Akcioni Plan Sigurnosti 2011-2020

Dekada akcije UN
AKCIONI PLAN SIGURNOSTI SAOBRAAJA

FBIH
2011-2020
Decembar 2011
Sadraj
I. SITUACIJA SIGURNOSTI SAOBRAAJA U FBIH3
II. AKCIONI PLAN 2011-2020 ......................................................... 7
1) OSNOVNE INFORMACIJE .................................................................. 7
2) ELEMENTI AKCIONOG PLANA ...9
3) POKAZATELJI USPJENOSTI SIGURNOSTI U SAOBRAAJU ....................... 11
4) OEKIVANI ISHODI ....................................................................... 11
5) SAETAK STUBOVA AKCIONOG PLANA 2011-2020 ............................ 11
6) Zakljuci
...13
PRILOG A: AKCIONI PLANOVI PREMA STUBOVIMA..................................... 14
Akcioni Plan 1: Upravljanje cestovnom sigurnou .........................
Akcioni Plan 2: Infrastruktura .........................................................
Akcioni Plan 3: Sigurna vozila .........................................................
Akcioni Plan 4: Sigurno ponaanje uesnika u saobraaju ..............
Akcioni Plan 5: Njega nakon sudara ...............................................
Saetak ukupnog budeta...............................................................
PRILOG B: POKAZATELJI USPJENOSTI I PRAENJE
........29
Pripremljeno od strane
Sa tehnikom podrkom i asistencijom od strane
Situacija sigurnosti cestovnog saobraaja u FBIH

Sigurnost cestovnog saobraaja u ovom momentu predstavlja problem u svijetu, te mnoge zemlje pokuavaju
smanjiti broj poginulih i ozlijeenih na cestama. JP Ceste Federacije BiH, uz finansiranje od strane Svjetske
Banke i tehniku pomo od strane vedske konsultantske firme, su razmatrili sve sektore sigurnosti na cestama
te razvili Strategiju sigurnosti na cestama i Akcioni plan za FBiH. Kao dio projekta sigurnosti na cestama
poduzeta su istraivanja od strane Fakulteta za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, o gubicima u
ekonomiji FBiH koje proizlaze iz saobraajnih nezgoda.
U FBiH, Svake godine pogine oko 250 osoba, a oko 6.800 biva
ozlijeeno u saobraajnim nezgodama, a neki od tih bivaju trajno
onesposobljeni do kraja njihovih ivota. rtve zahtijevaju
lijeenje i mnogi bivaju privremeno ili trajno nesposobni za rad
nakon nezgode. Procjenjuje se da FBiH sada gubi vie od 400
miliona eura svake godine, na medicinske trokove, izgubljenu
produktivnost, administrativne trokove i oteenja imovine,
dakle svi ovi trokovi su uzeti u obzir. To su veliki gubici koji
iznose oko 5,8% godinjeg bruto domaeg proizvoda (BDP) u
FBiH i ti gubici nedvojbeno ometaju ekonomski razvoj. FBiH se i
dalje zaduuje (to e morati vratiti) na desetine miliona eura iz
razvojnih banaka, ali u isto vrijeme uspjeno rasipa 400 miliona
eura svake godine kroz neuspjeh da smanji broj smrtnih
sluajeva i ozljeda na cestama. ak i ako se samo 10% uspije
smanjiti broj poginulih i povrijeenih osoba, to je ekvivalent za
"utedu" od 40 miliona eura. Sa tim iznosima na raspolaganju
svake godine u budetu FBiH, mogu se vriti ulaganja kako bi se
pomoglo ekonomsko i drutveno razvijanje.
U posljednjih 5 godina, na cestama FBiH je poginulo oko 1000
osoba, a vie od 37.000 je ozlijeeno. Stoga, u FBiH saobraajne
nezgode su prouzrokovale gubitak u iznosu od oko 3.630 miliona
KM (Euro 1.860 miliona) - novac koji se mogao puno bolje iskoristiti
u pomaganju razvoja zemlje. Ta sredstva su mogla biti na
raspolaganju za ulaganja u infrastrukturu, medicinske usluge,
obrazovanje te potrebe mnogih drugih podruja u FBiH.
Tabela 1: Osnovni statistiki podaci o sigurnosti saobraaja u FBiH*

