TEHNOLOGIJA

GRAENJA
NISKOGRADNJA
1

VI. predavanje
IV. dio
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
POVRINSKIH ZEMLJANIH
RADOVA
U TLU I STIJENI
2

IZBOR TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH
RADOVA
UINAK STROJEVA I VOZILA
PRI ZEMLJANIM RADOVIMA
3

IZBOR TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH
RADOVA

Motto
Erich Kosiol: Temelji i metode istra ivan ja org anizacije
Temelji an aliz e organiz acije: I. Organ izacija i z adaa
1. Bit i smjetaj organiz acije; 2. Zadaa kao centr alni org anizacijski pojam

U gospodarskom ivotu svakom je podu zeu

(prema vlastitom izboru ili izvana odreena)

postavljena zadaa koja znai njegov konani
cilj i dolazi do izraaja u gospodarskom
proizvoenju uinaka za trite te nalazi svoje
dovrenje u zakljuenoj prodaji. Izvrenje takve
zadae trita jeste prije svega tehniki cilj, tj.
treba ga postii izabranim i odreenim
postupcima putem oblikovanja stvarnosti, cilj
kojemu treba teiti najveom tehnikom
svrsishodnou i izdanou (tehninou) i
stanovitom mjerom (ne bezuvjetno
maksimalnom) rentabilnosti .............................
5

Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna

mjerila svrsihodnosti i izdanosti. Sve tehnike
mogunosti izbora svode se u poduzeima na
nastojanje oko ekonominosti, tako da
ekonomika premauje i ukljuuje u sebi svu
tehniku. Osobito ekonomska izdanost
(ekonominost, naroito rentabilnost)
obuhvaa u sebi sadranu tehniku izdanost
(tehninost) kao unutarnju jezgru. I svrsihodnost
kao i tehnika izdanost organizacijskih mjera i stanja
podvrgnuta je odlukama poduzea u primatu koji

predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake

druge tehnike, tako je i za izbor izmeu
organizacijskih mogunosti potrebno
ekonomsko prosuivanje ekonominosti.
6

Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada

u graenju ili graevnoj proizvodnji:
I. izbor strojeva i ostale sline strojnotehnoloke opreme odnosno planiranje
strojnog rada i njegovih uinaka za potrebe
budueg graenja pri emu izbor strojeva
moe obuhvtiti takoer bilo koji oblik nabave
graevinske mehanizacije,
II. strojni rad odnosn o koritenje strojeva
(eksploatacija strojeva) i ostale strojnotehnoloke opreme prilikom graenja.

Osnovni je cilj pri planiranju strojnog rada i njemu

odgovarajuih radnih uinaka da odabrani
strojevi odnosno strojno-tehnoloka oprema i
njima odgovarajui radni uinci (za
pretpostavljane ili zadane uvjete i ogranienja u
radu) daju najmanje trokove po jedinici
kvalitetnog proizvoda (= proizvod koji prihvaa
trite ali ujedno proizvod koji zadovoljava sve
uvjete, bilo zakonom obvezatno propisane bilo po
naruitelju traene odnosno zadne, i to u pogledu
njegove kvalitete te u pogledu sigurnost i
uinkovitosti njegova koritenja) odnosno
najmanje trokove uinaka.
8

Tematika i problematika
radnih uinaka graevinskih strojeva

obuhvaa promiljanje produktivnosti [1]
strojnog rada pri graenju i izvedbi
graevinskih radova
trokova strojnog rada pri graenju

obuhvaa promiljanje ekonominosti [2]
tehnike i tehnologije graenja i izvedbe
graevinskih radova.
[1]

(Ekonomski leksikon) produktivnost, uinkovitost

kojega djelatnog procesa ili jednoga njegova
proizvodnog faktora, izraena u stvorenom rezultatu i
njegovu odnosu prema angairanim sredstvima ili
koliini utroenoga radnog vremena.
9

