od razlike visina
poetnog i krajnjeg stanja;
povezuje gravitacionu
potencijalnu energiju sa
radom sile tee;
izraunava vrijednosti
kinetike i gravitacione
potencijalne energije u
jednostavnim primjerima;
opisuje elastinu
potencijalnu energiju;
razumije pojam
zatvorenog (izoliranog)
sistema i da je cjelokupna
energija u tom sistemu
sauvana;
opisuje vezu izmeu rada,
sile i preenog puta;
zna izvesti jedinicu dul;
razumije da je za vrenje
rada potrebna energija,
povezuje rad sa
transformacijom energije
iz jednog u drugi oblik;
razumije fiziki smisao
snage, koristi vee i manje
jedinice od vata;
primjenjuje znanje o radu
17
i snazi na primjerima iz
ivota i jednostavnim
zadacima;
razumije i objanjava
zakonitost poluge i njenu
primjenu;
rjeava jednostavne
probleme;
zna da odnos sile i tereta
zavisi o usponu strme
ravni;
razumije jednakost rada
uz razliite sile i puteve;
zna matematike izraze
uvjeta ravnotee na
strmoj ravni i poluzi;
klasificira proste
mehanizme;
shvata ulogu prostih
mehanizama i opisuje
njihovu primjenu;
TOPLOTA
Termiko kretanje molekula,

unutranja energija tijela,
temperatura, toplota, koliina
toplote, dul (J), specifini
toplotni kapacitet, dul po
kilogram i kelvinu (J/kgK),
razmjena toplote, termiko
irenje tijela, princip
termometra
Prenoenje toplote;
Promjena agregatnih stanja:
ovravanje, topljenje,
isparavanje i kondenzacija
Odranje mase
199
Uenik e:
znati da svako tijelo
posjeduje energiju jer se
sastoji od estica koje se
kreu i meusobno djeluju;
razlikovati pojmove
temperatura, toplota,
koliina toplote;
znati o nuli apsolutne
temperature;
znati da je uzrok toplotnom
procesu gradijent
temperature i da se toplota
uvijek prenosi sa tijela vie
na tijelo nie temperature;
znati da se unutranja
energija tijela moe
mijenjati radom i
toplotom;
odreivati koliinu toplote i
temperaturu smjese;
znati za kalorimetrijsko
pravilo i znati ga primijeniti
za rjeavanje jednostavnih
zadataka i problema;
opisivati primjere
toplotnog irenja iz ivota,
povezivati i objanjavati
zavisnost zapremine tijela
odnosno gustine o
temperaturi;
razumjeti anomaliju vode;
razumjeti princip
termometra;
razlikovati prenoenje
10
toplote voenjem,
strujanjem i zraenjem,
klasificirati tvari na dobre i
loe provodnike toplote,
znati objasniti provoenje
toplote pomou estinog
modela tvari, princip
centralnog grijanja i kako
Suneva energija
dospijeva do Zemlje;
znati da tvari mogu
prelaziti iz jednog u drugo
agregatno stanje
dovoenjem ili
oduzimanjem toplote;
znati objasniti zato se
temperatura tvari ne
mijenja dok je u toku
proces promjene
agregatnog stanja;
znati da tenost prokljua
na nioj temperaturi kad
se pritisak iznad nje
smanji i da se vrsto tijelo
topi na nioj temperaturi
kada se povea spoljanji
pritisak;
znati za trojnu taku
objanjavati razliku
izmeu kljuanja i
isparavanja;
razumjeti da se masa tvari
ne mijenja ma kakve
fizike promjene i procesi
se deavali;
OPE NAPOMENE
TEMA 1. MEUDJELOVANJE I SILA
U sklopu ove teme treba naglasiti da se sila javlja kao posljedica meudjelovanja tijela.
Pojam sile, vrste sila, sila kao vektorska veliina, jedinica za silu, slaganje i razlaganje sila,
rezultujua sila, moment sile.
Demonstracioni ogledi:
D1.1 Meudjelovanje naelektrisanih tijela;
D1.2 Meudjelovanje magneta;
D1.3 Sudar dvije lopte;
D1.4 Deformacija elastine opruge i mjerenje sile dinamometrom;
D1.5 Slaganje i razlaganje sila;
Lab. rad 1. Eksperimentalno ispitivanje istezanja elastine opruge
TEMA 2. KRETANJE I SILA
200
Relativno kretanje; Put i pomak; Putna brzina, Izraunavanje srednje putne brzine i srednje
brzine; Ravnomjerno pravolinijsko kretanje; Opis kretanja pomou grafika (s-t i v-t); Promjenljivo i
jednako promjenljivo kretanje; Grafiki prikaz jednako promjenljivog kretanja;
Inercija; Prvi Njutnov zakon; Sila i ubrzanje; Masa i ubrzanje, Drugi Njutnov zakon; Trei Njutnov
zakon; Gravitaciona sila; Gravitaciono polje; Teina; Slobodan pad; Teite tijela; Vrste ravnotee;
Trenje; Sila trenja.
Planirati sljedee demonstracione oglede:
D2.1 Djelovanje sile na tijelo;
D2.2 Inertnost tijela;
D2.3 Reaktivno djelovanje;
D2.4 Padanje tijela u vazduhu i razrijeenom vazduhu;
D2.5 Stabilnost tijela, ravnotea tijela;
Lab. rad 2. Uskladi svoje kretanje sa grafikom;
Lab. rad 3. Provjeravanje II Njutnovog zakona.
TEMA 3. PRITISAK
Pritasak, prenoenje pritiska kroz vrsta tijela, tenosti i gasove; Paskalov zakon;
Hidrostatiki pritisak, hidrostatiki paradoks; Atmosferski pritisak, Torielijev ogled, mjerenje
pritiska; Sila potiska, Arhimedov zakon, uvjeti plivanja;
D3.1 Djelovanje sile koja vri pritisak;
D3.2 Prenoenje pritiska kroz tenosti i gasove;
D3.3 Model hidrauline prese;
D3.4 Razne vrste manometara;
D3.5 Djelovanje Arhimedove sile;
Lab. rad 4 Odreivanje gustine tenosti pomou potiska.
TEMA 4. ENERGIJA I RAD
ta je energija, mehanika energija, drugi oblici energije; Zakon ouvanja energije, izvori
energije, kako se energija prenosi; ta je rad, kinetika energija i rad; Promjena kinetike energije i
rad sile trenja, gravitaciona potencijalna energija i rad; Snaga; Ouvanje mehanike energije;
Poluga, ravnotea na poluzi; Strma ravan; Zakon rada prostih mehanizama.
D4.1 Prelaz energije iz jednog oblika u drugi;
D4.2 Razne vrste poluga, upotreba poluge kao prostog mehanizma;
D4.3 Strma ravan, upotreba strme ravni kao prostog mehanizma.
TEMA 5. TOPLOTA
Unutranja energija, temperatura, termometri i temperaturne skale; Promjena unutranje
energije, koliina toplote, specifini toplotni kapacitet, toplotna ravnotea; Unutranja energija i
stanje materije; Promjena agregatnih stanja; Prenoenje toplote;
D5. 1 Termiko irenje tijela;
D5. 2 Razne vrste temometara;
D5. 3 Kalorimetrijsko pravilo;
D5. 4 Zavisnost brzine isparavanja od vrste supstance;
D5. 5 Zavisnost temperature kljuanja od pritiska;
201
Lab. rad 5. Odreivanje specifinog toplotnog kapaciteta vrstog tijela;

Lab. rad 6. Odreivanje specifine energije topljenja leda.
Napomena: Tokom kolske godine treba planirati dvije kolske pismene zadae sa
ispravkom i analizom. Treba planirati pored sati za obradu i sate ponavljanja, utvrivanja i
sistematizacije svake teme. Laboratorijske vjebe, koje se obavezno moraju moraju raditi date su
u svakoj temi i nastavniku se daje sloboda da ih planira poslije odreenih sadraja na koje se
odnose. Prema ovom programu treba, takoer, i raunskim zadacima posvetiti potrebnu panju,
jer se pomou njih uenici osamostaljuju i podstiu na logiko razmiljanje, to je neophodno za
uspjeno razumijevanje fizikih zakona i zakonitost.
RAZRED: IX
BROJ SATI: SEDMINO: 2, GODINJE 66
RED.
BR.
I
PREDMETNO
PODRUJE
NAELEKTRISANJE U
NAEM OKRUENJU
ELEKTRINO POLJE
PROGRAMSKI SADRAJI
Elektrini naboj, kulon (C);

Meudjelovanje naboja;
Razdvajanje naboja
trenjem i elektrinim
djelovanjem, elektroskop
Elektrino polje, jaina
elektrinog polja, kulon po
metru kvadratnom (C/m)
Elektrini potencijal i
napon, volt (V)
Elektrini kapacitet, farad
(F), kondenzatori
OBRAZOVNI ISHODI
202
Uenik e: znati da je naboj

svojstvo naelektrisanog tijela
i da su elektroni i protoni
nosioci negativnog, odnosno
pozitivnog naboja;
znati da elektrina sila moe
biti privlana ili odbojna;
znati Kulonov zakon izkazati
rijeima i u obliku formule;
znati mjernu jedinicu naboja
i da postoji elementarni
(osnovni) naboj;
znati objasniti naelektrisanje
tijela trenjem, dodirom i
influencijom, koristei se
zakonom odranja ukupnog
naboja;
razlikovati provodnike i
izolatore;
razumjeti nastanak
elektrinog polja;
znati odrediti jainu polja
takastog naboja u nekoj
taki polja i grafiki prikazati
jednostavnija elektrina
polja;
razlikovati pojmove
elektrine energije,
potencijala i napona;
znati njihove mjerne
jedinice;
razumjeti elektrini
kapacitet provodnika i znati
njegovu mjernu jedinicu;
navoditi razliite vrste
kondenzatora i znati
BROJ
SATI
10
matematiki izraz za
kapacitet ploastog
kondenzatora;
odreivati kapacitet
kondenzatora vezanih redno
ili paralelno u bateriju;
znati rjeavati jednostavne
zadatke;
znati opisati eksperiment za
odreivanje elementarnog
naelektrisanja;
II
ELEKTRINA STRUJA
ISTOSMJERNA
ELEKTRINA STRUJA
STALNE JAINE
ZAKONITOSTI U
STRUJNOM KRUGU
UINCI ELEKTRINE
STRUJE
RAD I SNAGA
ELEKTRINE STRUJE
ELEKTRINE
PROMJENE U
ATMOSFERI
Nastanak elektrine struje

u provodniku
Izvori elektrine struje,
elektromotorna sila
Elektrini krug i njegovi
elementi
Veliine koje mjerimo u
strujnom krugu, napon,
jaina elektrine struje,
amper (A); Ohmov zakon
za dio strujnog kruga
Elektrini otpor, om ();
Otpornici; Vezivanje
otpornika u strujni krug
Ohmov zakon za zatvoreni
strujni krug
Toplotno, hemijsko i
magnetsko djelovanje
elektrine struje
Rad i snaga elektrine
struje
Opisuje toplotno, hemijsko
i magnetno djelovanje
elektrine struje i navodi
odgovarajue ureaje
Voltamper (VA), kilovatsat
(kWh)
Primjena efekata elektrine
struje, opasnost i zatita od
elektrinog udara
Naelektrisanje oblaka
Munja, grom
Poluprovodnika dioda
tranzistor
POLUPROVODNICI
203
znati da se u provodniku
javlja elektrina struja kada
na njegovim krajevima
postoji razlika potencijala;
znati da je za odranje stalne
razlike potencijala odnosno
napona potrebna energija i
da elektrine izvore
karakterizira odreena
elektromotorna sila;
razumjeti princip rada
razliitih elektrinih izvora;
crtati sheme i sastavljati
strujne krugove i obrnuto;
znati jedinicu za jainu
elektrine struje i koristiti se
ampermetrom i voltmetrom;
znati spojiti strujni krug sa
paralelno vezanim sijalicama
i izmjeriti jainu struje i
napon u svakom dijelu
odnosno grani kruga;
usvojiti Prvo i Drugo
Kirchhoffovo pravilo;
Eksperimentalno odreivati
odnos napona i jaine struje
na sijalici u jednostavnom
strujnom krugu;
znati Ohmov zakon za dio
elektrinog kruga;
razumjeti da je otpor
osobina provodnika i da se
moe odrediti kao kolinik
elektrinog napona i struje;
znati njegovu mjernu
jedinicu i matematiki izraz
za otpor ianog provodnika
pri stalnoj temperaturi;
znati da otpor provodnika
zavisi od temperature;
razlikovati otpornike prema
namjeni;
znati izraunati ekvivalentni
otpor za redno i paralelno
17
spojene otpornike u
elektrinom krugu;
znati Ohmov zakon za
zatvoreni strujni krug;
znati opisati toplotno,
hemijsko i magnetno
djelovanje i navesti
odgovarajue ureaje
znati matermatiki izraz za
Dul- Lenzov zakon i njegovu
primjenu;
znati mjerne jedinice za rad i
snagu elektrine struje;
znati osnovne mjere zatite
od opasnog djelovanja
elektrine struje i nain
pruanja prve pomoi;
razumjeti elektrine procese
i nain provoenja struje u
atmosferi;
znati mjere zatite od udara
munje;
znati da su nosioci naboja u
poluprovodnicima elektroni i
upljine i princip rada diode i
tranzistora;
III
MAGNETSKO POLJE
TRAJNI MAGNETI
MAGNETSKO POLJE
ELEKTRINE STRUJE
DJELOVANJE
MAGNETSKOG POLJA
NA ELEKTRINU
STRUJU
ELEKTROMAGNETSKA
INDUKCIJA
NAIZMJENINA
STRUJA
Magnet, magnetsko polje

trajnog magneta
Magnetsko polje Zemlje
Magnetsko polje
pravolinijskog provodnika
Magnetsko polje zavojnice;
Magnetska indukcija, tesla
(T)
Elektromagnet
Provodnik sa strujom u
magnetskom polju,
Amperova sila
Magnetsko djelovanje
paralelnih struja
Elektromotor;
Elektrini mjerni
instrumenti
Pojava elektromagnetske
indukcije, Faradayev zakon,
Lenzovo pravilo
Izvori naizmjenine struje
Transformatori
204
znati osnovne osobine

magneta i djelovanje
magnetske sile;
znati uzrok nastanka i
osobine magnetskog polja;
znati grafiki prikazati polje
ipkastog i potkoviastog
magneta;
opisati magnetsko polje
Zemlje;
razumjeti princip kompasa;
znati da se oko provodnika
kojim tee struja stvara
magnetsko polje;
znati grafiki prikazati i
odrediti smjer magnetskog
polja pravolinijskog
provodnika i zavojnice;
primijeniti matematiki izraz
za jainu magnetskog polja
pravolinijskog provodnika i
zavojnice za rjeavanje
jednostavnih zadataka; znati
da je magnetsko polje
opisano vektorom
magnetske indukcije i njenu
jedinicu;
znati odnos magnetske
indukcije i jaine
magnetskog polja;
10
razumjeti princip rada

elektromagneta i njegovu
primjenu;
znati djelovanje magnetskog
polja na pravolinijski
provodnik i zavojnicu kojima
tee elektrina struja;
znati matematiki izraz za
Amperovu silu i da je
meudjelovanje paralelnih
struja osnov za definiciju
ampera;
razumjeti osnovni princip
rada elektromotora i nekih
elektrinih mjernih
instrumenata;
znati objasniti pojavu
elektromagnetske indukcije i
opisati meusobnu
indukciju;
razumjeti Lenzovo pravilo;
koristiti se pravilom desne
ruke za odreivanje smjera
inducirane struje;
znati osnovne karakteristike
naizmjenine struje;
razumjeti princip generatora
i transformatora;
znati opisati prenos
elektrine energije od
izvora do potroaa;
IV
TALASI
NASTANAK I VRSTE
TALASA
BRZINA IRENJA
TALASA
ODBIJANJE I
PRELAMANJE TALASA
Periodino i oscilatorno
kretanje
Talasi, izvori talasa,
longitudinalni i
transverzalni talasi
Prijenos energije talasom;
Brzina irenja talasa u
razliitim sredinama
Odbijanje talasa na ravnim
povrinama; Prelamanje
talasa na granici dvije
sredine
Zvuk kao longitudinalni
talas, izvori zvuka, brzina
zvuka, ultrazvuk, primjena
ZVUNI TALASI
205

periodinog i oscilatornog
kretanja;
znati opisati postanak talasa;
crtati talase koristei se
talasnom zrakom i talasnom
povrinom, odnosno
talasnom frontom;
talasa: talasnu duinu,
period i frekvenciju;
razlikovati kruni i ravni
talas, longitudinalni i
transverzalni talas;
znati da se energija prenosi
talasima odreenom
brzinom; znati vezu izmeu
brzine irenja talasa, talasne
duine i perioda;
znati izvoditi jedinicu za
frekvenciju;
rjeavati jednostavne
raunske zadatke;
znati zakon odbijanja talasa;
znati da dolazi do loma

talasa pri prelazu iz jedne
sredine u drugu zbog
razliite brzine prostiranja
talasa u tim sredinama;
grafiki rjeavati odbijanje i
prelamanje talasa;
znati opisati nastanak zvuka
i vrstu zvunih izvora;
razlikovati ton i um;
znati da brzina zvuka zavisi
od sredine kojom se zvuk
iri;
znati primijeniti izraz za
brzinu kod rjeavanja
jednostavnijih zadataka;
SVJETLOST,
SVJETLOSNI
TALASI
ODBIJANJE SVJETLOSTI
PRELAMANJE
SVJETLOSTI
PRIRODA SVJETLOSTI
Izvori svjetlosti,
pravolinijsko prostiranje
svjetlosti, brzina
Odbijanje svjetlosti od
ravnog ogledala, primjena
Sferno ogledalo, jednadba
preslikavanja, primjena
Zakon prelamanja svjetlosti
Prolaz svjetlosti kroz
prizmu i planparalelnu
plou
Optike lee, jaina lee,
dioptrija, jednadba
preslikavanja, primjena
lea
Razlaganje svjetlosti
Dualna priroda svjetlosti,
elektromagnetski talas i
estica
206
razlikovati primarne i
sekundarne izvore svjetlosti;
usvojiti predstavu o
pravolinijskom prostiranju
svjetlosti, pojavu sjenke i
polusjenke;
znati da brzina svjetlosti
ovisi od sredine kojom se
svjetlost iri;
znati da brzina svjetlosti u
vakuumu iznosi 300 000
km/s i da je to najvea
brzina u prirodi;
razumjeti da i za svjetlosne
talase vrijedi zakon
odbijanja;
znati konstruirati i odrediti
prirodu slike kod ravnog
ogledala;
znati opisati periskop;
udubljenog i ispupenog
sfernog ogledala,
konstruirati i odrediti
prirodu slike u ogledalima;
znati izvesti jednadbu
preslikavanja sfernih
ogledala i odrediti uveanje;
opisati primjenu sfernih
ogledala;
znati da je lom svjetlosti na
granici dvije optike sredine
posljedica promjene brzine
svjetlosti u drugoj sredini;
usvajati pojam indeksa loma
date sredine;
razumjeti nastanak totalne
refleksije i znati neke njene
primjene;
16
znati objasniti prolaz

svjetlosti kroz planparalelnu
plou;
usvojiti definiciju tanke
optike lee i razlikovati
sabirne i rasipne lee;
znati definiciju jaine lee i
njenu mjernu jedinicu;
konstruirati i odreivati
prirodu slike kod sabirne i
rasipne lee pomou
karakteristinih zraka
svjetlosti;
znati primijeniti jednadbu
preslikavanja pri rjeavanju
problema;
opisavati primjenu lea u
razliitim optikim
instrumentima;
znati objasniti razlaganje
svjetlosti, razliite boje tijela
i nastanak duge;
znati da irenjem titranja
elektrinog i magnetskog
polja u prostoru nastaje
elektromagnetski talas, a
svjetlosni talasi su dio
spektra elektromagnetskih
talasa odreene talasne
duine;
znati da se svjetlosna
energija pojavljuje samo u
malim nedjeljivim
koliinama koju zovemo
foton;
VI
PRIRODNE STRUKTURE
SVIJET ATOMA
Otkrie atoma; Jezgro

atoma; Elektroni u atomu;
Sile u atomu
RADIOAKTIVNOST
Prirodna radioaktivnost;
Radioaktivni izotopi,
primjena
NUKLEARNE REAKCIJE
Fisija, fuzija, primjena
FIZIKA TIJELA I
SISTEMI
Fizika tijela i sistemi,

meudjelovanja, promjene
207
znati strukturu atoma i sile

koje djeluju u atomu i jezgri
atoma;
znati da radioaktivni
elementi emitiraju , i
zraenje, primjenu
radioaktivnih izotopa, kao i
opasnosti od zraenja;
znati opisati nuklearnu fisiju
i nastanak lanane reakcije;
znati vezu izmeu
osloboene energije i mase
pri cijepanju atoma, te
primjenu kontrolirane
lanane reakcije u
nuklearnim reaktorima;
znati opisati nuklearnu fuziju
i mogunost dobivanja
energije kontroliranom
fuzijom;
znati opisati lanac i
razmjeru strukturnih
elemenata, od osnovnih
estica do galaksija;
uporeivati i klasificirati
meudjelovanja i promjene
u prirodi;
OPE NAPOMENE
TEMA 1. ELEKTRINO POLJE
Za obradu ove teme nastavniku stoje na raspolaganju mnogobrojna i jednostavna sredstva
koja e mu posluiti da uenici bolje shvate ovu oblast fizike.
Nain na koji se mogu naelektrisati tijela, postojanje dvije vrste elektriciteta, kao i njihovo
meudjelovanje, treba demonstrirati odabranim ogledima:
D 1.1 Naelektrisavanje tijela. Elektrini naboj;
D 1.2 Meudjelovanje naelektriziranih tijela.
Zatim treba objasniti koliinu elektriciteta koju ima svako naelekrisano tijelo, Kulonov zakon
kojim se moe izraunati sila meudjelovanja naelektrisanih tijela, od ega zavisi, definirati
jedinicu za mjerenje koliine elektriciteta.
Elektrino polje, jaina elektinog polja, grafiki prikaz el. polja, el. potencijal i napon, el. kapacitet
provodnika; kondenzatori, princip rada ploastog kondenzatora, baterija kondenzatora.
D 1.3 El. polje;
D 1.4 Raspored naelektrisanja na metalnim tijelima razliitog oblika;
D 1.5 Princip kondenzatora, neki tipovi kondenzatora u praksi.
TEMA 2. ELEKTRINA STRUJA
Poto su uenici shvatili elektronsku teoriju elektriciteta, nee biti teko da shvate pojam
elektrine struje. Tumaenje se moe popratiti ogledom pomou dva elektroskopa koja su
povezana provodnikom, a od kojih je jedan nenaelektrisan. Nakon toga definirati izvore struje,
podjelu struje i elektromotornu silu izvora struje.
Kolo el. struje, elementi strujnog kola i nain vezivanja, jaina elektrine struje, 1A
D 2. 1 El. Struja u raznim sredinama;
D 2. 2 El. Izvori;
D 2. 3 El. Instrumenti;
D 2. 4 Zavisnost jaine stuje od napona na krajevima provodnika;
Tumaenje el. otpora treba popratiti ogledom koji e jasno ilustrirati njegov utjecaj na
jainu struje, objasniti zavisnost el. otpora od specifinog otpora, duine i presjeka provodnika.
D 2. 5 Zavisnost el. otpora ianog provodnika od njegove duine poprenog presjeka i
vrste tvari;
Razne vrste otpornika, primjena reostata i potenciometra;
Omov zakon treba interpretirati i teorijski i eksperimentalno, kao i Krhofova pravila i
serijsko i paralelno vezivanje otpornika. Eksperimente potvrditi numerikim zadacima.
Lab. vjeba 1. Odreivanje unutranjeg otpora el. izvora;
Lab. vjeba 2. Provjeravanje Omovog zakona za dio el. kola;
208
Rad, snaga i energija elektrine struje, Dul-Lencov zakon, toplotno djelovanje el. struje
takoer interpretirati i teorijski i eksperimentalno, a utvrditi dobro odabranim numerikim
zadacima.
TEMA 3. MAGNETSKO POLJE
Prilikom obrade ove teme treba objasniti ta su to prirodni, a ta vjetaki magneti.
Objasniti ta su to magnetni polovi, kakvo je njihovo meudjelovanje i kako se oni mogu
identificirati. Magnetsko polje i influencu treba objasniti teorijski, a praktino ih demonstrirati.
Istai da gustina linije sila ilustruje jainu magnetnog polja.
D 3.1 Magnetsko polje stalnih magneta;
D 3.2 Meudjelovanje stalnih magneta;
Magnetsko polje elektrine struje;
Djelovanje magnetskog polja na provodnik sa strujom, Amperova sila;
D 3.3 Oerstedov ogled;
D 3.4 Magnetsko polje pravolinijske struje, petlje i solenoida;
D 3.5 Djelovanje magnetskog polja na provodnik sa strujom;
D 3.6 Princip elektromagneta;
Ako je uenicima jasno uzajmno dejstvo struje i magneta, onda e lahko razumjeti
elektromagnetnu indukciju kao i od ega zavise indukovani napon i jaina struje. Dobijanje
naizmjenine struje treba demonstrirati. Objasniti: Faradejev zakon elektromagnetske indukcije,
generator i transformatori, princip rada.
D 3.7 Pojave elektomagnetske idukcije, Lencovo pravilo;
D 3.8 Model generatora naizmjenine struje;
D 3.9 kolski transformator, transformacija napona.
TEMA 4. TALASI
U ovoj temi teorijski i eksperimentalno treba interpretirati periodino kretanje, osciliranje
opruge. Izvori i vrste zvuka, prostiranje zvuka, brzina i jaina zvuka; Zvuni talasi, odbijanje zvunih
talasa.
D 4.1 Kruni i ravni talasi;
D 4.2 Odbijanje talasa;
D 4.3 Zvuna viljuka, rezonancija.
TEMA 5. SVJETLOST
Prvi dio ove teme sadri osnove geometrijske optike a drugi dio osnove fizike optike.
Teorijski i demonstracionim ogledima interpretirati: svjetlost, izvori svjetlosti, prostiranje
svjetlosti, brzina svjetlosti, ravno ogledalo, odbijanje svjetlosti, stvaranje slike kod ravnog
ogledala.
D 5.1 Pravolinijsko prostiranje svjetlosti;
D 5.2 Refleksija svjetlosti od ravnog ogledala;
Kod zakrivljenih ogledala eksperimentalno, teorijski i raunski pokazati u kakvoj su
zavisnosti veliine: udaljenost slike, udaljenost predmeta i iina daljina.
D 5.3 Preslikavanje predmeta ogledalom;
Lab. vjeba 1: Odreivanje iine daljine udubljenog ogledala;
209
Prelamanje svjetlosti, indeks loma, totalna refleksija; Prizma;

D 5.4 Prelamanje svjetlosti na granici vazduh voda;
D 5.5 Prolaz svjetlosti kroz optiku prizmu;
D 5.6 Prelamanje svjetlosti kroz sferna soiva;
D 5.7 Optiki instrumenti, crtei i fotografije;
U drugom dijelu ove teme (osnove fizike optike) treba teorijski i odgovarajuim ogledima
interpretirati: dualistiku prirodu svjetlosti; disperziju svjetlosti.
D 5.8 Disperzija Suneve svjetlosti na prizmi.
TEMA 6. PRIRODNE STRUKTURE; SVIJET ATOMA
Prirodna radioaktivnost, radioaktivni zraci, detekcija radioaktivnih zraka; transmutacija
atoma, izotopi i njihova primjena, masa i energija, nuklearna energija, fuzija i fisija atoma jesu
sadraji koji se ne mogu eksperimentalno interpretirati. U interpretaciji ovih sadraja veliku
pomo pruaju informacione tehnologije.
Napomena: Tokom kolske godine treba planirati dvije kolske pismene zadae sa
ispravkom i analizom. Treba planirati pored sati za obradu i sati ponavljanja, utvrivanja i
sistematizacije svake teme. Laboratorijske vjebe, koje se obavezno moraju raditi date su u svakoj
temi i nastavniku se daje sloboda da ih planira poslije odreenih sadraja na koje se odnose.
Prema ovom programu treba, takoer, i raunskim zadacima posvetiti potrebnu panju, jer se
pomou njih uenici osamostaljuju i podstiu na logiko razmiljanje, to je neophodno za
uspjeno razumijevanje fizikih zakona i zakonitosti.
VJETINE UENJA I POUAVANJA U NASTAVI FIZIKE
Neophodno je motivirati uenike da upoznaju i razumiju pravilnosti po kojima priroda
funkcionira; upoznati ih da sve savremene tehnike i tehnologije predstavljaju znanja iz fizike
primijenjena na eljeni nain.
Proces uenja fizike ne smije biti samo uenje injenica i pravila.
Potrebno je:
a) posmatrati svijet oko sebe;
b) razmiljati o onome to zapazimo, odvajati bitno od nebitnog i nalaziti slinosti i razlike u
raznovrsnim pojavama,
c) izraavati rezultate posmatranja i razmiljanja jednostavno, jasno i precizno.
Ako uenik uoi sam jednu makar i najjednostavniju pravilnost u ponaanju prirode, recimo
da se voda bre ohladi ako se sud dri na metalnom nego na drvenom stolu, na dobrom je putu.
Bitno je da uenici ue mjeriti i raunati, da fizike pojmove i zakone usvajaju kreativno i sa
razumijevanjem i da razvijaju nauni nain miljenja. Veoma je vano da uoavaju i tumae
primjere primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji i sl.
Akcenat na interdisciplinarnoj komponenti i primjeni fizike bitni su elementi novog naina
spoznaje u nastavi Fizike.
Vano je da uenici uoe i istorijsku dimenziju fizike, odnosno da je fizika jedan od bitnih
inilaca privrednog i civilizacijskog razvoja ovjeanstva.
Ukoliko uenici vjeruju da je fizika samo skup definicija i formula, formiraju krajnje odbojan
stav prema njoj. Definicije i formule ne smiju biti polazna taka u izuavanju nastavnih sadraja,
nego rezultat razvoja odreenih ideja. To se najbolje ostvaruje otvaranjem poblemskih situacija u
210
ijem rjeavanju uestvuju uenici. U procesu nastave treba imati na umu znaaj didaktikog
principa svjesnosti i aktivnosti uenika u nastavi.
On podrazumijeva sljedee zahtjeve:
1. nastojati da uenici shvate sutinu izuavanih sadraja;
2. omoguiti im da sagledaju razloge i svrhu uenja tih sadraja;
3. organizirati nastavne situacije u kojima e oni to je mogue vie razmiljati, mjeriti,
raunati, diskutirati i pitati.
U procesu nastave i uenja od fundamentalne je vanosti isticati aspekt povezan sa
stvaranjem znanja i razvijanjem vjetina. Razloga su dva: uenici se upoznaju sa sutinom i
prirodom nauke i u mogunosti su da istrauju sopstveno razmiljanje o spoljanjem svijetu.
Bitno je imati na umu i sljedee:
Izuavane sadraje koji su apstraktni neophodno je konkretizirati to je vie mogue;
To se ostvaruje realizacijom razliitih oblika kolskog eksperimenta i biranjem
jednostavnijih i zanimljivih problemskih situacija;
Sadraje treba izuavati u okviru fizikog modela koji je primjeren uzrastu uenika;
Treba izbjegavati veliki broj informacija i novih pojmova u toku jednog nastavnog asa;
Informacije, fiziki pojmovi, zakoni i sl. treba da budu funkcionalno povezani i umreeni
u koherentan sistem. Gole i meusobno nepovezane informacije ne doprinose
kognitivnom razvoju uenika, niti se trajnije zadravaju u njegovoj mentalnoj strukturi.
211
HEMIJA
UVOD
Uenici su se jo u niim razredima osnovne kole upoznali sa prirodom i pojavama u prirodi
kroz predmet Moja okolina i stekli odreena znanja koja su pobudila interes za prouavanje
prirode. Ovu injenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadraja iz predmeta
Hemije i shvatiti je kao veliku prednost i olakicu u radu sa uenicima. Da bi se na ovim osnovama
dalje razvijao i obogaivao interes uenika, nastavnik u svom radu treba uloiti potreban napor i u
obrazovno-odgojnom procesu utjecati na uenike.
Steena iskustva u nastavi Hemije bit e dobra osnova da uenici shvate znaaj nastave
Hemije za svakodnevni ivot i kao osnovu za dalje kolovanje.
Ovaj program Hemije koncipiran je tako da uenicima prui osnovna znanja o prirodnim
pojavama, tvarima koje izgrauju nau okolinu, hemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi, o
njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utjeu.
Program Hemije treba zasnivati na naunim dostignuima, prilagoditi ga psihofizikom
uzrastu uenika i usmjeriti na potrebna znanja za svakodnevni ivot.
Sadraj i proces uenja, a posebice rezultati uenja, bitno su uvjetovani nainom uenja,
odnosno kako uenici trebaju uiti, a nastavnici ih pouavati i pomagati im u stjecanju
odgovarajuih znanja, vjetina i sposobnosti. To e svakako utjecati na njihove vrijednosti, stavove
i ponaanje.
Uenici e uiti samostalno i u grupi, planirati svoj rad i rad grupe. Provodit e istraivanja i
rjeavati probleme putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i
timskog rada. Sve aktivnosti uenici e vriti u koli, a kod kue e koristiti dodatne izvore
informacija.
U nastavnom procesu, ambijent u kojem se uenici osjeaju dobro i sigurno, uz dobro
rukovoenje svim aktivnostima, neophodan je uvjet dobrih rezultata. To se postie
kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa koritenjem i primjenom metoda
aktivnog uenja i interaktivne nastave: problemska, heuristika, programirana, istraivanje,
simulacija, projekat, praktini radovi. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su:
pitanja i odgovori, razgovor, rasprava, ueniki eksperimenti, demonstracija, uenika izvjetaji,
mali istraivaki projekti, programirani tekst itd.
Savladavanje programa Hemije treba temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari
i njihovih promjena putem eksperimenta koji pripremaju i izvode uenici uz pomo nastavnika.
Prilikom realizacije programskih sadraja neophodno je to ee rjeavati stehiometrijske
zadatke.
Preporuuje se nastavnicima da insistiraju na uenikim zabiljekama, jer one su, ustvari, dnevnici
rada koji ih ue redu, radu i sistematinosti.
Za realizaciju programa Hemije poeljno je da kola, po mogunosti, osigura specijaliziranu
prostoriju (kabinet) za nastavu Hemije s pomonom prostorijom za hemikalije i pribor. Za
izvoenje eksperimenata poeljno je da se osigura oprema i pribor prema pedagokim
standardima za nastavu Hemije. U kolskoj biblioteci potrebno je, po mogunosti, obezbijediti
odreenu strunu literaturu za nastavnike i nadarene uenike koji ele nadograditi svoje znanje.
212
CILJ PREDMETA
Cilj nastave Hemije jeste uvoenje uenika u nauni nain razmiljanja, odgoj za pravilan
odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini, stjecanje korisnih znanja iz naune oblasti hemije, te
osposobljavanje uenika za primjenu ovih znanja u svakodnevnom ivotu.
Takoer, cilj Hemije je formiranje osnovne uenike pismenosti iz naune oblasti Hemije,
razvijanje radnih navika, te razvijanje interesa za istraivaki rad.
Uenike treba senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema pripodi, a posebno prema
prirodnom naslijeu BiH.
Nuno je razvijanje pozitivnih karakternih osobina, kao to su: timski rad, saradnja, uzajamnost,
odgovornost i samostalnost, te pripremanje uenika za dalje kolovanje i eventualno za izbor
budueg zanimanja.
ZADACI PREDMETA
stjecanje znanja o najvanijim hemijskim procesima, te razumijevanje hemijskih

procesa i zakonitosti;
pravilnim tumaenjem pojava u prirodi i povezivanjem teorije i prakse utjecati na
formiranje dijalektiko-materijalistikog pogleda na svijet;
povezivanjem sadraja iz Hemije sa srodnim disciplinama doprinijeti stjecanju
cijelovite predstave o prirodi i pojavama koje se u njima odigravaju;
razvijanje vjetina paljivog posmatranja i biljeenja pojava u prirodi ili tokom
izvoenja pokusa;
vjebanje opisivanja rezultata opaanja i tumaenja pojava na temelju usvojenih
teorija i modela;
vjebanje prikazivanja rezultata pokusa tabelama i grafikonima;
razvijanje umijea ematskog prikazivanja i izrade skica ogleda;
razvijanje ekoloke svijesti i odgovornosti prema radnom i ivotnom okruenju;
razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja, apstraktnog, kritikog i kreativnog
miljenja;
razvijanje vjetine rjeavanja raunskih zadataka;
usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima;
redovnom i dodatnom nastavom buditi interes i njegovati sklonost nadarenih
uenika za prouavanje hemije.
213
NAZIV PREDMETA: HEMIJA

RAZRED: VIII
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
UVODU
HEMIJU
Kratak pregled razvoja hemije

i njen znaaj
Hemijski laboratorij i mjere
zatite
ta sve rade hemiari
labaratorijska vjeba
Uenici e znati da je hemija

prirodna nauka i kako je tekao
njen razvoj kroz historiju;
poznavat e osnovni
laboratorijski pribor i posue i
znati ga koristiti;
poznavat e znakove opasnosti
i mjere zatite;
II
TVARI
SUPSTANCE
Pojam tvari
Fizike i hemijske promjene
tvari
Vrste tvari
Zrak/vazduh
Voda
Graa tvari
Hemijski elementi
znat e pojam tvari;

ogledom e uoiti razliku
izmeu fizikalne i hemijske
promjene;
shvatit e da je zrak smjesa
plinova/gasova;
razumjet e osnovne probleme
u vezi s kvalitetom vode za pie;
stei e osnovne predodbe o
grai atoma;
znat e da se pojam hemijski
elemenat odnosi na vrstu atoma;
21
III
HEMIJSKA
SISTEMATIKA
Periodni sistem elemenata

Valencija elemenata i
hemijske formule
Hemijske veze i struktura
molekule
Relativna atomska i
molekularna masa, Ar, Mr
Uvod u stehiometriju
nuit e strukturu PSE;

znat e iitavati podatke o
atomima elemenata na osnovu
njegove pozicije u PSE;
znat e odreivati valenciju
elemenata prema poziciji
elemenata u PSE i pisati formule
na osnovu valencije;
znat e razlikovati atome od
jona i oznaavati jone;
znat e obrazloiti zato Ar nije
cijeli broj i izraunavati
molekulsku masu Mr;
znat e rjeavati zadatke;
11
IV
HEMIJSKE
REAKCIJE,
HEMIJSKI
ZAKONI
Hemijske reakcije hemijske

jednaine/jednadbe
Zakon o ouvanju mase
Zakon o stalnim odnosima
masa
znat e uvjete pod kojima dolazi

do hemijske reakcije;
znat e pisati hemijske
jednaine/jednadbe i njihovo
kvalitativno i kvantitativno
znaenje, ime e se doi do
osnovnih hemijskih zakona;
znat e izjednaavati hemijske
jednaine kao potvrdu tih
zakona;
znat e primjer analize i sinteze;
znat e rjeavati zadatke na
12
214
osnovu hemijskih zakona;

V
NEMETALI
Svojstva nemetala
Vodik vodonik
Kisik kiseonik
Azot duik
Sumpor
Hlor klor
uoit e da se po svojim fizikim

i hemijskim svojstvima nemetali
razlikuju od metala;
znat e i poznavati naine
dobivanja, svojstva i glavne
spojeve (vodik, kisik, sumpor i
hlor);
12
VI
VRSTE
HEMIJSKIH
SPOJEVA
Oksidi
Kiseline
Hidroksidi
Soli
znat e i nauiti reakcije

nastajanja oksida i pisanje
formula oksida;
znat e pisati reakcije
disocijacije kiselina i luina;
uoit e razliku izmeu kiselina i
luina;
nauit e reakcije nastajanja
soli, i njihov znaaj za ivot.
11
OPE NAPOMENE
Redoslijed prouavanja pojedinih tema nije obavezujui. Na nastavniku je odgovornost da
rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u okviru plana. Nastavne teme su grupisane u
tematske cjeline za iju je realizaciju potreban odreeni fond sati naznaen uz tematske cjeline.
Sati obrade dovedeni su prema satima ponavljanja i vjebi u omjer 1:1. Ovakvim rjeenjem se
omoguava uenje u koli a nastavniku se ostavlja prostor za kreativno djelovanje. Sate
predviene za ponavljanje nastavnik e rasporediti prema svojoj procjeni i realizirati na svoj nain.
Laboratorijske vjebe vezat e za nastavne teme kojima one sadrajno pripadaju. Stehiometrijska
izraunavanja takoer treba da budu sastavni dio hemijskog izraavanja, uine usvojene pojmove
oiglednijim, logiki poveu tematske cjeline i omogue neposrednu praktinu primjenu usvojenog
gradiva. Pismena provjera znanja se preporuuje u svakom klasifikacionom periodu, kao i
sistematizacija gradiva, jer ona daje pouzdane pokazatelje, a kod uenika razvija sposobnost
samostalnog rada uvrujui njihovo samopouzdanje i smisao za egzaktnost.
Broj navedenih sati za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju odreenih programskih sadraja. Nastavnici imaju punu slobodu u
uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena za
daljnji rad. Takoer, nastavnici imaju potpunu slobodu pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i
nastavnih sredstava u skladu sa uzrastom i sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog
rada, a to je odreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
Nastavom Hemije uenik se uvodi u nauni nain razmiljanja, u odgoj za razuman odnos
prema prirodi, ovjekovoj okolini, stjee korisna znanja iz naune oblasti hemije te osposobljava
se za primjenu steenih znanja u svakodnevnom ivotu, tehnici i proizvodnji.
Uenik pouavanjem stjee znanja o najvanijim hemijskim procesima te razumijeva hemijske
zakonitosti. Takoer, uvodi se u:
istraivanje i vjebanje primjenom metoda,
razvijanje umijea promatranja,
215
biljeenje pojava u prirodi ili tokom izvoenja ogleda,

opisivanje rezultata opaanjem,
razvijanje navika za urednost, tanost i preciznost pri izvoenju ogleda,
razvijanje sposobnosti rukovanja hemijskim priborom i hemikalijama,
razvijanje sposobnosti opisivanja uoenih pojava, promjena, izraavanje vlastitog
miljenja i postavljanje pitanja koja potiu raspravu,
razvijanje sposobnosti logikog razmiljanja, apstraktnog, kritikog i kreativnog miljenja,
osposobljavanje za samostalno rjeenje problema,
osposobljavanje za timski rad,
razvijanje navika timskog rada i saradnikog uenja i meusobno uvaavanje,
razvijanje navika koritenja raznih izvora informacija,
razvijanje ekoloke svijesti i odgovornosti prema radnom i ivotnom okruenju.
Odgajanjem i obrazovanjem u okviru predmeta Hemije uenik e stei hemijsku pismenost,

samostalnost, inicijativnost, odgovornost, pravednost, potivanje, brigu o drugom, tolerantnost,
istraivaki i stvaralaki duh, solidarnost i samouvjerenost.
NAZIV PREDMETA: HEMIJA
RAZRED: IX
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
METALI
Hemijski sastav ZemljIne

kore
Natrijum/natrij
Kalcijum/kalcij
Magnezijum
Aluminijum
eljezo i elik
Bakar
Zlato
Korozija i zatita metala od
korozije
Uenici e nauiti koji je osnovni

znaaj metala za ivot ovjeka i u
kojoj su mjeri zastupljeni u
Zemljinoj kori;
znat e razliku izmeu ruda i
minerala;
znat e bioloki znaaj ovih
elemenata;
poznavat e tehnoloki znaaj
elika;
znat e plemenitost metala, zato
eljezo korozira, a zlato ne;
II
UGLJIK
Pojam organskih tvari

Goriva
Ugljikov atom
Kvalitativni sastav
organskih spojeva
znat e da ugljik dolazi u

elementarnom stanju;
znat e napisati jednainu
nastajanja ugljikovog dioksida, uz
dovoljan i nedovoljan pristup
zraka;
znat e dokazati osnovne gradivne
elemente organskih tvari;
III
UGLJIKOVOD
ONICI
Zasieni ugljikovodonici
Nezasieni ugljikovodonici
IUPAC
Nafta
Aromatski ugljikovodonici
znat e dokazati hemijsku

stabilnost zasienih
ugljikovodonika;
znat e dokazati reaktivnost
nezasienih ugljikovodonika i
prikazati jednainama reakcije
adicije i polimerizacije;
216
BROJ
SATI
16
10
shvatit e znaaj jedinstvenog

naziva spojeva po IUPAC
pravilima;
znat e strukturu benzena;
IV
ORGANSKI
Alkoholi
SPOJEVI I IVI Karboksilne kiseline
SVIJET
Esteri
Ugljikohidrati
Masti i ulja
Sapuni i deterdenti
Aminokiseline i
bjelanevine
Enzimi
znat e napisati reakciju

fotosinteze, alkoholnog vrenja i
siretnog vrenja;
uoit e funkcionalnu skupinu kod
razliitih spojeva;
znat e znaaj kroba u ljudskoj
ishrani;
razlikovat e pojam zasiene i
nezasiene masne kiseline;
znat e reakciju esterifikacije;
razumjet e povezivanje
aminokiselina;
znat e primjere nekih enzima;
20
SINTETIKI
SPOJEVI
Polimeri (plastine mase)
nauit e znaaj sintetikih

spojeva za ivot;
VI
EKOLOGIJA
Voda, zrak, tlo

Utjecaj industrijske
proizvodnje na okoli
Saobraaj i okolina
Gospodarenje otpadom
Zatita okolia
znat e kako nastaju kisele kie;

shvatit e efekat staklenika;
uoit e uinak umjetnih gnojiva
na podzemne vode;
razumjet e utjecaj automobila na
zagaivanje okolia;
znat e sortiranje otpada kao prvu
faza gospodarenja otpadom.
10
OPE NAPOMENE
Redoslijed prouavanja pojedinih tema nije obavezujui. Nastavnikova je odgovornost da
rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u okviru plana. Nastavne teme su grupirane u
tematske cjeline za iju je realizaciju potreban odreeni fond sati, koji je naznaen uz tematske
cjeline. Sati obrade prema satima ponavljanja i vjebi dovedeni su u omjer 1:1. Ovakvim rjeenjem
se omoguava uenje u koli, a nastavniku se ostavlja prostor za kreativno djelovanje. Sate
predviene za ponavljanje nastavnik e rasporediti prema svojoj procjeni i realizirati na svoj nain.
Laboratorijske vjebe vezat e za nastavne teme kojima one sadrajno pripadaju. Stehiometrijska
izraunavanja takoer treba da budu sastavni dio hemijskog izraavanja, uine usvojene pojmove
oiglednijim, logiki poveu tematske cjeline i omogue neposrednu praktinu primjenu usvojenog
gradiva. Pismena provjera znanja se preporuuje u svakom klasifikacionom periodu, kao i
sistematizacija gradiva, jer ona daje pouzdane pokazatelje, a kod uenika razvija sposobnost
samostalnog rada uvrujui njihovo samopouzdanje i smisao za egzaktnost.
Broj navedenih asova za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju odreenih programskih sadraja. Nastavnici imaju punu slobodu u
uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena za
daljnji rad. Takoer, nastavnici imaju potpunu slobodu pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i
nastavnih sredstava u skladu sa uzrastom i savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada,
a to je odreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
217

Uenike treba pouiti i osposobiti za ivot prema:
najsavremenijim saznanjima iz naune oblasti hemije,
zahtjevima promjenljivoga svijeta, to zahtijeva sposobnost samostalnog uenja i
samostalnog rjeavanja problema, trajnog razvijanja intelektualnog osjeaja, te
sposobnost za ostvarivanje humanih meuljudskih odnosa,
vrijednostima znanja i uenja kao individualnog i drutvenog dobra,
sadrajima i nainima zdravog ivljenja,
naelima potivanja razliitosti interkulturalnog razumijavanja.
Odgajanjem i obrazovanjem u okviru predmeta Hemije uenik e stei hemijsku pismenost,
samostalnost, inicijativnost, odgovornost, tanost, preciznost, potivanje, brigu o drugom,
tolerantnost, istraivaki i stvaralaki duh, solidarnost, samouvjerenost i komunikativnost.
218
LIKOVNA KULTURA
UVOD
Specifinost predmeta Likovne kulture u osnovnoj koli, zasniva se na praktinom
rjeavanju likovnog problema. Kroz nastavu uenici razvijaju ope sposobnosti u likovnoj
umjetnosti, jaaju stvaralake sposobnosti i ovladavaju likovnim jezikom.
Nastava i sama korelacija sa drugim predmetima pomae uenicima da objedine steeno
znanje iz razliitih predmeta kroz likovni rad. Predmet Likovna kultura zauzima znaajno mjesto u
kolskom sistemu, dajui veliki doprinos sadrajima saznanja pomou vizuelne komunikacije.
Likovna umjetnost ima obavezu da njeguje, sprovodi i oplemenjuje, jer je njen jezik univerzalan i
svima razumljiv. Ovaj, kao i drugi predmeti, trebao bi ostvariti korelaciju sa nastavnim sadrajima
iz oblasti maternjeg jezika (pria, roman, pripovijetka, poezija), matematike, prirode i drutva,
muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture ivljenja.
Treba teiti proirivanju kompetencija u vizuelno-likovnom miljenju, obavezno uoiti
kompetencije i ispod i iznad normalnog standarda.
Nastavni predmet Likovna kultura obuhvata sljedea podruja: crtanje, slikanje, grafika,
modeliranje, graenje i dizajn. U skladu sa spomenutim podrujima organizirane su aktivnosti koje
se proimaju kroz tematske cjeline; Taka linija, Boja, Ploha, Povrina, Masa i Prostor.
CILJ PREDMETA
Cilj ovog predmeta jeste usmjeravanje teita obrazovanja na ono to dijete treba da zna i
umije, a ne na onome to nastavnik treba da predaje. Uenik ovim postaje aktivni subjekt procesa
uenja, te su programi i adekvatni naini rada usmjereni na dijete.
Cilj je i ostvariti korelaciju sa nastavnim sadrajima iz oblasti maternjeg jezika (pria, roman,
pripovijetka, poezija), matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog
odgoja i kulture ivljenja, bh. kulturne batine.
Nastava Likovne kulture po ovom programu ima za cilj da kod uenika:
oplemeni ulni senzibilitet;
razvije sposobnosti percepcije, likovnog miljenja, likovnog pamenja;
razvije svijest o individualnosti i autonomnosti;
razvije interes za raznolikost oblika vizuelnog svijeta;
razvije interesiranje za razliite forme likovnog izraavanja;
izgradi svijest o stvaralakim sposobnostima drutva kao cjeline;
povea znanje o sredstvima i materijalima za likovno stvaranje i o njihovoj upotrebi;
razvije sposobnost da steena znanja i iskustva primjenjuje u nunostima svakodnevnog
ivota u drugim oblastima;
razvije motoriku osjetljivost i spretnost putem realizacije razliitih likovnih zadataka;
razvije osjeaj za urbanu svijest;
razvije osjeaj za ruralnu, ekoloku i estetsku svijest prema prirodi;
razvije sposobnost za stvaralako istraivanje.
219
ZADACI PREDMETA
formiranje moralnih i estetskih odnosa.
stvaranje uvjeta da uenici na asovima koriste razliite tehnike i sredstva;

omoguavanje razumijevanja i pozitivnog emocionalnog stava prema vrijednostima
izraenim u djelima razliitih podruja umjetnosti;
razvijanje sposobnosti uenika za opaanje kvaliteta likovnih elemenata;
razvoj sposobnosti vizuelnog pamenja irazvijanje osjetljivosti prema likovnim i
vizuelnim vrijednostima;
vizuelno zapaanje, saznanje, miljenje, izraavanje razvijanje igre sa predmetima;
likovnim elementima, idejama, pojavama, problemimarazvijanje sposobnosti za
prepoznavanje tradicionalne, moderne i savremene umjetnosti,razvijanje svestrane
linosti,razvijanje intelektualnih sposobnosti, kao irazvijanje stvaralake fantazije;
podsticanje uenika da posjeuju muzeje;
NAZIV PREDMETA: LIKOVNA KULTURA

RAZRED: VI
RED.
BR.
I
PREDMETNO
PODRUJE
TAKA I LINIJA
VRSTE I KARAKTER
LINIJA
TOK LINIJA
KROKI
RASTERI
FROTA
SVJETLO SJENA
TEKSTURA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Vrste linija
Linije u svom okruenju
Ekspresivne vrijednosti toka
i karaktera konturnih
(obrisnih) linija/crta
Primjena razliitih crtaih
materijala
Meka grafitna olovka, tu i
pero, tu i drvce, tu i kist,
lavirani tu, flomasteri,
drveni ugljen
Pojam raster slike
Primjenom razliitih crtaih
materijala uraditi rastere
Pojam i upoznavanje sa
tehnikom frotaa
Ekspresivne vrijednosti toka
i karaktera konturnih linija
Primjena razliitih crtaih
materijala
Meka grafitna olovka, tu i
pero, tu i drvce, tu i kist,
lavirani tu, flomasteri,
drveni ugljen
Pojam i vrste teksture
(hrapava, glatka, sjajna
tekstur, mat, imitirana i
crtaka tekstura)
Uenici:
e prepoznati i biti sposobni
upotrijebiti ekspresivne
vrijednosti toka i karaktera
konturnih (obrisnih)
linija/crta;
spoznaju znaenje pojma
kroki crtea;
ovladavaju brzim crtanjem, tj.
prikazom ivih modela u
prostoru;
usvajaju i ovladavaju
pojmovima:
crte, konturna linija/obris;
tok linije, karakter linije,
smjer;
bit e sposobni prepoznati i
upotrijebiti razliite
vrijednosti konstruktivnih
linija/crta, razliitih duina,
smjera i gustine rasporeda, u
cilju predstavljanja sloenih
struktura u raster slikama;
ovladat e mogunostima
koritenja razliitih vrijednosti
linija: meke-tvrde, svijetletamne, prozrane-zasiene, s
ciljem prepoznavanja i
definiranja oblika, reljefa i
prostora;
primjenjuju frota tehniku
nain rada;
220
BROJ
SATI
6
razvijaju stavove i odnose

prema likovnoj umjetnosti i
estetskim vrijednostima,
jaaju sposobnost
vrednovanja sadraja i ideja;
uoavaju vanost odnosa
svjetla i sjene u prikazu
prostora i oblika u prostoru;
usvajaju znanje iz oblasti
teksture;
II
BOJA
HROMATSKE I
AHROMATSKE BOJE
NEUTRALNE I
PRIRODNE BOJE
MONOHROMNO,
KOLORISTIKO
I TONSKO SLIKANJE
PSIHOLOKO
DJELOVANJE BOJA
KARAKTER BOJA
TOPLE I HLADNE
BOJE
KOMPLEMENTARNE
BOJE
SLIKARSKE TEHNIKE
Osnovne karakteristike
hromatskih boja:
zasienost boje,
valerska vrijednost
Neutralne boje,
monohromno i koloristiko
slikanje
Psiholoko djelovanje boje i
uoavanje karakteristika
obraenih boja
Analiza podjele boja po
psiholokom djelovanju na:
tople i hladne
Komplementarni kontrast
(kontrast boja koje se
dopunjuju)
Komplementarni parovi i
njihovo poreenje
Rad u raznim slikarskim
tehnikama:
Akvarel, gva, tempera,
kola razliitim
materijalima, pastel (suhi,
votani), zgrafito (grebanje
premazane osnove
prethodno obojene
votanim bojama),
flomasteri u boji (za manje
formate radova), mozaik
uoavaju i primjenjuju
hromatsku paletu boja;
prepoznaju nain
vrednovanja i usvajanja
hromatskih i ahromatskih
karakteristika boja;
uoavaju razliku izmeu boje
punog intenziteta i oslabljene
boje;
spoznaju nain na koji e
koristiti njihove
karakteristike: zasienosti
(intenziteta) i psiholokog
djelovanja;
otkrivaju estetske vrijednosti i
dinamiku istih boja, odnosa
(kontrasta) toplo hladno i
njegove primjene u
kreativnom radu (realizaciji
likovnih radova), u
odijevanju, kreiranju ivotnog
prostora, osmiljavanju novih
znakova;
prepoznaju komplementarne
boje, jaaju razumijevanje i
primjenu komplementarnih
boja;
proiruju usvojene pojmove
za oblast boja: spektar boja,
hromatske karakteristike,
zasienost i valerske
vrijednosti boja, podjela boja
na tople i hladne;
razvijaju sposobnosti
posmatranja, povezivanja
pojmova, uoavanja,
zakljuivanja, snalaljivosti,
likovne kreativnosti,
konkretnog i apstraktnog
miljenja, bogaenje mate,
orijentacija u vremenu i
prostornim odnosima;
III
PLOHA
SIMETRIJA I
ASIMETRIJA
Primjena (predstavljanje)
lika na plohi kroz razliite
forme komponiranja:
uoavaju vizuelne
karakteristike lika (forme,
oblika) u primjeni
221
PLONIH OBLIKA
KOLA
POZITIVNI I
NEGATIVNI
PROSTOR
GRAFIKA
MONOTIPIJA
DIZAJN
simetrina kompozicija
asimetrina kompozicija
Primjena dvodimenzionalne
organizacije kompozicije u
oblastima crtanja, slikanja i
grafike, statine i dinamine
plohe u kompoziciji
Razvedena ploha
Preklopljena ploha
Statina i dinamina ploha,
pozitivnog i negativnog
(crnog i bijelog) prostora
grafikog lista (otiska).
Lik (forma, oblik) i ploha u
dvodimenzionalnoj
organizaciji kompozicije
Grafike teksture i odnosi
svijetlih i tamnih ploha,
primjena kontrasta statinih
i dinaminih ploha,
organizacija prostora u
formatu (okviru) grafikog
lista
Monotipija opis grafikog
postupka
Pojam dizajna i faze u
nastanku gotovog proizvoda
dvodimenzionalne
organizacije kompozicije;
jaaju razumijevanje i imaju
mogunost primjene
kompozicionih odnosa
simetrije i asimetrije kroz
likovni rad;
ovladat e nainom rada u
kola tehnici;
upoznaju se sa vrstama plohe
i sa njezinom ulogom u
organizaciji likovne
kompozicije;
razvijaju sposobnost primjene
sloenih tekstura u likovnim
podrujima: crtanja, slikanja i
grafike;
ovladavaju sposobnostima
prepoznavanja, vrednovanja i
primjene statinih i
dinaminih crnih i bijelih
(pozitivnih i negativnih)
ploha, u organizaciji grafikog
lista;
usvajaju pojmove iz oblasti
ploha, grafike i dizajna;
kreiraju znakove, industrijske
proizvode itd.;
IV
POVRINA
TEKSTURA
SLIKARSKE I
PLASTIKE
TEKSTURE
FAKTURA
Pojam i uloga teksture u

likovnoj kompoziciji
Oponaanje teksture u
slikarskim materijalima:
Akvarel, gva, tempera,
kola razliitim
materijalima, pastel (suhi,
votani), zgrafito (grebanje
premazane osnove
prethodno obojene
votanim bojama),
flomasteri u boji (za manje
formate radova), mozaik...
Karakteristika fakture u
granama likovne
umjetnosti, i njezina uloga u
prepoznatljivosti stila
(pravca) u umjetnosti
uoavaju znaaj uloge

povrine u naglaavanju
vanog /bitnog; malo-veliko,
statino-dinamino, svijetlotamno;
uoavaju znaaj izraajnih
mogunosti stripa (sinteze
slike i teksta);
analiziraju spot, TV-poruke,
plakata kao forme vizuelnih
komunikacija;
usvajaju pojmove iz oblasti
povrina: vizuelna informacija
(poruka), industrijski dizajn,
spot, TV-poruka, statino,
dinamino;
upoznaju se s pojmom
fakture, i karakteristikama
fakture u razliitim granama
likovne umjetnosti;
MASA I PROSTOR
PROSTOR
OBLIK
ARHITEKTURA
KIPARSTVO
Odnos mase i prostora u

trodimenzionalnoj
Karakteristike prirodnih i
nainjenih oblika
Karakteristike oblika:
jednostavni oblici
u svom okruenju i
skulptorskim djelima opaaju
meusobne odnose mase i
prostora;
predstavljaju masu u prostoru
i oblik u prostoru;
222
sloeni oblici
Sloene prostorne strukture
i kompozicije u oblasti
arhitekture:
nosive konstrukcije
funkcionalnost prostora
Upotreba razliitih
skulptorskih materijala
Predstavljanja mase i
prostora putem
oblika
Izvoenje sloene prostorne
strukture (kompozicije) kroz
izradu makete
predstavljanjem
karakteristinih nosivih
elemenata i funkcionalne
organizacije prostora
uoavanja karakteristika
prirodnih i nainjenih
(vjetakih) oblika;
prepoznaju karakteristike i
sposobnost upotrebe u
vlastitom likovnom izrazu
trodimenzionalnih oblika;
usvojit e pojmove i njihovo
znaenje : kip, kiparstvo,
kipar, prostor, masa, prirodni
oblici, nainjeni oblici,
gradnja, jednostavni oblici,
sloeni oblici, zatvoreni i
otvoreni oblici struktura,
nosive konstrukcije,
funkcionalnost prostora,
tlocrt.
OPE NAPOMENE
Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog
doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa ranije steenim znanjem. Usvajanje znanja i
likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. oblikovanje na plohi dvodimezionalna organizacija kompozicije,
2. oblikovanje u prostoru rjeavanja trodimenzionalnih formi.
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realiziraju se kroz
likovne oblasti (likovna podruja):
Oblikovanje na plohi kroz podruja:
Crtanje,
Slikanje,
Grafika,
Podruje vizuelnih komunikacija;

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:
Prostorno oblikovanje i graenje,
Podruje vizuelnih komunikacija.

Predvieni broj nastavnih sati za pojedina podruja nije konaan, dat je samo kao
vremenski okvir potreban za realizaciju programskih sadraja.
S ciljem kvalitetnije realizacije i usvajanja novog gradiva, nastavnici imaju slobodu da uspostave
ravnoteu izmeu prethodnih postignua i vremena potrebnog za dalji rad. Osim mogunosti da
mijenjaju ili utjeu na broj sati po tematskim cjelinama, nastavnici imaju punu slobodu u izboru
nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa uzrastom i sa savremenim
stremljenjima u metodici nastavnog rada, a to je sve odreeno postavljenim ciljevima i jasno
Zbog specifinosti izvoenja nastave Likovne kulture potrebno je obezbijediti adekvatne
materijalne uvjete, odnosno opremljenost prostora za rad. Nastava je veinom praktine prirode,
tj. veina vremena provodi se u radu sa raznovrsnim likovnim materijalima i sredstvima, te su
223
neophodna i posebna didaktika sredstva. Prostor uionice za nastavu Likovne kulture sasvim
drugaije se organizira i oprema od drugih.
Realizacija likovnih aktivnosti uvjetovana je sljedeim faktorima:
Prostornost predstavlja mogunost prilagoavanja prostora za rad svakom ueniku i
lahku dostupnost potrebnih materijala;
Osvjetljenje treba biti ujednaeno, a u sluaju da nema dovoljno prirodne svjetlosti,
mogue je i neonsko osvjetljenje;
Voda trebalo bi obezbijediti lahak pristup vodi, jer voda se koristi u radu sa mnogim
tehnikama, a koristimo je i za pranje pribora i ruku i odravanje istoe radnih povrina;
Podovi u uionici treba da budu otporni na vodu i da se mogu lahko istiti;
Namjetaj u kabinetu Likovne kulture trebao bi odgovarati likovnoj praksi, tj. treba biti
lahak za pomjeranje i manipulaciju, te prilagodljiv za razliite likovne aktivnosti.
Osim navedenog u uionici je poeljno imati ormare za nastavna sredstva, materijale,
pribor, uenike mape radova, te police za odlaganje tek zavrenih radova koji se trebaju osuiti.
Zahtjevi moderne nastave Likovne kulture esto se uslonjavaju zbog brzog razvoja tehnike, te se
grafoskopi, video-rekorderi ili plejeri, kasetofoni i sl. polahko gube iz upotrebe i zamjenjuju novim
aparatima kao to su dvd-playeri, projektori, raunari itd.
Uenje u Likovnoj kulturi podrazumijeva proces povezivanja novih vizuelno oblikovnih
spoznaja s postojeim znanjem, te dodavanje novih likovnih sadraja postojeem razumijevanju
likovne umjetnosti. Unapreivanje uenja se postie tako to uenici vizueliziraju problem za koji
nisu ranije znali, prepoznaju ga i likovno tehnikim sredstvima rijee. Pouavanje se javlja u vie
oblika indirektno i direktno (vizuelno, iz literature, digitalnih informacija ili interneta), kroz
demonstracije pred cijelom grupom, diskusije, kroz male grupe uenika koje biraju odreen nain
istraivanja/stvaranja i individualni rad.
Nastavnik treba da stvori ambijent koji je izvor intelektualnog podsticaja i emocionalne
podrke za sve uenike. Imajuu u vidu da se svakog trenutka odvija uenje, nastavnik je:
posmatra analizira situacije, prati aktivnosti uenika,
medijator obezbjeuje optimalnu atmosferu za rad,
planer planira programe s ciljem poboljanja kvaliteta,
organizator organizira aktivnosti uenika,
dokumentator vodi dokumentaciju,
pomonik prua potrebnu podrku,
edukator poznavalac svih likovnih tehika, vjetina,
inicijator inicira aktivnosti,
uesnik uestvuje u aktivnostima.
Nastavnik na sljedee nain pomae i olakava proces uenja:
postavlja pitanja,
reagira na pitanja uenika,
ukazuje na mogunosti,
pomae u sluaju moguih problema i zajedniki sa uenicima pronalazi rjeenja.
224
Uenike treba posmatrati kao umjetnike, pomagati im da se razvijaju u razliitim pravcima.

Iskoristiti svaku priliku za eksperiment u radu. Prilikom eksperimentiranja i istraivanja stiu se
neophodna iskustva za uenike.
RAZRED: VII
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
PROGRAMSKI SADRAJ
OBRAZOVNI ISHOD
BROJ
SATI
TAKA I LINIJA
CRTAKE TEKSTURE
LINIJA U FUNKCIJI
DEFINIRANJA
TEKSTURA
FROTA
CRTAI MATERIJALI
Razliite teksture:
upotreba raznovrsnih
kombinacija linija, crta:
hrapava tekstura
glatka tekstura
sjajna tekstura
mat tekstura teksturna crta,
linija i mogunost njene
primjene
Strukturna crta, linija i nain
njene primjene
Frota (tehnika rada)
Prepoznavanja karaktera
teksturnih i strukturnih crta
(linija) i ovladavanje njihovom
primjenom u cilju
predstavljanja grae i
povrine neke materije
grafitna olovka, kreda, ugljen,
tu-pero, tu-drvce, lavirani
tu, flomaster, pastel
Uenici:
prepoznaju estetske
vrijednosti teksture;
usvajaju znaenja pojma
tekstura: hrapava
tekstura, glatka tekstura,
sjajna tekstura, mat
tekstura, zasiena
tekstura, prozrana- meka
tekstura;
prepoznaju izraajne
mogunosti teksturnih
linija, crta, mogu ih
prepoznati na
umjetnikim i svojim
radovima i to primjenjuju
oponaajui karakteristike
tekstura putem slaganja
linija, crta, mrlja i taaka;
ovladavaju tehnikom
frotaa u prikazu razliitih
tekstura;
razvijaju sposobnost
primjene razliitih crtaih
materijala;
ovladavaju tehnikom rada
sa crtaim materijalima;
II
BOJA
OSNOVNE I
IZVEDENE BOJE
LOKALNA BOJA
OPTIKO MIJEANJE
BOJE
SLIKARSTVO KAO
VRSTA LIKOVNE
UMJETNOSTI
KONTRAST KAO
RITAM SUPROTNOSTI
LIKOVNIH
VRIJEDNOSTI
KONTRASTI BOJE
Uoavanje i prepoznavanje
lokalne boje
Rad na usvajanju sposobnosti,
uoavanja, analitikoj
procjeni i mogunostima
predstavljanja upotrebom
lokalne boje
Istraivanja putem primjene
optikog mijeanja boja
(poentlizam-divizionizam),
plave i ute take rezultiraju
zelenu boju
Oblik (forma, lik) i ploha u
realizaciji dvodimenzionalne
organizacije kompozicije
Pojam slikarstva i njegov
znaaj u likovnoj umjetnosti
oposobljavaju se da
prepoznaju i primjenjuju
lokalnu boju;
razvijaju sposobnost
uoavanja, davanja
znaaja i usvajanja
primjene lokalnih boja;
ovladavaju i ue se
koristiti karakteristikama
valerskih vrijednosti
boje(tonskog stepeniranja
boje) i koritenja odnosa,
svijetlo-tamno;
otkrivaju znaaj i
mogunost primjene
lokalnih boja;
kroz rad primjenjuju
10
225
III
PLOHA
KOMPOZICIJA
GRAFIKA KAO VRSTA
LIKOVNE
UMJETNOSTI
FOTOGRAFIJA
RITAM
SMJER
HARMONIJA
Slikarske tehnike, tj. upotreba

razliitih slikarskih tehnika
Komponiranje putem
kontrasta
Kontrastna svojstva boje
Kontrast boje prema boji
Kontrast svijetlo-tamno
Kontrast toplo-hladno
Simultani kontrast
Kontrast kvaliteta
Kontrast kvantiteta
primarne boje punog

intenziteta u funkciji
optikog mijeanja boja i
dobijanja izvedenih
razliitih tonskih
vrijednosti;
usvajaju i ovladavaju
pojmovima iz oblasti boja:
lokalna boja,
stepenovanje boje
(valerske vrijednosti),
optiko mijeanje boja;
stepenuju boje u funkciji
ostvarivanja bogatije skale
valerskih vrijednosti i
njihove primjene u
kreativnom radu
(realizaciji likovnih
radova), u odijevanju,
kreiranju ivotnog
prostora, osmiljavanju
novih znakova vizuelnih
komunikacija,
primijenjenoj umjetnosti
(kreiranju upotrebnih
predmeta) ;
upoznaju se sa znaenjem
pojma kontrast, i uoavaju
kontraste meu bojama;
Simetrina kompozicija
plonih oblika i asimetrina
kompozicija plonih oblika
Dvodimenzionalna
kompozicija u likovnim
oblastima: crtanja, slikanja,
primijenjene umjetnosti i
grafike
Organizacija kompozicije po
principu pozitivni i negativni
prostor plohe (ornament
arabeska)
Grafike forme i odnosi
svijetlih i tamnih ploha,
pozitivno i negativno
(pozitivnog i negativnog),
organizacija prostora
primjenom simetrije
(asimetrije) u realizaciji
grafikog lista
Visoki tisak
Drvorez
Linorez
Drvorez i linorez u boji
Kartonski tisak
Razvoj fotografije
Psiholoko djelovanje ritma i
jaaju razumijevanje
mogunosti primjene
kompozicionih odnosa
simetrije i asimetrije;
postaju sposobni da
primijene odnos simetrije
i asimetrije, pozitivno i
negativno u likovnim
podrujima: crtanja,
slikanja, grafike i
primijenjene umjetnosti;
sagledavaju znaaj
vizuelnih karakteristika
lika (forme, oblika) u
realizaciji
dvodimenzionalne
organizacije kompozicije;
upoznaju se sa grafikom
kao granom likovne
umjetnosti;
prepoznavanja,
vrednovanja i primjene
odnosa simetrije i
asimetrije, crnih i bijelih
(pozitivnih i negativnih)
ploha, u organizaciji
226
smjera
Repeticija kao harmonija
grafikog lista;
usvajaju pojmove iz
oblasti plohe:
lik, ploha,
dvodimenzionalno,
simetrija, asimetrija,
pozitivno, negativno,
viebojna grafika,
fotografija, harmonija;
IV
POVRINA
POVRINA U
TRODIMENZIONALN
OM PROSTORU
RELJEF
PUNA PLASTIKA
GIPS
BRONCA
KAMEN
Proirivanje znanja o
usvojenim slikarskim
teksturama i fakturama kroz
analizu likovnih djela
Primjena mekih skulptorskih
materijala prikladnih za
izvoenje razliitih tekstura i
faktura
Primjena slikarskih tekstura i
faktura u funkciji
predstavljanja razliitih
karakteristika, vrijednosti i
karaktera povrine
Rad po povrini sa crtama,
parnicama, urezanim
linijama, sloenim u guem i
rjeem rasporedu, takama,
utisnutim razliitim oblicima,
predmetima u cilju
ostvarivanja razliitih faktura i
ponavljanja oblika,
ostvarivanje simetrije i
asimetrije u realizaciji
prostornih kompozicija
uoavaju i prepoznavaju
razliite teksture i fakture
na umjetnikim djelima i u
realizaciji svog rada;
jaaju razumijevanje i
ovladavanje
mogunostima
predstavljanja na svojim
radovima, u sopstvenom
likovnom izrazu razliitih
slikarskih i skulptorskih
tekstura i faktura
prepoznaju pozitivno i
negativno kao nain
govora u skulptorskom
izrazu;
usvajaju pojmove iz
oblasti povrine:
slikarska faktura, rukopis
umjetnika, nain
nanoenja boje kistom ili
lopaticom;
prepoznaju skulptorsku
fakturu, nain nanoenja,
obrade materijala iz
oblasti prostornog
oblikovanja;
uoavaju pozitivne i
negativne forme kao
element teksture i
fakture;
MASA I PROSTOR
POZITIVAN I
NEGATIVAN
PROSTOR
PLONO I LINIJSKI
ISTANJENA MASA
PROSTORNA
ORGANIZACIJA
NASELJA
URBANIZAM
Pozitivno i negativno kao

nain govorau
skulptorskom izrazu
Pozitivne i negativne forme u
predstavljanju prostornih
struktura upotrebom mase i
prostora
Odnosi mase i prostora u
trodimenzionalnoj
Upotreba razliitih
glinamol, glina, plastelin i
sapun. Predstaviti prostorne
organizacije, forme, putem
upoznaju se sa pozitivnim
i negativnim prostorom;
uoavaju ulogu prostora u
organizaciji likovne
kompozicije;
jaaju sposobnosti
predstavljanja
trodimenzionalnih oblika
putem linijski istanjene
mase;
prepoznaju karakteristike
razliitih materija i
sposobnost upotrebe u
vlastitom likovnom izrazu;
shvataju vanost
227
mase i prostora
Izvoenje sloene prostorne
strukture, kompozicije kroz
izradu makete,
predstavljanjem karaktera
urbanih prostora: grad, selo:
ravniarsko, planinsko naselje
predstavljanja mase i
prostora, i oblika u
prostoru upotrebom:
simetrinih i asimetrinih
formi, pozitivnih i
negativnih formi;
usvajaju pojmove: linijski
istanjena masa,
oblikovanje icom;
prostorna organizacija,
urbanizacija prostora.
OPE NAPOMENE
Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetiko koncipiranje vizuelnog doivljaja,
povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa ranije steenim znanjem.
Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno-kreativni rad realizira se kroz forme prostorne
organizacije kompozicije:
1. oblikovanje na plohi dvodimezionalna organizacija kompozicije,
2. oblikovanje u prostoru rjeavanja trodimenzionalnih formi.
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, razlikuju se kroz
likovne oblasti (likovna podruja), koja ine strukturu programa Likovne kulture:
Crtanje,
Slikanje,
Grafika,
Podruje vizuelnih komunikacija,
Primijenjena umjetnost i dizajn (u formi skica, izvedbenih predloaka);
Primijenjena umjetnost i dizajn.
228

