UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
Smjer: B/H/S jezik i knjievnost/Razredna nastava

JEZIK BH LISTOVA I ASOPISA U PRVOJ

POLOVINI XX STOLJEA
SEMINARSKI RAD IZ HISTORIJE JEZIKA XIX I XX STOLJEA

Predmetni nastavnik:

Student:

Doc. dr. Sulejman Lisii

enan Hasanovi

Travnik, decembar, 2013.

SADRAJ

UVOD..3
1. KNJIEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1918. DO 1945. GODINE4
1.1.
Bosanskohercegovaka knjievnost "MLADE BOSNE".4
1.1.1. "Mlada Bosna"...4
1.1.2. Mladobosanci..4
1.1.3. Duhovne voe.5
1.1.4. Listovi I asopisi.5
1.1.5. Knjievnost Mlade Bosne..6
1.2.
Bosanskohercegovaka knjievnost od 1918. do 1945. Godine6
1.2.1. Kulturni centri7
1.2.2. Listovi, asopisi I drutva..7
1.3.
Idejno-estetske tendencje ovog vremena..12
1.3.1. Pripovijetka...12
1.3.2. Roman...13
1.3.3. Poezija...14
1.4.
Politiki listovi u BiH u AU period...14
ZAKLJUAK..16
LITERATURA17

UVOD
Za Bonjake je austrijska okupacija znaila radikalni prijelom. Mnogi su ju doivjeli kao
katastrofu i trajno odselili u Tursku. Nije uspio projekt imenovanja bosanskog jezika (koji je vei
dio muslimanske inteligencije, na elu s Kapetanoviem Ljubuakom, podupirao), a na prijelazu
stoljea se formirao sloj inteligencije kolovane na zapadu, koja je uglavnom prihvaala hrvatsku
nacionalnu orijentaciju (Baagi, Mulabdi, Kreevljakovi, azim ati,). Relativno malen
2

broj pojedinaca je uspio povezati niti starije pismenosti na turskom i arapskom (najbolji je
primjer Baagi); dio inteligencije je bio prosrpski orijentiran i pisao na irilici, dok je manji dio
nastavio pismenost na orijentalnim jezicima..
Srbi su doekali austrijsku okupaciju s nezadovoljstvom, smatrajui cijelu BiH srpskom
zemljom. No, nakon borbi za crkveno-kolsku autonomiju, nali su modus vivendi (nalaenje
sporazuma, uvjeta za zajedniki ivot i slino izmeu strana koje su u zavadi.)s austrijskom
vlasti. Veoma brzo prihvativi reformiranu irilicu i Karadiev model jezika,
Hrvati su se preko istaknutijih franjevaca ukljuili u opehrvatski Ilirski pokret, te su
uestvovali u posljednjim pokuajima reforme turske imperije u 60-im godinama. Nakon
okupacije, koju je pozdravila veina katolikoga ivlja, franjevaka knjievna produkcija
stagnira, a dolazak veega broja inovnika i drugih djelatnika iz Hrvatske utie na oblik jezika
Hrvata u BiH. Zanimljivo je da zbog snage prologa uticaja franjevake komponente i sporije
nacionalno-kulturne emancipacije bosanski Hrvati ne pokazuju vee aktivnosti na knjievnom i
jezikom polju, pa je najvei dio vrijednih tekstova nastalih na tlu BiH do 1. svjetskog rata
uglavnom djelo Hrvata pristiglih iz Hrvatske.

1. KNJIEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1918. DO 1945.

GODINE
asopisi u doba AU uprave su ,uglavnom, objavljivali knjievne tekstove, kulturna
deavanja i aktuelnosti toga doba. Meutim, u to doba je bio prisutan i jak utjecaj Srbije i
Hrvatske na Srbe i Hrvate u BiH preko tih asopisa, te su na taj nain utjecali na razvoj
nacionalne svijesti kod njih.

asopis Nada je okupljao najpoznatije knjievnike slovenskog juga, ureivao ga je S.S.

Kranjevi. Na taj nain je asopis Nada otvorio prozore i vidike Bosanaca i Hercegovaca u
knjievni svijet Europe.

1.1.