2] (Ekonomski leksikon) ekonominost, gospodarsko

naelo poslovanja poduzea koje se oituje u tenji da se ostvare odreeni uinci uz to je mogue
manji utroak koliine rada, predmeta rada,
sredstava za rad i tuih usluga,
da se odreenom koliinom ulaza (inputa) ostvari
to je mogue vei izlaz (output),
da se odreeni uinak ostvari uz to manje troenje
ulaza (inputa).
Ekonominost se izraava kroz odnos ukupnog prihoda i
ukupnih trokova. Poslovanje moe biti -

ekonomino e > 1
na granici ekonominosti e = 1
neekonomino e < 1.
10

Pojednostavljeno obrazloenje odnosa ekonominosti i

produktivnosti u graenju kroz jedininu (ponudbenu,
prodajnu, ugovorenu) cijenu (n.j./j.m.) jedininog uinka
(jedinine koliine, j.m.) graevinskih radova:

pc = ck + d
ck = dt + it
dt = tr + tm + ts
ts = css * Nvs
Nvs = 1 / U
11

Nvs = norma (radnog) vremena stroja (normativ)

U = norma (radnog) uinka ili (radni) uinak stroja.

ts = css * Nvs = css / U

Proizlaz osnovni (glavni) cilj pri izboru i planiranju
primjene neke tehnike i tehnologije graenja
odabrani strojevi ili strojno-tehnoloka oprema i njima
pripadni radni uinci (za pretposta vljane ili zadane
uvjete i ogranienja u radu) moraju dati najmanje
trokove po jedinici kvalitetnog proizvoda odnosno
najmanje trokove uinaka.
izbor tehnike i tehnologije graenja je izbor i planiranje
rada viskoproduktivne graevinske mehanizacije.
12

Tko vri izbor strojeva i planiranje strojnog rada ?

Izbor i nabavu strojeva te planiranje rada odbranih strojeva (u
smislu subjekta koji radi izbor i nabavu) provodiu naelu izvoditelj radova,
moe takoer provoditi -

investitor

ukoliko se radi o izvoenju takvih graevinskih
radova koji zahtijevaju primjenu posebne
graevinske mehanizacije.

za standardnu graevinsku mehanizaciju ukoliko
eli, kao njezin vlasnik, istu dalje primjeniti na nekom
slijedeem slinom projektu.
projektant graevine u smislu mogue primjenjljivosti
pri realizaciji konstrukcije projektirane graevine moe.
13

14

Kako se vri izbor strojeva i planiranje strojnog

rada?
Izbor strojeva i strojno-tehnoloke opreme
odnosno planiranje njezina rada provodi se u tri
dijela, bez obzira tko je subjekt izbora i o kojem
se razdoblju izbora radi po izvoditelju (nuenje,
operativna priprema) i to kao
iri izbor,
ui izbor te
konani izbor graevinske mehanizacije.

15

1.

2.
3.

iri izbor koji podrazumjeva okvirni odabir vrste

graevinske mehanizacije za realizaciju odabrane
tehnike i tehnologije razmatranih radova (odreenje
tehninosti),
promiljanje primjena moguih inaica raznovrsnih
strojno-tehnolokih radnih grupa koje mogu
ostvariti pretpostavljenu tehniku i tehnologiju
razmatranih radova,
odabir jedna ili dvije inaica (druga je najpovoljnija
alternativa prvoj osnovnoj), unutar kojih se dalje provodi
ui izbor koji podrazumijeva odreenje tipa, veliine te
broja strojeva u okviru odabira pojedinih vrsta
graevinske mahanizacije i ostale pripadne strojnotehnoloke opreme (odreenje produktivnosti), te
zavrni izbor koji podrazumijeva odreenje veliine,
koliine i vrijednosti uinaka odabranih tipova i broja
pojedinih vrsta graevinske mehanizacije (odreenje
ekonominosti, rentabilnosti).
16

iri izbor obuhva a u na elu izbor odnosno odreenj e (okv irne) v rste
gtraev inske stroj eva i ostale stroj no-tehnoloke opreme za
potrebe graenja temeljem analiza graevine:

vrsta i koliina graevinskih radova vezano na vrstu gradnje odnosno graev ine
tehniko-tehnoloka obiljeja graevine (veliina, oblik,
povrina i visina; pruanje: linijska graevina ili plona
graevina; cjelovitost odnosno ralanjenost pruanja;
odnos graevine sa topografijom, morfologijom i
gelogijom terena)
analize organizacije graenja
tehnoloke analize graevinskih radova (zasniva se, uz ostalo,
na ralanj ivanj u graevine po vrstama radov a i po dijelovima
kao tehnolokim aktiv nostima proizv odnj e, transporta i ugradnj e
(montiranja) gradiva, sklopov a i ostalih materj alnih resursa)
odnosno analiza tehnologije graenja
analiza vremena graenja.
17