Osim navedenog u uionici je potrebno imati ormare za nastavna sredstva, materijale,

postavlja pitanja,
229

RAZRED: VIII
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
II
BROJ
SATI
PROGRAMSKI SADRAJ
OBRAZOVNI ISHOD
TAKA I LINIJA
LINIJA I PERSPEKTIVA
VRSTE PERSPEKTIVA
KONSTRUKCIJA
PERSPEKTIVE
LINEARNA
PERSPEKTIVA
PROPORCIJE
PROPORCIJE
LJUDSKOG TIJELA
ZLATNI REZ
Privid trodimenzionalnog
prostora na plohi
Prepoznati, uoiti razliite
vidove perspektive
linearna perspektiva
ptiija perspektiva
ablja perspektiva
Linearna perspektiva i njezini
elementi
Konstruiranje perspektive
pomou elemenata koji
odreuju perspektivu
Kanoni za predstavljanje
ljudskog tijela:
Egipatski kanon
Grki kanon
Bizantski kanon
Leonardov kanon
Le Corbusierov kanon
Razliitosti veliina elemenata
u prostoru (proporcija) i
mogunost njihovog
predstavljanja u cilju
definiranja perspektive,
prostora i odnosa u prostoru
Odnos vie veliina likova,
njihov meusobni odnos u
prostoru
Zlatni rez pravougaonika
Uoiti i prepoznati valerske
vrijednosti boje (tonska skala,
stepenovanje boje)
Ovladavanje tonske skale boja
Uenici:
prepoznaju linearnu
perspektivu na
umjetnikim radovima,
razvijaju sposobnost da to
primjene u svom likovnom
izrazu;
razvijaju sposobnost da
prepoznaju i upotrijebe u
svom radu razliite
perspektive, kao formu
predstavljanja elemenata i
oblika u prostoru;
predstavljaju objekte
(oblike), predmete iz
obraenih perspektiva;
usvajaju pojmove iz
perspektive;
upoznaju se sa
karakteristikama
pojedinih kanona za
predstavljanje ljudskog
tijela;
otkrivaju zakonitosti
estetskih vrijednosti, kao i
mogunosti primjene
perspektive u
predstavljanju motiva i
sadraja (eksterijera i
enterijera);
ovladavaju pravilom
zlatnog reza;
uoavaju prisustvo zlatnog
reza na umjetnikim
djelima;
BOJA
VALER
VALERSKI KLJUEVI
Uoiti i prepoznati valerske

vrijednosti boje (tonska skala,
stepenovanje boje)
Ovladavanje tonske skale boja
Visoki klju
Srednji klju
Duboki klju
Primjena koloristike
modulacije
Ovladavanje primjenom
koloristike modulacije
Primjena modelacije i
modulacije s ciljem
predstavljanja prostora i
kroz rad upoznaju se sa

ulogom valera u cilju
ostvarivanja privida
trodimenzionalnosti
oblika;
primjenjuju koloristike
modulacije;
primjenjuju odnose toplohladno-toplo ili odnose
hladno-toplo-hladno pri
koloristikoj modulaciji;
Primjenjuju tonske
modelacije, valerski
stepenovane boje;
230
III
PLOHA
OBLIKOVANJE
PROSTORA NA PLOHI
PUTEMKONTRASTA
KOLORISTIKA
MODULACIJA SA
SUGERIRANJEM
PERSPEKTIVE
GRAFIKA KAO VRSTA
LIKOVNE
UMJETNOSTI
TEHNIKE DUBOKOG
TISKA (MEHANIKE
METODE) DUBOKI
TISAK (HEMIJSKE
METODE)
GRAFIKI DIZAJN
PLAKAT
ZATITNI ZNAK
(LOGOTIP)
meusobnih oblika u
prostoru
Slikarske tehnike i njihova
primjena
usvajaju pojmove iz
oblasti boja:
valersko stepenovanje
boje /koloristika
modulacija (izmjena
koloristikih odnosa toplohladno-toplo ili odnosa
hladno-toplo-hladno);
posmatranja,
diferenciranja vanog od
manje vanog;
razvijaju likovne
kreativnosti, konkretnog i
apstraktnog miljenja,
bogaenje mate,
orijentacija u vremenu i
sigurnije rjeavanje
prostornih odnosa;
Organizacija kompozicije po
principu blie i dalje
Realizacija kompozicije sa
primjenom odnosa ravnotee
i proporcije u oblasti slikanja
ostvarenim razliitim
slikarskim tehnikama
Modulacija, valerskim
vrijednostima, predstavljanje
trodimenzionalnosti ili
plastinosti oblika na plohi
(iluzija prostora)
Tehnike dubokog tiska,
nastale mehanikom
metodom:
Bakrorez
Suha igla
Mecotinta
Bakropis
Akvatinta
Visoki bakropis
Ravni (ploni) tisak
Litografija
Serigrafija (sitotisak)
Raunarska grafika
Monotipija Ostvarivanje
odnosa ravnotee u
organizaciji likovnog rjeenja
(naslovna strana knjige
grafiki dizajn)
uoavaju znaaj
linearne/geometrijske
perspektive i mogunosti
njene primjene u
predstavljanju prostora;
razumijevaju i usvajaju
promjene kompozicionih
odnosa;
proiruju znanje o
koloristikoj modulaciji
boje, s ciljem
predstavljanja
prostornosti, plastinosti
(trodimenzionalnosti)
oblika;
proiruju usvojenost
pojmova za oblast ploha:
skrivena ravnotea,
ravnotea, simetrija,
asimetrija, grafika, duboki
tisak;
upoznaju se sa tehnikama
dubokog tiska;
prepoznaju tehnike
dubokog tiska, koje su
nastale hemijskom
metodom izrade kliea;
upoznaju se sa nainom
rada u obraenim
tehnikama;
doivljavanja i
predstavljanja razliitih
sadraja;
ovladavaju mogunostima
primjene odnosa
proporcija (direktne i
231
obrnute
proporcionalnosti) i
ravnotee u likovnim
podrujima: crtanja,
slikanja, grafike,
primijenjene umjetnosti i
dizajna;
IV
POVRINA
SLIKARSTVO KAO
VRSTA LIKOVNE
UMJETNOSTI
PERSPEKTIVA
JEDINSTVO
STATINO I
DINAMINO
JEDINSTVO
MODELIRANJE
RAVNOTEA
Osnovni pojmovi o slikarstvu i

slikarskim tehnikama
Slikarske tehnike:
Mozaik
Vitra
Tapiserija
Kola
Freska
Linearna perspektiva
Primjena linearne perspektive
u cilju stvaranja privida
volumena
(trodimenzionalnosti) na
povrini
Iluzija volumena na plohi,
plitki reljef (metalni novi,
grb i sl. )
Primjena perspektive u
funkciji predstavljanja
razliitih uglova gledanja
Pojam jedinstva i njegova
uloga u likovnoj kompoziciji.
Jedinstvo kao princip (naelo)
estetskog reda u likovnoj
kompoziciji
Vrste jedinstva u likovnoj
kompoziciji: statino i
dinamino jedinstvo
Pojam modeliranja i vrste
Rad sarazliitim materijalom u
oblasti prostornog
oblikovanja, predstaviti privid
trodimenzionalnih odnosa:
blie-dalje, vee-manje, koji
imaju za cilj prikaz sloenih
odnosa volumena u realizaciji
prostornih kompozicija;
Pojam ravnotee i njezina
uloga u likovnoj kompoziciji
Vrste ravnotee:
Simetrina ravnotea
Asimetrina ravnotea
upoznaju se sa pojmovima
iz oblasti povrine,
slikarskih tehnika,
jedinstva i modeliranja;
uoavaju i bolje
razumijevaju te
ovladavaju mogunostima
predstavljanja pomou
linearne/geometrijske
perspektive, ptiije
perspektive i ablje
perspektive;
predstavljaju razliite
forme perspektive s ciljem
ostvarivanja iluzije
udaljenosti, preklapanja i
zaklanjanja oblika;
pojma jedinstva u likovnoj
kompoziciji, uoavaju
vrste jedinstva i njihove
karakteristike;
upoznaju se sa statino i
dinamino jedinstvenim
kompozicijama;
upoznaju se sa pojmom
modeliranja i vrstama
skulptorskih materijala;
radei u razliitim
skulptorskim materijalima
ue tehnike rada, tj.
dodavanje i oduzimanje
materijala;
prepoznaju vrste
ravnotee u likovnoj
kompoziiciji;
uoavaju razliku i njihovu
meusobnu povezanost;
10
MASA I PROSTOR
ODNOS MASE I
PROSTORA
RITAM
Predstavljanje prostornih
odnosa blie-dalje u funkciji
definiranja prostora;
Ritam plono istanjenih masa,
ritam u alternaciji (ritam u
registriraju, i vre
valorizaciju odnosa plono
istanjenih masa i primjene
ritma u alternaciji;
jaaju sposobnost
232
izmijenjenoj formi)
Proporcionalnost u
predstavljanju sloenih oblika
/odnos dijelova prema cjelini
i cjeline prema dijelovima
Ritam u likovnoj kompoziciji
Predstavljanje sloenih
prostornih organizacija
primjenom ritma sa plono
istanjenim masama
Rad u skulptorskim
materijalima glinamol, glina,
plastelin ...
predstavljanja plono
istanjene mase i ritma u
alternaciji oblika u
prostoru;
ovladavaju i razvijaju
sposobnosti
predstavljanja
trodimenzionalnih oblika
putem primjene,
proporcije i ravnotee;
usvajaju pojmove:
dinaminost forme, plono
istanjena masa, ritam u
alternaciji, ritam u
izmijenjenoj formi.
OPE NAPOMENE
Ueniki pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno-vizuelni, a miljenje
apstraktno, to predstavlja karakteristiku ovog uzrasta.
oblikovanje na plohi dvodimezionalna organizacija kompozicije,
oblikovanje u prostoru rjeavanja trodimenzionalnih formi.
Kao to je i u dosadanjem programu bilo naznaeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju
bit e ukljuena podruja:
Crtanje,
Slikanje,
Grafika,
Predvieni broj nastavnih sati za pojedina podruja nije konaan, dat je samo kao vremenski
okvir potreban za realizaciju programskih sadraja.
233

Osim navedenog u uionici je potrebno imati ormare za nastavna sredstva, materijale,


postavlja pitanja,
234

RAZRED: IX
RED.
BR.
PREDMETNO
PODRUJE
TAKA I LINIJA
LINIJA U
LIKOVNOM
DJELU
LINIJA U
PROSTORU
DOMINANTA U
KOMPOZICIJI
HARMONIJA
II
PLOHA
RITAM
KONTRAST
VALER
KOMPLEMENTA
RNI KONTRAST
KONTRAST
TEKSTURA
SIMETRIJA
BROJ
SATI
PROGRAMSKI SADRZAJ
OBRAZOVNI ISHOD
Linija i njezina uloga u likovnoj

kompoziciji
Vrste i kvalitet linija
Linija u umjetnikim djelima
Prikaz prostora pomou
razliitih linija
Likovno oblikovati liniju u
njenoj sutinskoj
dominantnosti razlikovanjem,
(dominacija u likovnom
kontekstu konstruktivnih i
konturnih linija u slici-crteu).
Pojam dominante kao
principa/naela estetskog reda
Dominantnost linije u crteu
Dominantnost kvaliteta linije u
grafikom izrazu i tehnikama
Pojam i uloga harmonije u
likovnim kompozicijama
Harmonija proporcija
Uoiti harmoniju i likovno
memorirati vjebama
Harmonija proporcija
usklaenost slinosti i razlika
Neposredno okruenje
uenika, enterijer i eksterijer
Ritam u likovnoj kompoziciji,
vrste i karakteristike ritma
Pravilni ritam
Izmjenini ritam
Uenici;
prepoznaju izraajne
mogunosti dominacije
likovnog kvaliteta linije, mogu
je prepoznati na umjetnikim
radovima i biti sposobni
primijeniti u svom likovnom
izrazu kao aktivnu
dominantnost koja likovno
istie svoju funkciju u slubi
percipiranog ili vizibilno
shvaenog motiva teme;
uoavaju razliite naine
primjene odreenih linija u
prikazu prostora;
primjenom najrazliitijih
tehnika i crtaih materijala,
po slobodnom izboru grade i
vrednuju prostor kroz prikaz
prostornih planova;
uoavaju dominantu u
likovnim kompozicijama,
prepoznaju je i pokuavaju
kroz likovni rad da je ponove;
prepoznaju harmoniju i
ovladavaju njezinom
primjenom u svom likovnom
radu;
usvajaju pozitivne stavove i
odnose prema likovnoj
umjetnosti i estetskim
vrijednostima, produbljuju
sposobnosti vrednovanja
sadraja i ideja;
njeguju pozitivan odnos
prema radu i inicijativi;
Kontrast u likovnom djelu

Kontrast crno-bijelo
Karakteristinost pojma
kontrasta (kontrast svijetlog i
tamnog)
Pojam valera i vrste valerskih
kljueva
Valerski odnosi u prikazu
prostora
Komplementarni kontrast:
crvena-zelena, uta-ljubiasta,
plava- narandasta
Pojam teksture i vrste tekstura
upoznaju se sa znaenjem i
ulogom ritma u likovnoj
kompoziciji, uoavaju njegovo
prisustvo kroz likovne
elemente i primjenjuju ga u
praktinom radu;
prepoznaju kontrast likovnih
elemenata, praktinom
primjenom kontrasta svijetlotamno istiu prostorne
planove;
razumijevanje valera i
valerskih kljueeva.
235
Kontrast tekstura
Simetrini oblici u umjetnosti
ornamentalne forme
Asimetrina i dinamina
ravnotea
Asimetrini nain organizacije
dinamika
primjena valerskih odnosa u

prikazu prostora;
koriste se odnosima meu
komplementarnim bojama, tj.
komplementarnim
kontrastima;
primjenjuju odnos toplohladno-toplo ili odnos
hladno-toplo-hladno, tee
valerskom kontrastu;
prepoznaju teksture i
uoavaju njihove razlike i
slinosti;
primjenjuju usvojeno znanje i
oponaaju razliite teksture
pomou materijala po
slobodnom izboru;
kroz rad vrednuju smisao
simetrije;
posmatranja, diferenciranja
vanog od manje vanog;
otkrivaju znaaj i mogunosti
primjene kontrasta razlika
suprotnosti, dinamike
simetrije u likovnom radu;
prepoznaju i uoavajusvojstva
boje;
jaaju razumijevanje
povezanosti talasnih duina
svjetlosti sa bojama koje
vidimo;
bolje razumiju ulogu boje u
likovnom djelu;
prepoznaju ulogu boje u
likovnom izraavanju;
uoavaju vanost primjene
boje kroz prolost;
upoznaju se sa aditivnim i
suptraktivnim mijeanjem
boja;
uoavaju povezanost
izvedenih sa osnovnim
bojama;
ovladavaju komplementarnim
bojama;
uoavaju posljedice mijeanja
komplemantarnih boja;
jaaju senzibilitet za boju,
primjenjujui boju razliite
valerske vrijednosti;
upoznaju se sa Ostwaldovim
krugom boja;
primjenjuju dvobojne,
trobojne i etvorobojne
kombinacije u prikazu
III
BOJA
BOJA KAO
SVJETLOST I
BOJA KAO
PIGMENT
OSOBINE BOJE
MIJEANJE
BOJA
KOMPLEMENTA
RNE BOJE U
LIKOVNOM
DJELU
JEDNOBOJNE
(MONOHROMN
E) KOMBINACIJE
DVOBOJNE,
TROBOJNE I
ETVOROBOJNE
KOMBINACIJE U
OSTWALDOVO
M KRUGU BOJA
SVOJSTVA
KONTRASTA
BOJE J. ITEN
RITAM I
RAVNOTEA
BOJE
Boja kao fizika osobina

svjetlosti
Uoavanje izraajnih
mogunosti boje:
Ponavljanje uloge svjetlosti u
nastanku boje (spektar
boja/hromatske boje)
Osnovne boje u likovnom djelu
Boje kao sredstvo likovnog
izraavanja
Boja i njezina primjena kroz
prolost:
odjea, slike, mozaici, keramika
i sl.
Mijeanje boja
Aditivno
Suptraktivno
Istraivanje
komplementarnosti i slikarska
obrada tog optikog dejstva
Karakteristike boje, njezino
dejstvo na emocije odnosno
psiholoki utjecaj na
posmatraa
Oblikovanje prostora
(monohromna kombinacija),
dodavanje crne i bijele i
komplementarne
umnoavanje harmonijske
mogunosti
236
IV
POVRINA
TEKSTURA
SIMULIRANE I
STVARNE
TEKSTURE U
UMJETNIKOM
DJELU
FANTASTIKA U
SVIJETU OBLIKA
REDEFINICIJA
Oblikovanje prostora (veliki

intervali), uta-plavo-ljubiasta,
crvena-plavo-zelena, plavanaranasta
Vjeba po krunom spektru
Osvald
etvorobojne kombinacije, po
istom postupku
Uzajamno djelovanje vie boja
Kombinacije boje harmonija
boje
Kontrasti boje:
Kontrast boje prema boji
Kontrast svijetlo-tamno
Kontrast toplo-hladno
Kontrast kvaliteta
Kontrast kvantiteta
Simultani kontrast
Ritam boje: potreba za
dinaminim odnosima
Ravnotea boje: potreba za
usklaivanjem, tona svjetline
i zasienosti
Kolorit u likovnom djelu
Odabir koloristikih vrijednosti
prostora;
radei u slikarskim
materijalima tee prikazu
harmonije;
prepoznaju i bolje razumiju
obraene kontraste boje;
uoavaju njihovu ulogu u
izraajnosti likovne
kompozicije;
ovladavaju ritmom i
ravnoteom, primjenjujui ih
u likovnim kompozicijama u
okoviru odreenih tema;
bolje kontroliraju opaajni
doivljaj boje;
koriste se odnosima
kombinacija boja u
ciljuobogaivanja prostora;
otkrivaju znaaj i mogunost
primjene mnogih svojstava i
izraajnih mogunosti boje;
Linearna tekstura
Ispitivati i likovno odreivati
kvalitet povrina, koristei se
linijom linearnim konceptom
Crtanje upotrebom i
koritenjem raznovrsnosti
snage linije i to od otre do
tvrde, isprekidane, takaste
Oponaati razliite teksture
Upotrebom stvarnih tekstura
uraditi likovnu kompoziciju
Realizacija oblika spajanjem
fotomontaom suprotnosti
Sadraje vezati za oblike i
njihove matom razraene
karakteristike povezivanje
oblika
Opaanje okoline bez uea
uobiajene logike:
Kompozicija geometrija i
tekstura
Pojam redefinicije
Dodavati ili oduzimati,
intervenirati na postojeem
likovnom radu
Odabrati isti oblik i veliinu, a
razliito ga likovno realizirati...
bolje e razumijeti linearni

koncept, linearnost u svrhu
pokazivanja i oznaavanja
teksture;
imaju priliku da se upoznaju
sa japanskim drvorezom,
renesansnim rezbarima,
grafiarima itd.;
ovladavaju znanjem iz oblasti
teksture, razumiju primjenu
stvarne i simulirane teksture
u likovnim djelima;
razvijaju smisao za
kreativnost i eksperiment;
razvijaju osjeaj snage
simbola upotrebom gotovih
slika-tiska;
nastoje da vide likovne
forme, te njihovo djelovanje
koje je bogatije i dublje;
razvijaju sposobnosti da se
linijom maksimalno izraze u
likovnom smislu;
pojma redefinicija i njegovom
ulogom u likovnom radu;
prepoznaju naine realizacije
istog oblika na vie naina,
primjenjujui razliita likovnotehnika sredstva;
237
MASA I
PROSTOR
JEDINSTVO U
LIKOVNOM
DJELU
KONTRAST
OBLIKA I
VELIINA
KONTRAST U
SKULPTURI
KONTRAST
TEKSTURE
DIZAJN
Pojam i uloga jedinstva u

likovnom djelu
Vrste jedinstva u likovnom
djelu
Jedinstvo oblika, boje, teksture
i proporcija
Kontrast u svim motivima
rasporeivati po naelu
odjeljivanja, razdvajanja i
izdvajanja oblika
Izvoenje likovnim
transponovanjem vie varijacija
u kojima vlada kontrast veliine
i oblika
Kontrast pozitivnog i
negativnog volumena
Oblikovanje glinom,
siporeksom, kartonom, mekani
lim-folija
Primjena teksture u likovnoj
kompoziciji
Koristei razliite teksture
naglasiti kontrast u likovnoj
komopziciji
Likovni elementi i elementi
kompozicijie u dizajnu
Produkt dizajn
Dizajn upotrebnih predmeta
bolje razumiju jedinstvo i

njegovu ulogu u likovnom
djelu;
prepoznaju statino i
dinamino jedinstvene
likovne kompozicije;
primjenjuju steeno znanje iz
oblasti kontrasta;
koristei kontrast oblika i
veliine razvijaju kreativnost i
likovnu izraajnost;
uoavaju odlike rasporeda i
obrade masa u skulpturi od
antike do novijeg vremena;
upoznaju se sa vrstama
skulptura (mobilna skulptura,
reljef itd.);
uoavaju i prepoznavaju
razliite teksture;
ovladavaju oponaanjem i
primjenom razliitih tekstura;
upoznaju pojam i ulogu
dizajna u naoj svakodnevnici;
povezuju pojmove,
uoavanja, zakljuivanja,
sposobnost snalaenja u
rjeavanju novonastale
situacije, razvijaju likovnu
kreativnost, konkretno i
apstraktno miljenje.
OPE NAPOMENE
U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu, treba naglasiti da je kod uenika
prisutno apstraktno miljenje, da je pristup okolini intelektualno-vizuelni.
oblikovanje na plohi dvodimezionalna organizacija kompozicije,
oblikovanje u prostoru rjeavanja trodimenzionalnih formi.
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, razlikuju se kroz likovne
oblasti (likovna podruja), koja ine strukturu programa Likovne kulture:
Crtanje,
Slikanje,
Grafika,
238

Osim navedenog u uionici je potrebno imati ormare za nastavna sredstva, materijale, pribor,
uenike mape radova, te police za odlaganje tek zavrenih radova koji se trebaju osuiti. Zahtjevi
moderne nastave Likovne kulture esto se uslonjavaju zbog brzog razvoja tehnike, te se
aparatima, kao to su dvd-playeri, projektori, raunari itd.
239


postavlja pitanja,
240
MUZIKA KULTURA
UVOD
Nastavni plan i program iz nastavnog predmeta Muzika kultura temelji se na Zakonu o
devetogodinjem osnovnom obrazovanju Srednjobosanskog kantona i na zajednikim osnovama
Federalnog nastavnog plana i programa, te ostalim kantonalnim dokumentima koji tretiraju ovo
podruje. Cilj revidiranog i inoviranog Nastavnog plana i programa bio je da se ponudi adekvatniji
izbor i raspored nastavnih sadraja, da se podigne kvalitet sadrajne strukture, te da se, u
pojedinim segmentima, nastavni sadraji rasterete i usklade sa intelektualnim sposobnostima
uenika, da se odgojno-obrazovni rad uini efikasnijim na ovom obrazovnom nivou i da se jasno i
djelotvorno postave ishodi uenja u nastavi Muzike kulture.
Struktura nastavnog predmeta Muzika kultura je sloena i svako predmetno podruje
ima udjela u osposobljavanju uenika za specifine muzike aktivnosti, jer je muzika veoma
znaajna za razvoj svakog ljudskog bia. Razvijanjem muzikih sposobnosti uveava se i niz
posebnih sposobnosti potrebnih u svakom periodu ivota ovjeka, jer su sluh, vid, verbalno
izraavanje, sposobnost itanja, uenje stranih jezika, matematika i kreativna sposobnost,
socijalna prilagodljivost, apstraktno miljenje, kognitivne vjetine klasifikacije, serijacije,
razumijevanja i estetskog procjenjivanja umjetnikih djela samo neke od sposobnosti koje muzika
razvija. Nastavni plan i program Muzike kulture ukljuuje elementarne muzike komponente i
pojmove, umjetnike, kreativne i medijske sadraje zasnovane na korelaciji i integrativnosti
nastavnih podruja, disciplina i predmeta, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima
kontinuiteta, linerano i sistemom koncentrinih krugova.
Muzika kultura kao predmet predstavlja sintezu estetskog doivljaja, mate, stvaralakog
impulsa, vjetina i navika. Ostvaruje se kroz znanja iz historije muzike, muzikih formi i
instrumenata (klasinih i djeijih), muzike narodne tradicije, te muzikih aktivnosti, kao to su
ritmike, pjevanje i sviranje. Programsko-planska struktura ovog predmeta ukljuuje sadraje
nastave pjevanja i sviranja, muzike igre, brojalice, sluanje muzike i djeije stvaralatvo. Sve ove
sadraje povezuju elementarne muzike komponente i pojmovi i njihova primjena.
Nastava Muzike kulture daje temeljna znanja iz muzikih nauka i temeljnu muziku pismenost, te
muzike sposobnosti pjevanja, sviranja, sluanja i vrednovanja muzikih djela i muzikog
stvaralatva. Ta znanja i sposobnosti utjeu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta.
Muzika pismenost, muziki senzibilitet i muzike aktivnosti su u osnovi i ope i specifine
komunikacije, sami su komunikacija. Muzika, kao i druge umjetnosti, znaajna je komponenta
estetskog odgoja, a kroz estetski odgoj i obrazovanje muzikom eli se postii sljedee: da se kod
uenika pobudi i razvija osjeaj, smisao i interes za muziku, da se putem produktivnog i
reproduktivnog muzikog uea uenika omogui njegovo svjesno estetsko oblikovanje. Muziki
educiran ovjek poveava svoju efikasnost i u drugim oblastima, obogauje svoj emotivni svijet
radou, punoom i optimizmom.
Zajednika programska jezgra ini zajedniku osnovu i ovog nastavnog programa, ali je
programsko-planska struktura tako postavljena da podstie svestranost i sposobnost raumijevanja
i ispoljavanja raznovrsnosti, to podrazumijeva da se individualne svestranosti posmatraju u
jedinstvu. Sposobnost kreativnog djelovanja u savremenom drutvu podrazumijeva linost koja je
do odreenog stepena stekla znanje, razvila sposobnosti i formirala stavove i shvatanja u duhu
evropskih vrijednosti.
241
CILJ NASTAVE
Cilj nastave predmeta Muzika kultura jeste buenje interesa, ljubavi i pozitivnog odnosa
prema muzici, otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti, podsticanje muzike kreativnosti,
osposobljavanje uenika da usvajanje muzike komunikacije koriste u uenju ostalih predmeta, te
da razviju svijest o muzici kao njihovoj trajnoj ivotnoj potrebi.
Dodatni ciljevi, koji pospjeuju efikasnost ostvarivanja generalnog cilja nastave ovog predmeta,
jesu:
Upoznavanje uenika sa razliitim kulturama;
Razvoj svijesti o ulozi muzike umjetnosti u povezivanju naroda;
Podsticanje i razvijanje elje za izvoenjem i stvaranjem muzikih umjetnikih djela;
Razvijanje sposobnosti za samostalno koritenje raznih izvora obrazovanja;
Njegovanje muzike batine BiH i potovanje narodne muzike tradicije drugih kultura.
ZADACI NASTAVE
Njegovanje i kultiviranje vokalnih sposobnosti izraavanja (pravilno disanje, jasan izgovor
rijei, intonativno tano pjevanje);
Otkrivanje i razvoj djeije muzikalnosti (uz specifine sposobnosti: muzika memorija,
osjeaj za ritam, visinu, trajanje i kvalitet tona, osjeaj za harmoniju i vieglasno
pjevanje);
Razvijanje muzike pismenosti;
Upoznavanje uenika sa muzikim epohama, djelima kompozitora klasine muzike,
muzikim formama i muzikim instrumentima;
Razvoj uenike samostalnosti i socijalizacije putem individualnog, grupnog i kolektivnog
muziciranja (vokalnog, instrumentalnog i vokalno-instrumentalnog);
Podsticanje, razvijanje i njegovanje muzike kreativnosti uenika (kao i u ostalim
oblicima stvaralatva, koja su korelativna sa muzikim: pokret, likovno i literarno
stvaralatvo podstaknuto muzikom);
Razvijanje emocionalne i estetske senzibilnosti uenika u doivljaju i vrednovanju
muzikog djela;
Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kulturnoj batini BiH i drugih naroda i kultura;
Razvijanje mate i sposobnosti uivljavanja u svijet umjetnosti;
Razvijanje ljubavi i trajnih interesa prema muzici.
242
NAZIV PREDMETA: MUZIKA KULTURA

RAZRED: VI
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
PJEVANJE I
SVIRANJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Kompozicije domaih autora

Kompozicije stranih autora
klasine muzike
Kompozicije narodne
muzike tradicije BiH
A. Horozi, . Ei: Ja bih
N. L. Pear (stihovi .
Pando): List na putu
J. Kaplan: Cvjetni puteljak i
D. Basrak (stihovi Z. KolariKiur): Pjesma djeaka
B. Nikoli (stihovi M.
Alekovi): Srebreni voz
H. i D. izmi: Moja
domovina
W. A. Mozart: Dan praznini
B. Nikoli (stihovi Z. KolariKiur): Noas
M. Milojevi: Na livadi i I.
Genov: Proljee
M. Jelianin (stihovi G.
Vitez): Repata pria
A. Kolakovi (stihovi I.
Bekri): Ne uri tata, ne uri
mama
Adio Kerida sefardska
romansa
Cazin grade zapisao V.
Miloevi
KANONI:
Z. Grgoevi: Tiina ljetne
noi
J. G. Ferari: Kukavica
vokalnu reprodukciju,
muziku memoriju;
Usklauju opseg glasa,
svjesno izvode 2-, 3- i 4-djelnu
mjeru i metrike naglaske, te
imaju osjeaj za tempo i
dinamiku;
Osposobljavaju se za vokalno
izvoenje jednoglasnih
pjesama i kanona (kao uvoda
u vieglasno pjevanje), te
obogauju fond izvedenih
pjesama i proiruju teoretska
znanja/muziku pismenost
Proiruju svoje estetske
sposobnosti, uoavanjem,
odreivanjem i izvoenjem
karaktera pjesme;
Prihvatanjem korekcije u toku
vokalnog izvoenja uenici su
osposobljeni za popravljanje
svoje muzike sposobnosti:
precizna intonacija, dikcija,
fraziranje, disanje i
artikulacija;
Razvijaju sposobnost
samoprocjenjivanja i procjene
interpretacije drugih uenika,
te prepoznaju svrhu korekcije
pojedinca u cilju podizanja
kvaliteta kolektivnog
muziciranja;
Putem zajednikog
muziciranja razvijaju
komunikaciju i interakciju,
svijest o znaaju i vrijednosti
muzikih instrumenata, kao i
o vanosti razvijanja
sposobnosti samostalne
izrade; improviziranih
instrumenata
Prepoznaju da kroz svoje
ponaanje i uestalo/aktivno
muziciranje pokazuju da
muziku doivljavaju i cijene;
Stjeu znanja u odreivanju
forme muzikog djela: motiv,
reenica, tema, mala
dvodijelna i trodijelna pjesma
243
BROJ
SATI
12
II
MUZIKE IGRE
Tradicionalne igre i plesovi

naroda Evrope i svijeta
Narodno kolo iz BiH
La Gvantanamera
tradivionalna pjesma iz
Brazila
Havanagila tradicionalni
ples iz Izraela
Zan iz Abedina (Zane from
Abedeen) tradicionalna
pjesma iz Libije
Bella bamba tradicionalni
ples iz Italije
Narodno kolo iz BiH po
izboru
Shvataju i prepoznaju znaaj

pokreta u plesu i kolu, izvode
zadatu koreografiju,
prepoznaju pojedine
tradicionalne nonje i
uoavaju da svaka zemlja ima
svoje tradicionalne igre i
plesove;
Proiruju svoja znanja o
narodnom kolu BiH kao dijelu
tradicionalnog muzikog
stvaralatva i razvijaju svijest
o kulturi ponaanja na
nastupima folklornih
ansambala;
Predlau muzike igre za
muzike priredbe, ukljuuju
se u modeliranje narodnih
nonji, te izraavaju elju za
uljanjenjem u ritmiku ili
folklornu sekciju;
III
BROJALICE
Racionalne i iracionalne
brojalice
Dinaj, dinaj, diniica
zapisala Elly Bai (Zagreb)
Engele, bengele
Jedan, dva, tri, et'ri, pet
Beograd
Mladi kova
tuka tuku pojela
Uoavaju razliitost u mjeri i

trajanju nota, te pozitivno
vrednuju brojalicu kao
matovitu ritmiko-metrikopoetsku igru i komunikaciju
koja razvija osjeaj
pripadnosti grupi;
Izvode brojalicu na
instrumentu po dogovoru ili
na osnovu vlastite ideje;
Predlau i izvode pratnju,
kombiniraju instrumente
(razvijaju sposobnost
araniranja);
IV
SLUANJE
MUZIKE

J. Magdi (stihovi G. Vitez):
Tiha, tiha pjesma i/ili M.
Jelianin: Meditacije s'
Bembae
A. Horozi: Uspavanka
(odlomak iz opere
Hasanaginica)
Zvijezda tjera mjeseca (za
dvoglasni djeiji ili enski
hor/zbor) stilizacija R.
Arnautovi
A. anti: Tamburice i/ili S. S.
Mokranjac: U Budimu gradu
(II rukovet)
S. Oluji (stihovi Velimir
Miloevi i M. Fetahovi): Ja
volim Sarajevo
Shvataju i prepoznaju znaaj

pokreta u plesu i kolu, izvode
zadatu koreografiju,
prepoznaju pojedine
tradicionalne nonje i
uoavaju da svaka zemlja ima
plesove;
Proiruju svoja znanja o
narodnom kolu BiH kao dijelu
tradicionalnog muzikog
stvaralatva i razvijaju svijest
o kulturi ponaanja na
nastupima folklornih
ansambala;
Predlau muzike igre za
muzike priredbe, ukljuuju
se u modeliranje narodnih
nonji, te izraavaju elju za
12
244
F. Chopin: Valcer (u Desuljanjenjem u ritmiku ili

duru) i Mazurka (opus 67,
folklornu sekciju;
br. 4)
Uoavaju razliitost u mjeri i
C. S. Sans: Kraljevski mar
trajanju nota, te pozitivno
lavova (odlomak iz Karnevala
vrednuju brojalicu kao
ivotinja)
matovitu ritmiko-metriko J. Strauss: Picikato polka
poetsku igru i komunikaciju
W. A. Mozart: Menuet (iz
koja razvija osjeaj
Male none muzike)
pripadnosti grupi;
J. Haydn: Koncert za trubu i
Izvode brojalicu na
orkestar (u Es-duru, I stav)
instrumentu po dogovoru ili
i/ili A. Hacaturjan: Ples sa
na osnovu vlastite ideje;
sabljama (odlomak iz baleta Predlau i izvode pratnju,
Gajana)
kombiniraju instrumente
P. I. ajkovski: Ples pastira,
(razvijaju sposobnost
Marsh i kineska igra
araniranja);
(odlomci iz baleta Krcko
Orai)
A. Smailovi: iz ciklusa pet
impresija i/ili A. Horozi:
fantazija za dvije flaute
Tebi, majko, misli lete (I.
Alajbegovi, tekst N. krba)
U ul-bai sevdalinka
V
DJEIJE
STVARALATVO
Eksperiment, istraivanje i
kombinacija instrumenta
Izrada varijacija na zadanu
temu (melodija, ritam)
Izraavanje doivljaja muzike
sa pokretom, likovnim i
literarnim radovima
Kreiranje novih aranmana
za pjesme i brojalice
Kreiranje novih pjesmica na
zadani i novi tekst
Izrada novog teksta na
zadanu ili novu melodiju
Improvizacija pokreta u
ritmu i plesu
Plesna dramatizacija
Prezentacija rezultata
samostalnog i grupnog rada
245
Prepoznaju znaaj poznavanja

umjetnikih djela kao
vrijednosti, te razvijaju
sposobnost estetskog
vrednovanja/suda, obogauju
fond muzikih djela koja
prepoznaju i znaju;
Uoavaju, uporeuju,
razlikuju i samostalno donose
zakljuke o sluajnom djelu;
Razvijaju estetske kriterije,
izraavaju utiske, komentiraju
karakteristike djela, izraavaju
potrebu da neka od sluanih
muzikih djela sluaju na
koncertima, te razvijaju
kulturu ponaanja prilikom
izvoenja uenika iz razreda
ili na koncertima i javnim
nastupima;
Prepoznaju izvoake
ansamble, vokale, narodnu
muziku tradiciju, imena i
djela kompozitora;
Poznaju oznaku za tempo i
dinamiku (na italijanskom
jeziku);
Uoavaju znaaj muzike u
koli, porodici i okolini, te
prepoznaju da muzika ima
vanu ulogu u poboljanju
kvaliteta ivota svakog
12
pojedinca;
Kombiniraju instrumente,
rijei, pokrete i likovni izraz,
prave ritmike i melodijske
varijacije na zadanu temu ili
samostalno, ispoljavaju elju
da uestvuju u javnoj
prezentaciji svojih muzikih
kreacija.
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave Muzike kulture dat je kao orijentaciona
naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju
punu slobodu u planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu realiziranih postignua u okviru
prethodnih sadraja i vremena potrebnog za dalju realizaciju. Nastavnici imaju punu slobodu pri
izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa savremenim tendencijama
u metodici nastavnog rada.
S obzirom na specifinosti nastave Muzike kulture, moemo navesti kao iznimno potrebna
ili obavezujua nastavna sredstva: klavir, sintisajzer, gitaru, djeiji instrumentarij Carla Orffa.
Didaktiki principi u nastavi su opi i specifini (izrazito vani): primjerenost dobi uenika,
povezanost teorije i prakse, nastave sa ivotnim prilikama, sistematinost i postupnost, interes,
doivljaj, svjesna aktivnost.
I pored svega navedenog, potrebno je da nastavnici budu struni, motivirani i kreativni, jer e
podsticati, usmjeravati, vrednovati i motivirati sve to je navedeno u obrazovnim ishodima.
Nastavni plan i program za VI razred devetogodinje osnovne kole struktuiran je od
sljedeih nastavnih podruja:
I Pjevanje i sviranje
Iz ove oblasti potrebno je da uenici naue pjesme koje odgovaraju opsegu njihovog glasa, a
po sadraju i karakteru su interesantne i bliske ovom uzrastu. Nakon doivljaja pjesme koju izvodi
nastavnik (uz sviranje i primjenu ostalih nastavnih sredstava) uenici ue pjevati, odreenim
brojem ponavljanja, pjesmu uz nastavnika i samostalno (uz naglaavanje precizne intonacije), te
proiruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma.
Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku uenici obnavljaju ranije nauena znanja iz
muzike teorije/muzike pismenosti (skale, pjevanje solmizacijom i abecedom) i stjeu nova
znanja. Razvoj kreativnosti kroz ove sadraje postie se putem izrade instrumentalne pratnje i
aranmana, te sviranje na instrumentima Orffovog melodijskog i ritmikog instrumentarija.
Analizom sadraja kompozicija uenici uoavaju snanu vezu teksta i melodije kompozicije u
funkciji njene umjetnike/kulturne vrijednosti.
II Muzike igre
Iz oblasti muzikih igara uenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine,
zemalja iz regije, odnosno najblieg okruenja, te ostalih zemalja, ime se ostvaruje i razvija
multikulturalni muziki odgoj. Koreografije igara i narodnih plesova iz razliitih krajeva imaju
246
utvrene figure, kretnje i pokrete, te je potrebno uenike precizno upoznati sa nainom na koji se
izvode. Predloene muzike igre su uglavnom sa pjevanjem, pa je potrebno prvo nauiti pjesmu,
zatim pravila i pokrete igre ili plesa, spojiti elemente igre i, uz dodatak pjevanja, izvesti igru u
cjelini. Kroz ove sadraje ostvaruje se visok nivo korelacije nastave Muzike kulture sa Tjelesnim
odgojem, stranim jezikom, Likovnom kulturom, Geografijom.
III Brojalice
U okviru ovog nastavnog podruja uenici treba da naue predloeni broj brojalica, uz
kontinuiranu spoznaju da su brojalice djeije muziko, ritmiko, metriko i poetsko stvaralatvo.
Brojalice su razliitog sadraja: racionalne (iz kojih analizom sadraja dolazimo do odreenih
znanja, vrijednosti i stavova) i iracionalne (u kojima su rijei i slogovi u funkciji ritma i metrike, bez
mogunosti analize). Ritam je sloeniji (upotreba veeg broja razliitih notnih vrijednosti), to
dovodi do novih znanja i razvoj ritmikih sposobnosti podie se na vii nivo. Veoma je esta
promjena mjera (iz dvodijelne u trodijelnu i etverodijelnu mjeru, te druge kombinacije), to
uslonjava metriku. I dalje, osnovu notnih vrijednosti ine note i slogovi koji traju cijeli otkucaj ili
pola otkucaja (dva puta po pola) dok se podjela otkucaja na tri i etiri dijela ne izgovara ritmikim
izgovorom, nego slogovima, uz uoavanje da su neke brojalice donijele novine u ritmiki izgovor i
podjelu otkucaja. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih/kreativnih naina
interpretacije brojalice (izmjene teksta, ritma, izvoenje sa i bez ritmikih instrumenata i slino).
IV Sluanje muzike
Iz oblasti sluanja muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Obradom
predloenih sadraja potrebno je staviti teite na umjetniko-doivljajnu komponentu, uz
naglasak da pozitivni interesi i stavovi prema djelima muzike umjetnike vrijednosti budu sve
konkretnije izraeni. Uenici sluanjem muzikog djela upoznaju muzike stilske periode, razvijaju
sposobnost slunog razlikovanja orkestarskih instrumenata (po grupama i pojedinano) i
glasova/vokala (djeiji, enski, muki, hor ili vokalna grupa), te stjeu znanje o pojedinim muzikim
instrumentima i njihovim karakteristikama (uz medijsko sluanje djela ili slikovni prikaz
instrumenata). Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije uenici rjeavaju i zadatke
vezane za uoavanje karaktera kompozicije, artikulacije, tempa, dinamike. Od izuzetne vanosti je
podsticati uenike da svoj doivljaj kompozicije izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom, a u
cilju razvoja njihove kreativnosti i estetskog suda.
V Djeije stvaralatvo
U okviru ove oblasti uenici ispoljavaju svoju kreativnost stvaranjem novih muzikih
sadraja, improvizacijom na osnovu usvojenih sadraja, kombiniranjem muzikih sadraja sa
sadrajima drugih predmeta. I pored toga to je ovaj sadaraj predvien kao nastavno podruje, s
obzirom na znaaj razvoja kreativne komponente linosti, ovo podruje moemo realizirati u
okviru sadraja gotovo svakog podruja koje smo ve naveli. Aktivnim angairanjem uenika u
dobro organiziranim muzikim aktivnostima razvijamo njihova umijea i navike estetskog
izraavanja, kao i vie stvaralake sposobnosti estetskog oblikovanja. Svako muziko djelo koje je
nastalo kao rezultat stvaralakog procesa nosi u sebi intelektualnu, humanu i emocionalnu
poruku, te sadri u sebi estetske i etike vrijednosti.
247
VI Kriteriji za izradu programske strukture

Nastavni program za VI razred zasniva se na principima primjerenosti, reprezentativnosti i
odgojnosti. Napravljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja, ali i
stjeu nova. Pri izradi organizacije i rasporeda nastavnih sadraja vodilo se rauna o kontinuitetu i
linearnom slijedu te sistemu koncentrinih krugova, uz principe integracije i korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima treba da
budu zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz pjevanja i sviranja, brojalica, muzikih igara i
kompozicija za sluanje muzike, stvaranju vlastitih muzikih kompozicija, improvizacija i
aranmana.
Izrada programske strukture zasnovana je na estetskim, etikim i nacionalnim kriterijima izbora
kompozicija, brojalica i autora. U podrujima u kojima je ponuen vei broj sadraja nastavnici
mogu sami izvriti selekciju.
RAZRED: VII
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
PJEVANJE I
SVIRANJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI

Kompozicije narodne
Kompozicije narodne
tradicije drugih zemalja
S. Oluji (stihovi R.
Hadrovi): Stoljee ljubavi
J. Mari (stihovi M.
Kovaevi): Kako je divna
N. R. Korsakov: Ispraaj zime
A. Kolakovi. Simpatija
B. Vehabovi (tekst M.
Vehabovi): Prijatelj
Nek svud ljubav sja
(pjesma iz Belgije) i /ili Kad
se pjeva (narodna pjesma iz
Poljske)
Podmoskovske veeri
(pjesma iz Rusije) i /ili L. V.
Beethoven: vrsta volja
(odlomak iz opere Fidelio)
M Subota: Do banana
(izvodi kantautor i djeiji
hor)
Moja mala djevojica
(pjesma iz Hrvatske, izvode
I. Robi i Z. Vukovi)
Bulbul mi poje, zora mi rudi
narodna muzika tradicija
ija je ono djevojka
Tamburalo mome uz
pjevaju jednoglasne pjesme i
vieglasne kanone, te
obogauju fond pjesama i
uporedo proiruju osnove
muzike pismenosti (uoavaju
i odreuju karakter pjesme,
mjeru, tempo i dinamiku);
Mogu prepoznati notna
trajanja, pauze, violinski i bas
klju, prihvataju korekcije i
potuju pravila (precizna
intonacija, disanje, dikcija,
frazitanje i artikulacija)
Sviraju na melodijskim
instrumentima Orffovog
instrumentarija, predlau
aranmane, prepoznaju dur i
mol;
Izvode zadanu koreografiju,
prepoznaju pojedine narodne
nonje i instrumente narodnog
orkestra
Prepoznaju podjelu otkucaja
na dva, tri i etiri dijela i
precizno je primjenjuju;
Vokalna reprodukcija podie
se na vii nivo, kao i muzika
memorija i opseg glasa, te
precizno metriki uoavaju
promjenu mjere i raspored
metrikih pojmova: teza i arza;
Uz pojaano samopouzdanje
248
BROJ
SATI
12
tamburu narodna muzika

tradicija
Hajde, duo, da aikujemo
Hej, ja zagrizoh areniku
jabuku narodna muzika
tradicija
Moj beharu, ko li mi te bere
KANONI:
J. Denhof: Troglasni kanon
Shalom Chaverin jevrejska
tradicionalna pjesma
pjevaju i izvode zadane

pokrete, komentarima i
praktinim djelovanjem
pokazuje pozitivne stavove i
vrijednosti muzike;
Prepoznaju vanost
svakodnevnog vjebanja
pjevanja i sviranja s ciljem
podizanja kvaliteta
izraavanja, kako samostalno
tako i kao lan grupe i
kolektiva;
II
MUZIKE IGRE I
BROJALICE
Kompozicije i brojalice
narodne muzike tradicije
BiH
ota muzika igra i/ili
Anterija kolo gradsko kolo
bonjake tradicije iz
Sarajeva
Hercegovaki lino (Neum,
Klek) i/ili Paun pase, trava
raste
Igre iz Sarajevskog polja
(srpske narodne igre)
Ekekete pekete (zapisala Elly
Bai)
Aka jaka patanaka (zapisala
Elly Bai)
Uoavaju da svaka zemlja ima

plesove i da su oni izuzetno
vaan dio identiteta svake
linosti, te vrijednost koju
treba njegovati
(multikulturalnost);
Prepoznaju notna trajanja i
izvoenje brojalica na
ritmikim instrumentima;
Proiruju muziku pismenost i
slunu sposobnost;
III
SLUANJE
MUZIKE

J. Omi: Refleks za flautu,
klarinet, violinu, klavir i
udaraljke, Andante
J. Mari: Varijacije za
gudaki kvartet (IIV)
V. Miloevi: Tri burleske
G. Bizet: Uvertira iz opere
Carmen
E. Grieg: Jutarnje
raspoloenje i Anitrin ples iz
Peer Gynta (Suita br. 1, opus
46)
J. Brahms: Valcer u As-duru
i/ili R. Schumann: Arabeska
u C-duru (opus 18)
J. S. Bach: Brandenburki
koncert br. 3 u G-duru (I
stav Allegro moderato)
W. A. Mozart: arobna frula
opera (Arija Papagena i
Papagene i arija Kraljice
noi)
A. Vivaldi: Koncert za
Prepoznaju znaaj poznavanja

muzikih umjetnikih djela,
obogauju fond kompozicija
koje mogu prepoznati
sluanjem, te razvijaju
sposobnost estetskog
vrednovanja sluanog djela;
Prepoznaju orkestarske
instrumente po grupama
vizuelno i auditivno (gudaki,
duhaki, udaraljke, instrumeti
sa tipkama), te razlikuju
izvoake ansamble, nain
izvoenja i glasove/vokale;
Poznaju i pamte imena bh.
kompozitora i njihovih djela;
Poznaju oznake za tempo i
dinamiku na italijanskom
jeziku;
Na muziku reaguju likovnim i
literarnim radovima;
Razlikuju muzike termine za
artikulaciju, dinamiku, tempo,
znak za ponavljanje praenjem
notnog teksta, uz sluanje;
13
249
IV
DJEIJE
STVARALATVO
mandolinu i gudae u Cduru (RV 425, I stav)

A. Ponchielli: Igra satova
(odlomak iz opere La
Gioconda)
R. Strauss: Tako je govorio
Zaratustra (op. 30,
simfonijska poema,
Introduction)
Runolist austrijska
narodna pjesma (iz mjuzikla
Moje pjesme, moji snovi
The sound of music R.
Rogers)
Koriste muzike termine pri

analizi sluanog djela (u okviru
muzikih formi);
Pokazuju razvoj svijesti o
znaaju muzike u koli,
porodici i okolini, te eljom za
aktivnim ueem pokazuju
adekvatan odnos prema
muzici i kulturi uope;
S. S. Mokranjac: to no mi
se Travnik zamaglio (XIV
rukovet, izvodi enski ili
mjeoviti hor/zbor)
Cherubini: na asu pjevanja
kanon (izvodi djeiji hor)
R. Rihtman (stihovi A.
anti): I opet mi dua za
tobom sanja i/ili Proljee
kompozicija iz filma Moj
brat Aleksa (izvodi D.
Stojni)
Improvizacije, stvaranje
novih kompozicija,
samostalna i kolektivna
prezentacija stvorenih djela
Stvaranje novih kompozicija
na zadani tekst
Stvaranje novih kompozicija
na osnovi poznate melodije
(dodavanje novog teksta)
Slobodna improvizacija na
Orffovim instrumentima
Likovno i literarno
izraavanje doivljaja
muzike
Samostalno i spontano
predlau svoje ideje za rad,
kreiraju nove aranmane za
pjesme i brojalice;
Sa zadovoljstvom uestvuju u
muzikim igrokazima, te
njihovoj prezentaciji izvan
razreda;
Predlau oblike muzikog
stvaralatva, pronalaze prie i
bajke koje se mogu ozvuiti
muzikom;
Prepoznaju znaaj posjete
kulturnim objektima,
koncertima u muzikoj koli;
Aktivno uestvuju u izradi
kostima i slika za scenu.
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja dat je kao orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju punu slobodu u
planiranju i uspostavljanju ravnotee i kontinuiteta u pojedinim podrujima i vremena potrebnog
za daljnji rad. Nastavnici imaju punu slobodu i pri izboru nastavnih metoda (uz generalnu opasku
da sve aktivnosti pjevanja, sviranja, izvoenja brojalica i muzikih igara izvode nastavnici), oblika
rada i nastavnih sredstava (uz obavezu koritenja instrumenta sa tipkama ili gitare), a u skladu sa
savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada, to je odreeno postavljenim ciljevima i
precizno naznaenim ishodima uenja.
250
II Vjetine uenja i pouavanja

Nastavni plan i program iz Muzike kulture za sedmi razred devetogodinje osnovne kole
struktuiran je iz nekoliko predmetnih podruja koja ine jedinstvenu nastavnu cjelinu, koju
sainjavaju pjevanje djeijih pjesama domaih i stranih autora, pjevanje pjesama narodne tradicije
BiH, kao i drugih naroda, sviranje na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog
instrumentarija, izvoenje muzikih igara, upoznavanje i usvajanje muzikih pojmova,
usavravanje notnog pisma, sluanje muzike i djeije stvaralatvo.
U okviru pjevanja i sviranja uenici proiruju opseg svog glasa, uoavaju sadraj i karakter
kompozicija, ue pjesme po sluhu uz pjevanje nastavnika i sluanje tonskog zapisa. U okviru ovih
aktivnosti uenici usavravaju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i
trodijelna pjesma), te neke od kompozicija pjevaju na osnovu notnog zapisa, te pratnju
melodijskog instrumenta. Upoznaju se sa predznacima (povisilice, snizilice i razrjeilice), molskom
skalom. Uz prisutnost znatnog broja pjesama narodne muzike tradicije iz BiH, te drugih zemalja
(Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija i Izrael) ostvaruje se multikulturalni muziki odgoj.
Muzike igre i brojalice su osnova za upoznavanje novih sadraja i kontinuitet u njegovanju
narodne tradicije BiH, te uenje novih koreografija, figura i kretnji, uz prethodnu aktivnost
pjevanja, te usavravanja sviranja na ritmikim instrumentima.
Putem sluanja muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora, uz teite na
umjetniko-doivljajnoj komponenti, stvaranjem i razvijanjem pozitivnih interesa i stavova prema
umjetnikim vrijednostima muzike. Sluanje se odvija prvenstveno na globalan nain, a zatim i na
fragmentaran ili selektivan, s ciljem prepoznavanja instrumenata, ansambala, vokala, muzikih
formi i putem birane analize donoenjem estetskog vrednovanja.
Djeije stvaralatvo treba razvijati primjenu novih znanja iz svih ranije navedenih podruja, pa se
tako ostvaruje i unutar realizacije pomenutih podruja i kao samostalno predmetno podruje. Ovo
podruje kao samostalno predmetno podruje trebalo bi predstavljati sintezu svih znanja,
sposobnosti, vjetina i stavova uokvirenih u smaostalnu muziku stvaralaku djelatnost svakog
uenika.
RAZRED: VIII
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
PJEVANJE I
SVIRANJE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI

Kompozicije narodne muzike
tradicije BiH i drugih zemalja
Svatovi uranili (Vlasenica)
zapisao Cvjetko Rihtman
to se sjaje kroz prozorje (BiH)
zapisao Ludvig Kuba
Roica sem bila narodna pjesma
iz Meumurja
Kia pada narodna pjesma iz
Meumurja
etva pjesma iz Danske (prijevod
i prepjev Mirjana Ivanovi)
Uenici pjevanjem
jednoglasnih pjesama i
kanona vieglasnih
kompozicija proiruju znanja
iz oblasti muzike
pismenosti, donose
slomizacijske slogove i
pjevanje abecedom, poznaju
notna trajanja i pauze,
notne zapise u duru i molu;
Uoavaju i primjenu u toku
izvoenja oznake za mjeru,
tempo i dinamiku;
Izvode pjesme preciznom
251
BROJ
SATI
12
Pred Senkinom kuomstarogradska narodna pjesma

A. Kolakovi. Tri put ao, ao, ao
Z. Bogdan: Ve odavno spremam
mog mrkova
Balon pjesma iz Italije
Mjesec pjesma iz Japana
Idi kai cijelom svijetu crnaka
duhovna pjesma
K. Kova: Stanica Podlugovi
(stihovi V. Dijak)
KANONI:
J. Brahmas: kanon u F-duru
M. Praetorius: Viva, viva la muzica
intonacijom, pravilnom
dikcijom, disanjem i
fraziranjem, vodei rauna o
artikulacionim oznakama;
vokalne reprodukcije,
muzike memorije, opsega
glasa, te osjeaj za mjeru,
metriku i ritam;
Pri pratnji i improvizaciji
uoavaju promjene tempa i
dinamike, uestvuju u izradi
aranmana, te pokazuju
visok nivo u sviranju,
samostalmon izvoenju
pokreta i vrlo brzo pamte i
pjevue melodiju, odreuju
njen karakter i koriste ga pri
izvedbi;
Uoavaju greke pri
samostalnom izvoenju i
izvoenju drugih, te na taj
nain doprinose razvoju
sposobnosti vrednovanja
vlastitih aktivnosti i
aktivnosti drugih uenika;
II
MUZIKE IGRE M. Theorodakis E. Goufas: Grka

I PLESOVI
Zorba- Grka (sirtaki)
I. J. Ivanovici: Dunavski valovi
Rumunija
J. Gade: Tango Jalousie (tango
ljubomore) Danska i/ili L.
Anderson: Blue Tango Amerika
(SAD)
Obogauju fond znanja

muzikih igara i plesova, te
prepoznaju karakteristike
pojedinih nacionalnih igara i
plesova, kao i narodnih
nonji i instrumenata;
Prepoznaju znaenje
koreografije, te znaaj
pokreta u plesu, kao i
vrijednosti koje ta znanja
donose multikulturalni
osjeaj za umjetnost,
kulturu, jezik;
III
SLUANJE
MUZIKE
Stjeu nova i proiruju ranija

znanja o muzikim stilskim
periodima, kompozitorima i
njihovoj djelatnosti;
Shvataju znaaj poznavanja
umjetnikih muzikih djela i
donose estetski sud o njima;
Brzo pamte i pjevaju
melodiju koju sluaju,
odreuju njen karakter,
tempo, dinamiku i druge
karakteristike, razlikuju
pojedine instrumente, te
prepoznaju sluajui u
notnom zapisu termine za
artikulaciju, tempo,
17

Kompozicije narodnog muzikog
stvaralatva BiH
Kraj potoka bistre vode
sevdalinka (interpretacija poznatih
izvoaa) i/ili Voljelo se dvoje
mladih ute dunje sevdalinka
(interpretacija poznatih izvoaa)
A. Horozi: Ah to emo ljubav
kriti (III in iz opere
Hasanaginica)
N. L. Pear: Studije za klavir (IV, V,
VIII) i/ili A. B. imuni: Koncertno
predstavljanje I akta
A. Smailovi: Metamorfoze
252
IV
DJEIJE
STVARALATVO
E. Derbenko: Tri minijature (za

harmoniku)
J. S. Bach: Male kompozicije za
klavir Menuet g-mol (BWV 115) i
Preludij u D-duru (BWV 936 iz est
malih preludija)
F. Chopin: Poloneza u As-duru (op.
53) i Nocturno (op. 9, br. 2)
W. A. Mozart: Sonata u C-duru
8K545, Facile I stav) i/ili J. Haydn:
Sonada d-dur (hob, XVI/37, I stav
Allegro con brio)
L. van Beethoven: Simfonija br. 5
(u c-molu, Sudbinska, I stav)
J. Offenbach: Can-can (Galop),
Orfej u podzemlju
J. Strauss: Uvertira i arda (Klange
der Heimat) iz operete imi
G. Bizet: Habanera (iz opere
Carmen)
G. Verdi: Napitnica (iz opere
Traviata) i Hor Jevreja (iz opere
Nabuko)
B. Smetana: Vltava (iz ciklusa
Moja domovina) i/ili A. Dvorak:
Slavenski ples (op. 46, br. 8 u gmolu)
G. Gershwin: I Got Rhythm i
Amerikanac u Prizu
Moja mala balerina Charles
Chaplin (muzika iz filma Svjetla
pozornice Lime light)
I. Stravinski: Nagovjetaj proljea i
Proljetna kola (plesovi mladih
djevojaka iz baleta Posveenje
proljea)
dinamiku;
Prepoznaju putem sluanja
muziku formu i uoavaju je
praenjem notnog zapisa;
Poznaju i pamte imena i
djela kompozitora iz BiH;
Likovno i literarno prikazuju
doivljaj sluanja muzikog
djela, te na taj nain
pokazuju svoje emocije,
doivljaj, estetsko
vrednovanje;
Ostvaruju vlastitu inspiraciju
podstaknutu sluanjem i
stvaraju djela slinog
karaktera;
Stvaranje novih kompozicija na

poznati/zadani tekst
Slobodna improvizacija na
Orffovim instrumentima
Likovno i literarno izraavanje
doivlaja muzike
unutar razreda i javna prezentacija
Osmiljavanje muziko-scenskih
igara
Uenici samostalno stvaraju

svoj izraz (ritmiki,
melodijski, formalni i
instrumentalni) kroz
doivljaj kompozicija iz
prethodno navedenih
podruja;
Predlau improvizacije
pojedinih djela za javne
nastupe;
Postepeno realiziraju
osnove pisanja muzikih
kritika na odsluani sadraj
ili javno doivljeni
muziki/kulturni dogaaj.
253
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave Muzike kulture dat je kao osnova
vremena za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju punu slobodu u
planiranju i uspostavljanju ravnotee izmeu prethodnih rezultata/postignua u okviru pojedinih
podruja i vremena za daljnji rad. Izbor nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava
trebao bi biti u skladu sa sadrajima i obrazovnim ishodima, te osnovnim postulatima savremenog
nastavnog procesa u nastavi Muzike kulture.
Nastava Muzike kulture u osmom razredu, slino kao i u prethodnim razredima,
ostvaruje se pjevanjem novih kompozicija (domaih i stranih autora, te pjesama narodne tradicije
naroda BiH), sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija,
izvoenjem muzikih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, sluanjem
muzike i muzikim stvaralatvom.
Realizacijom navedenih sadraja utvruju se ranija znanja, ali i stjeu nova, uz kontinuirani
redoslijed djelovanja: razvoj opsega djeijeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti,
fraziranje disanje, kultiviranje glasa, reprodukcije ritma, razvijanje muzike memorije, sposobnost
donoenja estetskog suda. I dalje ostaje da je prioritet da uenici zavole muzike, pronau svoj
okvir djelovanja unutar razliitih sadraja, izraze elju za razvojem muzike kreativne djelatnosti,
te ostvare posjete muzikim/kulturnim dogaanjima, u cilju prihvatanja i shvatanja muzike kao
sutinske duhovne, emocionalne, estetske, svakodnevne potrebe.
RAZRED: IX
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
PJEVANJE I
SVIRANJE
PROGRAMSKI SADRAJI
Kompozicije domaih
autora
Kompozicija stranih autora
Kompozicije narodne
Kompozicije muzike
tradicije drugih zemalja
P. F. Silcher: Rua (sa
njemakog jezika prevod i
prepjev: M. Ivanovi,
dvoglasno pjevanje) i/ili F.
Bosanac: Rierkar
(izvoenje na lutnji)
Biljana platno belee
narodna pjesma iz
Makedonije (zapisao V.
Hadimanov)
Blijedi mjesec pjesma iz
Hrvatske
G. F. Handel: Ne, ja ne
znam
254
OBRAZOVNI ISHODI
pjevaju jednoglasne,
dvoglasne i troglasne pjesme;
Obogauju naueni fond
pjesama i proiruju teoretska
znanja (imenuju tonove
abecedom i solmizacijom,
poznaju notna trajanja,
pauze, dur i mol);
Uoavaju i odreuju karakter
pjesme, mjeru, tempo,
dinamiku;
Izvode pjesme preciznom
intonacijom, pravilnom
dikcijom, disanjem i
fraziranjem;
Tokom pjevanja primjenjuju
oznake artikulacije;
Izvode kompozicije sa
poboljanom vokalnom
reprodukcijom, muzikom;
BROJ
SATI
9
Uspavanka pjesma iz
Finske
L. van Beethoven: Sumrak
A. Kurtovi: Zamisli se
svijete (tekst S. Pre)
P. M. C. Cartney i J.
Lennon: Yesterday (The
Beatles)
Stade se cvijee rosom
kititi sevdalinka
ela Fato, ela zlato
(stihovi hor Mostarske
kie)
Oj jesenske duge noi
pjesma iz Srema (tekst B.
Radievo)
Oj golube, moj golube
sevdalinka
Bila bilko, bihaka djevojko
narodna pjesma iz BiH
(zapisao B. Redi)
Jesenje lie
starogradska pjesma i/ili
Ne jurite konji u kas
narodna pjesma ruskih
Roma
KANON
K. G. Horing: Hajd'mo sad'
veselo (troglasno kanon)
Samo pjesma, samo smijeh
II
MUZIKE IGRE I
PLESOVI
Kalinka muziki ples iz

Rusije
J. Hristovski: Makedonsko
djevoje muzika igra iz
Makedonije
A. Barrosso: Samba
muziki ples iz Brazila
III
SLUANJE
MUZIKE
Kraj tanana adrvana

(tekst H. Heine) narodna
muzika tradicija i/ili Moj
dilbere sevdalinka
I. A. erbo: Bulbul pjeva
okolo Mostara (stihovi A.
anti) i/ili Emina (stihovi
A. anti)
M. Jelianin: Dvije tokate
i/ili M. Pozaji: Grave
255
memorijom i opsegom glasa

Uz etvrtinsku mjeru snalaze
se i u pjevanju osminske i
polovinske mjere;
Aktivno uestvuju u izradi
aranmana i pokazuju visok
nivo sposobnosti u sviranju i
improvizaciji;
Komentarima i aktivnim
ueem pokazuju pozitivne
stavove i vrijednosti muzike
umjetnosti;
Uenici obogauju broj

sadraja nauenih igara i
plesova, uoavaju njihove
karaktere, specifinosti,
pojedine slinosti i upoznaju
narodne nonje i
tradicionalne instrumente;
Uoavaju vanost muzike
tradicije kao identiteta svake
linosti, ali i mo upoznavanja
razliitih tradicija kao spone
ljudi, kultura, pripadnosti
iroj zajednici putem
univerzalnosti muzike;
Razvijenom muzikom
memorijom brzo pamte i
pjevue melodiju koju
sluaju;
Samostalno odreuju
karakter muzikog djela,
tempo, dinamiku, muzike
instrumente i forme;
Prepoznaju kompozitore,
njihova djela i muzike stilske
18
A. Horozi: Kapija
B. Bartok: Romanian Folk
Dances i Romanian Polka
i/ili C. Orff: O fortuna (iz
Carmine Burane)
J. S. Bach: Gigue iz
Francuske suite br. 4
(BWV815) i Badinerie iz
suite u h-molu (BWV 1067,
za flautu i gudaki
orkestar)
J. S. Bach: Preludij i fuga u
d-molu (BWV 875, br. 6) ili
BWV 884, br. 15, u G-duru
(II sveska)
G. F. Handel: Hallelujah iz
oratorija Mesija i La
Rcjouissance Allegro iz
Music for the Royal
Fiereworks
F. Mendelshon-Bartholdi:
Koncert za violinu i
orkestar, u e-moli, I stav
C. Debussy: Arabeska br.
21 i Prelude iz Suite
bergamasque
Chatanooga Choo Choo
Glenn Miller i When the
Saints Go Marching in
Louis Armstrong
F. Schubert: Die Forelle
(Pastmrka) i Heidenroslein
(Cvijet divlje rue) solo
pjesme
V. Bellivi: Casta Diva (iz
opere Norma)
B. Smetana: Hor seljaka iz
opere Prodana nevjesta i
Ples komedijaa finale
I. Tijardovi Pjesma
Splitu (iz operete Splitski
akvarel)
P. I. ajkovski: Valcer (I act,
br. 6) i Panorama (act II,
br. 17) iz baleta Uspavana
ljepotica (op. 66)
S. Hristi: Grlica
momaka igra iz I ina
baleta Ohridska legenda
L. van Beethoven: Sonata u
f-moli (op. 2, br. 1, I stav) i
Oda radosti (IX simfonija,
IV stav)
B. Donati: Chila gagliarda
IV
DJEIJE
STVARALATVO
Komponiranje novih
pjesama na zadani tekst
256
periode, izvoake ansamble,

te izraavaju potrebu i elju
da prisustvuju koncertima;
estetskog vrednovanja
sluanog djela;
Samostalno i spontano
dovravaju zapoetu pjesmu
Likovno i literarno
izraavanje doivljaja
muzike
Sluanje muzike uz pokrete
i koreografiju
Prezenatacija samostalnog
i grupnog rada
pjevanjem ili sviranjem;

Izraavaju svoj muziki
doivljaj likovno i literarno;
Kreiraju nove aranamane za
pjesme, te predlau oblike
muzikog stvaralatva;
eljom za estim
muziciranjem pokazuju
pravilan odnos prema muzici.
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave Muzike kulture u IX razredu dat je kao
orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja.
Nastavnici prilikom planiranja trebaju uspostaviti ravnoteu izmeu prethodnih postignua i
vremena za daljnji rad. Potrebno je, s obzirom na sadraje, obrazovne ishode i specifinosti
predmeta izabrati adekvatne nastavne metode, oblike rada i nastavna sredstva, u skladu sa
savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada, a to je odreeno i postavljenim ciljevima
nastavnog predmeta.
Sadraji iz Muzike kulture strukturirani su u etiri predmetna podruja. Mada se ta
predmetna podruja doimaju kao zasebne cjeline, da bi se potpunije sagledali ciljevi, razradili i
realizirali zadaci, potrebno je integralno pristupiti nastavi sa aspekta meupodrune i
meupredmetne korelacije.
Pored redovne nastave veoma vanu ulogu u pistupu, odnosu i konanim rezultatima
izuavnja muzike umjetnosti u osnovnoj koli imaju dodatne aktivnosti (posjete koncertima,
plesnim kolama, kulturno-umjetnikim drutvima, osnovnim muzikim kolama), te vannastavne
aktivnosti: hor (za mlau i stariju uzrasnu dob) i orkestar (harmonikaki, muziciranje na Orffovom
instrumentariju, mjeoviti i slino). Pjevanje u horu i sviranje u orkestru, kao najvii stepen
uenikog muziciranja, imaju najsnaniji efekt u muzikom razvoju djeteta, te zasluuju mjesto u
godinjem programu rada osnovne kole.
Savremeno kolstvo podrava intenciju razvoja predmeta koji u svom sadraju izuavaju
umjetnosti/kulture, i to u skladu sa njihovim ulogama u razvoju i ivotu svake linosti, bez obzira
na kasniji odabir ivotnog poziva/zanimanja. Smanjenje sedminog broja asova u predmetnoj
nastavi Muzike kulture na 1 as sedmino (35 asova godinje) vidno ograniava mogunost
ostvarivanja uloge muzike u razvoju linosti i nanosi na ovaj nain ne samo tetu uenicima, koje
formiramo putem obrazovno-odgojnog procesa, nego i odnosu uenika prema predmetu, to
dodatno pojaava ulogu i odgovornost nastavnika Muzike kulture, uskraenog za mogunost
realizacije adekvatno vrijednosno valoriziranog sadraja koji predaje.
257
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

UVOD
Tjelesna i zdravstvena kultura je predmet najranijeg ljudskog istraivanja i u osnovnoj koli
predstavlja temelj psihofizikog razvoja uenika. To je aktivan proces uenja primijenjen kroz
iskustva generacija. Tjelesna i zdravstvena kultura pozitivno djeluje na miini sistem, na rast,
razvoj koordinacije kretanja i razvijanje kooperativnih odnosa sa vrnjacima.
Nastavnim sadrajem ovog predmeta utjee se na antropoloka obiljeja djece, njihov psihofiziki
status.
Nastava treba biti primjerena razvojnim osobinama djece, tj. razvoju i usavravanju onih
znanja, sposobnosti i osobina koje su u pojedinom razvojnom periodu bitne za uenika.
Program Tjelesne i zdravstvene kulture sadri temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog
odgojno-obrazovnog podruja, koje odreuju obrazovna, antropoloka i odgojna povezanost.
Obrazovna povezanost odnosi se na usvajanje bitnih teorijskih i motorikih znanja u predmetnoj
nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture, te su kao nadgradnja na nie razrede u nastavni program
uvrtena napredna kinezioloka, motorika znanja. Tokom rasta i razvoja organizam je
najosjetljiviji na utjecj razliitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju promjene kako morfoloke tako i
funkcionalne i motorike sposobnosti. Opi morfoloki faktori podrazumijevaju utjecaj na sastav
tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog
tkiva, te prevenciju pretilosti. Fizioloke reakcije usmerene su na podsticanje krvotoka i
respiratornog sistema, te djelovanje na kotani i miini sistem. Tjelesnim vjebanjem poboljava
se imunoloki sistem djece, koji je potreban za prevenciju akutnih i hroninih bolesti te odravanja
zdravlja.
Programske sadraje ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih
aktivnosti kao i osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (individualno i grupno takmienje u
razliitim vidovima sporta, korektivnoj gimnastici, borilakim vjetinama itd.).
Za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture potrebna su materijalna sredstva, tehnika
pomagala, rekviziti i individualna oprema uenika. Neophodno je odravati linu higijenu i higijenu
prostora u kojem se izvode aktivnosti.
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj je osposobiti uenike za primjenu osnovnih kineziolokih znanja za samostalno
tjelesno vjebanje. Tjelesna i zdravstvene kultura treba da osigurava zdravlje dijeteta, te stimulira
postizanje optimuma motorikih sposobnosti brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee. Uenik
treba da postigne neophodnu nervno-miinu koordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta i da
znaajnije usavrava sisteme anaerobnog dobivanja energije za brzinske aktivnosti. Svaki uenik
treba da odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, da
razumije funkcionalno-morfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja. Ove
psihomotorne aktivnosti usmjerene su na koordinaciju pokreta, brzinu, agilnost i izdrljivost.
Treba raditi vjebe na podsticanju funkcija kardiovaskularnog i respiratornog sistema i kvaliteta
kotano-miinog sistema. Neophodno je stimulirati djecu da aktivno koriste slobodno vrijeme i
da se znaju snalaziti u urgentnim situacijama. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture da se uenici
osposobe za primjenu teorijskih i motorikih znanja koja omoguuju samostalno tjelesno
vjebanje radi veeg kvaliteta ivota. Istovremeno, Tjelesna i zdravstvena kultura uveliko mijenja
258
osobine i razvija sposobnosti, ime direktno osigurava poboljanje zdravlja kao nezamjenljivog
faktora svih ljudskih aktivnosti. Takoer, cilj ovog predmeta je izgradnja pozitivnih karakternih
osobina kao to su: timski rad, tolerancija, saradnja, demonstriranje, kao i izbjegavanje iznenadnih
situacija koje mogu izazvati nesigurnost u vlastite snage ili strah (anksioznost).
ZADACI PREDMETA
OBRAZOVNI
S ciljem formiranja pozitivnog odnosa kako prema predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura
tako i openito prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, obrazovni zadaci podrazumijevaju usvajanje
temeljnih teorijskih znanja o:
potrebi noenja odgovarajue odjee i obue i znaaju prostora za vjebu;
higijenskim aktivnostima nakon vjebanja;
korisnosti i tetnosti utjecaja sunevih zraka i pozitivnog djelovanja istoga zraka na
ovjeka;
ispravnosti osnovnih poloaja i kretnih struktura kako bi se sprijeila ozljeivanja;
pravilnom dranju tijela;
povezanosti tjelesnih vjebi sa teinom tijela;
umoru u koli i nainima njegovog otklanjanja;
utjecaju pravilne ishrane na zdravlje;
znaaju praenja tjelesne visine i teine i prevencije pretilosti;
znaaju teorijskog i praktinog znanja o sportskim takmienjima i suenja u razliitim
kineziolokim aktivnostima;
nainima ouvanja zdravlja.
Temeljna motorika znanja imaju cilj da pripreme uenike za usvajanje sloenijih motorikih
radnji:
tranje razliitim tempom do 6 min;

preponsko tranje;
savladavanje prepona;
skakanje: skok udalj jedan i po koranom tehnikom;
osnovni skokovi s mini trampolina prueni, zgreni, raznoni;
bacanje: male medicinke do 2 kg bonom tehnikom;
kolutanja: letei kolut na povienje od mekanih strunjaa;
vienja, upiranja i penjanja: mjeoviti i slobodni visovi na razliitim spravama;
preskakanja: zgrka;
ritmike i plesne strukture: narodni ples po izboru i osnovne vjebe aerobika;
borilake strukture: boks, dudo, hrvanje;
igre: rukomet, koarka, odbojka, nogomet.
ANTROPOLOKI
Treba obratiti panju na razvijanje kardiovaskularnog i respiratornog sistema radi
spreavanja negativnih utjecaja sjedilakog naina ivota;
259
Na osnovu motorikih sposobnosti: snage, brzine, koordinacije, ravnotee, gibljivosti i

preciznosti izvoditi kinezioloke aktivnosti u skladu sa potrebama uenika i
mogunostima kole;
Na osnovu funkcionalnih i morfolokih osobina svaki uenik treba da shvati
funkcionalno-morfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja;
Neophodno je da se odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog
masnog tkiva;
Treba utjecati na koordinaciju, gibljivost, statiku i dinamiku ravnoteu;
Prepoznati nadarenu djecu i upuivati ih u sportske klubove.
ODGOJNI
Osuivanje neprimjerenog ponaanja;

Posjedovanje uljudnih navijakih navika;
Potovanje razlika u tjelesnim razlikama izmeu osoba razliitih spolova;
Razvijanje interesa za bavljenje tjelesnim vjebama radi vlastitog zdravlja;
Raditi na spreavanju sjedilakog naina ivota u vezi s radom na raunaru;
Osposobljavaje za timski rad, socijalizaciju i prihvatanje sportskih pravila;
Posebnu panju posvetiti djeci sa posebnim potrebama i omoguiti im maksimalno
ispoljavanje kretnih i stvaralakih sposobnosti.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

RAZRED: VI
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
OSNOVNA
TEORIJSKA
ZNANJA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
Tjelesno vjebanje i
volumenoznost tijela
Ishrana i zdravlje
Indeks tjelesne mase (ITM)
Umor u koli i naini
njegovog otklanjanja
Organizacija sportskih
takmienja
Prehrana i tjelesni napor
Uenici:
ovladali su osnovnim
znanjima o povezanosti
tjelesnog vjebanja sa
volumenoznou tijela;
posjeduju osnovna znanja o
utjecju pravilne ishrane na
zdravlje;
osposobljeni su za
izraunavanje ITM-a;
umoru u koli i nainima
njegovog otklanjanja;
osposobljeni su da usvajaju
osnovna teorijska i praktina
znanja o organizaciji sportskih
takmienja i suenju u
razliitim kineziolokim
aktivnostima;
teorijskim i praktinim
znanjima o znaaju prehrane
za tjelesne napore;
260
BROJ
SATI
4
II
ATLETIKA
III
GIMNASTIKA
Tranja:
Tranja razliitim tempom
do 6 minuta
Preponsko tranje
Skakanja:
Skok udalj jedan i po
koranom tehnikom
Osnovni skokovi s mini
trampolina prueni,
zgreni, raznoni
Bacanja:
Bacanje male medicinke do
2 kg bonom tehnikom
Kolutanja:
Letei kolut na povienje
od mekanih strunjaa
Vienja, upiranja i
penjanja:
Penjanje po konopu do 5
m
Ljuljanje na karikama
malom amplitudom,
saskok u zaljuljaju
Njih u uporu na niskim
paralelnim rukama,
saskok zanono
Klimom premah zgrno i
raznono na dvovisinskim
rukama
Naskok u upor uei na
gredu, saskok prueno
Preskakanja:
Zgrka
IV
RITMIKA
BORILAKE
VJETINE
usvojili osnovna teorijska i

praktina znanja o: tranju
razliitim tempom do 6 min;
preponskom tranju;
znaju primijeniti usvojena
osnovna teorijska i praktina
znanja o: skoku udalj jedan i
po koranom tehnikom;
osnovnim skokovima s mini
trampolina pruenim,
zgrenim, raznonim;
posjeduju osnovna teorijska i
praktina znanja o bacanju
male medicinke do 2 kg
bonom tehnikom;
12
usvojili su osnovna teorijska i

praktina znanja o leteem
kolutu na povienje od
mekanih strunjaa;
znanjima o: penjanju po
konopu do 5 m,ljuljanju na
karikama malom
amplitudom i saskoku u
zaljuljaju, njihu u uporu na
niskim paralelnim rukama i
saskoku zanono, premahu
zgrno klimom i raznono na
dvovisinskim rukama,
naskoku u upor uei na
gredu, saskoku prueno;
znanjima o izvoenju
preskoka zgrka;
12
Ritmike i plesne strukture:

Narodni ples po izboru iz
zaviajnog podruja
Osnovne vjebe aerobika
za razvoj repetitivne snage
Maiji skok
Daleko-visoki skok
znanjima o: narodnom plesu
po izboru iz zaviajnog
podruja; osnovnim vjebama
aerobika za razvoj repetitivne
snage; maijem skoku;
daleko-visoko skoku;
Borilake strukture:
Pad natrag i ustranu
Osnovni zahvati dranja u
parteru
znanjima o: padu natrag i
ustranu; osnovnim
zahvatima dranja u parteru;
261
VI
IGRE
VII
ANTROPOLOKA
OBILJEJA
MOTORIKE
SPOSOBNOSTI
Igre:
Rukomet:
Skok ut
Blokiranje i oduzimanje
lopte
Zonska odbrana 6:0, sistem
igre s jednim krunim
napadaem
Koarka:
Kretanje u voenju i
zaustavljanje ili
zaustavljanje na dodatu
loptu
Voenje lopte s
promjenom smjera i brzine
kretanja
Saradnja dva igraa u
odbrani i napadu
Odbojka:
Prijem servisa podlaktino
Mini odbojka 3:3
Nogomet:
Voenje lopte s
kretanja
Driblinzi i fintiranja
Udarac glavom iz kretanja
bez skoka
znanjima o: rukometu skok
utu; blokiranju i oduzimanju
lopte; zonskoj obrani 6:0,
sistemu igre s jednim krunim
napadaem, koarci
kretanju u voenju i
zaustavljanju ili zaustavljanju
na dodatu loptu; voenju
lopte s promjenom smjera i
brzine kretanja; saradnji dva
igraa u odbrani i napadu,
odbojci prijemu servisa
podlaktino; mini odbojci 3:3,
nogometu voenju lopte s
kretanja; driblinzima i
fintiranjima; udaracu glavom
iz kretanja bez skoka;
27
Snaga
Brzina
Koordinacija
Ravnotea
Gibljivost
Preciznost
Funkcionalne sposobnosti
Morfoloke osobine
ovladali su s potrebnom
jakou i brzinom izvoditi
jednostavne pokrete i
kretanja;
posjeduju nervno-miinu
kordinaciju i kontrolu
sloenijih pokreta;
postiu optimum motorikih
sposobnosti brzine,
koordinacije, gibljivosti i
ravnotee;
mogu samostalno
primjenjivati aerobne
programe za razvoj
maksimalnog primitka kisika;
usavravaju sisteme
anaerobnog dobivanja
energije za eksplozivne i
brzinske aktivnostima;
osposobljeni su da odravaju
povoljan odnos izmeu
koliine miine mase i
potkonog masnog tkiva,
razumjeti funkcionalnomorfoloke promjene i
probleme tokom puberteta i
sazrijevanja;
262
VIII
ODGOJNI
Tjelesne sposobnosti osoba

razliitih spolova
Tjelesne sposobnosti
osoba s posebnim
potrebama
Emocionalna samoregulacija
Suenje i pravila igre
Kultura ponaanja
potuju razlike u tjelesnim

sposobnostima izmeu osoba
razliitih spolova;
potuju razlike u tjelesnim
sposobnostima izmeu osoba
sa i bez posebnih potreba;
posjeduju dovoljan nivo
strpljivosti u odnosu prema
uitelju i sistem rada;
posjeduju uljudne navijake
navike, prihvataju pozitivne
sportske i ljudske uzore;
dostojanstveno iskazuju
razoarenje i zadovoljstvo
neuspjehom odnosno
uspjehom;
prepoznaju pogreke i
osuuju neprimjerena
ponaanja;
sarauju u igri i nenasilno
rjeavaju konflikte.
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja i nastavnici imaju punu slobodu u
planiranju vremena za rad.
Odgojne ciljeve sata treba realizirati tokom nastavnih jedinica u zavrnim dijelovima sati i navesti
ih u napomeni sata.
Mjerenje antropometrijskih dimenzija i testiranje motorikih sposobnosti provodi se prvih
petnaest dana na poetku svake kolske godine.
Nastavnik vodi rauna da tjelesnim vjebama, brojem ponavljanja vjebi, intenzitetom i
optereenjem ne napravi veu tetu od koristi. Dobar nastavnik prati motorike sposobnosti
uenika i uoava da li uenici mogu da podnose kinezioloka optereenja.
Nastavnik treba da prati razvoj svakog djeteta. Individualni oblik rada treba usmjeravati
prema zdravstvenim i razvojnim potrebama i mogunostima uenika, ime e se doprinijeti
razvoju onih osobina i sposobnosti uenika koje e pospijeiti njihov puni uspjeh i afirmaciju u
tjelesnom razvoju.
Smjernica za doziranje svih razvojnih i korektivnih aktivnosti uenika jeste njihovo
psihofiziko zdravlje i u tom segmentu rada bitno je imati znanje o zdravstevenom stanju uenika
ili zdravstvenim problemima pojedinih uenika. Iskrena saradnja sa roditeljima doprinijet e
kvalitetnom individualnom programiranju i doziranju fizikih i tjelesnih aktivnosti uenika.
Obavezno treba pratiti rad djece sa posebnim potrebama i potekoama u psihofizikom
razvoju i planski raditi na njihovoj socijalizaciji uz uvaavanje njihovih realnih mogunosti.
Nastavnik treba da prepozna nadarenu djecu te da i ih, u dogovoru sa roditeljima, uputi u
odgovarajue sportske klubove.
263
Uenike treba nauiti da znaju i razumiju razliku vienja koji se koristi na krugovima i na
drugim spravama. Treba da se ostvari veza usavravanja kretanja i razvijanja psihomotornih
sposobnosti sa stjecnjem teoretskog znanja kako bi se shvatio znaaj vjebanja i vrijednosti
programskih aktivnosti s ciljem zadovoljenja potreba i motiva.
Treba organizirati osnovno oblikovanje tijela i kretanja kroz: tranje, tehnike brzog i
istrajnog tranja, savladavanje prepreka. Skakanje tehnika skoka uvis i udalj sa zaletom; vienje i
upiranje. Na svim spravama uenici moraju nauiti da povezuju nekoliko elemenata u skladnu
cjelinu. Akrobatika povezivanje koluta naprijed i nazad. Uenice iz stojeeg stava sjed nazad sa
opruenim nogama i opiranjem rukama, dva premeta stranice vezano, kolut nazad uvito preko
ramena, premet naprijed lagano u stav raskorano, premet naprijed opiranjem glavom i rukama
(usklopno). Uenici: premet naprijed zaletom, kolut nazad kroz stav o akama, premet nazad. Igre:
rukomet, nogomet, odbojka, koarka. Usavravanje individualnih taktinih sposobnosti,
jednostavnih grupiranih zadataka i osnovnih sistema i napada i odbrane.
Bazine motorike vjetine sa loptom, gimnastika, aktivnosti na otvorenom, vjebe
oblikovanja na ripstolu, vjebe oblikovanja u paru savijaama, vjebe za koordinaciju nogu, ruku i
cijelog tijela.
Usvajanjem motorikih vjetina kroz poligone. Kroz igre na poligonima kod uenika se razvija
pripadnost grupi, osjeaj za smisao odreenih vjebi i njihovo djelovanje na zdravlje i podizanje
nivoa kompentencija uenika.
NAZIV PREDMETA: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
RAZRED: VII
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
OSNOVNA
TEORIJSKA
ZNANJA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
tetna djelovanja nikotina,

alkohola, dopinga i drugih
sredstava ovisnosti na
zdravlje (*)
Pubertet (*)
Kriva rasta i razvoja
Djelovanje tjelesnog
vjebanja na ovjekov
metabolizam, te funkciju
krvoilnog, disajnog i
kotano-zglobnog sistema
Poseban dnevni raspored
uzimanja hrane i tenosti u
vrijeme poveanih tjelesnih
napora
Korisni i tetni sadraji
tjelovjebe za vrijeme
mjesenog ciklusa (*)
Dnevna organizacija rada,
odmora i zabave i njen
znaaj
Dobrobiti igre i boravka u
prirodi
Uenici:
tetnosti nikotina, alkohola,
dopinga i drugih sredstava
ovisnosti na zdravlje;
morfolokim, funkcionalnim i
psihomotorikim promjenama u
pubertetu;
usvojili su znanje da je razvojni
period burnog tjelesnog rasta i
razvoja povoljan za razvoj i
usavravanje snage i brzine, te
koordinacije i gibljivosti;
djelovanju tjelesnog vjebanja na
ovjekov metabolizam, te
funkciju krvoilnog, disajnog i
kotano-zglobnog sistema;
dnevnom rasporedu uzimanja
hrane i tenosti u vrijeme
poveanih tjelesnih napora;
korisnim i tetnim sadrajima
264
BROJ
SATI
4
tjelovjebe za vrijeme mjesenog

ciklusa;
dnevnoj organizaciji rada,
odmora i zabave i njenom
znaaju za zdravlje;
dobrobiti igre i boravka u prirodi;
II
ATLETIKA
III
GIMNASTIKA
IV
RITMIKA
Tranja:
tafetna tranja s predajom
palice odozdo (*)
Tranje na 20 m letei
Skakanja:
Skok uvis prekoranom
tehnikom kare iz
polukrunog zaleta
Bacanja:
Bacanje loptice do 200 g
tehnikom bacanja koplja
Bacanje male medicinke do
3 kg bonom tehnikom

praktina znanja o: tafetnom
tranju s predajom palice odozdo
te tranju na 20 m;
praktina znanja o: skoku uvis
prekoranom tehnikom kare
iz polukrunog zaleta;
praktina znanja o: bacanju
loptice do 200 g tehnikom
bacanja koplja, te bacanju male
medicinke do 3 kg bonom
tehnikom;
12
Kolutanja:
Letei kolut na povienje od
mekih strunjaa
Vienja, upiranja i penjanja:
Podmetni saskok iz visa
stojeeg prednjeg s preke
Njih na preci
Razliite varijante premeta
ustranu
Salto natrag odrazom iz visa
stojeeg na doelnim
karikama
Premasi odnono na
dvovisinskom razboju,
saskok s premahom
odnonim i okretom za 90
Naskok na gredu visine 80
120 cm s premahom
odnonim i okretom za 90,
usprav kroz uanj

kolutu na povienje od mekih
strunjaa;
praktina znanja o: odmetnom
saskoku iz visa stojeeg prednjeg
s preke, njihu na preci,
razliitim varijantama premeta
ustranu, saltu natrag odrazom iz
visa stojeeg na doelnim
karikama, premasima odnono
na dvovisinskom razboju uz
saskok s premahom odnonim i
okretom za 90, naskoku na
gredu visine 80120 cm s
premahom odnonim i okretom
za 90 i uspravu kroz uanj.
12

Engleski valcer (*)
Disco fox
Sloeniji koraci aerobike
niskog i visokog intenziteta
Okreti
Valovite kretnje rukama i
tijelom
Skokovi sa spravom po
izboru
Maiji skok na niskoj gredi

praktina znanja o: engleskom
valceru, disco fox-u, sloenijim
koracima aerobike niskog i
visokog intenziteta, okretima,
valovitim kretnjama rukama i
tijelom, skokovima sa spravom
po izboru, maijem skoku na
niskoj gredi;
265
BORILAKE
VJETINE
Borilake strukture:
Tehnika ramenog bacanja
kroz klek

praktina znanja o: tehnikama
ramenog bacanja kroz klek.
koreografiji aerobike.
VI
AEROBIK
Koreografija aerobike

praktina znanja o koreografiji
aerobike;
VII
IGRE
MOTORIKE
SPOSOBNOSTI
Igre:
Rukomet:
ut s pozicija krila i krunog
napadaa (*)
Pojedinani i grupni
protunapad
Koarka:
Odbrambeni stav i kretanje
u odbrani
Ubacivanje lopte u ko
jednom rukom odozgo
nakon dodane lopte
koarkaki dvokorak (*)
Kontranapad zavrna
akcija
Odbojka:
Dizanje lopte visoko na
krajeve mree
Napad iz zaleta
prebacivanjem jednom
rukom kuhanje (*)
Mini odbojka 4:4
Nogomet:
Tehnika ubacivanja lopte u
igru rukama
Zaustavljanje lopte
natkoljenicom principom
amortizacije
Oduzimanje lopte
presijecanjem (*)
Snaga
Brzina
Koordinacija
Ravnotea
Gibljivost
Preciznost

praktina znanja o: rukometu
utu s pozicija krila i krunog
napadaa, pojedinanom i
grupnom protunapadu, koarci
odbrambenom stavu i kretanju u
odbrani, ubacivanju lopte u ko
jednom rukom odozgo nakon
dodane lopte koarkaki
dvokorak; kontranapadu
zavrna akcija,
odbojci dizanju lopte visoko na
krajeve mree, napadu iz zaleta
prebacivanjem jednom rukom
kuhanje; mini odbojci 4:4,
nogometu tehnici ubacivanja
lopte u igru rukama;
zaustavljanju lopte
natkoljenicom principom
amortizacije, oduzimanju lopte
presijecanjem;
ovladali su potrebnom snagom i
brzinom izvoenja sloenijih
pokreta i kretanja;
27
Morfoloke osobine
posjeduju neophodnu nervnomiinu koordinaciju i kontrolu

sloenijih pokreta;
posebnu panju poklanjaju
usavravanju snage i brzine, te
sposobnosti snage, brzine,
koordinacije, gibljivosti i
ravnotee;
VIII
ANTROPOLOKE
SPOSOBNOSTI
266
samostalno primjenjuju aerobne

programe za razvoj poboljanja
maksimalnog primitka kisika;
znaju da krvoilni sistem
pozitivno utjee radom na
poboljanje aktivnosti dinog
sistema;
znaju da se vjebama snage
pozitivno utjee na razvoj
miinog i gustou kotanog
tkiva, te poboljava postoru,
odnosno pravilan uspravni
poloaj tijela;
znaju da razliitim vjebama
istezanja pozitivno utjeu na
fleksibilnost zglobnih tijela i
skupina zglobova;
IX
ODGOJNI
Odnos izmeu slobode i

odgovornosti i sposobnost
izraavanja samopotovanja
i potovanje drugih
Odnos prema tjelesnoj
teini i tijelu uope
Emocionalna samoregulacija
(*)
Odnos prema ekolokim
problemima
Kultura ponaanja
znaju da imaju pravilan odnos

prema slobodi i odgovornosti,
samopotovanju i potovanju
drugih bez obzira na njihove
individualne i kolektivne
osobenosti;
postepeno grade racionalan stav
prema autoritetima;
posjeduju zdrave prehrambene
navike i zdrav stil ivota i da se
racionalno odnose prema
modnim izazovima zasnovanim
na upotrebi tjelesnih osobina i
sposobnosti;
znaju da uspjeno kontroliraju
agresivnost u igri;
posjeduju ekoloke navike i
aktivno uestvuju u rjeavanju
ekolokih problema;
uljudno se ponaaju na asu i u
koli; aktivno, interaktivno i
kreativno uestvuju u rjeavaju
problema u koli i meu
vrnjacima;
postepeno shvataju da je
osnovno obrazovanje paso za
ivot.
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja nastavnici imaju punu slobodu u
Ovaj razvojni period karakteristian je po burnom tjelesnom rastu i razvoju koji vodi do
bioloke i spolne zrelosti uenika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama ispruanja i
popunjavanja", pa se esto stjee utisak tjelesne disharmonije. Uee mase meusobno se
mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utjeu na kontinuirani
267
razvoj motorikih sposobnosti, odnosno, dovode do odreene stagnacije ili usporenog razvoja, to
uenici teko prihvataju. Dodatni problem ovog razvojnog perioda predstavlja razvoj psihikih
obiljeja linosti. Drutveni zahtjevi, kao i bioloke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka
emocionalnoj neujednaenosti. Pravilno voena tjelesna aktivnost moe znaajno da kompenzira
ovaj veoma osjetljiv period i prui veliki doprinos za razvijanje i oblikovanje zdrave linosti.
S obzirom na to da su uenici naroito zainteresirani za produbljivanje znanja i irenje
sadraja rada, ovaj period veoma je pogodan za poetak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti
vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program Tjelesnog i zdravstvenog odgoja zahtijeva
savremeniji didaktiko-metodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju
kompoziciju asa Tjelesnog i zdravstvenog odgoja i na usavravanje i osavremenjavanje
tehnologije nastave.
Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*)
Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u odnosu
na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti.
Treba osposobiti uenika za primjenu kineziolokih znanja i iskustava u cilju usavravanja
psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti; obezbijediti optimalni podsticaj rasta, poboljanje
zdravlja, kao i aktivnosti kognitivnih funkcija. Aktivno treba koristiti slobodno vrijeme i snalaenje
u posebnim situacijama. Treba razvijati interes za sportsko-rekreativni sadraj: ples, sportski ples i
folklor; voditi rauna o uzrasnim karakteristikama djece, pratiti i ocjenjivati rjeavanje zadataka s
obzirom na stvarne probleme djece u ovom uzrastu; raditi na prevenciji zdravlja, tj. ukazivati na
tetnost nikotina, alkohola i drugih ovisnosti za zdravlje. Insistirati na korektnim odnosima u
relacijama nastavnik uenik kola porodica. Uenici treba da znaju i razumiju razliku vienja
koji se koristi na krugovima i na drugim spravama. Treba stimulirati usvajanje motirikih znanja,
igre: koarka, rukomet, odbojka i nogomet.
NAZIV PREDMETA: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
RAZRED: VIII
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
OSNOVNA
TEORIJSKA
ZNANJA
PROGRAMSKI SADRAJI
tetna djelovanja nikotina,
alkohola, dopinga i drugih
sredstava ovisnosti na
zdravlje (*)
Pubertet
Razvojna korelacija
kineziolokih i drugih
dimenzija antropolokog
prostora (*)
Poseban dnevni raspored
uzimanja hrane i tenosti u
vrijeme poveanih tjelesnih
napora
Korisni i tetni sadraji
268
OBRAZOVNI ISHODI
Uenici:
usvojili su znanje da su
nikotin, alkohol, droge i druga
sredstava ovisnosti tetni po
zdravlje i da se treba ponaati
u skladu s tim;
razumiju promjene u
pubertetu i prihvataju ih
normalnim;
zakonitosti razvoja
kineziolokih dimenzija
antropolokog prostora u
pojedinim fazama rasta i
razvoja;
BROJ
SATI
4
tjelovjebe za vrijeme
mjesenog ciklusa(*)
Dnevna organizacija rada,
odmora i zabave i njen
znaaj
Dobrobiti igre i boravka u
prirodi
Higijenski standardi pri
izletima i ekskurzijama (*)
Kultura i pravilno
odijevanje u cilju zatite
tijela i zdravlja od
nepovoljnih vanjskih
utjecja u razliitim uvjetima

meuzavisnosti kineziolokih i
drugih dimenzija
antropolokog prostora u
pojedinim fazama rasta i
razvoja;
znaju da su hrana i tenost
neophodan izvor poveanim
tjelesnim naporima i ponaaju
se u skladu s tim;
znaju kako tjelovjebe utjeu
na vrijeme mjesenog ciklusa i
ponaaju se u skladu s tim;
dnevnoj organizacija rada,
odmora i zabave i njenom
znaaju za zdravlje i ponaaju
se u skladu s tim;
dobrobiti igre i boravka u
prirodi i ponaaju se u skladu s
tim;
ovladali su nainom na koji e
se ponaati u skladu sa
higijenskim standardima pri
izletima i ekskurzijama;
ovladali su pravim odijevanjem
u cilju zatite tijela i zdravlja od
nepovoljnih vanjskih utjecaja u
razliitim uvjetima;
II
ATLETIKA
Tranja:
Osnove brzog hodanja (*)
Kinematike razlike u
tehnikama tranja na
kratke i duge staze
Skakanja:
Skok uvis lenom tehnikom
flop
Polusalto na povienje od
mekanih strunjaa uz
pomo odraznog pomagala
Bacanja:
Bacanje loptice tehnikom
OBrien
Kolutanja:
Letei kolut na povienje
od mekih strunjaa
Vienja, upiranja i penjanja:
Ljuljanje na karikama s
okretima za 180 (*)
Okreti za 180 na tlu/gredi
Kozaki skok
Pirueta u desnu i lijevu
stranu (*)
III
GIMNASTIKA
269

praktina znanja o brzom
hodanju i kinematikim
razlikama u tranju na kratke i
duge staze;
praktina znanja o skoku uvis
lenom tehnikom flop, te o
polusaltu na povienje;
praktina znanja o bacanju
loptice tehnikom OBrien;
14

kolutu na povienje od mekih
strunjaa;
praktina znanja o ljuljanju na
karikama s okretima za 180;
10
IV
RITMIKA
VI
BORILAKE
VJETINE
GIMNASTIKA
VII
IGRE
VIII

praktina znanja o: Bekom
valceru, izabranom
latinoamerikom plesu, okretu
za 180, skoku kazaoki,
pirueti u desnu i lijevu stranu;
Borilake strukture:
Tehnika bonog bacanja
hvatom glave i ruke kroz
klek (*)

praktina znanja o tehnici
bonog bacanja hvatom glave i
ruke kroz klek;
Sastavi
Vjeba na tlu (*)
Vjeba na gredi, do 80 cm
visine
Koreografija sa ili bez
sprave po izboru (*)

praktina znanja o vjebi na
tlu, te o vjebi na gredi i
koreografiji sa ili bez izabrane
sprave;
posjedu osnovna teorijska i

praktina znanja o: rukometu
fintama, stvaranju vika
napadaa zabadanjem; koarci
skoku u utu nakon voenja
ili dodane lopte, igri koarke
3:3 ili 5:5; odbojci meu iz
zaleta visoko dodane lopte,
gornjem servisu bez rotacije;
nogometu udarcima lopte
vanjskom stranom stopala,
voleju i/ili poluvoleju, udarcu
glavom iz kretanja sa skokom;
Igre:
Rukomet:
Finte(*)
Stvaranje vika napadaa
zabadanjem
Koarka:
Skok ut nakon voenja ili
dodane lopte
Igra koarka 3:3 ili 5:5 (*)
Odbojka:
Sme iz zaleta visoko
dodane lopte
Gornji servis bez rotacije
(*)
Nogomet:
Udarci lopte vanjskom
stranom stopala
Volej i/ili poluvolej
Udarac glavom iz kretanja
sa skokom

Beki valcer (*)
Latinoameriki
ANTROPOLOKE
SPOSOBNOSTI,
MOTORIKE
SPOSOBNOSTI
Snaga
Brzina
Koordinacija
Gibljivost
Ravnotea
Preciznost
Morfoloke osobine
270
posjeduju optimum
neuromuskularne sposobnosti;
posjeduju optimum
neuroenergetske sposobnosti;
posjeduju optimum
informacijske sposobnosti;
posebnu panju usmjeravaju
na optimalizaciju brzine,
repetitivne i eksplozivne
snage, te koordinacije,
gibljivosti, ravnotee i
preciznosti;
unapreuju aerobne
sposobnosti ciklikim
aktivnostima malog i
umjerenog inteziteta;
26
ovladali su unapreivanjem
anaerobne sposobnosti
kineziolokim aktivnostima
velikog intenziteta putem
intervalne metode rada;
uvaavaju znaaj kineziolokih
aktivnosti i koriste ih za
optimalizaciju masnog tkiva,
voluminoznosti i gibljivosti
zglobnih tijela i skupina
zglobova;
IX
ODGOJNI
Snalaenje u kineziolokim
relacijama: unutranje
vanjsko individualno
kolektivno
Odnos prema
kineziolokim uzorima (*)
Samouvaavanje
problemima (*)
Kultura ponaanja
prihvatili su zdravlje kao

primarni kriterij vlastitog
biopsihosocijalnog integriteta;
uvaavaju potrebu
samokontrole vlastitog
ponaanja u odnosu na sve
agresivnije kinezioloke
izazove;
shvataju znaaj kineziolokih
aktivnosti za razvoj vlastite
linosti;
razvijaju ekoloke navike i
aktivno uestvuju u prevenciji i
rjeavanju ekolokih problema;
aktivno, interaktivno i
kreativno uestvuju u
rjeavanju problema u koli i
meu vrnjacima;
shvataju da je osnovno
obrazovanje paso za ivot.
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju punu slobodu u
Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*)
Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u
odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti.
Pri planiranju rada treba utvrditi meupredmetnu povezanost nastave Tjelesne i zdravstve
kulture sa drugim predmetima i programskim sadrajima, kako bi se poveala efikasnost i
povezanost nastavnog rada sa praksom i ivotom. Pri odabiru i realizaciji tema treba konsultirati i
roditelje uenika.
Unaprijed navedenim tehnikama treba ukazivati na period djetinjstva i mladosti kao osnov
budueg zdravlja organizma ovjeka. Kod uenika treba razviti svijest o tome da svakodnevno
vjebanje i pravilna ishrana smanjuju potkono masno tkivo i poveavaju miinu masu. Svaki
uenik treba da pravilno dri tijelo pri sjedenju, stajanju, hodanju, te da samostalno primjenjuje
271
nauene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje, smirivanje, igre.

Raznovrsnim oblicima kretanja svaki uenik treba da ostvari osnovno ritmiko obrazovanje. Meu
raznovrsnim vjebama u gimnastici preskoci predstavljaju jednu od efikasnih tjelesnih vjebi za
svestrani fiziki razvoj uenika. Neophodne su vjebe jednostavnih akrobatskih izvoenja.
Potrebno je raditi na usvajanju i usavravanju osnova tehnike pojedinih atletskih disciplina.
Posebno treba razvijati osjeaj za prostor i vrijeme. Treba vjebati bazine motorike tjelesne
vjetine: igre, ples, atletika, igre sa loptom, gimnastika, aktivnosti na otvorenom, vjebe
oblikovanja sa stolicom, vjebe oblikovanja na ripstolu, vjebe oblikovanja u paru, vjebe
oblikovanja u paru savijaama, vjebe oblikovanja sa palicom i loptom, kao i vjebe za koordinaciju
nogu, ruku i cijelog tijela, za podsticanje i aktiviranja latentne sposobnosti kao i otkrivanje i
otklanjanje pokretnih slabosti; raditi na usvajanju i usavravanju elemenata ritmike i plesa.
NAZIV PREDMETA: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTRURA
RAZRED: IX
RED.
BR.
I
TEMATSKE
CJELINE
OSNOVNA
TEORIJSKA
ZNANJA
IZ
KINEZIOLOGIJE
PROGRAMSKI SADRAJI
Poznavanje pojmova i
termina iz domena
kineziologije
Poznavanje prostornih,
vremenskih, tehnikih,
taktikih i
administrativnih pojmova
i termina znaajnih za
kinezioloku aktivnost
Poznavanje najosnovnijih
zakonitosti procesa
kineziolokih
transformacija
antropolokih svojstava
Kontrola kineziolokog
statusa morfolokog i
funkcionalnog
Kontrola
psihomotorikog
kineziolokog statusa
adolescencija
Djelovanje kineziolokih
aktivnosti na antropoloki
status
Kultura ishrane
Kultura odijevanja
Izbor izvora informacija i
znanja iz domena
kineziologije
272
OBRAZOVNI ISHODI
Uenici:
korektno opisuju osnovne
edukativne, sportske i
rekreativne kinezioloke
sadraje i aktivnosti;
korektno opisuju osnovne
prostorne, vremenske, tehnike,
taktike i administrativne
sadraje i uvjete znaajne za
izvoenje sportskih i
rekreativnih kineziolokih
aktivnosti;
posjeduju najosnovnija znanja o
modelu planiranja,
programiranja, izvoenja,
kontrole i vrednovanju procesa
kineziolokih transformacija;
testiranju i procjeni morfolokih
i funkcionalnih dimenzija
znaajnih za antropoloki status;
testiranju i procjeni stanja:
gibljivosti, ravnotee,
preciznosti, brzine, koordinacije,
izdrljivosti, eksplozivne snage,
repetitivne snage;
kineziolokim aspektima
adolescencije zavrne faze
BROJ
SATI
4
procesa sazrijevanja linosti;

posjeduju najosnovnija znanja o
pozitivnim utjecajima tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, sporta i
sportske rekreacije na ljudski
organizam;
meuzavisnosti kvaliteta i
kvantiteta hrane i tenosti,
ivotnih namirnica, i uspjeha u
kineziolokim aktivnostima sa
energetskog i, prevashodno,
zdravstvenog aspekta;
pozitivnim i negativnim
utjecajima izbora odjee i obue
na kinezioloko stanje i na
zdravlje openito;
kriterijima koritenja naunih,
strunih i javnih informacija i
saznanja iz domena tjelesne i
zdravstvene kulture, sporta,
kinezioloke rekreacije i
kinezioterapije;
II
ATLETIKA
III
GIMNASTIKA
IV
PLANINARENJE
Hodanja i tranja:
Obnoviti tehnike hodanja
i brzog hodanja
Obnoviti tehnike tranja
na 100 m, 400 m i 800 m
Takmienje u hodanju,
brzom hodanju i tranju
Skakanja:
Obnoviti tehnike skoka
udalj i skoka uvis
Takmienja u skoku udalj
i skoku uvis
Vjebe na tlu:
Pravolinijska i
krivolinijska valjanja,
puzanja i kolutanja u
ogranienom prostoru
Osnove planinarenja i
boravka u planini u
razliitim prostornim i
atmosferskim uvjetima
273
12
znaju znaaj ovih oblika kretanja

i spretno ih izvode;
14

planinarenju i boravku u planini
u razliitim prostornim i
atmosferskim uvjetima;

praktina znanja o hodanju i
brzom hodanju, te tranju na
100 m, 400 m i 800 m, i
korektno ih primjenjuju u
rekreaciji i sportu;
praktina znanja o skoku udalj i
skoku uvis, te korektno ih
primjenjuju u rekreaciji i sportu;
RITMIKA
VI
IGRA
VII
ANTROPOMETR
IJSKA MJERENJA
Ritmike i plesne
strukture:
Narodne igre i plesovi iz
Bosne i Hercegovine
Takmienja u narodnim
igrama i plesovima

praktina znanja o narodnim
igrama i plesovima iz Bosne i
Hercegovine;
Igre:
Takmienja u rukometu,
koarci, odbojci,
nogometu

praktina znanja o rukometu,
koarci, odbojci i nogometu i
korektno ih koriste u rekreaciji i
sportu;
14
Snaga
Brzina
Izdrljivost
Koordinacija
Ravnotea
Gibljivost
Preciznost
Funkcionalne
sposobnosti
Morfoloke osobine
ovladali su potrebnom snagom i

brzinom i izvode sloene pokrete
i kretanja;
normalno podnose kinezioloka
optereenja;
posjeduju neophodnu nervnomiinu koordinaciju i kontrolu
sloenih pokreta i kretanja;
posebnu panju poklanjaju
usavravanju snage i brzine, te
sposobnosti snage, brzine,
izdrljivosti, koordinacije,
gibljivosti, ravnotee i
preciznosti;
samostalno primjenjuju
programe za odravanje
aerobne izdrljivosti;
usavravaju aktivnosti u kojima
je dominantna anaerobna
komponenta;
odravaju poeljan odnos visine i
teine tijela;
odravaju funkcionalnost
lokomotornog sistema na
poeljnom nivou;
posjeduju zdrave prehrambene

navike i zdrav stil ivota i
racionalno se odnose prema
modnim izazovima zasnovanim
na upotrebi tjelesnih osobina i
sposobnosti;
prepoznaju se po zadovoljstvu,
VIII
ODGOJNI
Kultura tijela
Emocionalna
samoregulacija
problemima
Kultura ponaanja
274
oputenosti, otvorenosti i
spremnosti za saradnju,
zajednikom razmiljanju,
diskusiji i usaglaavanju
postupaka;
posjeduju ekoloke navike i
aktivno i kreativno uestvuju u
rjeavanju ekolokih problema;
redovno prisustvuju nastavi i
vannastavnim aktivnostima;
zainteresirani su, motivirani,
spremni na tjelesne i mentalne
napore, znaju, hoe i mogu
uestvovati u njima u
takmienju sa samim sobom, s
drugima;
zajedno s drugima imaju
pravilan odnos prema slobodi i
odgovornosti, samopotovanju i
potovanju drugih bez obzira na
njihove individualne i kolektivne
osobenosti;
imaju korektan stav prema
autoritetima.
*Morfoloke osobine visina, teina, opseg podlaktice, koni nabor nadlaktice,

funkcionalne sposobnosti tranje 6 minuta, motorike sposobnosti taping rukom, skok u dalj s
mjesta, pretklon raznono, poligon natrake, izdraj u visu zgibom, podizanje trupa.
OPE NAPOMENE
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja i nastavnici imaju punu slobodu u
U zavrnim razredima se, pored obaveznog, realizira i program koji kola mora ponuditi:
sportsko-rekreativni sadraji, sport za sportiste i umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor).
Po zavrenom 9. razredu svaki uenik treba da zna da njeguje i titi vlastito zdravlje, razvija
vlastite i ope kompetencije i pravilno ih afirmira. Takoer, da razumije, razvija i promovira
ekoloke vrijednosti.
Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture mora biti sat radosti.
Za vrijeme nastave Tjelesnog i zdravstvenog odgoja moemo kombinacijom razliitih sprava
(vedske ljestve, vedska klupa, vedski sanduk, vijae, police, lopte, obrue) postaviti razne tipove
poligona ije rjeavanje zahtijeva veliku angairanost uenika. Radom na raznim tipovima poligona
kod uenika se utjee na okretnost, eksplozivnu snagu nogu i ruku, psihomotornu preciznost,
osjeaj za prostor, kojim se ujedno razvija i koordinacija pokreta kao i sama ravnotea, te tanost
izvoenja samog pokreta. Kroz igru na poligonima kod uenika se razvija osjeaj zajednike
275
odgovornosti, osjeaj pripadnosti grupi, osjeaj za osmiljeni tok asa, to utjee na razvoj zdravlja
i na podizanje kompentencija uenika. Na kraju treeg ogojno-obrazovnog ciklusa, odnosno po
zavretku devetog razreda uenik bi trebao da zna i ima i naviku da njeguje i titi vlastito zdravlje,
da posjeduje osnovna kinezioloka znanja, te da uvaava i razvija vlastite kinezioloke potrebe.
Potrebno je raditi na usvajanju i usavravanju osnova tehnike pojedinih atletskih
disciplina. Posebno se treba razvijati osjeaj za prostor i vrijeme; intezivnije koristiti metode rada:
metod dopunskog vjebanja, kruno-intervalni metod, targent-trening metod, metod stanica,
treba racionalno koristiti objekte sprave i ostali nastavni pribor. Neophodno je da uenici usvoja
kompleksna motorika znanja, ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao i
estetska motorika znanja i ples, kako bi svoj ivot uinili sadrajnijim ljepim.
276
TEHNIKA KULTURA
UVOD
Predmet Tehnika kultura od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliko interesiranje
uenika. Ovu injenicu treba imati na umu tokom realizacije nastavnih sadraja i shvatiti je kao
veliku prednost i olakicu u radu s uenicima. Nastavnik treba uloiti potreban napor kako bi se na
ovim osnovama dalje razvijao i obogaivao interes uenika. Iskustva steena u nastavi Tehnie
kulture bit e dobra osnova da uenici shvate potrebu, znaaj i efekte ove nastave za svakodnevni
ivot i kao osnovu za dalje kolovanje.
Nastava Tehnike kulture realizira se u kabinetu za Tehniku kulturu ili na odreenom
poligonu koji je za tu svrhu posebno pripremljen;
kola je duna da obezbijedi da kabinet za Tehniku kulturu raspolae odreenim
alatima, priborom, mainama i materijalom;
Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian
rad obezbijediti potrebnu tehniku dokumentaciju sa razraenim postupcima obrade,
zatim alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehnike zatite, tako da rad u
kabinetu ima sve elemente proizvodnog rada;
Pri realizaciji programskih sadraja treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa
drugim predmetima (Matematika, Fizika, Likovna kultura, Biologija);
Nastava se realizira putem praktinih vjebi i predavanja;
Izrada praktinih radova i vjebi ne smije se zadavati kao domai rad uenika;
Ukoliko u odjeljenju ima vie od 20 uenika, vri se podjela u dvije grupe;
U realizaciji nastavnih sadraja uenici koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale
izvore znanja;
Pored svakodnevnog vredovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta
godinje treba sistematizirati preeno gradivo i izvriti vrednovanje putem zadataka
objektivnog tipa;
Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave,
slobodnih aktivnosti, dodatne nastave, osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (izlobe,
smotre, takmienja).
CILJ PREDMETA
Cilj nastave Tehnike kulture u osnovnoj koli jeste da se uenici upoznaju sa tehnikotehnolokim razvojnim okruenjem, kroz stjecanje osnovne tehnike pismenosti,
razvojem tehnikog miljenja, tehnike kulture, raznih vjetina i kulture rada;
Stjecanje radnih navika i kulta rada;
Razvijanje stvaralatva, inicijativnosti i sposobnosti za samostalno rjeavanje
konstruktorskih projekata i za inovacijski istraivaki produktivan, a ne samo
reproduktivan rad;
Stvaranje i izgradnja pozitivnih karakternih osobina, kao to su: timski rad, saradnja,
uzajamnost, etiki odnos prema tekovinama tehnike i njenom razvoju, odgovornost za
tehnika sredstva i predmet rada (upotreba, usmjeravanje, tednja), samostalnost i
inicijativnost, pozitivan odnos prema ivotnoj okolini;
277
Da se uenici osposobe za rjeavanje problema i zadataka u novim i nepoznatim

situacijama, da izraze i obrazloe svoje miljenje i diskusiju sa drugima, razviju
motiviranost za uenje i zainteresiranost za predmetne sadraje;
Izgraivanje svijesti uenika da ubrzani razvoj tehnike i tehnikih sredstava treba da slui
ovjeku za njegove humane i egzistencijalne potrebe, za zatitu ivotne okoline, a protiv
svake zloupotrebe tehnike;
Obrazovanje uenika u onim oblastima tehnike koje su ope za sve populacije
stanovnitva bez obzira na profesionalno opredjeljenje, ali i u onim oblastima koje su
specifine za pojedine sredine (selo grad, vrsta proizvodnje, stanje i potrebe ekolokih
sistema i sl.), skladno povezivanje tehnike i sredine;
Pripremanje uenika za pravilan izbor budueg zanimanja, odnosno za dalje
obrazovanje.
ZADACI PREDMETA
Stvaranje raznovrsnih mogunosti da kroz razliite sadraje i oblike rada nastave
Tehnike kulture, svrha, ciljevi i zadaci obrazovanja, kao i ciljevi nastave Tehnike kulture
budu u punoj mjeri realizirani, kao i da uenici steknu osnovni tehniki odgoj i
obrazovanje;
Podizanje svijesti uenika o tehnikim i informacionim tehnologijama: pripreme,
organizacija, dotignua, mogunosti koju pruaju;
Uvoenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od
upotrebne vrijednosti (kola, domainstvo ...);
Upoznavanje djece sa kreativnim raunarskim programima za ilustraciju i crtanje;
Podizanje nivoa korelacije izmeu nastavnih predmeta: Tehnika kultura, Informatika,
Matematika, Priroda, Drutvo, Kultura ivljenja;
Upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnolokih karakteristika;
Ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala, kao i upotrebom alata;
Razvijanje kreativnosti, mate, osjeaja za koristan rad i tehnikog stvaralatva izradom
predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti;
Osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraaju;
Podizanje nivoa svijesti uenika o znaaju ouvanja ivotne okoline i utjecaju tehnike na
ivotnu okolinu, kao i o znaaju njene primjene na zatitu ivotne okoline;
Poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu;
Ukazivanje na znaaj individualnog rada, sa postepenim uvoenjem rada u paru, kao
kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu.
278
NAZIV PREDMETA: TEHNIKA KULTURA

RAZRED: VI
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
UVOD U NASTAVNI Sadraj nastave,

PREDMET
organizacija rada u
kabinetu, mjere HTZ
II
TEHNIKO
CRTANJE
III
GRAEVINSKA
TEHNIKA,
TEHNIKA OBRADE
MATERIJALA,
MAKETE, MODELI
IV
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
Uenici e usvajati osnovna

znanja o organizaciji rada u
kabinetu za Tehniku
kulturu, organizaciji radnog
mjesta i higijenskotehnikoj zatiti;
Tehnika, ta je tehnika,
podjela, zanimanje, razvoj
tehnike
Tehniko crtanje (vrste
linija, pribor za TC,
upotreba pribora, tehniko
pismo
Kotiranje, mjerilo ili
razmjer
primjenjivat e usvojena
znanja o tehnici, njenom
razvoju, podjeli, o tehnikom
crtanju, kotiranju i mjerilu ili
razmjeru, na osnovu ega se
stjee ukupan uvid u stepen
usvojenosti nastavnog
gradiva;
Materijali: drvo, PVC, ica,

vrste, osobine i primjena
Alati i pribor za obradu
ovih materijala
Redoslijed radnih operacija
koji se primjenjuju kod
izrade predmeta od tih
materijala
Izrada jednostavnih
modela, maketa
usvajat e osnovna znanja o

materijalima: drvetu, PVC-u,
ici, alatima i mainama za
njihovu obradu;
analizirat e gotove tehnike
crtee jednostavne makete ili
modele;
23
URBANIZAM,
Osnovni pojmovi o
RURIZAM,
urbanizmu, rurizmu,
ARHITEKTURA I
arhitekturi i graevinarstvu
GRAEVINARSTVO Historijat arhitekture i
graevinarstva
Urbanistiki i regulacioni
planovi
279
usvajat e osnovne pojmove

o urbanizmu, rurizmu,
arhitekturi i graevinarstvu;
historijatu arhitekture i
graevinarstva;
upoznat e se sa
urbanistikim i regulacionim
planovima, sadrajem
objekata u naselju gradu,
opim zahtjevima u gradnji
naselja;
VI
Graevinski materijali,
konstrukcioni materijali,
vezivna sredstva,
instalacioni materijali,
izolacioni materijali i novi
graevinski materijali
ALATI I MAINE U Mjerni alati, alati za

GRAEVINARSTVU
zidarske radove, alati za
zemljane radove, alati za
tesarske radove i
graevinske maine
GRAEVINSKI
MATERIJALI
VII
VIII
Projektovanje graevinskih
objekata i naselja
Visokogradnja,
niskogradnja, hidrogradnja
Graevinsko tehniko
crtanje, razvoj savremenog
naselja
FAZE IZGRADNJE
Pripremni radovi, temeljni
GRAEVINSKIH
radovi, zidarski radovi,
OBJEKATA I MJERE
krovni i ostali radovi, ope
ZATITE NA RADU
mjere zatite na radu, line
mjere zatite na radu
GRAEVINSKA
TEHNIKA
PROJEKTIRANJE
GRAEVINSKIH
OBJEKATA I
NASELJA
280
upoznat e se sa
konstrukcionim materijalima
(kamen, drvo, elik, beton...);
upoznat e se sa vezivnim
materijalima (kre, gips,
cement...), instalacionim
materijalima (materijali za
elektrine instalacije,
materijali za vodovodne
instalacije, materijali za
centralno grijanje...),
izolacionim materijalima
(staklena vuna, stiropor,
staklo...), novim
graevinskim materijalima
(gotovi malteri, armiranobetonske konstrukcije, purpjena...);
usvajat e znanja i
razumijevati rada mjernih
alata, alata za zidarske
radove, alata zazemljane
radove, alata za tesarske
radove;
usvajat e znanja o
graevinskim mainama;
razliitim oblastima
graevinske tehnike;
upoznat e se sa
graevinskim tehnikim
crtanjem i njegovim
pravilima;
upoznat e se sa pripremnim
radovima, temeljnim
radovima, zidarskim
radovima, krovnim i ostalim
radovima, kao i sa opim
mjerama zatite na radu i
linim mjerama zatite na
radu;
IX
SAOBRAAJNOTEHNIKA
KULTURA
Javni putevi, objekti na

putu, saobraajni znakovi,
putniki saobraaj i
saobraajne patrole
usvajat e znanja o javnim

putevima, objektima na putu
i saobraajnim znakovima,
putnikom saobraaju,
saobraajnim patrolama;
TEHNIKA U ZATITI Vrste otpada, upravljanje

OVJEKOVE
otpadom, reciklaa
OKOLINE
otpada, ureaji za
spreavanje zagaivanja
okoline, ureaji i sredstva
za gaenje poara

upravljanju otpadom,
reciklai graevinskog
otpada, ureajima za
spreavanje zagaivanja
okoline, ureajima i
sredstvima za gaenje
poara;
XI
IZBORNI DIO
Modelarstvo, maketarstvo,
(KONKRETAN
stari zanati, agrotehnika,
PROGRAM
fotografija, graditeljstvo
IZBORNOG DIJELA
UTVRUJE
NADLENI ORGAN
KOLE NA OSNOVU
POTREBA LOKALNE
ZAJEDNICE,
INTERESA UENIKA
I MOGUNOSTI
KOLE)
proirivat e znanja i stjecati

nova znanja iz oblasti:
modelarstvo, maketarstvo,
stari zanati, agrotehnika,
izrada uila i pomagala,
fotografija, graditeljstvo,
graditeljska batina u BiH.
OPE NAPOMENE
Da bi se mogli ostvariti predvieni ciljevi i zadaci, odjeljenje se dijeli u dvije grupe. Svakoj
grupi pripada planirani fond sati. Prema mogunostima i potrebama nastava se moe organizirati i
izvoditi u blok satima. Kabinet za Tehniku kulturu mora raspolagati potrebnim kompletima alata i
sredstvima neophodnim za uspjenu realizaciju nastavnih sadraja i ostvarivanje ciljeva i zadataka
ovog nastavno-odgojnog podruja.
Za prvi praktian rad uenike treba posebno pripremiti. Za svaki praktian rad uenici
moraju imati tehniku dokumentaciju, odreeni alat i materijal, te dobro isplanirati radne
operacije. Ako se predvieni praktini radovi iz opravdanih razloga ne mogu izvesti, u nastavu
treba ukljuiti njima odgovarajuu zamjenu.
Broj navedenih sati za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona naznaka vremena
za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnik ima potpunu slobodu planiranja i
uspostavljanja ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena za
daljnji rad. Takoer, nastavnik ima potpunu slobodu pri izboru navedenih metoda, oblika rada,
nastavnih sredstava u skladu sa obradom i sa savremenim funkcijama u metodici nastave rada, to
je odreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
Nastavnik Tehnike kulture treba da ima iroko obrazovanje i da bude organizator rada,
istraiva, voditelj, strateg i programer. Takoer, treba podravati razne oblike komuniciranja,
281
prihvatanja i prezentiranja raznih oblika, vrsta i tipova informacija. Uenike treba podsticati da
koriste postojee metode u rjeavanju obrazovnih zadataka.
Za provjeravanje znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu
odgovarajuih nizova zadataka objektivnog tipa.
Programski zadaci ovog predmeta ostvaruju se putem:
redovne nastave prema predvienom programu;
slobodnih tehnikih aktivnosti;
proizvodnog i drugog korisnog rada;
kurseva i
osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja).
rad. S tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovama tehnike i osposobiti ih za primjenu steenih
znanja; poticati ih da koriste raunar, jer e rado potraiti potrebne sadraje na internetu; poticati
ih da iznesu zanimljive podatke u obliku referata ili kratkih Power Point prezentacija, jer uenici
rado eksperimentiraju; upoznati ih sa zahtjevima promjenjivoga svijeta, to zahtijeva sposobnost
samostalnog uenja i samostalnog rjeavanja problema, trajno razvijene intelektualne osjeaje, te
sposobnost za ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa; razvijati svijest uenika o
vrijednostima znanja i uenja kao individualnog i drutvenog dobra; uenike upoznati o
RAZRED: VII
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
UVOD U
NASTAVNI
PREDMET
Organizacija radnog mjesta,

rad u radionici, higijenskotehnika zatita
Uenici e shvatati znaaj

tehnike kulture;
II
TEHNIKO
CRTANJE U
MAINSTVU
Osnove tehnikog crtanja u

mainstvu: formati crtea,
mjerenje, kotiranje, tehniko
pismo, zaglavlje sa
sastavnicom, ortogonalni i
aksonometrijski crte, itanje
mainskih crtea, izrada
jednostavnih mainskih
tehnikih crtea
izraivat e, itati i koristiti

mainske tehnike crtee;
III
MAINSKA
TEHNIKA,
MATERIJALI U
MAINSTVU
Vrste mainskih materijala,

mehanike i tehnoloke
osobine mainskih materijala,
primjena
vrit e pravilan izbor i koristiti

mainske materijale;
21
282
IV
OSNOVNI
ELEMENTI
MAINA
Vrste mainskih elemenata,

primjena tih elemenata u
mainstvu
Grafiko predstavljanje
najprostijih mainskih
elemenata
vrit e izbor materijala za

izradu pojedinih mainskih
elemenata;
snimat e najprostije
mainske elemente;
ALATI I
MAINE ZA
OBRADU
METALA
Princip rada alatnih maina,

pogoni, naini stezanja radnog
komada, mjere zatite na
radu, odravanje maina,
pruanje prve pomoi u
sluaju povreda na radu,
vanost pravilnog rukovanja i
odravanja maina
koristit e najprostije maine

uz prisustvo i kontrolu
nastavnika;
osposobljavat e se za
pravilnu upotrebu i rukovanje
pojedinim mjernim i
kontrolnim alatima;
VI
POSTUPCI
OBRADE
METALA
Savladavanje postupaka
obrade putem praktinih
vjebi u kolskoj radionici ili
kabinetu (izrada jednostavnih
radnih komada): ocrtavanje i
obiljeavanje radnih komada,
ravnanje i rezanje, turpijanje,
savijanje, buenje i bruenje,
zakivanje, lemljenje, zatita
metala od korozije (pri tome
koristiti gotov tehniki crte
ili ga izraditi procjena
nastavnika)
shvatat e znaaj pravilnog

izbora postupka obrade
metala;
ekonomino e koristiti
materijal i energiju;
razvijat e sposobnost izrade
prostijih radnih komada
koristei tehnologiju:
obiljeavanja i ocrtavanja,
rezanja, ravnanja, turpijanja,
savijanja, buenja, bruenje i
sl.;
koritenje mjernih i kontrolnih
instrumenata;
meusobnu komunikaciju i
saradnju sa nastavnikom;
VII
MOTORISTIKA
Vrste motora, princip rada,

goriva i maziva, odravanje
motora
stei e praktine vjetine za

obavljanje jednostavnih
poslova u kuanstvu;
koristit e steena znanja,
vjetine i navike za
profesionalnu orijentaciju
(izbor zanimanja);
razumijet e znaaj pravilnog
odravanja i upotrebe
motora SUS i motornih vozila;
VIII
ROBOTIKA
Razvoj robota, radni prostor

robota, nain prenosa
kretanja kod robota, pogon
robota
shvatit e znaaj razvoja

tehnike i tehnologije u ivotu
ovjeka;
Proirivanje znanja i stjecanje

novih znanja iz jedne od
sljedeih oblasti:
a) konstruiranje, proizvodnja i
proirivat e svoja znanja o

koritenju tehnike s ciljem
zamjene ljudskog rada radom
maina;
IX
IZBORNI DIO
(KONKRETAN
PROGRAM
IZBORNOG
DIJELA
283
UTVRUJU
NADLENI
ORGANI KOLE
NA OSNOVU
POTREBA
LOKALNE
ZAJEDNICE,
INTERESA
UENIKA I
MOGUNOSTI
KOLE)
montaa:
elemenata maina,
razliitih vrsta mainskih
konstrukcija,
mehanizama i ureaja
b) robotika:
mehanika osnova robota,
povezivanje robota s
raunarom,
programiranje robota,
gradnja sklopova u robotici
c) saobraaj:
vrste saobraaja
razvoj saobraaja
motori SUS i motorna vozila
proirivat e ve steena
znanja iz pojedinih oblasti
koje su odabrali za izbornu
nastavu;
samostalno e prouavati
odabrane oblasti, prikupljati
informacije i podatke,
stjecati vjetine, posmatrati i
zakljuivati.
OPE NAPOMENE
uenja.
Za provjeravanje znanja uenika u svakom polugoditu treba planirati izradu odgovarajuih
nizova zadataka objektivnog tipa.
Nastavnik Tehnikog odgoja treba da ima iroko obrazovanje i da bude organizator rada,
istraiva, voditelj, strateg i programer. Takoer, treba podravati razne oblike komuniciranja,
prihvatanja i prezentiranja raznih oblika, vrsta i tipova informacija. Uenike treba podsticati da
koriste postojee metode u rjeavanju obrazovnih zadataka.
Programski zadaci ovog predmeta ostvaruju se putem:
kurseva i
rad. S tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovama tehnike i osposobiti ih za primjenu steenih
284
RAZRED: VIII
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
UVOD U NASTAVNI
PREDMET
Sadraj nastave,
organizacija rada u
kabinetu, mjere HTZ
Uenici e se upoznavati sa
predmetnim podrujima;
usvajat e osnovna znanja
o organizaciji rada u
kabinetu za Tehniku
kulturu, organizaciji
radnog mjesta i
higijensko-tehnikoj
zatiti;
II
ELEKTROTEHNIKA,
IZVORI ELEKTRINE
ENERGIJE
Elektrane: podjela,
princip rada, razlike,
opis, prenos i distribucija
elektrine energije
izraivat e crte
uprotenog presjeka hidro i
termoelektrane, opisivati
princip rada, razlike,
prednosti i nedostatke;
shvatit e prednosti
elektrine energije nad
energijom vrstih i tenih
goriva;
32
III
SIMBOLI I SHEME U
ELEKTROTEHNICI
Skiciranje simbola i
izrada shema znaaj
simbola i shema
znat e crtati i itati simbole

i sheme;
IV
ELEKTROINSTALACIO
NI
MATERIJALI
Vrste i primjena
elektroinstalacionih
materijala
pravilno e vriti izbor i

upotrebu
elektroinstalacionih
materijala;
ALATI I PRIBORI U
ELEKTROTEHNICI
Osnove o alatima i
priborima u
elektrotehnici, rukovanje
i odravanje
znat e vriti pravilan izbor

alata i pribora;
285
VI
KUANSKI
ELEKTRINI
APARATI
Elektrini ureaji i
aparati u domainstvu sa
posebnim osvrtom na
vanost pravilnog
rukovanja i odravanja
otklanjanje sitnih kvarova u
domainstvu;
VII
VJEBE I PRAKTINI
RADOVI
Koritenje simbola i
shema u elektrotehnici,
izrada jednostavnijih
shema, upotreba
razliitih alata, pribora i
aparata izrada
jednostavnijih elektrinih
ureaja i ureaja za
ispitivanje elektrinih
instalacija, ope i line
mjere zatite na radu
izraivat e jednostavnije
sheme u elektrotehnici;
osposobljavat e se za izbor
potrebnih alata i pribora i
izradu prostijih elektroureaja;
ispitivat e ispravnost
pojedinih elektrinih
instalacija;
VIII
ELEKTROMOTORI
Elektromotori: pogon,
princip rada, odravanje
razumjet e znaaj pravilnog

izbora, montae i
odravanja elektromotora;
IX
ELEKTRONIKA,
ELEKTRONIKI
UREAJI
Uvoenje uenika u
elektroniku: prenos
govora, muzike i
pokretnih slika na daljinu
shvatit e korelaciju
nastavnih sadraja fizika
tehnika kultura, te prenos
govora i muzike
transformacijom zvunih
signala u elektrine i
obrnuto;
SIMBOLI I SHEME U
ELEKTRONICI
Skiciranje i itanje
simbola i shema u
elektronici
itat e i crtati simbole i

sheme;
XI
OSNOVNI
ELEKTRONIKI
ELEMENTI
Otpornici, kondenzatori,
poluprovodnici
Uenici e prepoznavati i
vriti pravilan izbor
elektronikih elemenata;
XII
ALATI I PRIBORI U
ELEKTRONICI
Osnovni alati,
instrumenti i pribori u
elektronici, rukovanje,
odravanje
pravilno e vriti izbor i

upotrebljavati alate,
instrumente i pribore;
XIII
VJEBE I PRAKTINI
RADOVI
Koritenje simbola i
shema u elektronici,
izrada jednostavnijih
shema, upotreba
razliitih pribora i alata,
montiranje
jednostavnijih radioprijemnika, radio i TVantena uz pomo
nastavnika
koristit e potrebne alate,

instrumente i pribore,
demontirati i montirati
prostije ureaje i aparate u
elektrotehnici;
286
32
XIV
TELEKOMUNIKACIJE,
RAZVOJ
KOMUNIKACIJA
Osnovna znanja iz oblasti

komunikacija: razvoj,
telefonija, telegrafija
shvatit e znaaj
telekomunikacija u ivotu
ovjeka;
XV
NV TELEFONIJA
Sastavni dijelovi
telefonskih centrala,
organizacija telefonske
mree
razumjet e znaaj pravilnog

odravanja telefonskih
aparata i mree;
XVI
TELEGRAFIJA
Osnovna znanja iz oblasti

telegrafije, telegrafskih
sistema i mree
shvatit e znaaj razvoja i

odravanja telegrafije u
komunikacijama;
XVII
SAOBRAAJNA
KULTURA
Pavilno koritenje
sredstava javnog
saobraaja; faktori koji
utiu na bezbjednost u
saobraaju ovjek
(dijete); saobraajne
nesree i njihovi
uzronici
shvatit e znaaj
pridravanja propisa u
saobraaju;
XVIII
ENERGIJA
I OKOLINA
Racionalno koritenje
energije i materijala,
pravilan izbor goriva za
domainstvo, pravilan
odnos prema prirodi i
ovjekovoj okolini
osposobljavat e se za:
racionalno koritenje
energije, za odabir
najpovoljnijeg goriva za
domainstvo, za pravilno
zbrinjavanje otpada;
IXX
IZBORNI DIO
(KONKRETAN
PROGRAM IZBORNOG
DIJELA UTVRUJE
NADLENI ORGAN
KOLE NA OSNOVU
POTREBA LOKALNE
ZAJEDNICE, INTERESA
UENIKA I
MOGUNOSTI KOLE)
Proirivanje znanja i
stjecanje novih znanja iz
jedne od sljedeih
oblasti:
elektrane
elektronika
saobraaj
znanja iz pojednih oblasti
nastavu;
odabrane oblasti,
prikupljati informacije i
podatke, stjecati vjetine,
posmatrati i zakljuivati.
OPE NAPOMENE
uenja.
287

Kod izvoenja vjebi iz elekrotehnike nastavnik treba voditi rauna o visini napona.
Vjebe se ne smiju raditi sa naponom veim od 24 V.
Nastavnik Tehnike kulture treba da ima iroko obrazovanje i da bude organizator rada, istraiva,
voditelj, strateg i programer. Takoer, treba podravati razne oblike komuniciranja, prihvatanja i
prezentiranja raznih oblika, vrsta i tipova informacija. Uenike treba podsticati da koriste
postojee metode u rjeavanju obrazovnih zadataka.
Programski zadaci ovog predmeta se ostvaruju putem:
kurseva i
Da bi se postigli ciljevi nastave, pri obradi nastavnih sadraja treba to vie ukljuivati uenike
u aktivno sudjelovanje u stjecanju znanja, kroz individualan rad, rad u parovima te grupni rad. S
tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovama tehnike i osposobiti ih za primjenu steenih
RAZRED: IX
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
UVOD U
NASTAVNI
PREDMET
Sadraj nastave,
organizacija rada u
kabinetu, mjere HTZ
Uenici e se upoznavati sa
predmetnim podrujima;
organizaciji rada u kabinetu
za Tehniku kulturu,
organizaciji radnog mjesta i
higijensko-tehnikoj zatiti;
II
MEHATRONIKA,
STROJARSTVO
Prenos signala i snage

pomou hidraulinih i
pneumatskih sistema
Osnovni elementi
hidraulinog sistema;
primjena hidraulinih
prepoznavat e osnovne
elemente hidraulinog i
pneumatskog sistema;
koristit e instrumente za
mjerenje hidraulinopneumatskih veliina;
288
sistema
Osnovni elementi
pneumatskih sistema;
primjena pneumatskih
sistema
Veze izmeu
karakteristinih veliina
hidraulino-pneumatskih
sistema
III
MEHATRONIKA Veza izmeu glavnih

ELEKTROTEHNIKA
elemenata
elektromotornog pogona
(elektromotor, radni
mehanizam, spojni elementi
elektromotora sa radnim
mehanizmom, elementi za
prikljuivanje na izvor
struje)
Karakteristine osobine
radnih mehanizama (izbor
motora, snaga, prikljuni
napon...)
Primjena pravila i propisa
pri provjeri mehatronikih
sistema
Izrada osnovne tehnike
dokumentacije pri mjerenju
prepoznavat e elemente
elektromotornog pogona i
shvatiti njihove funkcije;
koristit e mjerne instrumente
u elektrotehnici i objanjavati
greke do kojih dolazi pri
mjerenju i oitavanju;
provodit e mjere zatite na
radu;
IV
MEHATRONIKA
ELEKTRONIKA
Mjerenje veliina u
elektronici
Signalni ureaji, analiza
signala u mehatronikom
sistemu
Analiza mjernih vrijednosti
u upravljakom sistemu
Prikupljanje, elektronska
obrada podataka i
memoriranje podataka
razvijat e svijest o znaaju

elektronike u ivotu ovjeka
(TV, telefon, signalni ureaji);
mjerit e veliine u
elektronici, montirati,
demontirati i otklanjati
kvarove na elektrinom
zvoncetu;
koristit e pojedine signalne
ureaje i analizirati signale u
mehatronikom sistemu;
AUTOMATIKA I
SISTEM
UPRAVLJANJA
Osnovni pojmovi
automatskog upravljanja
Automatizacija procesa
rada
Podjela automatiziranih
sredstava za rad (sredstva
za rad sa mehanikim
upravljanjem, sredstva za
rad sa elektronskim,
odnosno numerikim
upravljanjem, sredstva za
rad sa kombiniranim
upravljanjem)
Prednosti automatskih
strojeva za obradu metala
prepoznavat e osnovne
mehanizme stroja: pogonski,
prenosni i izvrni;
uoavat e prednosti stroja sa
automatskim upravljanjem
nad klasinim mainama, kao
i utjecaj mehanizacije na
produktivnost proizvodnje;
289
nad klasinim strojevima

CNC strojevi nain
upravljanja
VI
OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE
Energija uspostavljanje
korelacije sa sadrajima iz
Fizike
Podjela izvora energije
(obnovljivi izvori,
neobnovljivi izvori)
Obnovljivi izvori energije
(vodeni tokovi, plima i
oseka, vjetrovi, energija
Sunca)
Problemi energije u svijetu
uoavat e i razumjeti: znaaj

energije u savremenom
svijetu, prednosti obnovljivih
izvora energije nad
neobnovljivim, proces
transformacije energije;
VII
IZBORNI DIO
(KONKRETAN
PROGRAM
IZBORNOG DIJELA
UTVRUJE
NADLENI ORGAN
KOLE NA
OSNOVU
POTREBA
LOKALNE
ZAJEDNICE,
INTERESA
UENIKA I
MOGUNOSTI
KOLE)
Proirivanje znanja i
stjecanje novih znanja iz
jedne od sljedeih oblasti:
robotika
CNC maine
saobraaj
zatita ivotne okoline
znanja iz pojedinih oblasti
nastavu;
odabrane oblasti, prikupljati
informacije i podatke, stjecati
vjetine, posmatrati i
zakljuivati.
OPE NAPOMENE
Redoslijed pojedinih tema mogue je promijeniti ukoliko nastavnik procijeni da je to
prikladnije za bolje usvajanje predvienih sadraja.
rad. S tim ciljem treba: upoznati uenike sa osnovama tehnike kulture i osposobiti ih za primjenu
steenih znanja; dozvoliti im da samostalno izvode jednostavne vjebe u cilju postizanja
odreenih vjetina; razvijati im svijest o tehnikoj kulturi, kao i elju za samostalnim istraivanjem,
uenjem i proirivanjem znanja; poticati uenike da koriste raunar, jer e rado potraiti potrebne
sadraje na internetu; poticati ih da iznesu zanimljive podatke u obliku referata ili kratkih Power
Point prezentacija, jer uenici rado eksperimentiraju.
Broj navedenih asova za pojedina podruja dat je samo kao orijentaciona naznaka
vremena za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnik ima potpunu slobodu
planiranja i uspostavljanja ravnotee izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i
vremena za daljnji rad. Takoer, nastavnik ima potpunu slobodu pri izboru navedenih metoda,
oblika rada, nastavnih sredstava u skladu sa obradom i sa savremenim funkcijama u metodici
nastave rada, to je odreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
290

Uenike treba pouiti i osposobiti za ivot prema:
najsavremenijim saznanjima iz podruja tehnike kulture;
zahtjevima promjenjivog svijeta, to zahtijeva sposobnost samostalnog uenja i
samostalnog rjeavanja problema, trajno razvijene intelektualne osjeaje, te sposobnost
za ostvarivanje humanih meuljudskih odnosa;
vrijednosti znanja i uenja kao individualnog i drutvenog dobra;
individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima;
sadrajima i nainima zdravog ivljenja;
Odlike linosti kojima treba teiti kroz odgojno-obrazovni rad u okviru predmeta Tehnike
kulture jesu: samostalnost, inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes, komunikativnost,
potenje, pravednost, samopouzdanje, potivanje drugog i briga o drugome, tolerancija i
razumijevanje, samostalno i kritiko miljenje, miroljubivost, odgovornost, osjeaj za
jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, saradniki duh te samosvjesnost.
291
KULTURA IVLJENJA
UVOD
Programski sadraji nastave Kulture ivljenja u estom razredu devetogodinje osnovne
kole sistematizirani su u dvanaest cjelina.Nastavni sadraji ovog predmeta pruaju mogunost da
uenici obogate svoja iskustva, steknu nove predstave, te ispravljaju i upotpunjavaju
postojee,steene ranije. Uvoenjem uenika u svijet razliitih drutvenih zbivanja, nastava ovog
predmeta prua velike mogunosti vezane za proirivanje iskustava o drutvenom ivotu i
radu.Razvijanjem sposobnosti posmatranja,uoavanja i doivljavanja pojava i predmeta iz
neposretne stvarnosti,osposobljavamo uenike za doivljavanje i procjenjivanje te stvarnosti.
U nastavi Kulture ivljenja posebno je znaajna osposobljenost uenika da nauena pravila i
postupke o osnovnim potrebama kulturnog ivljenja, putem praktinog rada, mogu izvoditi
meusobnom saradnjom, samostalno, grupnim radom.Poseban segment ovog NPP-a ogleda se u
ishodima uenja, koji e biti zadovoljavajui, ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne
promjene u nainu ponaanja djeteta,pravilnom odnosu prema svim ivotnim dobrima koja su
neophodna za kulturno ivljenje.
CILJ NASTAVE
Pod pojmom cilja nastave kulture ivljenja podrazumijevamo:
znanje o vanosti provoenja osnovnih higijenskih, zdravstvenih, estetskih i kulturnih
potreba;
znanja o osnovama kulture stanovanja, odijevanja i prehrane;
razvijanje uspjene komunikacije;
potivanje kulture dijaloga i meusobnog uvaavanja;
razvijanje odnosa tolerantnog ponaanja i rjeavanje sukoba nenasilnim putem;
razvijanje svijesti o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u
svakodnevnom ivotu.
ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave predmeta Kulture ivljenja podrazumijevaju:
razvijanje potrebe za radom i uenjem;
upuivanje djeteta na vrijednosti porodinog i drugih oblika drutvenog ivota;
razvijanje kreativnosti koja e im u ivotu koristiti da stvaraju bolje uvjete ivljenja;
stjecanje osnovnih higijenskih navika pri odravanju line higijene, higijene stambenog
prostora, odjee i obue;
upuivanje djece na izbor odreenih zanimanja i zanata;
upuivanje djece na izmjenu loih prehrambenih navika;
pravilan odnos prema privatnim i drutvenim dobrima, razvijanje ekolokog ponaanja;
ouvanje kulturne batinenaih naroda i narodnosti, uenjem raznih obiaja, posjetom
muzejima, starinama,uvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nonji u
okviru svoje porodice;

upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i tetnim djelovanjem alkohola,
cigareta i opojnih sredstava;
292
razvijanje osjeaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoenjem i ponaanjem u okviru

svoje porodice, kole i drutva uope;
upoznavanje sa pravilima kulture ponaanja, kulture dijaloga;
usvajanje znanja o kulturnom nainu stanovanja, odijevanja i pravilnoj prehrani;
razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim i drugaijim u sredini ivljenja i uope u
ivotu;
razvijanje estetskih vrijednosti ivota;
stvaranje navika za tednjom linih, drutvenih i prirodnih materijalnih dobara.
NAZIV PREDMETA: KULTURA IVLJENJA
RAZRED: VI
RED.
BR.
TEMATSKA
CJLINA
PROGRAMSKI SADRAJI
OBRAZOVNI ISHODI
BROJ
SATI
SAVREMENA
PORODICA
Porodini (obiteljski) ivot lanovi porodice,

ravnopravnost i uvaavanje
lanova porodice,
poznavanje porodinog
porijekla
Potrebe savremene
porodice - raspodjela
poslova u porodici, ustanove
koje pruaju pomo porodici
Uenici su upoznati sa
pravima i obavezama u
porodinom ivotu,shvatili
su znaaj i potrebu
raspodjele kunih poslova.
II
OPA KULTURA
PONAANJA
(BONTON)
Uenici razumiju kulturu

dijaloga,imaju pravilan
odnos prema ivotnim
dobrima,znaju uvati
drutvenu imovinu ,te imaju
izgraena ekoloka pravila
ponaanja u sredini
ivljenja.Znaju uvati
kulturnu batinu,tradiciju i
tradiconalne obiaje naih
naroda.Uenici su savladali
kulturu demokratskog
ponaanja,znaju pojam
demokratskog
drutva,ostvarivanje prava
irjeavanje problema
demokratskim putem.
Ljubav-porodina ljubav,
nenasilno ponaanje u
porodici, oblici nasilja u
porodici i uope u drutvu,
kultura dijaloga
Pravilan odnos prema
ivotnim dobrima privatnost, privatna imovina,
uvanje drutvene imovine,
ekoloka pravila ponaanja u
sredini ivljenja i uope
Pravilan odnos prema
starinama - ouvanje
kulturne batine sredine
ivljenja, uope nae
domovine BOSNE I
HERCEGOVINE, tradicije i
tradicionalnih obiaja naih
naroda, prednosti i
bogatstvo raznolikosti u
naoj dravi BOSNI I
HERCEGOVINI, potivanje
drugih i drugaijih
Obilazak starina,
obiljeavanje i uenje
tradicionalnih obiaja i sl.
Vjeba izrada portfolija -
293
Starine moga zaviaja

Kultura demokratskog
ponaanja - pojam
demokratskog drutva, kako
ostvariti svoje pravo i rijeiti
problem demokratskim
putem
Sistematizacija programskih
sadraja ope kulture
ponaanja
III
KULTURA
STANOVANJA
Estetski elementi u stanu tekstil, zidni ukrasi, narodne

rukotvorine, sitni ukrasni
predmeti
Vjeba - Izrada ukrasnog
predmeta, araniranje
cvijea
Tradicionalni elementi
stanovanja - arhitektura
bosanske kue
Posebna obiljeja seoskog
stanovanja - gospodarski
objekti
Vjeba - Moj izbor
namjetaja za moju sobu
Razvijanje i provoenje
stambene kulture koritenje zajednikih
prostorija i prostora, u
sredini ivljenja, potivanje
kunog reda
Znaju tajne izrade ukrasnih

predmeta , araniraju
cvijee,prepoznaju
tradicionalnu arhitekturu
bosanske kue.Imaju
razvijen osjeaj za
stambenu
kulturu,koritenje
zajednikih prostorija i
prostora u sredini
ivljenja,te za potivanje
kunog reda.
IV
LINA HIGIJENA
Bolesti uzrokovane
nehigijenom (bolesti prljavih
ruku i druge bolesti
savremenog svijeta)
Vjeba estetika lica, kose,
noktiju, tijela i sl., vrste
zanimanja i zanata, posjeta
frizerskom, kozmetikom i
drugim salonima za
uljepavanje
Znaju za zarazne bolesti

koje su posljedica prljavih
ruku.Svjesni su znaaja line
higijene.
KULTURA
ODIJEVANJA
Vrste materijala za izradu

odjee - prednosti i
nedostaci prirodnih i
vjetakih
Boje u odijevanju osobenost svake boje,
osnovna pravila dobrog
kombiniranja boja
Vjeba - kombiniranje
dijelova odjee u jednu
estetsku cjelinu
Narodne nonje u BiH
Prepoznaju razne vrste

materijala za izradu
odjevnih predmeta,znaju
prednosti i nedostatke
prirodnih i vjetakih
materijala.Znaju
kombinovati boje u
dijelovima
odjee.Prepoznaju narodnu
nonju pojedinih naroda,
znaju vezivati kravatu,
mahramu i druge detalje.
294
sastavni dio kulturne

batine, vrste runog rada
Pratei elementi u
odijevanju-vjeba vezivanja
kravate, marame i sl.
VI
VANOST
PREHRANE
Hranjivi sastojci hrane

neophodni za rast, razvoj,
rad i ouvanje zdravlja,
pravilan raspored dnevnih
obroka i njihova kalorijska
vrijednost
Prehrambene namirnice
vrste namirnica, njihova
upotrebna i hranjiva
vrijednost, higijena i pravilno
uvanje namirnica
Kulinarski postupci pripreme
hrane i kontrola kvaliteta
hrane, ekoloka proizvodnja
hrane
Vjeba pravilan nain
kombiniranja namirnica
pripremanje uine i
jednostavnog jela
Sistematizacija rada iz
prehrane
Nauili su koji su sve

hranljivi sastojci hrane,vode
rauna o pravilnom
rasporedu dnevnih obroka i
njihovoj kalorijskoj
vrijednosti.Znaju kako se
pravilno uvaju
namirnice,upueni su u
razne kulinarske postupke
pripremanja i kontrole
kvaliteta hrane.Znaju ta
znai ekoloki proizvedena
hrana.Upueni su u pravilan
nain kombiniranja
namirnica,te u pripremanje
uine i jednostavnijeg jela.
VII
PREHRANA I
ZDRAVLJE
Bolesti uzrokovane
nedostatkom hranjivih
sastojaka u hrani,
nedostatkom hrane,
nepravilnom, prekomjernom
i nehigijenskom prehranom
Znaju za bolesti koje su

uzrokovane nedostatkom
hranljivih sastojaka, te
nepravilnom i
nehigijenskom prehranom.
VIII
SERVIRANJE
HRANE I
PONAANE ZA
VRIJEME JELA
2
Znaju servirati hranu i lijepo se ponaati tokom jela.
IX
TRADICIONALNO
KULINARSTVO
Upoznati su sa tradicionalnim kulinarstvom.
EKONOMIKA
DOMAINSTVA
Upueni su u ekonomiju domainstva.
XI
LJEPA STRANA
IVOTA
Hobi, zabava, znaaj

odmora, sporta i rekreacije
za kulturno ivljenje
Evaluacija programskog
sadraja kulture ivljenja
295
Upoznati su sa znaajem
odmora,sporta,rekreacije,i
uope kulture ivljenja.
OPE NAPOMENE
Broj nastavnih sati za pojedina podruja nastave Kulture ivljenja u estom razredu dat je
U predmetu Kultura ivljenja potrebno je primjenjivati princip potpune integracije
programskih sadraja iz svih nastavnih cjelina.Sve programske sadraje trebalo bi izuavati na
konkretnim primjerima,vpronalazei uzrono-posljedine odnose meu pojavama i njihov utjecaj
na ivot i rad ljudi. Neophodno je ,zatim,ostvarivati integritet i korelaciju nastave ovog predmeta
sa programskim sadrajima svih drugih predmeta.Primjenom principa korelacije nastave ovog
predmeta sa drugim predmetima doprinosi se racionalizaciji nastavnog procesa, utedi vremena
ipoveanju odgojno-obrazovnog rada.Neposredno posmatranje i prouavanje pojava u prirodi i
drutvu, princip zaviajnostite prostorna i vremenska blizina sadrajauvjetuju prevazilaenje
klasinih formi nastavnog rada i zahtijevaju ei rad van uionice. Rad van uionice namee
potrebu posebnog angairanja nastavnika u pripremanju, organiziranju i realizaciji odgojnoobrazovnog rada. Takav rad zahtijeva vee vremensko angairanje i nastavnika i uenika.
Insistiranje na posmatranju i na uenju iz ivota ne liava nastavnika obaveze da nastavu ovoga
predmeta obogauje upotrebom savremenih nastavnih sredstava.
296
DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

UVOD
Sadraji obrazovanja za Demokratiju i ljudska prava u osnovnim kolama se obrauju kroz
zaseban nastavni predmet zastupljen kroz jedan as sedmino u devetom razredu osnovne kole.
Sadraj ovog nastavnog predmeta koncipiran je u kontekstu procesa psihofizikog
sazrijevanja djeteta i ideje postajanja djeteta aktivnim uesnikom socijalnih interakcija. Polazei
od temelja demokratske participacije graana, pojma vlasti/vlade, graanske vrline,
ravnopravnosti i jednakih mogunosti, uenik se usmjerava se i osposobljava da neposredno
upoznaje lokalnu zajednicu, te da trai svoje mjesto u iroj drutvenoj zajednici. Izuavajui
osnovne koncepte Autoriteta, Pravde, Odgovornosti i Privatnosti uenik saoosvjeuje, upoznaje i
izgrauje lini identitet i biva osposobljen za aktivnu ulogu u procesima donoenja odluka na
nivou kole, lokalne zajednice i ire drutvene zajednice.
Sadraji obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koncipirani su na nain da omogue
uenicima da se formiraju kao autonomne, kompetentne, odgovorne, kreativne i aktivne linosti u
odnosu na sebe i drugom u svom drutvenom okruenju. Ovi sadraji usmjereni su na sticanje
znanja i vjetina koje mogu da osposobe uenike za slobodno izraavanje miljenja i stavova,
argumentovanu i nenasilnu komunikaciju, mirno rjeavanje konflikata, uspostavljanje kritikog
stava prema sebi i zajednici, odgovorno i autonomno djelovanje u koli i zajednici.
Kroz praktian dio sadraja nastavnog predmeta pod nazivom Projekt graanin/Ja
graanin uenici se upoznaju sa stvarnim praktinim metodama i procedurama donoenja odluka
koje su od interesa za razvoj zajednice; razvijaju praktine sposobnosti i stiu potrebna znanja za
odgovorno uestvovanje u javnom, drutvenom ivotu; razvijaju djelotvorne i kreativne
sposobnosti komuniciranja i izgrauju sopstvene stavove i samopouzdanje pri koritenju prava i
odgovornosti
Uvoenje graanskog odgoja podrazumijeva proirenje znanja i vjetina za svakog
nastavnika. Od njih se oekuje da poznaju osnovne pojmove demokratije, aktivne modele uenja,
radionike i suradnike oblike rada, istraivake projekte, ali i vjetine nenasilnog komuniciranja i
rjeavanja sukoba.
Sadraj predmeta primjeren je dobi djeteta, kako bi bio to uspjeniji u prijenosu osnovnih
znanja o ljudskim pravima i pravima djece, promicanju ravnopravnosti spolova, poticanju uenika
na odgovorno i solidarno ponaanje, u prevenciji nasilnog ponaanja uenika, poticanju interesa
za dogaaje u zajednici (drutvu) i poticanju graanskog aktivizma, jaanju mehanizama kolske
demokratije te demokratskim praksama unutar samog obrazovnog sistema na relaciji donosioci
odluka provodioci odluka.
ULOGA I ZNAAJ NASTAVNOG PREDMETA
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava u parlamentarnoj demokratiji doprinosi
drutvenoj i moralnoj odgovornosti, angaovanosti u zajednici i politikoj pismenosti. Pri tome
odgovornost je sutinska kako politika tako i moralna vrlina, jer ona podrazumijeva
a) brigu za druge;
b) promiljenost i svijest o tome kakve efekte akcija moe imati na ostale;
c) razumijevanje i brigu u vezi sa posljedicama.
297
*Programsko-planska struktura preuzeta je iz Plana i programa Obrazovanja za demokratiju i

ljudska prava, koji je ponudio CIVITAS. Program se odnosi na devetogodinju osnovnu kolu u
Federaciji Bosne i Hercegovine
U devetogodinjoj koli smisao nastavnog predmeta Demokratije i ljudskih prava je
koncipiran u okviru redovne nastave u devetom razredu sa po 1 sat sedmino, te moe postii cilj i
zadatke na razinama ishoda uenja, intelektualnih sposobnosti, sposobnosti aktivnog uea,
postizanja kritikog miljenja, djelotvorne komunikacije, samostalnog donoenja razumnih odluka,
saradnje i rada u timovima, uea na takmienjima, razvijenog osjeaja za kolu, zajednicu,
dravu i svijet, kao i primjenu na interdisciplinarnom planu.
Nosioci demokratije se moraju educirati, pa se stoga i program Obrazovanja za demokratiju
i ljudska prava argumentira kao priprema za jednu izuzetno odgovornu ulogu u demokratskom
drutvu. Uloga graanina je definirana informiranou, graanskim vrlinama, uvjerenjima i
graanskim kompetencijama, slobodama, pravima i odgovornostima, koje je potrebno razvijati od
najranije dobi i kontinurirano kroz cjelokupni obrazovni sistem, od predkolskog do
univerzitetskog nivoa.
Glavne karakteristike nastavnog predmeta su da:
stvara analitike okvire odnosno intelektualno sredstva koja pomau uenicima da
naue kritiki razmiljati i razvijati racionalne i odgovorne stavove po razliitim
pitanjima,
istie koritenje interaktivnih metoda uenja koje usavravaju kritiko razmiljanje pri
doneenju odluka i poveavaju vjetine uestvovanja u aktivnostima,
kombinuje koritenje sadraja i nastavne metodologije da bi se razvila sposobnost u
graanskoj participaciji,
program je interdisciplinaran jer se slui primjerima koji zadiru u podruja historije,
prava, filozofije, politikih nauka i sociologije.
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava metodoloki je usmjereno ka poduavanju i
uenju u ijem je sreditu uenik a ne nastavnik, a to znai da preovladavaju metode
kooperativnog uenja, voenog uenja, otvorenog uenja, individualnog uenja i uenja putem
projekta. Uenicima se omoguava sloboda izraavanja, miljenja i stavova, unaprijeenje
vjetina komunikacije, razvijanje sposobnosti kritikog miljenja, argumentovanja i zalaganja za
spostvene stavove, odgovorno odluivanje i djelovanje. Realizacija ovih programskih sadraja se
zasniva na koritenju interaktivnih i istraivakih metoda rada. Provedba programa u kolskoj
praksi bazira se na kontinuiranom praenju i prilagoavanju sadraja u skladu sa potrebama
uenika.
CILJ I ZADACI NASTAVE
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava polazi od znanja o demokratiji i vodi ka razvoju
vjetina, vrijednosti i stavova koje treba da budu most od znanja do ponaanja. Kroz obrazovanje
za demokratiju i ljudska prava uenici e:
usvojiti znanja i informacije o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainu
djelovanja u zajednici;
razviti sposobnosti za uoavanje drutvenih problema i njihovo rjeavanje kroz saradnju;
razviti motivaciju da novosteena znanja i vjetine osim u koli koriste i u ivotu.
298
Uz razvoj odreenih pozitivnih crta linog karaktera obrazovanje za demokratiju i ljudska

prava podrazumijeva i razvijenje crta tzv. javnog ili drutvenog karaktera bez kojeg ne moe
postojati graanin kao temelj za izgradnju demokratskog drutva. Mnoge od tih osobina mogu se
svesti pod ono to se jo iz antikih vremena naziva graanska vrlina a to ujedno predstavljaju
odgojne ciljeve i ishode predmeta:
spremnost na saradnju, kompromis i mirno rjeavanje sukoba
sposobnost za rad u timu
skepticizam u odnosu na pretjerana obeanja politiara
preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke
potivanje zakonitosti i pravednosti
potivanje tueg miljenja i razliitosti
tolerancija
razvijanje svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini i spoznaje o individualnoj
odgovornosti u demokratiji
predanost vrijednostima kao to su pravda, sloboda, jednakost.
Cilj nastavnog predmeta je utemeljiti univerzalne vrijednosti demokratije i ljudskih prava na
kojima se zasniva napredno drutvo. Kroz predmet se nastoje unaprijediti znanja i vjetine uenika
koji se odnose na slijedee:
Upoznavanje i usvajanje univerzalnih vrijednosti ovjeanstva koja garantuju jednaka
prava i ljudsko dostojanstvo svim ljudima bez obzira na razlike i na taj nain poveati
razumijevanje demokratije i njenih osnovnih principa kod uenika.
Povezati vrijednosti demokratskog drutva sa principima koji su utemeljeni u osnovna
pravila u kui, koli, blioj okolini, zajednici.
Objasniti svrhu i potrebu za autoritetom, pravdom, odgovornosti i privatnosti
Razumjeti karakteristike dobrih pravila kao i to ko su ljudi u zajednici koji donose pravila
Gajiti toleranciju i uvaavanje razliitosti kroz rad i razliitost potreba
Razvijati vjetine aktivnog uea u razredu i pri donoenju odluka i dati jednaku priliku
svim uenicima da utiu na zajednike odluke
Poveati kod uenika upotrebu demokratskih procedura pri rjeavanju konflikata
Uz usvajanje teorijskih znanja i razvoj vjetina cilj nastavnog predmeta je promovirati
slijedee vrijednosti:
Nepovredivost ljudskog ivota
Line slobode i potenje
Prihvatanje odgovornosti
Jednakost vrijednosti i prava svih ljudi
Polna ravnopravnost
Pravda, pravednost (fer postupanje uz koritenje demokratskih principa)
Solidarnost sa onima koji su na bilo koji nain nemoni i ranjivi ili u manjini, te stoga
treba razvijati potrebu da se njihova prava zatite.
299
NAZIV PREDMETA: DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