Predmet/Godina
2001
2002
2003
Saobraajne nezgode
Posljedice1
Smrtni Sluajevi
Teko Ozlijeeni
Lake Ozlijeeni
Vozila
Procjena gubitka
(u milionima KM).
Na temelju 5% BDP-a
21567
22345
199
1232
5981
412678
433
198
1256
5897
444794
467
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
24567 24987
24151
25287
28231
29578`
29456
28506
200
1365
6231
429451
484
202
1328
6764
446903
541
206
1349
6590
492331
607
235
1525
6449
484658
688
243
1460
6439
525724
781
197
1246
6100
539800
754
208
936
5885
569859
8232
212
1398
6453
446173
516
Ukupno
god.
141058
1089
6516
31469
--------3653
(Euro
1870)
*procjena podataka za period 2001-2005
Baza podataka o saobraajnim nezgodama u FBiH je vrlo neadekvatna. Ima brojne greke, propuste i nedostatke, te je
statistiki vrlo nepouzdana. Neki od kantona obavljaju svoju dunost te prikupljaju i pohranjuju podatke o sudarima,
dok drugi kantoni ine vrlo malo kako bi obavili isto te podatke samo po potrebi, na mjesenoj osnovi, poalju prema
MUP-u, u svrhu kompilacije statistike na entitetskoj razini. Analiza koja slijedi je najbolja mogua s obzirom na
Ovo su podaci iz policijskih izvjetaja za poginule i ozlijeene u kojima nisu ukljueni izvjetaji o umrlim nakon nesree u bolnici ili negdje
drugo (u izvjetaju policije nalazi se 208 poginulih a 43 osobe su evidentirane na medicinskim izvjetajima a da su umrle u 30 dana nakon
nesree, to daje ukupnu brojku poginulih u saobraajnim nesreama u 2010 oko 251). Podaci za 2001 do 2005 su procijenjeni.
2
Izraunat gubitak na bazi BDP od 5,8 %.
ograniene podatke. Ista se treba uzeti u obzir samo kao pokazatelj karakteristika problema sigurnosti na cestama u
FBiH, dok bolji podaci ne budu dostupni.
1. Trendovi saobraajnih nezgoda u FBIH?
258675 nezgoda
prijavljenih od strane
policije u posljednjih 10
godina
Saobraajne nezgode
Priblino 76000 osoba

povrijeeno u
saobraajnim
nezgodama u posljednjih
10 godina
Teko ozlijeeni
Teko i lake ozlijeene osobe
Vie od 2100 poginulih

osoba u saobraajnim
nezgodama u posljednjih
10 godina
Poginule osobe
Policija je prijavila da je broj saobraajnih nezgoda, poginulih i ozlijeenih na cestama porastao u
posljednjih 10 godina, sve do 2008. Meutim, ini se da je broj neto smanjen u posljednje 2 godine
(iako je broj poginulih opet porastao u 2010). Iako je to vjerojatno zbog poveanih aktivnosti
prometne policije tokom zadnje 2 godine, nije sigurno da li takva smanjenja realna ili su to samo
godinje promjene u policijskim izvjetajima (fusnota 1 pokazuje da je u policijskim izvjetajima u
2010.godini bilo preko 20% neprijavljenih poginulih osoba u saobraajnim nezgodama).
2. Gdje osobe ginu ili bivaju povrijeene?

Tabela 2: Poginule i povrijeene osobe, prema kategoriji ceste
2009
Vrsta ceste
Nezgode
Poginuli
Magistralne ceste
Regionalne ceste
Lokalne ceste
Ceste u naseljenim
mjestima
Ostalo
Ukupno
2010
rtve
Teke
povrede
Lake
povrede
Nezgode
Poginuli
rtve
Teke
povrede
Lake
povrede
7425
2510
2763
15423
98
32
25
33
462
318
185
360
2155
908
827
2112
6931
2930
2822
14816
112
28
21
28
439
172
123
287
1929
976
732
1915
1335
29456
9
197
21
1246
107
6109
1347
28446
8
197
15
1036
95
5647
CBK
23
31
8
35%
HNK
21
31
10
48%
Tabela 3 :Poginule osobe, prema kantonu

2009
2010
Razlika
Procenat
USK
20
20
0
0%
PK
3
3
0
0%
TK
40
33
-7
-17.5%
ZDK
44
32
-12
-27%
BPK
0
0
0
0%
ZHK
13
13
0
0%
SK
22
30
8
36%
K-10
11
4
-7
-64%
Izvor: Saobraajna policija
Tabela 4: Povrijeene osobe, prema kantonu