Bosanskohercegovaka knjievnost "MLADE BOSNE"

1.1.1. "Mlada Bosna"

Neposredno pred Prvi svjetski rat, iz redova srednjokolske omladine, preteno srpske i
hrvatske nacionalnosti, regrutuje se grupa mladih knjievnika, zadojena idejom nacionalnog
oslobodenja. Nju, prevashodno, ine lanovi pokreta bosanske revolucionarne omladine, koja
djeluje u sastavu tajne organizacije pod nazivom "Mlada Bosna".
lanovi ove organizacije su imali za cilj da "negodovanjem, buntom i svim moguim i
nemoguim sredstvima" dokau "da je Austrija nasiljem dola u Bosnu i Hercegovinu", da "vri
nasilje" i da je "treba protjerati". "Gainovi, kao i ostali, najvie su govorili o tekom
poloaju naeg naroda, kao i o tome da Bosnu i Hercegovinu treba ujediniti sa Srbijom potopoto." Oni piu i dijele broure: "Bosna i Hercegovina su srpske zemlje" i "Smrt jednog heroja".
1.1.2. Mladobosanci
Pod nazivom Mladobosanaca djelovala je ova grupa pisaca: Dimitrije Mitrinovi, Petar
Slijepevi (jedan od najaktivnijih clanova bekeZore), Velimir Jeli, Drago Radovi, Jovo
Varagi, Vladimir Gainovi (organizator pokreta), Milo Vidakovi.
Pored pomenutih pisaca, najui krug mladobosanaca sainjavaju: Dragutin Mras.
(najdarovitiji meu njima, pjesnik i esejista koji je poginuo kao dobrovoljac srpske
vojske), Mihajlo Puara (uitelj, Pricipov drug, pjesnik i novinar), Danilo Ili (uitelj, prevodilac,
publicista, objeen u Sarajevu kao organizator vidovdanske zavjere), Jovan ivanovi (pjesnik,
uhapen na Drini).
1.1.3. Duhovne voe
Njihove duhovne vode su bili dr Vladimir orovi i Dimitrije Mitrinovi. Oni su znatno
utjecali na formiranje ove generacije. Dr Vladimir orovi je bio i sam pjesnik, a pisao je
4

knjievne i likovne kritike i prevodio filozofska djela. Objavljivao je u Bosanskoj

vilipod pseudonimom V. Slijepevi. Kao urednik Vile i naunog asopisa Pregled imao je veliki
ugled kod ove mlade grupe pisaca. Dimitrije Mitrinovic, popularno zvan Mita-Dinamika,
upoznavao je mladobosance sa djelima zapadnoevropskih i amerikih pisaca.
1.1.4. Listovi i asopisi
Ova grupa knjievnika okupljala se oko nacionalistike Srpske omladine, ispoljavajui
vie svoje nacionalistike tenje nego to se bavila knjievnosu. Inae, najvie je djelovala
u Bosanskoj vili (gdje su objavljivali i Ivo Andri i Pero Slijepevi).
"Dr Vladimir orovic, jedan od njenih urednika, sam kritiar, okupljao je Mladu
Bosnu oko sebe s naroitom panjom, nastojei da vaspita njen ukus i podigne njen knjievni
smisao. (...) Ova grupa radila je i u Radulovievom listu Narod... zatim, u dnevniku Srpska
rijec, naroito za vreme urednike delatnosti Veljka Petrovia, ... neto malo u Srpskom
knjievnom glasniku; najzad na liniji revolucionarne nacionalne ideologije, u Srpskoj omladini,
koju je ureivao orde Pejanovi...
Zanimljivo je pomenuti da Koieva Otadbina, koja je u to vreme takoe izlazila u
Sarajevu, kao organ radikalnih agraraca srpskih, nema saradnika meu ovim mladim
piscima..." (Borivoje Jevti, Izabrana djela III, Biblioteka kulturno naslijee BiH, 1982, str 10)

