MILJEVCI OD 1710. DO 1900.

GODINE
Davor Gaurina

Miljevci su skup sela smjetenih izmeu rijeka Krke i ikole te planine Promine. Stanovnici ovih sela uglavnom su potomci stanovnitva koje je nakon
Kandijskog rata (1647. -1669.) bilo pobjeglo na Venecijanski teritorij (ostaci
ibenskog distrikta) i doseljenih Morlaka (Vlaha) koji su napuili ovaj prostor
za vrijeme Morejskog rata (1683.-1699.). Novodoseljeno stanovnitvo dobilo
je zemlju na plodouivanje uz obaveze: obraivanje, vojnu slube i plaanje
1/10 poljoprivrednih prinosa. Zemlju i obaveze nasljeivali su iskljuivo muki potomci. Oko 1750. g. pojavila se potreba za revizijom zemljinih investitura i to na nain da svaka obitelj zaista i dobije do tada zajamena dva padovanska kanpa po glavi. Gospodarske prilike i uvjeti ivota na Miljevcima u 18.
i 19. stoljeu nisu bile povoljne. Razloge za to treba traiti u dugotrajnom ratnom razdoblju od sedamdesetak godina u kojem je jako nazadovalo stoarstvo, a osobito poljoprivreda zbog velikih migracija stanovnitva i teta koje
su nanosile razne vojne i paravojne formacije. Kraj Venecije te Prva austrijska
uprava (1797.-1806.) pa Francuska uprava (1806.-1813.) i Druga Austrijska
uprava ne donose puno novosti u ivotu Miljevakih sela.

Miljevci su skup sela smjetenih izmeu rijeka Krke i ikole te planine Promine. Po legendi, ime su dobili prema Miljevi kerki gospodara grada (utvrde) Bogoina, kneza Andrije i ene mu ike. Ta nesretna djevojka se utopila u
Poljici koja se od tada zove ikola. Miljevci se sastoje od osam sela (sedam
221

Miljevci 2008.
katolikih i jedno pravoslavno) i sljedeih prezimena: Drinovci (Bai, Ivi, Kozi, Devi, Stipandija, keljo, Skelin, Tetlo, Mazalin); Britane (Bai, Benkovi,
Deronja, Gveri, Jurain, Kisi, Malenica, Novak, Perii, Pili, Pletikosa, Runi,
Samac, Samodol, Sui, ostera); Bogati (Duilo, Gali, Mamut, Mazalin); Karali (Delalija, Karlo, Stojanovi, Vatavuk); iritovci (Bubalo, Grabi, Lovri,
Malenica, Perin, Skelin, Sunko, Vatavuk, Vlai, Vranjkovi); Kaoine (Bai, Ivi,
Kului, Lovri, Malenica, Sulje, arac, Vlai ); Klju (ipi, Delalija Kului, Malenica, Skelin, Tetlo, Vii, Vukorepa) i Nos-Kalik (Zeljak, Kalik i Skoi).1
Stanovnici ovih sela uglavnom su potomci stanovnitva koje je nakon Kandijskog rata (1647. -1669.) bilo pobjeglo na Venecijanski teritorij (ostaci ibenskog distrikta) i doseljenih Morlaka (Vlaha) koji su napuili ovaj prostor za
vrijeme Morejskog rata (1683. 1699.). Morlako stanovnitvo je dolo pod
vodstvom franjevaca iz BiH i u dogovoru s Venecijom. Oslobaanje od Turaka bilo je istodobno i zauzimanje zemljinih posjeda od strane novih doseljenika, a pod vodstvom seoskih zapovjednika (harambaa). Venecijanska vlast
(generalni providur Dalmacije) uglavnom je ozakonio faktino stanje odmah
nakon prvog smirivanja stanja. Novodoseljeno stanovnitvo dobilo je zemlju
na plodouivanje uz obaveze: obraivanje, vojnu slube i plaanje 1/10 poljoprivrednih prinosa. Zemlju i obaveze nasljeivali su iskljuivo muki potomci.
Ako zemlju ne bi obraivao dvije godine ili ne bi plaao porez, seljak je gubio
posjed. ene (udovice) samo su iznimno dobivale posjed, ako su mogle zadovoljiti navedene uvjete. Navedeni uvjeti vaili su na cijelom prostoru Nove
Steevine (Acquisto Nuovo) pa dakako i u Miljevcima.
Organizacija venecijanske vlasti potovala je lokalnu samoupravu na elu
sa seoskim starjeinama i sucima, njima su bili nadreeni drniki serdar i guvernatur, a njima opet ibenski knez i kninski providur, a svima generalni (opi)
providur iz Zadra. Zasluni pojedinci dobili su puno vie od zajamenog minimuma zemlje i uz to razne druge privilegije. Tako je npr. postalo gotovo pravilo
da sinovi dunosnika preuzimaju oevu dunost. 2
Ve 1709. g. zaslugom Cosme Faventinija ureeni su posjedovni odnosi
u miljevakim selima Britane i Klju. 3 Primjer funkcioniranja (subordinacije)
mletake vlasti imamo iz perioda tzv. Malog rata. Miljevaki harambaa Pavao
Ivi (visovaki prokurator) je 14. rujna 1713. g. po zapovijedi vojnikog asnika
Spaara odvezao u Drni 105 konja drva i 1152 panja. 4
1

