POLITIKE

EUROPSKE
UNIJE

Migracije
i azil

Stvaramo
otvorenu
isigurnu
Europu
Migr ac ije p r em a E ur o p i t r aju jako
d ugo . D a b is m o is ko r is t il i m o gu n o sti
is uo il i s e s izazovim a ko ji nas t aju
k ao p o s l jed ic a t e vr s t e m e un ar o d ne
m o b il n o s t i, E ur o p s ka unija ( E U ) r az vi ja
zajed n i k i p r is t up m igr ac ijam a. I s t o
t ako , r ad i za t it e o n ih ko ji u Eur o p i
t r ae ut o i t e zb o g p r o go na il i
o zb il jn e o p as n o s t i u s vo jo j m at i n oj
zem l ji, E U je us p o s t avio Zajed ni k i
eur o p s k i s us t av azil a. R ad u t im
p o d r u jim a p o l it ike uk l ju uje i ja anje
d ijal o ga t e s ur ad n ju s a zem l jam a
izvan EU -a.

SADRAJ
Zato nam je potrebna zajednika
politika useljavanja
Useljavanje: vie mogunost
nego izazov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

POLITIKE
EUROPSKE UNIJE

to EU ini
Zajedniki pristup EU-a u
upravljanju useljavanjem . . . . . . . . . . . . . . 4
Izgledi za budunost . . . . . . . . . . . . . 8

Ova publikacija dio je serije kojom se objanjava to EU

poduzima urazliitim podrujima politika, zato je ukljuen
uta podruja ikoji su rezultati.

Zato nam je potreban zajedniki

pristup azilu
EU kao podruje zatite . . . . . . . . . . . . . . . 9

Dostupne publikacije moete pronai ipreuzeti na sljedeim

internetskim stranicama:

to EU ini
Zajedniki europski
sustav azila (CEAS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

http://europa.eu/pol/index_en.htm

Izgledi za budunost . . . . . . . . . . . . . 12
Saznajte vie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Da funkcionira EU?
Europa 2020.: Europska strategija rasta
Osnivai EU-a
Borba protiv prijevara
Carina
Digitalna agenda
Ekonomska imonetarna unija ieuro
Energetika
Granice isigurnost
Humanitarna pomo i civilna zatita
Istraivanje iinovacije
Javno zdravlje
Klimatska politika
Kultura iaudiovizualna politika
Migracije iazil
Obrazovanje, osposobljavanje, mladi isport
Okoli
Poduzetnitvo
Poljoprivreda
Porezi
Potroai
Pravosue, graanstvo, temeljna prava
Promet
Proraun
Proirenje
Razvoj isuradnja
Regionalna politika
Ribarstvo ipomorstvo
Sigurnost hrane
Trgovina
Trino natjecanje
Unutarnje trite
Vanjski poslovi isigurnosna politika
Zapoljavanje isocijalna pitanja

Politike Europske unije:

Migracije i azil
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Publikacije
1049 Bruxelles
BELGIJA
Sastavljeno usijenju 2013.
Slika na naslovnici: ccvision.de
str. 12 21 x29,7 cm
ISBN 978-92-79-24146-8
doi:10.2775/75833
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.
Europska unija, 2013.
Umnoavanje je doputeno. Za svaku upotrebu ili
umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba
zatraiti izravno od nositelja autorskih prava.

M I G R A C I J E

A Z I L

Zato nam je potrebna zajednika politika

useljavanja
Useljavanje: vie mogunost nego izazov
Useljavanje uEuropu, ujednom ili drugom obliku,
postalo je stvarnost koja e nas pratiti iu budunosti.
Zahvaljujui globalizaciji iveoj dostupnosti prijevoznih
sredstava znatno su se poveale mogunosti za
mobilnost. Postoji vie razloga zbog kojih se ljudi sele
uEU. Neki dolaze radi studiranja ili istraivakog rada,
neki radi posla, aneki da bi se pridruili svojim
obiteljima koje ve ive uEUu. Istovremeno, zbog sve
veeg broja globalnih kriza, prirodnih ionih koje
uzrokuje ovjek, mnogi su jo spremniji napustiti svoje
matine zemlje. Od otprilike 500 milijuna ljudi koji
iveuEUu oko 20 milijuna dravljani su zemalja
izvanEUa.

STANOVNITVO DRAVA LANICA EU-a U 2011.