1.1.5. Knjievnost "Mlade Bosne"

Doprinos mladobosanaca u razvoju srpske knjievnosti je skroman i ne osobito vrijedan.
Borivoje Jevti kae:
"Svi su oni bili i pisci u nastanku knjievne nade, i borbenici u isti mah. Njihova
knjievna djelatnost, iako dosta ivahna, ostala je nerazvijena, ali s tragovima nesumnjive
darovitosti;... ostavili su neto pesama, knjievnih ogleda, umetnikih kritika, novinskih lanaka i
vie prevoda. Moda to nije ni dovoljno ni naroito vrednosno, kad se stavi pod analizu jedne
nepristrasne knjievne kritike... 'Mlada Bosna' do danas nije une(la) neto novo u srpsku
5

knjievnost. Ona je bila isuvie opta. Njene nagle simpatije bile su vrlo promenjive, i nisu se
zaustavile s nekom posebnom snagom na izvesnim osobinama bosanskog i hercegovakog duha.
(...) "Mlada Bosna' izvesno e biti jedna generacija manje vrednosi; o tome se ne moe sumnjati.
Ali e ona, da se figurativno izrazimo, biti jedan vrlo potrebankamen..." (Borivoje Jevti,
Izabrana djela III, Biblioteka kulturno naslijee BiH, 1982, str 203)

1.2.

Bosanskohercegovaka knjievnost od 1918. do 1945. godine

Bosanskohercegovacka knjievnost ili knjievnost naroda Bosne i Hercegovine je u

periodu od 1918. do 1945. godine dala veliki broj istaknutih stvaralaca - pjesnika, pripovjedaa,
novelista, romansijera, dramskih pisaca, knjievnih kritiara, esejista, memoarista, prevodilaca.
Meu njima su najpoznatiji: Ivo Andri, Hamza Humo, Antun Branko imi, Ahmed
Muradbegovi, Nikola op, Isak Samokovlija, Zvonimir ubi, Marko Markovi, Alija Nametak,
Hivzi Bjelevac, Hasan Kiki, Enver olakovi, Salih Ali, Zija Dizdarevi, Branko opi, Ilija
Grbi, Husnija engi, Hamid Dizdar, Jovan Palavestra, Jovan Kri, Slobodan Galogaa,
Velimir Kovaevi.

1.2.1. Kulturni centri

Veina njih u enji za linom afirmacijom na polju knjievnosti, zbog zaposlenja ili
kolovanja, zbog nerazumijevanja ili zbog nemogunosti objavljivanja u matinoj sredini, i iz
nekih drugih razloga, odlazila je u vee kulturne centre u zemlji i van nje: na sjever u
Budimpetu (E. olakovi), na jug - u Dubrovnik (Ahmed Muradbegovi), na zapad u Zagreb (I. Andri, Z. Dizdarevi, Hasan Kiki, H. Humo, N. op, A. Muradbegovi, S. Ali, E.
olakovi, A. B. imi, A. Nametak), na istok - u Beograd (I. Andri, Z. Dizdarevi, H. Kiki, N.
op, H. Humo).

Stvaralaki nemir, potreba za poslovnom komunikacijom, za razumijevanjem i

kontaktom sa "ljudima od umjetnosti" uinili su ove centre njihovim stalnim prebivalitem ili
povremenim boravkom. Najrazvijeniji kulturni, centri u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Mostar,
Banja Luka i Tuzla, dugo vremena nisu mogli da zadovolje njihove kulturne potrebe u onom
obimu koliko su to oni eljeli.
Vremenom, situacija se izmijenila. U Sarajevu kratko vrijeme ive i stvaraju: S. Alic, A.
Muradbegovi, N. op, A. Nametak. Najaktivniji na ovim nagim prostorima su: Borivoje Jefti,
A. H. Bjelevac, Hamza Humo, Vladimir orovi, Jovan Palvestra, Jovan Kri. Zapoinje iva
aktivnost na kulturno-prosvjetnom uzdizanju naroda.
U periodu poslije rata svoj rad obnavljaju knjievni listovi, asopisi i drutva koja su prije
rata bila osnovana, a pokreu se i osnivaju nova. U Sarajevu izlazi veliki broj listova i asopisa.
1.2.2. Listovi, asopisi i drutva
Slovenski jug, Novo djelo, idovska svijest, Jugoslovenski list, Prosvjeta, Srpska rije,
Budunost, Pravda, Novi vijek, Narod, Napredak, Gajret, Behar, Novi behar, Knjievna
kritika, Knjievni pregled, Zabavnik, Jevrejski ivot, Narodna idovska svijest, ulistan, Male
novine.
U Mostaru izlaze Zora, Biser; u Tuzli Sredina, Pregled; u Banjoj Luci Glas. Neki od ovih
listova