Tehnoloka analiza graevinskih radova pokazuje u

pogledu redoslijeda pojedinih tehnolokih aktivnosti na
nain da se odredi to emu prethodi
to emu slijedi (koja tehnoloka aktivnost slijedi
meusobno za visnu aktivnost koja je prethodila) a
to se moe izvoditi uporedo i manje ili vie
nezavisno jedno od drugoga
Rezultat tehnoloke analize graevinskih radova odnosno
analize tehnologije graenja prikazuje se, uz ostalo,
takoer grafiki kroz
tehnoloke karte
dijagrame toka
tehnoloke mrene planove.
iri izbor takoer obuhvaa analizu moguih inaica
(varijanti, alternativa) primjene raznih oblika i vrsta
tehnike, tehnologije i organizacije graenja za potrebe
izvoenja razmatrane gradnje graevine.
18

Ui izbor obuhvaa odabir tehniko-tehnolke inaice

graenja, od prethodno u irem izboru razmatranih
moguih, i to kao one inaice koja e se kao najvjerojatnija primjeniti u
razmatranom graenju ukoliko se radi o izboru za
potrebe nuenje graenja ili
koja e se stvarno (konano) primjeniti u
razmatranom graenju ukoliko se radi o izboru za
potrebe pripreme graenja.

19

U tom smislu ui izbor podrazumjeva takoer odreenje pojedinih tipova grae vinskih stroje va i njihovih
proizvodno tehnnolokih obiljeja (pokretljivost, logistika
rada, radni uinak itd) kao i
broja pojedinih tipova strojeva pojedine vrste
graevinske mehanizacije (u pojedinoj inaici).
Osnovni imbenici ueg izbora i planiranja rada odabrane
graevinske mehanizacije su rok graenja koji utvruje potrebe uinaka po
pojedinim vrsatama radova U(p) a koji se potrebni
uinak utvruje iz odnosa koliine radova QA i vremena
graenja Tg odnosno vremena izvedbe tih radova kao
tehnoloke aktivnosti tA ,
potrebni planski ili planirani (radni) uinak
graevinskog stroja Up.

20

10

U smislu odreenja broja strojeva n postoji dvojak pristup

(pojednostavljeni prikaz):
broj n strojeva se proraunava
kada je poznat potrebni uinak U(p) i

kada je poznat potrebni planski (planirani) uinak
stroja Up
n = U(p) / Up

gdje je
U(p) = QA / tA
vrijeme trajanja aktivnosti se proraunava
kada je poznat broj strojeva n i

kada je poznat potrebni planski (planirani) uinak
stroja Up
tA = QA / (n * Up)
21

sagled avanje graevine t e vrste i koliine gra evinskih radova,

graev ina

tehnoloke aktivnosti po vrstam a gra evinskih radova i po

dijelovima graevine (tehnoloke karte i d ijagrami tokova
za pojedine aktivnosti),

tehnoloke
aktiv nosti

promiljanje organizacije proizvodnje, transporta i ugradnje

materijalnih r esur sa po t ehnolokim aktivnostima (tzv.
organizacija tehnolokih tokova graenja),
izbor i utvrivanje vrste graevinskih strojeva i o stale
tehnoloke opr eme,
izrada t ehnolokog plana gr aenja odnosno plan a tehnolokih
aktivnosti (tehnoloki mreni plan svih aktivnosti),
utvrivanje okrivnog vremena gr aenja i trajanja pojedinih
tehnolokih aktivnosti,
odabir tipova graevinskih strojeva po pojedinim vrstama i
utvrivanje njihovih radnih obiljeja kao i radnih uinaka
utvrivanje broja strojeva,
izrada konanog plana vremena graenja,
kalkulacija cijena odnosno trokova r azmatr anih gra evinskih
radova temeljem odb arane tehnike, tehnologije i
organizacije tehnolokih tokova graenja.

organizacij a
graenj a
graev inska
mehanizacija
tehnoloka analiza
vrij eme graenja
uinak graevinskih
strojeva
veliina mehanizacije
vrij eme graenja
trokov i graenja
22