Dravljani zemalja izvan EU-a
20 milijuna (4 %)

Dravljani EU-a
480 milijuna (96 %)

Izvor: Eurostat

Od useljavanja nemaju koristi samo ljudi koji se sele

uEU, nego idrutvo koje ih prihvaa. Useljenici mogu
popuniti praznine na tritu radne snage cijelim nizom
zanimanja, poevi od visokokvalificiranih strunjaka
kojih ve sada nedostaje uEUu pa do radnika na
poslovima koje dravljani EUa vie ne ele prihvaati.
Sobzirom na trenutne ibudue demografske izazove od
presudne je vanosti osnaiti radnu snagu EUa. Pored
toga useljenici sa sobom donose nove ideje imetode,
to moe potaknuti kreativnost iinovacije.

Od useljavanja mogu koristi imati imatine zemlje

ukoje useljenici obino alju dio svoje zarade ili se
tamo vraaju nakon to su udrutvu koje ih prihvaa
stekli znanja ime pridonose poboljanju ivotnih uvjeta
umatinim zemljama. Ostale koristi koje donosi
useljavanje vie su drutvene ili kulturne naravi.
Uzajamnom razmjenom moemo se obogaivati
ipridonositi stvaranju tolerantnije sredine.
Meutim, da bi imali koristi od useljavanja, neophodno
je da se useljenici uspjeno integriraju udrutvo koje
ihprihvaa. To je naravno dvosmjeran proces. Useljenici
moraju potovati pravila ivrijednosti drutva koje ih
prihvaa, adrutvo useljenicima mora omoguiti da
unjemu potpuno sudjeluju. Te mogunosti ukljuuju
uenje jezika, studiranje ili posao te uivanje istih prava
kao iu sluaju dravljana EUa.
Useljavanje je ponekad nezakonito to je jedna od
njegovih loih strana. Neki ljudi stiu zakonito svizom
za kratkotrajni boravak, azatim ostaju nakon isteka
vize. Neki neovlateno ulaze udravu lanicu EUa
ineovlateno unjoj ostaju, ponekad iprotiv svoje volje.
Pripadnici mrea trgovine ljudima ikrijumari lako mogu
iskoristiti osobe bez isprava. Crno trite rada takoer
pridonosi neregularnom useljavanju. Radi zatite
najranjivijih, te da bi se odralo povjerenje javnosti
upolitiku useljavanja, potrebno je suzbijati sve oblike
neregularnog useljavanja.
U Europskoj uniji, koja broji 28 drava lanica ukojima
je veina unutarnjih granica ukinuta te se ljudi mogu
slobodno kretati, zemlje ne mogu samostalno upravljati
migracijama. Radi boljeg upravljanja migracijama od
kljune je vanosti suradnja meu dravama lanicama
EUa.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

to EU ini
Zajedniki pristup EUa uupravljanju useljavanjem

Na portalu EUa ouseljavanju

potencijalnim useljenicima ionima koji ve
ive uEuropi nude se praktine informacije
opreseljenju uEU.
U okviru Europske migracijske mree
kreatorima politika iiroj javnosti dostupne
su aurirane ipouzdane informacije
omigracijama iazilu.
Useljavanje radi studiranja ili
istraivakog rada
Radi promicanja EUa kao centra izvrsnosti za
studiranje istrukovnu izobrazbu, Europska unija
uskladila je uvjete pristupa za dravljane zemalja izvan
EUa koji ele:
studirati radi stjecanja kvalifikacija upodruju
visokog obrazovanja (studenti),
pohaati priznate programe srednjokolskog
obrazovanja (uenici),
stairati bez naknade (staisti),
sudjelovati unacionalnim volonterskim programima
ili volonterskim programima EUa (volonteri).

Na snazi su zajednika pravila za pristup

stranih studenata EU-u
Monalyn Gracia/Corbis

Utvrivanje postupka za ulazak useljenika na dravna

podruja drava lanica te odluka obroju radnika
useljenika koje e prihvatiti uglavnom je unadlenosti
drava lanica EUa. Da bi se dopunile iuskladile
nacionalne politike useljavanja, EU stvara zajedniki
pravni okvir. Njime su obuhvaeni uvjeti ulaska
iboravka odreenih kategorija useljenika, kao to su
studenti, istraivai te visokokvalificirani radnici, radi
pojednostavnjenja postupka za njihov ulazak te da bi im
se osigurala ujednaena prava diljem Unije. Primjerice,
dravljani zemalja izvan EUa koji zakonito borave
udravi lanici EUa najmanje pet godina imaju pravo
na dugotrajni boravak koji vrijedi ucijelom EUu ina
temelju kojega ostvaruju niz ekonomskih isocijalnih
prava slinih onima koje uivaju dravljani EUa.