su kratkog

vijeka,

drugi

imaju

veliki

znaaj

smislu

obezbjedivanja

kulturnohistorijskog kontinuiteta na tekovinama ranije nacionalne svijesti i knjievnog

stvaralatva, tj. produavanja i daljeg izgraivanja nacionalno prosvjetne orijentacije.
U aktivnostima na obnavljanju starih i pokretanju novih listova i asopisa u Bosni i
Hercegovini u periodu od 1918. do 1945. godine prednjae Borivoje Jefti, ukrija Kurtovi,
Abdurezak Hivzi Bjelevac, Hamza Humo, Miljenko Vidovi, Maksim Svara, Radovan Jovanovi,
Pero Slijepevi, Jovan Kri, Moric Levi, Kalmi Baruh, Eliezer Levi.
Kulturnohistorijski kontinuitet u svom radu ostvarili su: kalendar i asopis Prosvjeta,
Napredak, Gajret, idovska svijest i Jevrejski ivot.
Prosvjeta
7

Kalendar i asopis Prosvjeta, pokrenut 1907. godine od strane srpskog kulturnog

drustva Prosvjeta, produava i dalje izgrauje svoju nacionalno-prosvjetnu orijentaciju, u emu
velike zasluge imaju Pero Slijepevi, Borivoje Jefti, Vaso Staji.
Prosvjeta djeluje u tri vremenske dionice: prva, od 1907. do 1914. godine; druga je od
1919. kad poinje ponovo da izlazi kao list drutva Prosvjeta, i trea, najznaajnija i najdua
dionica u razvoju ovog lista, od 1930. do 1937. godine. Sve do 1920. list je tampan irilicom i
ijekavskim izgovorom, a od tada ekavicom, to je uslovilo i ekavizaciju naslova Prosveta.
Za cijelo to vrijeme, list ima prosvetno-obrazovnu funkciju i sve ee objavljuje
knjievne priloge, tako da izrasta u jedno od najsnanijih knjievnih glasila u Bosni i
Hercegovini. U njemu svoje priloge objavljuju Aleksa antic, Svetozar orovi, Borivoje Jeftic,
Jovan Proti, Vladimir Gainovi i mnogi pisci izvan Bosne i Hercegovine.
Napredak
"Kao jedan od kulturnohistorijskih kontinuiteta iz razdoblja austrougarske uprave u Bosni
i Hercegovnni, poeo je nakon rata... 1921. izlaziti i asopis Napredak, glasilo hrvatskog
prosvjetnog i kulturnog drutva Napredak, koje je tada obnovilo svoj rad. 'Narocite prilike, u
kojima se razvijao kultumi ivot hrvatskoga naroda Bosne i Hercegovine - pisalo je u
programskom lanku... - potaknule su prije 17 godina ostvarenje naega Napredka. Potreba
podizanja kolovanog i privrednog podmladka bila je u ovim krajevima vea nego drugdje."
Njegov programski zadatak je kulturnosprosvjetno uzdizanje naroda i tog programskog
naela e se pridravati sve do 1941. godine. U svom radu je imao i nekoliko kraih prekida.
U vezi sa njegovom poslovnom orijentacijom, zanimljivo je jedno zapaanje prof.
Rizvica: "Najznaajniji hrvatski knjievnici srednje i mlae generacije koji su stvarali u okviru
grupe sarajevskih knjievnika ili saradivali na stranicama Pregleda ne spominju se kao
saradniciNapretka pa je oita bila podvojenost knjievne i kulturne orijentacije meu Hrvatima u
Bosni i Hercegovini u meuratnom razdoblju na one koji su slijedili rane predratne i poratne
jugoslovenskonacionalistike ideale i na one

koji su se okupljali oko Napretkove

kulturnohistorijske linije (osobito poslije 1929.), nalazei u njoj vie hrvatske nacionalne sadrine
i tradicionalnih oznaka u Bosni i Hercegovini koje su se prenosile iz vremena nacionalnih pokreta
8