Glavni razlog za to smanjenje broja stanovnika je epidemija panjolice od koje je 145 Miljevana 1889. godine, a godinu dana kasnije 154 osobe. Najvie je umrlo Baia (29), Ivia i Samodola po 25, a Puljia, Skelina, Suia i Stojanovia po 9 osoba; Nikola Adija,
Rukopis, Gradski muzej Drni.

Mirela Slukan-Alti, Komparativna analiza kulturnog pejsaa ruralnih naselja Mletake i Habsburke krajine, Triplex connium )1500.-

Lovorka orali, Agrarno-proizvodni odnosi na podruju kninskog distrikta potkraj 18. i na poetku 19. stoljea, Kninski zbornik,

Fra. Josip-Ante Soldo, Samostan Majke od milosti na Visovcu, zbornik Kai, Split 1969., str. 178.

1800.): Ekohistorija, str. 73.

Zagreb 1993., str. 170.

222

Davor Gaurina: MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

Nakon konanog protjerivanja Turaka iz Dalmacije 1718. g. poinje dugotrajni mir i zaivljava redovna Mletaka uprava. Slabo razvijena poljoprivreda
i nedostatak vode (samo u Britanima postoji izvor, a u ostalim selima bilo
je malo seoskih bunara) bili su uzroci estim gladnim godinama. Zbog svega
toga seljaci su postajali rtve lihvara i pohlepnih zakupaca poreza, a to je onda
dovodilo do este pojave hajduije.
Osobito gladne godine su bile 1715.-1716. Ve tada poinje iseljavanje stanovnitva u Slavoniju, pa ak i Ugarsku. Druga velika glad poznata je u godinama 1732. i 1733. nakon velike kuge koja je pokosila cijeli drniki kraj 1731. g.
Zbog smanjivanja broja stanovnika, ogranienog kretanja ljudi i robe, glad je
poprimila apokaliptine razmjere. Koliki je bio oaj naroda ilustrira podatak da
je samostan Visovac 1733. g. u Zadru zaloio sve crkveno srebro za 600 cekina
ime je u dva navrata kupovano narodu brano i kruh da ne bi poumirali od
gladi.
Daljnje sreivanje imovinsko-pravnih odnosa u ovom kraju moemo zahvaliti Petru Ciganiu koji je u razdoblju od 1735. do 1737. godine sredio posjedovne
odnose i u ostalim miljevakim selima. 5 Ipak oko 1750. g. pojavila se potreba
za revizijom zemljinih investitura. Rezultat te potrebe je tzv. Grimanijev zakon
donesen 25. travnja 1756. godine za Kninsku krajinu. Zakonom je predvieno
da svaka obitelj zaista i dobije do tada zajamena 2 padovanska kanpa ( 7300
m ) po mukom lanu obitelji. Ostalim obiteljima koje su imale nelegalni viak
zemlje, posjed je smanjen. Opa obaveza za sve posjednike bila je: posaditi na
svakom kanpu zemlje po etiri masline, murve, bajama, kestena, oraha, ljive
ili vinje maraske; gajenje lana ili konoplje; dranje pela; sadnja luka (kapule)
i enjaka. U cilju promicanja spomenutih kultura drava se na dvadeset godina odrekla poreza. Bogatije obitelji morale su drati jednoga konja za potrebe
drave. Zakon takoer regulira i kolonatske odnose ( unajmljivanje privatne
zemlje za obradu od primarnih korisnika ) i zabranjuje zloupotrebu poloaja
i zabranu pljenidbe oraih volova i drugih prijeko potrebnih stvari za uzdravanje posjeda. U zakonu se posebna panja posveuje seoskim bunarima i
putovima. 6
Kontinuirano kretanje broja stanovnika moemo pratiti od 1765. g. kada je
na Miljevcima po fratarskim popisima bilo 150 katolikih i tri pravoslavne obitelji. Ako je prosjena obitelj brojila pet lanova, to je sluaj dvadesetak godina kasnije, onda je na Miljevcima ivjelo 825 stanovnika navedene godine.
Godine 1786. u upi je ivjelo 187 obitelji i 1012 stanovnika. Podijeljeno po
selima: Drinovci -36 obitelji i 176 stanovnika; Britani -36 obitelji i 204 stanovnika; Karali - 26 obitelji i 139 stanovnika; iritovci 37 obitelji i 202 stanovnika;
Klju 52 obitelji i 291 stanovnik. Sljedei popis iz 1798. g. pokazuje poveanje
5