11

23

24

12

Masov ni zemljani radov i mogu se u okviru ogranizacije tehnolokog

postupka iskop - transport - ugradnja odvij ati
bez meuodlaganja gradiva, te
sa meuodlaganjem gradiva zbog

nemogunosti daljnj e uporabe ili ugradbe sipkih gradiva,

pobolj anj a fiziko-mehanikih obilj eja sipkih gradiva
vremenskim odleavanj em (prosuivanje ocjeivanj em),

iskoritenj a najveeg mogueg uinka pojedinih stroj eva ili
grupa stroj eva u pojedinim meudj elov ima tehnolokog
procesa zemlj anih radova to odbacuj e poj am "klj unog
stroja pri odv ijanj u meusobno pov ezanog i uvjetov anog
rada graevinskih stroj eva,

stv aranj a zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu
kad je nemogue izvoditi zemlj ane i s njima povezane ostale
graev inske radove,

duih organizacij skih zastoj a dij ela ili cj eline tehnolokog
postupka zemlj anih radova,

bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnoloke prirode
koj i (ni)j e bio unaprijed planiran odnosno pretpostav ljen ili
oekivan.
25

26

13

27

Tehniko-tehnoloke inaice radnih grupa strojeva, ako je

mogue u ostvarenju, meusobno je mogue razliito
slagati (razliito organizirati), primjerice razliiti broj pojedinih tipova strojeva i vozila
razliitog uinka unutar pojedine grupe strojeva u
pojedinom dijelu tehnolokog postupka (primjerice
vei broj utovarivaa manjeg uinka, manji broj vozila
veeg uinka i obrnuto, itd.)
razliito radno vrijeme pojedinih grupa strojeva
unutar dijela tehnolokog postupka uvoenjem
meuodlaganja (npr. stroje vi na iskopu rade tri
smjene, strojevi na utovaru i prijevozu jednu smjenu i
obrnuto, strojevi na ugradnji jednu produenu smjenu
itd.)
posebno organiziranje rada pojedinih tipova strojeva
tako da se jedni te isti strojevi koriste unutar razliitih
dijelova tehnolokog postupka itd.

28

14

29

30

15

31

Sv aka nav edena organizacija tehnolokog postupka masovnih

zemlj anih radova ima sv oj raspon radnog uinka
 od naj manjeg mogueg Umin

 do nekog mogueg vieg uinka Umax,

odnosno nj ima pripadne norme v remana
 N max i

 Nmin.
Masov ni zemljani radov i u trokov nom smislu podobni u odreenom
irokom podruju koje je, uvjetno reeno, ogranieno:
vrstom organizacije pojedinih tehnolokih postupaka i zahvata,
iskoritenj em uinka pojedinih vrsta organizacije tehnolokih
postupaka (iskoritenj e uinaka poj edinih stroj eva unutar
graenj a).
Odabir i procjena radnih uinaka(u naelu samo) graevinskih
strojeva odnosno normativa stroj nog rada, jer se uglav nom radi o
mehaniziranim graevinskim radov ima, klj una je aktiv nost pri
izradi kalkulacije v odograev nih radova.
32

16

33

34

17

35

36

18

37

38

19

39

40

20

41

42

21

43

44

22

45

Nabava graevinske mehanizacije od strane graevinske tvrtke

Ui izbor i koritenj e strojev a prov odi se unutar vlastite (u vlasnitvu tvrtke) postojee (raspoloive, predodreene, stare) graevinske mehanizacije, ili
preko dodatne mehanizacije izvan vlasnitva tvrtke:
iznajmljivanje graevinske mehanizacije (posebice pri
zadov olj avanj u vrnih potreba tv rtke za graev inskim
strojev ima),
kupnja nove graevinske mehanizacije
plaanjem cijene stroja odjednom i to

ili gotovinom

ili gotovinom preko bankovnog zajma

otplaivanjem (plaanje u dijelovima) cijene stroja
ugovorom izmeu kupca i prodavatelja gdje na kraj u nakon
otplaivanj a kupac postaje vlasnik stroj a za ugov orenu
minimalnu sv otu,
nabav a stroja putem leasinga (putem ugovora o zakupu stroja
zakupac dobije na koritenje stroj od zakupodavca).
46

23

47

UINAK
(STANDARDNIH
GRAEVINSKIH)
STROJEVA I VOZILA
PRI
ZEMLJANIM RADOVIMA
48

24

Ivan Slaming:
RADI SE O TOM, DA ZAUSTAVIM KONJA.
Radi se o tom, da zaustavim konja.
On juri, glomazan i sme, ne odvie brzo,
iz sive trake ceste, obratene draama,
zauzdan, osedlan, bez jahaa.
Proraunavam kretanje i sve sam odredio:
kako u ga uhvatiti i svom teinom sebe pritisnut
uzde,
a zatim ga ljevicom tapat po vratu, da se umiri.
Tako. Sad. Diem desnu, ali konstatiram, da je
imam samo do lakta
lijevu diem, ali ona ukueno visi.
Manjkaju mi koljena, komad ramena, lopatica,
i sva kosa.
49

ts = css / U
U = norma (radnog) uinka
ili (radni) uinak stroja.