Da bi im se odobrio ulazak uEU, useljenici koji pripadaju

jednoj od navedenih kategorija moraju ispunjavati
odreene uvjete, kao to su obveza posjedovanja
valjane putne isprave, zdravstvenog osiguranja te
doputenja roditelja ako je rije omaloljetnicima. Od
njih se moe zahtijevati idokaz oposjedovanju
financijskih sredstava za samostalan ivot tijekom
njihova boravka ili oprihvatljivoj razini poznavanja
jezika zemlje primateljice. Sdruge strane, drave
lanice EUa tim useljenicima izdaju boravine dozvole
te im dodjeljuju cijeli niz prava, kao to je pravo
studenata na rad da bi djelomino pokrili trokove
studiranja.
Istraivanje je kljuni element za poticanje rasta
ikonkurentnosti. Da bi uvrstila svoj poloaj
meunarodnog istraivakog sredita, Europska unija
treba privlaiti vie istraivaa iz cijelog svijeta. Utu je
svrhu uspostavljen ubrzani postupak radi primanja
istraivaa kojima priznate istraivake organizacije
nude zaposlenje udravama lanicama EUa. Tim se
osobama izdaje boravina dozvola kojom istovremeno
dobivaju ipravo da rade kao istraivai. Usto su ostala
prava koja oni uivaju istovjetna pravima dravljana
EUa, ameu njima su pravo na socijalnu skrb, pravo na
istraivaki rad udrugoj dravi lanici EUa te pravo na
spajanje obitelji (istraivaima se lanovi ue obitelji
mogu pridruiti uzemlji primateljici te im se izdaje
boravina dozvola sistim razdobljem valjanosti).

M I G R A C I J E

A Z I L

Useljavanje radi zapoljavanja

EU je prepoznao vanost migracija radne snage
upokretanju gospodarskog razvoja, urjeavanju pitanja
povezanih snedostatkom radne snage ivjetina te
usuoavanju sdemografskim izazovima. Sukladno
tomu, poduzeo je mjere kojima se odreenim
kategorijama useljenika, kao to su visokokvalificirani
radnici, olakava ulazak uEU.

Monalyn Gracia/Corbis

Nadalje, na temelju jedinstvenog postupka podnoenja

zahtjeva za boravinu iradnu dozvolu te izdavanjem
jedinstvene dozvole EUa za useljenike koji rade
iborave uUniji uvelike se pojednostavnjuju
administrativni postupci za useljenike injihove budue
poslodavce. Radnici iz zemalja izvan EUa stjeu icijeli
niz prava jednakih onima koje imaju dravljani EUa
ikoja se odnose na uvjete rada, priznavanje kvalifikacija
(obrazovnih istrunih) te na pristup strukovnoj izobrazbi
isocijalno osiguranje.

Europska poduzea lake zapoljavaju visokokvalificirane

radnike koji posjeduju plavu kartu EU-a

Paul Burns/Corbis

Privlaenje visokokvalificiranih radnika useljenika od

kljune je vanosti za daljnje jaanje EUove
konkurentnosti. Ti useljenici dobivaju posebnu boravinu
iradnu dozvolu na temelju plave karte EUa kojom im
se olakava pristup tritu rada ipriznaje cijeli niz
socijalnih iekonomskih prava, ukljuujui ipravo na
spajanje obitelji te, udogledno vrijeme, pravo na
slobodu kretanja unutar EUa. Na temelju usklaenog
ubrzanog postupka izajednikih kriterija za izdavanje
plave karte EUa drave lanice EUa na fleksibilan
nain mogu odgovoriti na potrebe svojih trita rada.

Obiteljsko jedinstvo vano je za uspjenu integraciju

Useljavanje radi spajanja obitelji

Spajanje obitelji idalje je jedan od glavnih razloga zbog
kojih se ljudi sele uEU. Ouvanje obiteljskog ivota onih
useljenika koji ve ive uUniji posebno je vano radi
njihove integracije udrutvo koje ih prihvaa. EU
primjenjuje zajednike uvjete za odobravanje spajanja
obitelji ipriznavanje prava lanovima obitelji useljenika.
Ovisno obilo kojim posebnim uvjetima koje utvruje
zemlja primateljica (kao to je uvjet posjedovanja
odgovarajueg smjetaja idostatnih financijskih
sredstava) dravljanima zemalja izvan EUa koji od prije
zakonito borave uUniji mogu se pridruiti njihovi
suprunici, maloljetna djeca te djeca njihovih
suprunika. Upopis lanova obitelji koji ispunjavaju
uvjete za spajanje obitelji drave lanice EUa mogu
ukljuiti inevjenanog partnera, punoljetno uzdravano
dijete te starije uzdravane lanove obitelji. Prilikom
ulaska uEU lanovi obitelji dobivaju boravinu dozvolu
te imaju pravo na pristup obrazovanju, zapoljavanju
istrukovnoj izobrazbi pod jednakim uvjetima kao iostali
dravljani zemalja izvan EUa.