Fra Stipan Zlatovi, Franovci Drave presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji u Dalmaciji, Zaostrog, str 229.

Fra Josip Ante Soldo, Grimanijev zakon, Zagreb 2005., str.78.

223

Miljevci 2008.

Karta irenja Venecije u ratovima protiv Turskog Carstva.

( Zelenom bojom je prikazana Nova Steevina )

broja stanovnika na 1122 . Tada su Donji Britani imali 92 stanovnika, Gornji

Britani - 149, Bogeti 71, Karali 82, iritovci 186, Kaoine 150, Klju 197,
Drinovci 195.7
Kraj venecijanske uprave 1797. godine ne donosi osobite promjene na
ovom prostoru jer u periodu Prve Austrijske uprave vlast nije uspjela ni zaivjeti, pa tako ni promjena posjedovnih odnosa. Godina 1806. kada francuski
generali Lauriston i Molitor zauzimaju cijelu Dalmaciju donosi promjene koje
znaajnije utjeu na ivot stanovnitva. Francuzi odmah poinju s novaenjem
za daljnje osvajake ratove po Europi i prisilnim javnim radovima npr. izgradnja
puta preko Rokog slapa na relaciji Split - Zadar. Velike promjene dogodile su
se i u posjedovnim odnosima jer je seljak postao vlasnikom zemlje, iako je i dalje plaao desetinu. Za vrijeme Francuza poinje se sa sadnjom krumpira, iako
se ta kultura ustalila tek sredinom 19. st. Znaajna je civilizacijska steevina
odvajanje sudstva od uprave to je tekovina Fancuske revolucije. Veliki nered
Francuzi su unijeli u narod uvoenjem izravnih i neizravnih poreza i svojim od7

Fra Ante avka, Povijest Drnike krajine (zbornik); Fra Stanko Bai, Uloga Visovakih franjevaca u Drnikoj krajini od XVI. stoljea do
1830. godine, str.262. Split 1995.