50

25

Odreenje uinka proizlazi iz odreenja kapaciteta.

Kapacitet obujam, doseg, najvea mogunost uope,
tehnika sposobnost izvrenja uinaka, usluga i
materijalne proizvodnje (lat.capacitas - sposobnost).
obujam neke proizvodnje Q u vremenu T ostvarenja toga
obujma proizvodnje:

K=Q/T

propusna mo proizvodno-tehnolokog sustava.

Uinak - koliina (obujam) kvalitetnog

proizvoda u jedinici vremena.
51

Temeljne kategorije radnih uinka graevinskih strojeva :

Ut - (temeljni) tehniki ("teorijski) uinak stroja
uinak stroj a u idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada
sa idealnim obiljej ima gradiva,
uinak naveden u tehnikoj dokumentacij i o stroj u,
nazivni uinak stroja,

Up - planski (potrebni "praktiki) uinak stroja

umanj eni "teorijski" uinak stroj a za oekiv ane radne uvjete koj i
su daleko tei i sloeniji od idealnih uvjeta rada stroja koj i
odreuj u njegov "teorijski" uinak;

normativni uinak (prosj ena v rij ednost mjerenih

uinaka stroja koja se nalazi u knjigama "graevinskih
normi),

Um - mjereni uinak stroja

ostvareni (izmjereni) uinak pri radu stroja na odreenom
gradilitu i odreenim graev inskim radovima.
52

26

Polazita u svezi odreenja uinaka graevinskih strojeva:

 sloenija proizv odno-tehnoloke oprema (postrojenj a openito,
strojev i proizv odnih pogona) unaprijed je izraena (sloena) za
odreeni proizv odni uinak tzv. osnov ni instalirani (naziv ni) uinak
Uo koj i se pomou opih koeficjenata ispravke k o prilagoava
potrebama odreenj a planskog uinka Up :

U p = ko * U o
 uinak samohodnih ili pokretnih strojeva izvan- ili malo-serijske
proizv odnje (primjerice finieri)

U p = vo * F
oekivana brzina kretanja stroja v o (uvjetov ana je takoer
vrstom gradiva koje se ugrauje)
mjere i oblik (povrina F) radnog presjeka konstrukcije koja se
izvodi .
53

 rauna se (satni) uinak U standardnih graevinskih

strojeva i vozila koji cikliki rade:

U p = ki * U t
Ut = nc * Qc
nc = T / tc
Ut = (60 / tc ) * Qc = (3600 / tc) * Qc
Koliina uinka po jednom ciklusu (Qc) ukoliko se uinak izraava
kroz obujam :

Qc = q * kpu (m3 "rastresito")

Qc = q * kpu * kr (m3 "sraslo")
kr = 1 / r

54

27

55

Koeficj ent ispravke "teorijskog" uinka ki obuhv ae sve pretpostav ke

ili imbenike (oekivanja) stanja i uv ijeta stroj nog rada koje utj eu
na radni uinak strojeva, primjerice -






obiljeja organizacije graenja i gradilita,

uvjeti rukovoenja graenjem,
vrsta i stanje gradiva,
gubici radnog vremena u strojnom radu
(organizacijski, tehnoloki, zbog klime itd.),
 tehniko odravanje i opsluivanje (servisiranje)
strojeva,
 starost (dotrajalost, odravanost) stroja,
 obiljeja radnog prostora,
 pretpostavljeni organizacijski i tehnoloki odnos sa
drugim strojevima,
 uvjeti putanje kretanja stroja, itd.
56

28

Metodologije
odreenja
(prorauna)
radnih uinaka
pojedinanih
graevinskih
strojeva i sline
strojnotehnoloke
opreme
57

Primjeri metodologija prorauna pojedinanih radnih uinaka

hidraulinog bagera sa otkopnom (dubinskom) lopatom kao
standardnim graevinskim strojem za zemljane radove koji radi cikliki
(u ciklusima) po nekim prirunicima proizvoditelja takvih strojeva