austrougarskog

razdoblja

nastavljajui

zasade

franjevako

ilirske

knjievno-kulturne

djelatnosti."(M. Rizvi, Knjievni ivot BiH izmeu dva rata I, "Svjetlost" Sarajevo, 1980, str
265)
idovska svijest
"Slino knjievno-kulturnim kontinuitetima srpskom i hrvatskom... i kulturno-knjievni
ivot Jevreja u Bosni i Hercegovini produavao se poslije rata, iz austrougarskog perioda u
meuratno jugoslovensko razdoblje, koncentrisan oko La Benevolencie ("La Benevolencia") kao
baze i drugih jevrejskih drutava, i trajao je i razvijao se u jevrejskim kulturno-politikim
listovima, nastavljajui se historijski kao pozadina koja je sigurno i bez prijeloma trajala sve do
1941. godine, bez podlijeganja i ustupanja knjievno-idejnim kontroverzama i drutvenopolitikim suprotstavljanjima matice knjievnog ivota Bosne i Hercegovine. idovska svijest je
bila 'kulturno politiki tjednik' pod urednitvom dr Isaka Altarca..." (M. Rizvi, Knjievni ivot
BiH izmeu dva rata I, "Svjetlost" Sarajevo, 1980, str 265)
Gajret
Gajret, koji nije bio isto nacionalni list Bonjaka, najznaajnije je bosansko glasilo koje
je izvrilo svoju programsku prosvjetiteljsko-odgojnu funkciju i ostvarilo svoj povijesni kulturnoknjievni kontinuitet. Svoju punu afirmaciju ovaj list je postigao u periodu od 1924. do 1930.
godine.
U tom plodnom razdoblju od est godina, kad ga je ureivao Hamza Humo,
u Gajretu sarauje, pored starije generacije bonjakih pisaca (Baagi, Nuri Hadi, Mulic), i
generacija mladih pisaca: H. Dizdar, Kikic, Dobradi, Burina, Muradbegovic, a pored njih
i B. Jeftic, J. Palavestra, J. Kuan.
Od 1930. do 1937. godine objavljuje malo literarnih priloga, ali od 1937. godine,
ulaskom Hamida Dizdara u redakciju, njihov broj se naglo poveava. U njemu svoje knjievne
radove objavljuju i novi saradnici (J. Meedovi, . Sijari).
Novi Behar

"Protivno Gajretovoj akciji srpskog nacionalizovanja Bonjaka, nasuprot koje je 1924.

godine osnovano kulturno prosvjetno-drutvo Narodna uzdanica a godine 1927. kao pandan
listu Gajret bie pokrenut i list Novi Behar na tradicijama predratnog Behara , koji e
predstavljati protuteu kulturno-politikih simpatija meu Bonjacima za hrvatstvo."
Njega je pokrenuo vjerski poglavar, reis ul-ema, Demaludin-efendija auevic, sa
pojedinim predstavnicima Jugoslovenske muslimanske organizacije i bonjakim piscima koji
su prije rata pokrenuli i radili u Beharu. (Safvet-beg Basagi, Edhem Mulabdi i Husein ogo).
Novi Behar je namijenjen bonjakoj islamskoj familiji, pa je zato bio proet "verskomoralnim" duhom. Bio je protiv "svake politike". Radio je pod geslom da treba "moralno blago
islama spojiti sa materijalnim blagom zapadne kole". U Novom Beharu sarauju: dr Safvet-beg
Mirza Baagi, Edhem Mulabdi, Ahmed Muradbegovi, Hamid Dizdar, Alija Nametak, Ilijas
Dobradi, Omer ampara, Atif Ljubovi, Hamza Humo, Hasan Kiki, Sait Orahovac, Rasim
Filipovi, Mustafa Grabnovi.
"Nikad nije dostigao knjievnu vrijednost i kulturni znaaj nekadanjeg Behara, koji je u
svoje doba snano podsticao u pravcu graanskog formiranja Bonjaka shvaenih kao spojnice
Istoka i Zapada u jugoslovenskim zemljama..." (M. Rizvi, Knjievni ivot BiH izmeu dva rata
I, "Svjetlost" Sarajevo, 1980, str 53)
Pregled
Pored Prosvete, Napretka, idovske svijesti i Gajreta, Pregled je bio jedan od
najznaajnijih glasila izmedu dva rata na prostorima Bosne i Hercegpvine. On je ostvario svoj
kulturno-knjievni kontinuitet kao "slobodna tribina za slobodoumne jugoslovenske pisce", sa
jedinim ogranenjem, da njegovi saradnici rade na uspostavljanju "narodnog jedinstva i
demokratije".
Pokrenut je u januaru 1927. godine "kao nastavak predratnog Pregleda, s ciljem da "prati
aktuelni, socijalni, kulturni i knjievni ivot". Svoj rad je poeo pod urednitvom dr Gojka
Krulja, koji je u prvom broju lista, u "Rei urednitva" pisao o svojoj jugoslovenskoj orjentaciji:
"Doputamo osjeaje srpske, hrvatske i slovenake - ali iznad svega stoji jedinstvena drava
Jugoslavija."
10