224

Davor Gaurina: MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

nosom prema sveenstvu, naroito namjerom da isele fratre s Visovca i da na
njemu postave skladite streljiva.
Napoleonovim porazom u Rusiji i zauzimanjem ovih krajeva od Austrije krajem 1813. godine poinje dugogodinje doba mira za vrijeme Austrije odnosno Austro-Ugarske (od 1867. g.) do kraja Prvoga svjetskog rata. Gospodarske
prilike i uvjeti ivota na Miljevcima u 18. i 19. stoljeu bili su nepovoljni. Razloge za to treba traiti u dugotrajnom ratnom periodu od sedamdesetak godina (osloboenje od Turaka) u kojem je jako nazadovalo stoarstvo, a osobito
poljoprivreda zbog velikih migracija stanovnitva i teta koje su nanosile razne
vojne i paravojne formacije. Stanovnitvo je uglavnom bilo orijentirano na uzgoj ovaca jer su one dobro podnosile oskudne prilike uzgoja i nisu bile oporezivane od mletake vlasti kao poljoprivredni proizvodi. Osim ovaca uzgajale su
se i druge ivotinje i to goveda, konji (u znatno manjoj mjeri) i domaa perad, a
svinje vrlo slabo jer nije bilo dovoljno hrane ni za ljude. Prodajom drva i vikovima u uzgoju stoke (od jaja i peradi do janjaca) seljaci su kupovali ono to im
je bilo nuno. Seoske potrebe su bile vrlo skromne jer su im domainstva bila
organizirana kao samodostatna (odjeu su sami pravili od vune svojih ovaca)
pa se kupovalo samo najnunije npr. sol, poljoprivredne alatke koje se nisu
mogle napraviti u kuanstvu i nakit za djevojke.
Poljoprivredni prinosi koriteni su za osobnu prehranu i vrlo esto nisu bili
dostatni za potrebe stanovnitva. Od itarica sijao se jeam, pir, ra, penica i
proso. Glavna hrana Miljevana (i cijele drnike okolice) toga doba, bio je kruh
od jema, pira, rai ili penice. Vrlo esto kruh se pravio od mijeanog brana
(napolica). Uz kruh jelo se mlijeko (kao sir, maslo, svjee i kiselo mlijeko) i razno
zelenje. Svjee ili dimljeno meso jelo se u sveanim prigodama, na sedmini ili u
vrijeme velikih poljskih radova. Vinogradarstvo je takoer bilo relativno dobro
razvijeno, a vlasti su poticale uzgoj masline i murve. Zanimljivo je da se do kraja Venecije ne spominje uzgoj kukuruza i krumpira.
Poljoprivreda na Miljevcima, kao i u ostatku drnikog kraja, nije se osobito
razvijala. Slabo se gnojilo i vodilo rauna o plodoredu. I dalje se oralo uglavnom drvenim plugom (odnosno ralicom ili supluicom) na kojem je metalni
dio bio samo leme, u koji su bili upregnuti slabi domai volovi laki od 500 kg.
Takav plug je zapravo samo grebao zemlju brazdom 5-6 cm. Samo bogatai su
nabavili eljezne plugove.
ito se sijalo runo, zatim bi se zatrpavalo drljaom koja se sastojala od granja povezanog vrbovom ibom i vezanih za drvo poloeno poprijeko. njelo
se srpom ili kosilo kosom, a od slame se zrno odvajala na gumnu (od zbijene
ilovae) mlaenjem tapom koji se zvao cip ili ee konjima (vridba). Prvo bi
konji vezani za stup u sredini gazili snopove, pa kada bi se odvojila slama ito
se vijalo( bacalo u vjetar ) da se odvoji pljeva. Mljevenje ita najee se obavljalo u vodenicama na Rokom slapu koje su uzimale znaajan ujam ( dio od
samljevenog ). Od poljoprivrednih alata jo se vrlo esto koristio laun ili malin
225

Miljevci 2008.

Pietro Santini: ZEMLJOVID SREDNJE DALMACIJE, detalj,

Venecija 1780. godine (Povijesni arhiv Zadar)

226

Davor Gaurina: MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

Pietro Santini: ZEMLJOVID SREDNJE DALMACIJE, Venecija 1780. godine, detalj

(kojim se krilo novo obradivo zemljite) motika, malj, poluga, eki i kosir, za
koenje trave sluila je kosa. 8
Tijekom 19. stoljea poinje se sijati kukuruz koji se obraivao s puno vie
panje, ali u potpunosti runo, motikom i ienjem od korova. Zreli kukuruz
8

Nataa Baji, Blago Hrvatske iz arhiva mapa za Istru i Dalmaciju (zbornik); N. B., Drni u katastru prve polovice XIX. stoljea, str. 63-75.