58

29

Uinak hidraulinog bagera po

CATERPILLAR PERFORMANCE HANDBOOK EDITION 32

Up = nc * Qc * E
nc = T / tc
Qc = q * kpu
E radna uinkovitost - efikasnost
radni uvjeti

radna uinkovitost E

dobri
prosjeni

0,83
0,80

slabi

0,75

vrlo slabi

0,70
59

60

30

Uinak hidraulinog bagera po

PERFORMANCE HANDBOOK, FIAT-HITACHI

Up = nc * Qc
nc = T / tc
Qc = q * kpu
tc = To tA tB tC tD tE







To
tA
tB
tC
tD
tE

osnovno vrijeme jednog radnog ciklusa [sec]

utjecaj vrste iskopa na vrijeme ciklusa [sec]
utjecaj uvjeta rada na vrijeme ciklusa [sec]
utjecaj kuta okretanja bagera na vrijeme ciklusa [sec]
utjecaj dubina iskopa na vrijeme ciklusa [sec]
utjecaj uvjeta istovara na vrijeme ciklusa [sec]

61

snaga
[kw]

obujam lopate*
[m3]

64
71,5
71,5
94
116,5
150
214
214

0,23-0,66
0,23-0,93
0,25-0,93
0,27-1,31
0,58-1,40
0,70-1,75
1,20-2,20
1,83-2,62

To [sec] ovisno nainu rada bagera

SP/S

14-17
15-18

11-15
12-16
16-20
12-16
14-18
14-18
15-18
15-19

12-16
13-17
18-22
13-17
15-19
16-20
16-20
17-21

 SP/S nain rada bagera temelji se na postizavanju to veih

uinaka i najveem moguem iskoritenju njegovih radnih
mogunosti
 P nain rada bagera temelji se na najveem radnim
mogunostima bagera
 E nain rada temelji se na utedi goriva
62

31

vrsta iskopa

tA +/- osnovnom
vremenu trajanja
radnog ciklusa [sec]

ljunak
zemlja i ilovaa, mjeavina gline i pijeska
svrdnuta glina
zbijeni ljunak
komadi stijene

-1
0
+3
+5
+8

smetnje pri radu

tB +/- osnovnom
vremenu trajanja
radnog ciklusa [sec]
-1
0
+2
+5

bez smetnji pri radu, slobodan iskop

uzak kanal, vie smetnji pri radu
neto smetnji pri radu, prostrana jama
puno smetnji pri radu
puno smetnji, vrlo ogranien rad, ljudi u
podruju rada stroja

+5
63

kut okretanja

tC +/- osnovnom vremenu trajanja radnog ciklusa [sec]

0-45o

0
+1
+2
+3

46-90o
91-135o
136-180o
% od mogue najvee dubine
iskopa bagera

tD +/- osnovnom vremenu trajanja

radnog ciklusa [sec]

25%
50%
75%
100%

-1
0
+1
+2

poloaj istovra (odlaganja)

tE +/- osnovnom vremenu trajanja

radnog ciklusa [sec]

odmah pored iskopa

utovar u kamion ispod bagera
utovar u kamion pored bagera
mala povrina za istovar
krajnji doseg bagera

-1
-2
0
+1
+2
64

32

Uinak hidraulinog bagera po

SPECIFICATION AND APPLICATION HANDBOOK, edition
18, KOMATSU

Up = nc * Qc * E
nc = T / tc
Qc = q * kpu
tc = To * kt
 E (radna) uinkovitost
(efikasnost)
 To osnovno vrijeme jednog
radnog ciklusa [sec]
 kt - korekcijski faktor
osnovnog vremena radnog
ciklusa

radno vrijeme po
satu

60 min
55 min
50 min
45 min
40 min

100%
91%
83%
75%
67%
65

snaga
[kW]

obujam
lopate [m3]

40
60
64
78
78
99
118
118
118
128
173
173
228
331
331
405
603

0,09-0,36
0,18-0,55
0,5
0,27-0,95
0,4-1,14
0,5-1,17
0,72-1,26
1,00
0,49-1,30
0,76-1,53
0,52-1,80
0,52-1,80
1,30-2,20
2,80-3,10
3,40
3,10-5,40
4,30-11,0

osnovno vrijeme ciklusa To [sec] za kut

okretanja
o
o
45 -90
90 o -180 o
10-13
11-14
11-14
13-16
13-16
13-16
14-17
14-17
15-18
15-18
15-18
16-19
16-19
18-21
18-21
22-25
24-27