RAZRED: IX
Tematske
cjeline
/teme
UVOD
AUTORITET:
CILJEVI I ZADACI
OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHOD
Proces i sadraj
Uiti:
Uenik:
Vrijednosti, stavovi,
ponaanje
Aktivnosti uenika
Aktivnosti nastavnika
ta se podrazumijeva Zna ta je graansko

Uenici razvijaju svijest Diskutuju sa nastavnikom o
Postavlja pitanja
pod pojmom
obrazovanje/obrazovanje za
o tome da graani u
sadraju i nainu rada u
uenicima o njihovim
graansko
demokratiju i ljudska prava i
demokratiji moraju
okviru obrazovanja za
saznanjima o ovoj vrsti
obrazovanje/obrazova
zbog ega je potrebno da se
posjedovati odreena
demokratiju i ljudska prava.
obrazovanja, odgovara
nje za demokratiju i
ono poduava i ui u koli.
znanja, vjetine i
na pitanja uenika,
ljudska prava?
stavove kako bi mogli
itaju tekstove iz udbenika,
objanjava ciljeve
Zato nam treba
Zna koje e koncepte
kompetetno i
diskutuju i daju vlastite
obrazovanja za
graansko
prouavati u okviru
odgovorno uestvovati u
definicije pojmova autoritet i
demokratiju i ljudska
obrazovanje/obrazova
predmeta, koji e udbenik i
javnom i politikom
mo, rade vjebe kritikog
prava
nje za demokratiju i
prirunik koristiti.
ivotu i zato je potrebno
ramiljanja, pronalaze u
openito i ciljeve ovog
ljudska prava?
da kroz predmet
novinskim lancima primjere
nastavnog predmeta.
Ciljevi, zadaci, sadraj i Zna definisati pojmove
obrazovanja za
upotrebe autoriteta,
metode rada u okviru
autoritet i mo, u stanju je
demokratiju i ljudska
komentariu ilustracije iz
Daje objanjenja i
nastavnog predmeta.
navesti primjere upotrebe
prava steknu odreena
udbenika, analiziraju razliite
uputstva u vezi sa
autoriteta i upotrebe moi
znanja, vjetine i razviju
primjere upotrebe autoriteta,
udbenicima i
ta je autoritet;
bez autoriteta, moe objasniti
stavove koji e im
izrauju vlastita pravila
prirunicima.
Kakva je razlika
zato je vano znati razliku
pomoi da postanu
ponaanja u koli, analiziraju Daje uputstva za itanje
izmeu autoriteta i
izmeu upotrebe autoriteta i
aktivni , odgovorni i
neku poziciju autoriteta,
tekstova, odreuje
moi bez autoriteta;
upotrebe moi bez autoriteta.
kompetetni graani.
simuliraju izbore za neku
parove i grupe za vjebe
Zato nam treba
Zna koji problemi mogu
Uenici razvijaju svijest
poziciju autoriteta, pronalaze
kritikog razmiljanja,
autoritet; Gdje
nastati zbog nedostatka
o tome da autoritet
i analiziraju primjere
dijeli potrebne materijale
nalazimo autoritet i
autoriteta, zna objasniti kako
utie na njihov
zloupotrebe autoriteta.
za vjebe kritikog
kako se on opravdava;
se autoritet moe koristititi za
svakodnevni ivot kao i
razmiljanja i upotrebu
Koje se neke od
rjeavanje problema, u
na ivote svih ostalih
itaju i diskutuju o filozofiji
intelektualnog orua
posljedica upotrebe
stanju je da procjeni
lanova zajednice. Iako
prirodnih prava, odgovaraju
organizuje debate i
autoriteta; ta treba
upotrebu autoriteta pri
neko moe smatrati
na pitanja iz vjebi
simulaciju izbora.
razmotriti pri procjeni
rjeavanju razliitih
autoritet nepotrebnim
Rjeavanje problema,
Upuuje i motivira
pravila; Kako treba
problema, moe identifikovati
uenici usvajaju stav da
analiziraju zamiljenu
uenike da sami
300
birati ljude na poziciju

autoriteta; ta ini
dobro definiranu
poziciju autoriteta;
Kako procijeniti neku
poziciju autoriteta.
TA JE
VLAST/VLADA
?
ta su osnovna
/prirodna prava, ta bi
se moglo dogoditi bez
pravila u zajednici,
ideja drutvenog
ugovora, osnovna
svrha vlade(vlasti),
pojam graanske
vrline, principi
republikanske vlasti
(podjela vlasti na
grane i nivoe), ta je
ustav, koja se pitanja
definiu ustavom, ta
je ustavna vlada, kako
organizovati vlast da
se sprijei zloupotreba
KOJE SU
moi, razdvajanje
ODGOVORNOS
vlasti, tri grane vlasti
TI GRAANA ?
(zakonodavna, izvrna,
sudska vlast).
Pojam graanstva,
vanost uestvovanja
graana u rjeavanju
problema u zajednici,
na koji nain graani
uestvuju u javnom
ivotu (glasanje,
izvore autoriteta, zna

je on neophodan u
situaciju u kojoj ne postoje
pronalaze primjere iz
objasniti zato je vano
drutvu radi rjeavanja
pravila, zakoni, propisi,
vlastitog ivota i iz
poznavati izvore autoriteta, u
sukoba i odravanja
istrauju u novinskim
vlastitog okruenja i da
stanju je da prepozna i
reda. Takoer postajui
lancima primjere koji
ramiljanjem izgrauju
vrednuje koristi (prednosti) i
svijesni neophodnosti
pokazuju da vlasti djeluju u
vlastite stavove o potrebi
nedostatke (cijene) upotrebe
autoriteta uenici
intersu opeg dobra,
autoriteta, njegovoj
autoriteta, zna prepoznati
shvataju da autoritet
razgovaraju sa
pravilnoj upotrebi, o
nedostake nekog pravila, zna
mora imati jasno
predstavnicima zakonodavne,
neophodnosti i nainima
koje su karakteristike dobrog
odreen obim i
izvrne, sudske vlasti o
ogranienja autoriteta.
pravila, u stanju je da
ogranienja.
njihovim poslovima i
primjeni intelektualno
zadacima, pronalaze i
Upuuje uenike da
orue za procjenu da li neko Uenici razvijaju svijest
analiziraju primjere
proitaju odreene
pravilo treba prihvatiti ili
o tome da je vlast
iskazivanja graanskih vrlina,
tekstove iz udbenika, da
promjeniti. Zna zato je vano
(vlada) neophodna radi
navode i analiziraju primjere
pronalaze u novinskim
paljivo birati ljude na
ouvanja i zatite naih
autokratske, diktatorske i
lancima primjere
poziciju autoriteta i moe
ivota, slobode i imovine
ustavne vlasti, pronalaze
djelovanja vlasti u
koristiti intelektualno orue
kao i za unapreenja
primjere djelovanja razliitih
interesu opeg dobra, da
za analizu pozicije autoriteta,
opeg dobra. Takoer
grana vlasti.
pronalaze primjere
u stanju je da odlui koji
uenici shvataju da
djelovanja graana u
kandidat ima najbolje
unapreenje opeg
itaju i analiziraju tekstove iz
duhu graanskih vrlina,
kvalifikacije za neku poziciju
dobra zavisi i od samih
udbenika , komentariu
organizuje debate i
autoriteta, zna objasniti zbog
graana. Uenici uviaju
ilustracije iz udbenika,
diskusije, postavlja
ega je vano da se za svaki
znaaj ogranienja moi
diskutuju u grupama i
pitanja i po potrebi daje
autoritet definie njegov
vlasti odnosno znaaj
parovima, daju vlastite
ira objanjenja pojmova
obim i ogranienja.
ustava i ustavne
definicije graaninina u
kao to su prirodna
vladavine.
demokratiji, odgovarju na
prava, apsolutna vlast,
Zna objasniti pojmove
pitanja iz vjebi kritikog
prirodno stanje,
prirodna prava, prirodno
Uenici postaju svijesni
razmiljanja, pronalaze i
saglasnost, drutveni
stanje, drutveni ugovor i
da svako pravo za
iznose primjere uestvovanja
ugovor, ustav, ustavna
saglasnost onih nad kojima se
sobom povlai i
graana, odgovaraju na
vlast i slino.
vlada. Zna objasniti ta je to
odgovornost i da
pitanja o vlastitom
graanska vrlina. U stanju je
nedostatak
uestvovanju u ivotu
Daje uputstva za izradu
da uoi razliku izmeu
odgovornosti dovodi do
zajednice (kola, poprodica,
vjebi, postavlja pitanja i
ustavne, autokratske i
ugroavanja prava kao i
opina).
daje odgovore na pitanja
diktatorske vlasti, moe
do tete po ope dobro Navode vlastite primjere
uenika, organizuje
objasniti razdvajanje vlasti i
zajednice. Uenici
javnih politika i pronalaze
raspravu o tome treba li
kako sprijeiti zloupotrebu
postaju svijesni da je
takve primjere itanjem
uestvovati i na koji
301
obavljanje javnih
funkcija, zalaganje za
donoenje zakona,
propisa, odluka,
iskazivanje protesta
itd), potivanje
zakona, ostale
obaveze graana u
demokratiji, kako se
mijenjaju zakoni.
moi.
demokratija u opasnosti
ako graani ne
uestvuju u rjeavanju
problema zajednice.
novina, gledanjem TV
nain, organizuje debatu
programa i sl., vode raspravu
o tome da li treba
Zna koje su karakteristike
i predlau probleme koje ele
potovati zakone s kojim
graanina u demokratiji, zna
da obrauju, glasanjem
se ne slaemo, upuuje
nabrojati razliite naine kako
izabiru problem koji e
uenike da sami
UESTVOVANJ
graani mogu uestovati u
Postaju svjesni vanosti
obraivati, u grupama
razmiljaju i donose
EU
rjeavanju problema
uestvovanja u procesu
prikupljaju informacije o
sudove o znaaju
POLITIKOM
zajednice, zna koje su
izrade javne politike
izabranom problemu, rade
odgovornosti i
PROCESUodgovornosti odnosno
odnosno donoenja
razliite ankete i intervjue,
uestvovanja graana za
PROJEKT
obaveze graana, zna
odluka s ciljem
posjeuje razliite institucije
razvoj demokratije.
GRAANIN
objasniti zbog ega je
rjeavanja problema
radi dobivanja informacija,
ta je javna politika,
uestvovanje graana vano
zajednice. Razvijaju
sugestija, miljenja i podrke Objanjava pojam javne
karakteristike koje
za ustavnu vladavinu.
vjetine komuniciranja,
za vlastitu politiku, analiziraju
politike, upuuje uenike
treba imati graanin
kritikog
prikupljene informacije, vre
da sami pronalaze
za djelotvorno uee Zna objasniti pojam javne
razmiljanja,analiziranja,
selekciju i izrauju svoj dio
primjere javne politike,
u politikom procesu,
politike, zna nadlenosti i
lobiranja i odbrane
portfolija, pripremaju se za
daje uputstva i
PRAVDA
ta je Projekat
odgovornosti razliitih grana i
vlastitih stavova.
usmenu prezentaciju.
objanjenja u vezi sa
graanin, opis sadraja
nivoa vlasti, u stanju je
Razvijua osjeaj za
sadrajem, ciljevima i
portfolija, koraci u
procijeniti koji nivo i ogranci
uvaavanje razliitih
Analiziraju i diskutuju o
zadacima u okviru
izradi portfolija,
vlasti su odgovorni za
miljenja i graenja
razliitim primjerima koji se
projekta, organizuje
identifikacija problema
rjeavanje odreenih
kompromisa. Uoavaju
tiu pravde, procjenjuju o
rasprave i glasanje za
javne politike, izbor
problema u zajednici, u stanju
vrijednosti timskog rada.
kojim pitanjima pravde se
izbor problema, odreuje
problema koji e
je da izrazi svoje miljene o
radi, izvode zakljuke i daju
grupe uenika za izradu
razred rjeavati, naini
nekom problemu i da brani
Usvajaju stav da uprkos
vlastite definicije za
dijelova portfolija,
prikupljanja
vlastite stavove, razumije
naim eljama nije
distributivnu, korektivnu i
nadgleda i pomae u
informacija,
proces izrade javne politike
uvijek lako odluiti da li
proceduralnu pravdu, rade
radu grupa odreenih za
analiziranje
odnosno proces donoenja
je neto pravedno u
vjebe krtikog razmiljanja u
izradu portfolija, daje
informacija, selekcija
odluka s ciljem rjeavanja
odreenoj situaciji i da
vezi niza primjera tri
uputstva za prikupljanje
informacija,
problema u zajednici.
zbog toga treba
kategorije pravde,
informacija, podstie
prikazivanje/
pitanjima pravde
komentariu ilustracije iz
uenike da iznose vlastite
objanjenje problema, Zna razlikovati distributivnu,
prilaziti s najveom
prirunika, odgovaraju na
stavove i prijedloge,
analiza alternativnih
korektivnu i proceduralnu
panjom i
pitanja, pronalaze primjere
pomae uenicima u
rjeenja, izrada vlastite
pravdu, moe prepoznati
odgovornou. Izgrauju
razliitih kategorija pravde i
pripremi usmene
javne politike i
situacije koje pokreu pitanja
vlastiti mehanizam
raspravljaju o njima u
prezentacije.
akcionog plana, izbor
distributivne, korektivne i
razmiljanja i
razredu, razgovaraju s
dokumentacije, izrada
proceduralne pravde, u
procjenjivanja pitanja
predstavnicima zakonodavne Daje uvodna objanjenja
portfolija, odbrana
stanju je objasniti korist od
pravde usvajanjem
i sudske vlasti o pitanjima
o sloenosti koncepta
302
ODGOVORNOST
PRIVATNOST
stavova.
klasifikacije pravde na tri
intelektualnih orua
potivanja proceduralne
pravde, podstie vodi i
Razliitost i sloenost
kategorije, moe definisati i
za procjenu tri razliite
pravde.
sam uestvuje u
problema vezanih za
objasniti vanost
kategorije pravde:
raspravljanju pojedih
pitanja pravde, zato
proceduralne pravde, zna
distributivne, korektivne itaju razliite primjere u vezi
primjera pravde, daje
se pitanja pravde
pomou niza pitanja i
i proceduralne. Uviaju
sa odgovornosti i kroz
uputstva za vjebe
dijele u kategorije:
odgovora (intelektualnim
posebnu vanost
diskusiju i pitanja dolaze do
rjeavanje problema,
distributivna,
sredstvom) ispitati pitanja
proceduralne pravde za
odgovora ko je odgovoran,
vjebe kritikog
korektivna i
razvoj demokratije.
prema kome je odgovoran, iz
razmiljanja i primjene
proceduralna pravda,
proceduralne pravde, moe
ega proizlazi odreena
intelektualnog orua,
kako se mogu koristiti
prepoznati situacije u kojima Razumiju ta je
odgovornost, ta bi se desilo
kroz analizu primjera
intelektualna sredstva
se radi o proceduralnoj
odgovornost i shvataju
ako se ne izvrava
procjenjuje da li su
pri prouavanju
pravdi, moe objasniti
njenu vanost. Stiu
odgovornost, prave listu
uenici razumjeli
pitanja distributivne
potrebne korake za
veu sposobnost da se
vlastitih odgovornosti u
koncepte i daje dodatna
pravde, koji su ciljevi
utvrivanje ispravnosti
efikasno bave
porodici i u koli, istrauju
objanjenja.
korektivne pravde, ta
procedura, u stanju je
problemima
razliite primjere
je proceduralna
procjeniti da li su procedure u
odgovornosti koje se
odgovornosti iz novina i sl.,
Objanjava svrhu i
pravda, vanost
skladu s potivanjem ljudskih
pojavljuju u njihovom
identifikuju razliite izvore
vanost izuavanja
proceduralne pravde,
prava i sloboda.
svakodnevnom ivotu i
odgovornosti, koriste
koncepta odgovornosti,
kako moemo
ivotu graana u
intelektualno orue za
daje uputstva za rad na
procjeniti procedure
Zna prepoznati odgovornosti i
slobodnom drutvu.
ispitivanje ko je odgovoran u
vjebanjima kritikog
da bismo vidjeli da li
prema kome smo odgovorni u Stiu vee razumijevanje
odreenoj situaciji.
razmiljanja, podstie
su korektne, koje
odreenim situacijama, zna
vanosti privatnosti i
uenike da navode
vrijednosti treba
da izvravanje odgovornosti
sposobnost da se s vie itaju tekstove i diskutuju
vlastite i da istrauju
razmotriti pri ocjeni
donosi nagrade a
panje i odgovornosti
definiciju privatnosti iz
nove primjere
korektnosti procedura.
neizvravanje kazne, moe
odnose prema pitanjima
udbenika, ispituju tipove
odgovornosti.
identifikovati razliite izvore
privatnosti u vlastom
objekata koje ljudi mogu
Organizuje, podstie,
Pojam odgovornosti i
odgovornosti i moe objasniti
ivotu i ivotu svakog
drati privatnim kao to su
upravlja i sam uestvuje
njegova vanost u
kako i zato ljudi preuzimaju
pojedinca u slobodnom
injenice, postupci, mjesta,
u raspravama o
svakodnevnom ivotu,
razliite odgovornosti, zna
drutvu.
posjedi, misli i osjeanja i
pojedinim pitanjima
razmatranje pojedinih
koristiti niz pitanja kako bi
komunikacije. Kroz vjebe
odgovornosti.
sluajeva
ispitao ko je odgovoran u
Shvataju da je privatnost
kritikog razmiljanja
odgovornosti, kome
razliitim situacijama.
veoma vano pravo za
odreuju da li postoji ili ne
Daje objanjenje zbog
dugujemo
ouvanje slobode ali isto
postoji privatnost u
ega je vano prouavati
odgovornost, koje su Zna uoiti razliku izmeu
tako da to nije
odreenoj situaciji, ispituju
koncept privatnosti i
posljedice preuzimanja
razliitih situacija u pogledu
apsolutno pravo jer
zato neko eli da sauva
istie vezu ovog koncepta
odgovornosti, izvori
privatnosti to jest da li u
postoje situacije kada je
privatnost u odreenoj
sa principima
odgovornosti
pojedinim situacijam postoji
neophodno postaviti
situaciji, diskutuju zato se
demokratije. Daje
303
(obeanja, zadatak,
ili ne postoji privatnost, u
postavljenje, zakon,
stanju je da opie uobiajne
obiaj, zanimanje
objekte privatnosti i razloge
dravljanstvo/graanst
zbog ega ljudi ele da
vo, moralna naela),
sauvaju privatnost u
kako i zato ljudi
odreenim situacijama.
preuzimaju
odgovornosti (uenik, Zna objasniti faktore koji
radnik, sudija, svjedok
mogu uticati na razliita
i sl.), kako moemo
ponaanja ljudi po pitanju
izabrati izmeu
privatnosti, moe objasniti da
odgovornsti koje se
se ljudi iz razliitih kultura
suprotstavljaju jedna
razliito odnose prema
drugoj, utvrivanje
pitanju privatnosti.
odgovornosti u
razliitim situacijama. Zna identifikovati mogue
posljedice privatnosti, u
Znaaj i pojam
stanju je da definie obim i
privatnosti, razlika
ogranienja privatnosti u
izmeu situacija kada
specifinim situacijama, zna
postoji i ne postoji
objasniti zato pravo
privatnost, ta moe
privatnosti nije apsolutno
biti predmet
pravo.
privatnosti, zato ljudi
ele da sauvaju
privatnost, zato se
razlikuju ponaanja
ljudi kada se radi o
privatnosti, koje su
mogue posljedice
privatnosti, koji bi
trebali biti obim i
granice privatnosti.
granice privatnosti.
304
ljudi iz razliitih kultura

ponaaju razliito po pitanju
privatnosti, razmatraju
mogue posljedice privatnosti
i situacije kada je neophodno
ograniiti privatnost.
uputstva za izvoenje
vjebi kritikog
razmiljanja, motivira i
usmjerava diskusiju u
razredu, upuuje uenike
da analiziraju primjere
privatnosti iz novina,
asopisa i slino.
Autoritet
Oekivani ishodi uenja/ rezultati uenja
TEME
OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
ZNANJE
UENIK:
SPOSOBNOSTI I VJETINE
UENIK:
Zna ta je autoritet i kojim

vrijednostima se stie,
Zna koje je potrebno
pojmove poznavati za
razumijevanje pojma
autoritet
Zna identificirati upotrebu
autoriteta,
Zna identificirati probleme
koji mogu nastati
upotrebom ili pogrenom
upotrebom autoriteta,
Zna gdje se nalazi autoritet i
kasko se njegovo postojanje
opravdava,
Zna pronai vlastite
primjere autoriteta,
Zna razlikovati pojmove
autoriteta, vlasti, moi,
utjecaja,
Zna kako treba birati ljude
na poziciju autoriteta,
Zna utvrditi kvalifikacije
ljudi koje biramo,
Zna prosuivati kandidate
prilikom izbora na poziciju
autoriteta
Uoava bitne vrijednosti

autoriteta,
Predvia, uoava i analizira
sadraj, opseg i doseg
pojmova kojim razumijeva
pojam autoritet,
Predvia i pretpostavlja
znaenje pojma autoritet u
upotrebi,
Identificira i reformulie
svaku pogrenu upotrebu
pojma autoritet ili pojmova
na osnovu kojih izvodi
npojam autoritet.
Logiki povezuje vrijednosti
kojima se autoritet gradi,
Jasno i razgovijetno iskljuuje
dvosmislena znaenja,
Gradi vlastiti saplement
vrijednosti u izboru kandidata
na poziciju autoriteta,
Pravilno poima, sudi,
zakljuuje i promilja
kvalifikacije kandidata na
poziciji autoriteta
306
VRIJEDNOSTI, STAVOVI,
PONAANJE
UENIK:
Samostalno formira stav
na temelju vrijednosti
koje razumije o
autoritetu,
Elaborira i argumentira
ispravnost ili
neispravnost
razumijevanja pojmova
iz kojih se izvodi pojam
autoritet,
U konanoj formulaciji
stava, uenik prikuplja
sva relevantna iskustva i
konsultira druga
miljenja,
Koristi literarne izvore
kao komparativno
iskustvo u ocjeni
vrije4dnosti autoriteta,
Kreira punu slobodu
izraavanja i gradi
kvalitet linog pristupa u
rjeavanju problema
razumijevanja
autoriteta,
Cijeni svoje i miljenja
drugih o opravdanosti
postojanja odreenog
autoriteta,
Svoje ponaanje
usklauje sa
dostignutim
razumijevanjem pojma
autoritet i gradi
pretpostavke
potencijalnog voe,
Snagom argumenta
gradi drugaije pristupe
u drutvenim odnosima,
utie na njih, i linim
primjerom ih
prilagoava opem
interesu zajednice.
Privatnost
Zna ta je Privatnost i kako

se ostvaruje,
razumijevanje pojma
privatnost
Razumije ta je privatnost i
zato je to razumijevanje
vano,
Zna identificirati probleme
koji mogu nastati
nepotivanjem privatnosti
ili pogrenim
razumijevanjem privatnosti,
Zna ta znai imati pravo na
privatnost i zato je to
vano,
Zna zato se razlikuju
ponaanja ljudi kada se radi
o privatnosti,
Zna pronai vlastite
primjere privatnosti,
Zna koristi i cijene
privatnosti,
Zna koji je obim i granica
privatnosti,
Zna procijeniti, zauzeti i
odbraniti stavove vezane za
obim i granice privatnosti
Uoava bitne karakteristike

privatnosti,
pojam privatnost,
znaenje pojma privatnost
u upotrebi,
svaku pogrenu upotrebu
pojma privatnost ili
pojmova na osnovu kojih
izvodi pojam privatnost.
kojima se privatnost
ostvaruje,
dvosmislena znaenja,
Gradi vlastiti saplement
koristi i cijene privatnosti,
zakljuuje i promilja stavove
vezane za obim i granice
privatnosti
307
Samostalno formira
stav o privatnosti na
temelju vrijednosti
koje razumije,
Elaborira i
argumentira
ispravnost ili
neispravnost
razumijevanja
pojmova iz kojih se
izvodi pojam
privatnost,
sva relevantna
iskustva i konsultira
druga miljenja,
kao komparativno
iskustvo i druge
dokumente u ocjeni
prava na privatnost,
Kreira punu slobodu
izraavanja i gradi
kvalitet linog
pristupa u rjeavanju
problema
razumijevanja
privatnosti,
drugih o pravu na
privatnost i njenu
zatitu,
Svoje ponaanje
usklauje sa
dostignutim
razumijevanjem
pojma privatnost i
argumentirano
preispituje svoje i
stavove drugih o
privatnosti,
Snagom argumenta
gradi drugaije
pristupe u drutvenim
odnosima, utie na
njih, i linim
primjerom ih
prilagoava opem
interesu zajednice a u
cilju zatite prava i
slobode na privatnost.
Odgovornost
Zna ta je odgovornost i
kako se ostvaruje,
razumijevanje pojma
odgovornost
Razumije ta je odgovornost
i zato je to razumijevanje
vano,
Razumije vanost
odgovornosti u slobodnom
drutvu,
Zna ta znai imati pravo na
privatnost i zato je to
vano,
Zna anlizirati prednosti i
mane odgovornosti
konflikte izmeu
konkurentnih odgovornosti
Zna pronai vlastite
primjere odgovornosti,
linu odgovornost,
Zna izvore i posljedice
preuzimanja odgovornosti,
Zna donijeti odluku o
odgovornostima koje su
suprotstavljene jedna
drugoj

odgovornosti,
pojam odgovornost,
znaenje pojma
odgovornost u ivotu,
svaku pogrenu elaboraciju
odgovornosti.
kojima se odgovornost
pojedinca uspostavlja i
prepoznaje,
dvosmislena znaenja i
razlikuje pojmove nadlenosti
i odgopvornosti,
Gradi vlastite naine
razumijevanja odgovornosti
kao drutveno vane osobine
pojedinca,
vezane za odgovornost
pojedinca i drutva,
Prepoznaje, analizira i cijeni
odgovornost pojedinca i
drutva,
308

o odgovornosti na
temelju vlastitih
saznanja,
ispravnost ili
neispravnost
odgovornosti,
konsultira druga
miljenja i stvarne
situacije,
kao komparativno
iskustvo i druge
dokumente vezanih za
odgovornost pojedinca i
zajednice,
Kreira punu slobodu
izraavanja i gradi
dijalogu o odgovornosti,
drugih o odgovornosti
pojedinca i zajednice,
Svoje ponaanje
usklauje sa
dostignutim
odgovornost i
argumentirano
preispituje svoje i
stavove drugih o
odgovornosti,
Snagom argumenta
primjerom ih
prilagoava opem
cilju dostizanja to veeg
stepena odgovornog
pojedinca i odgovornog
drutva.
Pravda
Zna ta je pravda i kako

koristiti osnovne principe
pravde,
Zna ta je korektivna,
proceduralna i distributivna
pravda i zna iz kojih se
pojmova izvode,
Zna zato se pitanje pravde
dijeli u tri kategorije,
Zna koristiti intelektualna
sredstva pri prouavanju
pitanja pravde,
razumijevanje pojma
pravda,
Zna koristiti principe
slinosti kod razvijanja
stavova o distributivnoj
pravdi,
Zna pravilno prepoznati
vanost i razlike izmeu
proceduralne pravde,
Zna interese i vrijednosti
koji su potrebni kod
razvijanja stavova o pravdi.
pitanja pravde,
Zna pronai vlastite
primjere,

pravde,,
pojam pravde,
znaenje pojma pravda u
ivotu,
svaku pogrenu elaboraciju
pravde,
kojima se pravda kao osobina
pojedinca uspostavlja i
prepoznaje,
dvosmislena znaenja i
razlikuje distributivnu,
korektivnu i proceduralnu
pravdu,
Gradi vlastite naine
razumijevanja pravde kao
uvjeta organizacije pravednog
drutva,
vezane za pravdu pojedinca i
pravdu u drutvu,
Prepoznaje, analizira i cijeni
osobine pravde i njeno
prisustvo u zajednici,
309

o pravdi i principima
pravde na temelju
vlastitih saznanja,
ispravnost ili
neispravnost
pravda,
konsultira druga
miljenja i stvarne
situacije,
kao komparativno
iskustvo i druge
dokumente vezanih za
pravdu pojedinca i
pravdu u zajednici,
Kreira punu slobodu
izraavanja i gradi
dijalogu o pravdi,
drugih o distributivnoj,
korektivnoj i
proceduralnoj pravdi,
Svoje ponaanje
usklauje sa
dostignutim
pravda i
argumentirano
preispituje svoje i
stavove drugih o pravdi i
pravednom postupanju,
Snagom argumenta
primjerom ih
prilagoava opem
cilju dostizanja to veeg
stepena odgovornog
pojedinca i odgovornog
drutva.
Uenje i poduavanje
Podrka uenicima
kolsko i
socijalno
okruenje
Resursi
Mogui indikatori uspjenosti
Postignua
Nastavni
program
INDIKATORI USPJENOSTI
Opseg, usklaenost, korelacija, loginost planiranja, asovi u rasporedu, mogunost
izbora/ukljuenja uenika, izbor sadraja, integriranje sadraja, kontinuitet, napredak,
podrka i savjetovanje nastavnika
Napredak kole u podizanju postignua, napredak uenika u uenju (prosjek ocjene....),
postignua uenika s obzirom na lokalni, regionalni, dravni i meunarodni nivo, povezanost
s ostalim indikatorima kvalitete
Nastavnikovo planiranje rada na nivou sedmice, mjeseca, nastavne i kolske godine,

Obim i prilagoenost naina izvoenja nastave, interakcija i saradnja uitelj - uenik
(saradnika nastava), jasnost, razgovijetnost i svrha provjere dostignua,
Ueniki stavovi i iskustva o uenju, stepen motivacije i konkretna motiviranost uenika,
dinamika savladavanja programa, lina, timska i grupna odgovornost uenika,
samostalan rad uenika, uenike povratne informacije o steenom znanju, vjetinama i
stavovima.
Izbor zadataka, uenike potrebe, posveenost uenicima razliitih sposobnosti i znanja,
uenike sklonosti, prepoznavanje individualnih potreba uenika
Praenje, vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje - metode, svrha ocjenjivanja, nain
voenja podataka o procjeni
Napredovanje uenika-izvjetavanje, pravila izvjetaja sa podacima i informacijama koje
se daju koli, roditeljima, organima obrazovanja, podaci i informacije o napredovanju
uenika, otvorenost na miljenja i upite roditelja o napredovanju njihova djeteta
Radnje koje osiguravaju zatitu prava uenika, zadovoljavanje odgojno-obrazovnih
potreba uenika, zadovoljavanje uenikih psihikih, emocionalnih, socijalnih, kulturnih i
openito drutvenih potreba.
Kako kola planira i promovie lini i drutveni razvoj uenika, napredak uenika u
razvoju pozitivnih stavova i usvajanja socijalnih vjetina, vanjski faktori koji doprinose
razvoju uenikih pozitivnih stavova.
Podrka pri izboru projektnih i istraivakih zadataka za uenike, relevantnost,
objektivnost i vjerodostojnost informacija i savjeta za profesionalno usmjeravanje
uenika.
Praenje uenikog napretka, proces praenja-procedure, svrha upotrebe podataka koji
se dobija praenjem,
kolski, lokalni, regionalni, nacionalni i meunarodni programi podrke za uenjeprimjena, legislativne pretpostavke koje se odnose na obrazovanje uenika sa
umanjenim sposobnostima (posebne potrebe).
Etiki kodeks nastavnika, radne navike uenika, osjeaj pripadnosti koli, sklonosti ka
atipinom ponaanju, oekivanja (uprave kole, zaposlenici, uenici), promocija
postignutih uspjeha, osjeaj jednakosti i pravednosti, prisustvo diskriminacije,
ukljuivanje roditelja u proces uenja i ivot kole, komunikacija sa roditeljima,
obavijetenost roditelja o radu kole, uloga kole u lokalnoj zajednici,
Pogodnost lokacije, kvalitet opremljenosti kole i dovoljnost
Iskustvo, kvalifikacije, strunost nastavnika, djelotvornost nastavnika, udruivanje
nastavnika radi podrke uenicima, vrednovanje rada nastavnika, struno usavravanje i
profesionalni razvoj nastavnika,
310
Rukovoenje i
osiguravanje
kvalitete
Jasnoa i prilagoenost ciljeva i politike kole, efekti procedura, pravila i naina rada u
definiranju politike kole,
Procesi samoevaluacije i samovrednovanja, interna samoevaluacija i eksterno praenje
rada nastavnika i kole, izvjetaji o standardima i kvalitetu rada kole, razvojni plan,
planiranje akcija, utjecaj planiranja i poboljanja kvaliteta, kvaliteta rukovoenja,
profesionalna kompetentnost i predanost, odnosi s ljudima i razvoj timskog rada
OBJANJENJA I DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava kroz svoje sadraje eli da uvede uenike u
zakonsku, moralnu i politiku sferu javnog ivota. Kroz predloene nastavne sadraje osim
usvajanja znanja i informacija o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima
djelovanja u drutvenoj zajednici, posebnu panju treba posvetiti na razvijanju sposobnosti za
uoavanje drutvenih problema i njihovog rjeavanja s drugim, kao i na razvijanju pozitivnih
vrijednosti, vjetina, stavova i linog ponaanja uenika u drutvenoj zajednici.
Da bi se kod uenika razvio to vei interes za izuavanje sadraja predmeta Demokratije i
ljudskih prava, potrebno je da nastavnik u svom radu uloi odgovarajui napor u stvaranju
ambijenta u kojem se uenici osjeaju prijatno i sigurno. Proces uenja kao i rezultati uenja su
uslovljeni nainom uenja uenika i nainom poduavanja nastavnika. Nastavnik u procesu
nastave treba da koristi razliite oblike rada, nastavne metode kao i nastavna sredstva u zavisnosti
od samih nastavnih sadraja, psihofizikih sposobnosti uenika kao i materijalnih mogunosti
kole. Evropska i svjetska iskustva pokazuju da je tokom nastavnog procesa predmeta Demokratija
i ljudska prava najuinkovitije koritenje najrazliitijih metoda: od direktnog nastavnikog
poduavanja do interaktivnih radionikih oblika rada, ali i upotrebu dodatne literature, audiovizuelnih materijala, koritenju elektronskih nastavnih sredstava itd.
U okviru predloenih tematskih cjelina uenici mogu da ue samostalno i u grupi. Preporuka
nastavnicima je da uenike upuuju na istraivanja, te na osnovu dobijenih i prezentiranih
rezultata samostalnim ili grupnim putem prezentiraju dobivene rezultate i na osnovu istih putem
diskusija i debata pronalaze rjeenja. Uenike takoe treba upuivati na koritenje dodatnih
informacija znanja kako u radu u koli tako i u radu kod kue kao i redovno davanje domaih
zadataka vodei rauna da budu primjereni raspoloivom vremenu koje uennici mogu odvojiti za
predmet. Ovako steeno znanje uenika je trajnije i viedimenzionalnije, ueniku prua
samostalnost u sticanju i proirivanju znanja i priprema ga za cjeloivotno uenje.
Date teme nije obavezujue pouavti datim redoslijedom. Nastavniku se daje sloboda u
odreivanju slijeda tema i nastavnih sadraja.
SMJERNICE ZA PRAENJE NAPREDOVANJA UENIKA I PROCJENJIVANJE NIVOA POSTIGNUA
Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte, kritiki razmiljaju; na
osnovu njihovih postignua i sposobnosti da primjene novo znanje.
Procjenjivanje nivoa postignua uenika podrazumijeva sistemsko praenje, ispitivanje i
vrednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta ili
odgojnoobrazovnog podruja tokom izvoenja aktivnosti kroz cijelu kolsku godinu.
Procjenjivanje nivoa postignua podrazumijeva da nastavnik prati do kojeg su nivoa, uenici
usvojili i razvili odreena obrazovna dobra, tj. znanja, sposobnosti i vjetine.
311
Polazei od specifinih, silabusom odreenih ciljeva i kompatibilnih standarda postignua,

za predmet Demokratija i ljudska prava, nastavnik razvija koncepciju praenja i procjenjivanja
nivoa postignua. Pri tome uvaava postavke u kojima kvalitet uenikih postignua
podrazumijeva garantirano usvajanje bazinih znanja, vjetina i vrijednosti, razvoj graanske
kompetencije, sposobnost uenika da koristi ova postignua u nastavku svog obrazovanja, u
drugim predmetima i svakodnevnom ivotu; kao relevatnost usvojenih znanja, vjetina,
kompetencija i vrijednosti za socio-kulturni kontekst u kom uenici ive. U tom pristupu naglasak
nije samo u formativnom procjenjivanju ve na informativnoj, instruktivnoj i motivacionorazvojnoj komponenti.
Nastavnik u praenju i procjenjivanju nivoa postignua koristi razliite nivoe:
nivo prepoznavanja osnovnih informacija i pojmova;
nivo razumijevanja uz manifestni oblik opisivanja, objanjavanja, identifikovanja, od
ogranienog razumijevanja do znaajnog i potpunog razumijevanja pojmova;
nivo primjene koja moe biti u rasponu od neuspjene, spore, do umjereno brze, tane i
uspjene;
nivo analize gdje uenik treba da uoava dijelove cjeline, odnose meu djelovima,
razluuje informacije po vanosti;
nivo sinteze gdje postojee informacije i pojmove primjenjuje radi poboljanja kvalitete;
do najveeg nivoa vrednovanja gdje donosi prosudbe uz obrazloenje postupka
samostalno, tano (logino), temeljito, argumentirano (opirno).
Svaki od nivoa daje mogunost praenja razvoja uenikih sposobnosti, identifikacije,
poreenja, analize, sinteze, verbalne fluetnosti, verbalno razumijevanje, vizuelne i spacijalne
sposobnosti, pamenje, deduktivno i induktivno zakljuivanje, kritiko razmiljanje, istraivake
kompetencije i kompetencije kreativnog rjeavanja problemskih situacija.
U skladu s novim pogledima na nastavu, nastavniku se predlae procjenjivanje razliitih
oblika znanja: koliko uenik razumije postavljeno pitanje - problem, kako uspjeno rjeava
problemske zadatke, kako obrazlae svoje postupke i rjeenje, kako primjenjuje usvojeno znanje i
slino. U segmentu obrazlaganja izdvajaju se nivoi od praenja jednostavnih obrazloenja,
praenja obrazloenja srednje zahtjevnosti i obrazlaganja jednostavnih sadraja, praenja
relativno sloenih
obrazloenja, procjenjuje vrijednost argumenata i obrazlae zahtjevnije
sadraje do praenja sloenih obrazloenja, procjenjivanja njihovih ispravnost i obrazlaganja
kompleksnih sadraja. U oblasti rjeavanja
problemskih zadataka uoava se raspon od
ograniene djelotvornosti , preko relativne djelotvornosti do iznimne uspjenosti, posebno u
novim kontekstima problemske situacije.
U oblasti razvoja afektivne komponente uenika nastavnik prati uenikovu spremnost da
percipira razliite sadraje, da reaguje afirmativno na sadraje i dinamiku rada, razvijajui
samopouzdanje u sebe i vlastite snage, sposobnost da samoprocjenjuje vlastiti rad i razvoj,
spremnost uenika da usvaja vrijedonosne orijentacije i odreuje svoj odgovorni odnos do
internalizacije i primjene sistema vrijednosti.
U skladu sa sadrajem nastavnog predmeta nastavnik prati i procjenjuje razvoj uenikih socijalnih
kompetencija, vjetine sluanja, empatije, nenasilnog rjeavanja konfliktnih situacija, timski rad i
saradnju.
U procesu praenja napredovanja uenika i procjenjivanja nivoa postignua nastavnik
razvija razliite tehnike i modele, od demonstracije sposobnosti i vjetina za vrijeme izvoenja
312
aktivnosti - usmeno i pisano izjanjavanje i izlaganje, praktini rad, uee i doprinos u interakciji
s drugima u grupnom radu ili radu u paru, uenikim projektima, demonstraciji, igranju uloga,
istraivanjima, putem zadataka objektivnog tipa, diskusijama, debatama.
Naglasak u primjeni metodologije praenja i procjenjivanja je potovanje principa
primjerenosti, sistematinosti, individualizacije.
Vrednovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama prati principe inkluzivne nastave s
naglaskom na:
Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim
zadacima te odgojnim vrijednostima.
Naine, postupke i elemente vrednovanja uenika s tekoama, koji savladavaju
individualne programe i posebne kurikulume ukljuujui i vladanje, uitelji/nastavnici
trebaju primjeriti tekoi i osobnosti uenika.
Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i
izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjeaj napredovanja
kako bi kvalitetno iskoristio ouvane sposobnosti i razvio nove.
Naini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama strunoga tima za
pojedino podruje, primjereni stupnju i vrsti tekoe te jasni svim sudionicima u procesu
vrednovanja.
Razinu razvijenosti kompetencija uenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu
njegova tekoa najmanje smeta i u kojemu se najbolje moe izraziti. Pogreke nastale
zbog tekoe moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj.
na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.
Ako uenik ima izraene tekoe u glasovno-govornoj komunikaciji, moe mu se
omoguiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijeem kole.
Ako uenik ima izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, ueniku treba omoguiti
provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijeem kole.
Ako uenik ispoljava iznad prosjene rezultate, bre napreduje istom je mogu kreirati
sloeniji zadaci i razliite istraivake aktivnosti.
313
OBAVEZNI PREDMETI S PRAVOM IZBORA

NAZIV PREDMETA: ISLAMSKA VJERONAUKA
RAZRED: VI
UVOD
U estom razredu zavrava se konceptualna trijada zapoeta u etvrtom razredu, kojoj je cilj
bio to izvjesnije pripremiti polaznike vjeronauke za burna, mladalaka doivljavanja i dogaanja.
Dio ovakvog osobnog kapaciteta je i u prostoru ostvarenja kvaliteta komunikacije u vrnjakoj
grupi. Interpersonalna komunikacija pripada konstruktivnim, zahtjevnijim i time razvojno
pozitivno izvjesnijim obrascima kako svog vlastitog tako i funkcioniranja u sredini. Definirajui
kljune indikatore krize/zatajivanja odgojne funkcije kole, izdvajamo nasilje meu vrnjacima
(fiziko nasilje, ali i prikriveno kroz zadirkivanje, ignoriranje, poniavanje) kao jednu od kljunih
taaka u kojoj i islamska vjeronauka treba ponuditi svoj prilog rjeavanju, jer islam kao koncept
pravednosti sadri odgovore koji nisu samo od historijskog znaaja ve ivi i primjenjivi u ovom
vremenu, poput instrukcije kako se nositi sa uzavrelim vrnjakim situacijama. Na ovaj nain
razvija se osjeanje za pravednost, pravila, drugaije i raznoliko, ferplej, potivanje, uvaavanje,
prihvatanje i pokazivanje osjeanja te postepeno razvija odgovornost.
Uenici estog razreda sve vie pokazuju individualne razlike; razlike su posebno oigledne
izmeu djeaka i djevojica.
Smisao za objektivnost i realnost je izrazito razvijen. Ovo nije dob mate, ve opaanja. Slabi
smisao za tajne i znakove. Teko se uivljavaju u poloaj drugih; npr. suosjeanje s bijedom je
povrno i prolazno. S obzirom na izbor i prezentaciju sadraja, vano je imati na umu da su djeca
ove dobi u stanju analizirati, ali samo injenice. Polazi se od konkretnih injenica, nastoje ih
razumjeti, ne udaljavajui se od njih. To je, dakle, dob u kojoj djeca susreu vjeronaune sadraje
upoznavajui najprije injenice i dogaaje. Uenici upoznaju konkretan prostor i vrijeme,
geografske i povijesne pojedinosti odreenih sadraja. Te geografske i povijesne pojedinosti daju
dogaajima objektivnu ozbiljnost.
Ovo je i vrijeme istraivanja i otkrivanja novog te vrijeme traganja za idealima, ostvarenim
posebno u junacima kao ljudima velikih poduhvata i velikih djela. Zanimaju ih odrasli u svom
djelovanju. Naroito ih privlae vrlo sposobni, snani i spretni junaci koji se bore za pravdu, koji su
nesebini i vjerni. Privlae ih junaci koji drugima pomau i koji su spremni i rtvovati se iz vjernosti
i ljubavi prema svojim prijateljima. Pedagogija heroja ili ivih uzora posebno je prikladna za
ovaj uzrast.
to se tie naina rada, induktivna metoda i aktivna nastava, grupni rad i razliiti oblici
kreativnosti primjereni su uenicima estog razreda. Djeca ove dobi shvataju i razumijevaju
injenice, dogaaje, poruku, preko djelovanja i konkretnoga iskustva. Najbolje e razumjeti ako
sama rade. Odatle proizlazi potreba aktivnih metoda, multimedijalnih i multimetodikih pristupa u
radu s djecom ove dobi. Imaju razvijen smisao za zajedniko dobro, smisao uloge u drutvu, tj.
smisao za razred. Tako ih je, naprimjer, lahko odueviti za uestvovanje u razliitim kolskim
nastavnim i vannastavnim aktivnostima.
Svrha islamske vjeronauke estog razreda je usvajanje vjeronaunih znanja, islamskih i
opeljudskih vrijednosti po kojima uenici postiu istinsku orijentaciji u ivotu openito, a posebno
u razvijanju kvalitetnih i sigurnih odnosa u svijetu u kojem ive. Usvajanje tih vrijednosti ostvaruje
314
se u identifikaciji uenika s likovima iz povijesti, i to s onim likovima koji su u ivotu prihvatili i

odgovorili preuzetoj ulozi.
OPI CILJEVI VJERONAUKE U ESTOM RAZREDU:
Otkriti snagu vjere i zajednitva kao pomo i podrku na svom ivotnom putu.
Otkriti i upoznati u vjeri put i nain odupiranja negativnim ivotnim iskuenjima i
problemima.
Otkriti snagu povjerenja i potrebu bliskosti s Bogom kako su to inili Boiji poslanici.
U svakodnevnom ivotu primjenjivati poruke Muhammeda, a.s., posebno u brizi za
ugroene, siromane, borbi za istinu, pravdu, ljubav i mir.
Prihvatiti i graditi odnose solidarnosti, tolerancije i dijaloga prema svim ljudima, posebno
prema razliitima i drukijima.
PROGRAMSKASTRUKTURAPREDMETNIHSADRAJA
1. KAKO POETI
Moje potrebe i tenje
Ui, itaj!
Uvodni sat za sekciju Piem i itam arebicu
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Moje potrebe i tenje ima za cilj da afirmativno djeluje na tolerantne
stavove uenika prema njihovim individualnim razlikama koje su sve uoljivije i kojih
sami postaju svjesniji. Na poetku, nastavnik e kroz razgovor i rad u paru o potrebama i
tenjama podstaknuti uenike da bolje upoznaju meusobne potrebe i tenje, to e
moi iskoristiti za uvoenje u rad i najavu nastavne jedinice. Pruit e uenicima
mogunost da naprave samoprocjenu kroz ponuenu listu U ivotu je najvanije, prema:
Stojanovi, S. (2003.): Razumijevanje mladih, str. 35.
Nastavnik e uenicima ponuditi dovu koja im pomae u ostvarivanju potreba i tenji u
ivotu, npr.: Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam i ne preputaj me samom sebi ni koliko
je treptaj oka. Popravi svako moje stanje, nema Boga osim tebe.
Vano je pruiti razumijevanje za iskazane potrebe i tenje svakog uenika u cilju
razvijanja meusobnog povjerenja i dalje saradnje. (1 nastavni sat)
Rukovodei se prvom objavom, nastavnik e usmjeriti uenike da svoj individualni plan
ponu sa uenjem radi Boga (u ime Boga), uz obrazloenje da e samo tako dostii ostale
potrebe i ciljeve u ivotu. Uz ovu nastavnu jedinicu preporuujem koritenje prie Voe
ivota, iz: Mesnevija za djecu 1. dio, str.5. i pjesme Znanje je bogatstvo, iz: Krupi,
H.,Istina, str. 46.
U ovu svrhu dobro bi bilo da nastavnik ponudi i mapu potreba i tenji ljudi openito kako
bi uenicima bilo lake da sastave svoju vlastitu mapu ili listu (shodno stepenu
razvijenosti razliitih inteligencija kod uenika), Razumijevanje mladih, str. 34. Kod
sastavljanja mape i liste prioriteta usmjeriti uenike da se rukovode hadisom Allah ne
gleda u vae imetke ve gleda u vaa srca. U zavrnoj fazi ove tematske cjeline sa
315
uenicima organizovati mini debatu na izreku: Ui jer uho lae, gledaj pameu jer oko
vara. (1 nastavni sat)
Na obradi nastavne jedinice Piem i itam arebicu nastavnik e uenicima napraviti
kratak uvod o arebici naem historijskom pismu. Ovom nastavnom jedinicom nastavnik
o arebici daje poetne informacije i animira eventualne interesente za njeno uenje kroz
ukljuivanje u rad u primjerenoj sekciji. Inae, za sve uenike nije planirano ovim
programom da ovladaju pisanjem i itanjem arebice. Maksimum zahtjeva koji je planiran
jeste da uenici metodom ugledanja na asu pokuaju napisati ono ta ele (svoje ime i
prezime, eventualno neki stih ili reenicu) i, eventualno, za domai rad da u svesku
napiu neku izreku, krau pjesmicu, paragraf teksta ili sadraj po elji. Plan i program
rada sekcije je prilog ovom Nastavnom planu i programu. (2 nastavna sata)
U udbeniku vjeronauke za esti razred za pisanje i itanje arebice treba na jednoj ili
dvije stranice da stoje paralelno slova abecede i arebice sa pravilom vezivanja pri
sastavljenom pisanju te nekoliko linija na kojima bi uenici mogli napisati svoje ime i
prezime ili tekst po elji.
Uz ovu cjelinu preporuujemo 1 nastavni sat ponavljanja.
PARAMETRI DESKRIPTIVNE EVALUACIJE:
Nivo razvijenosti meusobne tolerancije.

Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima.
Kvalitet individualnih i grupnih radova.
Pratiti i aktivno uee uenika, njihovo nastojanje na putu traenja znanja.
Vrednovati i mali iskorak u pisanju i itanju arebice.
Nivo uea u individualnim, partnerskim i grupnim aktivnostima.
2. SOCIJALNE VJETINE
Ljut(a) sam, jako sam ljut(a)
Rjeavanje sukoba
Didaktike naznake:
Ljutnja je osjeaj nezadovoljstva pomijean s potrebom da se uzvrati. Ljutnja je:
normalna emocija, sama po sebi ni dobra ni loa, izraavanje ljutnje moe biti zdravo dok
gubljenje kontrole nije.
Kako kontrolirati ljutnju? Koja situacija u ivotu te najvie ljuti? (LISTA, npr. zadirkivanje,
ljubomora, kad me neko uvrijedi, kad neko uvrijedi mog prijatelja ili porodicu, kad neko
uzme neto moje a da me ne pita, kad ire glasine o meni...) Izmeu sebe, u uionici,
proitati nekoliko uenikih listi.
Vjerouiteljevo uplitanje: Oito, ljuti smo kad gubimo ili ne moemo dobiti neto to
nam je vano, to trebamo, elimo. Stepeni ljutnje kreu se od blage iritacije (smetanje,
dosaivanje) do intenzivnog bijesa i gnjeva. (2 nastavna sata radionica)
Kako se suoavamo s ljutnjom: gunam, viem, nazivam pogrdnim imenima, zautim,
zadrim to za sebe, uzvratim, udaram, bacam, lomim stvari...
316
Tehnike kontrole ljutnje ili KAKO POMOI SEBI: zguvati papir, "udarati" jastuk,
angairati se u tekoj fizikoj aktivnosti, zatvoriti oi i misliti o neem drugom, duboko
disati, udaljiti se iz situacije koja nas ini ljutim, brojanje do deset i vie, efikasne izjave
samom sebi: "Ne trebam se svaati oko toga", "Mogu se nositi s tim", "Uivam se
osjeati smiren i imati kontrolu", rekonstrukcija situacije: Je li ovo vrijedno ljutnje, Jesam
li siguran da me ova osoba eli povrijediti, ignoriranje osobnih napada, redovno fiziko
vjebanje kojim se stjeu zalihe pozitivne energije...
Kako rijeiti sukob prije nego to preraste u svau? eli se igrati na kompjuteru, tvoj
drug eli uraditi neto vano za kolski projekat. Suprotstavljeni ciljevi: igra/rad na
projektu. Odnos doveden u opasnost: vae prijateljstvo. Tri uobiajene reakcije su:
"Hou da se igram, svialo ti se to ili ne", "Uredu, kako ti hoe", "Idi kui ako ti se ne
svia". (2 nastavnasata radionica)
Vjerouiteljevo uplitanje: postoje i drukiji naini rjeavanja sukoba: KOMPROMIS: svako
odustaje od neeg da bi dobio neto ("Igrat emo igricu pola sata, a onda emo napraviti
to vie na projektu") PREGOVOR: npr. izrada kolskog projekta na kompjuteru moe biti
uspjean rezultat pregovora. Sukob se mijenja u SARADNJU.
Parametri deskriptivne evaluacije:
Interes za temu: uenika pitanja, uee u radu, spremnost za iskreno uestvovanje u
obradi teme.
Na temelju kontinuiranog praenja razvoja uenike socijalne kompetentnosti,
razgovarati s uenicima o iskustvima i tekoama primjene novih socijalnih vjetina.
3. IZ IVOTA BOIJEG MILJENIKA
Hidra put ka uspjehu

Meusobno pomaganje
ta moemo zajedno
Poslanikova damija nekad i sad
Didaktike naznake:
Nastavnik treba da razvije kod uenika svijest da je prirodna potreba svakog pojedinca
uspjeh i afirmacija u ivotu. Kazivanjem o Hidri nastavnik e potaknuti uenike da
otkriju svoje potencijale i da na njima grade uspjeh kao to je to radio sam Poslanik.
Takoer e ih upoznati da svaki ovjek ini svakodnevno hidru ostavljajui loe navike i
postupke radi boljih. Uenici treba da shvate da nije dovoljno samo odluiti izvriti neko
djelo ve se treba imati i jasan plan, kao i oslonac u ostvarivanju odreenih namjera. U
to boljem razumijevanju ivotnog uspjeha koristiti pjesmu ta je uspjeh, Razumijevanje
mladih, str. 130., u okviru ove nastavne jedinice interpretirati ilahiju Tale al-Bedru
alejna. (2 nastavna sata)
U okviru nastavne jedinice Meusobno pomaganje uz koritenje kazivanja o
muhadirima i ensarijama, pjesme Uzdasi ili Sevab je pruiti pomo, Istina, str. 48. i 88.,
afirmativno djelovati na uenike u cilju njihovog meusobnog pomaganja u ime Allaha,
d.. (1 nastavni sat)
317
U okviru nastavne jedinice ta moemo zajednoaktivnim grupnim radom uenici treba

da urade listu onoga to su zajedno uspjeli zahvaljujui meusobnom pomaganju.
Nastavna jedinica podstie na jaanje odjeljenjske i kolske zajednice, kao i zajednice
muslimana openito. U okviru nastavne jedinice interpretirati pjesmu Allahovo ue,
Istina, str. 22. (1 nastavni sat)
Upoznavanjem sa gradnjom Poslanikove damije, uenicima predoiti i istaknuti
injenicu da je damija izgraena zajednikim radom i zalaganjem svih lanova Zajdnice i
dovesti ih do zakljuka znaaja jedinstva u realizaciji velikih zajednikih ciljeva u drutvu.
Nastavnik e uenike podstaknuti i usmjeriti da saznaju vie injenica o razvoju i ulozi
damije u ivotu muslimana kroz povijest, kao i njenoj ulozi u ivotu dananjih
muslimana. (1 nastavni sat)
Uz ovu nastavnu cjelinu preporuujemo 2 nastavna sata ponavljanja i 1 nastavni sat
utvrivanja.
Vjetina lijepog izraavanja.
Nivo usvojenosti novih znanja iz ivota Muhammeda, a.s., Hidre, prihvatanja u Medini i
organizovanja nove zajednice, gradnje prve damije.
Doprinosi spoznaje kulturno-civilizacijske vrijednosti Poslanikove damije.
Kvalitet melodijske interpretacije ilahije Tale al Bedru alejna.
Vrednovanje individualnog uea u razgovoru i debati.
Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija.
Zalaganje i doprinos radu grupe.
4. VRIJEDNOSTI ZAJEDNIKOG IVOTA
Ja i drugi zajedno.
Potivanje i dobri odnosi.
uje li onaj to se poziva?
Na nepravdu pravdom odgovori!
Osmijeh i ljubaznost su sadaka.
Tenja za sreom.
Didaktike naznake:
Kroz nastavnu jedinicu Ja i drugi zajedno uenici e upoznati razliite zajednice ljudi, ta
ih ini te ta ih spaja i ini snanim, kao i ono to ih razdvaja i ini slabima. Vano je da
otkriju, razumiju i prihvate razlike meu ljudima. Nastavnik mora imati na umu da e
uenici to moi jedino kroz uenje u grupi, uz vjeto kreiranje relaksirajue atmosfere,
koritenje prigodnog filma, prie, problemske fotografije i sl. Uenike e podsticati da
priaju ta su vidjeli, osjetili s ciljem uvaavanja i prihvatanja individualnih stavova i
razlika. Uz nastavnu jedinicu primjereno je koritenje pjesme Natjecanje u dobroti,
Istina, str. 32., i prie Pria o nagluhom ovjeku, Mesnevija za djecu 1. dio, str. 35. (1
nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Potivanje i dobri odnosinastavnik moe iskoristiti Medinsku
povelju kao temelj ureenja meuljudskih odnosa i vjerske tolerancije. Rukovodei se
318
ajetom "O ljudi! Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena
dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najvie boji.",
razvijati toleranciju prema drugim nainima vjerovanja, prema drugaijim kulturama,
obiajima i tradicijama. Za ostvarenje cilja ove nastavne jedinice moe se iskoristiti i
pria Lav i zec, Mesnevija za djecu, str. 13. (1 nastavni sat)
Uvaavanje se treba razvijati i do individualnih razlika, kao to je boja, ime, sposobnosti,
sklonosti i sl. Vano je da uenici shvate koji su to interesi zajednikog ivota i da budu
spremni na saradnju s drugima.
Nastavna jedinica uje li onaj to se poziva? ima za cilj i da uenici izgrade i prihvate
vana pravila ponaanja u razredu, koli i zajednici. Kroz razliite aktivnosti uenike
dovesti do zakljuka o posljedicama krenja pravila za pojedinca i zajednicu te inicirati
razvijanje sposobnosti da sami kreiraju klimu koja omoguuje dobre odnose i rad u
zajednici radi linog i opeg dobra.
Kroz razliite metode interaktivnog uenja razvijati svijest o znaaju aktivnog sluanja
radi boljeg razumijevanja. Pomoi e ueniku primjenom Testa aktivnog sluanja i
razumijevanja, Razumijevanje mladih, str. 40, prigodne igre (npr. gluhih telefona),
narodnih poslovica kao to su: Slua me onaj ko me uje, uvajte se ljudi koji ne sluaju,
ali namojte svojoj okolini ni davati razloga da vas ne slua, basni, npr. Trgovac i papagaj,
Mesnevija za djecu, str 25. (1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Na nepravdu pravdom odgovori!zadatak nastavnika je da
paljivo usmjerava uenike na samokontrolu i samodisciplinu jer su u dobi kada im je sve
tee da kontroliraju svoje emocije. Primjenom razliitih tehnika, kao to su poruke
prihvatanja i neprihvatanja, Razumijevanje mladih, str. 49., Testa prepoznavanja
znaenja poruka, Razumijevanje mladih, str. 49, ivih ivotnih primjera, Izreka i
poslovica, Prihvatljivih naina iskazivanja ljutnje, Razumijevanje mladih, str. 54. i 55. i sl.
Primjereno je uz navedenu nastavnu jedinicu iskoristiti i priu Hoda se svaa sa enom,
Nasrudin-hoda (1996.), str. 27, pjesme Lijepe rijei govorite i Mo pratanja, Istina, str.
38. i 44. i interpretirati dogaaj sa Poslanikom, a.s., i njegovim komijom koji je donosio
svoje smee pred Poslanikova vrata. Poeljno je da nastavnik sva navedena sredstva
vjeto ispreplete sa Poslanikovom praksom i porukama islama. (2 nastavna sata
radionica)
U okviru nastavne jedinice I osmijeh je sadaka kroz ciljano pitanje Na cilj je izmamiti
osmijeh jer... pomoi uenicima da pronalaze dobro u drugome, podstai ih da se
optimistiki orijentiraju pri procjeni drugih i da preispitaju vlastite pesimistike stavove o
drugima, podsticati uenike da razvijaju pozitivne stavove o svijetu u kome ive jer je to
nuno radi lakeg odupiranja porocima dananjice, unaprijediti svijest o znaaju injenja
radosti drugima sitnim detaljima (osmijeh, lijepe rijei i sl.) Uz ovu nastavnu cjelinu
koristiti pjesmu Lijepe rijei govorite, Istina, str 38., hadise i ajete o lijepom govoru,
Sjeanje na profesora sa osmijehom, Razumijevanje mladih, str. 60. (1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Tenja za sreom uloga nastavnika je da ukae ueniku da
sam bitno utjee na svoju sreu, te da je ne treba traiti izvana. Moe se pomoi razliim
didaktikim materijalom kao to je narodna pria (npr. Car i koulja), poslovica (Za sreu
treba dvoje, U sreu se uzda lud a pametan u svoj trud), Pismo oca sinu, Razumijevanje
mladih, str. 135., pjesmu Srea, Istina, str. 120., Razgovor o misli D. Radovia Prije nego
to krenete da traite sreu, provjerite moda ste ve sreni. Srea je mala, obina i
319
neupadljiva i mnogi ne umiju da je vide, afirmativne rijei: ljubav, ljepota i sl.,

povezivanje sree sa vlastitim mislima i osjeanjima, pogledima islama na sreu (moe se
pomoi Gazalijinim djelima Ihja, O mladiu i Izbavljenje iz zablude uz obavezno
prilagoavanje uzrastu).(1 nastavni sat)
utvrivanja.
Nivo razvijenosti meusobne tolerancije i prihvatanja individualnih razlika, radi boljeg i
kvalitetnijeg ivota pojedinca i zajednice.
Evaluacijski slojevi: aktivno uee uenika, pounutranji efekti samospoznaje i spoznaje
svijeta u kome ive (razumijevanje, prihvatanje, tolerancija, pratanje i sl.).
Doprinos grupnom radu.
Napredovanje u usvajanju i primjenjivanju pravila ponaanja u razredu, koli, zajednici i
drutvu.
Doprinos kontroli, usmjeravanju i pokazivanju emocija ljutnje, sree, radosti, ljubavi i sl.
Sposobnost lijepog izraavanja i komuniciranja.
Nivo ukljuenosti grupne aktivnosti.
5. VJERA U IVOTU OVJEKA
Vjerom do prosvijetljenosti i oplemenjenosti

Kontinuitet vjerovanja
ivjeti s razliitostima
Stvoritelj nam se otkriva u Svojim djelima
Milost Boija
Posljedice mojih djela
Pravednost Boija
Osobe koje potujem
Didaktike naznake:
Kroz nastavnu jedinicu Vjerom do prosvijetljenosti i oplemenjenosti cilj je da se rasvijetli
pojam vjere i vjerovanja kao duhovne potrebe svakog ovjeka. Vano je uenike
upoznati s rairenou vjere, razviti im vjersku toleranciju shodno slobodnoj volji kao
daru Boijem ovjeku. Nastavnik e uenike potaknuti, npr. adekvatnom debatom, da
pronau odgovore na pitanja o ivotu, smrti, smislu i svrsi postojanja i ivljenja. Imati na
umu uzrast uenika u ovom razredu i ne ulaziti duboko u pojam smrti, ve ih samo
navesti da zakljue injenicu o nepostojanju adekvatnih odgovora u nauci o fenomenu
smrti i onom to je vezano uz njega. Vjetim rukovoenjem e ih dovesti do zakljuka o
vrijednosti i znaaju vjere u ivotu ovjeka, kao i njenoj prirodnoj uroenosti u ovjeku.
Primjerena ovoj nastavnoj jedinici je pjesma Allah,Istina, str. 10. (1 nastavni sat)
Kroz nastavnu jedinicu Kontinuitet vjerovanjacilj je da se nastavi razvijati svijest o
zajednikoj misiji poslanika jo od prvog ovjeka i poslanika Adema, a.s., i religijama koje
320
su se razvijale pod djelovanjem njihovih misija. Uz nastavnu jedinicu koristiti pjesmu

Potreba vjere, ati, M.., Pjesme i prepjevi, Svjetlost, Sarajevo. (1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice ivjeti s razliitostima uenici treba da shvate da pored
razliitosti u izgledu i pojedinim uenjima, postoji povezanost sa prvim poslanikom i
nuna potreba za suivotom i zdravim dijalogom objasniti misiju poslanstva kao gradnju
jedne graevine od temelja do njenog zavretka, odnosno svijest o tome da je svaki
poslanik nastavljao poslaniku misiju shodno razvoju ljudske civilizacije. Podsjetiti
uenike na govor kralja Abesinije. Navesti primjere ljudi drugih vjeroispovijesti sa kojima
ivimo: susreti, pozdravi praznici, estitanja i sl. Nastavnik e razliim metodama
aktivnog uenja upuivati uenike jedne na druge iz potrebe za drutvenim ivotom
ovjeka. Primjereno je koritenje igre gradnje od razliitih materijala. (Uenicima se d
po grupama pripremljen materijal za gradnju to vee kule: slamke, papir, ljepilo,
makaze, grah, ae i sl. Jednoj grupi se ciljano d materijal od koga je nemoguee graditi,
npr. grah, i ta se grupa dodatno ometa u radu. Cilj je da se utvrdi nivo osjeajnosti i
prepoznavanja drugaijih kod uenika kroz razgovor poslije igre.) (2 nastavna sata)
Kroz nastavnu jedinicu Stvoritelj nam se otkriva u Svojim djelima razvija se elja za
upoznavanjem i spoznajom Stvoritelja kroz Njegova lijepa imena i svojstva. Cilj je da
uenici jo u uvodnoj aktivnosti iz ponuene liste osobina izdvoje one za koje misle da
sami posjeduju, a u toku zajednikog rada da razvijaju potrebu da kod sebe razviju i
druge osobine koje opisuju Stvoritelja. Koristiti priu Uenjak i uenik.(1+1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Milost Boija zadatak nastavnika je da izdvoji 5-6 ajeta koji
govore o milosti Boijoj na osnovu kojih e potaknuti uenike da zakljue ta sve
obuhvata milost Boija i istakne njezina neizmjernost. Uz koritenje stihovanog znaenja
Fatihe, Hodi, D. (2003.), Islamska itanka, Bemust, Sarajevo, str.10. i ilahije Ljubav
Boga milostivog, pomoi uenicima da to bolje shvate veliinu milosti Boije. Najbolji
rad je grupni sa specijaliziranim zadacima radi zajednikih zakljuaka o milosti Boijoj.
Nastavnik e svojim vjetim voenjem navoditi uenike da zakljuuju gdje bi oni mogli
primijeniti i pokazati svoju milost s ciljem razvijanja milosti prema ovjeku i svim Boijim
stvorenjima. Uenici e u zavrnoj fazi praviti vlastite liste u kojima e navoditi primjere
Boije milosti u i na njima samima. (1 nastavni sat)
Posljedice mojih djela: cilj je razvijanje svijesti i samosvijesti o djelima ljudskim, zbog
posljedica koje povlae za sobom na ovom i buduem svijetu. Kroz nastavnu jedinicu
interpretirati suru Al-Maun sa prijevodom te se posebno osvrnuti na suosjeanje i
izvravanje obaveza i dunosti (prema Bogu, ljudima i sebi). Istai osobinu licemjerstva
kao osobinu koja ovjeka vodi ka propasti. Mogu se iskoristiti prigodne prie o
pomaganju siroeta i siromaha te ih povezati sa vrijednou koja se tim djelima posebno
vrednuje na Sudnjem danu. (1+1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Pravednost Boija upoznati uenike sa Sudnjim danom kao
danom provoenja pravde Boije nad uinjenim djelima na dunjaluku. Istai osobinu
pravednosti kao posebnu vrlinu koju ima i Uzvieni Allah te prirodnom potrebom ljudske
due za pravednou. Povezati sa surom El-Maun i ljudima koji ine nepravdu
zaboravljajui ili poriui dan provoenja apsolutne Boije pravde. (1 nastavni sat)
Nastavna jedinica Osobe koje potujem prua mogunost ueniku da sastavi svoju listu
osoba koje izdvajaju uz davanje komentara po emu su na toj listi. Uz voenje
nastavnika izraditi listu najodabranijih iz ugla islama. Potaknuti uenike da ih poveu sa
321
poslanicima i aktivnim radom da otkriju razloge koji su ih doveli na listu najodabranijih.

Navesti uenike da zakljuuju na osnovu osobina poslanika (iskoristiti svojstva
poslanika). Uz prigodnu debatu uenici uporeuju liste i iz druge biraju one koji bi mogli
biti njihovi uzori. U okviru ove nastavne jedinice uenici treba da prepoznaju kontinuitet
Boijeg obraanja ljudima kroz kontinuitet poslanstva te da usvoje injenicu da su svi
raniji poslanici, uz svoje misije i zadatke, najavljivali i dolazak krune poslanika
Muhammeda, s.a.v.s. U interpretiranju nastavne jedinice pomoi se ilahijom Sa
stijenama. (1+1 nastavni sat)
utvrivanja.
Nivo uea u debati.

Doprinosi shvaanju vjere i slobodne volje u ivotu ovjeka.
Praenje kontinuiteta poslanstva i doprinosa poslanika ljudskoj kulturi i civilizaciji.
Vjetina nenasilnog komuniciranja.
Vrednovanje lijepih individualnih postupaka i karakteristika.
Pomaganje ueniku u shvaanju vjere i Boga, vidljivog i nevidljivog.
Doprinos razvijanju milosti u ovjeku.
Razvijanje saosjeanja i meusobnog pomaganja.
Podsticaj na iskrenost i discipliniranost.
Nivo usvojenosti sure El-Maun i novih znanja o Sudnjem danu.
Doprinos boljem funkcioniranju odgojne grupe.
6. MOJE OBRAANJE BOGU
Razliiti oblici molitve

Prilike u kojima se obraam Bogu
Mjesta hvaljenja i slavljenja Stvoritelja
Kada sunce dostigne svoj vrhunac
Ilahija Putnik
Didaktike naznake:
U okviru nastavne jedinice Razliiti oblici molitve nastavnik e interpretirati razliite
fotografije sa molitvama razliih religija, a posebnu panju posvetiti molitvama
muslimana. Nastavnik ima zadatak da sa uenicima pokua oiviti u mislima i
osjeanjima sve oblike molitve kako bi molitva postala iva rije u dovi, tevbi, namazu i
sl. Moe se pomoi pjesmom Kad ti srce zaeli, Istina, str. 26. Navesti primjer hadis-i
kudsije o Fatihi i izdvojiti sve koristi i blagodati koje proizlaze iz ove molitve. U okviru ove
nastavne cjeline ponoviti sabah i akam namaz. (1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Prilike u kojima se obraam Bogu, nastavnik e primjenom
razliitih tehnika aktivnog rada voditi uenike ka otkrivanju i uoavanju prilika u kojima
bi trebali da se obraaju Bogu. Iskoristit pjesmu Od Boga se glava ne okree, Istina, str,
322
110. Nastavnik e podsticati uenike da esto razgovaraju s Bogom i odravaju tu vezu

istiui da je to razgovor sa Stvoriteljem bez posrednika, najave, ekanja i sl. Neke od
prilika koje se mogu navesti bile bi: radost, tuga, problemi, vane odluke, dobra djela i sl.
Povezati ovakve razgovore sa dobrovoljnim namazima. Ovoj listi se mogu dodati i
sedmini, godinji i namazi po potrebi.
Ovu tematsku cjelinu nastavnik moe zaokruiti povezujui namaz i raspored dnevnih
aktivnosti, cilj je da uenici uoe mudrost Boiju u ovakvom rasporedu radi stalne veze
sa Gospodarom. Povezati i sa listom potreba i prioriteta sa prvog nastavnog asa. (2
nastavni sat)
U okviru ove nastavne jedinice Mjesta hvaljenja i slavljenja Stvoritelja nastavnik moe sa
uenicima otkrivati i upoznavati razliita mjesta na kojima muslimani obavljaju molitve.
Vano je da se istakne njihova svrha, duhovnost i doprinosi boljem povezivanju sa
Bogom. Tome pomae samo mjesto, enterijer i eksterijer graevine i sl. Mjesta koja bi
trebali upoznavati na ovakav nain bila bi: damije, tekije, mezaristani, dovita i sl.
Nastavnik takoer moe da upozna uenike sa osnovnim sakralnim objektima susjednih
religija radi daljnjeg razvijanja tolerancije. (2 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Kada sunce dostigne svoj vrhunac nastavnik e razgovorom o
odmorima poslije razliitih aktivnosti dovesti uenike do iznoenja miljenja o duhovnim
odmorima i relaksaciji due. Savremeni ovjek koristi razliite oblike meditiranja, dok
musliman ima i odmor i meditaciju i korist i razgovor sa Bogom u namazu. Poslije
obavljenog velikog dijela dnevnih aktivnosti javlja se potreba i za duhovnim odmorom
kada sunce dostigne svoj vrhunac. U okviru ovakve interpretacije nastavnik e obraditi
podne-namaz sa svim vrijednostima i koristima uz potvrdu sunneta o tome. Vano je da
uenik ovaj namaz doivi kao blagodat, a ne kao optereenje u napornom umnom i
tjelesnom radu. (1 nastavni sat)
Koristei prigodnu ilahiju upoznati uenike da se i razliitim oblicima duhovne muzike
ovjek moe obraati Bogu i doivljavati via duhovna stanja. Nakon sluanja ilahije
potaknuti uenike da opiu svoje duhovno stanje nastalo pod utjecajem ilahije Putnik. (1
nastavni sat)
Ove nastavne cjeline se ne moraju izvoditi u kontinuitetu i nastavnik ih moe planirati u
okviru vlastitog kreiranja nastavnog plana i programa za tekuu godinu
U okviru realizacije ove nastavne cjeline preporuujemo 2 nastavna sata ponavljanja.