227

Miljevci 2008.

Pietro Santini: ZEMLJOVID SREDNJE DALMACIJE, Venecija 1780. godine, detalj

se eo srpom i dopremao na gumno gdje bi se komuao (odvajanje klipa ), a

kasnije se mlatio dugim mlatilom.
Duhan se najkasnije poeo saditi i to pod strogom dravnom kontrolom.
Naime, moralo se posaditi minimalno 2000 komada (struka) i prodavati ga dravi po propisanim cijenama. Proizvodnja duhana bila je jo najmukotrpnija
jer je uz veliki ziki rad (okopavanje) zahtijevao i zalijevanje vodom koje je
228

Davor Gaurina: MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

uvijek nedostajalo. Ubrani duhan je trebalo odvajati i suiti to se opet radilo
runo i u neadekvatnim prostorima. Takve mjere zapravo su poticale nelegalnu trgovinu (verc) duhana koji se na crnom tritu mogao prodati skuplje od
propisane cijene.
Stoka je i dalje bila domae pasmine i slabo hranjena to je rezultiralo slabim prinosima (mlijekom, vunom, mesom) i estim ugibanjem veeg broja ivotinja.9
Sljedei popis iz 1823. godine pokazuje neveliko poveanje stanovnitva
za samo 78 osoba, odnosno na Miljevcima je tada ivjelo 1200 stanovnika. Razloge vjerojatno treba traiti u Napoleonskim ratovima i oskudnim uvjetima ivota. Po podacima iz 1830. godine u Bogtiima i Karaliu je ivjela -201 osoba,
iritovcima -269, Kaoinama -200, Drinovcima - 241, Nos-Kaliku - 104, Kljuu
- 211 i Britanima 259 stanovnika.
Zanimljiv je podatak stanje stonog fonda te 1830. godine. Tako je u Bogetiima i Karalicu bilo 1200 ovaca, 15 konja, 94 komada goveda (2 bika, 80
muznih krava 13 volova) i 13 svinja; iritovci su imali 280 ovaca, 10 konja, 22
magarca, 65 goveda (1 bik, 50 muznih krava i 14 volova), 10 magaraca i 19 svinja; Kaoine su imale 880 ovaca, 87 goveda (1 bik, 72 muzne krave i 14 volova),
25 magaraca, 10 konja i 10 svinja; Drinovci i Nos-Kalik imali su 1100 ovaca, 137
goveda (4 bika, 104 krava i 32 volova), 33 konja, 12 magaradi i 10 svinja; Klju
je imao 1510 ovaca, 185 goveda (5 bikova, 140 krava i 40 volova), 57 konja, 23
magarca i 50 svinja; Britane su imale 440 ovaca, 174 goveda (4 bika, 130 krava
i 40 volova, 57 konja, 20 magaraca i 28 svinja. 10
Najvei broj stanovnika (u 19. stoljeu) Miljevci su imali 1857. godine i to
2773 stanovnika. Tada su Drinovci imali 592 stanovnika, Britane - 485, iritovci - 468, Klju - 418, Kaoine - 414, Bogati - 216 i Karali - 180 stanovnika. 11
Unaprjeenjem stoarstva i poljoprivrede bavila se dravna i opinska vlast,
pa je tako 1869. godine u Drniu osnovan Poljodjelski odbor koji je imao za cilj
popravljanje pasmina ovaca i goveda, ali i unaprjeenje voarstva i uope popravljanja sjemena biljaka to je trebalo rezultirati poveanim prinosima. Poveanje broja stanovnika, este sue i slaba ljetina dovodili su do estih nestaica
hrane i gladi i to gotovo svakih nekoliko godina.
Osim toga, nedostatak vode prisiljavao je stanovnitvo da pije neistu vodu
to je uzrokovalo este bolesti (groznica, tifus, arlah, difterija i ospice), a to je
onda rezultiralo velikim brojem umrlih, pogotovo djece. Ovako loi uvjeti rezultirali su iseljavanjem stanovnitva, najprije u Banat i Slavoniju (od 1865. g.),
a kasnije i u Ameriku.12
9

Dalmacija iz djela Austro-Ugarska monarhija, Naklada F. Maria, Split 1892, str. 163-188.