E U R O P S K E

U N I J E

Nema useljavanja bez integracije

Na europskim internetskim stranicama

ointegraciji mogu se pronai primjeri
dobre prakse, vijesti, poveznice, dogaanja
idruge posebnosti uvezi suspjenom
integracijom dravljana zemalja izvan EUa
koji zakonito borave uEUu te se njima
pridonosi stvaranju europske zajednice
kreatora politika istrunjaka za podruje
integracije.
Useljenici koji ive uEUu uspjeno se mogu integrirati
uzemlju primateljicu samo aktivnim sudjelovanjem na
svim razinama drutva. Utu svrhu oni moraju uivati
prava slina pravima dravljana EUa te imati priliku
nauiti jezik zemlje primateljice, studirati, raditi i,
openito, razvijati osjeaj pripadnosti. Svojim aktivnim
sudjelovanjem udrutvu koje ih prihvaa useljenici
mogu pridonijeti injegovu gospodarskom idrutvenom
razvoju te kulturnoj raznolikosti EUa. Istodobno imaju
iodgovornosti moraju potovati pravila ivrijednosti
zemlje primateljice.
Sve mjere koje se odnose na integraciju unadlenosti
su drava lanica EUa. EU promie suradnju drava
lanica da bi useljenici diljem Unije imali usporediva
prava imogunosti. Primjerice, osnovnim zajednikim
naelima politike integracije useljenika uEuropi
dravama lanicama EUa prua se okvir za razvoj
politika integracije. Sdruge strane, Europski program
integracije dravljana zemalja izvan EUa usmjeren je
na sudjelovanje useljenika uekonomskom, drutvenom,
kulturnom ipolitikom ivotu drutva koje ih prihvaa te
se istie vanost djelovanja na lokalnoj razini iuloga
matinih zemalja uintegraciji njihovih dravljana.
Programom je obuhvaen iskup integracijskih mjera
namijenjenih nacionalnim tijelima. Usto je Europska
unija osnovala mreu nacionalnih kontaktnih toaka za
integraciju kojom se nacionalnim vladama omoguuje
razmjena najbolje prakse te traenje rjeenja za izazove
povezane sintegracijom. Istovremeno, Europski
integracijski forum slui kao platforma za dijalog
izmeu predstavnika civilnog drutva iinstitucija EUa.
Slian je forum organiziran is lokalnim iregionalnim
tijelima koja se bave integracijom.

Suzbijanje neregularnog useljavanja

Useljenici mogu pokuati ui uEU kopnenim, morskim ili
zranim putem na nepropisan nain ili uporabom lanih
putnih isprava. Pritom se esto oslanjaju na kriminalne
organizacije koje im utom smislu mogu pomoi, ao
kriminalcima ponekad ovise inakon svog dolaska uEU.
Meutim, veina neregularnih useljenika uEU ula je
zakonito ito svizom za kratkotrajni boravak, ali je
ostala nakon isteka vize (za vie informacija vidi
brouru Granice isigurnost). Da bi europske politike
useljavanja idalje bile odrive ivjerodostojne, drave
lanice EUa moraju se zajedno suoiti sproblemom
neregularnog useljavanja.
Jedan je od izazova borba protiv mrea trgovine ljudima
ikrijumarenja useljenicima. EU trgovinu ljudima smatra
kaznenim djelom te osigurava pomo izatitu onima
koji postanu rtve tog oblika kriminala (za vie
informacija vidi brouru Granice isigurnost).
Osim to privlai neregularne useljenike, crno trite
rada pridonosi injihovu iskoritavanju to je jo jedan
aspekt tog istog problema. Utu je svrhu Europska unija
postroila sankcije protiv poslodavaca koji zapoljavaju
neprijavljene radnike useljenike iunaprijedila mjere
zatite tih radnika, osobito usluajevima kada ih
poslodavci bezobzirno iskoritavaju.

UHIENI NEREGULARNI USELJENICI U EU-u

700 000
600 000

Broj uhienih ljudi

P O L I T I K E

500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
0

2008.

2009.

2010.

2011.