Vrednovanje i isticanje lijepog odnosa izmeu uenika.
Kvalitetan individualni doprinos nastavi.
Pozitivno vrednovati i najmanji vjerniki individualni napredak i nastojanje.
"Primijetiti" i vrednovati pokazana individualna dobra djela.
Usvojenost naina i sadraja podne-namaza.
Razvijenost svijesti o razliitim nainima obraanja Bogu.
Upoznavanje sa mjestima za molitvu i obraanje Bogu.
Doprinos duhovnom, tjelesnom i moralnom razvoju ovjeka.
Kvalitet melodijske interpretacije ilahije Putnik.
323
7. UZORI OVJEANSTVU
Strpljivost kao vrlina

Mo pratanja
Izvrimo preuzete obaveze
Istraj i kada ti je teko!
Moji roditelji, moji uzori
Didaktike naznake:
U okviru nastavne jedinice Strpljivost kao vrlinauenici imaju zadatak da navedu priliku u
kojoj su se strpjeli poslije ega im je bilo bolje. Povesti razgovor o tome da li se bolje
strpjeti ili odmah reagovati. Kazivanjem o Ejjubu, a.s. i interpretacijom pjesme Strpljenje,
Istina, str. 130., podstaknuti uenike da zakljue koje su prednosti strpljenja na ovom i
buduem svijetu. Organizirati debatu o tome da li je strpljenje loe za ovjeka. Nastavnik
svojim vjetim rukovoenjem treba da navede uenike da sami zakljue da je to vrlina
koja pomae ovjeku u prevladavanju razliitih ivotnih problema. (2 nastavna sata)
U okviru nastavne jedinice Mo pratanja nastavnik e vjetim rukovoenjem dovesti
uenike do zakljuka da ima veliku mo onaj ko zna pratati. Potaknuti uenike da opiu
situaciju kada su oprostili i osjeanja nastala poslije. Ove aktivnosti povezati sa
kazivanjem o Jusufu, a.s, i njegovoj brai. Uenici svojim aktivnim radom treba da shvate
njegovu veliinu i mo u materijalnom i duhovnom bogatstvu. Dopustiti uenicima da
organizuju raspravu o opravdanosti postupaka Jusufa, a.s., ili postupaka njegove brae.
Uenike uputiti da u narednom periodu pokuaju da oproste onima kojima to nisu mogli
uraditi i poslije razmijeniti iskustva. Nastavnik moe da ih uputi da se rukovode ajetom
da mogu uzvratiti istom mjerom, ali je bolje da oproste jer ih za to eka posebna
nagrada. Upoznati ih i sa surom Asr te ih usmjeriti na njeno memorisanje uz obavezno
usvajanje pouka sure. Uz nastavnu jedinicu iskoristiti pjesme Mo pratanja, Istina, str.
40. i Jusufova koulja, Pjesme i prepjevi, str. 199. (2 nastavna sata)
U okviru nastavne jedinice Izvrimo preuzete obavezenastavnik e podstaknuti razvijanje
svijesti kod uenika o vanosti izvravanja preuzetih obaveza. Primjereno je koritenje
kazivanja o poslaniku Zu-l-Kiflu i njegovim preuzetim obavezama, kao i nainima
izvravanja tih obaveza. Kao pomo u podsticaju za izvravanje preuzetih obaveza
koristiti pjesmu Trud e ti se iskazati, Istina, str. 114. (1 nastavni sat)
U okviru nastavne jedinice Istraj i kada ti je teko!vano je da uenici shvate da svi imaju
potekoe u ivotu, ali i da naue kako da se nose sa njima. Nastavnik se moe koristiti
kazivanjem o Junusu, a.s., njegovom odustajanju, ali i kajanju za posustajanje u
povjerenoj mu misiji. Nastavnik moe da razvije svijest kod uenika da svaka tekoa
otkriva nove poglede na ivot i jaa ovjeka. Uenici treba da usvoje dovu i nain
pokajanja Junusa, a.s.(1 nastavni sat)
Cilj nastavne jedinice Moji roditelji, moji uzori jeste da razvija bolje razumijevanje sa
roditeljima u ovom periodu postepenog osamostaljivanja. Kazivanjem o Poslanikovoj
keri Fatimi, uenike potaknuti da izgrauju to bolji odnos sa roditeljima. Uvaavajui
sve vee nerazumijevanje koje nastaje izmeu roditelja i njih, navesti uenike da
324
pokuaju otkriti uzrok problema te da pokuaju pronai rjeenje u prevladavanju tog

problema. Nastavnik e uenike usmjeriti da iz navedenog kazivanja naprave listu
savjeta i pokuaju je primijeniti. Takoer e moi razviti svijest o potivanju roditelja, bez
obzira na povremeno nerazumijevanje, te vrijednosti uenja dove: Rabbirhamhuma
kema rebbejani sagira Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene kad sam bio dijete
njegovali! Uz navedenu nastavnu jedinicu primjereno je koritenje pjesama Potuj
roditelje, Istina, str. 42. i Fatima ez-Zehra, Pjesme i prepjevi, str. 150. (2 nastavna sata)
utvrivanja.
Vjetina lijepog pisanja i kazivanja.
Usvojenost specifinih poruka iz ivota Ejuba, Musaa, Jusufa, Lukmana i hazreti Fatime
(kao to su: strpljivost, pratanje, prepoznavanje lijepog i ljepote, upornosti,
odgovornosti i sl.).
Doprinosi u ogledanju u uzore tokom odrastanja.
Vrednovanje individualnog uea u razgovoru i debati.
Usvojenost dove za roditelje.
Zalaganje i doprinos radu grupe.
8. IZ HIDRETSKOG KALENDARA
Nastavnici trebaju pratiti hidretski kalendar i prigodno obiljeiti znaajne datume u
okviru kreiranja vlastitog izvedbenog nastavnog plana i programa. To mogu biti razliite
aktivnosti kao to su: prigodni programi za nastavnike, roditelje i uenike, manifestacije,
humanitarne i socijalne akcije, razne inicijative i sl. Ova sloboda izbora ostavlja veu
mogunost nastavnicima da sarauju sa roditeljima i organiziraju ivo obiljeavanje
muslimanskih mubarek dana i noi, s ciljem njihovog afirmiranja u ivotu muslimana.
Za ovu cjelinu preporuujemo 4 nastavna sata.
NAPOMENE:
Nastavnik e na kraju nastave u estom razredu zajedno sa uenicima napraviti osvrt na
poetne potrebe i tenje i utvrditi nivo ostvarenog.
Nastavnici treba da imaju na umu da je obavezno planiranje nastavnih sati ponavljanja,
utvrivanja i sistematizacije gradiva, koje sami uvode u vlastite izvedbene nastavne
planove i programe.
Ovakav plan i program je predvien za 66 sati, dok nastavnici imaju obavezu planirati jo
2 sata za NZOT i 2 sata za njihovu analizu.
Prilikom odabira kazivanja o Boijim poslanicima koristiti Kur'anske pripovijesti ili neki
drugi izvor primjeren uzrastu uenika.
325
[1] Tragom suvremenih zbivanja u koli, nastavnik islamske vjeronauke bi mogao inicirati
suradnju s nastavnikom maternjeg jezika ponudivi mu sat metodike interpretacije prie, pjesme
predviene Vjeronaunim programom, ime bi obogatio svoje metodike kompetencije rada na
tekstu, razvio kvalitetnu meupredmetnu korelaciju i poticao kolegijalnu saradnju u koli.
PRILOG NPP ISLAMSKE VJERONAUKE ZA VI. RAZRED OSMOGODINJE I DEVETOGODINJE:
SEKCIJA AREBICE
UVODNI TEORIJSKI DIO
Jezik i pismo su, pored vjere i nacije, odrednice svakog konstitutivnog naroda u naoj zemlji.
Bosanski jezik kojim govore Bonjaci star je vie od osam stotina godina. On se je tokom vremena
pisao razliitim pismima. Latinsko pismo, kojim se sada sluimo, tree je po redu koritenja.
Bosanski jezik se prije njega pisao bosanicom i arebicom
Dolaskom islama u ove krajeve dolo je i arapsko pismo na kojem je zapisana sveta knjiga
muslimana Kur'an. Tim pismom su se koristili, a i sada se koriste, brojni islamski bivi i sadanji
narodi, kao su to: panci, Bonjaci, Perzijanci, Indoneani, Turci, Pakistanci i dr.
U periodu od sedamnaestog do dvadesetog stoljea na narod je oblikovao jednu posebnu
knjievnu vrstu koja se zove alhamijado knjievnost. Njena glavna karakteristika je bila pisanje
bosanske proze i poezije arapskim pismom. To je, dakle, arapsko pismo prilagoeno fonetskom
sistemu bosanskog jezika. To arapsko pismo prilagoeno bosanskom jeziku zove se arebica. Na
njemu su napisane desetine i hiljade knjiga. Jednako kao i nepoznavanje bosanice ili irilice
nepoznavanje ovog pisma onemoguava itanje brojnih djela bosanskih autora te nae znanje ini
znaajno siromanijim. Ljudi su se njime sluili kao i bosanicom karakteristinom bosanskom
irilicom.
Alhamijado knjievnost dobila je ime po rijei alhamia, panskog izgovora arapske rijei
al-'agamiya, to znai nearapski, strani. Od 17. stoljea kada poinje intenzivnija upotreba
arebice pa do 19. stoljea, u Bosni su meu najznaajnijim alhamijado piscima bili: Muhamed
Hevaji Uskufi, Hasan Kaimi, Mula Mustafa Baeskija, Umihana uvidina, Softa Fejzo, Abudrahman
Sirri...
Inae, najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom bila je "Poetnica" napisana jo za
vladavine Mehmeda II el-Fatiha (1451.-1481.). O znaaju arebice svjedoe i nastojanja iz 19. i 20.
stoljea kada je bilo pokuaja da se arapsko pismo fonetizira te adaptira fonetici bosanskog jezika.
Njega je standardizirao reis Demaluddin-ef. auevi poetkom 20. stoljea i njegov slubeni
naziv bio je matufovaa, matufovica, mektebica. Na arebici su tampane i knjige a posljednja od
njih bila je knjiga od M. S. Serdarevia Fikuhu-l-ibadat, tampana 1941. godine. Nakon toga
preputena je zaboravu, a neto due zadrala se u individualnim prepiskama. Oficijelno je
zamijenjena latinicom sa dolaskom Austro-Ugarske 1878. godine, ali se i nakon toga zadrala u
islamskim krugovima. Posljednji pokuaj da se oficijelno prizna bio je 1911. godine kada je
Bosanski sabor zatraio da se na prostoru Bosne pored natpisa na latinici i irilici ravnopravno
istaknu i natpisi arebicom. Unato Saboru Vlada je ponitila tu odluku.
Cilj: Upoznati uenike sa pojmom alhamijado knjievnosti i najpoznatijim predstavnicima
ove knjievne vrste.
Zadatak: Razvijati kod uenika osjeaj nacionalne samosvjesnosti te osjeaja za vrijednosti
vlastite kulturne tradicije.
326
Izvori:
1. Mufti, Teufik (1982.): Arapsko pismo, posebna izdanja X, (poglavlje: Arebica) str. 239-245.,
Sarajevo: Orijentalni institut Sarajevo.
2. Nametak, Abdurahman (1981.): Hrestomatija bosanske alhamijado knjievnosti, Sarajevo:
Svjetlost.
3. Hukovi, M., Kasumovi, A. i Smailovi, I. (1990.): Muhammed Hevaji Uskufi, Tuzla: Univerzal.
4. Zbornik alhamijado knjievnosti, Preporod, Sarajevo, 1997.
5. http://bs.wikipedia.org/wiki/Arebica
6. http://blob.blogger.ba/arhiva/2007/11/06/1208364
7. http://hjem.get2net.dk/VRBAS/pedia/jezik.html
AREBICA
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
slovo
samostalno
na poetku
u sredini
na kraju rijei
A
B
C
D
D
E
F
G
H
I
J
K
L
LJ
M
N
NJ
O
P
R
S
T
U
V
Z
Upoznat emo se sa arebicom i pokuati prepoznati i prepisati neke osnovne rijei.

Uenici koji budu zainteresovani moi e na Sekciji arebice savladati itanje i pisanje naeg jezika
modifikovanim arapskim pismom.
327
Jedna od karakteristika arapskog pisma je to njegova slova imaju najee razliite oblike
pisanja na poetku, u sredini, i na kraju jedne rijei.
Vjeba i zadaci
Prepisati narednu tabelu u svoje sveske. Uoiti specifinosti arapskog u odnosu na latinino
pismo: slova se piu s desne na lijevu stranu, nema razlike izmeu velikih i malih slova, neka slova
se veu i s desne i s lijeve strane, a neka samo s desne strane, itd.
Primijetit ete da su, u arapskom pismu, velika i mala slova jednaka, kao i da je osnovni znak za
mnoga slova isti. Nekada se samo razlikuju po poloaju taaka ili oznake ispod ili iznad znaka za
slovo.
Potrebno zapamtiti:
1) bosanski slog la moe se pisati na dva naina: i .
2) arapske rijei i imena arapskog porijekla u bosanskom jeziku piu se izvorno, kao npr.
Allah (), Muhammed (), islam ( )i sl.
Vjeba 1.
Prepii nekoliko bosanskih rijei pisanih arapskim pismom:
otac
majka
brat
sestra
domovina
vjera
kola
ljubav
Vjeba 2.
Prepisati i nauiti itati ovu kratku vjebu.
.______________________________
Ja se zovem____________________________ .
.]
Uenik sam estog razreda.
.
Naa domovina je Bosna i Hercegovina.
.
Mi smo po nacionalnosti Bonjaci a naa vjera je islam.
. ]
Ljeto je bilo kratko, jesen stie a uskoro e i zima.
. ]
Mi smo uenici osnovne kole.
]
.
Na islamskoj vjeronauci uimo itati i pisati bosanski jezik arapskim pismom koje je sastavni dio
nae kulturne tradicije i nacionalnog identiteta.
328
OKVIRNI PROGRAM ZA SEKCIJU AREBICE

Program predvia okvirno 33 sati i vie. Svi naredni sati koje nastavnik bude imao na
raspolaganju mogu se iskoristi za vjebe pisanja i itanja. Takoer, ovaj program sa slovima se
moe proi i bre, ukoliko uenici budu vie zainteresovani.Svi nastavnici koji su na osnovnom
studiju sluali arapski jezik nemaju potrebe za dodatnom edukacijom, jer su pravila pisanja
istovjetna. Nastavnik moe samostalno da prepozna znakove za slova kojih nema u arapskom
jeziku to je sasvim dovoljno za taj nivo edukacije. Takoer, starija izdanja knjiga na arebici su jo
uvijek dostupna i uveliko e nastavnicima olakati rad.
Od literature se preporuuje: dr. Teufik Mufti, Arapsko pismo, Orijentalni institut Sarajevo,
posebna izdanja X, Sarajevo, 1982., str. 239-245. (poglavlje: Arebica).
Od posebne vanosti za nastavnike je i to da se danas na internetu mogu nai besplatno fontovi
arebice. Na raunaru je samo potrebno dodati arapski jezik za pisanje. To moe olakati uenje,
pripremanje vjebi i nastavu uiniti zanimljivijom.
(Pogledati adresu: http://www.preporod.com/forum/index.php?topic=584.0?)
Kako bismo jo vie olakali nastavnicima pripremu za nastavu predstavit emo na naoj
standardnoj tastaturi raspored arapskih slova arebice, kada je raunar podeen da pie arapska
slova.
a) raspored slova na tastaturi za pisanje arebice
Prvi red odozdo (10 tipki izmeu dva shifta) s desne strane:
Prva tipka: mehko , a sa shift-om upitnik (-)
Druga tipka: slovo Z, a sa shiftom taka (-.)
Trea tipka: slovo V, a sa shiftom zarez (-,)
etvrta tipka:
slovo E u sredini i na kraju rijei, a sa shiftom apostrof ( /-)
Peta tipka: slovo A, sa shiftom, na poetku rijei ()
esta tipka: slog la ()
Sedma tipka:
slovo R ()
Osma tipka: slovo O u sredini i na kraju rijei ()
Deveta tipka:
slovo E na poetku rijei ()
Deseta tipka:
slovo I ()
Drugi red odozdo (11 tipki) s desne strane:
Prva tipka: mehko , a sa shiftom znaci navoda (-")
Druga tipka: slovo C, a sa shiftom dvotaka (-:)
Trea tipka: slovo M, a sa shiftom kosa crta (-/)
etvrta tipka:
slovo N, a sa shiftom zarez ( -)
Peta tipka: slovo T ( ), a sa shiftom veza izmeu slova
esta tipka: slovo A u sredini i na kraju rijei ()
Sedma tipka:
slovo L, a sa shiftom slog lja (-)
Osma tipka: slovo B, a sa shiftom slovo I kada je samo ( -)[
Deveta tipka:
slovo J, a sa shiftom slovo U kada je samo i na poetku rijei( -)]
Deseta tipka:
slovo S ()
Jedanaesta tipka: slovo ()
329
Trei red odozdo (12 tipki izmeu) s desne strane:

Prva tipka: slovo D, a sa shiftom strjelica u lijevo ( ->)
Druga tipka: tvrdo D, a sa shiftom strjelica u desno (-<)
Trea tipka: slovo H, a sa shiftom taka-zarez (-)
etvrta tipka:
slovo ()
Peta tipka: slovo O, sa shiftom, kada je na poetku rijei ili samo ()
esta tipka: sa shiftom apostrof ()
Sedma tipka:
slovo G, a sa shiftom slovo U u sredini i na kraju rijei (-)
Osma tipka: slovo F, a sa shiftom slog lju ( -)
Deveta tipka:
slovo K ( )
Deseta tipka:
slovo P ()
Jedanaesta tipka: slovo NJ ()
Dvanaesta tipka: slovo LJ ()
etvrti red odozdo prva tipka s lijeve strane: slovo ()
b) plan rada na sekciji arebice
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
as: proirivanje znanja o alhamijado knjievnosti steenog u redovnoj nastavi,

as: predstavnici alhamijado knjievnosti,
as: slova A i B (piemo, itamo, vjebamo),
as: vjebanje, ponavljanje,
as: slova C, i (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova D, D i (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova E i F (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova G i H (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova I i J (piemo, itamo, vjebamo)
as: vjebanje, ponavljanje
as: slovo K (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova L i LJ (piemo, itamo, vjebamo),
as: slovo M (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova N i NJ (piemo, itamo, vjebamo),
as: slovo O (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova P i R (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova S, i T (piemo, itamo, vjebamo),
330
28.
29.
30.
31.
32.
33.

as: slova U i V (piemo, itamo, vjebamo),
as: slova Z i (piemo, itamo, vjebamo),
as: vjebanje, ponavljanje.

RAZRED: VII
UVOD
Uenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve vei interes pokazuju za one
sadraje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim linim ivotnim pitanjima i
iskustvima. Njihova panja sve vie se okree od vanjskog prema unutranjem svijetu i podruju
intenzivnog proivljavanja i kritikog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okruuje. Oni
svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih linih pitanja i svog subjektivnog svijeta. Zato se u nastavi
islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadrajima i aspektima vjerskog odgoja koji
dotiu i "pogaaju" njihova pitanja, probleme i interese i pomau im u izgradnji linog identiteta.
U ovoj dobi su uenicima posebno vana pitanja autoriteta, poslunosti i slobode. Ona su im
ivotno vana jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u
porodici, u koli i u sredini u kojoj ive. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do
nerazumijevanja i sukoba s odraslima, roditeljima i nastavnicima, pa je potrebno graditi odnose
meusobnog razumijevanja izmeu mladih i odraslih u klimi istinskog potovanja i slobode.
Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na
agresivan i grub nain obino su u nedostatku sigurnosti i iskustva, u osjeaju nemoi i traganju za
novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamiljenom okviru njihovog vlastitog
ostvarenja. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentine osobe i koji na temelju
kvalitetnih meuljudskih odnosa, a ne uloge koju imaju, pristupaju mladima kao odgojatelji. Zato
mladima ove dobi ne treba previe zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj
tehnici. Njih sada treba ohrabriti i pomoi im da kritiki posmatraju i prosuuju sva vanija pitanja
o kojima je rije. Treba im omoguiti da u dijalogu, u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava,
dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju to vie istine o sebi i svijetu koji ih okruuje.
Uenici ove dobi posebno se zanimaju za privlane, neobine i izazovne likove, tj. uzore s
kojima se ele identificirati. To su filmske, televizijske i muzike zvijezde, vrhunski sportisti, kao i
osobe koje se odlikuju hrabrou i junatvom, nesebinou i zalaganjem za pravdu, za mir, za
siromane i ugroene, osobe koje su dale znaajan doprinos na razliitim podrujima kulturnog,
znanstvenog, religioznog i ostalih segmenata ivota.
Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju, takoer, za prijateljstvom, pokazuju naglaeniji
interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima, uz sve potekoe, ele ozbiljno razmiljati. U
vjerskom odgoju potrebno je, u rjeavanju ovih pitanja, nadii tjelesno-afektivnu stranu ovjekove
seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi, i to na nivou
objektivne spoznaje, kako bi upoznali etiko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s
kojom se susreu. To e im pomoi da sebe dublje otkriju i spoznaju, da na putu izgradnje svog
331
vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i

tako izgrade svoj moral kao stabilnu taku vlastitog ivota.
Opi ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu:

otkriti dubinu ovjekove tenje za uspjelim ostvarenjem vlastitog ivota u istini i slobodi;
otkriti, upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i
zajednitvo;
otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog ivota i oekuje uenikov
lini odziv i odgovor na vjeru;
oslukivati, traiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom;
otkriti i upoznati snagu poslanike rijei i potrebu ostvarenja vlastitog ivota po uzoru na
poslanike koji govore u Boije ime, vjesnici su vjere i nade u narodu;
pomoi ueniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja;
da uenicima pokae kolika je mo ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu;
kroz primjere o Poslaniku, a.s., pomoi uenicima da nadiu odreene ivotne potekoe;
kod uenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz razliite oblike
vjerskih dunosti.
PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA
IDEMO KA USPJEHU
Prirodno je teiti uspjehu.
elje i stvarnost.
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Prirodno je teiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za
izvrsnou, uspjehom, dokazivanjem, samopotvrivanjem i afirmacijom. Kroz ovu
nastavnu jedinicu nastavnik treba da pomogne uenicima u otkrivanju njihovih izraenih
individualnih sposobnosti te da ih usmjeri da na njima grade svoj uspjeh. Mogu mu biti
vodilja Poslanikove, a.s., rijei u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome
e ona ivjeti, kao i na Konvenciji o pravima djeteta koja podstie da se djetetu omogui
uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogunostima.
Potaknut e uenike na razmiljanje o svojim sposobnostima, izazovima koji su oko njih,
mogunostima koje im se pruaju i izborima koje prave. Vano je da se povee sadraj
razgovora i protka vjerom koja podstie ovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje
u vie sfere duhovnosti. Uenici treba da shvate da svi izbori, napori, uspjesi muslimana
vode ka konanom uspjehu Allahovom zadovoljstvu, Dennetu.
U okviru ove nastavne jedinice uenici treba da usvoje dovu: Boe, uini me strpljivim,
uini me zahvalnim, uini me u mojim oima malehnim, a u oima svijeta velikim. Boe,
daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne moe, daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i
daj mi milost kojom u postii slavu Tvoje poasti na ovom i buduem svijetu.
Nastavna jedinica elje i stvarnost ima za cilj da uenicima pomogne u nadilaenju
ivotnih problema, kao i da razvije svijest o vanosti radnih navika u ostvarivanju vlastitih
elja. Nastavnik e voenim razgovorom usmjeriti razmiljanja uenika o eljama i
mogunostima njihova ostvarenja. Npr.: U emu ste uspjeni? Kako to primjeujete?
332
Kako ste ostvarili taj uspjeh? Jeste li ranije matali o njemu? Koji je ivotni moto osobe
koja je uspjela? Uenici ova pitanja mogu raditi u paru, u formi intervjua ili grupnim
radom.
Nastavnik sa uenicima moe raditi i mapu elja i stvarnosti. Vano je da uenici shvate
da Uzvieni Allah pomae ljude koji se trude i da e oni, sigurno, svoj trud vidjeti.
Takoer, uenike treba dovesti do loginog zakljuka kako je pogreno oekivati pomo
bez uloenog truda. Kao primjer moe se iskoristiti sluaj beduina koji je oekivao da e
mu Uzvieni Allah uvati devu, a on je nije zavezao. U okviru nastavne jedinice
interpretirati suru Kurej sa njenim porukama i znaenjem. Poeljno je da uenici u
sedmom razredu naue suru Kurej na arapskom jeziku i prijevod znaenja na bosanski.
Obje nastavne jedinice treba da budu u funkciji razvijanja zdravog samopotovanja i
samopouzdanja; da afirmativno djeluju na usmjeravanje uenika ka dobrom i ispravnom,
bez bojazni od osuivanja vrnjaka i bliskog okruenja. To se ciljano radi na poetku nove
kolske godine radi ostvarivanja to boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. Nastavnik e
se posluiti primjerom Muhammeda, a.s., koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom, bez
obzira na osuivanje sunarodnika. Poeljno je da uenici urade vlastiti plan uspjeha u
novoj kolskoj godini.
Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporuujemo 5 sati (1 sat uvoenja, 2 sata
obrade, sate utvrivanja, vjebanja i ponavljanja po potrebi).
Evaluacijski parametri:
Nivo razvijenosti interesa za nove nastavne sadraje.

Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i miljenjem.
Kvalitet individualnih, grupnih i radova u paru.
Nivo aktivnog uea uenika u radu, uz uvaavanje njihovih razlika u sposobnostima te
nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.
Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha.
Nivo usvojenosti sure Kurej.
Nivo uea u individualnim, partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja
dojma o ljudskim sposobnostima i mogunostima.
Uoeno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih ljudi.
Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok ue.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: Uenik treba da zapamti dovu, usvoji suru Kurej, da zna ta je
sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti, izraava i primjenjuje one koje su kod
njega najrazvijenije, usporeuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim
sposobnostima koje su kod njega manje razvijene, procjenjuje koje su sposobnosti
najpogodnije za ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.,
procjenjuje situacije u kojima je nuno oslanjanje na Uzvienog Allaha.
Psihomotoriko podruje: uenik je u mogunosti da prilagoava i gradi svoje
sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama, ilustruje ih kroz mape uma, mjeri njihovu
razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud, izbacuje negativne
sklonosti.
333
Afektivno podruje: svjesno odgovara na pitanja, imenuje sposobnosti i elje,

prilagoava se radnoj atmosferi, ita, pie, govori, izvjetava, slijedi upute, smisleno
mijenja stavove na osnovu sinteze, djeluje pozitivno na uspjeh, slua, primjenjuje i
predlae naine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh.
2. GDJE SAM I KO SAM
Upoznajmo sebe.
Kako graditi vlastitu linost.
Svi smo jedinstveni i trebamo druge.
Moj tjelesni i duhovni razvoj.
Razmirice i sukobi.
Uzori ili ideali u izgradnji identiteta.
Stanja mog srca.
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmiljenju uenika o sebi,

samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi.
Cilj toga je prihvaanje sebe u obliku koji daje Uzvieni Allah. Nastavnik kroz ovu
nastavnu jedinicu treba da pomogne uenicima da grade svoju linost bez kompleksa i
stigmatiziranja drugih. Upuivat e ih da uoavaju lijepo u i na sebi, kao i na drugima.
Poeljno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju ovjeka u najljepem obliku, kao i
na hadise koji govore o razvoju ovjeka. Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti
uenike na vanost vlastite kulture i potivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj
ive. Radi to autentinijeg upoznavanja iskoristiti priu Portret drugarice iz kolske klupe
(Stanojlovi, 2003., str. 143), priu iskoristiti i za praktian rad u paru.
U okviru nastavne jedinice Kako graditi vlastitu linost, uenicima treba razviti svijest da
promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje
podrazumijevaju i odreenu odgovornost. Treba da shvate kako odrastanje donosi i
nove obaveze u izvravanju vjerskih i ostalih dunosti. Cilj je da se poboljaju socijalne i
emocionalne kompetencije uenika u izgradnji vlastite linosti, uz kreiranje to realnije
slike o sebi. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti
i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijea uz potivanje drugih kultura. Podsjetiti
uenike na islamske mubarek-dane, obiaje i sl., kao i na praznike i obiaje drugih religija
radi razvijanja tolerancije i suivota. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene, pisanje
dnevnika i sl.
U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru.
Nastavna jedinica Svi smo jedinstveni i trebamo druge ima za cilj da uenici spoznaju
mudrost i originalnost stvaranja Boijeg u svemu to nas okruuje i u nama samima.
Treba se posluiti primjerima iz Kur'ana o stvaranju ovjeka i jagodicama prsta njegovih.
Treba da se podstakne razvijanje svijesti o nunosti ouvanja individualnosti, ali i o
neophodnosti drutvenog ivota. Nastavnik treba da inicira razvijanje svijesti kod
uenika da su im potrebni drugi s kojima bi zadovoljili svoje drutvene potrebe, npr.
druenja, rada, odmora, zaljubljivanja i sl, a ne da bi ih oponaali. Posluiti se primjerima
Muhammeda, a.s., u kojima je mijenjao neke navike kako ne bi oponaao druge, npr.:
334
eljanje kose, hodanje ulicom i sl. Poeljno je podstaknuti uenike da uoe po emu su
jedinstveni, a za ta su im sve potrebni drugi. Nastavna jedinica prua mogunost
nastavka govora o suivotu i vjerskoj toleranciji.
Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati uenike sa granicom
punoljetstva u islamu, tj. spolnom zrelou. Uenici treba da naue kada nastupa i kako,
te koje obaveze proizlaze poslije, u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvravanju
islamskih dunosti. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje
postupke pred Uzvienim Allahom, kao i da e svi njihovi postupci biti zabiljeeni u knjizi
njihovih djela. Nastavnik moe mini anketom da utvrdi gdje uenici pronalaze
informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju, te na osnovu dobijenih rezultata moe
adekvatno upuivati uenike na odgovarajue izvore informacija. Poeljno je iskoristiti
ajete i hadise koji govore o znaaju i vrijednosti odravanja duhovne i tjelesne istoe.
Nastavna jedinica Razmirice i sukobi ima za cilj da podstie bolje razumijevanje i
potivanje izmeu uenika i odraslih (roditelja, nastavnika). Sa odrastanjem dolazi i
osamostaljivanje (u izboru prijatelja, hobija, sporta, u odijevanju i sl.). Vjeronauno
uplitanje treba da bude kao spona u rjeavanju i nadilaenju sve eih sukoba izmeu
uenika i odraslih. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o
lijepom odnosu mladih prema starijima. Poeljno je i upoznati uenike sa posljedicama
runog i nepristojnog odnosa pema starijima. U radu se moe iskoristiti: ta sin misli o
svom ocu (Stanojlovi, 2003., str 98), mapa osamostaljivanja, kao i debata o sukobu
generacija (stari zastupaju stavove odraslih, mladi zastupaju stavove mladih i
voditelji vode raspravu i izvode zakljuke o problemima sukoba generacija i
mogunostima ublaavanja istih). Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u
jaanju islamskog duhovnog razvoja, kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnou drugih
religija.
Uz ovu nastavnu jedinicu moe se obraditi ilahija Kad te nemir savlada.
Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o
uzorima kroz vjebanje u procjeni njihovih postupaka, uzroka koji ih uvjetuju u
otkrivanju jakih strana te linosti. Podstaknuti uenike da grade prijateljstvo i odabiru
uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. Ova nastavna jedinica treba da pomogne ueniku u
razvijanju samopouzdanja. Uenicima se moe pomoi pri biranju uzora kroz skalu
procjene uzora, koja treba da sadri procjenu njegovog odnosa sa drugima, procjenu
osobina, znanja, sposobnosti, uvjerenja, vrijednosti, navika reagiranja u ponaanju i sl.
Treba nauiti uenike da ovakvom, kritikom procjenom, biraju uzore u svom ivotu.
Nastavna jedinica Stanja srca moga treba da otkloni odreene nedoumice i sumnje u
vjerovanju i kreiranju identiteta. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje
uenika. Nastavnik e podsjetiti uenike na potrebe due i tijela i nunost njihovog
ostvarivanja. Kroz skalu samoprocjene uenici treba da utvrde nivo prisutnosti
vjerovanja u svom srcu, hijerarhiju ljubavi prema Bogu, Poslaniku, a.s., roditeljima,
prijateljima. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o znaaju usmjeravanja naih
postupaka u pravcu koji vodi Boijem zadovoljstvu. Uenici mogu i da izrauju mape
slika o srcu. Poeljna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva.
Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporuujemo 11 sati (7 sati obrade, sate
utvrivanja i ponavljanje po potrebi).
335
Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima, posebno pripadnika drugih religija.
Ueniko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda.
Sposobnost samostalnog koritenja udbenika i dodatne literature.
Nivo uea u individualnim, partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem
upotpunjavanja dojma o uenikim sposobnostima i mogunostima.
Uoeno nastojenje da potuju sposobnosti i elje drugih ljudi.
Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave.
Uoeno pojaano samopouzdanje i odgovornost.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira ovjeka kao bie tijela i duha, individualno i drutveno bie,
opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Boije,
razumije potrebu ienja i pranja u islamu gusul, i simbolinog ienja - tejemum,
prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu, uporeuje se sa uzorima u ivotu, objanjava
svoja osjeanja, klasificira potrebe i tenje, prosuuje o negativnim i pozitivnim
utjecajima na ovjeka, bira najbolja rjeenja s ciljem postizanja Boijeg zadovoljstva i
ouvanja individualnosti.
Psihomotoriko podruje: prilagoava se promjenama, gradi vlastiti identitet, ispravlja
pogrena shvatanja, ilustrira svoj razvoj, djeluje na osnovu nauenog, primjenjuje
naueno u praksi.
Afektivno podruje: pita, identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju, smjeta ih u
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost u odnosu na uenje
islama, prihvata savjete Poslanika, a.s., i slijedi ih, prosuuje date savjete i opravdava ih,
inicira nove zadatke, traga za novim spoznajama, revidira ih..
3. IVOT U ZAJEDNICI
Pomozimo potrebne.
Kur'an i ljudska prava.
uvajmo druge od sebe (u govoru, djelima i imovini).
Vjernik drugom eli isto to i sebi.
Damija srce demata.
Didaktike naznake:
U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u uenicima razvijenje
empatije i elje za pomaganjem onima kojima je pomo potrebna. Nastavnik ih moe
podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o oslukivanju poziva i pruanju
pomoi. Poeljno je da na osnovu hadisa Muhammeda, a.s., razvije svijest kod uenika o
336
mogunosti pomaganja za svakoga (lijepom rijeju, osmijehom, materijalnom pomoi,

intelektualnom pomoi i sl.). Nastavnik e pomoi uenicima da shvate znaenje, svrhu i
smisao sadake i sadekatu-l-fitra. Mogue je iskoristiti i neku priu koja govori o teini
sadake kod Uzvienog Allaha, npr. Majina suza. Nastavnu jedinicu treba povezati sa
suivotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. Posluiti se
primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jaao
suivot sa njima.
U okviru ove nastavne jedinice uenicima interpretirati suru El-Maun sa originalnim
tekstom, prijevodom i tefsirskim znaenjem sure. Poeljno je da uenici, ukoliko nisu u VI
razredu, memoriraju suru El-Maun.
Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod uenika razvije svijest o
aktuelnosti Boije rijei u svim vremenima, posebno vremenu naeg ivljenja a s ciljem
njenog pravilnijeg slijeenja. Izdvojiti ajete koji govore o pravima mukaraca i ena,
pravima siroeta, siromanih, roditelja, uenih i sl.
Izdvojene ajete ponuditi uenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi
podsticanja uenika na razmiljanje o humanom odnosu Kur'ana prema ovjeanstvu.
Uenici mogu komparirati i uoiti kako Kur'an titi ljudska prava, a kako zakoni koje
donose ljudi.
Cilj je da uenici razviju elju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana.
Nastavnik e u okviru nastavne jedinice uvajmo druge od sebe pomoi uenicima da
shvate sutinu tolerancije, uvaavanja, diskrecije i podrke drugima. Na osnovu ve
nauenog o teini povreivanja drugih pred Bogom i ljudima, upoznati uenike kako se
mogu naruiti meuljudski odnosi govorom, djelima i imetkom. Sve navedeno
potkrijepiti rijeima Uzvienog Allaha i Muhammeda, a.s. Uenicima se moe ponuditi i
tabela samoprocjene, zamiljena ivotna situacija u cilju prepoznavanja posljedica, kao i
islamski nain uvanja dobrih meuljudskih odnosa. Obratiti panju na rijei Poslanika,
a.s., o pogreci i teini vrijeanja prpadnika drugih religija.
Na osnovu nauenog o pomaganju, pravima i obavezama prema drugima (u prethodne
tri nastavne jedinice) uenicima interpretirati zekat, njegovo znaenje, svrhu raspodjele
imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi, kao i znaaj za pojedinca i
zajednicu. Upoznati uenike na koji nain govore i druge religije o slinoj vrsti pomaganja
ljudima.
Uz nastavnu jedinicu Vjernik drugom eli isto to i sebi nastavnik e pomoi uenicima da
svoju ljubomoru, mrnju, ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogui nivo.
Poeljno je da se nastavnik pomogne primjerima iz ivota Muhammeda, a.s., njegovim
rijeima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge
uznemiravaju rijeima i djelima, oni od kojih su mirni drugi muslimani, oni od kojih su
mirni drugi ljudi, oni koji drugima ele kao i sebi i oni koji drugima ele vie nego sebi),
uputiti uenike da odrede kojoj grupi pripadaju, te da zakljue koji su najbolji i da izdvoje
koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. Na osnovu Poslanikovog, a.s., odnosa prema
nemuslimanima, uputiti uenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na
Poslanika, a.s., s vjerom da time zasluuju Allahovo, d.., zadovoljstvo.
Nastavna jedinica Damija srce demata ima za cilj da kod uenika izgradi svijest o
ulozi damije u zajednici muslimana. Nastavnik e podstaknuti uenike da istrae ta sve
potie iz damije: humanitarne akcije, pozivi na slogu, ljubav, druenje, jedinstvo, suivot
337
sa drugima i drugaijima i sl. Pomoi e im da sve to isprepletu sa namazom, hutbom,

vjerskom poukom u damiji, tj. razvijanjem duhovnosti. Uenici e, naravno,
predstavljati svoj demat i svoju damiju. Tamo gdje je mogue, s ovim ciljem, bilo bi
dobro organizirati posjetu najblioj damiji. Ako to nije mogue, poeljno bi bilo dovesti,
npr., nekog iz damijskog odbora, imama damije ili nekog aktivnog dematliju da iznese
svoja afirmativna iskustva iz demata. U okviru nastavne jedinice podsjetiti uenike na
ponaanje u damiji, ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija.
U okviru ove tematske cjeline moe se obraditi ilahija Puhnue behar. Prilikom njezine
obrade treba razvijati ueniku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmiljavanja
melodije.
Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjeaj za druge, njihove potrebe i prava,
toleranciju, suivot u razliitostima, empatiju i jaanje zajednice. Ostavlja mogunost
organiziranja socijalne akcije u cilju pomoi osobama s potrebom.
Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima.

Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda.
Nivo nauenog o pomaganju u okrilju islama.
dojma o uenikim sposobnostima i mogunostima.
Nauiti da potuju sposobnosti, potrebe i elje drugih ljudi.
Nauiti odgovornosti i aktivnosti u zajednici.
Primjena radne metode i strategije uenja.
Nivo samopouzdanja i odgovornosti.
Razvijanje demokratskih stavova, enkulturacije i razumijevanja meu mladima, moralnog
i etikog karaktera.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira potrebe, pojam prava, elje, pomaganja, damije i
demata, zna opisati sadaku, sadekatu-l-fitr i zekat, razlikuje ove naine pomaganja
drugih i pronalazi vezu meu njima, primjenjuje ih i analizira njihove prednosti,
objanjava smisao ivota u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj, vjeba pomaganje
usporeujui svoju praksu sa praksom Poslanika, a.s., organizira konkretne akcije
pomaganja, evaluira njihove ishode, uvia suprotnosti meu ljudima i pokazuje
empatiju.
Psihomotoriko podruje: prilagoava svoju humanost principima islama, sposoban je da
precizno izvodi zakljuke uz voenje nastavnika, sposoban da djeluje sa vie vjetina u
338
realizaciji odreenog zadatka, npr. izmirenja, pomaganja, pruanja podrke i sl.,

istovremeno koristi naueno uz primjenu razliitih vjetina.
Afektivno podruje: svjesno prati nastavu, smjeta nova saznanja u ve steena i
smisleno odgovara na pitanja, aktivno uestvuje, raspravlja i izvjetava u nastavi, slijedi
nastavnikova upustva, inicira nove zadatke, ukljuuje dodatne izvore, sposoban da
razdvaja bitno od manje bitnog i vri sintezu nauenog, primjenjuje i koristi naueno u
praksi, vri utjecaj na druge na osnovu nauenog s ciljem popravljanja meuljudskih
odnosa i graenja harmonije u njima.
4. NAUIMO OD POSLANIKA, A.S.
Allah je uz iskrene.
Strpljenjem do uspjeha.
Poslanik oivljava ljubav prema djeci.
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstie uenike na formiranje
pozitivnog stava prema iskrenosti. Treba da razvije svijest da istina pobjeuje, svijest o
jaini moralnih vrijednosti ovjeka i svijest o pomoi Boijoj iskrenima i moralnima. Ova
nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju ovjeka i njegovom
osnaivanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. Akcenat pouke ove nastavne jedinice
jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar uenik,
drug...), nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja kojim je Milostivi zadovoljan te tenji
da se ostvari izvrsnost, a ne da se zadovolji samo prosjenost. Primjereno ovoj nastavnoj
jedinici je upotrijebiti ajete sure Alu Imran, 124-125., i dovu Poslanika, a.s.: Gospodaru
moj, podari mi danas obeanu pobjedu, radi jaeg oslanjanja na Uzvienog Allaha.
Nastavna jedinica treba da razvija i umijee pomaganja drugima kao i potivanja ljudskih
prava po uzoru na Poslanika, a.s.
Poeljno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju ehidi.
Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije
svijest o potrebi timskog rada i saradnje, neophodnom oslanjanju na druge, slijeenju
voe, o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskuenja, neumjerenosti, tenje
za moi i gospodarenjem. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz
razvijanje strpljivosti. Poeljno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom, zatim vjebe
strpljivosti i samoprocjenu uenika. Nastavnik treba da poui uenike kako i neuspjeh
moe biti prilika za dalje jaanje i vei uspjeh uz prakticiranje strpljivosti.
U okviru nastavne jedinice Poslanik oivljava ljubav prema djeci razviti svijest uenicima
o mjestu i ulozi djeteta, bez obzira na spol, u islamskoj kulturi na osnovu brojnih
primjera iz ivota Muhammeda, a.s., napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam
jo u 7. stoljeu i UN prava djeteta. Poeljno je podsticanje uenika na potivanje
tradicije, obiaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji.
Uenike potaknuti na kritiko razmatranje rijei Poslanika, a.s., s ciljem prepoznavanja
njegovih rijei i postupaka.
Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku, a.s., obraditi ilahiju Ahmede, Muhammede.
339
Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporuujemo 6 sati (3 sata obrade, sate


Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda.
Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom, pristupom i ueem.
Razvijenost navike potivanja sposobnosti i elja drugih.
Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave.
Nivo nauenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira, opisuje i identificira iskrenost, pobjedu, pomo, vostvo,

uzore, razumije navedene probleme i interpretira ih svojim rijeima, shvaa ulogu i
vanost djeteta u svojoj vjeri, primjenjuje nauene koncepte u novim situacijama i
rjeavanju problema, analizira navedene dogaaje, identificira problem i izolira ga tako
da bolje razumijeva date dogaaje, sposoban da kombinira nauena rjeenja u ivotu, na
novim primjerima, izdvaja pouke, zakljuuje, procjenjuje, evaluira i donosi odluke na
osnovu nauenog o bitkama na Bedru i Uhudu, kao i iz primjera Muhammeda, a.s.
Psihomotoriko podruje: uporeuje svoje sukobe sa navedenim dogaajima i
primjerima iz Poslanikovog, a.s., ivota, bolje prihvata svoju ulogu djeteta/uenika,
uoljivost sposobnosti izvoenja zakljuaka i djelovanja na osnovu nauenog u ivotnim
situacijama u koli i izvan nje.
smisleno odgovara na pitanja, aktivno sudjeluje, raspravlja i izvjetava u nastavi, slijedi
nastavnikova uputstva, inicira nove zadatke, ukljuuje dodatne izvore, sposoban da
izdvaja bitno od manje bitnog i vri sintezu nauenog, primjenjuje i koristi naueno u
praksi, iznosi svoja miljenja i bori se za svoja prava, vri utjecaj na druge na osnovu
nauenog s ciljem popravljanja meuljudskih odnosa, gradnje harmonije u njima i
ostvarenja uspjeha u ivotu.
5. IZ LJUBAVI PREMA BOGU
Pred kraj dana zahvalimo Allahu.
Propisuje vam se post.
340
Izazovi posta.
Obilje ramazana.
Odazivam Ti se, Boe.
Jedinstvo i jednakost.
rtva koja pribliava Bogu.
Didaktike naznake:
Kao uvodnu nastavnu jedinicu za poglavlje koje slijedi sa uenicima proanalizirati ta sve
rade iz ljubavi prema Bogu. Osvrnuti se na to koliko su spremni rtvovati, odvojiti, raditi
u ime Boga. Primijeniti skale samoprocjene u kojima e biti uvrteno do sada naueno.
Interpretacija ilahije Tobe doimo.
Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne uenike na
zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i
kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu, njegovoj vanosti i ulozi u ivotu ovjeka.
Podsjetiti se na do sada naueno o namazu radi lakeg usvajanja ikindija-namaza.
Uenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. Uz ovu nastavnu
jedinicu se moe iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduktvravu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. Jasna poruka ove nastavne jedinice
jeste da je najbolji nain da se Allahu, d.., u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindijanamazom. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju e uenici unositi
redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza. Uz nastavnu jedinicu uenici se mogu
upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama.
Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati uenike sa postom drugih naroda
i religija, kao i sa postom muslimana. Podstaknuti uenike da uoe slinosti i razlike sa
drugima kroz propis posta. Posebno se osvrnuti na kranstvo i judaizam, ali i na
prisutnost posta u drugim religijama. Cilj je da uenici upoznaju druge i drugaije, naue
potovati njihove tradicije, obiaje i navike, ali i da portvovano slijede vlastitu tradiciju.
Podstaknuti uenike da dodatno istrauju i upoznaju druge iz razliitih izvora.
Cilj nastavne jedinice Izazovi posta je da uenicima post predstavi kao izazov u kome
treba da se okuaju, kako bi utvrdili emu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani, piu,
loim navikama u govoru, djelima, mislima). Treba da upozna uenike koliko dobiju za
svoju rtvu u ime Boga. Ovakvim pristupom, nastavnikovog voenja, uenike e se
dovesti do zakljuka u vezi sa svrhom i znaajem posta. Moe se, npr., povezati sa
hadisom: Kada zaposti, neka poste ui tvoje i oi tvoje i jezik tvoj neka posti od lai i
zabranjenih stvari, i ostavi se uznemiravanja komija. Neka se na tebi ogleda post i
smirenost. I uini da ti dan kada posti ne bude kao dan kada mrsi.
U okviru nastavne jedinice Obilje ramazana upoznati uenike sa mnogim ljepotama i
blagodatima koje donosi ramazan kao i nainom njihovog prikupljanja. Iskoristiti ajete i
hadise o ovoj temi i podstaknti uenike da zakljuuju na osnovu njih ta im sve ramazan
prua. Afirmativno djelovati na uenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na
ljude oko sebe, radi izgraivanja pozitivnog stava prema islamu.
Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se, Boe podsjetiti uenike na pozive koje dobivaju
svakodnevno, za pomo, namaz, druenje, posjete i sl. Cilj joj je da uenici razviju svijest
o hadu kao pozivu Boijem koji svi trebamo oekivati, prieljkivati i odazivati mu se.
341
Pomoi uenicima da shvate veliinu ovog poziva i razviju elju za njim. Djelovati na
uenike kako bi razmiljali ko sve dobija ovaj poziv, kako, kada, gdje. Pouiti ih ajetima i
hadisima kojima se nareuje had s ciljem shvatanja veliine pete islamske dunosti.
Podsjetiti uenike na poziv koji je dobio Ibrahim, a.s., i njegov sin. Uz pojam hodoaa
se moe objasniti i hodoae u drugim religijama.
Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao.
Nastavna jedinica Jedinstvo i jednakost treba da podsjeti uenike na vrijednost jedinstva
ljudi, naroda, nacije, demata, odjeljenske zajednice, porodice. Treba da podsjeti
uenike na jednakost ljudi pred Bogom. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hada,
Poslanikovog oprotajnog govora afirmativno djeluje na uenike u izgradnji jedinstva i
jednakosti u svom okruenju. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poeljno ih
je iskoristiti (jedinstvo i tijelo, jedinstvo i graevina, praktino pokazivanje jedinstva
snop granica). Pouiti uenike da ljude ne cijene prema izgledu, boji, imenu, pripadnosti
nekom narodu, ve prema odrazu njihove due.
Cilj nastavne jedinice rtva koja pribliava Bogu je da uenike podsjeti na nunost
pribliavanja Bogu rtvovanjem neeg dragog, nainima i putevima koji vode Njemu.
Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati uenike s kurbanom, rtvom koja pribliava
Bogu. Podstaknuti uenike da razmiljaju ta je to to u kurbanu pribliava Bogu
(materijalna portvovanost, osjeaj za druge, zadovoljstvo izvrenjem nareenog,
posjeivanje dragih ljudi i sl.) U okviru nastavne jedinice upoznati uenike sa
portvovanou u drugim religijama (npr., mjesto za rtvu - oltar, misna rtva, rtvovanje
prvih plodova i sl.).
Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporuujemo 13 sati (1 uvodni sat, 7 sati
obrade, sate utvrivanja i ponavljanja po potrebi).
Razvijenost radnih navika i discipline.

Nivo meusobnog potivanja i uvaavanja te potivanja i uvaavanja drugih i drugaijih.
Uoena spremnost na prihvatanje izazova u ivotu.
Usvojenost znanja o znaaju i koristi posta.
Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti.
Nivo nauenog o namazu, postu, hadu i kurbanu.
342
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: zna ta je namaz, ikindija-namaz, post, had i kurban, uoava
zajedniko i razliito u ovim dunostima, razumije osnovna pravila o navedenim
dunostima, primjenjuje i demonstrira navedene dunosti, rijeima i djelima u
mogunosti, analizira nauene dunosti, dijeli ih na njihove sastavne dijelove, vri
kategorizaciju nauenog, daje svoje ideje na osnovu nauenog, iznosi vlastita miljenja o
islamskim dunostima, argumentovano ih brani i doprinosi u prosuivanju drugih o
njihovoj neophodnosti izvravanja.
Psihomotoriko podruje: pratiti napredovanje uenika od praenja i imitiranja
nastavnika u izvoenju islamskih dunosti preko samostalnog izvoenja uz vostvo
nastavnika, oteano, ali samostalno izvoenje jedne po jedne dunosti do preciznog
izvoenja i primjene svih islamskih dunosti u skladu sa mogunostima uenika.
smisleno odgovara na pitanja, aktivno uestvuje, raspravlja i izvjetava u nastavi, slijedi
nastavnikova uputstva, inicira na novim zadacima, ukljuuje dodatne izvore, sposoban
da izdvaja bitno od manje bitnog i vri sintezu nauenog, primjenjuje i koristi naueno u
praksi, vri utjecaj na druge na osnovu nauenog i izvravanjem svojih obaveza s ciljem
zadobivanja Boijeg zadovoljstva.
6. POSLANICI I MOJ IVOT
Koliko smo pravedni?

Sve se deava s razlogom.
ivot u ljubavi i slobodi.
Iz vrela mudrosti.
Blagodati lijepog postupka.
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o uajbu, a.s., razvije
svijest kod uenika o pravednosti. Potaknut e uenike na razmiljanje o svojoj
pravednosti (prema sebi, drugima, Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje
pravednosti. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedniku analizu.
Cilj nastavne jedinice Sve se deava s razlogom je da kod uenika razvije svijest o
Boijem odreenju i nepostojanju sluajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa, a.s.
Treba da pomogne uenicima da lake prihvataju odreena iskuenja i da se u njihovom
strpljivom podnoenju nadaju njihovom ljepem ishodu. Nastavnik e da razvija kroz ovu
nastavnu jedinicu kod uenika i povjerenje u Boga, oslanjanje na Njega, upornost i
istrajnost u njihovim namjerama. Moe se izvesti i pokazna vjeba u kojoj postoji
uzrono-posljedina veza, npr. ruenje domina. Nastavna jedinica prua mogunost
boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja.
Kroz nastavnu jedinicu ivot u ljubavi i slobodi pomoi uenicima da shvate vanost
slobode i ljubavi u ivotu. Posluiti se kazivanjem o brai Musau i Harunu, a.s., njihovoj
ljubavi koju su irili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog ivota. Afirmativno
djelovati na uenike da i sami doprinose ureenju vlastitog ivota u odjeljenju, dematu,
343
gradu, domovini. Podstaknuti uenike na razmiljanje o elementima koji su kljuni za

slobodu i ljubav. Moe se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja.
Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da uenike napoji mudrou Lukmana, a.s.,
kroz savjete koje je davao svom sinu. Podstaknuti uenike da naprave listu savjeta koje
im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana.
Izdvojiti najvanije uz obrazloenje. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost,
uljudnost u govoru, hodu, ljubav prema nauci, druenju, bogobojaznost, uenici mogu da
piu i savjete za svoje drugove, nastavnika.
U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti,
trojici koja se spominju u suri Jasin (uenicima Isaa, a.s., Nazusu, Marusu i im'unu). Na
osnovu kazivanja o njima djelovati na uenike da popravljaju meuljudske odnose, da
prenose svoje ideje na blag i mudar nain, da mudrou i upornou za prijatelje
zadobiju i one koji im nusu posebno naklonjeni. Nauiti uenike kulturi dijaloga i
iznoenju vlastitih stavova. U kreiranju nastavne jedinice pomoi se knjigom Tefsir Jasina
efika Kurdia (2009).
Uz nastavnu jedinicu se moe interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kuica.
Razvijenost osjeanja za pravednost.

Prihvatanje Boijeg odreenja.
Jaanje ljubavi prema slobodi.
Doprinos ouvanju slobode i ljubavi prema domovini.
Sposobnost primjenjivanja nauenog u praksi.
Razvijanje komunikacije, kulture dijaloga.
Razvijenost radnih navika i discipline.
Upoznavanje drugih religija, nivo potivanja i uvaavanja.
Spremnost na prihvatanje izazova u ivotu.
Isticanje koristi posta.
Jaanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi.
Uoeno nastojanje pribliavanja Bogu lijepim postupcima.
Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda.
344

Nivo nauenog o Boijim poslanicima i prihvatanje njihovih pouka.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz ivota navedenih
poslanika i dobrih ljudi, razumije i objanjava njihove ivote u vlastitoj interpretaciji,
poredi njihove ivote sa sadanjou i koristi naueno o njima u novim ivotnim
situacijama i rjeavanju problema, analizira njihove ivote, vri kategorizaciju nauenog s
ciljem boljeg i lakeg razumijevanja i povezivanja sa ivotom, gradi nove poglede na
osnovu nauenog o njima, iznosi zakljuke, evaluira njihove ivote i donosi vlastita
miljenja i ideje na osnovu nauenog iz ove tematske cjeline.
Psihomotoriko podruje: svjesno praenje dogaaja iz ivota navedenih poslanika i
dobrih ljudi, sakupljanje novih podataka o njima, sposobnost izrade zadataka na osnovu
nauenog uz vostvo nastavnika i samostalno, pohranjuje naueno i koristi ga u ivotnim
situacijama.
nastavnikova uputstva, inicira nove zadatke, ukljuuje dodatne izvore, sposoban da
izdvaja bitno od manje bitnog i vri sintezu nauenog, primjenjuje i koristi naueno u
praksi, vri utjecaj na druge na osnovu nauenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu
dragih ljudi za uzora.
7. MO GOVORA
Govor nas predstavlja.
Rijei koje nas nadahnjuju.
Zloupotreba govora.
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod uenika razvije svijest o bitnoj
ulozi govora u ivotu ljudi. Pomoi uenicima da shvate blagodat govora u okrilju
Boanskog govora. Afirmativno djelovati na uenike da sadraj njihovog govora bude
usklaen sa islamskim bontonom (umjerenost, odmjerenost, blagost i sl.). Sve ovo je
vano, jer su nae rijei te koje nes predstavljaju i razvijaju miljenje o nama kod drugih.
Obavezno se posluiti primjerom Muhammeda, a.s., u govoru (masi, djeci, starijima,
prijateljima, suprugama i sl.).
Poeljno je organizirati igrokaze, vjebe govora radi praktine analize govora.
U okviru nastavne jedinice Rijei koje nas nadahnjuju podstaknuti uenike da izdvoje
rijei koje ih nadahnjuju. Nastavnik e analizirati te rijei sa uenicima uz podsticaj da ih i
sami to vie koriste i tako utjeu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. Poeljno je
izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe uenike ovog uzrasta.
Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O aiku iskreni i povezati je sa rijeima koje su
lahke na jeziku, nadahnjuju duu i teke su kod Uzvienog Allaha.
345
Cilj nastavne jedinice Zloupotreba govora je da pomogne uenicima u izbjegavanju

zloupotrebe govora. Aktivnim uestvovanjem uenike podstaknuti da izdvoje situacije u
kojima se govor zloupotrebljava, kao i da ponude adekvatna rjeenja za upotrebu
pohvalnog govora. Nastavnik e svojim vjetim voenjem uenicima, koristei se
odgovarajuim ajetima i hadisima, pravilno usmjeravati koritenje vjetine govorenja.
Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre meuljudske odnose, kao i da
gradi duhovnost i individualnu kulturu uenika.
utvrivanja i ponavljanja po potrebi).
Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga.

Razvijenost pohvalnog govora.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: znanje o govoru kao blagodati Boijoj, identifikovanje lijepog i
runog govora; razumije ulogu govora u ljudskom ivotu i meuljudskim odnosima,
uvia pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora, modificira naueno o govoru i
meuljudskim odnosima, zakljuuje na osnovu uenja islama i vlastite svijesti o govoru,
kritikuje zloupotrebu govora, brani kulturu dijaloga, evaluira naueno i doprinosi
popravljanju kulture dijaloga, iznosi vlastita miljenja o govoru, procjenjuje kulturu
govora u svojoj okolini.
Psihomotoriko podruje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora, ispravlja
navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe rijei u svoj rjenik, djeluje na razvijanje
kulture govora u zajednici, jasno odvaja ruan govor od lijepog govora na principima
islama, procjenjuje opravdanost govora u razliitim situacijama.
nastavnikova uputstva, inicira na novim zadacima, ukljuuje dodatne izvore, sposoban
da razdvaja bitno od manje bitnog i vri sintezu nauenog, primjenjuje i koristi naueno
u praksi, vri utjecaj na druge na osnovu nauenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu
dragih ljudi za uzora u svom govoru.
346
8. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA POECI

Islam raa novu kulturu.
Allah je lijep i voli ljepotu.
Umjetnost koja velia Boga.
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Islam raa novu kulturu ima za cilj da upozna uenike sa nastajanjem
nove kulture pod utjecajem islama, graene na plemenitosti, solidarnosti, pravednosti i
dobroti, koja ostavlja znaajan utjecaj u tokovima svjetske kulture, ona treba i da razvije
pozitivne stavove prema islamskoj kulturi, pokae njenu vrijednost, raznovrsnost i
ljepotu radi razvijanja patriotizma, ouvanja kulturne i tradicionalne batine, kao i
okolice. Sve ovo graditi na rijeima Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s.
Nastavna jedinica Allah je lijep i voli ljepotu treba da razvija svijest o ulozi ljepote u
islamskoj kulturi, kulturi koja ljudskim duama i ulima pomae da spoznaju i doive
najvie stupnje ljepote u harmoniji s prirodom, rukovodei se hadisom Allah je lijep i
voli ljepotu pomoi uenicima da uoavaju ljepotu, tragaju za njom, njeguju je u ivotu,
uenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem tenje za
ljepotom nastaju fascinantna djela, npr. arhitekturi, kaligrafiji i sl.
U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja velia Boga upoznati uenike sa umjetnou
kaligrafije lijepog pisanja, cilj je da uenici shvate koju ulogu je imala linija i taka u
ovoj umjetnosti i mogunou njihovog vezivanja do beskonanosti, ona e uenicima
otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu, raznovrsnu primjenu u predstavljanju
motiva prirode, kur'anskog teksta, teksta hadisa i sl. Nastavnici mogu na osnovu ove
uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije.
Ova tematska cjelina ima za cilj da kod uenika razvije toleranciju prema drugim
kulturama, pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji, te njeno batinjenje, ona
takoer prua mogunost razvijanja svijesti o ivotu u harmoniji sa prirodom, radi njenog
ouvanja.
utvrivanja i ponavljanja po potrebi).

Sposobnost samostalnog koritenja udbenika, slika i dodatne literature.
Nauiti uenike da potuju sposobnosti, ostvarenja i elje drugih ljudi.
347
Nauiti uenike odgovornosti i aktivnosti dok ue.

Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nunosti njenog batinjenja.
Nivo nauenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: zna definirati, opisati i identifikovati elemente islamske kulture,
razumije njen znaaj i objanjava ga vlastitim rijeima, primjenjuje je i demonstrira u
ivotu, analizira njene elemente radi usporeivanja sa drugim kulturama koje doprinosi
njenom boljem razumijevanju, vri kategorizaciju i smjeta njene elemente u sadanjost,
iznosi vlastita miljenja, evaluira, procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju.
Psihomotoriko podruje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje
identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije, uspjeno locira, crta i pravi nove izraze pod
utjecajem islama, sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi
odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju.
Afektivno podruje: svjesno odabire, imenuje i opisuje elemente islamske kulture,
aktivno sudjeluje u radu i praktino primjenjuje naueno, razlikuje i vri procjenu
elemenata razliitih kultura, prihvaa vlastitu kulturu i tradiciju i brani je, vrednuje u
skladu sa islamskom kulturom i vri utjecaj u zajednici.
NAPOMENA:
Planirani broj sati realizacije nastavnih sati, naznaen u posljednjim stavkama didaktikih
naznaka, samo je okvirna preporuka nastavnicima, a nastavnici e prema vlastitoj procjeni i
potrebama planirati sate vjebanja i ponavljanja.
MEUPREDMETNA KORELACIJA
Nastava islamske vjeronauke svojim programom lahko moe ostvariti interdisciplinarnost
sa sadrajima programa ostalih predmeta, te se time uvrstiti u kurikulum nastavnog plana i
programa, ali i kurikulum kole.
Po tematskim cjelinama mogue je ostvariti korelaciju sa sljedeim predmetima:
Idemo ka uspjehu ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice i teme planiranja,
motivisanja, slobodnog vremena, pritiska vrnjaka, uvaavanja razlika; asova jezika i
teme slobodnog vremena, porodice, kole i uenja.
Gdje sam ko sam ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i tema: ljudsko tijelo i zdravlje,
higijenske navike, upoznavanje drugih i drugaijih, ouvanje batine, djeijeg
stvaralatva, puberteta, mjesenog ciklusa, kulturnog i pravilnog odijevanja, humanih
odnosa meu spolovima, identifikacije sa pozitivnim uzorima, maloljetnikom
delikvencijom.
ivot u zajednici ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme: stanovanje, moja zemlja,
348
upoznavanje drugih i drugaijih, kanoni, veza izmeu konflikta i vjerovanja, nadilaenje

predrasuda i uvaavanje razliitosti.
Nauimo od Poslanika ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
geografije, historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i odgojnim temama
kao to su motivisanje, saradnja, povjerenje.
Iz ljubavi prema Bogu ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme: zdravlje, saradnja,
higijena, slobodno vrijeme, djeija kreativnost, kultura i pravilno ponaanje.
Mo govora ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije, historije,
biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme: dijalog, kulturno ophoenje sa
ljudima, humani odnosi, djeija kreativnost.
Islam kao nova svjetska kultura - poeci ostvaruje se kroz likovnu i tehniku kulturu,
informatiku, historiju, jezik, geografiju, matematiku i teme kulturne batine, preciznosti,
simetrinosti, linija i taaka, boj, prostora, maket.
Kroz sve nastavne cjeline mogue je ostvarivati korelaciju sa informatikom koritenjem
razliitih izvora informacija, razliitih raunarskih tahnika u radu, npr. edukativnih igara,
prezentacija i sl.

RAZRED: VIII
UVOD
Veina uenika osmog razreda ulazi u razdoblje pravog puberteta i zavrnu podfazu
predadolescencije. Mnoge uenice ove dobi ve ulaze u razdoblje rane adolescencije. Ovo je vrlo
impulsivno razdoblje u kojem veina uenika proivljava sve intenzivniji tjelesni, spoznajnomisaoni i psihosocijalni razvoj. Dogaa se gubitak ravnotee, traenje egocentrinih odgovora i sve
naglaenije proivljavanje iskustva nemirnog ivota i esto protivrjenoga traganja za vlastitim
identitetom na podruju njihovog tjelesnog, afektivnog, intelektualnog, komunikacijskog i
socijalnog ivota. Uenici osjeaju pomanjkanje kreativnog i kvalitetnog odnosa sa sobom, s
drugima i sa irim ivotnim okruenjem, drutvom i prirodom.
U odnosu na prolost, dogaa jo jae distanciranje uenika od autoriteta odraslih, posebno
od roditeljskog autoriteta. Zato je i nuno da roditelji, vjerouitelji i drugi autoriteti pristupaju
uenicima kao partneri i da, imajui u vidu njihov afektivno-socijalni razvoj, u kvalitetnoj
komunikaciji s uenicima rjeavaju njihova lina i druga pitanja s puno razumijevanja i strpljenja.
Uenici ove dobi ne prihvataju nametnuta rjeenja, nego trae da i oni solidarno i suodgovorno
uestvuju u rjeavanju i donoenju odluka o sebi, o porodici i drugom. U ovom razdoblju, u elji za
izgradnjom vlastitog identiteta i u elji da se postane odrastao ovjek, tj. slobodna i odgovorna
osoba, dogaa se naglaenija elja za emocionalnim distanciranjem od simbola majke (posebno
muke, ali i enske djece) i pribliavanja simbolu oca, kao simbolu odraslog svijeta, slobode i
odgovornosti. Nerijeeni odnosi uenika ovog uzrasta s roditeljskim simbolima mogu razvijati
potekoe u izgradnji ispravne slike o Bogu, jer su skloni projicirati svoje nerijeene probleme s
roditeljima na odnos prema Bogu, posebno ako je njihova slika o Bogu u djetinjstvu i
predadolescenciji bila previe uvjetovana identifikacijskim procesima.
349
U ovom razdoblju, posebno je osjetljiv tjelesno-afektivni razvoj uenika i postizanje

ravnotee izmeu tjelesno-instinktivne i duevno-duhovne dimenzije tog razvoja. Rije je o
njihovu spolnom odgoju i njihovoj tenji za upoznavanjem i produbljivanjem doivljaja svoje
seksualnosti kao temeljnog odreenja ovjeka, a svoj najdublji smisao pronalazi u potpunoj i
radikalnoj upuenosti ovjekova bia prema drugome. Upravo u ovom uzrastu vjeronauka treba
pomoi mladima da ostvare postepenu i sve potpuniju integraciju svoje spolnosti i dobiju cjelovit i
temeljit spolni odgoj u svim dimenzijama ovjekovog tjelesnog i duhovnog bia. Spolni odgoj
posebno ukljuuje ovjekovu religiozno-moralnu dimenziju, koja istovremeno nadilazi i proima
sve ostale njegove dimenzije: percepcijsku, imaginacijsku, intelektualnu, doivljajnu, estetsku,
komunikacijsku, kulturnu, drutvenu i druge u kojima se ovjek ogleda, ostvaruje i potvruje kao
spoznajno, doivljajno i djelatno bie.
U vjerskom odgoju ovog uzrasta treba uvaavati uenike sposobnosti formalne logike i
apstrakcije i probuenog interesa mladih za osnovna pitanja ivota, kao to su postanak svijeta,
smisao ljudskog ivota i postojanja. Uenici trae objektivnu i argumentiranu informaciju o svijetu
koji ih okruuje i smisao o vrijednosti vlastitog ivota. Njih ve sada zanimaju teoretska i praktina
filozofska i teoloka pitanja koja se odnose na njihov konkretni ivot, ciljeve i puteve
ostvarenja uspjenog ivota, identiteta, bilo na planu etiko-moralnog, bilo duhovno-religioznog
ivota.
Zato je vrlo vano uenicima ovog uzrasta prilagoditi govor vjere u izricanju i pribliavanju
najdubljih ljudskih i vjernikih iskustava i stvarnosti. Isto tako, aktivan i kreativan zajedniki rad
uenika i vjerouitelja u nastavi pravi je put za postizanje vjersko-odgojnih ciljeva u ovom goditu.
CILJ NASTAVE ISLAMSKE VJERONAUKE U OSMOM RAZREDU
Cilj islamske vjeronauke u osmom razredu je da, kroz otkrivanje iskustva traganja za
spoznajom i ostvarenjem konanog linog i zajednikog ivotnog smisla, osnai uenike u
nastojanju da upoznaju, doive i prihvate da je Bog stvoritelj svijeta i naeg ivota, te pomogne im
da razumiju da Allah, d.., i nas poziva da budemo kreativni i aktivni uesnici u ostvarenju
konanog ivotnog smisla.
Zadaci nastave islamske vjeronauke u osmom razredu
Otkriti snagu slobodne volje i Boijeg odreenja u ivotu ovjeka,
Otkriti vlastite sposobnosti kao dobijene blagodati od Uzvienog Boga radi lakeg
pronalaenja ivotnoga cilja i ostvarenja uspjeha,
Otkriti i upoznati potrebe due, kao i naine zadovoljenja tih potreba radi zadovoljstva i
sree,
Upoznati ivot Boijih poslanika radi primanja pouke u ivotu,
Otkriti vanost traganja za dubljom spoznajom vjere i postizanjem osnovnog smisla
linog ivota i ivota u zajednici,
Upoznati i prihvatiti svoj zadatak u svijetu,
Buditi svijest da, kao mladi vjernici, trebaju dati vlastiti prilog i savjesno obavljati svoje
poslove i dunosti i aktivno uestvovati u ivotu svoje porodice, zajednice i drutva na
svim podrujima u kojim se mogu aktivno ukljuiti.
Razviti pozitivan stav, nadu i pogled prema ivotu na ovom svijetu, a s ciljem ostvarenja
sree u vjenosti,
350
Upoznati uenike s karakteristinim obiljejima kuturno-historijskog naslijea radi

njegovanja vlastite kulture i graenja identiteta u njoj,
Produbiti razvijanje senzibiliteta za njegovanje vlastite kulture, tradicije i graenje
vlastitog identiteta, a uvaavanje kulture, tradicije i identiteta drugih i drugaijih,
Razviti osjeaj za dobro, elju za moralnim usavravanjem i elju za ivotom utemeljenim
na moralnosti.
PROGRAMSKASTRUKTURAPREDMETNIHSADRAJA
1. U SVJETLU BOIJEG ODREENJA
Izazovi i nade
Poeljne kompetencije mladih
Didaktike naznake:
U uvodnom satu za ovu tematsku cjelinu proi sa uenicima kroz imanske arte raene u
prethodnim razredima radi razvijanja cjelovite slike o njima i zaokruivanja govora o
temeljima islamskog vjerovanja. Takoer, nastavnik e uenike obavijestiti o godinjem
projektnom zadatku i dati im jasne i detaljne instrukcije, te organizirati njihov rad
(dogovoriti oblik rada individualni, partnerski, grupni po afinitetima i eljama
uenika).
Nastavna jedinica Izazovi i nade treba da pomogne uenicima u shvatanju nunosti
razmiljanja o mnotvu izazova, dobrih i loih, koji su svakodnevno pred njima, radi
posljedica koje slijede poslije njihovog izbora (nerad-neuspjeh, tuga, rad-uspjeh, srea i
sl), kao i o svemu to im se deava u ivotu, zato i da li sami doprinose tim deavanjima.
Potrebno im je pribliiti pojam Boijeg odreenja i pojasniti da postoje dijelovi ivota na
koje sami mogu utjecati (dobre ocjene, izbor izmeu dobra i zla i sl.), te da svoje loe
postupke ni u kom sluaju ne smiju pravdati Boijim odreenjem. Nastavna jedinica se
moe povezati i sa skretanjem panje na stigmatiziranje uenika od drugih, te treba da
pomogne u odupiranju unaprijed nametnutih ablona od strane drugih podsticanjem na
razmiljanje o prilici koju svima Uzvieni Allah prua i nepostojanju prava da se ta prilika
oduzima.
Kroz nastavnu jedinicu Poeljene kompetencije mladih usmjeriti mlade da u pravcu
razmiljanja o vlastitim postupcima i njihovom djelovanju na sudbinu, otkrivaju svoje
jake strane i na njima grade uspjeh. Razvijati im svijest da je prirodna potreba za
uspjehom, dokazivanjem, samopotvrivanjem i afirmacijom svakog ovjeka, te da je ne
smiju skrivati i potiskivati. U duhu poruke da Uzvieni Allah nikoga ne optereuje preko
njegovih mogunosti i Konvencije o pravima djeteta da je kola obavezna omoguiti
uspjeh svakom ueniku u skladu sa njegovim mogunostima, podsticati uenike na
razvijanje poeljnih kompetencija zasnovanih na islamskoj moralnosti i usavravanja u
njima do postizanja uspjeha. Razviti im kritiki stav o pokuaju medija u nametanju
negativne slike o mladima, njihovim sklonostima, kompetencijama i sl., radi odupiranja
ovakvim pokuajima stigmatiziranja. Nastavnik moe zadati individualne zadatke na
teme Jako sam dobar u..., elim biti bolji u....
Rukovodei se hadisom u kome se govori da dova moe promijeniti sudbinu, uenicima
treba sugerirati uenje dove, odnosno da usklade vjerovanje, izbore, postupke i dove. Za
351
ovu tematsku cjelinu mogue je koristiti dovu: Boe, popravi mi vjeru moju, koja je
osnova moja, popravi mi i ovaj svijet jer na njemu ivim, popravi mi i budui svijet jar ja
njemu idem. Poivi me dok mi je ivot dobar, a daj mi smrt kada mi smrt bude dobra. Daj
mi da ivot moj bude poveanje u svakom dobru, a moja smrt mir i spas od svakog zla.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 1 sat uvoenja, 2 sata obrade i 1 sat utvrivanja.
Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadraje i usvojenosti ranije izuavanih
sadraja,
Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i miljenjem,
Kvalitet individualnih, grupnih i radova u paru,
Nivo aktivnog uea uenika u radu, uz uvaavanje njihovih razlika u sposobnostima, te
nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti,
Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha, ureenju ivota i aktivnog djelovanja na
vlastitu sudbinu i ivotni ishod,
upotpunjavanja dojma o Boijem odreenju, slobodnoj volji i ljudskim sposobnostima i
mogunostima,
Uoeno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih ljudi, a da se njeguju vlastita.
Razvijenost odgovornosti prema vlastitom ivotu i aktivnostima u njemu.
Sposobnost kritikom razmiljanja o ivotu i potiskivanje slijepog vjerovanja u sudbinu.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira Boije odreenje, slobodnu volju, sudbinu,
zapamti dovu, da zna ta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti, izraava i
primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije, usporeuje ih sa sposobnostima drugih
kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene, razumije Boije
odreenje i nain djelovanja na sudbinu, mogunost mijenjanja sudbine, procjenjuje
koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i
Poslanika, a.s.
sposobnosti i ciljeve na moralnosti islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri njihovu
razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud u ostvarenju vlastitog
ivota, izbacuje negativne sklonosti u svom ponaanju i djelovanju u interpersonalnoj
relaciji sa drugima i drugaijima.
mijenja stavove na utemeljenoj argumentaciji, djeluje pozitivno na uspjeh, slua,
primjenjuje i predlae naine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh, prihvata
odgovornost za posljedice vlastitih postupaka.
2. POTREBE MOJE DUE
istoa u duhovnosti
352
Kako da zavrim dan

Namazi u posebnim prilikama
Upoznajmo Zakon Boiji
Vrednovanje djela u Zakonu Boijem
Prijevod Kur'ana na bosanskom jeziku
uvanje Tradicije
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica istoa u duhovnosti treba da podsjeti uenike na ulogu istoe u
islamu i naine njenog ostvarenja. Posebnu panju posvetiti duhovnoj istoi i putevima
njenog postizanja, tevba, namaz, zikr, injenje dobra i sl. Nastavnik treba da podstakne
uenike na razmiljanje o nunosti razvijanja duhovne istoe na osnovu saznanja o
efektima tjelesne istoe, o vezi izmeu grijeenja, neistoe due i ienja od grijeha.
Uenici treba da se podstaknu na njegovanje istoe rijeima Uzvienog Allaha u kojima
govori o poklanjanju svoje ljubavi onima koji se esto kaju i mnogo iste. Kao mjerilo
kvaliteta ostvarenja duhovne istoe istaknuti namaz koji ovjeka povezuje sa Bogom,
uva ga od grijeha i podstie na dobro. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju Uzmi
abdest klanjaj namaz. Ova nastavna jedinica prua mogunost komparativne analize
naina postizanja duhovne istoe u drugim religijama, s ciljem razvijanja razumijevanja
drugih i drugaijih, te u funkciji uoavanja slinosti u monoteistikim religijama.
Predlaemo i jedan sat uvoenja za jaciju namaz na kojem e uenici evaluirati svoja
znanja o namazu radi stvaranja cjelovite slike o dnevnim namazima i zaokruivanja
govora o njima.
U okviru nastavne jedinice Kako da zavrim dan upoznati uenike sa jacija-namazom
davanjem informacije o vremenu i nainu obavljanja, odnosa Poslanika, a.s., prema
ovom namazu, vrijednosti ovog namaza i ulozi jacije u rasporedu dnevnih aktivnosti
ovjeka, radi podsticanja uenika na razmiljanje o nunosti obavljanja jacije namaza i
uoavanja prednosti onih koji je obave.
Kroz nastavnu jedinicu Namazi u posebnim prilikama treba obraditi duma-namaz i
bajram-namaze. Pored navedenih namaza podsticati uenike na jaanje veze sa Bogom
kroz nafile-namaze. Na primjerima Muhammeda, a.s., i davanjem informacija o njihovoj
vrijednosti i koristima koje nam donose podsticati ih na razmiljanje o nafila-namazima
radi njihovog obavljanja. Nastavna jedinica prua mogunost upoznavanja dobrovoljnih
molitvi u drugim religijama, s ciljem boljeg upoznavanja drugih i drugaijih.
Nastavna jedinica Upoznajmo zakon Boiji treba da ponudi uenicima osnovne
informacije o izvorima na kojima se temelji Boiji zakon-erijat primjereno uzrastu.
Nastavnik treba da potakne uenike na razmiljanje o Boijem zakonu i ljudskim
zakonima radi razvijanja pravilnog odnosa prema njima. U okviru nastavne jedinice
uenike upoznati s nainom dopunjavanja pojedinih izvora erijata na njima bliskim
primjerima. Nastavna jedinica se moe kvalitetno izvesti u komparativnom sagledavanju
vjerozakona razliitih religija s ciljem uoavanja zajednikih taaka i dijelova u kojima se
oni razlikuju. Razlike treba interpretirati kontekstualno, jer zu oni vaili za odreeno
vrijeme koje je imalo svoja specifina obiljeja.
353
Nastavnom jedinicom Vrednovanje djela u zakonu Boijem upoznati uenike s

klasifikacijom ljudskih djela od onih strogo nareenih do onih koja su na dobrovoljnoj
osnovi, kao i od onih koja su strogo zabranjena do onih koja nije lijepo raditi, odnosno
koja izlaze iz granica pristojnosti. U okviru ove nastavne jedinice treba naglasiti glavne
izvore erijata, te klasifikaciju djela u erijatu (fard, vadib, ...). Poeljno je da sve vrste
budu predstavljene bliskim i razumljivim primjerima s ciljem lakeg razumijevanja i
samoevaluacije djelovanja (kojim djelima se poklanja najvie panje, kako bi trebalo i sl).
U okviru nastavne jedinice upoznati uenike i sa dozvoljenim i zabranjenim u drugim
religijama radi komparativnog posmatranja uloge moralnosti u svim religijama.
Nastavna jedinica Prijevod Kur'ana na bosanskom jeziku treba da pomogne uenicima u
razumijevanju potrebe prevoenja Kur'ana na druge jezike i najzapaenijim prijevodima
Kur'ana na bosanski jezik. Ona treba i da potakne uenike na itanje prijevoda Kur'ana,
kao i da priblii njegovo razumijevanje (kako da prilaze Kur'anskom tekstu). Poslije ove
nastavne jedinice uenici bi trebali moi razlikovati Boiji govor od onog koji to nije.
Poeljno je da nastavnik za realizaciju ove nastavne jedinice osigura razliite prijevode
Kur'ana na bosanski jezik.
Cilj nastavne jedinice uvanje tradicije je da upozna uenike sa mjerama koje su se
preduzele u ouvanju autentinosti Tradicije. Poeljno je dati uenicima osnovne
podatke o zbirkama hadisa, koje danas predstavljaju osnovu kvaliteta Tradicije, a
prevedene su na bosanski jezik. U okviru nastavne jedinice istai i vrijednost itanja
hadisa, kao i nunost njihove primjene. Poslije ove nastavne jedinice uenici treba da
mogu prepoznati govor Poslanika, a.s. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju Lijep
je Muhammed.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 1 sat uvoenja, 7 sati obrade i 4 sata utvrivanja.
Nivo razvijenosti interesa za nove nastavne sadraje: duma i bajram namazi,