Prema Muslimanima i muslimanskim piscima i njihovim listovima "imao je neizbistren

stav". Smatrao je da je "naa politika, kulturna i narodna homogenost sadrana... u nacionalnoj
ideji jugoslovenstva" konstatujui kritiki da se "naa politika laa, pod vostvom kratkovidih
politiara, nasukala... na plemensku pliinu".(M. Rizvi, Knjievni ivot BiH izmeu dva rata I,
"Svjetlost" Sarajevo, 1980, str 66)
Oko Pregleda se okupljaju svi pisci koji ce kasnije formirati Grupu sarajevskih
knjievnika "S.S. Kranjevi" : Borivoje Jefti, Pero Slijepevi, Marko Markovi, Milan
uri, Jaka Kuan, Vladimir Tmua, Isak Samokovlija, Sra oki, Hamza Humo, Vera
Obradovi Delibai, Mihajlo Delibai, Jovan Kri.
U periodu od 1936. do 1941. godine Pregled e pod urednitvom Jovana Kria biti
kronika knjievnog ivota. On e tampati almanahGrupe sarajevskih knjievnika pod
nazivom Sa zamagljenih strana, koji je imao za cilj da "ukae na umetnike kvalitete pojedinih
priloga koji e jasno pokazati njihovu vrednost" U svojoj knjievnoj rubrici Pregled e uglavnom
tampati knjievne priloge iz Bosne i Hercegovine, prevashodno, djela Grupe sarajevskih
knjievnika, ali i djela P. Koia, B. opia, Z. Dizdarevica, P. Voranca, H. Kikica. Pred sam
rat Pregledu e pristupiti vei broj "ljeviara".

" GSK 'S.S. Kranjevi' "

Vie je razloga utjecalo na formiranje (17.februar 1928.) tzv. " Grupe sarajevskih
knjievnika ' S.S. Kranjevi' ": praktina potreba, u vezi sa poslovima izdavanja knjiga,
meusobne pomoi i zatite autorskih prava, zatim tenja za drutvenou i mogunost razmjene
miljenja o ue strunim knjievnim pitanjima, i trei, "urenje na idejno-estetskim tradicijama
tzv. mladobosanstva i Koievskog mukog progovora"
Inicijativu za njeno osnivanje je dao Borivoje Jeftic, politiku potporu joj je
obezbijedio Milan uri, dravni nadodvjetnik i prvi njen predsjednik, a finansijsku pomo joj
je, pored ostalih, pruio i list Pregled.

11

Cilj joj je bio da probudi "smisao i interes za lepu knjievnost". U njenom

osnivanju nisu uestvovali bonjaki i hrvatski pisci, niti su bili pozvani na skuptinu. Grupu su
sainjavali saradnici Pregleda.

1.3.