Year
USK
PK
TK
2009
945
111
1695
2010
844
134
1671
Razlika
-101
23
-24
Procenat
-11% +21%
-1%
Izvor: Saobraajna policija
ZDK
981
879
-102
-10%
BPK
37
21
-16
-43%
CBK
717
632
-85
-12%
HNK
917
893
-24
-3%
ZHK
494
445
-49
-10%
SK
1208
988
-220
-18%
K-10
250
213
-37
-15%
Tabela 2 pokazuje da se veina pogibija na cestama (oko 57%) i ozljeda (42% tekih i 35% lakih)
deava na magistralnim cestama.Posebno je zabrinjavajue to to, iako je broj nezgoda na
magistralnim cestama zapravo smanjen za 6%, izmeu 2009 i 2010, smrtnost je zapravo porasla za
8% kao i ozljede za 7%. Aspektima sigurnosti na cestama glavne cestovne mree treba posvetiti vie
panje od strane relevantnih tijela za ceste.
Tabele 3 i 4 prikazuju broj poginulih i ozlijeenih po kantonima i moe se vidjeti da, iako je smrtnost
ostala statina ili je smanjena u 7 kantona, su ti brojevi zapravo veoma poveani (do izmeu 35 -48%)
u 3 kantona. Poveani napori trebaju biti usmjereni na ova 3 kantona kako bi se shvatilo zato se
dogodio takav porast, te da se otklone nedostaci u njihovim aktivnostima ili objektima sigurnosti na
cesti.
Ko gine ili biva povrijeen?

Broj poginulih po kategoriji uesnika u prometu u FBiH
2009 zabiljeeni u bazi podataka (br=134)
Vozai
Putnici
Motociklisti
Biciklisti
Pjeaci
Ostali
Ranjivi uesnici u prometu (pjeaci,

biciklisti i motociklisti) ine 47% od
ukupnog broja smrtnih sluajeva.
Sami pjeaci
ine 35% smrtnih sluajeva
Slika 4
Jedno vozilo
Pjeak -vozilo
Direktni sudar
Boni
(raskrsnica)
Od pozada
Biciklo-vozilo
Preticanje
Ostali
Nezgode jednog vozila uzrokuju vie

od 45% smrtnih sluajeva i nezgode
pjeak vozilo uzrokuju
33% smrtnih sluajeva .
Slika 5
Slika 6
I.
Akcioni plan 2011-2020
Osnovne informacije
Rastui trendovi saobraajnih nezgoda i rtava, naveli su elnu vladu drave BiH da prepozna
sigurnost na cesti kao kljuni problem za naciju, te su komponente sigurnosti saobraaja ukljuene u
ukupni zajam od Svjetske banke, koji je namijenjen za finansiranje projekata za saobraaj u entitetima
RS i FBiH. Ovaj akconi plan je jedan od rezultata projekta za sigurnost u saobraaju, a koji je poduzet u
FBiH izmeu decembra 2010 i decembra 2011.
Na dravnoj razini se dogodio se vrlo znaajan napredak u 2006.godini, kada je donesen osnovni
dravni zakon o sigurnosti u prometu. Iako je pruen cjelokupni krovni okvir za djelovanje,
nedostatkom podrke kroz pod-zakone i propise, umanjen je njegov potencijalni uinak i
djelotvornost. Ipak, postojanje ovog dravnog Zakona je potaklo Federalno ministarstvo unutarnjih
poslova (FMUP) da koordinira kljune aktere i da pokrene razvoj strategije za sigurnost prometa u
FBiH, te pratei akcioni plan cestovne sigurnosti za razdoblje od 2008 -2013. Naalost, ova strategija i
akcioni plan, iako rjeavanju mnogo problema, nisu provedeni zbog nedostatka sredstava.
Iako je trebalo biti osnovano 5 ili 6 strunih timova kako bi se poduzele aktivnosti u razliitim
sektorima sigurnosti u prometu, osnovan je samo jedan struni tim (ekspertni tim prometne policije,
s prikazom iz svih 10 kantona) koji djeluje u pokuaju da pobolja sigurnost na cestama. Pored
policijskog ekspertnog tima i strunjaka odjela sigurnosti na cestama u okviru JP Ceste FBiH koji ine
to mogu s vrlo ogranienim kadrom i finansijskim sredstvima, ni jedan od drugih kljunih aktera nisu
bili aktivni u provedbi njihovih dijelova predloenih u akcionom planu sigurnosti u prometu. Ta
strategija i akcioni plan su na taj nain ostali uglavnom neimplementirani budui da su razvijeni u
2008.godini.
Projekat o sigurnosti u prometu FBiH, finansiran od strane Svjetske banke, je poduzet uz pomo
vedske vladine konsultantske kue, SweRoad. Njihovi strunjaci za sigurnost u prometu su usko
saraivali s lokalnim strunjacima u svakom sektoru sigurnosti u prometu, a u svrhu pregleda
trenutnih aktivnosti i prakse, te utvrivanja podruja za mogue poboljanje. Meunarodni strunjaci
za sigurnost u prometu su kroz radionice i seminare prikazali i diskutovali o najboljim meunarodnim
praksama u svakom sektoru i, uz pomo i doprinos lokalnih strunjaka, identificirali one za koje se
smatra da su najrelevantnije i odgovarajue za potrebe i trenutni stepen razvoja sigurnosti u prometu
FBiH.
Rad projektnog tima Sweroad je dokumentiran u nizu radnih dokumenata (sektorni izvjetaji,
tehnike biljeke itd.) koji su izraeni tokom projekta. Isti daju vie pojedinosti o poduzetim
pregledima, identifikovanim nedostacima, te preporuke za svaki sektor. Ovaj akcioni plan i preporuke
temelje se na sadraju tih dokumenata. Pri pregledu sektora sigurnosti u prometu, date su sljedee
preporuke:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Upravljanje sigurnou saobraaja, koordinacija i finansiranje