Nivo pokazane pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha,
upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogunostima,
Uoeno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih i drugaijih,
Razvijenost odgovornosti prema Bogu i Njegovom zakonu,
Sposobnost komparativnog praenja vjerozakona u razliitim religijskim tradicijama,
Razvijenost svijesti o ulozi Govora Boijeg i Tradicije u svakodnevnom ivotu,
Klasificiranje djela po njihovoj vanosti u erijatu.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira farz namaz i dobrovoljni namaz, erijat,
Tradiciju, izvore erijata, djela po njihovoj vanosti (farz, vadib, sunnet...), da zna ta je
duhovna istoa, prijevod Kur'ana, da opisuje stanje svoje due, usporeuje dnevne
354
namaze sa nafila namazima, izvore erijata dovodi u meuodnos i povezanost, Boiji

govor sa govorom Poslanika, a.s., djela po vanosti, procjenjuje koje su vrijednosti
namaza, svjedoi itanje Kur'ana i hadisa, zastupljenost razliitih djela po vanosti u
ivotu, kritiki razmilja o svom odnosu prema namazu, Kur'anu i Tradiciji s ciljem
vlastitog razvoja i ostvarenja istoe due.
Psihomotoriko podruje: uenik je u mogunosti da prilagoava i gradi svoje potrebe
prema rasporedu namaza, savjetima Kur'ana i Tradicije, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri
njihovu razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud, izbacuje
negativne sklonosti u svom ponaanju i djelovanju u interpersonalnoj relaciji sa drugima
i drugaijima.
prilagoava se radnoj atmosferi, aktivno ita, pie, govori, izvjetava, slijedi upute,
smisleno mijenja stavove na utemeljenoj argumentaciji, djeluje pozitivno na uspjeh,
slua, primjenjuje i predlae naine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh i
usmjerava ga prema savjetima Kur'ana i Poslanika.
3. UIM OD DRUGIH
Mudrost u prosuivanju
Blagodati Boije pribliavaju nas Bogu
Koliko smo pravedni
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Mudrost u prosuivanju treba da potakne mlade na razvijanje
sposobnosti sagledavanja problema iz razliitih uglova radi stvaranja konanog miljenja
i stava na primjeru Davuda, a.s. Nastavnik svojim voenjem treba da ih, dajui im
informacije i primjere, usmjerava na razvijanje sposobnost kritikog prosuivanja. Govor
o Davudu, a.s., povezati sa praksom u nainu obraanja Bogu, odnosu prema ljudima,
porodici, hrabrosti, sposobnosti voenja. Nastavna jedinica prua i mogunost
upoznavanja s historijom Jevreja i ulogom Zebura u judaizmu.
U okviru nastavne jedinice Blagodati Boije pribliavaju nas Bogu podstaknuti uenike da
na osnovu kazivanja o Sulejmanu, a.s., razmiljaju o ulozi Boijih blagodati u ivotu
ovjeka da zahvaljuje na njima, a ne da uivajui u njima zaboravlja na Boga. Ona treba
da razvije i odnos prema Boijim blagodatima na temelju islama (odgovornost, svrhu
koritenja, dijeljenje sa drugima i sl.). Vano je da uenici analiziraju i interpretiraju
kazivanja o Sulejmanu, a.s., kao istinita kazivanja, bez obzira na za nas nezamislive
blagodati koje je imao od Boga, to e nastavnik uspjeti vjetim voenjem i podsticajem
na njihovo vlastito promiljanje. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju Sulejman i
Belkisa. Nastavnik moe uenicima dati i individualni zadatak na temu Dunjaluk u ruci, a
ne u srcu. Nastavna jedinica prua mogunost sticanja uvida u kazivanja o Sulejmanu,
a.s., u svetim knjigama Jevreja i krana s ciljem razumijevanja niti koja povezuje
monoteistike religije.
Nastavnom jedinicom Koliko smo pravedni kod uenika treba razvijati pozitivan stav
prema pravednosti i usvajanje osobine pravednosti na primjeru uajba, a.s. Kazivanje
treba da bude podsticaj uenicima na samoanalizu o njihovoj pravednosti u konkretnim
355
ivotnim situacijama, ali i na razmiljanje o prisutnosti pravednosti u zajednici, kao i

podsticaj za zalaganje za pravdu i pravednost u svakoj ivotnoj prilici.
Za ovu tematsku cjelinu pradleemo 1 sat uvoenja radi podsjeanja na osnovne pouke
iz ivota Allahovih poslanika o kojima je bilo govora u ranijim razredima, 3 sata obrade i
3 sata utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima,

Ueniko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda,
Sposobnost samostalnog koritenja udbenika i dodatne literature,
Nivo nastojanja i pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha,
upotpunjavanja dojma o uenikim sposobnostima i mogunostima,
Uoeno nastojanje da potuju sposobnosti i elje drugih i drugaijih,
Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave,
Uoeno pojaano samopouzdanje i odgovornost,
Razvijanje pravednosti, mudrosti u prosuivanju i koritenju Boijih blagodati.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira pravednost, mudrost i blagodat Boiju, opisuje ivote
poslanika kao dokaz mudrosti Boije i pouke ljudima, razumije potrebu za mudrou,
pravednou i koritenju blagodati Boijih, prepoznaje vlastite unutranje sukobe,
uporeuje se sa pomenutim uzorima u ivotu, objanjava svoja osjeanja i odnos prema
blagodatima, pojavama u drutvu i pravednosti, klasificira, prosuuje o negativnim i
pozitivnim utjecajima na ovjeka, izabire najbolja rjeenja s ciljem postizanja Boijeg
zadovoljstva i ouvanja individualnosti.
pogrena shvatanja, ilustrira svoj razvoj, djeluje na osnovu nauenog o poslanicima,
primjenjuje naueno u praksi.
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost u odnosu na uenje
islama, prihvata savjete dobijene kroz kazivanja o poslanicima i slijedi ih, prosuuje date
savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke, traga za novim spoznajama, revidira ih na
osnovu valjane argumentacije.
4. VLASTITO PREISPITIVANJE
Greke, grijesi i posljedice
Priznanje i vlastita odgovornost
Savjest kao ogledalo due
356
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Greke, grijesi i posljedice e uenicima pomoi u razlikovanju
pojmova greka i grijeh, a uenici e usvojiti informacije o djelima koja izlaze izvan
dozvoljenog, o grijesima, kako bi mogli prepoznavati vlastite greke i grijehove i greke i
grijehove drugih, te sagledavati njihove posljedice. Svrha razvijanja ove sposobnosti
jeste da uenici sagledaju posljedice postupaka prije uinjenog djela s ciljem zadobivanja
Allahovog zadovoljstva i slijeenja Pravog puta, te razvijanju odlunosti u odabiru dobra.
Kako bi to bolje razmjeli posljedice vlastitih greaka i grijehova i greaka i grijehova
drugih, govor o njima treba povezati s primjerima iz svakodnevnog ivota, kolom,
porodicom, uspjehom, neuspjehom i sl. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju
Milostivi gospodar. U okviru nastavne jedinice predstaviti i poglede na grijeh i grijeenje
u drugim religijama.
U okviru nastavne jedinice Priznanje i vlastita odgovornost upoznati uenike s tevbom,
njenim smislom i svrhom injenja, radi razvijanja sposobnosti suoavanja sa vlastitim
djelima, prihvatanja odgovornosti za uinjeno i spremnosti za priznavanje vlastite greke
radi pokajanja Bogu i izvinjenja ljudima. Ova nastavna jedinica treba i da prui savjet u
istrajavanju u datim obeanjima, te nevraanja uoenoj greci kao sastvanom dijelu
tevbe. Kao podsticaj za priznanje grijeha i pokajanje iskoristiti ajete i hadise koji na to
podstiu. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju Zato suza u mom oku. Nastavna
jedinica prua mogunost govora o nainu ienju od grijeha u drugim religijama i
poreenja s tevbom kod muslimana, a u funkciji graenja tolerantnog stava i
meureligijskog razumijevanja.
Nastavnom jedinicom Savjest kao ogledalo due upoznati uenike o djelovanju dobra i
zla na njih (meleka i ejtana) koje se manifestira pozitivnim i negativnim mislima. Ona
treba da ih osposobi i osnai u sluanju i slijeenju dobra kao stalne prisutnosti savjesti
koja proiuje i odgaja duu. Nastavnici savjest treba da predstave kao snagu u
odupiranju zlu, jainu savjesti u zavisnosti od sklonosti grijeenju, a nepostojanje savjesti
predstave kao potpunu okrenutost ka zlu. Kod uenika je nuno razvijati samokritinost
prema postupcima radi njihovog stalnog sagledavanja stanja vlastite due.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade i 2 sata utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima, svojim postupcima i postupcima drugih,
Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha,
Uoeno nastojenje da potuju sposobnosti i elje drugih ljudi,
357
Uoeno nastojanje da potuju naredbe Boije i izbjegavaju Njegove zabrane,

Razvijanje odgovornosti za uinjena djela i elje sa stalnim popravljanjem,
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira ovjeka kao bie sklono dobru i zlu, grijeh, tevbu, savjest,
opisuje pozitivne i negativne utjecaje na ovjeka, vrste grijeha, nain injenja tevbe i
djelovanje savjesti, razumije potrebu duhovnog ienja u islamu, prepoznaje sukobe
koji se javljaju u njemu, uporeuje se sa Muhammedom, a.s., i jegovim odnosom pema
grijeenju, objanjava svoja osjeanja, klasificira grijeh, potrebe i tenje, prosuuje o
njihovim negativnim i pozitivnim utjecajima na ovjeka, izabire najbolja rjeenja s ciljem
postizanja Boijeg zadovoljstva i ouvanja individualnosti.
naueno u praksi, afirmativno djeluje na druge.
Afektivno podruje: pita, identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju i izazove koji
su svakodnevno prisutni, smjeta ih u okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju,
opisuje svoj odnos prema grijehu i tevbi u odnosu na uenje islama, prihvata savjete
Poslanika, a.s., i slijedi ih, prosuuje date savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke,
traga za novim spoznajama, revidira ih.
5. KAKO UREDITI IVOT
ivot u vjeri, nadi i ljubavi

Prolaznost i vjenost
Radosti vjenog ivota
Posljedice grijeenja
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica ivot u vjeri, nadi i ljubavi treba da usmjeri uenike na ivot u vjeri kroz
svijest o smislu ivljenja na ovom svijetu, zatim ivot u stalnoj nadi i elji za ostvarenje
uspjeha na ovom i buduem svijetu (usmjeravanja svih postupaka u ostvarenju te elje)
radi zadobijanja ljubavi Boije, kako na ovom tako i na buduem svijetu. Ona uenicima
treba da prui savjete kako da budu istrajni u ivljenju vjere s eljom za uspjehom, kako
da ostvare uspjeh prema savjetima Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s., kako da zadobiju
Njegovu ljubav. Nastavnik svojim voenjem treba da usmjeri mlade da razmiljaju o
stvarnom uspjehu i srei koji donose ispunjenje due. Uz ovu nastavnu jedinicu
predlaemo ilahiju Voli da bi bio voljen. Individualni rad na temu Allah eli da uspijem.
U okviru nastavne jedinice Prolaznost i vjenost upoznati uenike s osnovnim
karakteristikama dunjaluka i ahireta, etapama ljudskog ivota, radi razmiljanja i
razvijanja svijesti o nainu posveenosti i odnosa prema dunjaluku i ahiretu prema
uenju islama, posebno prema savjetima Muhammeda, a.s. Nastavna jedinica treba da
pomogne uenicima da izbalansiraju odnos prema ivotu na dunjaluku i ahiretu
(prolaznost kao sredstvo ostvarenja uspjene vjenosti, sva djela u slubi ostvarenja
358
vjenosti, zalaganje, trud, napor i sl.), a ne da iskljuuju prolaznost ili vjenost. U okviru
ove nastavne jedinice predlaemo koritenje prijevoda sure El-Lejl radi osvrta na
postupke na ovom svijetu i posljedice na buduem svijetu, ali i radi uvoda za naredne
dvije nastavne jedinice. Uz ovu nastavnu jedinicu predlaemo ilahiju S dunjalika i'
poesmo. U okviru nastavne jedinice predstaviti pogled drugih religija na prolazni i vjeni
ivot, radi prepoznavanja kontinuiteta razvoja vjere na Zemlji.
Nastavnom jedinicom Radosti vjenog ivota upoznati uenike sa djelima koja donose
radost u vjenom ivotu, kao i sa radou koju donosi dennet. Ona treba da bude
podsticaj uenicima na zalaganje, trud, napor u injenju dobra radi ostvarenja radosti u
vjenom ivotu, ali i osjeanja radosti i slasti u injenju dobra. Treba pomou uenicima
da shvate da je injenje dobra investicija za vjenost, uz stimulaciju da je Allah Onaj koji
sve uje, sve zna i sve vidi, ako na dunjaluku ne dobijemo satisfakciju za svoje
dobroinstvo. Individualni rad na temu Moj nain pripreme za susret sa Allahom.
Nastavna jedinica prua mogunost predstavljanja vjenog ivota u raju po kazivanjima iz
judaizma i kranstva, te poreenja s uenjem islama o dennetu.
Kroz nastavnu jedinicu Posljedice grijeenja skrenuti panju uenicima da postoji i
mogunost propasti za ljude koji se odaju grijeenju, jer je grijeh po svojoj prirodi tetan
za duhovnu i tjelesnu sferu ivota ovjeka. Na konkretnim ivotnim primjerima, bliskim
uzrastu, skrenuti panju na negativne posljedica kako na ovom tako i u vjenom ivotu u
dehennemu. Ona treba da im pomogne u razvijanju zatite duhovne i tjelesne sfere
ivota, a ne da bude u slubi zastraivanja. Individualnim radom na temu Mudrost je
ivjeti unutar granica afirmirati slijeenje srednjeg puta u ponaanju i djelovanju.
Nastavna jedinica prua mogunost predstavljanja vjenog ivota u paklu po kazivanjima
iz judaizma i kranstva, te poreenja s uenjem islama o dehennemu.
U okviru obrade prethodne dvije nastavne jedinice predlaemo i obradu sure El-Kari'a,
radi kreiranja jasnije slike o vjenom ivotu i implementacije nauenog u praksi.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 4 sata obrade i 3 sata utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o ivotu na dunjaluku i ahiretu,

Uoeno nastojanje da potuju sposobnosti i elje drugih ljudi,
359
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira ivot na ovom i buduem svijetu, smisao nade, elju za
ljubavlju Boijom, opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz
ivljenja u vjeri, razumije potrebu za ostvarivanjem uspjeha i zadovoljstva u prolaznosti i
vjenosti, prepoznaje faze ljudskog ivota, mogunosti koje postoje u njima, uporeuje
svoj pogled na ivot s pogledom islama, objanjava svoja osjeanja, nastojanja, tenje,
oekivanja, klasificira potrebe i tenje, prosuuje o pozitivnim i negativnim utjecajima
dunjaluka na ovjeka, izabire najbolja rjeenja na dunjaluku s ciljem postizanja Boijeg
pogrena shvatanja, ilustrira svoj ivotni razvoj, djeluje na osnovu nauenog, primjenjuje
naueno u praksi.
Afektivno podruje: pita, identificira i opisuje svoje probleme u duhovnom odrastanju,
smjeta ih u okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost i svoj
ivot u odnosu na uenje islama, prihvata savjete Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s.,
slijedi ih, prosuuje date savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke, traga za novim
spoznajama, revidira ih.
6. MORALNOST U IVOTU
Moj moralni uzor
Kako biti moralan
ta ovjeka ini ovjekom: odjea, moral i osjeanja
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Moj moralni uzor treba da podsjeti uenike na ulogu uzora u ivotu iz
prethodnih razreda, ali i da ih podstakne na vlastito preispitivanje o postojanosti
moralnog uzora. Nastavnik e, rukovodei se injenicom da je Poslanik, a.s., poslan da
upotpuni plemenitost kod ljudi, podstaknuti uenike na nunost postojanja uzora u
moralnosti. Kao primjer ponuditi moralnost Muhammeda, a.s., u razliitim segmentima
ivota, bitnim za uzrast uenika (odijevanje, govor, potivanje, odnos prema porocima i
izazovima drutva i sl.). U okviru nastavne jedinice uenici treba da aktivnim radom
preispitaju vlastitu moralnost i dijelove na koje treba da dodatno djeluju. Individalna
samoanaliza Moj moralni + i .
Kroz nastavnu jedinicu Kako biti moralan treba da pomogne mladima u iznalaenju
naina gradnje i ouvanja moralnosti na osnovu uenja islama. Bitno je da kroz razgovor
utvrdi koji segmenti moralnosti im teko padaju, te da primjerima iz ivota poslanika,
ashaba, dobrih i uenih ljudi pomogne mladima u prevazilaenju tih tekoa i jaanju
njihove moralnosti. Potrebno je pokazati razumijevanje na sve izazove nemoralnosti
danas i ne osuivati mlade u njihovoj slabosti prema njima, ve im dati podrku u jaanju
i odupiranju tim izazovima. Organizirati razgovor o utjecaju vrnjaka na njihovu
moralnost i razvijanje loih navika i postupaka, te pokuati zajedniki doi do recepta
kako ouvati vlastiti stav i ne podlei negativnom utjecaju i ostati moralan. Znaajno je
360
da nastavnik ne nudi recept nego da sami uenici dolaze kroz dijagnozu moralne
slabosti, osmiljavanje adekvatne terapije i za nju traenje najboljeg lijeka.
U okviru nastavne jedinice ta ovjeka ini ovjekom: odjea, moral i osjeanja uenike
treba dodatno aktivirati i motivirati u razmiljanju, samoanalizi i razvijanju moralnosti.
Uenici treba da budu usmjereni na problemsko pitanje nastavne jedinice: emu
poklanjaju vie panje odjei (svojoj i kod drugih), moralu (kod sebe i drugih) ili
osjeanjima (svojim ili tuim). Poslije razgovora i analize nastavnik treba da ih podsjeti
da Uzvieni Allah ne naglaava ni imetak, ni izgled, ve djela vjernika. Nastavnik e
istaknuti i injenicu da kod nekoga zapaa izraen senzibilitet za lijepo odijevanje i
urednost. Cilj je da i sami uenici budu podstaknuti na samoprosuivanje i prosuivanje
drugih, te da uoe povezanost moralnosti sa osjeanjima i odijevanjem. Poeljno je u
okviru nastavne jedinice predstaviti pogled na moralnost iz razliitih religijskih uenja.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade i 2 utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o utjecaju moralnosti na ivot na dunjaluku i ahiretu,

Ueniko samoocjenjivanje moralnosti i moralnosti drugih,
nivo nastojanja u razvijanju vlastitih moralnih sposobnosti,
Uoeno nastojenje da potuju moralnost, sposobnosti i elje drugih ljudi,
Razvijenost moralnosti, odgovornosti i aktivnosti u toku nastave,
Uoena pojaana moralnost, samopouzdanje i odgovornost.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira moralnost, moralnog uzora, ljudske vrijednosti, opisuje
moralni razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz ivljenja u vjeri, razumije
potrebu za ostvarivanjem moralnosti u prolaznosti i vjenosti, prepoznaje napredovanje
u moralnom ivotu, mogunosti koje postoje u njim, uporeuje svoj pogled na ivot s
pogledom islama, objanjava svoja osjeanja, nastojanja, tenje, oekivanja, moralnost,
klasificira potrebe i tenje u granicama moralnosti, prosuuje o negativnim i pozitivnim
utjecajima dunjaluka na ovjeka, izabire najbolja rjeenja na dunjaluku s ciljem
postizanja Boijeg zadovoljstva i ouvanja individualnosti.
Psihomotoriko podruje: prilagoava se promjenama, gradi vlastitu moralnost, ispravlja
pogrena shvatanja o moralu, ilustrira svoj moralni razvoj, djeluje na osnovu nauenog,
primjenjuje naueno u praksi.
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost i svoj ivot u odnosu
361
na uenje islama, prihvata savjete Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s., slijedi ih, prosuuje
date savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke, traga za novim spoznajama, revidira
ih.
7. ZAJEDNICA MUSLIMANA
Razvoj zajednice muslimana

Oblici muslimanskog zajednitva
Nastanak i razvoj Islamske zajednice u BiH
Islamska zajednica u BiH danas
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Razvoj zajednice muslimana treba da provede uenike kroz jedan dui
historijski period, od nastanaka zajednice muslimana u Medini, irenja hilafeta na vie od
treine tada poznatog svijeta do raspada hilafeta na manje zajednice. Cilj ove nastavne
jedinice je da uenici, upoznavajui se sa nekim historijskim injenicama o hilafetu,
shvate ulogu zajednice, njenu snagu u zajednitvu i slabost u razjedinjenosti, kako bi ta
shvatanja mogli primjenjivati u ivotu, odjeljenju, koli, zajednici u kojoj ive itd.
Vrijednost zajednice istaknutii ajetima i hadisima koji govore o tome. Uz nastavnu
jedinicu predlaemo ilahiju Moj ummete.
Kroz nastavnu jedinicu Oblici muslimanskog zajednitva uenici treba da se upoznaju sa
osnovnim podacima, iz ugla islama, o osnovnim oblicima kreiranja zajednitva
muslimana (porodici, dematu, islamskoj zajednici, ummetu), njihovoj ulozi, ulozi
muslimana u njima, pravima i obavezama koje imaju u njima, sve radi stvaranja
pozitivnog stava o ovim oblicima zajednitva muslimana. Da bi to bolje razumjeli
navedeno, uenici treba da aktivno uestvuju u otkrivanju uloge, vrijednosti, prava i
obaveza u navedenim zajednicama. Uz nastavnu jedinicu prdlaemo i ilahiju Va'tesimu bi
hablillah I vrsto se Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte.
U okviru nastavne jedinice Nastanak i razvoj islamske zajednice u BiH uenici treba da
dobiju saet pregled nastanka i razvoja Islamske zajednice u BiH do 1992. godine. U tom
pregledu za svaki historijski period oni treba da upoznaju nain organiziranja, ulogu i
potekoe koje je imala islamska zajednica. Cilj nastavne jedinice je da uenici razumiju
ulogu Islamske zajednice u ouvanju vjerskog i kulturnog identiteta Bonjaka. Nastavnik
u pripremi nastavne jedinice moe podijeliti grupne zadatke uenicima analize
funkcioniranja Isalmske zajednice po periodima.
Nastavna jedinica Islamska zajednica u BiH danas treba da upozna uenike sa
organizacijom islamske zajednice u BiH danas, ustanovama i institucijama koje pri njoj
djeluju. Cilj je da uenici razviju stav pripadnosti islamskoj zajednici, radi njenog
razvijanja, jaanja, djelovanja, afirmiranja kroz mlade ljude. Bilo bi poeljno da u veim
centrima i tamo gdje je mogue putem interneta uenici budu upueni da sami istrae
razliite segmente djelovanja islamske zajednice, kroz posjete samim institucijama ili
njihovim veb stranicama, te da doivljena iskustva podijele sa drugima. Ove posjete je
najbolje organizovati po grupama, npr. grupa za posjetu medlisu, muftijstvu, odgojnoobrazovnoj ustanovi: mektebu, medresi, islamskom fakultetu. Individualni rad na temu
Kako mogu doprinijeti razvoju Islamske zajednice je u funkciji individualne pripreme za
362
aktivno uee u radu Islamske zajednice. Nastavna jedinica prua mogunost

pominjanja proaktivnog odnosa Islamske zajednice u BiH prema drugim religijskim
zajednicama, te upoznavanja sa postojanjem i funkcioniranjem meureligijskog vijea.
Uz tematsku cjelinu predlaemo ilahiju Pogledaj nas ja Rabbi.
Za ovu tematsku cjelinu preporuujemo 4 sata obrade i 3 utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o zajednitvu na dunjaluku radi ahireta,

Isticati vrijednost i ulogu zajednice u ostvarenju uspjeha,
Nivo ukljuenosti u aktivnosti u zajednici,
Uoeno pojaano samopouzdanje i odgovornost prema zajednici.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira ivot u zajednici, porodicu, demat, hilafet, ummet, opisuje
razvoj razliitih oblika zajednitva, razumije potrebu za ostvarivanjem uspjeha i
zadovoljstva u okviru zajednice i same zajednice, prepoznaje faze organiziranja i
djelovanja zajednice, mogunosti koje postoje u njima, uporeuje svoj pogled na ivot u
zajeednici s pogledom islama, objanjava svoja osjeanja, nastojanja, tenje, oekivanja,
klasificira potrebe i tenje u zajednici, prosuuje o negativnim i pozitivnim utjecajima
dunjaluka na zajednitvo, izabire najbolja rjeenja za zajednicu s ciljem postizanja Boijeg
pogrena shvatanja, ilustrira svoj ivotni razvoj, djeluje na osnovu nauenog, primjenjuje
naueno u praksi.
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost i svoj ivot u
zajednici u odnosu na uenje islama, prihvata savjete Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s.,
slijedi ih, prosuuje date savjete i opravdava ih, inicira nove zadatke, traga za novim
spoznajama, revidira ih.
8. ISLAMSKA KULTURA U BOSNI I HERCEGOVINI
Kako se nekad u Bosni ivjelo
363
Bosanski eheri
Objekti nastali iz duhovnosti
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Kako se nekad u Bosni ivjelo uenicima treba da priblii pojmove
kasabe, varoi i ehera, njihovim osnovnim karakteristikama, nastankom, kulturom
ivljenja u njima, stepena uvaavanja drugog koji se njegovao ak do uvaavanja prava
na pogled, svjetlost, intimu, odmor, namaz i sl. Cilj nastavne jedinice je da uenici
naprave poreenje dananjih naselja i naselja u prolosti, izdvoje slinosti i razlike,
prednosti i nedostatake, tj. kritiki prosuuju o organiziranju ivota u zajednici nekad i
sad, koji nain organiziranja ivota vie odgovara ovjeku, njegovim duhovnim i tjelesnim
potrebama.
U okviru nastavne jedinice Bosanski eheri upoznati uenike s nastankom velikih
bosanskih ehera poput Sarajeva, Banjaluke, Mostara, Livna, Foe. Potrebno je istai
zajednike elemnete u njima, gradnja, urbano ureenje, dijelovi koje su imali, ivot koji
su pruali i sl. Da bi uenici to bolje razumjeli ivot u bosanskim eherima nastavnici se
mogu posluiti Putopisom Evlije elebije. poeljno je da nastavnici usmjere priu o
eherima iz svog neposrednog okruenja radi pravljenja poreenja ivota u njima nekad i
sad, boljeg upoznavanja svog kulturno-historijskog naslijea, njegovog ouvanja i
njegovanja. Uz nastavnu jedinicu predlaemo kasidu Pjesma o Bosni.
Nastavna jedinica Objekti nastali iz duhovnosti treba da upozna uenike s
karakteristinim obiljejima damija, medresa, tekija i turbeta iz vremena Osmanskog
carstva. Nastavnik treba i da uenike upozna s namjenom i svrhom gradnje tih objekata,
kao i njihovom ulogom danas u ouvanju vjerskog i kulturnog identiteta. Bilo bi poeljno
upoznati ih s razliitim oblicima damija, npr. potkupolnih, kamenih, s drvenim
munarama, s etvrtastim munarama i sl. Kroz ovu nastavnu jedinicu uenike podsticati
na razmiljanje o utjecaju ovih objekata na ivot u zajednici. Treba se podsjetiti damija,
mederesa, tekija i turbeta iz najblieg okruenja. Tamo gdje je to mogue, sugeriramo
ekskurziju u cilju najefektnije realizacije ove tematske cjeline.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade i 3 utvrivanja.
Nivo razvijenosti realnije slike o ivotu pod utjecajem vjere,

364

Razvijenost kreativnosti i planiranja.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira kasabu, eher, varo, turbe, medresu, opisuje ivot u
prijanjim naseljima, razumije potrebu za ivotom u kome se uvaavaju potrebe due i
tijela, prepoznaje razlike izmeu organiziranja ivota nekad i sad, mogunosti koje
postoje u njima, uporeuje svoj pogled na ivot s pogledom islama, objanjava svoja
osjeanja, nastojanja, tenje, oekivanja, klasificira potrebe i tenje, prosuuje o
negativnim i pozitivnim utjecajima dunjaluka na organiziranje ivota ovjeka, izabire
najbolja rjeenja za ivot na dunjaluku s ciljem postizanja Boijeg zadovoljstva i ouvanja
individualnosti.
pogrena shvatanja o vlastitoj kulturi, ilustrira ivotni razvoj naselja pod utjecajem
islama, djeluje na osnovu nauenog, primjenjuje naueno u praksi.
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoju linost i svoj ivot u odnosu
na uenje islama, prihvata savjete Uzvienog Allaha i Poslanika, a.s., slijedi ih, prosuuje
date savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke, traga za novim spoznajama, revidira
ih, afirmativno predstavlja svoju vjeru i kulturu, uvaava druge.
9. MUBAREK DANI I NOI
Odabrani dani
Odabrane noi
Ibadet u odabranim danima i noima
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Odabrani dani treba da prui informacije o odabranim danima u
hidretskom kalendaru (koji su, kada se obiljeavaju, kako, u emu je njihova posebna
vrijednost). Cilj nastavne jedinice je da podstakne na upoznavanje, slijeenje i
njegovanje vlastitog naslijea, a potivanja tueg.
Nastavna jedinica Odabrane noi treba da upozna uenike sa noima iz hidretskog
kalendara koje treba da obiljee (koje su, kada se obiljeavaju, kako, u emu je njihova
posebna vrijednost).
Obje nastavne jedinice treba povezati sa ivotom radi izdvajanja i primjene pouke
odabranog dana ili noi u praksi. Nuno je da nastavnik vodi rauna o tome koliko je ve
naueno o odabranim danima i noima u prethodnim razredima.
U okviru nastavne jedinice Ibadet u odabranim danima i noima podsjetiti uenike na
razliite oblike dova i ibadeta u islamu koje mogu da primijene u ovim danima i noima.
Posebno treba da budu istaknute centralne dove petkom, duma-namaz, i bajramima,
bajram-namazi. Uz svaku pomenutu dovu istai njenu vrijednost i korist za ovjeka radi
razvijanja afirmativnog stava prema njima.
Ova tematska cjelina prua mogunost govora o odabranim danima drugih religija i
molitvama u njima.
365
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo sat uvoenja, 3 sata obrade i 2 utvrivanja.

Nivo znanja o mubarek-danima i mubarek-noima, te dovama koje se ue u njima,

Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima,
Razvijenost svijesti o vlastitom naslijeu i potivanju tueg naslijea.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: definira mubarek dane i noi, vlastito naslijee, opisuje njihovu
vrijednost i vanu ulogu u njegovanju vlastite kulture, razumije potrebu njihovog
obiljeavanja u duhu uenja islama, prepoznaje vlastite mubarek-dane, uporeuje ih s
praznicima drugih, objanjava svoja osjeanja u mubarek-danima i noima, kao i
osjeanja prema drugim praznicima, klasificira mubarek-dane i noi, kao i praznike
prema njihovoj vanosti, prosuuje o utjecajima okoline na obiljeavanje praznika i
mubarek-dana i noi, izabire najljepe naine obiljeavanja mubarek-dana i noi s ciljem
postizanja Allahovog zadovoljstva i ouvanja individualnosti i vlastite kulture.
naueno u praksi.
okrilje islama, prilagoava se aktivnom uenju, opisuje svoj odnos prema odabranim
danima i noima u odnosu na uenje islama, prihvata savjete Poslanika, a.s., i slijedi ih,
prosuuje date savjete i argumentira ih, inicira nove zadatke, traga za novim
spoznajama, revidira ih, afirmativno djeluje na druge.
U SVJETLU BOIJEG ODREENJA ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice i teme
planiranja, motiviranja, slobodnog vremena, pritiska vrnjaka, uvaavanja razlika; asove jezika i
teme slobodnog vremena, porodice, kola i uenje, odreivanja ciljeva i puteva do njihovog
dostizanja;
POTREBE MOJE DUE ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje, higijenske
366
navike, upoznavanje drugih i drugaijih, ouvanje batine, djeije kreativnosti, puberteta,

mjesenog ciklusa, kulturnog i pravilnog odijevanja, humani odnosi meu polovima, identifikacija
sa pozitivnim uzorima, maloljetnikom delikvencijom.
UIM MOD DRUGIH ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i odgojnim temama poput: motiviranje,
saradnja, povjerenje, tolerancija.
VLASTITO PREISPITIVANJE ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
geografije, historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme stanovanje, moja zemlja,
upoznavanje drugih i drugaijih, kanoni, veza izmeu konflikta i vjerovanja, prevazilaenje
predrasuda i uvaavanje razliitosti, suoavanja sa sobom, prihvatanjem odgovornosti
KAKO UREDITI IVOT ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, ali i ostalih
predmeta s ciljem razvijanja odgovornosti i elje za uspjehom na svim nastavnim predmetima.
MORALNOST U IVOTU moe kolerirati sa svim predmetima i teme ponaanja, govora,
odgovornosti, odijevanja, potivanja, uvaavanja i sl.
ZAJEDNICA MUSLIMANA ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja i teme stanovanje, moja zemlja,
upoznavanje drugih i drugaijih, kanoni, veza izmeu konflikta i vjerovanja, prevazilaenje
predrasuda i uvaavanje razliitosti, razvijanja zajednitva, jaanja zajednice u moralnom,
ekonomskom i ideolokom smislu.
ISLAMSKA KULTURA U BiH ostvaruje se kroz likovnu i tehniku kulturu, informatiku,
historiju, jezik, geografiju, matematiku i teme kulturne batine, preciznosti, simetrinosti, linije i
take, boje, prostor, maketa, intimnosti, zatite okoline, ureivanja ivotnog prostora.
MOJI MUBAREK DANI I NOI ostvaruje se kroz likovnu i tehniku kulturu, informatiku,
historiju, jezik, geografiju, odjeljensku zajednicu i teme kulturne batine, obiaja, iskazivanja
radosti, osjeanja za druge, zajednitva, njegovanja obiaja.
Kroz sve nastavne cjeline mogue je ostvarivati korelaciju sa informatikom koritenjem razliitih
izvora informacija, razliitih raunarskih tahnika u radu, npr. edukativnih igara, prezentacija i sl.
GODINJI PROJEKTNI ZADATAK
Za osmi razred nastavnicima predlaemo projektni zadatak koji mogu dobrim planiranje
realizirati kroz vannastavnu aktivnost u toku kolske godine, ali i za njega dodatno treba
vrednovati rad uenika.
Zadatak koji predlaemo je izrada makete jednog dijela grada iz prolosti. Maketa moe da
sadri damiju, duane, adrvan, ulicu, most i sl. Ovaj zadatak se moe realizovati u koleraciji s
Tehnikim odgojem, a na kraju izrade predlaemo izlobu uraenog.
Nastavnik moe ovaj zadatak razloiti na vie nivoa sloenosti i zavisno od interesa uenika
realizirati u razliitim sociolokim oblicima rada. Tako zadaci mogu biti grupni, partnerski ili
individualni. Imajui u vidu individualne sposobnosti projektni zadatak moe biti izrada makete
samo jednog segmenta koji ini gradsku jezgru bosanske arije: damija, tekija, sahat-kula,
bosanska kua, duan most/uprija itd.
Nastavnik e o godinjem projektnom zadatku uenike obavijestiti na prvom uvodnom satu
na poetku kolske godine.
Nastavnik e pratiti realizaciju zadataka i moe nekim povodom organizirati izlobu radova u koli.
NAPOMENA: Nastavnici e sate vjebanja i ponavljanja planirati shodno konkretnim
potrebama i u skladu sa vlastitim iskustvom.
367

RAZRED: IX
UVOD
Program islamske vjeronauke za deveti razred zatvara cjelinu osnovnokolskog odgoja i
obrazovanja u vjeri i ujedno zatvara vjeronauni kurikulum za osnovnu kolu te daje mogunost
otvaranja srednjokolskog kurikuluma.
Mladi u ovoj dobi se osjeaju zrelijim nego to to odrasli smatraju, te je vano da im se
prilazi sa puno uvaavanja i da im se osigura prostor za testiranje i svjedoenje njihove zrelosti.
Veina mladih do ove dobi ve je doivjela svoju spolnu zrelost, pa im je kroz razliite sadraje
potrebno pomoi da pozitivno i realno poimaju vlastito tijelo. Budui da veliki broj njih u ovoj dobi
proivljava iskuenja razvoja seksualnosti, stjee svijest o spolu i dvostrukim moralnim normama,
uloga vjeronauke je da podsjea na stvaranje Boije u paru i jednakost pred Bogom u obavezama i
pravima, ali i normama ponaanja. Njen zadatak je da nadilazi drutvene norme i izazove
modernog ivota.
Da bi uspjeno odgovorila postavljenim zadacima vjeronauka mora iskoristiti sve resurse, uz
uvaavanje injenice da su mladi sposobni da znanstveno raspravljaju i usaglaavaju razliite ideje,
kao i da logiki raspravljaju o vrednovanjima i idejama. Oni svoju linost oblikuju kroz interakciju
sa drugima, te razvijaju samoosjeanje, samorespekt, samopouzdanje i sposobnost
individualizacije. Razvijaju i svoju sposobnost u donoenju odluke i njenom provoenju, to neki
smatraju pobunom protiv odraslih. Meutim to je vie utjecaj vrnjaka jer mladi ovisnost o
roditeljima mijenjaju ovisnou od vrnjaka. Sve vie svoje mladalake krize rjeavaju i nadilaze u
interakciji sa drugima, iako je njihova psiholoka ovisnost o roditeljima jo uvijek realno prisutna.
Grupni pritisak vrnjaka je sve izraeniji, ali su mladi i sposobniji u odupiranju tim pritiscima i
realnoj nezavisnosti u odlukama pred razliitim izazovima.
Sve navedene injenice pomau u oblikovanju identiteta i daljnjem osposobljavanju mladih
za ivot u religiozno-moralnim normama.
Metodiki posmatrano, ovoj dobi najvie odgovaraju aktivna nastava, grupni rad i razliiti
oblici istraivakog rada, jer su mladi sve sposobniji da apstraktno misle i razvijaju norme za moral,
vjeru i politiku, te im se ovakvim pristupom pomae u razvijanju etikih razmatranja i rjeavanja
dilema te vrste. Rado uestvuju u svim vannastvanim aktivnostima, te i ovaj potencijal treba
iskoristiti na to kvalitetniji nain, sve u cilju oblikovanja i snaenja njihovog identiteta i
individualiteta.
Bliskost mladih sa drugima mogua je tek nakon razvijanja njihovog identiteta. Iako mladi tee
zajednitvu, oni tee i individualnosti unutar zajednice s ciljem razvijanja meuljudskih odnosa u
interaktivnom odnosu s drugima.
Vjeronauka mladima moe pomoi pruanjem kvalitetnih znanja i irokom ponudom
opeljudskih vrijednosti, s ciljem razvijanja individualiteta u vlastitom identitetu, sposobnog da se
kompetentno suoi i razvija vlastiti identitet u susretu s drugima u multikulturalnom kontekstu.
CILJ VJERONAUKE U DEVETOM RAZREDU
Cilj Islamske vjeronauke u devetom razredu je da mladima adekvatno odgovori na pitanja
ko su i kuda e dalje, kao i na pitanje ta e biti, tj. da ih u ovoj zavrnoj osnovnokolskoj fazi to
368
bolje osposobi za neizvjesnu budunost ivotnog i profesionalnog orijentiranja, koje se mladi esto
plae. Vjeronauka ima za cilj da doprinese procesu odgoja osobe pune sigurnosti i samopouzdanja
u cilju njenog to izvjesnijeg stasanja u okrilju izazova vrnjaka do individualne zrelosti.
ZADACI VJERONAUKE U DEVETOM RAZREDU
Spoznati snagu vjere u nadilaenju ivotnog puta uz Boiju pomo.
Pomoi mladom ovjeku da se odupre nekonvencionalnim alternativama u ivotu, uz
naglaenije prisustvo moralnosti.
Stimulirati razvijanje pozitivne slike, u svjetlu stvaranja Boijeg, o svijetu i drutvu u cilju
preventivnog djelovanja protiv poroka i beznaa.
Pruiti pomo mladima u pravljenju izbora i biranju uzora, voe i sl., u svijetlim primjerima
poslanika i asnih ljudi iz historije islama.
Nastaviti oblikovanje identiteta mladih kroz vjersku i nacionalnu pripadnost.
Navesti mlade da razmiljaju o metakognitivnosti u cilju njihovog linog odgajanja u
vjernikom duhu.
Pronai klju pozitivnog rjeenja mladalake krize u interakciji sa drugima, uz razvijanje
samoosjeanja, samopouzdanja i samorespekta.
Pruiti pomo mladima u nadilaenju razliitih konflikta u duhovnoj i materijalnoj sferi
ivota.
Osnaiti mlade pred neizvjesnou koju donosi neizvjesna budunost, npr. nezaposlenost,
unitavanje ivotne sredine, prenaseljenost, politike krize i sl.
Osposobiti mlade za zadatke i obaveze koje donosi samostalnost.
Razvijati svijest o zajednitvu u razliitosti i individualnosti unutar tog zajednitva, kao volji
Boijoj.
Razvijati pozitivnu sliku o vlastitoj vjeri, kulturi, tradiciji i kulturnom naslijeu.
PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA
1. U OKRILJU DOV
Boe, osnai me!
Moje najjae oruje
Oslonac koji imam i kada svi drugi nestanu
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Boe, osnai me treba da pomogne uenicima u pronalaenju oslonca
na ivotnom putu. Uenici treba da shvate da je teko prelaziti ivotni put oslanjajui se
samo na vlastite snage, kao i da pomo trae samo od Uzvienog Allaha. Kroz nastavnu
jedinicu treba da shvate kako traenje pomoi od Njega nije znak slabosti, ve da time
stjeu Boije zadovoljstvo. U kontekstu ove nastavne jedinice poeljno je da se pojasni
Fatiha kao majka svih dova i dova koja moe osnaiti ovjeka, uz Boiju pomo, na
Pravom putu. Cilj je razviti senzibilitet mladih da se i u srei i iskuenjima kontinuirano
obraaju Allahu, d.. i tako zadobiju Njegovu panju i blizinu. U okviru nastavne jedinice
obraditi ilahiju Hej Allahu.
369
Kroz nastavnu jedinicu Moje najjae oruje uenicima je potrebno detaljnije objasniti
znaenje dove, njenu vrijednost i ulogu u ivotu vjernika. Nastavnik treba da interpretira
dovu kao tajanstveni put kojim ovjek crpi duhovnu snagu, kao rijei koje preporouju
ljudsku duu i upravljaju ovjeka Pravim putem, kao vrlo vaan segment u ivotu
vjernika. Podsticanjem uenika na aktivan rad podstaknuti ih na razmiljanje, kao i
razumijevanje utjecaja snage dove u ivotu vjernika. Poeljno je da se pojasne uvjeti za
upuivanje dove, preporuena vremena za uenje dove i da se spomenu dove iz
svakodnevnog ivota. U okviru ove nastavne jedinice treba planirati uenje dove poslije
namaza namaske dove. Poeljna je interpretacija ilahije U plavkaste akame.
U okviru nastavne jedinice Oslonac koji imam i kada svi drugi nestanu pomoi uenicima
da evaluiraju sva saznanja o dovi s ciljem prihvatanja dove kao oslonca koji postoji i kada
svi drugi nestanu i anse kada se svaka nada izgubi. Uenici treba da shvate kako se u
dovi pribjeite nalazi u Milosti Boijoj.Treba istaknuti da je Kur'anom nareeno uenje
dove Uzvienom Allahu i da On, prema Svom obeanju, udovoljava molbama vjernika.
Kao dokaz jaine i moi oslanjanja na Uzvienog Allaha upoznati uenike s kontekstom
objave sure El-Fil. U okviru nastavne jedinice obraditi i ilahiju U dergjahu mog srca.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo sat uvoenja, 3 sata obrade i 2 utvrivanja. Satove
vjebanja i ponavljanja planirati prema ukazanoj potrebi.
EVALUACIJSKI PARAMETRI:
Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadraje.

Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom, stavom i miljenjem.
Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha na ivotnom putu.
upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogunostima, kao i svijesti o snazi
dove.
Uoeno nastojanje da se svakodnevne aktivnosti upotpunjavaju dovom.
ISHODI UENJA:
Kognitivno podruje: uenik treba da zna definirati pojam dove, da zna u emu je njena
vrijednost, snaga i mo, da prepozna potrebu za uenjem dove, da izraava i primjenjuje
one dove koje su korisne za ostvarenje uspjeha u ivotu na oba svijeta (obavezno
Fatihu), usporeuje ve nauene dove s novim dovama, procjenjuje koje su najpogodnije
za ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.
sposobnosti i ivotne ciljeve u skladu sa zahtjevima islama uz pomo dove, ilustrira ih
kroz mape uma, mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje
zalaganje i trud, izbacuje iz vlastite prakse i osobnosti negativne sklonosti.
370

2. IZABERI SVOJ PUT
Put ka samostalnosti
Moje sklonosti
Druenje i prijateljstvo
Dobro je moj izbor
Smisao ivota
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Put ka samostalnosti treba da pomogne uenicima u uspjenom
otkrivanju njihovog ivotnog puta kojim e moi ostvarivati napredak u ivotu. Cilj joj je
da kroz razgovor o problemima osamostaljivanja mladih (o izboru kole, prijatelja,
hobija, zanimanja i sl.) pomogne mladima u odreivanju ivotnog puta u granicama
morala i doputenog prema uenju islama. Uputiti ih da izrade vlastite mape
osamostaljivanja. Kroz nastavnu jedinicu naglasiti da u proces osamostavljivanja ue iz
iskustava drugih, najprije iz iskustava roditelja, roaka i uspjenih ljudi iz njihovog blieg
ili daljeg okruenja. Ova nastavna jedinica nudi mogunost govora o profesionalnoj
orijentaciji i znaaju uestvovanja uenika u odluivanju.
U okviru nastavne jedinice Moje sklonosti pomoi uenicima da razvijaju realniju sliku o
sebi. Nastavnik svojim voenjem treba da vjeba aktivnim radom sa njima sposobnost
samoprocjene osobina koje imaju i sposobnosti koje su dobili kao dar Boiji, kao i
prepoznavanje afiniteta koje imaju. Uenici mogu da urade procjenu sebe, skalu
samoprocjene i da ih proanaliziraju sa nastavnikom i ostalim uenicima u odjeljenju. U
vjebi analize vjetina moe se ii ovom logikom: prednosti s kojima sam roen, vjetine
kojima sam do sada ovladao, vjetine kojim elim ovladati, ta planiram uraditi u
narednoj godini da mi se plan ostvari (planiranje i programiranje razvoja vjetina).
Vjeronauno ukljuivanje se sastoji u tome da se skrene panja na darove dobijene od
Uzvienog Allaha (sluh, vid, pamet, govor i sl.) i njihovo koritenje u dobre i plemenite
svrhe te daljnji razvoj osobnosti kroz nadilaenje vlastitih slabosti i jaanje posjedujuih
prednosti i pozitivnih sklonosti.
Kroz nastavnu jedinicu Druenje i prijateljstvo uenici treba da ovladaju vjetinom
uspostavljanja dobrih prijateljskih veza sa drugima. U prilog razvijanja te vjetine
nastavnik treba da ih poui razlozima uspostavljanja prijateljskih veza kroz ajete, hadise i
mudre izreke. Na osnovu dobijenih objanjenja podstaknuti uenike na izdvajanje
poeljnih osobina kod prijatelja te organizirati razgovor u funkciji detaljne analize i
razmjene miljenja i iskustava. U okviru ove nastavne jedinice uenici treba da shvate
kada prijateljstvo treba da ima granicu. Obavezno uenike potaknuti na vlastito
zakljuivanje o granicama prijateljstva, npr. kada se ine nerazumne postupci u ime
prijateljstva, kada se ine plemeniti postupci u ime prijateljstva, da objasne znaenje
poslovice S kim si, takav si i sl. Na osnovu nauenog usmjeriti uenike da proanaliziraju
371
vlastite prijateljske veze, npr. uz pomo PRIJATELJOSKOPA (Stanojlovi, 2003), na izradu

mape prijateljstva i druenja i sl.
Nastavna jedinica Dobro je moj izbor ima za cilj da vraanjem na prijevod sure Asr
pomogne uenicima u pravljenju izbora radi ostvarenja sree na oba svijeta. Poruke sure
staviti u svakodnevni ivot i zajedno sa uenicima proanalizirati ko je na dobitku, kakvo
vjerovanje, koja dobra djela, ta znai preporuivati istinu i strpljenje, kada, u emu,
kako i sl. Uz primjenu metode oluje mozgova s uenicima pobrojiti sve to oni smatraju
pod dobro, nakon toga se moe uraditi i rangiranje dobra po vrijednosti, znaaju i
prioritetima. Interesantno bi bilo izanalizirati izreku: Ukoliko ejtan ne moe odvratiti
vjernika od injenja dobra on ga usmjerava tako da u izboru moguih dobara izabere ona
manje vrijedna. Poeljno je razmijeniti eventualna iskustva koja posvjedouju izreku i iz
tih iskustava uiti i uzeti pouku.
Nastavna jedinica Smisao ivota treba da pomogne mladima u prevlaivanju gubitaka u
ivotu, razvije pogled na ivot i smrt (neizbjenost smrti kao odredbe Boije, smrti kao
dijela ivota i prelaska u drugi vid ivljenja, na znaaj optimistikog pogleda na
budunost). Nastavnik treba da informie o razliitim nainima ispoljavanja tuge, ukae
na znaaj potivanja osjeanja drugih (posjeta oaloenim, pomo, iskazivanje sauea,
klanjanje denaze, uenje dova za umrlog i oaloene i sl.) u kontekstu nastavne
jedinice upoznati uenike sa smru Poslanika, a.s., i postupanjem ashaba u vezi s njom.
Bilo bi znaajno uenicima dati petominutni individualni zadatak da napiu (otvoreno,
iskreno) ta njima ini smisao ivota. U analizi njihovih stavova nastavnik mora biti vrlo
paljiv, uvaiti njihovo miljenje i na vrlo prihvatljiv i uenicima blizak nain usmjeravati
diskusiju. Nastavna jedinica pomae uenicima u prevladavanju kriznih situacija uz
ivotni moto Idemo dalje. Interesantno bi bilo organizirati razgovor na temu: Kada ne bi
postojala vjenost u takmienju crva i ovjeka, crv bi bio pobjednik (na kraju "dokraji"
ovjeka). U okviru nastavne jedinice interpretirati ilahiju Moje srce svanulo ili Kud god da
se okrenem.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 5 sati obrade i 3 utvrivanja. Sate ponavljanja
planirati prema potrebi.

Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha na ivotnom putu.
dojma o vlastitim sposobnostima i mogunostima.
372
ISHODI UENJA:
Kognitivno podruje: definira ivot, Pravi put, smrt, ahiret, prijateljstvo; zna ta je
sposobnost i prepoznaje svoje sposobnosti; izraava i primjenjuje one koje su kod njega
najrazvijenije, usporeuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima
koje su kod njega manje razvijene, procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za
ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.; opisuje vlastita osjeanja
u tekim situacijama, pokazuje ih na islamski prihvatljiv nain; pozitivno djeluje na druge.
sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri njihovu
razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud, izbacuje negativne i
razvija pozitivne sklonosti.
3. NAA DOMOVINA I IDENTITET
Bosansko susretanja sa islamom

Ahdnama bosanska "karta slobode"
Islam i identitet Bonjaka
Zajedniki ivot trai kompromise
Tenja za zaviajem
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Bosansko susretanje sa islamom treba da upozna uenike sa putevima
i nainom dolaska islama u BiH, odnosu starosjedilakog stanovnitva prema islamu,
odnosu islama prema zateenoj kulturi u BiH. Potrebno je izdvojiti elemente kulturnohistorijskog naslijea koji svjedoe nastavak gradnje zateene kulture pod utjecajem
islama (nadgrobni spomenici, dovita, molitva, bogomolje, obiaji pri roenju, vjenanju
i sl). Ona treba da pomogne uenicima u razvijanju svijesti o vlastitom porijeklu i
pripadnosti BiH.
U okviru nastavne jedinice Ahdnama bosanska "karta slobode" upoznati uenike sa
ovim dokumentom, njegovim znaajem i vrijednosti, kao i samim sadrajem bitnim za
dananju gradnju tolerancije, suivota i mira. Nastavnik treba da podstakne uenike na
iitanje Ahdname i izdvajanje elemenata koji ukazuju na suivot, uvaavanje i
toleranciju prema drugim narodima i vjerama u BiH. Poeljno je podstaknuti ih i na
razmiljanje o sadanjosti i porukama Ahdname.
Kroz nastavanu jedinicu Islam i identitet Bonjaka treba da se razvija svijest kod mladih o
porijeklu i pripadnosti domovini, o ulozi islama u gradnji identiteta Bonjaka. Nastavnik
treba da potakne razgovor o identitetu, vezi islama i identiteta Bonjaka danas, njihovoj
bliskosti ili udaljenosti, razlozima takvog stanja, nainima njihovog zbliavanja, sve s
ciljem uspjene gradnje identiteta mladih. Naglaava se troznamenkasto obiljeje naeg
identiteta: po vjeri muslimani, po narodnosti Bonjaci, po dravljanstvu Bosanci.
373
Nastavna jedinica Zajedniki ivot trai kompromise treba da upozna uenike s Mirovnim
sporazumom na Hudejbiji s ciljem pravljenja poreenja sa ivotom u BiH danas. Uenici
treba da shvate vrijednost zajednice i njenu ulogu u savremenom drutvu. Moe se
pronai prostor za analizu karakteristinih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma u
funkciji razumijevanja kvaliteta i vanosti mirovnih sporazuma.
Nastavnom jedinicom Tenja za zaviajem kod mladih probuditi svijest o ulozi i znaaju
zaviaja u ivotu ovjeka, a sve u kontekstu osloboenja Mekke.Mladi treba da na
osnovu pouka ovog historijskog dogaaja razviju ljubav prema zaviaju i domovini,
ponos i pripadnost vlastitoj kulturi, potivanje drugih kulturolokih krugova i sl. Moe se
uraditi analiza raseljenosti stanovnitva u BiH, gdje se sada nalaze, posjeuju li zaviaj i
kakva je dinamika povratka u zaviaj. Istraivaki zadatak se moe uraditi u grupama, u
paru ili individualno, po elji uenika. Kao izvore sugerirati: zaviajnu literaturu, medijske
lanke i priloge, internetske sadraje (zaviajna udruenja u dijaspori), ueniko vlastito
iskustvo ili iskustvo blie ili dalje rodbine.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 5 sati obrade, 4 sata utvrivanja i sate ponavljanja
po potrebi.

Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjenog suivota s drugim i drugaijim.
Oueno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih ljudi.
ISHODI UENJA:
Kognitivno podruje: uenik treba da zna osnovne injenice o dolasku islama u BiH,
Ahdnami, suivotu, vlastitom zaviaju, vezi islama i identiteta Bonjaka, da zna ta je
identitet kao i da prepozna svoj put gradnje identiteta, izraava pripadnost vlastitoj
kulturi, usvaja pouke iz historijskih dogaaja, usporeuje ih sa sadanjou, kao i sa
vlastitim stavovima o suivotu, zajednici i zaviaju, procjenjuje koje su pouke prolosti
najpogodnije za ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.
sposobnosti i ciljeve prema zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri njihovu
razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud u zajednici, izbacuje
negativne i razvija pozitivne sklonosti.
374
4. MORALNO IVJETI
Moralne vrijednosti
estitost i ljudskost
Moje iskustvo vrline
DIDAKTIKE NAZNAKE:
Nastavna jedinica Moralne vrijednosti treba da podsjeti mlade na moralne granice u
ivotu kao bitne i neizostavne radi dostojnog ivota pojedinca i zajednice, a sve s ciljem
njihovog prosperiteta i napretka. Na osnovu kur'anskog opisa moralnosti i savjeta
dobijenih od mudrog Lukmana napraviti osvrt na temeljne vrijednosti moralnog ovjeka,
usmjeriti mlade kako da ih postignu. Vano je da mladi postavljene granice od Uzvienog
Allaha razumiju kao dobro za ovjeka, a ne kao kao stege i tekoe. Poeljno je da se
uenicima kao grupni zadatak zada istraivanje vrijednosti u razliitim kulturama u
domovini s ciljem dolaska do univerzalnih vrijednosti prisutnih u svim kulturama.
Nastavnik moe organizirati i debatu na temu: ta je nekom nemoralno to drugi moe
smatrati moralnim. Cilj je da uenici vlastitim ueem dolaze do zakljuaka i sami
prosuuju o moralnosti kroz konkretne primjere i ivotne situacije iz svog bliskog
iskustva i socijalnog okruenja.
U okviru nastavne jedinice estitost i ljudskost upoznati mlade sa pojmovima estitosti i
ljudskosti, kao i njihovom meusobnom uvjetovanou i povezanou. Potrebno im je
predoiti kako Kur'an i hadis govore o estitosti i ljudskosti. Nastavnik treba da potakne
mlade na sagledavanje stava savremenog drutva o estitosti i ljudskosti. U tu svrhu
moe organizirati otvoreni razgovor o tome kako njihovi vrnjaci gledaju na estitost.
Razgovor ide u pravcu teze Cool je biti estit i moralan.
Nastavna jedinica Moje iskustvo vrline treba da suoi mlade sa vrlinama koje posjeduju i
pokazuju, osjeanjima koja bude u njima te vrline, radi jaanja elje za njegovanjem i
gradnjom vrlina u ivotu. Kako bi tu elju to vie razvijao, nastavnik e se posluiti
ajetima i hadisima koji govore o vrijednostima nekih vrlina. Nakon ove nastavne jedinice
uenici treba da osjete zadovoljstvo i puninu usljed posjedovanja vrlina. Dobro je da
nastavnik zada individualni zadatak da uenici opiu vrlinu koju izdvajaju i da opiu
vlastito iskustvo s tom vrlinom. Nastavnik e pripremiti uenike da uvae injenicu da se
svi razlikujemo i da ne izdvajamo vrline na isti nain, te da dopustimo svakom de bude
ono to jeste i da sam, eventualno, odlui da bira i kod sebe razvija vrline iz iskustava sa
drugima iz bliskog okruenja. Moe se i organizirati debata na temu: Slabosti otklanjati a
vrlinama se ponositi.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade i 2 sata utvrivanja. Sate ponavljanja
planirajte prema ukazanim potrebama.
375

Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha.
Uoeno nastojanje da se potuju vrline, sposobnosti i elje drugih.
Uoeno nastojanje da se potuje moralnost.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira moral, vrlinu, ljudskost, estitost, ahlak, da
zna ta je moralno ponaanje, da odvaja moralno od nemoralnog, izraava i primjenjuje
moralan ivot, usporeuje vlastitu moralnost s moralnou drugih, kao i sa moralnou
Poslanika, a.s., procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije za ostvarenje
ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.
sposobnosti i ciljeve moralnim zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri
1. SAVRENO BOIJE STVARANJE
Sve je stvoreno u paru

Tenja ka suprotnom spolu
Smisao porodinih odnosa
Njegovanje porodinih i rodbinskih veza
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Sve je stvoreno u paru treba da podstakne mlade na promiljanje i
prouavanje Boijih znakova u sklopu Njegovog stvaranja svijeta u kome ive, sve s
ciljem svjedoenja Boije opstojnosti. Podsticaj na ovo promiljanje treba da budu Boije
rijei o Njegovom stvaranju u paru. Nastavnik e posebnu panju posvetiti stvaranju
ovjeka u paru s ciljem pripreme za bolje razumijevanje sljedee nastavne jedinice.
Kroz nastavnu jedinicu Tenja ka suprotnom spolu mladi treba da uoe mudrost Boiju u
stvaranju ovjeka, razumiju potrebu za suprotnim spolom, usvoje stav islama o odnosu
prema suprotnom spolu i prihvate savjete islama o graenju odnosa prema suprotnom
spolu na principima moralnosti i istote. Vano je da prihvataju moralne norme kao dio
Boijeg ureenja svijeta i vlastitog ureenja ivota. Poeljna je i interpretacija ilahije Ja
sam vjetar zaljubljeni.
U okviru nastavne jedinice Smisao porodinih odnosa predoiti mladima ulogu, sutinu i
vanost porodice, kao osnove zdravog drutva, i porodinih odnosa. Oni treba da se
376
upoznaju s pravima i obavezama u porodinoj zajednici, onako kako islam govori o

njima, kao i da prihvate date savjete kroz ajete i hadise te da ih nastoje implementirati u
ivotu. Nastavnik u razgovoru s uenicima moe se osvrnuti i na nepravilnu praksu u
zajednici: Ko pazi enu ili pomae joj on je papuar. Takoer, nastavnik se moe u
razgovoru s uenicima osvrnuti i na loe pojave u zajednici (prepoznati ih i pokuati dati
islamski odgovor za njihovo rjeenje). Moe kroz razgovor problematizirati i este
sukobe brae, sestara ili brae i sestara, te mlaih i starijih i pokuati usmjeriti uenike
na ispravljanje slabosti. Znaajno je da uenici u ovoj dobi poinju razvijati stav o potrebi
razvijanja potovanja i meusobnog uvaavanja svih lanova u porodici.
Nastavna jedinica Njegovanje porodinih i rodbinski veza treba da kod mladih razvije
svijest o nunosti odravanja porodinih i rodbinskih veza. Ona treba da djeluje
afirmativno na jaanje ovih veza, a nastavnik, da bi bio to uspjeniji, podsticat e ih na
razmiljanje o ajetima i hadisima koji govore o vrijednosti odravanja porodinih i
rodbinskih veza. U kontekstu ove nastavne jedinice spomenuti kazivanje o Imranovoj
porodici radi primanja pouka iz njega. Nastavnik moe sugerirati uenicima da zajedno
sa roditeljima urade analizu njihovog odnosa prema porodinim i rodbinskim vezama te
da urade okvirni sedmini, mjeseni i godinji plan brige i posjeta porodici i rodbini.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 5 sati obrade i 3 sata utvrivanja. Sate ponavljanja
planirati prema potrebi.

Isticati sva pozitivna nastojanja ka razumijevanju stvaranja od Boga, vez meu
spolovima i porodinih odnosa.
upotpunjavanja dojma o ljudskom stvaranju, ulogama u porodici i zajednici, njihovim
sposobnostima i mogunostima.
Uoeno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih.
Uoeno nastojanje da se potuje svaija osobnost i ivot zasnovan na moralnosti.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: Uenik treba da definira porodicu, rodbinske i porodine odnose,
odnose meu suprotnim spolovima; da zna ta je moralno ponaanje u odnosu prema
suprotnom spolu; opisuje stvaranje Boije u paru, Njegovu mudrost i mo; da odvaja
moralno od nemoralnog u odnosu prema suprotnom spolu; izraava i primjenjuje
moralan ivot; usporeuje vlastitu moralnost s moralnou drugih kao i sa moralnou
Poslanika, a.s., procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije za ostvarenje
ivotnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.
377

negativne sklonosti.
6. POTRAGA ZA SREOM
Poslanici orijentiri u pronalaenju sree

Ja i svijet u kojem ivim
Religioznost meu mladima
Izmeu dobra i zla
Ko upravlja mojim ivotom
Didaktike naznake:
U okviru nastavne jedinice Poslanici orijentiri u pronalaenju sree prilika je da se uradi
retrospektiva kur'anskih kazivanja o poslanicima i njihovim nainima pronalaska sree.
Nastavniku se ostavlja mogunost da u kombinacijama razliitih sociolokih formi rada
primijene tehniku pojaane nastave: radi se na dva nivoa 1. uenici podijeljeni u grupe
istrauju ivotopise poslanika, i 2. otkrivaju osobenosti u putevima njihovog pronalaska
sree, a u funkciji ostvarenja misijskog zadatka (Adem, a.s., Ibrahim, a.s, Musa, a.s., Isa,
a.s., Muhammed, a.s.) Nastava bi se izvodila u blok-satu: na jednom satu treba raditi
obradu, a na drugom utvrivanje.
Nastavna jedinica Ja i svijet u kojem ivim treba da potakne mlade na razmiljanje o
svijetu u kome ive, njegovim izazovima, vlastitim mislima o njemu, nadama koje budi u
njima, radoznalosti o njemu. Ona treba da im ponudi savjete i naine odupiranja
negativnim utjecajima, te da uenike potakne na njihovo prihvatanje i primjenu u ivotu.
Nastavnik moe uenicima zadati individualni zadatak da opiu svoj jedan dan sa
aktivnostima, izazovima, tekoama, sa nainom na koji se odnosi prema njima.
Nastavna jedinica Religioznost meu mladima ima za cilj da suoi mlade sa stvarnou
alternativne religioznosti, sektama, okultistima, praznovjerjem i sl. Ona treba da im
pomogne u sagledavanju istine, izgraivanju kritikog miljenja o ovim pojavama i
uspjenoj religijskoj orijentaciji, bez skretanja s Pravog puta. Nastavnik e doprinijeti
jaanju religioznosti kod mladih odabranim ajetima i hadisima o ovoj temi, kao i
savjetima uenih ljudi. Bitno je da svojim voenjem podstakne uenike na donoenje
vlastitih zakljuaka i odupiranje nametanju ideja drugih, da ih usmjeri u traganju za
Bogom na pravilan nain. Nastavna jedinica se moe uspjeno realizirati na osnovu
kur'anskih kazivanja o dilemama koje su imali poslanici, njihovom nainu traganja za
istinom i odgovorima na zapitanosti i dileme. U okviru nastavne jedinice interpretirati
ilahiju Samo Allah istina je.
Kroz nastavnu jedinicu Izmeu dobra i zla potrebno je upoznati mlade s vizijom dobra i
suoiti ih sa stvarnou poroka. Kako bi suoavnaje bilo to autentinije, nastavnik moe
378
da odradi ekspertne grupe koje bi uredile kritike osvrte na razliite poroke (npr. duhan,
alkohol, kocka, droga i sl). Vano je da upoznvanjem sa ajetima i hadisima o ovoj temi,
mladi svoje lutanje izmeu dobra i zla svedu na minimum uz pojaano samopouzdanje,
jau volju, odlunost i istrajnost u dobru i oslanjanju na Uzvienog Allaha. Nakon
nastavne jedinice uenici treba da shvate kako srea i zadovoljstvo nisu u odavanju zlu i
razliitim porocima, ve u snazi njihovom odupiranju kako bi ostali dosljedni svrsi svog
postojanja. Nastavnik moe vlastitim primjerom inicirati da uenici urade vlastitu
samoanalizu nivoa posjedovanja dobra i zla, u djelima, govoru, mislima, a u funkciji
korekcije i samopopravljanja. Moe se uraditi inventura dana, sedmice, godine. Znaajno
je da se u ovom procesu bude vrlo iskreno i samokritino. Ukoliko uenici ele uraenu
samoanalizu mogu ostaviti tajnom i nastojati da se slika popravi, i da, eventualno, kada
sami procijene da mogu i ele, izvijeste o svome napretku i tekoama u tom procesu.
U okviru nastavne jedinice Ko upravlja mojim ivotom mlade treba suoiti sa stvarnou
njihova ivota, ko treba da daje putokaze u ivotu muslimana, a iji savjeti se stvarno
prihvataju. Nastavnik treba da ih navede na razmiljanje o utjecaju medija, nagona,
drutva i sl., na ponaanje i izbore ovjeka. Ova nastavna jedinica treba da pomogne
mladima u odupiranju razliitim izazovima dananjice na univerzalnim principima i
savjetima islama o uspjenom i sretnom ivotu na oba svijeta. Vano je da mladi prihvate
te savjete i module u svakodnevnom ivotu, da razmiljaju o upravljanju ivotom i
odupiru se slijepom oponaanju mode dananjice. Nastavnik moe vlastitim primjerom
inicirati da uenici urade vlastitu samoanalizu razliitih utjecaja koji nas oblikuju,
prepoznati ih, jasno izdvojiti i razviti nain kako se oduprijeti njihovom utjecaju, ukoliko
je negativan. Individualni rad na temu: Radije u biti original nego kopija.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 5 sati obrade i 4 sata utvrivanja. Nastavne sate
ponavljanja planirati prema potrebi.

Uoeno nastojanje da se potuje moralnost.
Uoeno nastojanje ureivanja vlastitog ivota.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira religioznost, sekte, dobro i zlo, poroke, da
jasno prepoznaje negativan utjecaj iz okruenja, da odvaja moralno od nemoralnog,
dobro od loeg, Pravi od krivog puta, izraava i primjenjuje moralan ivot, usporeuje
379
vlastitu religioznost s religioznou drugih kao i s religioznou Poslanika, a.s.,

procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije za ostvarenje ivotnih ciljeva,
sree i zadovoljstva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.
mijenja stavove na osnovu argumentacije, djeluje pozitivno na uspjeh, slua, primjenjuje
i predlae naine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh.
7. IZ HIDRETSKOG KALENDARA
Ovu tematsku cjelinu kreira nastavnik shodno potrebama svojih uenika i svoje
kreativnosti. Obavezno posvetiti nastavnu jedinicu Bajramu i posjeivanju bolesnih,
umrlih, naputenih i sl. Ova jedinica se moe ostvariti i u volonterskom radu izvan
uionice. Ova tematska cjelina prua mogunost govora o drugima i drugaijima u
kontekstu mubarek-dana i obiaja vezanih za njih.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo nastavna 4 sata koja e nastavnici planirati prema
svojim potrebama.

upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogunostima.
Uoeno nastojanje da se potuju sposobnosti i elje drugih.
Nivo uea u socijalnim akcijama u zajednici.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira mubarek dane i noi, da opisuje njihovu
vrijednost i ulogu u ivotu vjernika, da odvaja mubarek dane i noi od onih koji to nisu,
usporeuje nain njihovog obiljeavanja, procjenjuje koji nain obiljeavanja je vredniji
za ostvarenje punine ljudskosti, jasno procjenjuje vrijednost socijalnih akcija u zajednici.
sposobnosti i ciljeve moralnim zahtjevima islama, ilustruje ih kroz mape uma, mjeri
negativne i razvija pozitivne sklonosti, uestvuje u socijalnim akcijama u zajednici.
380

predlae naine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh, njeguje vlastito naslijee
i gradi tolerantan stav prema naslijeu drugih.
8. ISLAMSKA KULTURA U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosanska kua
Bosansko-muslimanska kultura ivljenja
Didaktike naznake:
Nastavna jedinica Bosanska kua ima za cilj da upozna mlade s vlastitim kulturnim
naslijeem vezanim za kulturu stanovanja. Treba da im budu predoene informacije o
nastanku i razvoju bosanske kue, njenom ureenju, funkcionalnou. Na osnovu
dobijenih informacija podstaknuti na analitiki komparativni pristup kulturi stanovanja
nekada i sada. Vano je da uoe pozitivne strane ovakvog stanovanja radi ouvanja
kulturnog naslijea, intime vlastitog ivota, duhovnosti u njemu. Radi to uspjenijeg
upoznavanja s bosanskom kuom poeljno je organizirati posjetu najblioj bosanskoj
kui, tamo gdje je mogue. Ukoliko to nije mogue, nastavnik e uraditi dobru vizuelnu
prezentaciju neke bosanske kue. Ova nastavna jedinica prua mogunost upoznavanja s
gradnjom kua kod drugih naroda u BiH, radi uoavanja slinosti meu njima.
U okviru nastavne jedinice Bosansko-muslimanska kultura ivljenja treba da podstakne
mlade na vlastiti osvrt na bosansko-muslimansku kulturu ivljenja. Ona e, dajui
osnovne informacije o ovoj kulturi ivljenja, praviti komparaciju kulture ivljenja u
savremenom drutvu i bosansko-muslimanske kulture ivljenja, s ciljem uoavanja
pozitivnog u njoj. Poeljno je da uenici rade vlastita istraivanja i osvrte u zajednici na
razliite aspekte kulture ivljenja (vjenanja, roenja, obiljeavanja mubarek dana i noi,
odijevanja, govora, ponaanja, odnosa prema komijama). Nastavna jedinica prua
mogunost govora o drugima i drugaijima u okrilju bosansko-muslimanske kulture
ivljenja.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo sat uvoenja radi ponavljanja islamske kulture u BiH
iz prethodnog razreda, 3 sata obrade i 2 sata utvrivanja.

Nivo usvojenosti znanja o bosanskoj kui i bosansko-muslimanskoj kulturi ivljenja.
upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogunostima.
381
Uoeno nastojanje da se potuje moralnost i vlastita kultura ivljenja.