Godina
Izvor: Eurostat

Povratak neregularnih useljenika unjihove matine

zemlje takoer je kljuan element odrive
ivjerodostojne politike useljavanja. Ujedinstvenim
standardima ipostupcima za povratak dravljana
zemalja izvan EUa koji nedoputeno borave uEUu
uzimaju se uobzir njihova temeljna prava (u skladu
sPoveljom EUa) te im se ponajprije daje pravo na
dobrovoljan odlazak. EU nastoji uskladiti napore drava
lanica da bi bile uspjenije uvraanju neregularnih
useljenika te da bi im omoguile reintegraciju
umatinim zemljama. Time je obuhvaena ioperativna
suradnja meu dravama lanicama EUa koja ukljuuje

M I G R A C I J E

A Z I L

organizaciju zajednikih letova za udaljavanje useljenika

te pregovaranje sporazuma smatinim zemljama
oponovnom prihvatu njihovih dravljana (odreivanje
pravila ipostupaka na temelju kojih matine zemlje
prihvaaju povratak svojih dravljana).

NEREGULARNI USELJENICI VRAENI IZ EU-a

Broj vraenih osoba

300 000
250 000
200 000
150 000

regionalnih dijaloga safrikim, azijskim

ijunoamerikim zemljama.
Zahvaljujui dijalozima omigracijama imobilnosti EU
ima mogunost razmjenjivati iskustva inajbolju praksu
spartnerskim zemljama te prepoznavati konkretne
mogunosti suradnje. Time su obuhvaeni programi
iprojekti kojima je cilj jaanje sposobnosti zemalja
izvan EUa da postignu ciljeve predviene GAMMom.
Stim uvezi, vaan su instrument ipartnerstva za
mobilnost koja EU idrave lanice sklapaju
sodabranim partnerskim zemljama.

100 000
50 000
0

2008.

2009.

2010.

Financijska sredstva EUa za potporu

upravljanju useljavanjem

Godina
Izvor: Eurostat

Dijalog isuradnja sa zemljama izvan

EUa
Radi boljeg organiziranja migracije uEU potrebna je
bliska suradnja izmeu zemalja EUa te matinih
itranzitnih zemalja izvan EUa. Globalni pristup
migracijama EUa (GAMM) sveopi je okvir za vanjsku
migracijsku politiku. Njime se oblikuje dijalog isuradnja
sa zemljama izvan EUa upodruju migracija iazila, ito
uskladu svanjskom irazvojnom politikom EUa.
GAMMom se prua uravnoteen isveobuhvatan sklop
mjera za suradnju ucilju:

U cilju podrke naporima drava lanica uuinkovitom

upravljanju useljavanjem EU im prua mogunosti
financiranja, osobito radi integracije useljenika koji
unjima zakonito borave te povratka neregularnih
useljenika umatine zemlje. Primjerice, urazdoblju od
2007. do 2013. uokviru Europskog fonda za
integraciju dravljana treih zemalja EU e osigurati
sredstva uiznosu od 825milijunaeura namijenjena
inicijativama drava lanica kojima se omoguuje
integracija useljenika unjihova drutva. Tim se
sredstvima podupiru inicijative na nacionalnoj razini
irazini EUa, kao to su meukulturno osposobljavanje
za civilno drutvo, teajevi jezika igraanskog odgoja
za useljenike te mjere priprema za polazak (prenoenje
informacija odrutvu koje prihvaa useljenike)
uzemljama izvan EUa.

boljeg organiziranja zakonitih migracija te

podupiranja dobro voene mobilnosti,

sprjeavanja isuzbijanja neregularnog useljavanja te
iskorjenjivanja trgovine ljudima,
poveanja uinka migracija imobilnosti na razvoj,

Pomo u prevoenju jedna je od usluga koju nudi

Spasilaki ured u Varavi (Poljska). Ured
se sufinancira sredstvima iz Europskog fonda
za integraciju dravljana treih zemalja.

promicanja meunarodne zatite ijaanja vanjske

dimenzije azila.

European Union

Ti se ciljevi provode putem bilateralnih dijaloga

skljunim partnerima, ukljuujui juni Mediteran,
Istono partnerstvo izemlje zapadnog Balkana, Tursku,
Rusiju, Kinu, Indiju, Junu Afriku iNigeriju te putem niza

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

EUROPSKI FOND ZA INTEGRACIJU DRAVLJANA TREIH ZEMALJA

90

Ukupno 2007. 2011.

(u milijunima eura)

80
70
60
50
40
30
20
10

Izvor: Europska komisija

U razdoblju od 2008. do 2013. uokviru Europskog

fonda za povratak EU e dravama lanicama dodijeliti
iznos od 676milijunaeura namijenjen aktivnostima
dobrovoljnog iprisilnog povratka, ukljuujui injihove
zajednike operacije povratka. Fondom se pridonosi
iaktivnostima kojima se poboljava kvaliteta

Ujedinjena Kraljevina

vedska

Finska

Slovaka

Slovenija

Rumunjska

Portugal

Poljska

Austrija

Nizozemska

Malta

Maarska

Luksemburg

Litva

Latvija

Cipar

Italija

Francuska

panjolska

Grka

Irska

Estonija

Njemaka

Danska

eka

Bugarska

Belgija

informacija namijenjenih neregularnim useljenicima

opomoi koja se prua pri dobrovoljnom povratku te
orizicima povezanima sneregularnim useljavanjem.
Nadalje, da bi podrao reintegraciju povratnika
umatinim zemljama, EU se zalae za suradnju drava
lanica sa zemljama povratka.