10 HAZ, Razni spisi namjesnitva, sv. 21.

11 Stanovnitvo 1857.- 1961. po naseljima i dijelovima naselja Split, Republiki zavod za statistiku SRH, Zagreb 1964., str. 57-60. .
12 Fra Ante avka, Povijest Drnike krajine (zbornik); Fra Karlo Kosor, Drni pod Venecijom, Split 1955., str. 234-240.

229

Miljevci 2008.
Zbog toga se stanovnitvo Miljevaca do 1869. g. smanjilo za vie od 750
stanovnika. Tada je u svim selima bilo 2016 stanovnika. Od toga u Drinovcima 462, Britanima - 376, iritovcima - 328, Kljuu - 266, Kaoinama - 254, Bogatiu
- 204, Karaliu - 126.
Znaajan dogaaj za Miljevce bio je otvorenje puke kole u Drinovcima
1873./1874. godine u kui Mazalin. Prvi uitelj bio je Marko Frani, a nadzornik
mu je bi drniki upnik i dekan. kolske godine 1875./1876. uitelj je bio imun
Fabbrio. kola, naalost nije imala sree s uiteljem, pa je tako 1878. godine
drinovaki uitelj otputen zbog loeg rada. Problemi tu nisu prestali, pa se ve
poetkom 1880. godine miljevaki upnik alio da kola ne radi etiri mjeseca.
Izgleda da je kola ipak nastavila s radom sljedeih godina, ali u skuenom prostoru. Iako je Jela Mazalin ponudila da e osobnim sredstvima sagraditi kolsku zgradu, kola nije radila 1884.-1886. godine. Kasnije je kola ipak radila jer
imamo podatak da joj je 1906. godine opet prijetilo zatvaranje. Ovakvo stanje
na Miljevcima rezultat je nebrige opinskoga kolskog vijea, a to potvruje i
podatak da je drnika opina po broju kola bila posljednja u Dalmaciji.
Za cijeli drniki kraj vrlo vano je djelovanje nadumara Nikole Veia koji je
od 1877. godine u Drniu i okolici vrlo predano radio na poumljavanju goleti
i sadnji bajama, vinje maraske i kestena. 13
Po sljedeem popisu iz 1880. godine Miljevci biljee lagani porast broja
stanovnika. Sedam sela imalo je 2141 stanovnika. Pojedinano, u Drinovcima
- 540, iritovcima - 381, Britanima - 339, Kljuu - 299, Kaoinama - 263, Bogetiu - 188 i Karaliu 131 stanovnika. Najvea poast zahvatila je Miljevce 1887.
godine kada je dvadesetak ljudi bilo zaraeno ospicama. Zaraza je vjerojatno
izazvana pijenjem prljave vode jer je bila velika sua. Kakvi su bili razmjeri ei
govori podatak da est sela (kapitanija) na Miljevcima nije imalo vode. Iako
su bogatai Skelini bili zakupili kopanje bunara u Drinovcima to nisu napravili, ali su zato mnoge obitelji uinili svojim kmetovima jer su im zbog malog
duga preoteli imanje. Po sljedeem popisu iz 1890. godine vidimo opet smanjenje broja stanovnika i to oko 170 stanovnika, odnosno tada je na Miljecima
ukupno ivjelo 1969 stanovnika. Pojedinano, u iritovcima - 399, Britanima
- 341, Drinovcima - 336, Kaoinama - 288, Kljuu - 248, Bogatiu - 220 i Karaliu
139 stanovnika. Kraj stoljea (1900. g.) Miljevci su doekali s 2284 stanovnika.
Pojedinano, iritovci - 442, Drinovci - 431, Britane - 416, Kaoine - 363, Klju 262, Bogati - 216, Karali - 154 stanovnika. 14

13 Fra Karlo Kosor, Drni u ogledalu tiska za hrvatskoga Narodnog preporoda u Dalmaciji (1860. 1921.), separat zbornika Kai, Split
1976., str.100.
14 Isto kao 14, str. 79.-82.

230