Razvijanje odgovornosti i aktivnosti dok ue.
Ishodi uenja:
Kognitivno podruje: uenik treba da definira kulturu stanovanja i ivljenja, da zna ta je
bosansko-muslimanska kultura ivljenja sa svim njenim aspektima, da odvaja vlastitu
kulturu od kultura drugih, izraava stavove o vlastitoj kulturi ivljenja, usporeuje
vlastitu kulturu s kulturama drugih, procjenjuje koje su kvalitete bosansko-muslimanske
kulture stanovanja i ivljenja najpogodnije za ostvarenje ivotnih ciljeva kroz savjete
Kur'ana i Poslanika, a.s.
negativne sklonosti.
Nastava islamske vjeronauke svojim programom lahko moe ostvariti interdisciplinarnost sa
sadrajima programa ostalih predmeta, te se time uvrstiti u kurikulum nastavnog plana i
programa, ali i u kurikulum kole.
Po tematskim cjelinama mogue je ostvariti korelaciju sa sljedeim predmetima:
U okrilju dove ostvaruje se kroz asove jezika, odjeljenske zajednice, graanskog
obrazovanja i teme planiranja, motiviranja, samopouzdanja, sigurnosti, jaanja volje,
moralnosti, tekoe, problema, pritiska vrnjaka, uvaavanja razlika; asove jezika i teme
planiranja, porodice, kole i uenja.
Naa domovina i identitet ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
geografije, historije, muzikog odgoja, likovne kulture i teme ljudskosti, upoznavanja
drugih i drugaijih, tolerancije, suivota, ouvanje batine, djeijeg stvaralatva,
humanih odnosa meu ljudima, identifikacije sa pozitivnim uzorima.
Moralno ivjeti ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja, graanskog obrazovanja i teme
moralnosti, lijepih osobina, upoznavanja drugih i drugaijih, kanona, veza izmeu
konflikta i vjerovanja, nadilaenja predrasuda i uvaavanja razliitosti.
Savreno Boije stvaranje ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
geografije, historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture,
graanskog odgoja i demokratije i odgojnim temama kao to su: motiviranje, saradnja,
povjerenje, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, ivot u zajednici.
Potraga za sreom ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,
historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture, graanskog
obrazovanja i demokratije i teme: zdravlje, saradnja, slobodno vrijeme, djeija
382
kreativnost, kultura i pravilno ponaanje, drutveni tokovi, poroci, mediji, trendovi u

drutvu, samopouzdanje, identitet.
Iz hidretskog kalendara ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
geografije, historije, biologije, muzikog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture i teme:
dijalog, kulturno ophoenje sa ljudima, humani odnosi, djeija kreativnost, kulturno
naslijee, odnos prema drugima, sluh za potrebe drugih.
Islamska kultura u BiH ostvaruje se kroz likovnu i tehniku kulturu, informatiku,
historiju, jezik, geografiju, matematiku, kulturu ivljenja i teme kulturne batine,
preciznosti, simetrinosti, boje, prostora, maketa, kulture ivljenja i stanovanja.
Kroz sve nastavne cjeline mogue je ostvarivati korelaciju sa informatikom koritenjem
razliitih izvora informacija, razliitih raunarskih tehnika u radu, npr. edukativnih igara,
prezentacija i sl.
NAPOMENE:
Ovom godinom se zavrava vaan ciklus vjeronauke pa predlaemo da se planira (pred
kraj godine) neka vrsta "zaokruenog pogleda" na individualno stasanje u vjeri,
retrospektiva (ta smo do sada nauili o islamu, put islama, mogunosti u vjeri, snaga
vjere, vjera i ivotni put i sl.) u vidu okruglog stola, debate i sl. (nikako u vidu NZOT-a ili
nekog testiranja).
U okviru vannastavne aktivnosti predlaemo da se posveti panja bosanskoj kui.
Nastavnik moe da planira gradnju bosanske kue u etapama, enterijer i eksterijer s
obrazloenjima pojedinih idejnih rjeenja. Na kraju kolske godine bilo bi poeljno da se
uradi izloba radova i prezentacija idejnih rjeenja i funkcionalnosti bosanske kue.
Ukoliko je potrebna pomo nastavniku, predlaemo saradnju s nastavnicima likovne
kulture i tehnikog odgoja.
U okviru vannastavne aktivnosti mogue je razraditi i plan bosansko-muslimanske
kulture ivljenja u koreliranju s graanskim obrazovanjem i demokratijom. Takoer je
poeljno uraditi prezentaciju i promociju uraenog u toku kolske godine.
383
IZBORNI PREDMETI
ARAPSKI JEZIK
UVOD
Arapski jezik se danas nalazi u samom vrhu modernih svjetskih jezika. Ubraja se u pet
najrairenijih jezika u svijetu, maternji je jezik blizu tri stotine miliona govornika, slubeni je jezik u
dvadeset etiri zemlje svijeta i jedan je od est slubenih jezika Ujedinjenih nacija.
Brojni su faktori koji doprinose stalno narastajuem interesu za arapski jezik i kulturu, a meu
njiima su najvaniji strateka pozicioniranost arapskih drava, iroko geografsko podruje njihovog
prostiranja i narastajua ekonomska mo i prevlast, velika brojnost arapske nacije, njezin
svevremeni doprinos razvoju ljudske civilizacije openito, to ini da arapske zemlje sve vie budu
nezaobilazan faktor u kreiranju svjetske politike, a uloga arapskog jezika i njegovo poznavanje sve
znaajniji.
Izuavanje arapskog jezika u BiH tradicijski je ukorijenjeno. Za vrijeme osmanske imperije,
arapski jezik je na ovim prostorima vijekovima bio jezik obrazovanja, knjievnosti, nauke, prava i
teologije. Posmatran u kontekstu ogromnog knjievno-historijskog naslijea na orijentalnim
jezicima, kulturoloko-civilizacijskih i tradicijskih proimanja naroda BiH sa orijentalnim jezicima i
kulturama, arapski jezik predstavlja neodvojivi segment historijskog i kulturno-civilizacijskog
identiteta svih naroda nae drave. Odnosi nae drave sa zemljama arapskog govornog podruja
oduvijek su bili uspjeni u svim domenima ekonomskog, politikog i kulturnog ivota. Ekonomski
oporavak i prosperitet BiH uveliko je uvjetovan i dobrom saradnjom sa arapskim svijetom, a ona
podrazumijeva i dobro poznavanje arapskog jezika.
Uenjem arapskog jezika u naim kolama, uenicima se otvara mogunost da postanu dio
ove velike porodice govornika arapskog jezika. Znaaj ovog jezika proistie i iz injenice da je on
sastavni dio modernih evropskih projekata ranog uenja stranih jezika, koji imaju za cilj da meu
djecom dugorono promoviraju vanost multijezinosti, multikulturalnosti, neophodnosti
kulturoloko-civilizacijskih proimanja kao primarnog elementa u nadilaenju narastajue vjerske i
nacionalne netrpeljivosti.
SPECIFINOSTI PREDMETA I ZAHTJEVI NASTAVE ARAPSKOG JEZIKA
S obzirom na to da pripada semitskoj grupi jezika, arapski jezik se, u odnosu na druge strane
jezike koji se izuavaju u naim kolama, odlikuje brojnim specifinostima, koje od nastavnika
zahtijevaju visok kvalitet pripreme za nastavu i njenu realizaciju. Ove specifinosti se prvenstveno
odnose na arapski ortografski sistem, pravopis i atrikulacijsko-akustike osobenosti veeg broja
konsonanta, to uenika na samom poetku suoava sa odreenim potekoama, a nastavnika sa
potrebom dobrog vladanja i primjenom najsavremenijih metoda pouke arapskog jezika, posebno
u njegovom poetnom stadiju uenja. Za izgradnju pozitivnog stava uenika prema ovim poetnim
osobenostima i zahtjevima arapskog jezika, kljuni su nastavnikova neposrednost, kreativnost i
dinaminost.
Uspjena nastava Arapskog jezika openito zahtijeva primjenu najnovijih dostignua u
metodama pouke i uenja stranog jezika, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o
procesu uenja i kao takva treba dabude usmjerena ka ueniku. Metodiki pristup nastavi
Arapskog jezika treba da omogui postepeno i skladno razvijanje uenikovih sposobnosti,
384
posebno da podstie njegovu kreativnost i slobodu u uspostavljanju poetne komunikacije na

arapskom jeziku, te da razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti.
S obzirom na to da se jeziki elementi arapskog jezika u potpunosti razlikuju od elemenata prvog
evropskog stranog jezika s kojim se uenik susretao prethodne tri godine, sasvim je oekivano da
se nastavnik na poetku nastave suoi sa dvije situacije. Prva je da su uenici na poetku uenja
novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za uenje. U ovom sluaju, nastavnik mora znati
iskoristiti tu dobru motivaciju i svojim pristupom nastavi, unjima stalno pobuivati elju za
daljnjim uenjem novog jezika.Tome e sigurno doprinijeti lagane jezike igre prepoznavanja,
zamjene i umetanja arapskih harfova u odreen e lekseme, sluanje i memoriran je
kratkih svakodnevnih izraza i fraza kao i sluanje i memoriranje jednostavnih pjesmica. Druga
situacija jeste uenikova nesigurnost, rezerviranost i strah naspram arapskog jezika. Zato je
neophodno da se na samom poetku, izmeu nastavnika i uenika izgradi pozitivna atmosfera i
uzajamno povjerenje i razumijevanje kao osnovni preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih
sposobnosti u procesu uenja stranog jezika.
Na svim nivoima uenja arapskog jezika, a posebno u poetnom stadiju uenja, poseban
znaaj ima razvijanje motivacije uenika, kao i paljiv izbor nastavnih sadraja usklaenih sa
spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Nastava treba biti dinamina i
obogaena raznolikim aktivnostima koje ueniku omoguavaju uenje jezika bez pritiska i
straha od neznanja, te ga oslobaaju za sve oblike neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva,
naini i postupci kojima nastavnik pomae uenicima u svjesnom uenju jezika jesu raznoliki.
Preporuuju se:
Dinaminost i krativnost,
favoriziranje interaktivnog i grupnog rada,
podsticanje inicijative uenika,
obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije,
upotreba savremenih tehnikih sredstava,
stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje,
analiziranje tekoa u procesu uenja,
upoznavanje uenika sa kriterijima uenja,
unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata itd.
U estom razredu uenici imaju razvijena znanja o maternjem jeziku i razumijevaju jezike
zakonitosti. Raniji susret sa prvim stranim jezikom dodatno je razvio njihovu jeziku svijest, tako
da u ovom uzrastu uenici svjesno stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja,
govora, itanja ipisanja. Posebno treba voditi rauna o tome da je izmeu usmenih i pismenih
aktivnosti uspostavljena fina ravnotea.
Savremena nastava i uspjeno uenje arapskog jezika, pored primjene drugih didaktikih
pomagala i stalne izloenosti uenika kvalitetnom govornom obrascu, zahtijeva obaveznu
vizuelizaciju, odnosno primjenu savremenih informacionih tehnologija raunara, tj. interneta,
koji e ueniku kroz uestali audio-vizuelni susret sa izvornim arapskim jezikom, njegove jezike
osobenosti uiniti prirodnim, lakim i prihvatljivijim, a razvijanje jezikih vjetina sluanja, govora,
itanja ipisanja spontanim i interesantnim.
Poetno razvijanje vjetine sluanja arapskog jezika, koja uenika navikava na specifini
izgovor pojedinih arapskih glasova, neophodno je zapoinjati sa audio-vizuelnom, arolikom i
razigranom prezentacijom arapskog alfabeta uz pojedinano isticanje konsonanata iji je izgovor
385
uvijek popraen i izgovorom tri kratka i tri duga vokala, ali svaki put u kontekstu odreene
lekseme, to ueniku pomae da vizuelno usvaja i konsonant i vokale, da memorie lekseme,
istovremeno se navikavajui na sluanje i izgovor vie konsonanata, to svakako pospjeuje
razvijanje vjetine govora. Sa sluanja harfova i leksema postepeno se prelazi na sluanje najkraih
reenica, a potom sintagmi i proirenijih reeninih sadraja. Prije svakog sluanja,
nastavnikodgovarajuimaktivnostima priprema uenike za uspjenoprihvatanjesadraja.
Usljed brojnih artikulacijsko-akustikih osobenosti, razvijanje vjetine govora u nastavi
Arapskog jezika iziskuje posebnu panju i strpljenje nastavnika. Za uspjeno razvijanje ove vjetine
potrebni su: veoma kvalitetan izgovorni obrazac, paljiv izbor, priprema i prezentacija teme,
precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, n u e n j e potrebnih rijei i
izraza, njihovo ponavljanje i uvjebavanje izgovora. Preporuuje se rad uparovima ili u manjim
grupama kako bi se svi uenici ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja, uenika ne treba
prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain
ukazati na greke.
Razvijanje vjetine itanja i pisanja u nastavi Arapskog jezika u tijesnoj su korelaciji i nisu
nadreeni jedno drugom. Usljed razliitih grafemskih oblika arapskih harfova u inicijalnoj,
medijalnoj i finalnoj poziciji, oteano je njihovo vizuelno pamenje i raspoznavanje. Stoga se
razvijanje ovih dviju vjetina u arapskom jeziku odvija uporedo. Razvijanje vjetine itanja ima za cilj
da uenika osposobi za samostalno itanje kraih tekstova odgovarajuom brzinom i
razumijevanje njihove osnovne ideje. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove
odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi
rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, kolikoje to mogue.
Razvijanje vjetine pisanja ima za cilj da uenika osposobi za pravilno povezivanje arapskih
harfova, razumijevanje i pravilnu primjenu zakonitosti arapskog pravopisa, te da uz primjenu
odgovarajue leksike, potivanje gramatikih i sintaksikih pravila samostalno pie. Ovo pisanje
moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, diktat) ili slobodno (kreativno),
kao to su pisanje pisama, kraih sastava, SMS ili e-mail poruka i sl. Sve ove vjetine treba da budu
u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.
CILJEVI NASTAVE ARAPSKOG JEZIKA
Nastava Arapskog jezika ima za cilj da:
uenike osposobi za pravilno pisanje i itanje na arapskom jeziku, te pravilnu primjenu
zakonitosti arapskog pravopisa;
uenike osposobi za jednostavniju usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o
razliitim temama iz svakodnevnog ivota na A1 i A2 nivoima znanja stranog jezika;
da proiri opu kulturu uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u
kojima se govori arapski jezik;
da se kroz uenje stranog jezika kod uenika razvija svijest o znaaju viejezinosti, duhu
tolerancije, kosmopolitizmu, humanizamu i internacionalizmu.
ZADACI NASTAVE ARAPSKOG JEZIKA
Nastava Arapskog jezika ima sljedee zadatke:
razvijanje sve etiri jezike vjetine sluanje, govor, itanje i pisanje na A1 i A2 nivoima
znanja stranog jezika;
386
ovladavanje osnovnim fonetsko-fonolokim zakonitostima i ortografskom normom;

ovladavanje osnovnim leksikim i gramatikim minimumom neophodnim za samostalnu
upotrebu jezika u situacijama iz svakodnevnog ivota;
upoznavanje kulture naroda arapskog govornog podruja, njezino razumijevanje i
potivanje;
primjenom savremenih strategija u uenju, a naroito metoda postupnosti, kod uenika
razvijati motivaciju za uenjem jezika;
razvijanje uenikove radoznalosti, kreativnosti, samostalnosti i samopouzdanja;
razvijanje sposobnosti inidividualnog i grupnog rada;
razvijanje razumijevanja i logikog pamenja te razvijanje temeljitosti, predanosti i
preciznosti u uenju jezika;
razvijanje sposobnosti praktine primjene usvojenih znanja te osposobljavanje uenika
za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje modernim
strategijama uenja (nauiti kako uiti).
NAZIV PREDMETA: ARAPSKI JEZIK
RAZRED: VI
TEME
METODIKA UPUTSTVA
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
Pozdravljanje
i lino
predstavljanje
Porodica i
prijatelji
Kua
kola
Moja okolina
Svakodnevni
ivot
RECEPCIJA:
Ueniciesluatiizgovor
ene harfove, lekseme i
krae reenicei
reagirati:
neverbalno, npr.:
povezivanjem
odreenih ilustracija sa
odgovarajuim harfom
ili leksemama,
podvlaenjem i
markiranjemilustracijak
ojese odnosena
izgovorene harfove i
lekseme, crtanjem i
redanjem ilustracija po
odreenom
redoslijedu,
izvravanjem uputa i
nareenja nastavnika,
oznaavanjem
tanih/netanih tvrdnji
itd.
verbalno, npr.:
ponavljanjem harfova,
rijei, izraza i kraih
reenica koje je
izgovorio nastavnik ili
koje su uli sa raunara
Uenici usvajaju
sljedee:
Ortografija i
ortoepija:
arapski
konsonantizam:
sastavljeni i
rastavljeni
harfovi
arapski
vokalizam:
oznake za duge i
kratke vokale
pravopisni znaci:
sukun, tadid,
wasla, medda,
nunacija
odreeni lan
al
Imenice:
zajednike,
vlastite
rod imenica:
prirodni i
gramatiki
(imenice na
oktuglo ta' )
padei:
nominativ i
genitiv
387
VOKABULAR
OBRAZOVNI
ISHODI
Uenici e
usvajati
vokabular koji
se odnosi na
date teme,
npr.:
Susreti:
formalni i
neformalni
pozdravi,
predstavljanje
sebe, lanova
porodice i
prijatelja
Porodica:
lanovi ue
porodice,
roaci,
prijatelji, fiziki
opisi
Kua:
prostorije u
kui,
namjetaj,opis
radne sobe
kola: opis
kole,
uionice,
kolskog
pribora i
Uenici e znati:
pravilno
izgovarati
arapske
konsonante,
duge i kratke
vokale;
u itanju
pravilno vezati
rijei;
pravilno pisati
arapske
grafeme i
spajati ih u svim
pozicijama rijei
po diktatu i
samostalnom
prepisivanju;
pozdravljati na
formalan i
neformalan
nain;
predstaviti sebe
i druge;
imenovati
lanovesvojeu
e porodice;
jednostavnim
reenicama
opisivati ljude,
ili CD-a, davanjem

kratkih odgovora na
pitanja koja postavlja
nastavnik ili koja uju
sa raunara ili CD-a,
dopunjavanjem
izostavljenog dijela
harfa, lekseme, kraeg
izraza ili reenice itd.
Uenici e itati
lekseme, krae
sintagme i reenice,
uvjebavajui izgovor i
traei odreenu
informaciju i reagirati:
neverbalno, npr.:
popunjavanjem
nedostajuih harfova u
razliitim pozicijama
rijei, popunjavanjem
rijei, povezivanjem i
odreenom
redoslijedu,
izvravanjem uputa
nastavnika,
povezivanjem datih
ilustracija sa
odgovarajuim
tekstom, oznaavanjem
tanih/netanih tvrdnji
itd.
verbalno, npr.: kratkim
odgovorima na pitanja,
povezivanjem rijei u
stupcima A i B,
povezivanjem
ponuenih harfova u
rijei, te rijei u krae
reenice,
dopunjavanjem
nedostajuih harfova ili
rijei, dovravanjem
rijei, reenica,
ispunjavanjem krialjki,
sklapanjem ispreturane
reenice u smisaonu
cjelinu itd.
PRODUKCIJA:
GOVOR:
Uenici e:
ponavljatirijei, krae
izraze i reenice koje su
uli od nastavnika ili sa
raunara ili CD-a;
voditikraedijalogeu
(poslije
predmeta
prijedloga)
Moje
vokativna estica
okruenje:
ya
mjesto
Zamjenice:
boravka: kua,
line: 'ana, 'anta,
stan, grad,
'anti, huwa, hiya
ulica
upitne: man, ma Svakodnevni
pokazne: haza,
ivot: dnevni
hazihi,
obroci,
zalike, tilke
higijena,
Pridjevi:
prehrambeni
pozicioniranje
proizvodi, u
pridjeva uz
parku, kuni
imenicu
ljubimci
Partikule:
veznici: wa, fa
prijedlozi: min,
fi, 'ila, 'ala
upitne estice: 'a,
hel, 'eyne
potvrdna estica
na'am
odrina estica la
Imenska reenica:
potvrdna,
odrina, upitna
Brojevi:
glavni brojevi od
110
388
predmete u
kui i koli;
imenovati
predmeteu
kolskojtorbii
uionici;
locirati sebe i
druge u
odreenom
prostoru;
nabrojati:
dijelove dana i
dnevne obroke,
osnovne
prehrambene
namirnice i
sredstava za
linu higijenu uz
jednostavne
opise;
kratkim
reenicama
opisati park i
kune ljubimce;
brojatiod1do
10.
parovimasadrugim
uenicimailisanastav
nikom;
postavljati pitanja i
upuivati molbu;
igrati uloge, recitirati,
pjevati i igrati jezike
igre.
PISANJE:
Uenici e:
preslikavati slova koja
su prethodno usvojili
vizuelno;
postepeno spajati
ponuene dijelove
slova u razliitim
pozicijama;
umetati slova isputena
na poetku, u sredini ili
na kraju rijei;
rekonstruirati rijei od
ponuenih slova;
pisati po diktatu;
prepisivati zadane
krae dijaloge i
reenice;
odgovarati na pitanja i
dovravati reenice;
ubacivati, podvlaiti,
redati rijei u smisaone
reenice.
OPE NAPOMENE
S obzirom na specifine zahtjeve arapskog pisma i artikulacije odreenog broja glasova, na
poetnom nivou uenja arapskog jezika posebnu panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju
za cilj da razviju i odre zainteresiranost uenika za uenje jezika.
Prvenstveno treba voditi rauna o obimu jezikog materijala planiranog za jedan
nastavni as, nainu njegove prezentacije, o postupnosti u njegovom izlaganju i s talnom
interaktivnom odnosu nastavnika i uenika. Za jednu lekciju planira se minimalno jedan as. S
obzirom na obim i kompleksnost nastavne jedinice, te u ovisnosti od uenikovih sposobnosti
razumijevanja i praktine primjene novog gradiva, nastavnik sam procjenjuje o broju asova
potrebnih za kvalitetno ovladavanje planiranom nastavnom jedinicom.
Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, memoriranje
pjesmica, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi
dinamici asa i veoj angairanosti uenika.
Iako uenici tokom cijele godine postepeno usvajaju pravila pisanja uz istovremeno
razvijanje znanja o temeljnim jezikim zakonitostima arapskog jezika na nivou proste
imenske reenice, teite uenja jezika od samog poetka treba biti na razvijanju
komunikativnih i interkulturalnih kompetencija. Stoga uenici prvo usvajaju, tj. memoriraju
vrste pozdrava, odreene fraze i izraze, navikavajui se tako na arapski izgovor.
Prije svake faze pisanja, djeci se, po mogunosti, audio-vizuelnim putem prezentiraju
389
harfovi u svim pozicijama i uvijek sa vokalima, te u sklopu odreenih leksema popraenih

slikama to omoguava njihovo lake memoriranje i prepoznavanje.
Nastavnik mora voditi rauna da osluhne izgovor svakog uenika i pri tome imati
dovoljno strpljenja i fleksibilnosti. Mora nastojati sauvati uenikov dignitet i ne dopustiti
ismijavanje i ruganje drugih uenika zbog pogrenog izgovora ili netanog odgovora.
Interdisciplinarni sadraj
Usvajanje programskog sadraja stranog jezika u korelaciji je sa drugim nastavnim
predmetima. Uenici ue arapski jezik i proiruju svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su
stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa
aktivnostima preuzetim iz drugih predmeta, npr.:
kroz poreenje sa maternjim jezikom (Bosanski/hrvatski/srpski);
kroz crtanje, slikanje, oblikovanje arapskih harfova, sluei se raznim materijalima
(Likovno obrazovanje);
kroz teme vezane za svakodnevni ivot i ivotno okruenje, zdravlje i kulturu ivljenja
(Geografija i Biologija);
kroz usvajanje i proirivanje sakralne leksike (Vjeronauka);
kroz igru i ples (Tjelesni i zdravstveni odgoj);
sluanjem muzike (Muziko obrazovanje).
Interkulturalne vjetine
Obradom razliitih tematskih podruja uenici e:
upoznavati kulturu, obiaje i tradiciju zemalja arapskog govornog podruja, te tako
razvijati tolerantan stav prema razliitostima;
porediti kulturu i tradiciju svoje zemlje sa kulturom i tradicijom zemalja arapskog
govornog podruja, te tako uiti da bolje potuju i cijene vlastitu kulturu i tradiciju;
upoznavati neke osnovne razlike u svakodnevnom ivotu izmeu svoje kulture i kulture
naroda arapskog govornog podruja (npr. vrste pozdrava, osnovne forme neverbalne
komunikacije body language, obiaji pri obiljeavanju praznika nacionalnih i
vjeraskih, pri koritenju sredstava javnog saobraaja, pri primjeni saobraajnih pravila
itd.).
Vjetine uenja i pouavanja
Da bi pouavanje arapskog jezika od samog poetka bilo uspjeno i kvalitetno, sam
nastavnik mora biti dinamian, kreativan i kvalitetan izgovorni obrazac ueniku. Ono je takoer
uvjetovano kvalitetnim izborom didaktikih pomagala i posebno izborom sadraja audio-vizuelne
prezentacije planiranog gradiva.
Nastavnik takoer uoava koji nastavni metod odgovara kojem ueniku (npr. da li neki uenik
bolje usvaja znanje vizualno, auditivno, glumom, crtanjem itd.). Nastavnik e se oslanjati na takve
uenike vjetine u nastavi, motivirajui tako i same uenike da ih primjenjuju pri uenju. Na taj
nain e razvijati kod uenika pozitivan stav prema jeziku koji usvajaju.
Nastavnik takoer treba da:
paljivo planira svaki as i postavlja ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih
390
postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne

materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike,
grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici;
pie pismene pripreme za svaki as te da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru
zacrtanih ciljeva, a uskladu sa uvjetima u kojima radi;
procjeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima, te
da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora;
potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti i razvija pozitivnu
atmosferu u uionici;
razvija kod uenika radne navike,marljivost, odgovornosti motivaciju za uenje;
razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;
razvija komunikacijske sposobnosti uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite
talente i sposobnosti.
Uenici se ue da budu odgovorni i aktivni pri usvajanju stranog jezika kroz individualni rad,
rad u parovima i grupama, kroz samostalnu ili grupnu izradu zadataka u koli ili kod kue, kroz
ocjenjivanje i vrednovanje vlastitog nivoa znanja u odnosu na postavljene ciljeve ali i kroz
ocjenjivanje i vrednovanje znanja svojih drugova iz razreda.
RAZRED: VII
TEME
Pozdravljanje
iupoznavanje
Predstavljanje
: lino,
lanova
porodice i
prijatelja
Deskripcije:
kua, kola,
moja okolina
Dnevni
obroci: hrana i
pie
Odjevni
predmeti
U parku i
zoolokom vrtu
METODIKA UPUTSTVA
RECEPCIJA:
Ueniciesluatiizgov
orene lekseme, krae
reenicei tekstove i
reagirati:
neverbalno, npr. :
povezivanjem
odreenih ilustracija
sa ponuenom
leksemom ili tekstom,
redanjem ilustracija
po odreenom
redoslijedu,
oznaavanjem tanih
i netanih tvrdnji,
izvravanjem
odreenih uputa
nastavnika
verbalno, npr.:
ponavljanjem
odreenih rijei,
izraza i kraih
reenica koje je
izgovorio nastavnik ili
koje su uli sa
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
Uenici usvajaju
sljedee:
Ortografija i
ortoepija:
upotreba
odreenog lana
al
suneva i
mjeseeva slova
Imenice:
rod imenica:
imenice enskog
roda prema
znaenju
imenice enskog
roda prema
upotrebi
padei:
nominativ pade
subjekta
akuzativ pade
direktnog objekta
genitiv upotreba
poslije prijedloga
broj dvojina
pravilna mnoina
391
VOKABULAR
OBRAZOVNI
ISHODI
Uenici e
proirivati i
usvajati
vokabular koji
se odnosi na
date teme,
npr.:
Susreti:
formalni i
neformalni
pozdravi pri
susretu i
odlasku,
predstavljanje
sebe, lanova
ue i ire
porodice te
prijatelja
Deskripcije:
prostorije u
kui, namjetaj,
dvorite, opis
kole, uionice,
kolskog
pribora,
kolskog
Uenici e
znati:
pravilno
primjenjivati
zakonitosti
arapskog
ortografskog
sistema;
prepoznavati
suneva i
mjeseeva
slova te u
itanju
pravilno vezati
rijei;
pravilno
upotrebljavati
odreeni lan
po diktatu i u
samostalnoj
upotrebi
jezika;
upotrijebiti
razliite
pozdrave pri
razliitim
raunara ili CD-a,

davanjem odgovora
na pitanja koja
postavlja nastavnik ili
koja uju sa raunara
ili CD-a,
dopunjavanjem
izostavljenih dijelova
lekseme ili
dopunjavanjem
kraeg izraza ili
reenice itd.
Uenici e itati
lekseme, krae
sintagme i reenice,
uvjebavajui izgovor
i traei odreenu
informaciju i
reagirati:
neverbalno, npr.:
crtanjem i
razvrstavanjem
odreenih slika,
pridruivanjem slika
odreenom tekstu i
njihovo redanje po
odreenom
redoslijedu,
povezivanjem rijei u
stupcima A i B,
oznaavanjem tanih
i netanih tvrdnji,
dopunjavanjem rijei
izostavljenih u tekstu,
ispunjavanjem
krialjki, izvravanjem
uputa nastavnika itd.
verbalno, npr.:
odgovorima na
postavljena pitanja,
povezivanjem
ponuenih leksema u
krai izraz te izraza u
krae tekstove,
dopunjavanjem
nedostajuih rijei,
dovravanjem
reenice, sklapanjem
ispreturane reenice
u smisaonu cjelinu,
kraim opisivanjem
ponuene ilustracije,
rjeavanjemjednostav
nijihzadataka sa
viestrukimizborom
itd.
mukog i enskog
roda
Zamjenice:
line:
rastavljene
jednina, dvojina,
mnoina
sastavljene
jednina
pokazne:
jednina, dvojina,
mnoina
Pridjevi:
opisni pridjevi i
boje
pozicioniranje
pridjeva uz
imenicu
komparacija
pridjeva:
komparativ i
superlativ
Glagoli:
perfekat
glagolska
paradigma
iskazivanje glagola
imati
particip aktivni
Glagolska reenica:
potvrdna i odrina
Brojevi:
redni brojevi od 1
10
392
dvorita, parka
vrstama
i puta do kue
susreta i
Moje
rastanaka;
okruenje:
u okviru
mjesto
jednostavnijih
boravka: kua,
reenica
stan, ueniki
opisivati ljude,
dom, grad,
pojave i
ulica
predmete iz
Dnevni obroci:
svog blieg
doruak, ruak,
okruenja;
veera, voe i
nabrojati i
povre, vrste
kratko opisati
hrane i pia, u
dijelove dana,
supermarketu
dnevne
Odijevanje :
obroke,
odjea i obua,
osnovne
sredstva za
prehrambene
higijenu
namirnice,
U parku i
odjevne
zoolokom
predmete;
vrtu: opis
nabrojati
parka, domae
dane u
i divlje ivotinje sedmici;
razlikovati
imenice
mukog i
enskog roda
te
primjenjivati
zakonitosti
kongruiranja
rod-broj-pade
na nivou
imenske i
glagolske
reenice;
raspoznavati
padee
shodno
sintaksikoj
funkciji rijei i
pravilno ih
vokalizirati;
ispravno
voditi dijaloge
u okviru
jednostavnih
imenskih i
glagolskih
reenica;
pravilno
komparirati i
isticati
odreena
svojstva;
iskazati glagol
PRODUKCIJA:
GOVOR:
Uenici e:
samostalno
koristitirijei, krae
izraze i reenice koje
su uli od nastavnika
ili sa raunara ili CDa;
samostalno e
osmiljavati i
voditikraedijalog
eu
parovimasadrugi
m
uenicimailisanast
avnikom;
opisivati
punuenu
ilustraciju i
prepriavati krae
tekstove;
upuivati molbu;
igre.
PISANJE:
Uenici e:
prepisivatipojedinan
e rijeiikrae
tekstove,
rekonstruirati rijei od
ponuenih harfova;
od ponuenih rijei
rekonstruirati krae
reenice;
ponuene ilustracije
povezati u krai tekst;
pravilno pisati po
diktatu;
prepisivati zadane
krae dijaloge i
reenice;
odgovarati na pitanja
i dovravati reenice;
redati rijei u
smisaone reenice.
imati uz
upotrebu
odreenih
prijedloga.
OPE NAPOMENE
U drugoj godini uenja arapskog jezika, uenici kroz druenje sa gramatikom maternjeg
jezika, ve imaju razvijenija jezika saznanja to e im uveliko olakati usvajanje novih nastavnih
jedinica iz Arapskog jezika. Akcenat je i dalje na razvijanju komunikativnih sposobnosti na nivou
proste imenske i glagolske reenice kroz usvajanje i improvizaciju razliitih dijalokih situacija.
393
Na ovom nivou uenici usvajaju sva pravila arapske ortografije, te kod usvajanja sunevih i
mjeseevih slova i pravila upotrebe odreenog lana, kao i pravila vezanog itanja, treba voditi
rauna o postupnosti i paljivo pratiti sposobnosti i napredovanje svakog uenika. Za jednu
lekciju i dalje se planira minimalno jedan as. S obzirom na obim i kompleksnost nastavne
jedinice, te u ovisnosti od uenikovih sposobnosti njenog razumijevanja i praktine primjene
nauenog, nastavnik sam procjenjuje broj asova potrebnih za kvalitetno ovladavanje
planiranom nastavnom jedinicom.
S obzirom na preporuene teme i planirane nastavne jedinice, u drugoj godini uenja
arapskog jezika trebalo bi doi do znatnijeg proirivanja vokabulara uenika.
Uenici bi takoer trebali biti u stanju samostalno kreirati odreene dijaloke situacije i na
zadanu temu pismeno se izraavati.
Prije usvajanja svake nastavne jedice preporuuje se audio-vizuelna prezentacija kraeg
dijaloga ili prie to e uenika prirodno uvesti u novo gradivo.
Preporuuje se rad uenika u grupama kako bi se olakalo savladavanje sadraja onim uenicima
koji sporije i tee razumijevaju novu nastavnu jedinicu.
Usvajanje programskog sadraja Arapskog jezika ostaje u korelaciji sa drugim nastavnim
predmetima. Uenici ue jezik i proiruju svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli
uenjem nekih drugih kolskih predmeta, ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima
preuzetim iz nekihdrugih predmeta, npr.:
kroz slikanje i prezentaciju sadraja odreenog dijaloga ili teksta, sluei se raznim
materijalima (Likovno obrazovanje);
kroz dramatizaciju odreenog dijaloga ili tekstualnog sadraja (Tjelesni i zdravstveni
odgoj);
memoriranjem i pjevanjem kraih pjesmica (Muziko obrazovanje).
naroda arapskog govornog podruja (npr. vrste pozdrava, osnovne forme neverbalne
komunikacije body language, obiaji pri obiljeavanju praznika nacionalnih i
vjeraskih, pri koritenju sredstava javnog saobraaja, pri primjeni saobraajnih pravila
itd.).
394

I u drugoj godini uenja arapskog jezika uenikova motiviranost uvjetovana je nastavnikovom
kreativnosti, dinaminosti i pristupom u prezentiranju nastavne jedinice. Ukljuivanje uenika u
pripremu materijala za prezentaciju novog gradiva, kao i u samu prezentaciju, dodatno e
potaknuti njihov interes i pobuditi osjeaj odgovornosti.
Neophodno je da nastavnik ima na umu da djecu ui jezik, a ne o jeziku, to znai da novo gradivo
iz gramatike treba biti prezentirano posredno kroz jezike igre prepoznavanja novih elemenata
jezika, njihovih umetanja u rije ili sintagmu, improvizaciju razliitih dijaloga, pridruivanje
tekstualnog sadraja odreenim ilustracijama itd.
esto ponavljanje tematskih dijaloga i memoriranje kraih tekstova pomau u uenikovom brem
prihvatanju i ovladavanju novih gramatikih sadraja. Nakon svake nastavne jedinice, neophodno
je da nastavnik uz brojne vjebe pismenog i usmenog ponavljanja kod svakog uenika razvije
dodatnu sposobnost komuniciranja i samostalnog razumijevanja novog gradiva.
Nastavnik i dalje treba da:
paljivo planira svaki as, detaljno razrauje modele njihove realizacije, da priprema
materijale i opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju
neoekivanih situacija, priprema zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te
planira trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici;
razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje;
razvija komunikacijske sposobnosti uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite
talente i sposobnosti.
Kroz sistem nagraivanja i ocjenjivanja, kroz nametanje obaveze izrade domaih zadataka,
kroz razliite igre kvizova i takmienja, te kroz pripremu samostalnih prezentacija, uenici se ue
odgovornosti, a dodatno se razvija i njihova motiviranost i kreativnost.
395

RAZRED: VIII
TEME
Porodica:
lanovi
porodice,
imena,
uzrast i
zanimanja
Dnevne
aktivnosti:
u koli i
kod kue
Moja
domovina:
glavni
grad, rodni
grad
Datiranje:is
kazivanje
tanog
vremena;
iskazivanje
datuma i
godina
Nazivi dana
i mjeseci
Godinja
doba
Proslava
roendana
i praznika
Kultura,
sport i
zdravlje
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
VOKABULAR
METODIKA UPUTSTVA
RECEPCIJA:
Ueniciesluatiizgovore
ne lekseme, krae
reenice, dijalog ili tekst i
reagirati:
neverbalno, npr. :
povezivanjem odreenih
ilustracija sa ponuenom
leksemom ili tekstom,
odreenom redoslijedu,
oznaavanjem tanih i
netanih tvrdnji,
izvravanjem odreenih
uputa nastavnika
verbalno, npr.:
ponavljanjem odreenih
rijei, izraza i kraih
reenica koje je izgovorio
nastavnik ili koje su uli
davanjem odgovora na
nastavnik ili koja uju sa
raunara ili CD-a,
dopunjavanjem
lekseme ili
dopunjavanjem kraeg
izraza ili reenice itd.
Uenici e itati
lekseme, krae sintagme
i reenice, uvjebavajui
izgovor i traei
odreenu informaciju i
reagirati:
neverbalno, npr.:
gestikulacijompredstaviti
onoto suuli,
markiranjemnavedenihpr
edmeta/osoba,
spajanjem,
odnosnoslaganjemslikare
doslijedom
kojiproistekneiztekstakoji
suuli,
pokazivanjemnaodreene
ilustracijekojese
Uenici usvajaju
sljedee:
Imenice:
rod imenica:
imenice enskog
roda prema
obliku
imenice enskog
roda prema
znaenju
imenice enskog
roda prema
upotrebi
padei:
deklinacija
imenica:
potpuna i
nepotpuna
deklinacija
broj nepravilna
mnoina i pravila
kongruiranja
Zamjenice:
line
sastavljene:
broj: jednina,
dvojina, mnoina
funkcija:
prisvojna
zamjenica,
direktni i
indirekti objekat
neodreene:
ay'un, ehadunihda,
ba'dun, 'iddetun
Pridjevi:
atributivna
sintagma:
odreena i
neodreena
relacija
pripadnosti:
odnosni pridjev:
ime relacije
iyyun
genitivna veza:
prosta i sloena
pozicioniranje
pridjeva i
396
Usvojeni
vokabular
uenici e
proirivati
novim
vokabularom
koji se odnosi na
predloene
teme, npr.:
Porodica:
detaljnije
predstavljanje
lanova
porodice
njihovih imena,
godina starosti,
zanimanja i
radnih mjesta
Dnevne
aktivnosti:
ustajanje,
higijena,
spremanje, put
do kole, asovi
i kolske
aktivnosti,
povratak;
slobodno
vrijeme, itanje,
igra, pomo u
kui
Moja domovina:
kratki opisi,
glavni i rodni
grad, biblioteke,
muzeji,
fakulteti, vjerski
objekti
U prostoru i
vremenu: prilozi
za mjesto i
vrijeme, nazivi
dana i dijelova
dana, arapski i
internacionalni
nazivi mjeseci,
nazivi godinjih
doba,
iskazivanje
tanog vremena
OBRAZOVNI
ISHODI
Uenici e
znati:
opirnije
komunicirati
na nivou
proirenih
imenskih i
glagolskih
reenica uz
pravilnu
upotrebu:
prezenta,
perfekta i
futura, uz
potivanje
pravila
glagolske
reenice;
atributivnih
sintagmi u
funkciji
subjekta,
imenskog
predikata,
direktnog
objekta ili
poslije
prijedloga;
spojenih linih
zamjenica uz
imenice,
glagole i
prijedloge;
dvolane i
trolane
genitivne veze
i njihovih
pridjeva;
prostih oblika
modalnih
glagola i
konjuktiva koji
slijedi poslije
njih;
pravilno
iskazivati
tano vrijeme
i datume;
gramatiki
tano
odnosenarijei ili dijalog

koji koji
suueniciuli,odnosno
povezivanjemslike
satekstom ili dijalogom
kojiuju,
podvlaenjemilustracija
kojese
odnosenarijeikoje
suueniciuli,
ispunjavanjem krialjki,
izvravanjem uputa
nastavnika itd.
verbalno, npr.:
ponavljanjem leksema i
reenica koje uju,
odgovorima na
povezivanjem ponuenih
leksema u krae
reenice, te reenica u
krae dijaloge ili
tekstove, dopunjavanjem
nedostajuih rijei ili
izraza, dovravanjem
reenica, sklapanjem
ispreturane reenice u
smisaonu cjelinu, kraim
opisivanjem ponuene
ilustracije,
rjeavanjemjednostavniji
hzadataka sa
viestrukimizborom itd.
PRODUKCIJA:
GOVOR:
Uenici e:
samostalno koristitirijei,
proirenije izraze i
reenice koje su uli od
nastavnika ili sa raunara
ili CD-a;
samostalno
osmiljavati i
voditikraedijalogeu
parovimasadrugim
uenicimailisanastavn
ikom;
opisivati punuenu
ilustraciju i
prepriavati krae
tekstove;
iskazivati svoje
vlastito miljenje i
stav;
opisivati svoje
svakodnevne
aktivnosti i govoriti o
pokazne
zamjenice u
genitivnoj vezi
Glagoli:
prezent i futur
glagolski naini:
imperativ i
prohibitiv II.l.
jednine
modalni glagoli:
yadibu, yuridu,
yastati'u
konjuktiv
Glagolska
reenica:
potvrdna i
odrina
Brojevi:
glavni od 1100
redni od 112
Partikule:
prijedlozi, prilozi,
upitna estica
kem
397
i datuma
Roendani i
praznici:
proslava
roendana,
Nova godina,
vjerski praznici
Kultura, sport i
zdravlje: u
pozoritu i
bioskopu, na
izletu, na
igralitu,
ouvanje
zdravlja
opisivati svoje
dnevne
aktivnosti u
koli i kui;
ispravno voditi
krae dijaloge
u okviru
zadanih tema,
npr.: posjeta
pozoritu,
muzeju ili
bolnici;
kratko opisati
godinja doba,
proslavu
roendana,
Nove godine ili
vjerskog
praznika;
u reenicama
pravilo
upotrebljavati
priloge za
mjesto i
vrijeme, te
vei broj
prijedloga kao
to su: fi, bi,
min, 'an, li,
'ala, 'ila, ma'a,
'inda, beyne,
fewqa, tahte,
wera'e,
'emame ...
nekim deavanjima
na odreeni datum i
vrijeme;
upuivati molbu;
igre.
PISANJE:
Uenici e:
pravilno pisati,
prepisujui rijei, izraze,
tekstove i pismeno
rjeavajui odreene
zadatke;
od ponuenih rijei i
izraza pravilno
rekonstruirati teenice,
dijalog ili krai tekst;
ponuene ilustracije
pismeno povezati u krai
tekst;
pravilno pisati po
diktatu;
prepisivati zadane
dijaloge i reenice;
pismeno odgovarati na
pitanja i dovravati
reenice;
redati rijei i izraze u
smisaone reenice i
tekstove.
OPE NAPOMENE
S obzirom na kompleksniji fond gradiva predvienog u treoj godini uenja arapskog jezika,
preporuuje se da se prije usvajanja prve nove i svake naredne nastavne jedinice, kvalitetno
obnovi prethodno usvojeno gradivo. To e uenika pripremiti za novi sadraj, pomoi e mu u
boljem razumijevanju i izgradnji samopouzdanja.
Obnavljanje starog i uvjebavanje novog gradiva trebalo bi biti u vidu razvijanja
komunikacije i dijaloga, a nikako u formi insistiranja na gramatikim pravilima.
Na ovom nivou uenja arapskog jezika, krai tekstovi sve ee zamjenjuju dijaloke
situacije. Za kreativnog nastavnika to je prilika da kroz pitanja i postavljanje problema u vezi
teksta, kod svakog uenika razvija sposobnosti konverzacije i oslobaanja pred samostalnom
upotrebom arapskog jezika.
S obzirom na kompleksnije nastavno gradivo, za usvajanje jedne lekcije planiraju se dva
asa s tim to sam nastavnik, u ovisnosti od uenikovih sposobnosti razumijevanja i praktine
primjene novog gradiva, procjenjuje minimalan broj asova potrebnih za kvalitetno
ovladavanje planiranom nastavnom jedinicom.
U cilju uspjenijeg ovladavanja arapskim izgovorom i usvajanja akcenta, preporuuje se da
uenici audio-vizuelnim putem usvajaju gradivo uz nastojanje da sami markiraju novine u tekstu i
398
jeziku i sami dolaze do zakljuka o nainima njihove upotrebe.

I dalje se preporuuje rad uenika u parovima ili grupama to e olakati onim uenicima koji
sporije i tee razumijevaju novu nastavnu jedinicu.
S obzirom na znatnije proirivanju vokabulara, trebalo bi uenike navikavati na samostalnu izradu
svojih rjenika.
Usvajanje programskog sadraja arapskog jezika ostaje u korelaciji sa drugim nastavnim
preuzetim iz nekih drugih predmeta, npr.:
kroz prezentaciju sadraja odreenog dijaloga ili teksta, sluei se raznim materijalima i
bojama (Opetehniko iLikovno obrazovanje);
odgoj);
memoriranjem i pjevanjem kraih pjesmica (Muziko obrazovanje).
naroda arapskog govornog podruja (npr. vrste pozdrava pri susretu i rastanku, osnovne
forme neverbalne komunikacije body language, obiaji pri obiljeavanju praznika
nacionalnih i vjerskih, roendana i Nove godine, pri koritenju sredstava javnog
saobraaja, pri primjeni saobraajnih pravila itd.).
S obzirom na kompleksnost nastavnih jedinica Arapskog jezika na ovom nivou uenja, veliku
panju treba posvetiti obimu nastavnog gradiva predvienog za jedan as.
Usvajanje novog radiva kroz konverzaciju, audio-vizuelnu prezentaciju, tipske jezike vjebe
ponavljanja i rjeavanja zadataka, pribiit e ueniku novi jeziki materijal bez prevelikog
optereivanja novim gramatikim pravilima i insistiranja na njihovom memoriranju.
Nastavnik podjednako prati i u kontinuitetu provjerava sposobnosti svakog uenika da
komunicira na arapskom jeziku (pismeno i usmeno), motivirajui ih estim ukljuivanjem u
konverzaciju, rjeavanje zadataka, obnavljanje starog ili pripremu novog gradiva.
399
Nastavnik bi usvajanju novog teksta trebao obezbijediti slikovnu podrku koja, uz paljivo
odabrane slike i ilustracije, ueniku pomae da lake usvoji planirane nastavne sadraje. I dalje
treba teiti estom ponavljanju i prepriavanju tekstova, to pomae u uenikovom brem
prihvatanju novih gramatikih sadraja i ovladavanju njima.
paljivo planira svaki as, detaljno razrauje modele njihove realizacije, da priprema
planira trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici;
razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste
vlastite talente i sposobnosti.
RAZRED: IX
PROGRAMSKI SADRAJI
TEME
METODIKA UPUTSTVA
GRAMATIKA
Dnevne
aktivnosti:u
koli i kod
kue
Odlazak u
kupovinu:
prehramben
e namirnice,
kune
potreptine,
odjea i
obua
Odlazak na
odmor:
RECEPCIJA:
Ueniciesluatiizgovore
ne reenice, dijalog ili
tekst i reagirati:
neverbalno, npr. :
pokazivanjem na
odreene ilustracije na
koje se odnosi
izgovorena reenica ili
tekst, povezivanjem
odreenih ilustracija sa
ponuenim dijalogom ili
tekstom, redanjem
Uenici
obnavljaju,
proiruju znanje
i usvajaju
sljedee :
Imenice:
enski rod:
prirodni i
gramatiki
glagolska
imenica
masdar
(najzastupljenij
e paradigme)
400
VOKABULAR
OBRAZOVNI
ISHODI
Usvojeni
Nakon
vokabular
etvrte
uenici e
godine
proirivati
uenja
novim
arapskog
vokabularom
jezika,
koji se odnosi
uenici e
na
biti u
predloene
stanju:
teme, npr.:
razumjeti
Dnevne
sloenije
aktivnosti:
reenine
ustajanje,
izraze i
spremanje,
tekstove na
more,
ilustracija po
planinu,
odreenom redoslijedu,
rijeku, selo
oznaavanjem tanih i
Na
netanih tvrdnji,
aerodromu i povezivanjem
eljeznikoj
reenica/dijelova teksta
stanici
u koloni A i koloni B,
Posjete: kod izvravanjem odreenih
ljekara, u
uputa nastavnika.
bolnici, kod verbalno, npr.:
prijatelja
ponavljanjem odreenih
Kultura,
fraza, izraza i reenica
sport i
koje je izgovorio
zdravlje:
nastavnik ili koje su uli
odlazak u
pozorite,
prepriavanjem teksta ili
na igralitu,
dijaloga koji su uli,
briga o
davanjem odgovora na
zdravlju
nastavnik ili koja uju sa
raunara ili CD-a,
dopunjavanjem
reenice ili teksta itd.
Uenici e itati
sloenije reenice,
dijaloge i tekstove,
traei odreenu
informaciju i reagirati:
neverbalno, npr.:
povezivanjem dijelova
sintagmi u reenice i
reenica u tekstove;
spajanjem,
odnosnoslaganjemslikar
edoslijedom
kojiproistekneiztekstakoj
isuuli; slaganjem
ispreturanih reenica u
vezani tekst;
podvlaenjemilustracija
kojese odnosena
reenice koje
suueniciuli;
iskazivanje
deminutiva
fu'aylun i
fu'ay'ilun
Zamjenice:
line
sastavljene i
rastavljene
odnosne:
allazi, allati-rod,
broj pade
Glagoli:
glagolska
reenica:
poredak rijei
kongruiranje
subjekta i
predikata
proirene
glagolske vrste:
paradigmatski
oblik perfekta i
prezenta
vrste glagola:
pravilni,
nepravilni,
hemzirani i
podvostrueni
(formalni oblici)
glagolski naini:
jusiv, imperativ,
prohibitiv
pasiv perfekta i
prezenta
futur negacija
sa esticom
len
realna
pogodbena
reenica
upotreba
estice 'iza
Brojevi:
slaganje broja i
brojne imenice
401
put do kole,
kolske
aktivnosti, na
putu do
kue;
domaa
zadaa,
slobodno
vrijeme i
drutvene
mree,
pomo u kui
Odlazak u
kupovinu:
opingcentar,
samoposluga
, pijaca,
prodavnice
odjee i
obue,
namjetaja,
prehrambeni
artikli, voe i
povre,
plaanje i
novane
valute
Odlazak na
odmor:
planiranje
vikenda,
raspusta i
odmora,
deskripcije
planine,
mora, rijeke,
sela, putne
isprave i
carina
Na
aerodromu i
eljeznikoj
stanici:
kupovina
razliite
teme;
samostalno
interpretira
ti sadraj
tetsta ili
dijaloga i
iskazati
svoje
vlastito
miljenje i
stav;
baviti se
kreativnim
pisanjem i
pisati na
zadanu
temu;
sluei se
sloenim
reenicama
, opisivati
svoje
dnevne
obaveze i
aktivnosti;
uz
upotrebu
prostihglag
olskih
vremena i
glagolskih
naina,
izraavati
elje,
namjere,
naredbe ili
zabrane;
ostvariti
komunikacij
uu
svakodnevni
m
okruenjima
: u kui, na
samostalnim
u brojanju od
osmiljavanjem
od 1100
izostavljenog kraja
pozicioniranje i
teksta ili reenice;
funkcija rednih
izvravanjem uputa
brojeva od 1
nastavnika itd.
100
verbalno, npr.:
Partikule:
ponavljanjem reenica i prijedlozi,
kraih dijaloga koje uju,
prilozi, estica
odgovorima na
'inna i njoj
sline estice
prepriavanjem dijaloga
i tekstova; povezivanjem
ponuenih reenica u
krae dijaloge ili
tekstove;
dopunjavanjem
nedostajuih rijei ili
izraza, dovravanjem
reenica, sklapanjem
ispreturane reenice u
smisaonu cjelinu, kraim
opisivanjem ponuene
ilustracije, rjeavanjem
zadataka sa
viestrukimizborom itd.
PRODUKCIJA:
GOVOR:
Uenici e:
samostalno koristiti
fraze, sloenije izraze i
reenice koje su uli od
nastavnika ili sa
raunara ili CD-a;
samostalno prepriavati
ponueni tekst;
sloenijim reenicama
se izraavati na zadanu
temu;
samostalno
osmiljavati i
voditidijalogeuparovi
ma isadrugim
uenicimailisanastav
nikom;
402
karte, u
avionu i
vozu,
doekivanje i
ispraaj
Posjete: u
gostima,
posjeta
ljekaru,
obilazak
bolnice,
utivo
ponaanje
Kultura,
sport i
zdravlje: u
pozoritu i
bioskopu, na
igralitu,
sport i vrste
sporta,
ouvanje
zdravlja
ulici, u
kupovini, na
putovanju;
ispravno
upotrebljava
ti pasive
osnovne
glagolske
vrste u
svakodnevn
oj
komunikaciji
;
ispravno
voditi ire
dijaloge u
okviru
zadanih
tema, npr.:
posjeta
pozoritu,
muzeju ili
bolnici;
razumijevat
ii
upotrebljav
ati realnu
uslovnu
reenicu u
irem
kontekstu;
u irem
kontekstu
razumjeti i
isparavno
upotrebljav
ati razliite
priloge,
prijedloge,
a posebno
estice
'inna,
'anna',
leyte,
le'alle,
osmiljavati tekst na
punuenu ilustraciju;
iskazivati svoje
vlastito miljenje i
stav;
govoriti o svojim
svakodnevnim
aktivnostima i
uobiajenim
dvevnim
deavanjima;
upuivati molbu.
PISANJE:
Uenici e:
samostalno pisati krae
sastave ili sastave na
zadanu temu;
prepisivati tekstove i
pismeno rjeavati
odreene zadatke;
od ponuenih reenica
oblikovati dijalog ili
tekst;
ponuene ilustracije
pismeno povezati u
tekst;
pravilno pisati po
diktatu;
redati rijei i izraze u
smisaone reenice i
tekstove;
pisati pismo, molbu ili
e-mail poruku.
li'anne,
ke'enne,
lakinne .
OPE NAPOMENE
U etvrtoj godini uenja, izrazito teite Arapskog jezika jeste na njegovoj praktinoj
primjeni, odnosno razvijanju i unapreivanju komunikacijskih sposobnosti uenika u pismenoj i
usmenoj formi u razliitim situacionim kontekstima. S obzirom na ovaj cilj, preporuka je da se
nekoliko prvih asova posveti detaljnoj sistematizaciji prethodnog gradiva, opet u vidu
improvizacije i razvijanja komunikacije i dijaloga na razliite teme, ne insistirajui na memoriranju
gramatikih pravila. Kroz prepriavanje tekstova i iru diskusiju, uenik se oslobaa u samostalnoj
upotrebi jezika, to pozitivno utjee na razvijanje njegovih komunikacijskih sposobnosti.
Na ovom nivou uenja arapskog jezika, neophodan je susret uenika sa proirenim
403
glagolskim vrstama. Preporuuje se upoznavanje sa razlikama u paradigmatskim modelima

perfekta i prezenta, bez posebne promjene kroz lica.
Uenici se takoer susreu sa nepravilnim misal, edwef, nakis i lefif glagolima.
Preporuuje se usvajanje kriterija prepoznavanja formalnih oblika, bez promjene kroz lica. Isto se
preporuuje za hemzirane i udvostruene glagole.
S obzirom na kompleksnost planiranog gradiva, za usvajanje jedne lekcije planiraju se tri
asa, s tim to se i dalje nastavniku ostavlja mogunost da, u ovisnosti od uenikovih sposobnosti
usvajanja novog gradiva, sam odreuje minimalni broj asova potrebnih za kvalitetno
ovladavanje nastavnom jedinicom.
Usvajanje programskog sadraja arapskog jezika i dalje je u korelaciji sa drugim nastavnim
preuzetim iz nekih drugih predmeta, npr.:
kroz prezentaciju sadraja odreenog dijaloga ili teksta, sluei se raznim materijalima i
bojama (Opetehniko i Likovno obrazovanje);
odgoj).
naroda arapskog govornog podruja (npr. osnovne forme neverbalne komunikacije
body language, obiaji prilikom raznih posjeta i susreta, prilikom putovanja i
upoznavanja, pri koritenju sredstava javnog saobraaja, prelasku granice, pri primjeni
saobraajnih pravila itd.).
U cilju to lakeg usvajanja i razumijevanja novog gramatikog sadraaja te njegove primjene
u svakodnevnoj komunikaciji, preporuuje se njegova prezentacija u vidu odgovarajueg teksta,
raznih pitanja u vezi sa tekstom i vjebi razliitih tipova.
404
Kroz prijevod i razumijevanje teksta, odgovorima na postavljena pitanja i rjeavanjem

razliitih zadataka, uenik s razumijevanjem i postepeno usvaja novi gramatiki sadraj, ne
optereujui se izoliranim memoriranjem gramatikih pravila.
Neophodno je da nastavnik, u to veem obimu, koristi dostupnu audio, video, CD i drugu
tehniku, koja kod uenika unapreuje sposobnost sluanja i razumijevanja, kao i usmeno
izraavanje na arapskom jeziku. Nastavnik s jednakom panjom i u kontinuitetu provjerava
sposobnosti svakog uenika da komunicira na arapskom jeziku (pismeno i usmeno), dajui im
domae zadae i druga zaduenja koja e odravati njihovu motivaciju i omoguavati im da se
kreativno izraze.
I dalje treba teiti estom ponavljanju tekstova, slobodnom opisu razliitih ilustracija, to
pomae u uenikovom brem ovladavanju novim gramatikim sadrajem i samostalnoj pismenoj i
usmenoj upotrebi arapskog jezika.
paljivo planira svaki as, detaljno razrauje modele njihove realizacije, priprema
planira trajanje svakog segmenta aktivnostiu uionici;
zacrtanih ciljeva, a uskladu sa uvjetimau kojima radi;
da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje jezika;
potujeosnovne didaktike principe primjere nosti i postupnosti i razvija pozitivnu
atmosferuu uionici;
razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste
vlastite talente i sposobnosti.
405
TURSKI JEZIK
UVOD
Nastavni plan i program za poduavanje nekog jezika je, ustvari, dobro razraen plan sa
precizno definiranim detaljima, sadrajima i objanjenjima u okviru postavljenih ciljeva. Jezik je
osnovno sredstvo komunikacije. Zato se ovaj Nastavni plan i program bazira na upotrebi jezika u
svakodnevnom ivotnom okruenju i zasniva se na pragmatikom pristupu, koji, takoer, moemo
nazvati i praktinim pristupom.
Preporuka za uenje, poduavanje i analizu nekog jezika treba da ima irok spektar
upotrebe i izuavanja jezika. S obzirom da ovaj usvojeni pristup smatra lanovima drutva one koji
koriste neki jezik i ono to naue, prevashodno kao drutveni akteri, odnosno oni koji se nalaze
u poziciji da u razliitim situacijama, u odreenom podruju i posebnim zadacima ovaj pristup
koriste (nije ogranien samo na jezik), moemo rei da je ovakav pristup orijentiran na rad u
pravom smislu rijei. Radnje koje su ovdje navedene, osim to su dio jezikih nastavnih sadraja,
one su i dio jedne ire drutvene veze. Upravo je rije ta ira drutvena veza koja omuguava
upotpunjavanje nekog znaenja. Znai govorimo o zadacima kada su jedan ili vie pojedinaca u
stanju da ostvare neku radnju upotrebljavajui svoje sopstvene vjetine. Zbog toga pristup
orijentiran na rad, kao jedan drutveni faktor zajedno sa spoznajom, emotivnim izvorom i
izborima koje koristi i posjeduje neki pojedinac istie sve njegove sposobnosti.
Prema tome, svako koritenje i uenje jezika moemo okarakterisati na sljedei nain:
Upotreba jezika, koja podrazumijeva njegovo uenje, obuhvata radnje koje se ostvaruju od
strane pojedinca i drutvenih aktera kojim se usavravaju komunikacijske sposobnosti u pravom
smislu rijei. Kako bi ispunili svoje zadatke, ljudi e primijeniti strategije koje im se ine
najpogodnijim. Da bi sudjelovali u jezikim aktivnostima i jezikim procesima, koji
podrazumijevaju proizvodnju i dobivanje tekstova sa specifinim tematskim podrujem, primijenit
e sposobnosti koje posjeduju, u raznim uvjetima, ogranienjima i kontekstima. Kao rezultat ovih
aktivnosti uesnik e naii na promjene koje idu ka poboljanju ili pogoranju njegovih
kompetencija. (Zajedniki referentni okvir za jezike, 67, MEB Yay., 2006)
CILJ PREDMETA
omoguiti razvoj jezike kompetencije uenika, to predstavlja sredinji, nezamjenjiv vid

uenja jezika, a naroito razviti njihove komunikacijske sposobnosti;
bolje upoznati uenike sa elementima civilizacije i kulture zemlje/zemalja iji jezik ue,
kao i sa njihovom vlastitom kulturom, nauiti ih cijeniti, ali i razumjeti i potovati druge
kulture;
omoguiti svim uenicima uivanje u uenju, motivaciju za uenje, nauiti ih razmiljati,
te ih osposobiti za daljnje sudjelovanje u samostalnom pojedinanom i/ili grupnom
uenju, radu ili obuci;
pripremiti sve uenike za efikasno i odgovorno sudjelovanje u drutvu, razvijajui njihov
pozitivan stav prema kulturalnim, vjerskim i drugim razliitostima koje su prisutne u
njihovom drutvu, stimulirajui na taj nain korektno i pravedno drutvo koje vrednuje
takve razliitosti;
omoguiti uenicima razvijanje samopouzdanja i osjeaja samopotovanja, ime utiru
put ka vlastitom sretnom i zdravom ivotu ispunjenom zadovoljstvom;
406
kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost;

razvijati kod uenika sposobnost paljivog sluanja i uvaavanja miljenja drugih;
usaditi uenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekoloke zatite;
razviti kod uenika naelo humanog odnosa izmeu spolova;
pospjeiti kontinuitet i povezanost uenja kao cjeloivotnog procesa.
ZADACI PREDMETA
Uenici e se:
upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu njihove zemlje i zemalja govornog
podruja odreenog stranog jezika u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena
uenika, naina ivljenja a u okviru datih tema;
navikavati da se ophode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue;
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je
prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu
ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesira itd.;
nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd.;
zapaati povezanost izmeu kulture i osjeaja line identifikacije;
uiti da razumiju i cijene socijalne, kulturne, geografske i historijske povezanosti;
uiti o vanosti kretanja meu kulturama, npr., kroz saradnju sa meunarodnim
organizacijama i centrima za strane jezike (British Council, American Corner in Zenica
Public Library, Goethe Institut, Kulturkontak Austria, Andre Malraux itd.);
uiti da budu odgovorni i aktivni kada ue jezik;
uiti da koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to
je razumijevanje smisla iz konteksta itd.;
uiti da nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je
parafraziranje itd.
uiti da koriste informacionu tehnologiju pri uenju jezika, da prikupljaju informacije iz
razliitih izvora, analiziraju ih, evaluiraju, upotrebljavaju;
uiti da ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i
njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode
rada;
uiti da koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike, tj. da razvijaju navike
koritenja strune literature.
407
NAZIV PREDMETA: TURSKI JEZIK

RAZRED: VI
U NASTAVI TURSKOG JEZIKA KAO DRUGOG STRANOG JEZIKA, U ESTOM RAZREDU OSNOVNE KOLE, TREBA TEITI DOSTIZANJU NIVOA
A1.2 EVROPSKI OKVIR ZA STRANE JEZIKE U SLUANJU I RAZUMIJEVANJU I ITANJU I RAZUMIJEVANJU, ODNOSNO A1.1 U GOVORU I PISANJU.
JEZIKE VJETINE
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE
ITANJE I RAZUMIJEVANJE
GOVOR
PISANJE
ZNANJE O JEZIKU

Uenik e:
prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui
razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice
razumjeti i reagirati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke
prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice
prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama
itati krae tekstove
pravilno artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice
davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju
opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih
reeninih shema
razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom
prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice
Uenik e na ovom nivou uenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne
jezike elemente.
TURSKI JEZIK VI RAZRED DRUGI STRANI JEZIK
2 SATA SEDMINO
NIVO
TEME
VI RAZRED
OSNOVNA
KOLA
PRVA
GODINA
UENJA
TURSKOG
PRVI
STEPEN
POETNOG
ZNANJA
A BE CE
Kelimele
Tanalm m?
Canm Ailem
Manavda
Arkadam
Mirela
Yaasn
Okulumuz
FUNKCIJE I
SPOSOBNOSTI
Uenici e znati:
Alfabet kroz
turcizme
predstaviti sebe
ili druge,
pozdraviti se,
odgovoriti na
pozdrave
priati o sebi i
svojoj porodici,
predstaviti svoju
AKTIVNOSTI
GRAMATIKA
VOKABULAR
RECEPCIJA
Uenici e uiti o tome

i koristiti:
Zamjenice:
Bu ne? Bu Kim?
aret ve kii zamirleri,
temel sfatlar
Sufiksi za mnoinu:
Saylar ve okluk Eki
Prisvojnost:
yelik eki, nl
dmesi ve nsz
Uenici e
uiti samo
osnovni
vokabular koji
se odnosi na
date teme,
npr.:
Abeceda: Kroz
turcizme te za
poetni oblik
po pet rijei
Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati:

neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke
popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem,
glumljenjem, izvravanjem uputstava,
pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose
na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem,
bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim
bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im
408
porodicu
nabrojati i
pokazati dijelove
tijela
predstaviti razna
zanimanja
brojati predmete
locirati ljude i
predmete
izraziti dopadanje
ideju
posjedovanja (
,benim evim.. ).
se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem

slika itd.
verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je
izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona,
davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika
ili pitanja koja su uli sa kasetofona,
popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa
zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd.
Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei
ili uputa i reagirati:
neverbalno, npr.: gestikuliranjem, glumljenjem
(npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili
povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih
ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem
stvari , bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih
rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost,
raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem
ilustracija po odreenom redu prema pisanim
uputstvima itd.
verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili
usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem
ilustracija u tekstu ponuenim rijeima,
povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim
ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala
punim rijeima ili popunjavanjem praznina
odgovarajuim rijeima itd.
PRODUKCIJA
GOVOR:
Uenici e: ponavljati rijei nastavnika ili rijei
izgovorene sa kasetofona, uestvovati u razgovoru
(pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima
ili nastavnikom, igrati uloge, recitirati, pjevati i
igrati jezine igre, davati uputstva i naredbe
PISANJE:
Uenici e: prepisivati izolovane rijei , uiti pisati
pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u
kojoj se sastavljaju rijei od slova, drutvene igre u
kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu,
409
yumuamas
Meslekler retilecek
ve mesleklerin
zerinden sfatlar
tekrar edilecek
Pridjevi:
Ucuz/Pahal
Ne kadar?
Ka Lira?
gibi kalplar
Brojevi:
Sra say sfatlar
Predikativi:
Var/yok
Padei:
Bulunma hl eki
Hl Ekleri
Glagolska vremena :
imdiki zaman
za svako
slovo,
pozdravljanje,
upoznavanje
yi gnler,
Merhaba,,
grmek
zere, itd.
Predstavljanje
: Benim adm
AdmBu ,
itd. Bu nedir?
Bu kim?Ka
yandasn?
lanovi ue
porodice:
anne, baba,
karde, kz
,karde.byk
anne, dede
Moje tjelo,
znati pokazati
te obogatiti
vokabular
Kupovina:
meyve
Sebze,
mevsimler
Manavda
satlan
rnlerin
hangi mevsim
meyvesi
olduundan
hareketle
aylar/mevsiml
er retecek.
Drag
prjatelju....
zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati,

podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu,
od ponuenih rijei sastavljati krae reenice,
pisati kratki, jednostavan tekst prema tekstu
modelu, samostalno napisati kratki tekst (estitku,
razglednicu SMS poruku)
410
lkeler,
milliyet, dil.
Naa kola:
defter, masa,
kalem, kitap
OPE NAPOMENE
esti razred predstavlja poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja
uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega
svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika.
U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u
prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istim je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se
poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid
u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti
na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog
jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom
olakava se proces razumijevanja i zapamivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu
stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo
usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva.
Uenici su na samom poetku zainteresirani za uenje novog stranog jezika. Nastavnik mora znati
iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno
doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado pjevati kako
na poetku asa tako i pred kraj asa.
Interdisciplinarni sadraji
Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli
uenjem drugih kolskih predmeta, npr:
kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd. (Likovna kultura, ples)
kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj)
sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)
uenjem sadaja iz Matematike, Moje okoline, Geografije

Uenici e se:
upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene,
upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa turskog
govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava, npr. dobro jutro i dobar dan
/Gnaydn, iyi gnler),
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za
kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati, npr. uzvike (lijepo!) gzel!, dikkat et!
(pazi!), bak! (gle!), yaa! (ivio!), hej! (hey!) itd.
Uenje kako uiti
Uenici e da:
razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika,
budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik,
koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
411
ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog
znanja u odnosu na postavljene ciljeve.
Praenje i vrednovanje
U estom razredu osnovne kole ocjene se iskazuju brojano, a trebalo bi da budu odraz
cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, odraz njegovog aktivnog uea u
nastavnom procesu i odraz pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije
kolske pismene zadae preporuuju se i krae provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).
Rad sa djecom sa posebnim potrebama
Ukoliko se ukae potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.
412

RAZRED: VII
U NASTAVI TURSKOG JEZIKA KAO DRUGOG STRANOG JEZIKA, U SEDMOM RAZREDU OSNOVNE KOLE, TREBA TEITI DOSTIZANJU NIVOA
A1.3 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE (FUNKCIONALNO POETNO ZNANJE).
JEZIKE VJETINE
GOVOR
PISANJE
ZNANJE O JEZIKU

Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor; esto zahtijevaju da im se neto ponovi.
Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadre neke nepoznate informacije.
Razumiju krae tekstove sastavljene od poznatih informacija.
U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove (pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva).
Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.
Sporije ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta.
Uenici uestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim uenicima.
Jednostavnim reenicama izraavaju svakodnevne aktivnosti, ali prave mnogo primijetnih pauza i greaka.
U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih.
Vladaju najosnovnijim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih
greaka.
Uenici znaju da napiu kratke, jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi s svakodnevnim potrebama.
Uz nastavnikovu pomo piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena.
Izrauju jednostavne projekte.
Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu znanja o jeziku.
TURSKI JEZIK VII RAZRED DRUGI STRANI JEZIK
2 SATA SEDMINO
NIVO
TEME
VII RAZRED
OSNOVNA
KOLA
DRUGA
GODINA
UENJA
TURSKOG
FUNKCIONA
LNO
OSNOVNO
DNYAMIZ
CANIM ANNEM
TATL
OCUK
BAYRAMI
DAMAK TADI
ESK
ZAMANLAR
FUNKCIJE I
SPOSOBNOSTI
AKTIVNOSTI
GRAMATIKA
VOKABULAR
Uenici e znati:
predstaviti sebe i
lanove svoje
porodice, opisati
mjesto gdje su proveli
raspust
vriti upoznavanje
obraati se ljudima
opisivati:
ljude i predmete,
RECEPCIJA
Uenici e sluati izgovoreni tekst i
reagirati:
neverbalno, npr.:
pokazivanjem/doticanjem
predmeta koji se spominje,
izvravanjem uputa i nareenja,
zaokruivanjem tanog odgovora,
povezivanjem odreenih ilustracija
Uenici e uiti o tome,

ponavljati i koristiti:
Padei:
Belirtisiz sim Tamlamas
Belirtili sim Tamlamas
Saat Ka, Kata? Ne
Zaman?
Pospozicije:
DEn sonra
DEn nce
Uenici e uiti samo

osnovni vokabular koji
se odnosi na date teme,
npr.:
lanovi ue porodice:
anne, baba, karde, kz
,karde.bykanne,
dede
Moje tjelo, znati
pokazati te obogatiti
413
ZNANJE
neka raspoloenja i
stanja,
trenutnu aktivnost
postavljati i odgovarati
na
pitanja koja se odnose
na
obraene teme
locirati ljude i
predmete
traiti i nuditipomo
traiti i davati
informacije
izraziti:
slaganje i neslaganje,
dopadanje i
nedopadanje,
izvinjenje,
estitanje
govoriti na
jednostavan nain o:
porodici, slobodnom
vremenu, svom
okruenju, slobodnim
aktivnostima
sa odgovarajuim tekstom itd.

verbalno, npr.: davanjem kratkih
odgovora na postavljena pitanja,
popunjavanjem reenica sa
kljunim rijeima
Uenici e itati kratke tekstove, u
sebi ili naglas i reagirati:
neverbalno, npr. traenjem
odreenih informacija,
povezivanjem pisanih rijei i
odgovarajuih ilustracija,
oznaavanjem tanih/netanih
tvrdnji, podvlaenjem odreenih
informacija itd.
verbalno, npr.: odgovaranjem na
postavljena pitanja, biranjem
tanog odgovora, dovravanjem
reenica, popunjavanjem praznina
zadatim rijeima, sklapanjem
ispreturanog teksta u smisaonu
cjelinu itd.
PRODUKCIJA
GOVOR
Uenici e:
uestvovati u kratkom razgovoru s
drugima
davati upute i informacije
prepriavati kratke prie, pjevati,
PISANJE:
Uenici e: praviti reenice od
datih elemenata, pisati kree
diktate, popunjavati tabele i
jednostavne krialjke, prepriavati
krae tekstove, pisati kratke
tekstove na poznatu temu
(kutlama, mektub)
414
E kadar
Sufiksi:
li, -siz, -lik yapm ekleri
Glagolski naini:
Emir Kipi
stek kipi
Pridjevi:
stnlk ve
karlatrma
-den daha ve en
(Alt konulara uygun
ekilde datlmas
gerek.)
Glagolska vremena;
Belirli gemi zaman
Gelecek zaman
Veznici:
Balalar ile ve (y)le
ki ve DEki ekleri
Balalar (nk, Bu
Nedenle, Bu Sebeple, Bu
Yzden)
lgeler (gibi, kadar)
vokabular
Kupovina: meyve
Sebze, mevsimler
Manavda satlan
rnlerin hangi mevsim
meyvesi olduundan
hareketle
aylar/mevsimler
retecek.
Drag prjatelju....
lkeler, milliyet, dil.
Naa kola:
defter, masa, kalem,
kitap
Raspust
mjesto i vrijeme
provedeno na raspustu .
Djeiji praznik
23 NSAN
SAAT KA?
Saat kata kalkyorsun?
Saat kata okula
gidiyorsun?
Ukus:
Ne yemek istiyorsun?
Malzemeler
Bayram Alverii...
Eski zamanlar
Neydi, kimdi, nasld.
Dn, bgn...bir, iki gun
once gibi..
OPE NAPOMENE
S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike
kategorije u maternjem jeziku, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno
tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog
jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku,
savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude
usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba
da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove
kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog
povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet
za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban
znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i
njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez
pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i
postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika jesu raznoliki.
Preporuuju se:
dinaminost i kreativnost;
favoriziranje interaktivnog i grupnog rada;
podsticanje inicijative uenika;
obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije;
unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata;
upotreba savremenih tehnikih sredstava;
stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje;
analiziranje tekoa u procesu uenja;
podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih
itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja,
govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.
U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije
sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.
Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine,
znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni
su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i
pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei
broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom
aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu
za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.
Cilj vjetine itanja jeste da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom
brzinom i za razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje
pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast
415
uenika kako bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa
ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue.
Cilj razvijanja vjetine pisanja jeste osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari
komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da
se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju
gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost
izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje
formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili
e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog
uzrasta.
Korelacija meu predmetima
Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika.
Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u
stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz oblasti geografije,
historije, umjetnosti, matematike, biologije itd., to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate
slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji
jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija.
Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po
mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.
Provjeravanje znanja i ocjenjivanje
Provjeravanje znanja i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na
asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja sastavni je dio
nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja jeste da uenik
dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi
uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova,
kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (1015 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz
prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je
potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva
uvijek i ocjenjivanje.
Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima.
Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna.
Uenici e:
upoznavati razliite kulture i tradicije;
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren
kulturi zemlje iji jezik ue.
Ukoliko se ukae potreba, rad sa djecom sa posebnim potrebama treba da se odvija prema
prilagoenom programu.
416

RAZRED: VIII
U NASTAVI TURSKOG JEZIKA KAO DRUGOG STRANOG JEZIKA, U OSMOM RAZREDU OSNOVNE KOLE, TREBA TEITI POTPUNOM DOSTIZANJU
NIVOA A1.3 I DJELIMINO A2.1 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE.
JEZIKE VJETINE

Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od
neposredne vanosti.
Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da prate promjenu
teme na TV-vijestima.
Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.
esto zahtijevaju da im se neto ponovi.
U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular.
Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraem tekstu.
Mogu locirati i komparirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad su u stanju da pogode
iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica.
Sporije itaju i tee razumiju due odlomke teksta.
Uenici mogu dati kratak, jednostavan opis u okviru poznate teme.
Mogu razmjenjivati kratke informacije drutvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga).
Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno.
Izgovaraju bez potekoa neke poznate nizove, ali prave dosta primjetnih pauza.
Izgovor im je openito dovoljno jasan.
Vladaju osnovnim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih
greaka.
GOVOR
PISANJE
ZNANJE O JEZIKU
Uenici su u stanju da pismeno opiu nekolicinu svakodnevnih situacija.

Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti
planovi, planovi lanova porodice).
Uenici piu kratke tekstove, koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena.
Izrauju projekte.
Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu nova znanja o jeziku.
417
NIVO
TEME
VIII
RAZRED
OSNOVNA
KOLA
TREA
GODINA
UENJA
TURSKOG
FUNKC.
OSNOVNO
ZNANJE
Oyun
Haydi
Alverie
Gelecek
Gizemli
Dnyamz
Bir varm bir
yokmu
Gemi Olsun
TURSKI JEZIK VIII RAZRED DRUGI STRANI JEZIK

2 SATA SEDMINO
FUNKCIJE I SPOSOBNOSTI
AKTIVNOSTI
GRAMATIKA
Uenici e znati:
predstaviti pravila igre
na turskom jeziku
opisati svoju okolinu,
trenutnu aktivnost i igru
obraati se ljudima
postavljati i
koja se odnose na
obraene teme
traiti i davati
informacije (postavljati
pitanja i odgovarati na
pitanja, davati i
potvrivati informacije)
izraziti:
slaganje i neslaganje,
zahvalnost,
interesiranje, bol
govoriti o:
sebi i porodici, slobodnom
vremenu i kupovini,
Turskoj/BiH
koristiti sadanje, prolo
i budue vrijeme
govorit e o svom
zdravlju, zdravlju drugih,
ishrani...
Sve ove funkcije e biti u
okviru uenikove jezike
sposobnosti.
RECEPCIJA
SLUANJE I
REAGIRANJE
Uenici e sluati
izgovoreni
tekst i reagirati:
neverbalno, npr.:
obiljeavanjem
odreenih rijei i fraza,
zaokruivanjem tanog
odgovora,
popunjavanjem
praznina novim
usvojenim rijeima i
izrazima itd.
verbalno, npr.:
davanjem kratkih
odgovora na pitanja
koje je postavio
nastavnik ili osoba sa
zvunog snimka,
prepriavanjem kraih
tekstova, biranjem
tanog odgovora,
postavljanjem pitanja
nastavniku ili drugim
uenicima
ITANJE I
REAGIRANJE
Uenici e itati kratke
tekstove, u sebi ili
naglas i reagirati:
neverbalno, npr.:
traenjem odreenih
informacija,
418
Uenici e uiti o tome,

ponavljati i koristiti:
Reenicu:
red rijei u potvrdnoj,
odrinoj i upitnoj reenici
Fonetiku:
intonacija reenice i
vezivanje rijei u
izgovorne cjeline
Imenice:
ope, konkretne,
gradivne, zbirne
lan:
ponavljanje odreenog i
neodreenog lana,
partitivni lan
Zamjenice:
line, pokazne, upitne,
neodreene, kategorija
padea, znaenje i
funkcija padea
Priloge za: mjesto,
vrjeme, koliinu, nain
Brojeve: glavne do 1000
Pridjeve:
opisne, prisvojne,
pokazne, komparacija
pridjeva
Glagole:
(potvrdni i odrini oblik),
prezent (ponavljanje),
prezent gl. na -r, prezent i
(yor), imperativ
(ponavljanje), futur
(ponavljanje), perfekt na -
VOKABULAR
Uenici e ponavljati i
proirivati vokabular koji se
odnosi na date teme, npr.:
Igre, naziv i opis igara (krebe,
saklamba, seksek, ke
kapmaca, yakan top, mendil
kapmaca, ip atlama, uzun eek,
halat/ip ekmece, kovalamak,
satran oynamak...)
U kupovini
proirivanje vokabulara:
als veris; almak, demek, para
(Fiyat ne kadar?,
Ne kadar...?Kac lira?)
deme:( kagt para ile, bozuk
para ile
Kredi kart ile, nakit ile, taksit
ile),
Budunost
proirivanje vokabulara:
Zemlja (muhabir, seyirci,
mlek atlyesi, testi, srahi,
bardak, kp...)
Zanimanja i ta e postati u
budunosti (psikolog, bilgisayar
mhendisi, astronot,
diyetisyen, dalg, genetik
mhendisi...)
Tajanstveni svijet
proirivanje vokabulara npr.:
U zoolokom vrtu ( hayvanat
bahesi, maymun, zebra,
zrafa, kaplan, ay, ylan,
kaplumbaa, ar, karnca,
balk...)
rjeavanjem zadataka
viestrukog izbora i
tanih i netanih
tvrdnji,
dopunjavanjem i
dovravanjem reenica
verbalno, npr.:
odgovaranjem na
prepriavanjem
dijelova teksta,
recitiranjem recitacija
PRODUKCIJA
GOVOR
Uenici e u skladu sa
dostignutim jezikim
kompetencijama:
uestvovati u
razgovoru s drugima,
govoriti na zadanu
temu, davati upute i
informacije, traiti
obavijesti, uz
nastavnikovu pomo
izvoditi dramatizirani
tekst
PISANJE
Uenici e: pisati krae
diktate, popunjavati
tabele i jednostavne
krialjke, prepriavati
tekstove, pisati kratke
tekstove na poznatu
temu, slati SMS ili email
419
di, perfekt na -mis
Moja zemlja i planete (lke,

bakent, blge, kalabalk ehir,
piramitler, yldz, ay, gne,
astronot, uzayl, ufo, uydu...)
Horoskop (ko, boa, ikizler,
yenge, aslan, baak, terazi,
akrep, yay, olak, kova, balk.)
Bilo jednom...
Pria o Kelolanu i mlinaru
proirivanje vokabulara
(parasz kalmak, kuraklk,
geim sknts, yaklamak, sert,
cretsiz, kzmak...)
Jedan Mirelin dan
(erkenden, yakn, le yemei,
hikaye okumak...)
Djevojaka kula
proirivanje vokabulara (kz
kalesi, uzak, efsane, yaygn,
falc, sokmak, cad, kskan,
zehirlemek...)
Brz oporavak
(bisiklet kazas, arpmak,
yaralanmak, syrk, gemi
olsun, moral bozuk, kemik,
krlmak park yeri, yaya geidi,
okul geidi...)
Pria o tarhani orbi i vanosti
porodice
proirivanje vokabulara (Trk
mutfa, yiyecek, iftar topu,
buyur etmek, ailenin nemi,
aile ortam, muhabbet,
gelenek...
OPE NAPOMENE
S obzirom da uenici osmog razreda ve estu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike
kategorije u maternjem jeziku, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno
tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog
jezika.
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku,
savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude
usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VIII razred osnovne kole)
treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove
kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog
povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet
za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban
znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i
njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez
pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i
postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika jesu raznoliki.
Preporuuju se:
podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih
itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja,
govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.
U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja
nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.
Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu
panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva
priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje,
nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika.
Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog
izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee,
na prikladan nain ukazati na greke.
Cilj vjetine itanja jeste da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom
brzinom i za razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje
pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast
420
uenika kako bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa
ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue.
komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da
se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju
gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost
izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje
formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili
e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog
uzrasta.
Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika.
Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u
stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz oblasti geografije,
historije, umjetnosti, matematike, biologije itd., to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate
slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji
jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija.
Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po
mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.
asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja sastavni je dio
nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja jeste da uenik
dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi
uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova,
kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (1015 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz
prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je
potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva
uvijek i ocjenjivanje.
Uenici e:
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren
kulturi zemlje iji jezik ue.
Ukoliko se ukae potreba, rad sa djecom sa posebnim potrebama treba da se odvija prema
prilagoenom programu.
421

RAZRED: IX
U NASTAVI TURSKOG JEZIKA U DEVETOM RAZREDU OSNOVNE KOLE TREBA TEITI POTPUNOM DOSTIZANJU NIVOA
A2.1 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE.
JEZIKE VJETINE
GOVOR
PISANJE
ZNANJE O JEZIKU

Uenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne, konkretne potrebe. Mogu s izvjesnim naporom razumjeti samo
sutinu direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine.
Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. Mogu razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj
idioma u logiki povezanom govornom iskazu, u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima.
Mogu razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Mogu esto zahtijevati da im se neto
ponovi.
Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame,
jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti).
Mogu povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu.
esto moraju ponovo proitati tekst i koristiti rjenik.
Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o, za njih, vanim temama. Mogu traiti pomo.
Govore relativno teno, ali su jo uvijek veoma primijetni razliiti tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiv, uprkos primijetnom stranom akcentu i grekama fonoloke prirode.
Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom.
U proirenoj usmenoj produkciji jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka (npr. glagolska vremena).
Uenici su u stanju da pismeno opiu najuobiajenije svakodnevne situacije.
Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva (kratka pisma, biljeke,
molbe, telefonske poruke).
Znaju napisati najee rijei i konstrukcije, ali i dalje prave mnogo greaka pri pisanju i daju nespretne formulacije.
Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju, ue i upotrebljavaju steena znanja o jeziku.
TURSKI JEZIK IX RAZRED DRUGI STRANI JEZIK
2 SATA SEDMINO
NIVO
IX RAZRED
OSNOVNA
KOLA
ETVRTA
GODINA
TEME
DRUENJE I
PRIJATELJSTVA
KOLA
OVJEK/
DIJELOVI
FUNKCIJE I
SPOSOBNOSTI
Uenici e znati:
predstaviti svoje
prijatelje
opisati: osnovne
karakterne osobine
AKTIVNOSTI
GRAMATIKA
VOKABULAR
RECEPCIJA
SLUANJE I REAGIRANJE
Uenici e sluati tekst koji je
izgovorio nastavnik ili izvorni
govornik i reagirati:
utvrivati steena znanja,
uiti i primjenjivati novo
gradivo.
Fonetika:
proirivati vokabular u
vezi sa sljedeim temama:
Druenje i prijateljstva
en iyi arkadas, guvenmek,
422
UENJA
TURSKOG
RAZVIJANJE
OSNOVNOG
ZNANJA
LJUDSKOG TIJELA
ovjeka, tijelo ovjeka,
ZDRAVLJE I
sportske aktivnosti
SPORT
predstaviti (usmeno i
MEDIJI
pismeno) svoju kolu,
NOVE
aktivnosti u koli, sport
TEHNOLOGIJE
kojim se bave, nove
tehnologije koje ih
interesiraju
priati, postavljati i
odgovarati na pitanja u
vezi sa zdravljem,
sportskim
aktivnostima,
medijima, novim
tehnologijama
davati, traiti i slijediti
usmena i pismena
uputstva, u vezi sa
funkcijom i nainom
upotrebe telefona,
mobitela, raunara
govoriti o svom
linom stavu u vezi sa
datim temama,
davati savjete,
naredbe, pozivati i
odgovarati na pozive
opisati situaciju u
prolosti
opisati situaciju u
budunosti
uporeivati ljude i
predmete
pisati kratke lanke i
intervjue za kolske
novine, molbe,
telefonske
poruke
Napomena: sve ove
neverbalno, npr.:
izvravanjem uputa i
nareenja, popunjavanjem
tabela ili vjebi sa
prazninama, podvlaenjem ili
zaokruivanjem tanog
odgovora, biljeenjem
kljunih rijei ili traenih
informacija
verbalno, npr.: davanjem
odgovora na pitanja,
postavljanjem pitanja u vezi
sa tekstom, potvrivanjem ili
negiranjem tvrdnji
ITANJE I REAGIRANJE
Uenici e znati itati kratke
tekstove u sebi ili naglas i
reagirati:
neverbalno, npr: rjeavanjem
zadataka viestrukog izbora i
tanih i netanih tvrdnji,
podvlaenjem traenih
informacija, ispravljanjem
pogreaka, dopunjavanjem
reenica itd.,
verbalno, npr: odgovaranjem
i postavljanjem pitanja,
dovravanjem reenica,
prepriavanjem teksta itd.
PRODUKCIJA
GOVOR
Uenici e u skladu sa
dostignutim jezikim
kompetencijama: voditi
kratke razgovore, koristei
jednostavne konstrukcije,
govoriti na zadanu temu,
prepriavati dogaaj,
423
intonacija reenice,
vezivanje rijei, specifini
fonemi , vokali, nazali
Imenice:
rod: prirodni i gramatiki,
mnoina: pravilna i
nepravilna, slaganje
pridjeva sa imenicom
lan:
ponavljanje odreenog i
neodreenog lana,
partitivni lan
Zamjenice:
line zamjenice u funkciji
subjekta i direktnog i
indirektnog objekta i
njihovo mjesto u
potvrdnoj, odrinoj i
upitnoj reenici, pokazne
zamjenice, proste upitne
zamjenice: neodreene
zamjenice, prisvojna
povratna zamjenica
Pridjevi:
prisvojni, pokazni, upitni,
opisni (pravilna i
nepravilna komparacija)
Glagoli:
potvrdni, odrini i upitni
oblik: prezent
ponavljanje pravilnih
glagola i uenje
osobenosti glagola sa
infinitivom, futur, perfekt
glagola na -di, perfekt
glagola na -mis, perfekt
pomonih glagola i nekih
nepravilnih glagola;
sloena glagolska
beraber
Ckmak, eglenmek,
eglence organize
Etmek, Karakter tarifi; iyi,
mutlu, utangac,
Sempatik
kola-proirivanje
vokabulara
okul gazetesi
okul faaliyetlerin bildirme
okul hayatndan haberler
Turkiye deki ve bizdeki
egitim sistemi
okul tantm (okul,
retmenler ve
Arkadaslar)
ovjek/dijelovi ljudskog
tijela
vucut parcalar (ayak, kol,
parmak)
acmak, zorluk cekmek,
elleri
Ykamak, yurumek,
durdurmak, vucud
hijiyeni; tus almak, banyo
yapmak, disleri
frcalamak. sampuan,
sabun, havlu,
Zdravlje i sport
Vucud ve saglk bakm,
kondisyon tutmak,
Spor ile ugrasmak,
Toplu spor, spor oynamak
Bireysel spor, yuzmek,

Kayak yapmak, bisiklet
kullanmak,
spor ruhu:
Kazanmay
funkcije i vjetine e biti

svedene na uenikove
jezike kompetencije
predstavljati predmet ili

osobu, davati i traiti
obavijesti, glumiti/recitirati,
pjevati
PISANJE
Uenici e znati pisati: kratke
poruke, SMS, mail, pozivnice,
pisma, kratku priu, dijalog,
kratki opis, diktate,
popunjavati tabele i
jednostavne krialjke
vremena; imperfekt na -(i)

yordu, imperfekt na misti, imperfekt na -rdi,
imperfekt na (y) acakti
Prilozi:
tvorba priloga,
ponavljanje priloga: za
mjesto, za vrijeme, za
koliinu
Prijedlozi (ponavljanje)
Brojevi:
glavni do 1000,
ponavljanje, redni do 10
Reenica:
red rijei u potvrdnoj
reenici
bilmek/kaybetmek
Bir ekipe destek vermek.
Mediji
Gazete, dergi, gunluk
gazetesi
radio, televizyon: canl
programlar, haberler,
filmler, raportajlar
programlar, reklamlar
oyuncular,
spikerler v.s.
Nove tehnologije
cep telefonu,
bilgisayar: nasl calsyor?
acmak/kapatmak,
dugmeye basmak, mesaj
gondermek/mesaj
almak, mesaj, bilgisayar
kullanmak
OPE NAPOMENE
S obzirom da uenici devetog razreda ve sedmu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u maternjem jeziku, tu
injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na
nastavu drugog stranog jezika.
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i
saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (IX razred
osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i
intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i
uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba
istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i
uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i
verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika jesu raznoliki.
424
Preporuuju se:
podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua
drugih itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina
sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati
uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih
tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za
uspjeno razumijevanje sadraja.
Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike
vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove
vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan
period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim
aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim
grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba
prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain
ukazati na greke.
Cilj vjetine itanja jeste da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova
odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane
informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome
koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika kako bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i
pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to
mogue.
komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju
podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi
odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i
interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno
(dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili
slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve
ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.
Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih
stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje
pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer
koristiti steena znanja iz oblasti geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije itd., to
425
e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e

nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz
informatikih tehnologija.
Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u
koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno
interdisciplinarnih projekata.
asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni
dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja jeste
da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda
svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere
znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (1015 min.) nakon svake
obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata
provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada.
Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.
Uenici e:
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je
primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.
Ukoliko se ukae potreba, rad sa djecom sa posebnim potrebama treba da se odvija
prema prilagoenom programu.
426
NJEMAKI JEZIK
UVOD
Brze drutveno-politike promjene savremenog drutva direktno utjeu na nunost uenja
i primjene stranog jezika. Pored engleskog jezika (lingua franca) izraena je i velika potreba za
izuavanjem njemakog jezika.
Njemaki jezik kao maternji jezik govori se u Njemakoj, Austriji, vicarskoj i Lihtentajnu.
U Evropskoj uniji oko sto miliona ljudi govori njemaki jezik kao maternji, to ga stavlja na prvo
mjesto meu jezicima zemalja Evropske unije.
Njemaki jezik je veoma rasprostranjen u nauci, tehnici, privredi, a naa zemlja
tradicionalno ima razvijene poslovne i privredne odnose sa zemljama njemakog jezikog
podruja, te je time i izuavanje njemakog jezika od posebnog znaaja.
Sve vei privredni razvoj i pribliavanje Evropskoj uniji, koja ne poznaje granice unutar
same Unije, namee potrebu za poznavanjem i upotrebom najmanje dva strana jezika, a
njemaki kao jedan od svjetskih jezika sigurno ima primat nad ostalim jezicima.
Drutvene promjene imale su svakako i utjecaja na pedagoke koncepte koji se trebaju
prilagoditi novonastalim drutvenim zahtjevima uvjetujui tako primjenu novih naunih,
didaktikih i metodikih koncepata za izuavanje stranih jezika. To se odrazilo i na Njemaki
jezik utvrivanjem novih odgojno-obrazovnih ciljeva i metoda uenja njemakog jezika, jer
savremena nastava Njemakog jezika treba da je usklaena sa najnovijim dostignuima iz ove
oblasti.
Ovaj plan i program raen je za komunikativnu, interkulturalnu nastavu u ijem sreditu je
uenik kao kreator a nastavnik kao koordinator, moderator i savjetnik. Uenik je novim
metodiko-didaktikim principima motiviran da u individualnim i kolektivnim procesima uenja
savlada i aktivno upotrebljava njemaki jezik. Uenici treba da pouavaju jedni druge, oni sa vie
znanja da daju upute onima sa manje znanja i tako motiviraju jedni druge. Prije svega treba se
podsticati timski rad, kreativnost i interkulturalne vrijednosti. Preduvjet za uspjean proces
uenja i pouavanja svakako je pozitivna atmosfera u uionici i uzajamno povjerenje i
razumijevanje izmeu nastavnika i uenika.
Dakle, uenik u savremenoj nastavi je onaj koji aktivno ui, onaj koji ui druge i ui od
drugih uenika i stalno je u potrazi za informacijama iz razliitih izvora, nastavnik je "nevidljivi
voa" u nastavnom procesu, onaj koji prati i upuuje u najnovija nauna saznanja, podstie
stvaranje saradnikih timova, razvija naine uenja koji su primjenjivi tokom cijelog ivota i
evaluator je svog rada i rada uenika.
Izbor nastavnih tema (gradiva) treba da bude usklaen sa uzrastom uenika i njegovom
spoznajom svijeta. Teme trebaju biti bliske, interesantne, poune i iz svakodnevnog ivota.
Uenik treba biti relaksiran tako da produkcija steenog znanja bude bez pritiska i straha od
greaka, tj. oputena, kreativna i dinamina. Upotreba savremenih medija u nastavi omoguava
dinaminu i kreativnu atmosferu, evaluaciju i samoevaluaciju, kao i podsticanje samoincijative
uenika.
Sve etiri vjetine (vjetina itanja, pisanja, sluanja, govora) u nastavi Njemakog jezika
moraju biti usklaene, ali primarno teite zahtijeva vjetina govora.
Ovaj plan i program je uraen u skladu sa Zajednikim evropskim referentnim okvirom s ciljem
podizanja znanja uenika od osnovnog na vii nivo, tj. sljedei vii jeziki nivo. U prvom planu je
427
jezik kao sredstvo sporazumijevanja. Nastava se planira i uobliava u skladu sa uzrastom i

nivoom znanja uenika.
Za aktivnu upotrebu jezika kod uenika se razvijaju etiri jezike vjetine: sluanje, itanje,
govor i pisanje.
CILJ PREDMETA
Glavni cilj izuavanja njemakog jezika usmjeren je na:
razvoj komunikativnih i socijalnih sposobnosti uenika,
razvijanje jezikih vjetina (sluanje, govor, pisanje i itanje) potrebnih za receptivnu i
produktivnu upotrebu jezika, kako u pisanom tako i u govornom obliku,
usvajanje rjenika, osnovnih gramatikih struktura i govornih aktivnosti,
stjecanje znanja o jezikim strukturama,
senzibiliziranje vlastite odgovornosti u procesu uenja,
upoznavanje uenika sa svakodnevnim ivotom, obiajima, kulturom, znamenitostima
zemalja njemakog govornog podruja i tolerantnim odnosom u razliitim kulturnim i
nacionalnim sredinama,
osposobljavanjeuenikadauestvujuukreiranjunastavnogprocesa,
razvijanje interkulturalne i komunikativne sposobnosti,
otklanjanje predrasuda,
spremnost za razumijevanje i interesovanje za druge,
razvoj ekoloke svijesti i pozitivan odnos prema prirodi , ivotinjama, prostoru i kulturi
stanovanja.
Da bi ostvarili navedene ciljeve, uenici usvajaju i razvijaju:
Jeziko znanje i sposobnost, kojom:

upoznaju njemaki jezik kroz fonetski, morfoloki, sintaksiki i leksiki nivo,
razvijaju sposobnost za uspjeno razumijevanje, govor i pisanje;
Socio-lingvistiku sposobnost, kojom:
razvijaju produktivnu primjenu jezika,
razvijaju sposobnost razumijevanja govornih i pisanih tekstova;
Govornu sposobnost, kojom:
razvijaju strategije za uestvovanje u razgovoru,
razvijaju i usavravaju sposobnost interpretacije njemakih govornih i pisanih tekstova;
Strateku sposobnost, kojom razvijaju:
sposobnost za uravnoteene izjave u sluaju nesporazuma,
potovanje sagovornika i konvencija;
Drutveno-kulturoloku sposobnost, kojom:
ire svoju komunikacijsku sposobnost izvan granica svoje zemlje,
ire kulturu zemalja njemakog govornog podruja i svoje zemlje,
razvijaju sveukupnu meukulturnu sposobnost komunikacije radi razumijevanja jezike
i kulturne poruke zemalja i naroda njemakog jezikog podruja;
Strategiju samostalnog uenja, koja uenicima pomae:
u stjecanju, ouvanju i korienju informacija,
u razvijanju navike za pisanje domaih zadataka,
428
da obraenu lekciju koriste kod samostalnog rjeavanja zadataka,

u nainu upotrebe rjenika, gramatikih pregleda i drugih pomonih sredstava, kao i
elektronskih medija.
ZADACI PREDMETA
Razvijanje sve etiri jezike vjetine;

Ovladavanje neophodnim leksikim, pravopisnim, fonetskim i gramatikim
minimumom;
Upoznavanje sa kulturom naroda njemakog govornog podruja, razumijevanje i
potivanje drugih kultura;
Razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju;
Razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika;
Razvijanje samopouzdanja i samopotivanja;
Razvijanje samostalnosti i kreativnosti;
Razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja;
Osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja odnosno ovladavanje
strategijama uenja (nauiti kako uiti).
NAZIV PREDMETA: NJEMAKI JEZIK

RAZRED: VI
U VI RAZREDU CILJE JE DOSTIZANJE NIVOA A1.1 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE
PROGRAMSKI SADRAJI
TEME
METODIKA UPUTSTVA
OBRAZOVNI ISHODI
GRAMATIKA
POZDRAVLJANJE,
PREDSTAVLJANJE,
UTVRIVANJE
NEIJEG
IDENTITETA,
KOLSKO
OKRUENJE,
LANOVI
PORODICE,
IVOT UENIKA
ZA VRIJEME
NASTAVE I
ODMORA,
DANI U SEDMICI,
MJESECI,
GODINJA DOBA,
VREMENSKE
PRILIKE,
BROJEVI DO 100,
VRIJEME
RECEPCIJA
SLUANJE I
REAGIRANJE
Neverbalno:
razvrstavanjem slika
povezivanjem slike i
sluanog teksta
oznaavanjem tanih i
netanih tvrdnji
Verbalno:
davanjem kratkih
odgovora na
nastavnikova pitanja
ili pitanja koja su uli
sa CD-a
popunjavanjem
tabela i sl.
ITANJE I REAGIRANJE
itati reenice i krae
tekstove
imenice sa
lanom u
jednini i
mnoini, u
nominativu i
akuzativu
zamjenice:
line zamjenice
u jednini i
mnoini u
nominativu,
zamjenica Sie
za utivo
oslovljavanje
prisvojne
zamjenice za
prvo i drugo lice
jednine u
nominativu
pridjevi u
429
VOKABULAR
Pozdravljanje:
Uenik moe da
Hallo!, Guten
razumije
Tag, Guten
ogranien broj
Morgen, Auf
rijei, obinih
Wiedersehen!
fraza i reenica,
Predstavljanje:
pitanja i
Ich bin ... Ich
uputstava line
heie.... Ich
prirode ili u vezi s
komme
neposrednom
aus Deutschland. situacijom i na
Wie heit du?
njih nejeziki ili
Wie alt bist du?
jeziki reagirati;
Ich bin .... Jahre
Zna da ita
alt.
poznate rijei i
Wer ist das? Das
reenice, zna da
ist...
pronae
Porodica:
odreenu
Vater, Mutter,
informaciju u
Bruder,
jednostavnom
Schwester,
tekstu uz
KOLIKO JE SATI,
PROSLAVA
ROENDANA,
SEOSKO IMANJE,
IVOTINJE,
ODLAZAK NA
RASPUST
pratiti osnovne
informacije u tekstu i
reagirati:
Neverbalno:
razvrstavanjem slika,
pridruivanjem slike
tekstu,
oznaavanjem tanih
i netanih tvrdnji
Verbalno:
davanjem kraih
odgovora
dopunjavanjem
teksta
rjeavanjem
jednostavnijih
zadataka sa
viestrukim izborom
PRODUKCIJA
GOVOR
recitirati, pjevati
postavljati
jednostavna pitanja
igrati uloge
pripremati i provoditi
jednostavne dijaloge
voditi dijaloge prema
datoj slici
PISANJE
prepisivati
pojedinane rijei,
reenice i krae
tekstove
rekonstruirati rijei
dopunjavati
izostavljene rijei
od ponuenih rijei
rekonstruirati
krae reenice
pisati kratki
jednostavan tekst,
prema datom
tekstualnom modelu
samostalno napisati
kratki tekst (estitku,
pozivnicu za
roendansku
proslavu)
predikativnoj
upotrebi
glagoli:
prezent
pomonih
glagola sein i
haben
prezent
pravilnih glagola
prezent glagola
knnen
izraavanje
elje pomou
oblika mchte
imperativ (2.
lice jednine i 2.
lice mnoine)
negativan i
upitni oblik
glagola
negacija nicht i
kein (nominativ
i akuzativ)
brojevi do 100
Koristit e se,
ali ne i uiti
sljedee:
prilozi za
mjesto i vrijeme
prijedlozi u
njihovoj
funkcionalnoj
upotrebi
430
Eltern, Oma, Opa

kola:
Das
Klassenzimme,
die
Schultasche, das
Buch, das Heft,
der Bleistift, die
Tafel, die Kreide
die Bank...
Roendan:
Mein Geburtstag
ist am Samstag
um
18 Uhr. eine
Geburtstagsparty
machen, Freunde
einladen, die
Torte, die Kerzen,
Geschenke
bekommen
Seosko imanje:
der Bauernhof,
Tiere, die Kuh,
das
Pferd, das Schaf,
das Schwein
Atmosfersko
vrijeme:
Es ist kalt
(warm).
Die Sonne
scheint.
Es schneit.
Odlazak na
raspust:
ins Gebirge, ans
Meer, mit dem
Zug,
mit dem Bus, mit
dem Flugzeug
reisen
ponovljeno
itanje;
Potuje ritam i
intonaciju
reenice i zna
artikulirati
pravilno glasove,
reproducirati
nauene stihove i
pjesme;
Zna postavljati
pitanja i dati
odgovore po
modelu na
osnovne teme iz
svakodnevnice,
dati jednostavne
informacije o sebi,
porodici i
prijateljima;
Prepisuje i
dopunjava
samostalno rijei i
krae reenice po
modelu;
Zna napisati
nekoliko reenica
o sebi i poznatim
temama (kratki
opis neke osobe,
sebe lino, pie
kratko pismo);
Zna kratko
odgovoriti na
direktno
postavljeno
pitanje iz
svakodnevnice i
po modelu iz
poznatog teksta.
OPE NAPOMENE
Za stjecanje znanja i vjetina odreene su u okviru tematskih oblasti odgovarajue teme
prilagoene ciljnoj grupi, orijentirane na iskustvo i interesovanje uenika i zasnovane na
autentinim tekstovima koji su najblii stvarnosti, kako bi uenici lake i prisnije doivljavali, a
samim tim i usvajali i produktivno koristili njemaki jezik. Teme se odnose na svakodnevni ivot i
potrebe, razumljive su uenicima, motiviraju i omoguavaju da aktivno sudjeluju u trenutnoj i
buduoj komunikaciji i da se ukljue u drutveni i kulturni ivot uvaavajui obiaje zemalja
njemakog jezikog podruja.
Nastavu treba pospjeivati i obogaivati sluanjem autentinih tekstova i govora, unoenjem
razgovora u kojima uenik moe da iskae svoje misli i osjeanja. Pored primjene ve nauenog,
uenik e na taj nain biti motiviran za upotpunjavanje svoga znanja uz ugodan osjeaj da
njegovo znanje jezika ivi.
Uenici se osposobljavaju za osamostaljivanje i adekvatnu primjenu odgovarajue
komunikativne strategije u realnim komunikativnim situacijama. Za postizanje ovih ciljeva treba
koristiti metode i oblike rada koji podstiu komunikativnost, aktivnost, samostalnost i
produkciono djelovanje (rad u parovima, grupni rad, intervjui, igre, samostalna obrada teme,
uenje poduavanjem, kreativne radionice, zidne novine, tekstovi, kolai).U izuzetnim
situacijama moe da se koristi i maternji jezik, naroito u motivacione svrhe za prevazilaenje
trenutno nastale krize i kao pomo za samostalno uenje.
Nastavni materijal je uraen prema tematskom principu sa laganom gramatikom
progresijom.
Odabir tema, izbor nastavnog sadraja i organizacija nastave uraeni su na osnovu svakodnevnih
komunikativnih potreba sa interkulturalnim sadrajima i motivacionim pretpostavkama za ovaj
uzrast uenika. Upoznavanje sa zemljama u kojima se govori njemaki jezik i mogunost
predstavljanja svoje zemlje tematske su oblasti koje se ne mogu izostaviti iz nastave stranog
jezika.
Prije svega treba voditi rauna o obimu jezikog materijala planiranog za jedan
nastavni as, nainu njegove prezentacije, o postupnosti u njegovom izlaganju i
stalnom interaktivnom odnosu nastavnika i uenika.
Njemaki jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje,
memoriranje pjesmica, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili
grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika.
Iako uenici tokom cijele godine postepeno usvajaju pravila pisanja uz
istovremeno razvijanje znanja o temeljnim jezikim zakonitostima njemakog
jezika na nivou proste reenice, teite uenja jezika od samog poetka treba biti
na razvijanju komunikativnih i interkulturalnih kompetencija.
Uenici prvo usvajaju, tj. memoriraju vrste pozdrava, odreene fraze i izraze,
navikavajui se tako na njemaki izgovor.
Prije svake faze pisanja, uenicima se audio-vizuelnim putem prezentiraju dijalozi
u sklopu odreenih leksema popraenih slikama, to omoguava njihovo lake
memoriranje i prepoznavanje.
DODATNI PROGRAMSKI ZAHTJEVI ZA STRANE JEZIKE:
431
U toku kolske godine rade se dva kolska pismena zadatka (po jedan u svakom
polugoditu). Namjeru ocjenjivanja, sastav i obim grae nastavnik mora unaprijed da najavi.
Obim pismenog zadatka mora da odgovara mogunostima uenika i da je ve oproban. Poslije
pismenog zadatka slijedi ispravak koji uenici zajedno piu. Svakako se preporuuju diktati i to
barem po jedan u svakom polugoditu.
Nastavnik daje domae zadatke radi utvrivanja znanja i sposobnosti koje uenici stjeu u
nastavi i s ciljem razvijanja strategije samostalnog uenja. Domai zadaci moraju biti prikladni, da
ne optereuju uenike, paljivo pripremljeni i sa jasnim uputstvima i ciljevima. Njima se uenici
navikavaju da redovno ispunjavaju svoju obavezu. Uspjeni su oni zadaci o kojima uenici dobiju
povratnu informaciju.
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti
jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui
uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz drugih predmeta, kao to su, npr.:
Bosanski/hrvatsk/srpski jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina, Matematika,
Geografija, Biologija.
INTERKULTURALNE VJETINE
Nastava Njemakog jezika treba razviti sposobnost za:
uspostavu veza izmeu sopstvene i strane kulture,

upoznavanje i primjenu strategija za kontakt sa pripadnicima drugih kultura,
djelovanje kao kulturni posrednik i efikasno postupanje s interkulturalnim
nesporazumima i konfliktnim situacijama,
prepoznavanje i ispitivanje predrasuda.

Nastava se u viim razredima osnovne kole postupno orijentira na kognitivno uenje.
Jezike se strukture objanjavaju uz osvjeivanje njihove upotrebe u kontekstu. U tom se
razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govorna i pisana komunikaciju. To znai da se podjednako
obraa panja razvoju svih jezikih vjetina: sluanju i itanju u okviru djelatnosti razumijevanja i
govora, kako govorne interakcije tako i govorne produkcije, te pisanja.
432

RAZRED: VII
U VII RAZREDU CILJ JE DOSTIZANJE NIVOA A1.2 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE
TEME
LJETNI RASPUST,
KOLA
(KOLSKIPREDME
TI, RASPORED
ASOVA),
SVAKODNEVNI
IVOT,
IVOT U
PORODICI,
PRAZNICI,
ODLAZAKUKUPO
VINU,
STANOVANJE,
LJUDSKOTIJELOIZ
DRAVLJE,
MOJEOKRUENJE,
ODIJEVNI
PREDMETI,
IVOTINJSKI
SVIJET
PROGRAMSKI SADRAJI
METODIKA
UPUTSTVA
SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
sluanog teksta
oznaavanjem
tanih i netanih
tvrdnji
davanjem kratkih
odgovora na
nastavnikova
pitanja ili pitanja
koja su uli sa CD-a
i sl.
popunjavanjem
praznina u tekstu
popunjavanjem
tabela
rjeavanjem
zadataka
viestrukog izbora
ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati
reenice i krae
tekstove
traiti osnovne
informacije u
tekstu oznaavati
tane i netane
tvrdnje
odgovarati na
postavljena pitanja
dopunjavati tekst
popunjavati tabelu
GOVOR
Uenici
egovoritikratkeisk
azeipostavljatijedn
ostavnapitanja
davativaneinform
acijeosebiineposre
dnomokruenju
voditi dijaloge
GRAMATIKA
VOKABULAR
imenice:
sa lanom u
jednini u dativu
(kao odgovor na
pitanje wem i na
pitanje wo?)
zamjenice:
line zamjenice u
akuzativu
prisvojne
zamjenice u
nominativu i
akuzativu
bezlina
zamjenica es u
idiomatskim
izrazima
pokazna
zamjenica
der/die/das u
nominativu i
akuzativu
upitna zamjenica
welcher/welche/
welches
pridjevi:
u predikativnoj
upotrebi
glagoli:
prezent
nepravilnih
glagola (fahren,
sprechen)
prezent modalnih
glagola mgen,
mssen, wollen,
prezent povratnih
glagola
konstrukcija es
gibt + akuzativ
preterit glagola
sein i haben (1. i
3. lice jednine)
brojevi:
glavni brojevi do
1000
Uenici e
usvajati novi i
proirivati ve
usvojeni
vokabular na
date teme:
Ljetni raspust:
am Meer, im
Gebirge,
kola:
das Schuljahr,
Deutsch,
Mathe, Wann
haben wir
Deutsch?
ivot u porodici:
Ich stehe um 7
Uhr auf. Gegen
Mittag komme
ich nach Hause.
Praznici:
Frohe
Weihnachten!
der
Weihnachtsma
nn, Geschenke,
der
Wunschzettel .
Odlazak u
kupovinu:
der Supermarkt,
der
Einkaufswagen,
zahlen, Was
kostet?
Stanovanje:
in der
Stadtmitte, im
Haus, in der
Wohnung, im
zweiten Stock,
das
Wohnzimmer,
die Kche ...
Ljudsko tijelo,
zdravlje:
433
OBRAZOVNI
ISHODI
Uenik moe
razumjeti
pitanja koja
se odnose na
lino iskustvo
i
svakodnevne
zahtjeve,
potvrdne i
negativne
zapovijesti u
okviru
jednostavnog
rutinskog
dijaloga koji
se odnosi na
neposrednu
situaciju;
Moe pratiti
standardni
govor ukoliko
se govori
sporije;
Zna proitati
poznate i
neke
nepoznate
rijei u
kratkim
tekstovima
koji govore o
svakodnevnic
i ili se radi o
kratkim
uputstvima;
Moe da
pronae
odreenu
informaciju u
tekstovima
koji koriste
jednostavan
jezik;
Treba dosta
vremena da
proita kratki
prema datoj skici

PISANJE
Uenici e
prepisivati reenice
i krae tekstove
rekonstruirati rijei
i reenice
dopunjavati
izostavljene rijei
dijelove reenice ili
cijele reenice
pisati kratki
jednostavan tekst
prema datom
tekstualnom
modelu
samostalno
napisati kratki tekst
(voeno pisanje)
reenica:
glavna reenica
(izjavna, upitna,
W-Fragen,
Ja/Nein-Fragen)
nezavisno-sloena
reenica
Uenici e
koristiti, ali ne i
uiti o sljedeem:
prilozi
najfrekventniji
prilozi za mjesto i
vrijeme
prijedlozi
o njihovoj
funkcionalnoj
upotrebi
veznici und, aber,
oder
Wie geht es dir?

Gute Besserung!
Medikamente
nehmen, im
Bett liegen ...
Kupovina
odjee:
Die Jacke gefllt
mir.
Ich finde die
Jacke schn und
modern.
Moja okolina:
der Wald, der
Park, die Wiese,
einen Ausflug
machen,
tekst ili
dijelove
teksta;
Zna opisati
sebe i
razgovarati o
osnovnim
svakodnevni
m temama;
Bez
potekoa
izgovara
poznate
rijei, ali se
suzdrava u
izgovoru
nepozntih
rijei;
Vlada
najosnovniji
m fondom
jednostavnih
naunih
izraza,
osnovnim
vokabularom
i osnovnim
gramatikim
strukturama.
OPE NAPOMENE
Nastavu treba pospjeivati i obogaivati sluanjem autentinih tekstova i govora,
unoenjem razgovora u kojima uenik moe da iskae svoje misli i osjeanja. Pored primjene ve
nauenog, uenik e na taj nain biti motiviran za upotpunjavanje svoga znanja uz ugodan
osjeaj da njegovo znanje jezika ivi.
uenje poduavanjem, kreativne radionice, zidne novine, tekstovi, kolai).
U izuzetnim situacijama moe da se koristi i maternji jezik, naroito u motivacione svrhe
za prevazilaenje trenutno nastale krize i kao pomo za samostalno uenje.
Nastavni materijal je uraen prema tematskom principu sa laganom gramatikom progresijom.
434
Odabir tema, izbor nastavnog sadraja i organizacija nastave uraeni su na osnovu

svakodnevnih komunikativnih potreba sa interkulturalnim sadrajima i motivacionim
pretpostavkama za ovaj uzrast uenika. Upoznavanje sa zemljama u kojima se govori njemaki
jezik i mogunost predstavljanja svoje zemlje su tematske oblasti koje se ne mogu izostaviti iz
nastave stranog jezika.
U drugoj godini uenja njemakog jezika, uenici kroz gramatiku maternjeg jezika, ve
imaju razvijenija jezika saznanja, to e im uveliko olakati usvajanje novih nastavnih
jedinica iz Njemakog jezika. Akcenat je i dalje na razvijanju komunikativnih
sposobnosti na nivou proste reenice i kroz usvajanje i improvizaciju razliitih
dijalokih situacija.
Prije usvajanja svake nastavne jedinice preporuuje se audio-vizuelna prezentacija
kraeg dijaloga ili prie koja e uenika prirodno uvesti u novo gradivo.
Preporuuje se rad uenika u grupama to e olakati rad onim uenicima koji sporije i
tee razumijevaju novu nastavnu jedinicu.
Obim pismenog zadatka mora da odgovara mogunostima uenika i da je ve oproban.
Poslije pismenog zadatka slijedi ispravak koji uenici zajedno piu. Svakako se preporuuju
diktati i to barem po jedan u svakom polugoditu. Nastavnik daje domae zadatke radi
utvrivanja znanja i sposobnosti koje uenici stjeu u nastavi i radi razvijanja strategije
samostalnog uenja. Domai zadaci moraju biti prikladni, da ne optereuju uenike, paljivo
pripremljeni i sa jasnim uputstvima i ciljevima. Njima se uenici navikavaju da redovno
ispunjavaju svoju obavezu. Uspjeni su oni zadaci o kojima uenici dobiju povratnu informaciju.
jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i
kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao
to su, npr., Bosanski/hrvatski/srpski jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina,
Matematika, Geografija, Biologija.


435
razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govorna i pisana komunikacija. To znai da se podjednako

RAZRED: VIII
U VIII RAZREDU CILJ JE DOSTIZANJE NIVOA A2.1 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE
TEME
IVOT U
PORODICI,
SLOBODNO
VRIJEME,
NASTAVNE I
VANNASTAVN
E AKTIVNOSTI
I KOLSKE
PROSLAVE,
IVOT U
GRADU,
ZIMSKI
RASPUST,
SPORTSKE
AKTIVNOSTI,
U
RESTORANU,
ZEMLJE
NJEMAKOG
JEZIKOG
PODRUJA,
MOJA
DOMOVINA
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
VOKABULAR
METODIKA
UPUTSTVA
SLUANJE
IRAZUMIJEVANJE
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
sluanog teksta
oznaavanjem tanih
i netanih tvrdnji
davanjem kratkih
odgovora na
nastavnikova pitanja
ili pitanja koja su uli
sa CD-a i sl.
popunjavanjem
praznina u tekstu
popunjavanjem
tabela
rjeavanjem
zadataka viestrukog
izbora.
ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati
reenice i krae
tekstove
traiti osnovne
informacije u tekstu
oznaavati tane i
netane tvrdnje
odgovarati na
postavljena pitanja
dopunjavati tekst
popunjavati tabelu
GOVOR
Uenici e
govoritikratkeiskazei
postavljatijednostav
napitanja
davativaneinformac
ijeosebiineposredno
mokruenju
voditi dijaloge
prema datoj skici
imenice:
dativ mnoine
zamjenice:
line zamjenice u
dativu
pokazne zamjenice
dieser, diese, dieses,
neodreene
zamjenice viele,
nichts, etwas, man,
upitna zamjenica
welcher, welche,
welches
pridjevi:
komparacija
pridjeva (pravilna i
nepravilna)
glagol werden +
pridjev
glagoli:
prezent glagola
werden
prezent modalnih
glagola drfen, sollen
prezent glagola sa
razdvojivim
prefiksom
futur I
preterit pomonih
glagola
Ich htte za
izraavanje elje,
perfekt slabih
glagola
brojevi:
redni brojevi za
iskazivanje datuma
prijedlozi:
prijedlozi sa dativom
reenica:
red rijei u
zavisnosloenoj
reenici
zavisnosloena
436
Uenici ce
usvajati novi i
proirivati ve
usvojeni
vokabular na date
teme:
ivot u porodici:
im Haushalt
helfen,
das Zimmer
aufrumen...
Slobodno
vrijeme:
ins Konzert
gehen,
die Musik
genieen, der
Zirkus besuchen
oder ein Museum
besichtigen
Nastavne i
vannastavne
aktivnosti i
kolske proslave:
die
Projektarbeit, an
einem Projekt
teilnehmen, ein
Thema
bearbeiten, sich
mit einem Thema
beschftigen,
eine Schulfeier
organisieren, ein
Theaterstck
auffhren . . .
ivot u gradu:
der Bahnhof, die
Kirche,
die Brcke,
die Post
Bavljenje
sportom:
Sportarten,
OBRAZOVNI ISHODI
Uenik moe
razumjeti
jednostavne i
esto koritene
reenice, kratke
informacije o
nekoj osobi,
porodici, poslu,
blioj okolini;
Razumije bitne
stvari iz kratkih i
jednostavnih
obavijesti i pria;
Moe dati
informaciju o
kratkim
tekstovima koje
je sluao;
Moe pratiti
standardni govor
ukoliko se govori
neto sporije;
Zna proitati
poznate i neke
nepoznate rijei
iz kratkih
tekstova koji
govore o
svakodnevnici i o
uobiajenim
dogaanjima ili
su to jednostavna
uputsva;
U svakodnevnim
tekstovima zna
pronai
konkretne
informacije i
moe razumjeti
kratka
jednostavna
pisma;
Razumije
uobiajene
PISANJE
Uenici e
prepisivati reenice i
krae tekstove
rekonstruirati rijei i
reenice
dopunjavati
izostavljene rijei
dijelove reenice ili
cijele reenice
pisati kratki
jednostavan tekst
prema datom
tekstualnom modelu
samostalno napisati
kratki tekst (voeno
pisanje)
reenica sa veznikom
weil
indirektni govor u
indikativu bez veznika
dass
Uenici e koristiti,
ali ne i uiti o
sljedeem:
prilozi
najfrekventniji prilozi
za mjesto i vrijeme
Sport treiben
Jelo, pie,
odlazak u
restoran:
Hunger haben,
Durst haben,
bestellen, die
Speisekarte...
Zemlje
njemakog
govornog
podruja:
Wo liegt ?
grenzen an, die
Einwohnerzahl,
die Hauptstadt...
kratke natpise na
javnim mjestima;
Zna opisati
porodicu, druge
ljude, ime se
bavi...;
Moe
razgovarati na
zadanu temu;
Razgovor o
svakodnevnim
temama je
ogranien zbog
malog fonda
rijei;
Vlada osnovnim
gramatikim
strukturma i
vokabularom;
Moe pisati
jednostavne
tekstove.
OPE NAPOMENE
potrebe, razumljive su uenicima, motiviraju ih i omoguavaju da aktivno sudjeluju u trenutnoj i
Nastavni materijal je uraen prema tematskom principu sa laganom gramatikom progresijom.
jezika.
S obzirom na kompleksniji fond gradiva predvienog u treoj godini uenja njemakog
437
jezika obnavljanje starog i uvjebavanje novog gradiva trebalo bi biti u vidu razvijanja
komunikacije i dijaloga, a nikako u formi insistiranja na gramatikim pravilima.
Uenje njemakog jezika u vidu kraih tekstova stvara novu osnovu za dijaloke
situacije. Za kreativnog nastavnika to je prilika da kroz pitanja i postavljanje problema
u vezi s tekstom, kod svakog uenika razvija sposobnosti konverzacije i oslobaanja
pred samostalnom upotrebom njemakog jezika.
U cilju uspjenijeg ovladavanja njemakim izgovorom preporuuje se da uenici audiovizuelnim putem usvajaju gradivo uz nastojanje da sami markiraju novine u tekstu i
jeziku i sami dolaze do zakljuka o nainima njihove upotrebe.
I dalje se preporuuje rad uenika u parovima ili grupama, to e olakati rad onim
uenicima koji sporije i tee razumijevaju novu nastavnu jedinicu.

Obim pismenog zadatka mora da odgovara mogunostima uenika i da je ve oproban. Poslije
pismenog zadatka slijedi ispravak koji uenici zajedno piu. Svakako se preporuuju diktati i to
barem po jedan u svakom polugoditu.
Nastavnik daje domae zadatke radi utvrivanja znanja i sposobnosti koje uenici stjeu u
nastavi i s ciljem razvijanja strategije samostalnog uenja. Domai zadaci moraju biti prikladni, da
ne optereuju uenike, paljivo pripremljeni i sa jasnim uputstvima i ciljevima. Njima se uenici
navikavaju da redovno ispunjavaju svoju obavezu. Uspjeni su oni zadaci o kojima uenici dobiju
povratnu informaciju.
438

RAZRED: IX
U IX RAZREDU CILJ JE DOSTIZANJE NIVOA A2.2 EVROPSKOG OKVIRA ZA STRANE JEZIKE
TEME
ZEMLJE
NJEMAKOG
JEZIKOG
PODRUJA,
MOJA
DOMOVINA,
SVAKODNEVNIC
A I SLOBODNO
VRIJEME,
PUTOVANJE,
PRIJATELJSTVO,
PRVA LJUBAV,
SREDSTVA
INFORMIRANJA,
PRAZNICI I
OBIAJI,
ZANIMANJA
METODIKA
UPUTSTVA
PROGRAMSKI SADRAJI
GRAMATIKA
VOKABULAR
OBRAZOVNI
ISHODI
SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
povezivanjem
slike i sluanog
teksta
oznaavanjem
tanih i netanih
tvrdnji
davanjem
kratkih odgovora
na nastavnikova
pitanja ili pitanja
koja su uli sa
CD-a i sl.
popunjavanjem
praznina u tekstu
popunjavanjem
tabela
rjeavanjem
zadataka
viestrukog
izbora
ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati
reenice i krae
tekstove
traiti osnovne
informacije u
tekstu
oznaavati tane
i netane tvrdnje
odgovarati na
postavljena
pitanja
dopunjavati tekst
popunjavati
tabelu
GOVOR
Uenici
egovoritikratkei
skazeipostavljatij
ednostavnapitan
ja
davativaneinfor
macijeosebiinep
menice:
sistematizacija
znanja o deklinaciji
imenica
zamjenice:
sistematizacija
linih i prisvojnih
zamjenica u
nominativu, dativu
i akuzativu
upitna zamjenica
was fr ein
pridjevi:
atributivno
upotrijebljen
pridjev u
nominativu
glagoli:
preterit modalnih
glagola
perfekt
najfrekventnijih
jakih glagola
perfekt glagola sa
nenaglaenim
prefiksom i glagola
na ieren
perfekt glagola sa
razdvojivim
prefiksom
prijedlozi:
prijedlozi sa
dativom i
akuzativom
prijedlozi sa
akuzativom
(najei)
reenica:
zavisnosloena
reenica sa
veznikom dass
vremenska reenica
sa veznicima wenn i
als
Uenici e koristiti,
ali ne i uiti o
sljedeem:
Prilozi
najfrekventniji
Uenici ce usvajati
novi i proirivati
ve usvojeni
vokabular na date
teme:
Svakodnevni
ivot:
der Alltag,
Termine
vereinabren,
Wochenplan,
Verabredungen...
Putovanje:
in den Urlaub
fahren, andere
Lnder und Sitten
kennen lernen,
die Natur
erleben,
Reiseprospekt,
Klassenfahrt...
Prijateljstvo, prva
ljubav:
miteinander
reden, Ratschlge
geben, bei
Problemen
helfen,
gemeinsam
etwas
unternehmen. .
Sredstva
informiranja:
Fernsehprogram
m, Nachrichten,
Werbung,
Jugendsendung,
Sportreportage,
Zeitung,
Zeitschrift,
Izbor zanimanja
Vorteile,
Nachteile eines
Jobs, Geld
verdienen,
Traumberuf,
Nebenjobs..
Praznici i
tradicija:
Uenik
moe
razumjeti
formalan i
neformalan
razgovor o
bliskim
temama;
Moe
razumjeti
kratka
uputstva i
oglase kao i
kratke TVvijesti;
Moe
razumjeti
kratke
jednostavne
tekstove sa
poznatim
vokabularo
m, glavne
ideje i neke
detalje u
tekstu;
Moe
locirati,
komparirati,
kontrastirati
jednu ili vie
informacija
u tekstu;
Moe iz
konteksta
da otkrije
znaenje
nepoznatih
rijei;
Moe dati
kratki opis u
okviru
poznate
teme;
Moe
razumjeti
kratke
informacije
drutvenog
439
osrednomokrue
nju
voditi dijaloge
prema datoj skici
PISANJE
Uenici e
prepisivati
reenice i krae
tekstove
rekonstruirati
rijei i reenice
dopunjavati
izostavljene
rijei, dijelove
reenice ili cijele
reenice
pisati kratki
jednostavan
tekst prema
datom
tekstualnom
modelu
samostalno
napisati kratki
tekst (voeno
pisanje)
prilozi za mjesto i
vrijeme
Weihnachten,
Weihnachtslieder
, Ostern, Bajram,
Familienfeste,
Karneval,
Valentinstag,
feierlich,
gemtlich, ein
Fest vorbereiten,
Glckwnsche,
sich bedanken . . .
tipa;
Moe
nakratko
razgovarati
ne
uputajui
se u dublju
priu zbog
ogranienog
vokabulara i
razmijevanj
a;
Vlada dosta
dobrim i
jasnim
izgovorom;
Vlada
osnovnim
gramatikim
strukturama
, ali i pravi
greke;
Pismeno
moe
opisati neke
svakodnevn
e situacije;
Zna napisati
kratke
poruke,
pisma u vezi
sa
svakodnevni
com, kratke
sastave na
poznate
teme, ali sa
nespretnim
formulacija
ma.
OPE NAPOMENE
prilagoene ciljnoj grupi, orijentirane na iskustvo i interesovanje uenikai zasnovane na
440

Nastavni materijal je uraen prema tematskom principu sa laganom gramatikom
progresijom.
jezika.
RAZUMIJEVANJE ONOGA TO SE SLUA
Sluanje je usmena receptivna vjetina. Jezike aktivnosti treba organizovati tako da se
uenici sueljavaju sa raznim tematskim doivljajima i sadrajima, razgovorima ili diskusijama
koji se mogu podravati mimikom i gestikulacijom, kao i onim kod kojih to nije mogue
(telefonski razgovor, naprimjer).
Prije nego to se pree na sluanje teksta nastavnik odgovarajuim aktivnostima treba da
pripremi uenike i njihovu panju usmjeri na sluanje teksta. Te aktivnosti se zasnivaju na
razgovoru o temi teksta, predstavljanju sadraja, ponavljanju najteih fraza i izraza, a kod teih
tekstova i pisanju nekih rijei i fraza na tabli.
Tekstovi moraju da budu autentini i da odgovaraju nivou znanja uenika, naroito u
poetku kada treba koristiti audio-materijale sa poznatim strukturama i leksikom, dodatne
efekte za uvoenje u govornu situaciju, upoznavanje sa zadatkom koji e se rjeavati dok se
tekst slua i provjerom dotadanjeg poznavanja teme, odnosno sadraja.
Kod sluanja uenika treba navikavati da razlikuje glasove (muke, enske, djeje ...) i da prati i
razumije tok govora u dijalogu, monologu, poruci, igri itd. Sluanje teksta, naroito u poetku,
treba vie puta da se ponavlja, a zatim provjeri koliko su uenici razumjeli sadrinu teksta
(pitanja i odgovori, dopuna reenica, kratko usmeno prepriavanje, popunjavanje tabele i sl.).
Sluanjem i reagiranjem na ono to su uli uenicima se daje mogunost za izraavanje vlastitih
elja, interesovanja, potreba, sklonosti i dr.
RAZUMIJEVANJE ONOGA TO SE ITA
itanje je pismena receptivna vjetina i moe da bude globalno, selektivno i detaljno. Kod
globalnog razumijevanja prilikom itanja tekstovi moraju da budu zanimljivi i raznovrsni, svojim
sadrajem da motiviraju uenika i da odgovaraju njegovom razvojnom nivou. Oni ne smiju da
budu previe zahtijevni.
Razumijevanje se olakava pitanjima koja navode na odgovor. Znaenje rijei se zakljuuje
na osnovu konteksta. Rjenik se koristi onda kada se ne moe zakljuiti znaenje iz konteksta, a u
tekstu se oznaavaju samo relevantna mjesta.
441
Selektivno razumijevanje se koristi na primjer kod duih strunih tekstova gdje se uzimaju
samo potrebne informacije ili se kod poznatih tekstova vraa na pojedine dijelove,
argumentacije, motive itd. radi praenja ili dokumentovanja daljeg sadraja teksta.
Kod itanja uenici treba da se navikavaju da itaju naglas ili u sebi. Detaljno
razumijevanje prilikom itanja vjeba se na kraim tekstovima. Uenici prvenstveno moraju da se
brzo orijentiraju u tekstu i da su sposobni da precizno odgovore na pitanja iz teksta, izdvajajui
nepoznate rijei i izraze iz konteksta koje se mogu napisati na tabli. Mora da se vodi rauna da
uenici sami postavljaju pitanja u vezi s tekstom i tako razvijaju osjeaj za komunikaciju.
Kod razumijevanja prilikom itanja razlikuju se tri bitne faze:
faza prije itanja teksta,
faza itanja teksta i
faza nakon itanja teksta.
Faza prije itanja je pripremna faza i obuhvata aktiviranje predznanja, postavljanje cilja i
pripremu za itanje.
Faza itanja teksta (globalno, selektivno i detaljno) odvija se uz primjenu raznih strategija za
zakljuivanje znaenja i sadraja teksta.
Faza poslije itanja obuhvata rezimiranje teksta i formiranje svoga stava u odnosu na iskaz
teksta.
Tekstovi za itanje moraju da jeziki i sadrajno odgovaraju znanju i uzrastu uenika i da ga
motiviraju za itanje.
Najpogodniji tekstovi su: dnevne novine, asopisi, prospekti, uputstva za upotrebu,
anegdote, pripovijetke, kratke prie, pjesme itd.
GOVOR
Govor je usmena produktivna vjetina koja se iskazuje monologom ili dijalogom. Zajedno
sa razumijevanjem putem sluanja to je komponenta koja je najue povezana sa
komunikacionim procesom.
U nastavi stranog jezika od posebnog je znaaja sistematsko razvijanaje govornih vjetina i
sposobnosti. Da bi postigao taj cilj, nastavnik ima na raspolaganju vie vjebi, prije svega sa
frekventnim konstrukcijama:
komunikacijska funkcija govora u konkretnim situacijama (stupanje u kontakt,
pozdravi, informacije o sebi i drugima, prijedlozi, molbe, elje, namjere, savjeti,
osjeanja i emocije, naklonost, odbojnost ...)
odgovor na pitanja,
rasprava o dogaajima,
povezivanje onoga to se kae sa prethodno reenim,
povratne informacije,
povezivanje argumenata,
uloge u nekim igrama,
rjeenje nekih problema itd.
Priprema nastavnika za rad na odreenom tekstu veoma je vana. Nastavnik mora da
motivira uenike da razmiljaju o datom tekstu i spontano i fleksibilno ispolje svoje miljenje u
vezi sa sadrajem teksta, da osjeti kad treba da naglasi rije ili glas, da uenicima omogui da
442
razmisle, osjeti reakciju uenika i ponovi tekst ili preformulira iskaz, gestom ili mimikom
premosti praznine u vokabularu i sl.
Izgraivanje sopstvene strategije da se uz ograniene izraajne mogunosti postigne eljena
komunikacija i aktivno uee uenika u raspravi o nekome tekstu od izuzetnog je znaaja, jer se
jedino tako uenici mogu pobuditi da paljivo sluaju sagovornika i reagiraju, da jasno iskazuju
svoje misli i da se snalaze u teim jezikim situacijama (parafraziranje sadraja, traenje
sinonima, zamjena nepoznatih rijei poznatim, opisno izraavanje itd.).
Nastavnik kod vjebi govora moe da govor uenika snimi na kasetu tako da uenik moe da
doivi svoj govor i uvidi svoje kvalitete i nedostatke.
Kod vjebi govora mora se voditi rauna o pravilnom izgovoru i intonaciji. Treba sve vie
koristiti autentini govor radi formiranja navike pravilnog izgovora, savladavanja vokabulara i
gramatikih elemenata, kao i izgraivanja strategije za optimalno aktivno korienje postojeeg
fonda jezikih sredstava u datim govornim situacijama.
PISANJE
Pisanje je pismena produktivna vjetina kojom se realiziraju osnovne jezike funkcije u
pisanom obliku, bilo da je to biljeenje tuih izjava ili pisanje sopstvenih tekstova. Pisanje je
vana pomona djelatnost u ostvarivanju komunikativne funkcije kod svih vjetina. Poto je ve
stupio na snagu novi pravopis njemakog jezika, nastavnik je duan da kod eventualnih tekstova
pisanih po starom pravopisu, uenike upuuje na nova pravila.
Osnovne komunikativne djelatnosti razlikuju se samo u tome da li se odvijaju u usmenoj ili
pisanoj formi. Pri uenju pismenog izraavanja uenicima se najprije daju vjebe u kojima treba
da odgovore na postavljena pitanja (naprimjer krai tekstovi u kojima uenici sami treba da
formuliraju kraj).
U pisanim tekstovima uenici treba da svoje misli i ideje izraavaju jasno i da ih logino
povezuju u jednu cjelinu kao i da se osposobe da piu krae tekstove razliitih vrsta (estitka,
telegram, molba, krae zabiljeke, oglase, pisma itd.), to znai da sami odluuju o sadraju,
jeziko-tekstualnom oblikovanju i metodskom postupku. Za provjeru pravilnog pisanja diktat se
koristi pred kraj prve godine uenja.
ISPRAVLJANJE GREAKA
Greke u pisanom tekstu vidljive su i na najbolji nain upuuju nastavnika na problem kojem
treba posveti vie panje u procesu uenja i da ga proanalizira. Neophodno je ukazivati na
tipine greke i o njima razgovarati u razredu sa stanovita komunikativnih zahtjeva.
Kod konkretnog vrednovanja nivoa savladanosti pojedinih jezikih elemenata (gramatika,
leksika itd.) potrebno je da se detaljno isprave greke.
Meutim, kod komunikativne kompetencije, vanije je da se zadovolji komunikativni aspekt
nego i jezika korektnost, pa, shodno tome, kod greaka (i leksikih i gramatikih) posebna
panja treba da se posveti grekama koje ometaju, oteavaju ili ak onemoguavaju
razumijevanje teksta.
Uenici najprije treba se navode da uoe greke i da pokuaju da ih isprave samim radom u
parovima ili grupi. Ispravljanje greaka treba da bude primjereno i da se kree izmeu tolerancije
i neophodne intervencije, za ta se nastavniku prua dosta mogunosti (neverbalni nain
443
izraavanja, naprimjer) i to zavisi od nastavne faze. Greke mogu da se zapisuju i poslue za

vjebe za njihovo otklanjanje.
RAD NA TEKSTOVIMA
Prilikom rada na tekstovima, razumijevanje prilikom itanja i interpretacija teksta (pjesme,
kratke prie, pripovijetke, odlomci iz duih tekstova, ali i govori) u pisanoj formi tijesno su
povezani. Uenici ue da razumiju, izvode zakljuke i tumae tekst, ime se prua mogunost za
kreativnu obradu teksta, jeziko i sadrajno obogaivanje i individualnu interpretaciju.
Za aktivno prihvatanje teksta od strane uenika treba polaziti od aktualizacije njihovih iskustava i
predznanja i kreativnog odnosa prema tekstu. Pritom je vaan redoslijed:
razumijevanje teksta (globalno, selektivno, detaljno),
saeta, selektivna reprodukcija,
razumijevanje poruke teksta,
subjektivno tumaenje, miljenje, argumentacija.
LEKSIKA
Vokabular moe da bude aktivan i pasivan. Aktivna upotreba rijei poiva na njihovoj
mnogostrukoj upotrebi u raznim kontekstima u okviru neke teme ili situacije i nudi samostalnost
i sigurnost.
Jedan od najvanijih zadataka nastavnika jeste da brine o planskom proirivanju vokabulara
uenika.
U svrhu rada na razvijanju vokabulara uenici treba da se upute na razne vrste jednojezikih ili
dvojezikih rjenika, ilustrovanih rjenika, asopisa i drugih prirunika koji slue obogaivanju
fonda rijei i njihove konkretne upotrebe u jeziku.
GRAMATIKE STRUKTURE I OBLICI
Uloga uenja gramatikih struktura i oblika kod komunikativne i interkulturalne
orijentacije uenja stranog jezika nema onu naglaenu ulogu kakvu je imala u gramatikoprevodilakoj metodi i koristi se u odreenoj jezikoj situaciji kao potrebno i primjereno jeziko
sredstvo u formalnom, funkcionalnom i stilskom pogledu i slui za razumijevanje pisanih i
usmenih tekstova, samostalnoj, kreativnoj upotrebi jezika i samostalnom usavravanju.
Poznavanje gramatikih zakonitosti jezika koji se izuava paralelno na postojeoj kontrastivnoj i
komplementarnoj ravni sa maternjim jezikom olakava razumijevanje i pravilnu upotrebu.
U toku kolske godine se rade dva kolska pismena zadatka (po jedan u svakom
polugoditu).
Namjeru ocjenjivanja, sastav i obim grae nastavnik mora unaprijed da najavi. Obim pismenog
zadatka mora da odgovara mogunostima uenika i da je ve oproban. Poslije pismenog zadatka
slijedi ispravak koji uenici zajedno piu. Svakako se preporuuju diktati i to barem po jedan u
svakom polugoditu. Nastavnik daje domae zadatke radi utvrivanja znanja i sposobnosti koje
uenici stjeu u nastavi i s ciljem razvijanja strategije samostalnog uenja. Domai zadaci moraju
biti prikladni, da ne optereuju uenike, paljivo pripremljeni i sa jasnim uputstvima i ciljevima.
444
Njima se uenici navikavaju da redovno ispunjavaju svoju obavezu. Uspjeni su oni zadaci o
kojima uenici dobiju povratnu informaciju.
U etvrtoj godini uenja, teite njemakog jezika jeste na njegovoj praktinoj

primjeni, odnosno razvijanju i unapreivanju komunikacijskih sposobnosti uenika u
pismenoj i usmenoj formi u razliitim situacionim kontekstima.
Nekoliko prvih asova trebalo bi posvetiti detaljnoj sistematizaciji prethodnog gradiva,
opet u vidu razvijanja komunikacije i dijaloga na razliite teme, ne insistirajui na
memoriranju gramatikih pravila. Kroz prepriavanje tekstova i iru diskusiju, uenik
se oslobaa u samostalnoj upotrebi jezika, to pozitivno utjee na razvijanje njegovih
komunikacijskih sposobnosti.
445
OSTALI OBLICI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PLAN I PROGRAM ODJELJENSKE ZAJEDNICE
DIDAKTIKO-METODIKO STRUKTURIRANJE ODJELJENSKE ZAJEDNICE
Teme i programski sadraji odjeljenske zajednice imaju odgojno-edukativni karakter jer
promoviraju moralne vrijednosti i znanja u skladu sa demokratskim, humanim i civilizacijskim
vrijednostima savremenog drutva.
Odjeljenska zajednica svojom raznovrsnom djelatnou omoguava ueniima da budu
aktivni inioci u realiziranju jedinstvenog cilja odgoja i obrazovanja koji podrazumijeva svestranu
obrazovanu stvaralaku linost sposobnu da bude dosljedan tuma i stvaralac kulturnih
vrijednosti naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine.Rad u odjeljenskoj zajednici zasniva se na
kontinuitetu odgoja i obrazovanja.Godinji program rada odjeljenske zajednice, pored obaveznih
tema navedenih u ovom programu,razrauje i upotpunjava nastavniko vijee osnovne kole.
Razrednik ima ulogu koordinatora u realizaciji programskih sadraja.Zajedno sa
odjeljenskom zajednicom on planira, programira, izrauje i analizira sadraje rada te pronalazi
puteve njihove realizacije.Odjeljenska zajednica, kao osnovni radni kolektiv u osnovnoj koli,
analizira i usmjerava rad svojih lanova u drugim organizacijama, slobodnim aktivnostima i u
kulturnoj i javnoj djelatnosti kole.Razrednik putem podesne tematske koncentracije i korelacije
svih odgojno-obrazovnih podruja podstie snanije emocionalno djelovanje s ciljem formiranja
moralnih stavova ,ubjeenja i pozitivnih karakternih svojstava uenika.Na osnovu prikladnih
primjera iz sadraja razliitih predmeta u kojima se tretiraju opeljudske vrijednosti i na bazi
primjera iz ivota uenike zajednice i ire drutvene sredine ostvaruje se integritet linosti u
izgraivanju moralnih svojstava, stavova i kriterija ivotnih vrijednosti.
Tematski sadraji odjeljenske zajednice su multidisciplinarno postavljeni i meusobno
povezani. Sadraji odjeljenske zajednice obuhvataju sljedea tematska podruja:
Moralni odgoj odgoj za demokratiju
Kulturno i prirodno naslijee
Ukorak s vremenom aktuelna zbivanja
ivjeti zdravo zdrav nain ivota i razvoja
Prevencija nasilnikog ponaanja
Uenje i razvoj linosti
Humanizacija odnosa razvijanje socijalnih vjetina
CILJ ODGOJNOG RADA S ODJELJENSKOM ZAJEDNICOM
usklaivanje odgojnih potreba uenika,ovisno o uzrastu, interesima i sposobnostima ;

usklaivanje odgojnih usmjerenja sa potrebama zajednice;
usklaivanje odgojnih potreba s procesom uenja i sazrijevanja;
izgraivanje samostalne, odgovorne, uspjene i zadovoljne linosti.
ZADACI RADA ODJELJENSKE ZAJEDNICE

razvijanje pozitivne slike o sebi, svojim mogunostima i o vlastitoj vrijednosti;
razvijanje pozitivnih vrijednosti i karakternih osobina linosti;
446
razvijanje ljubavi prema zaviaju, gradu i domovini Bosni i Hercegovini;

razvijanje ljubavi i pozitivnih stavova prema drugim narodima i narodnostima u Bosni i
Hercegovini, prema kulturi i nacionalnim vrijednostima drugih naroda i narodnosti
Bosne i Hercegovine;
razvijanje meusobnog povjerenja, tolerancije i potovanja,
razvijanje komunikacijskih vjetina i nenasilnog rjeavanja konflikata i ivotnih
problema;
ovladavanje tehnikama suzdravanja od agresivnog i nasilnikog ponaanja;
upoznavanje uenika sa univerzalnim pravima ovjeka i razvijanje svijesti i principa u
potivanju tih prava;
razvijanje drutveno prihvatljivih i civilizacijskih navika i vrijednosti prema ouvanju
prirodne okoline i ekologije;
osposobljavanje uenika za zdrav nain ivljenja i usvajanje adekvatnih zdravstvenohigijenskih navika i standarda te uvanja od zaraznih i spolnih bolesti;
razvijanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti.
ODJELJENSKA ZAJEDNICA
RAZRED: VI
RED.
BROJ
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
Upoznajmo kuni red i pravila kole
Usvajanje pravila ponaanja u odjeljenju
Organizacija odjeljenske zajednice i izbor
rukovodstva, prava i odgovornosti
Prava, obaveze i odgovornosti djeteta
BR.
SATI
MORALNI ODGOJ ODGOJ

ZA DEMOKRATIJU
II
KULTURNO I PRIRODNO
NASLIJEE EKOLOGIJA
III
U KORAK S VREMENOM
AKTUELNA ZBIVANJA
Aktuelne teme, zajedniki izbor tema.
IV
IVJETI ZDRAVO
Izvori hrane u prirodi ( uzgoj biljnih i ivotinjskih

vrsta)
Pubertet, bioloke promjene u pubertetu
Lina higijena u pubertetu
Rast i razvoj tijela
Tjelesno vjebanje kao regulator tjelesne mase
PREVENCIJA NASILNIKOG
PONAANJA
Usvajanje temeljnih pojmova komunikacije

Emocionalnost ( brinost, otvorenost, empatija,
iskrenost)
Vrnjako ponaanje u pubertetu
Utjecaj alkohola i droge na pojedinca, obitelj i
zajednicu
Ovisnost i pubertet
Bosna i Hercegovina moja domovina

Kultura i obiaji Bonjaka u BiH
Kultura i obiaji drugih naroda u BiH
Eko okruenje
Moj doprinos zdravom okruenju
447
VI
UENJE I RAZVOJ LINOSTI
VII
HUMANI ODNOSIRAZVIJANJE SOCIJALNIH

VJETINA
Prepoznavanje stereotipa
Usvajanje tehnika uenja
Uenje o polnosti, organi za razmoavanje
Pubertet i uspjeh u uenju i vladanju
Kako pristupamo drugima, suprotnom polu

Moje tijelo se mijenja, ali to sam i dalje ja
Kako donosimo odluke
elim biti.
Unapreenje komunikacijskih vjetina
RAZRED: VII
RED.
BROJ
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
Upoznaj mokuni red i pravila kole
Zato nam treba autoritet, razlika izmeu
autoriteta i moi bez autoriteta
BROJ
SATI
MORALNI ODGOJ ODGOJ

ZADEMOKRATIJU
II
KULTURNO I PRIRODNO
NASLIJEE EKOLOGIJA
III
U KORAK S VREMENOM
AKTUELNA ZBIVANJA
Aktuelne teme, zajedniki izbor tema.
IV
IVJETI ZDRAVO
PONAANJA
VI
VII
Bosna i Hercegovina moja domovina, poemu je

poznat, kako bih je predstavio drugima, npr.
turistima
Domai proizvodi i njihov znaaj
Okoli i zdravlje
Moj doprinos zdravoj okolini
Usklaenost prehrane i godinjih doba

Povezanost prehrane i tradicije
Znaaj ljekovitih biljaka u ljudskoj prehrani
Tjelesna aktivnost i njen znaaj
Zdravlje najvea dragocjenost
Sistem vrijednosti
Kontrola ljutnje i promocija odgovornog ponaanja
Vanost redovnog pohaanja nastave
Utjecaj medija i vrnjaka prema sredstvima
ovisnosti
Emocije u vrnjakim odnosima (prijateljstvo,
zaljubljenost, bliskost)
Moji osjeaji, elje, stavovi i ponaanje

Biti voljen i voljeti primarana naa potreba
Piem vam iz budunosti
Moji uspjesi, kako neuspjeh pretvoriti u uspjeh
Analiza odgojne klime u razredu
Roditelji i profesori me ne razumiju

Moji uzori, ljudi koje cijenim,
448
VJETINA
Polno sazrijevanje i odgovornost za polno

ponaanje
Unapreenje komunikacijskih vjetina
RAZRED: VIII
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
BROJ
SATI
MORALNI ODGOJ ODGOJ

ZA DEMOKRATIJU

Vanost i vrijednost drutvenih pravila
ta je odgovornost i koje su posljedice
preuzimanja odgovornosti
II
KULTURNO I PRIRODNO
NASLIJEE EKOLOGIJA
Duhovne vrijednosti kulturnog naslijea (

uzajamno proimanje kultura, bogatstvo u
razliitosti)
Uredimo svoju uionicu povodom.
Odlaganje otpada
Zatita ovjekove okoline, zajednike aktivnosti
uenika
Aktuelnazbivanja u koli, opini, u

bliemokruenju
Umor i oporavak
Prva pomo, kod ugriza i uboda ivotinja
Lina higijena, infekcije
Mentalno zdravlje, prevencija izbjegavanjao
baveza
(neopravdanog izostajanja..)
Nasilniko ponaanje, povezanost sa kriminalom

Prevencija ovisnosti, prepoznavanje rizinih
situacija
Posljedice rizinog ponaanja po zdravlje
Prepoznavanje i odupiranje vrnjakom pritisku
Promocija odgovornog ponaanja i samokontrole
Pravila lijepog ponaanja
Pomo i meusobna saradnja
Vlastita osobnost i identitet
Kako moje ponaanje utjee na dnos okoline
prema meni
Analiza odgojne klime u razredu
Empatija- razvoj suosjeanja
Zaljubljenost I ljubav
Medijacija posredovanje u sukobu
Raditi tovolim i voljeti to radim
Koja su traena zanimanja kod nas
III
U KORAK S VREMENOM
AKTUELNA ZBIVANJA
IV
IVJETI ZDRAVO
PONAANJA
VI
VII

VJETINA
449
RAZRED: IX
RED.
BROJ
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRAJI
BROJ
SATI
MORALNI ODGOJ ODGOJ

ZA DEMOKRATIJU

Zato nam je potrebna vlast, kako graani mogu
uestvovati u izboru vlasti
Biti svoj (izgled,ponaanje, govor, odijevanje)
II
KULTURNO I PRIRODNO
NASLIJEE EKOLOGIJA
Prirodne znamenitosti Bosne i Hercegovine i

njihovo ouvanje
Obilazak znamenitosti nae drave
Pripreme za ekskurziju
III
U KORAK S VREMENOM
AKTUELNA ZBIVANJA
Aktuelna zbivanja u koli, opini, u bliem i irem

okruenju (Dan kole, Dan opine, dravni i
vjerski praznici u Bosni i Hercegovini, aktuelna
zbivanja u kantonu i entitetu)
IV
IVJETI ZDRAVO
PONAANJA
Fiziki rast i razvoj (dnevni ritam,spavanje,odmor

i stres)
Probavni system graa i funkcija, bolesti,
prehrambene potrebe
Spolno prenosive bolesti, vanost prevencije
Zaee i razvoj djeteta prije roenja
Odgovornost za sebe i svoje zdravlje
Seksualno nasilje, prostitucija
Trgovina ljudima prosjaenje
Znam li procijeniti kada im je potrebna pomo
odraslih I prijatelja
Kome, kada, kako i zato povjeriti svoje tajne
VI
VII

VJETINA
Znam to elim; znam to ne elim

Koliko se meusobno poznajemo i razumijemo
Odluke koje moram donijeti (izbor srednje kole)
Sposobnosti, interesi i kriteriji za upis u srednju
kolu
Pomaganje, briga i zatita slabijih

Iskazivanje i mijenjanje miljenja
Neprimjerna komunikacija, omalovaavanje,
vrijeanje
Donoenje odluka i timski rad
OPE NAPOMENE
Razrednici imaju potpunu slobodu pri revidiranju, inoviranju i dopunjavanju programskih
sadraja,te pri izboru nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava u skladu sa uzrastom i
sa savremenim tendencijama u metodici odgojnog rada.Za realizaciju pojedinih tema bilo bi
dobro uvesti saradniki oblik projektne nastave.
450
PROGRAMSKO- PLANSKA POJANJENJAODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U fazi realizacije sadraja i tema iz ove oblasti uenike osposobljavamo za kooperativni
rad,za toleranciju i za humanizam, razvijamo kod njih socijalne vjetine, a u istraivanju
njegujemo timski rad, otkrivamo novo, uimo uenike da na razliite naine pristupaju
problemu, upuujemo ih na kritiko analiziranje i vrednovanje.
Uenici e kroz aktivno i interaktivno ukljuivanje u realizaciju ovih sadraja biti u situaciji
da uviaju i drugaija razmiljanja i poglede o odreenoj temi i moi e da te poglede dijele i
analiziraju sa drugima. Nauit e da postoje razliita iskustva o svakoj temi i kroz kritiku analizu
zauzimat e adekvatne stavove o bitnim ivotnim pitanjima. Najvanije je da uenike
osposobljavamo za toleranciju i komunikaciju koja je zasnovana na meusobnom uvaavanju i
potivanju. Programski sadraji iz odjeljenske zajednice su teme i sadraji multidisciplinarnog
tipa, zasnovani su na razliitim individualnim ivotnim i iskustvenim spoznajama. Zavisno od
uzrasta uenika teme emo , po principu spiralnog slijeda, prilagoavati njihovim spoznajnim
mogunostima i realnim ivotnim okolnostima.
Za svaku programsku cjelinu i navedenu temu planirani su programski sadraji , a za svaku
programsku cjelinu odreen je orijentacioni broj asova. Teme e se realizirati na razliite naine
i razliitom metodologijom primjerenom uzrastu uenika i mogunostima kole. Svih sedam
tema izuava se od estog do devetog razreda.
Svi programski sadraji treba da budu konkretni i bliski iskustvima uenika kako bi i
podstakli uenike da na razliite naine iznose svoja razmiljanja i svoja iskustva o odreenim
sadrajima. Nekad emo ove sadraje realizirati kroz razgovor, diskusiju, panel-diskusiju, a nekad
kroz pedagoke i kreativne radionice u kojima e razmiljanja i kreativnost uenika doi do
punog izraaja. Najvanije je da se svi programski sadraji realiziraju interaktivnim metodama, ali
koristei grupni timski rad uenika kao osnovu za kreativno vienje i osvjetljavanje problema. Na
ovaj nain uenike uimo da sarauju, da komuniciraju, da zajedniki rade i istrauju, te da
prezentiraju ono to su otkrili i da argumentirano i bez ljutnje brane izneseno.
Ponekad e nastavnici uenicima dati zadatke da unaprijed istrae neku temu na terenu,
u realnoj ivotnoj situaciji, koristei data uputstva i protokol o unoenju sadraja u protokol za
odgovore koji su dobili od strane nastavnika. Na taj nain uenike osposobljavamo da u
parovima ili u grupi istrauju odreeni ivotni problem, da prave fotografije ili video zapise, da
prikupljaju razne materijale za prezentaciju istraenog problema pred cijelim odjeljenjem. Nekad
e uenici u takvom radu koristiti i iskustva odreenih strunjaka iz te oblasti, a nekad e biti
dovoljno i uvianje i slika realnosti sa terena.
Navedene teme su ivotne i konkretne te je vano da uenici o njima zauzimaju svoje
stavove i formiraju adekvatne sudove, a kako bi o svim temama imali drutveno prihvatljiva
shvatanja i pozitivan odnos zasnovan na opeljudskim, multikulturalnim i civilizacijskim
vrijednostima. Istraivaki i kreativni rad uenika mogue je primjenjivati u svim navedenim
programskim cjelinama, a posebno u prouavanju kulturnog i prirodnog naslijea ekologije,
zdravog naina ivota te u istraivanju aktuelnih zbivanja.
Kroz pedagoke i kreativne radionice moemo, takoer, realizirati mnoge od navedenih
tema, a posebno emo kroz ove radionice realizirati teme iz oblasti moralnog odgoja, odgoja za
demokratiju, humanizma, odgoja za ljudska prava kroz nekonfliktnu komunikaciju i odgoja za
ravnopravnost polova.
451
Vano je, dakle, da u realizaciji tema i sadraja nema klasinih predavanja, tako da svaka
druga metoda koja ukljuuje aktivnost i kreativnost uenika bude korisna. Ponekad emo u
realizaciju sadraja iz odjeljenske zajednice ukljuiti goste, odnosno strunjake iz odreenih
oblasti. To mogu biti drugi nastavnici, struni saradnici koji rade u koli, a posebno je vano da
esti gosti budu roditelji koji se bave odreenim zanimanjima vezanim za realizaciju
programskih sadraja. Bitno je da uenici ue i stjeu znanja i od drugih (ne samo nastavnika) i
da se ue kako da ue od drugih te kako da ta saznanja praktino koriste u ivotu.
Realiziranje programskih sadraja odjeljenske zajednice izvodi se bez udbenika uz koritenje
odgovarajue literature.
452
STRUNI TIM ZA IZRADU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Bosanski jezik i knjievnost (Hazema Nitovi i saradnici)
Engleski jezik (Nedla Idrizbegovi i saradnici)
Matematika (Nail Hasi i saradnici)
Biologija (Fatima Jelin i saradnici)
Geografija (Denan Aganovi i saradnici)
Historija (Eref Karamustafi i saradnici)
Informatika (Nevzudin Buzadija i saradnici)
Fizika (Ifeta Agaevi i saradnici)
Hemija (Nezira Boji i saradnici)
Likovna kultura (Alija Filan i saradnici)
Muzika kultura (Indira Meki i saradnici)
Tjelesna i zdravstvena kultura (Izet Mehovi i saradnici)
Tehnika kultura (amil Rami i saradnici)
Kultura ivljenja (Revidirani Okvirni plan i program)
Demokratija i ljudska prava (Revidirani Plan i program CIVITASA)
Vjeronauka (Vjrskoposvjetna sluba Rijaseta islamske zajednice)
Arapski jezik (Mejra Softi i saradnici)
Turski jezik (Turski kulturni centar Yunus Emre)
Njemaki jezik (Arna abi i saradnici)
Odjeljenska zajednica (Hazim Selimovi i saradnici)
453

Nastavni Plan I Program (Od VI Do IX Razreda Devetogodisnje Osnovne Skole) Za Skole Koje Realiziraju Nastavu Na Bosanskom Jeziku

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Nastavni Plan I Program (Od VI Do IX Razreda Devetogodisnje Osnovne Skole) Za Skole Koje Realiziraju Nastavu Na Bosanskom Jeziku

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Travnik, maj 2014.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Travnik, maj 2014.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

tampa: tamparija Fojnica d.o.o.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Novim Nastavnim planom i programom vii razredi devetogodinje osnovne kole

Pristupajui izradi II dijela Nastavnog plana i programa koji je namijenjen viim

jedinstvenost se ogleda u jedinstvu ciljeva i zadataka, trajanju osnovne kole i u njenoj

U nastavnom planu i programu

Brze promjene i otra konkurencija u savremenom drutvu zahtijevaju znanja,

Srednjobosanskog kantona ugradila je temeljne kompetencije Evropke Unije u

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Bosanski jezik i knjievnost

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Generalni cilj nastave Bosanskoga jezika i knjievnosti odnosi se na osposobljavanje uenika

razvijanje stvaralakog duha,kritikog miljenja i saradnikog odnosa u radu;

NAZIV PREDMETA: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Narodne lirske pjesme iz BiH(

Lirska poezija:ulni elementi

Uenici mogu primijeniti

Rjenik, gramatika, ortoepija i

rijei, rijei u osnovnom i

sa, k,ka i priloge kamogdje,

glasovima ije, je ( deminutivi i

Uenici mogu prepriati

Osnovne vrste medija,

Uenici poznaju najvanija

izraajna sredstva, te znaju

da ovladaju upotrebom padea uz pojedine prijedloge u skladu sa normom.Trajna obaveza

NAZIV PREDMETA: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Knjievna djela predviena za

Naglaene i nenaglaene rijei

Uenici znaju pravilno pisati i

u futuru I i futuru II(M).

Uenici mogu sastavljati

detalje koji su vani za

Filmska izraajna sredstva (

Uenici znaju nain na koji

Uoavaju razliku izmeu

pjesme, mogu uoiti pokretae fabule i sredstva zaustavljanja,radnje,uoavaju poziciju

U okviru ovog predmetnog podruja nastavnik treba da osposobi uenike za pravilno

Psiholoka analiza lika, posebna

U knjievnim djelima koja su

Zna objasniti pojmove

veznikoj slubi u reenici

dodani dio, modalne rijei,

nauke, stanovanja, zabave,

Uenici mogu dramatizirati

uenja u nastavi gramatike ortoepije i ortografije , te razvoja standardnog bosanskog jezika

NAZIV PREDMETA: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

U knjievnim djelima koja su

Razlikuju domae i strane

Uenici razumiju potrebu za

Znaju pravilno itati

Prepoznaju filmske rodove,

meupodrune i meupredmetne korelacije. Takvi pristupi omoguavaju formiranje potpunijeg

pomenute zakonitosti biti predstavljene bude primjeren uzrastu, zanimljiv i logian. Za

razvijanje receptivnih (sluanje i itanje) i produktivnih jezikih vjetina;

NAZIV PREDMETA: ENGLESKI JEZIK