EUROPSKI FOND ZA POVRATAK

Ukupno 2008. 2013.

(u milijunima eura)

140
120
100
80
60
40
20

vedska

Finska

Slovaka

Slovenija

Rumunjska

Portugal

Poljska

Austrija

Nizozemska

Malta

Maarska

Luksemburg

Litva

Ujedinjena Kraljevina

Izvor: Europska komisija

Latvija

Cipar

Italija

Hrvatska

Francuska

panjolska

Grka

Irska

Estonija

Njemaka

Danska

eka

Bugarska

Belgija

Izgledi za budunost
EU e idalje ulagati napore da bi pronaao zajednika
rjeenja za izazove povezane suseljavanjem od ega e
korist imati ieuropska drutva ioni koji se uEuropu
sele upotrazi za boljim ivotom. Postupci za ulazak
iprava sezonskih radnika iosoba premjetenih unutar
meunarodnih poduzea neka su od podruja ukojima
je prepoznata potreba za daljnjim radom. Uinkovitijim
itransparentnijim uvjetima ulaska, boravka imobilnosti

unutar EUa olakat e se iaktivnosti istraivaa,

studenata, kolske djece istaista. Ucilju uspjenijeg
suzbijanja neregularnog useljavanja EU e idalje
sklapati sporazume oponovnom prihvatu spojedinim
zemljama izvan EUa. Nadalje, dodatno e razvijati
ijaati regionalni ibilateralni dijalog isuradnju
sglavnim partnerskim zemljama.

M I G R A C I J E

A Z I L

Zato nam je potreban zajedniki pristup azilu

EU kao podruje zatite

Broj traitelja azila koji svake godine dolaze uEU nije

ravnomjerno rasporeen meu dravama lanicama.
Primjerice, tijekom 2011. vie od 90% zahtjeva za azil
obraeno je usamo 10 zemalja, najvie uFrancuskoj
iNjemakoj. Meutim, usporedbom broja traitelja azila
sbrojem stanovnika usvakoj pojedinoj zemlji, pokazalo
se da su najzahvaenije zemlje Malta, Cipar, vedska

iStockphoto/Brian Jackson

Azil je oblik meunarodne zatite koju dobivaju ljudi koji

bjee iz svojih matinih zemalja zbog utemeljenog
straha od progona. Zatitu dobivaju iljudi iji bi ivot
bio ozbiljno ugroen usluaju povratka umatinu
zemlju. Prema visokom povjereniku Ujedinjenih naroda
za izbjeglice (UNHCR) u2011. je vie od 860000 ljudi
ucijelom svijetu zatrailo azil. Iako veina ljudi koji
bjee iz svojih matinih zemalja azil trai ususjednim
zemljama, uEUu kao cjelini primljeno je priblino 35%
svih zahtjeva za azil usvijetu. Obveza EUa da titi one
kojima je to potrebno ugraena je uPovelju
otemeljnim pravima iUgovor ofunkcioniranju
Europske unije. Osim toga, to je imeunarodna obveza
koja proizlazi iz enevske konvencije ostatusu
izbjeglica iz 1951.

EU titi ljude koji bjee od progona i rata

iBelgija. Nerazmjeran broj zahtjeva za azil koje te

zemlje primaju obino se objanjava njihovim
poloajem, malom povrinom ili tradicionalno otvorenim
politikama azila. Upravo stoga EU mora postupati
uskladu snaelima solidarnosti te podijeliti
odgovornost uzatiti izbjeglica.

ZAHTJEVI ZA AZIL U EU27

450 000

400 000

350 000

300 000

250 000

200 000

150 000

100 000

50 000

Izvor: Eurostat

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

2001.

2000.

1999.

1998.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

10

U N I J E

to EU ini?
Zajedniki europski sustav azila (CEAS)

Europski ured za podrku upitanjima

azila (EASO) podupire praktinu suradnju
drava lanica EUa tako to im pomae
pri utvrivanju dobre prakse iomoguuje
razmjenu informacija iorganiziranje
izobrazbe na razini EUa. Ured prua
itehniku ioperativnu potporu dravama
lanicama EUa koje su izloene posebnim
pritiscima, primjerice zbog velikog broja
zahtjeva za azil.