Idejno-estetske tendencije ovog vremena

Radei istodobno na svom linom uzdizanju i na irenju i razvijanju knjievne kulture u

narodu, bosanskohercegovaki pisci ine nevjerojatan podvig. Koracima od "sedam milja", oni
smanjuju razliku izmeu svojih i susjednih kulturnih centara i izmeu sebe i afirmisanih
hrvatskih i srpskih pisaca.
Zahvaljujui tome, bosanskohercegovaka knjivnost je za vrlo kratko vrijeme prevalila
ogroman

put od

preko romantiarske

tradicionalne
i

usko

knjievnosti regionalnog

nacionalne

knjievnosti (B.

znacaja (Borivoje
Jefti, Alija

Jefti),

Nametak, Enver

olakovi, Zvonimir ubi), francuske realistike kole (A. Nametak), lirizma, sociolokog
realizma i simbolizma (Z. ubi, Isak Samokovlija, Nikola op, A. Nametak, Hamza
Humo), impresionizma (Antun Branko imi), ekspresionizma (A. B. imi, H. Humo, Ahmed
Muradbegovi),

do

tendenciozne,

aktivistike, angairane,

esto

po

zadatku

pisane

literature, socijalistikog realizma(Hasan Kiki, Zija Dizdarevi).

Posebno je vidan napredak ostvaren u pojedinim knjievnim vrstama.
1.3.1. Pripovijetka
"Poetak dvadesetog stoljea bio je uistinu i poetak moderne bosanskohercegovake
pripovijetke kada se javila nekoliko pripovjedaa, da bi se izmeu dva rata javila generacija ija
su pripovjedaka djela postala jugoslovenske knjievne vrijednosti.
Regionalna u onom smislu u kojem je regionalnost jezika baza, iskon, imaginacija i
stvaralaki polet, ova pripovijetka brzo je dobila modernu formu, tematski moda odve vezanu
za povijest, ali zato misaono prodorna i opeljudska, dovoljno umjetniki valjana. Manje su je
dubili povremeni pomodni evropski knjievni pravci a vie je bila okrenuta neshvatljivim

12

prostorima ljudskog bia, ponegdje sapeta tradicionalistikom formom, ali uvijek jedra
knjievnonarodnim jezikom, dovoljno narativna i estetski ubjedljiva.
U njenim najdubljim misaonim vrtlozima krije se iskonska ovjekova drama, eznja za
ljepotom, potreba da se umjetnou prevlada stradanje i smrt, oaj ame, strahota samoe.
Naravno, uz kvalitet vukao se i estetski prosjek koji je uvijek bio temelj velikoj literaturi, klima,
unutar koje su nicali veliki stvaraoci.
... (Tako) je stvoren pojam 'pripovjedaka Bosna' koji je u poetku imao povjesni znaaj zbog
afirmacije bosanskohercegovake pripovijetke u jugoslovenskim okvirima, ali je vremenom
postao anahron jer je nametao predodbu regionalnosti, folklorizma, zatvorenosti i tematske
oskudnosti bosanskohercegovake pripovijetke izmeu dva rata,..."(Edicija Savremena
knjievnost naroda I narodnosti BiH, Demaludin Ali, Bosanskohercegovaka pripovijetka 20tog stojea, "Svjetlost" Sarajevo, 1986, str 332 i 333.)
1.3.2. Roman
"Osvrui se retrospektivno na istoriju romana u knjievnosti Bosne i Hercegovine lako je
uoiti da postoje neizbjene razliite faze i etape u njegovom razvoju ili preenom putu... Ogleda
se to zorno, empirijski oigledno - i stepen umjetnike ostvarljivosti koji je individualan i
raznovrsnost tematsko-idejnih i formativno-gradivnih elemenata romansijerske strukture - ve u
sluaju Grozdaninog kikota(gdje dominira) lirski element nad naracijskim i subjekat nad tzv.
objektivnim svijetom,... Humina lirinost je izvorna a ne (tobonja) opoezovanost koja uskae u
igru kao nadomjestak... a potom u romanima Hasana Kikica... Ho-ruk i Bukve, u kojima je sirovi
ivot seljako-radnikih masa, uz socijalno-progresivni angaman autora, najnaglaenija njihova
datost i crta, ega samo manje direktno a vie diskretno i na drugi nain, ima i u
romanima Zvonimira ubia Heroj u papuama i Kaljuga."
Tamo gdje su neki poznati evropski pisci (Hamsun u romanu Pan) gubili na knjievno
umjetnikoj vrijednosti svog inae uspjesnog knjievnog djela (pretjerano naglaen lirski
element), nai romansijeri, kojima su oni sluili za uzor, dobijali na kvalitetu djela. Ili Kiki je
nenadmaan u slikanju masovnih scena.
1.3.3. Poezija
13