13-16
14-17
14-17
16-19
16-19
16-19
17-20
17-20
18-21
18-21
18-21
19-22
19-22
21-24
21-24
25-28
27-30

66

33

67

iskoritenje koeficjent korekcije k t osnovnog vremena To za uvjeti

najvee
istovara
mogue
lagani
prosjeni
teki
vrlo teki (mala
dubine
(istovar na
(velika
(mala
istovarna
iskopa
velikom
istovarna istovarna
povrina koja
bagerom
prostoru) povrina) povrina) zahtjeva najvei
doseg)

ispod
40%
40 - 75%

0,7

0,9

1,1

1,4

0,8

1,0

1,3

1,6

iznad
75%

0,9

1,1

1,5

1,8

68

34

Sadraj:
1. Predgovor
2. Odreenje i podjela graevinskih strojeva
3. Ciljevi i problemi pri planiranju uinka
graevinskih strojeva
4. Uinak standardnih graevinskih strojeva
4.1. Uinak i kapacitet openito
4.2. Uinci standardnih graevinskih strojeva
5. Uinak standardnih graevinskih strojeva za
zemljane radove
5.1. Uinak dozera na gusjenicama
5.2. Uinak standardnog hidraulinog bagera
5.3. Uinak utovarivaa na kotaima
5.4. Uinak grejdera
5.5. Uinak samohodnog valjka
5.6. Uinak skrejpera
6. Uinak tehnoloke opreme za minerske r adove
6.1. Minerski radovi
6.2. Uinak builica
6.3. Uinak kompresora
7. Uinak transportnih sredstva za potrebe graenja
7.1. Uinak vozila
7.1.1. Autoprijevoz
7.1.2. Uinak dampera
7.1.3. Uinak kamiona kipera
7.2. Uinak dizalica
7.2.1. Toranjske dizalice
7.2.2. Uinak toranjske dizalice sa vodoravnom
granom

69

70

35

71

Planski uinak (Up) :

U p = ki * U t
Ut = nc * Qc
Za praktine potrebe pretpostavlja se -

ki = ko * kp
 ko - opi koeficjent korekcije Ut
isti za sve strojeve koji rade u okviru odreenog
tehnolokog procesa ili gradilita
umnoak opih koeficij enata korekcije "teorij skog" uinka

 kp - posebni koeficjent korekcije Ut

razliit za pojedine vrste strojeve koji rade u okviru
odreenog tehnolokog procesa ili gradilita
umnoak posebnih koeficijenata korekcije "teorijskog" uinka
72

36

Opi koeficjent korekcije ko "teorijskog" uinka ko

obuhvaa tri temeljne kategorije imbenika koje utjeu
na pretpostavku iskoritenja mogueg "teorijskog"
uinka stroja:

ko = kog * krv * kds

 kog koeficjent ispravke "teorijskog" uinka koji
obuhvaa pretpostavku uvjeta organizacije graenja i
strojnog rada (koeficjent organizacije),
 krv koeficjent ispravke "teorijskog" koji obuhvaa
pretpostavku iskoritenja radnog vremena (koeficjent
radnog vremena),
 kds koeficjent ispravke "teorijskog" uinka koji
obuhvaa pretpostavku starosti, stanja i odravanosti
strojeva (koeficjent dotrajalosti strojeva).
73

Koeficjent organizacije (kog)

Uvjeti
strojnog rada

jako dobri

Odravanje strojeva
izvrsno dobro uobia loe
-jeno
0,84
0,81
0,76 0,70

nezdovolja
-vajue
0,63

dobri
uobiajeni
loi

0,78
0,72
0,63

0,75
0,69
0,61

0,71
0,65
0,57

0,65
0,60
0,52

0,60
0,54
0,45

nezadovoljavajui

0,52

0,50

0,47

0,42

0,32

74

37

Koeficjent dotrajalosti stroja (kds)

Stanje strojeva sati u eksploataciji
kao novi strojevi
do 2.000
ouvani strojevi
od 2.000 do 4.000
dotrajali strojevi
preko 4.000

kds
1,00
0,91
0,80

Koefcijent radnog vremena (krv)

odlino koritenje
radnog vremena
dobro koritenje radnog
vremena
slabo koritenje radnog
vremena

krv = 0,92
efektivni rad 55 minuta/sat
krv = 0,84
efektivni rad 50 minuta/sat
krv = 0,75
efektivni rad 45 minuta/sat
75