Nadlenost za zahtjeve za azil

Da bi se izbjeglo premjetanje traitelja azila iz jedne
drave lanice EUa udrugu, ada pritom ni jedna od
njih ne preuzima odgovornost, ili sprijeilo istovremeno
traenje azila uvie drava lanica EUa (tzv. asylum
shopping), svaka drava lanica mora biti umogunosti
utvrditi je li ikada je nadlena za obradu zahtjeva za
azil. Na temelju zajednikih pravila EUa brzo se moe
utvrditi koja zemlja ima iskljuivu nadlenost za
razmatranje zahtjeva za azil. Ta se pravila temelje na
kriterijima kojima se utvruje gdje borave lanovi
obitelji podnositelja zahtjeva, gdje boravi podnositelj te
koja mu je zemlja izdala vizu ili bila mjesto ulaska uEU.
Da bi pomogle utom procesu, drave lanice EUa
imaju pristup Eurodacu, bazi podataka kojom se
omoguuje usporeivanje otisaka prstiju radi provjere je
li traitelj azila prethodno podnio zahtjev za azil unekoj
drugoj dravi lanici EUa.

European Union

EU se od 1999. zalae za stvaranje Zajednikog

europskog sustava azila (CEAS) kojim e se uskladiti
odreeni aspekti nacionalnih azilnih postupaka,
omoguiti sigurnost, pravednost iuinkovitost tih
postupaka te onemoguiti njihova zlouporaba.
Usklaivanje standarda zatite iprihvata uEUu ini sr
zajednikog sustava. Time se traiteljima azila diljem
Unije jame jednake mogunosti meunarodne zatite.
Istovremeno, zajedniki se sustav temelji na uinkovitoj
praktinoj suradnji imeusobnoj solidarnosti drava
lanica EUa te njihovoj suradnji isolidarnosti
smatinim ili tranzitnim zemljama traitelja azila.

Izbjeglica u centru za skrb u Rimu (Italija). Centar se financira

sredstvima iz Europskog fonda za izbjeglice.

Uvjeti prihvata traitelja azila

Traiteljima azila koji ekaju odluku osvojem zahtjevu
moraju se ispuniti neke osnovne potrebe da bi im
sejamio dostojan ivotni standard. Prikladnim
iusporedivim uvjetima prihvata diljem Unije traitelji
azila trebali bi se iodvratiti od selidbe iz jedne drave
lanice EUa udrugu upotrazi za boljim uvjetima
postupanja. Na temelju zajednikih minimalnih
standarda EUa za prihvat traitelja azila drave lanice
EUa moraju podnositeljima zahtjeva pruiti materijalnu
podrku, kao to su smjetaj, odjea, hrana inovac za
osnovne potrebe. Moraju im zajamiti izdravstvenu
ipsiholoku skrb te, ako je rije odjeci, pristup
obrazovanju. Traitelji azila imaju pravo ina obiteljsko
jedinstvo, strukovnu izobrazbu i, pod odreenim
uvjetima, pristup tritu rada.

M I G R A C I J E

A Z I L

Zbog posebnih ustavnih iupravnih tradicija postupci

odobravanja ili ukidanja statusa izbjeglice znatno se
razlikuju udravama lanicama EUa. Meutim,
potrebno je osigurati osnovne zajednike zatitne
mehanizme za ljude koji bjee od progona itrae
meunarodnu zatitu traitelji azila moraju imati
pristup pravednim iuinkovitim azilnim postupcima.
Zatitnim mehanizmima EUa obuhvaeno je
obavjeivanje traitelja azila opostupcima,
osiguravanje prava na albu na odluku oodbijanju
zahtjeva za azil te pruanje besplatne pravne pomoi
onima koji si je ne mogu priutiti. Upostupcima
odluivanja moraju se potovati iodreeni minimalni
zahtjevi, ito uglavnom da nadleno osoblje odluke
oazilu mora donositi pojedinano, objektivno
inepristrano.