Za razliku od proze, bosanskohercegovaka poezija tridesetih godina ovog stoljea sasvim

izvjesno biljei stagnaciju.
"Oko 1930. javlja se grupa mladih i drutveno naprednih pjesnika kojoj pripadaju Novak
Simi, Ilija Grbi, Hasan Kiki, Husnija engi, Hamid Dizdar, Safet Burina... grupa koja
pokuava da se obiljei i da djeluje u tom smjeru. U to vrijeme... javio se i Hamid Dizdar svojom
zbirkom pjesamaArabeske, da bi 1936. objavio i drugu zbirku pjesama Zapisi u kamenu.
Tako se i glas Hamida Dizdara slijeva u povorku tog sve glasnijeg protesta protiv
dehumanizacije ivota. Pred rat, od 1936. pa dalje, pridruuju se i novi glasovi: Slobodan
Galogaa, Svetislav Mandi, Mak Dizdar, pa Velimir Kovaevi... Tzv. socijalna lirika nala je u
ovim pjesnicima iskrene, ubijeene i oduevljene pristalice. Da njihovo djelovanje nije ostalo
nezapaeno i beznaajno, svjedoi, pored ostalog, i poznati kikindski proces protiv ureivaa
almanaha Knjige drugova (1929. god.), u kome su se,... pojavili i neki od istaknutijih pjesnika
ove grupe.
Pa ipak iako je bilo izvjesnog odjeka i nekog ivljeg kretanja, velikih i znaajnih imena
nema. Ni pojava. Ni prodora. Ni zavjetanja." (Edicija Savremena knjievnost naroda I
narodnosti BiH, Demaludin Ali, Bosanskohercegovaka pripovijetka 20-tog stojea, "Svjetlost"
Sarajevo, 1986, str 235.i 236.)

1.4.

Politicki listovi u BiH u AU periodu

Prvi politiki listovi u Bosni i Hercegovini pojavili su se ubrzo poslije Hercegovakog

ustanka 1882. godine. Pokretanje politikih listova imalo je dvostruku ulogu: da se zadovolji
uznemireno stanovnitvo i da budu znak sreivanja prilika i ostvarenog napretka pod novom
upravom.
Neki od politikih listova su: Bosniche Post, Vatan (poslije promjenjen naziv u
Rehber), Prosvjeta, Glas Hercegovca, Napredak, Bonjak, Bosanska pota, Srpski
vjesnik, Osvit, Stimmen aus Bosnien.

14

15

ZAKLJUAK

U radu je detaljno obraeno stanje Bpsne I Hercegovine u prvoj polovini XX stoljea

odnosno veem dijelu vremena kojim je upravljala Austrougarska drava. Nekima je to dobro
dolo kao odskona daska za buenje I jaanje kako culture I tradicije tako I knjievnosti I jezika.
Bonjaci, Srbi, Hrvati, idovi, svi su uzimali to su htjeli I to im se svialo a odbacivali
nepoeljno.
Uz velike napore knjievnost I jezik opstaju, ive bez obzira na situaciju u zemlji. Uz
stare knjievnike javljaju se I neki novi sa novim I jo odlunijim duhom za pero. Nastaju
kulturno-umjetnika drutva ali I novi listovi I asopisi. Svaki narod je imao svoje asopise I
listove ali postojali su I multikulturalni koji su zadovoljavali iru italaku publiku. Pie se o
svemu, o trenutnoj situaciji u zemlji, aktuelnim temama ali objavljuju se I nova knjievna djela
kako umjetnikog tako I pounog karaktera.
Ostaje na kraju injenica da na naim prostorima jezik I knjievnost nikada nisu stagnirali
ili nestle. Da li javno ili tajno, uvjek se pisalo I njegovalo pisanje I itanje.

16

LITERATURA
1. Borivoje Jevti, Izabrana djela III, Biblioteka kulturno naslijee BiH, 1982.
2. M. Rizvi, Knjievni ivot BiH izmeu dva rata I, "Svjetlost" Sarajevo, 1980.
3. Edicija Savremena knjievnost naroda I narodnosti BiH, Demaludin

Ali,

Bosanskohercegovaka pripovijetka 20-tog stojea, "Svjetlost" Sarajevo, 1986.

17