Uinak hidraulinih bagera s jednom lopatom

Up = ki * Ut
(m3/sat - "sraslo"ili "rastresito" ov isno o Qc)
ki = ko * kp
kp = kvm * krp * kuv * kkz

Ut = n c * Qc
nc = (3600 / t c) (tc u sekundama)
Qc = kpu * q * kr (obujam za uinak izraen "sraslo")
Qc = kpu * q (obujam za uinak izraen "rastresito")
Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka 




"k vm" koeficjent vlanosti gradiva

"k rp" koeficjent radnog prostora
"k uv" koeficjent utovara u vozilo
"k kz " koeficjent radnog kuta zaokreta bagera.
76

38

Koeficjent vlanosti gradiva (kvm )

materijal (gradivo)
mokar isti kamen

k vm
0,95

mokar isti ljunak i pijesak

mokra zemlja

0,93
0,80 - 0,95

mokra ljepljiva zemlja

mokra ljepljiva trona stijena ili glina

0,67 - 0,71
0,30

Koeficjent radnog prostora "krp  1,00 - slobodan pregledan razmjerno irok radni prostor
 0,95 - razmjerno skuen radni prostoru (radovi na iskopu u
usjecima i uskim zasjecima, radovi na iskopu kanala i sl.)
Koeficjent utovara "kuv" 1,00 ako se ne tovari vozilo nego se gradivo odlae iza ili
sastrane bagera ili utovarivaa
 0,91 ako se tovari (za utovar) pogodno vozilo
 0,83 ako se tovari (za utovar) nepogodno vozilo.


77

Koeficjent kuta zaokreta bagera (kkz)

Iskoritenje
optimalne visine
radnog ela
bagera u
postocima

Bager s jednom lopatom

Kut okretanja u stupnjevima
45 o

60 o

75 o

90 o

120 o

150 o

180 o

Korekcijski koeficijent (k kz )

20%

0,93

0,89

0,85

0,80

0,72

0,65

0,59

40%

1,10

1,03

0,96

0,91

0,81

0,73

0,65

60%

1,16

1,07

1,00

0,94

0,84

0,75

0,68

80%

1,22

1,12

1,04

0,98

0,86

0,77

0,69

100%

1,26

1,16

1,07

1,00

0,88

0,79

0,71

120%

1,20

1,11

1,03

0,97

0,86

0,77

0,70

140%

1,16

1,08

1,00

0,94

0,84

0,75

0,68

160%

1,12

1,04

0,97

0,91

0,81

0,73

0,66

180%

1,07

1,00

0,93

0,88

0,78

0,70

0,64

200%

1,03

0,96

0,90

0,85

0,75

0,67

0,62
78

39

Iskoritenje
optimalne
visine
radnog ela
bagera

79

2,78

0,54

80

40

2,25

0,55

81

1,97

0,29

82

41

3,45

0,62

83

Oekivanja prosjenog radnog u inka (rastresito) dozera snage oko 230

kW na iskopu zemljanog materijala (tla) sa guranjem prosje no do 50 m
sa prosjenim obujmom guranja oko 8,5 m3:












TNTH ...............................................160 m3/sat (index 0,94)

sPGMN ............................................150 m3/sat (index 0,88)
nNSRG ..............................................80 m3/sat (index 0,47)
Prirunik CAT .................................190 m3/sat (index 1,12)
Prirunik Liebherr ..........................220 m3/sat (index 1,26)
Prirunik FA ....................................240 m3/sat (index 1,41)
Prirunik FH ....................................180 m3/sat (index 1,06)
Prirunik Komatsu .........................190 m3/sat (index 1,12)
Z.L./GF/Uinak grae. strojeva ......115 m3/sat (index 0,68)
prosjek razmatranih uinaka .........170 m3/sat (index 1,00)
84

42

Zakljuno: bilo koja metodologija za potrebe odreenja

radnih uinaka standardnih graevinskih strojeva i
transportnih sredstava koji cikliki rade
1. ne moe smatrati konanom i jedinom moguom,
2. nije standard koji omoguava u bilo kojem sluaju
arbitrau odreenja uinka strojeva,
3. daje svoja polazita odnosno pretpostavke osnovnih
parametara temeljnog naela prorauna radnih
uinaka strojeva ili transportnih sredstava.

Up = k i * Ut
ki = ko * kp

Ut = nc * Qc
n c = T / tc
85

43