Udovoljavanje uvjetima za dobivanje

statusa izbjeglice
Prije odobravanja azila mora se priznati status
izbjeglice. Stoga je od kljune vanosti da drave lanice
EUa jednako razumiju izraz izbjeglica. Utu je svrhu
EU uskladio sljedee kriterije za odluivanje otome tko
udovoljava uvjetima: dravljani zemalja izvan EUa ili
osobe bez dravljanstva koje se nalaze izvan svojih
matinih zemalja ukoje se ne ele ili ne mogu vratiti
zbog utemeljenog straha od progona zbog rase,
vjeroispovijesti, nacionalnosti, politikog uvjerenja ili
pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini.
Oni koji ne udovoljavaju uvjetima za dobivanje statusa
izbjeglice, ali se ne mogu vratiti usvoju matinu zemlju
zbog ozbiljne opasnosti kojoj bi mogli biti izloeni
(smrtna kazna ili pogubljenje, muenje ili neljudsko ili
poniavajue postupanje ili ozbiljna iindividualna
prijetnja ivotu zbog opeg nasilja) imaju pravo na
supsidijarnu zatitu.
Korisnici meunarodne zatite imaju pravo na skup
minimalnih prava, kao to su zabrana vraanja (to
znai da ih se ne vraa tamo gdje im prijeti progon),
pravo na boravinu dozvolu te pravo na putovanje
unutar iizvan zemlje boravita. Mora im se omoguiti
ipristup zapoljavanju, socijalnoj izdravstvenoj skrbi,
obrazovanju te programima kojima bi se olakala
njihova integracija uzemlji boravka. Meutim,
uodreenim sluajevima, kao to je pristup socijalnoj
skrbi, sukladno nacionalnim propisima korisnici
supsidijarne zatite mogu naii na nepovoljnije
postupanje.

European Union

Postupak za odobravanje statusa

izbjeglice

11

Centar za pomo obiteljima eenskih izbjeglica uLublinu

(Poljska). Centar se sufinancira sredstvima iz Europskog
fonda za izbjeglice.

Dijalog isuradnja sa zemljama izvan

EUa
U skladu sa svojim Globalnim pristupom migracijama
(GAMM) EU nastoji promicati meunarodnu zatitu te
pomoi zemljama izvan EUa ujaanju njihovih sustava
azila. Cilj je poboljati pristup zatiti onih kojima je
potrebno te da to bude to je blie mogue podruju iz
kojeg potjeu. Utu svrhu EU usuradnji sUNHCRom
provodi regionalne programe zatite kojima e se
unaprijediti sposobnost za zatitu uukljuenim
podrujima itrajnim rjeenjima poboljati zatita
izbjeglica (povratak, lokalna integracija ili preseljenje
uzemlje izvan EUa).

Financijska sredstva EUa za potporu

prihvatu izbjeglica
U cilju podrke naporima drava lanica usmjerenima
na prihvat izbjeglica, EU je uspostavio Europski fond za
izbjeglice. Urazdoblju od 2008. do 2013. iz tog e se
fonda za aktivnosti na nacionalnoj razini irazini EUa
dodijeliti sredstva uiznosu od 630milijunaeura,
osobito uonim dravama lanicama EUa koje primaju
vei broj traitelja azila zbog ega su njihovi kapaciteti
prihvata isustavi azila preoptereeni. Financirane
aktivnosti obuhvaaju izobrazbu osoblja ilokalnih vlasti
koje se bave traiteljima azila iizbjeglicama,
unaprjeivanje centara za prihvat traitelja azila te
osnaivanje izbjeglica putem socijalne ipravne pomoi,
jezine izobrazbe itd. Sredstvima iz fonda podupiru se
iaktivnosti drava lanica EUa za preseljenje, tj.
premjetanje osoba kojima je potrebna meunarodna
zatita iz jedne drave lanice EUa udrugu ili iz zemlje
izvan EUa udravu lanicu EUa.

E U R O P S K E

U N I J E

12

Izgledi za budunost
EU ve nekoliko godina radi na poboljanju Zajednikog
europskog sustava azila. Zakonodavstvo je nedavno
aurirano radi dodatnog usklaivanja praksi drava
lanica EUa upogledu azila tako da one budu bre,
pravednije iuinkovitije. To nije samo uinteresu drava

lanica EUa, ve e se itraiteljima azila jamiti

jednake mogunosti zatite diljem Unije. EU e takoer
pojaati svoje napore da bi pomogao zemljama izvan
EUa usuoavanju spitanjima izbjeglica iazila, ujedno
provedbom regionalnih programa zatite.

Saznajte vie
XX
XX
XX
XX
XX
XX
XX

Glavna uprava Europske komisije za unutarnje poslove: http://ec.europa.eu/dgs/homeaffairs

Portal EUa ouseljavanju: http://ec.europa.eu/immigration
Europska migracijska mrea: http://emn.intrasoftintl.com
Europske internetske stranice ointegraciji: http://ec.europa.eu/ewsi
Europski ured za podrku upitanjima azila: http://easo.europa.eu
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice: http://unhcr.org/cgibin/texis/vtx/home
Imate li pitanja oEuropskoj uniji?
Obratite se slubi za informiranje graana Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11 (http://europedirect.europa.eu)

ISBN 978-92-79-24146-8
doi:10.2775/75833

NA-70-12-007-ET-C

P O L I T I K E