Zakonodavstvo za sigurnost cestovnog saobraaja
Sistem baze podataka o nezgodama
Provedba saobraajne policije
Inenjering za sigurnost
Sigurnost vozila i tehniki pregled
Obuka i testiranje kandidata za vozae
Publicitet sigurnosti cestovnog saobraaja
Cestovna sigurnost saobraaja i obrazovanje kolske djece
Istraivanje o sigurnosti saobraaja i procjena trokova nezgoda
Hitne medicinske slube
Jedna od najranijih spoznaja projekta sigurnosti na cestama je da postojei sistem baza podataka o
prometnim nezgodama u FBiH nije u stanju obezbijediti tano i potpuno razumijevanje karakteristika
problema, zbog toga to postoje nedostaci i znaajne netanosti u sistemu policijske baze podataka o
nezgodama, a to ga ini statistiki nepouzdanim. Stoga nije bilo mogue napraviti stupanj dubinske
analize podataka koji se obino radi kako bi se identificirale ciljne skupine i ciljna ponaanja, te
najvei faktori rizika koji pridonose problemu sigurnosti na cestama. Dok je ukupni broj smrtnih
sluajeva, ozljeda i nekoliko obiljeja rtava dostupan - barem od 2005 pa nadalje od strane
paralelnog policijskog upravnog sistema izvjetavanja, detaljne informacije koje bi bilo normalno
oekivati da dolaze iz baze podataka o nezgodama nisu dovoljno pouzdane i statistiki tane.
Nadalje, FBiH je jo uvijek u vrlo ranoj fazi razvoja sigurnosti u prometu, te mnoge od osnovnih
sadraja, aktivnosti i mogunosti nisu dostupne u ovom trenutku meu kljunim akterima ili u
postojeem sistemu FBiH. Dakle, prvobitno e se morati znaajno raditi na jaanju kapaciteta, prakse
i aktivnosti prije nego to se moe uspostaviti kljuni sistem i znanje za uinkovit rad na sigurnosti u
prometu.
Iz tih razloga, ovaj akcioni plan je u prvim godinama prije svega usmjeren na izgradnju institucija,
razvijanje znanja i sposobnosti, poboljanje i provedbu prakse i sistema kako bi se omoguio
uinkovitiji rad na sigurnosti u prometu, koji treba poduzeti. Ograniena baza podataka pokazuje da
su zajedniki meunarodni faktori rizika kao to su nedovoljno koritenje sigurnosnog pojasa, prebrza
vonja, vonja pod uticajem alkohola i neadekvatna zatita za pjeake takoer uobiajeni faktori rizika
u FBiH, to je taker i prekomjerno sudjelovanje mladih vozaa (20-24 godina starosti) meu
poginulim i ozlijeenim. Akcioni plan je dakle usmjeren na izgradnju institucija za razvoj lokalnih
kapaciteta i na kljune faktore rizika, kako bi se pokrenule odreene aktivnosti. U dogledno vrijeme,
kada se instalira novi sistem podataka o negodama i kada se uspostave drugi sistemi podrke
sigurnosti, fokus akcionog plana se moe preusmjeriti na bilo koje dodatne lokalne faktore rizika ako
je to potrebno, te na identificirane visoko-rizine grupe korisnika cesta, a na temelju detaljnije analize
lokalnih podataka.
Akcioni plan e:
1. Poveati aktivnosti prometne sigurnosti u kljunim agencijama na nivou FBiH, odgovornim za
sigurnost u prometu
2. Ojaati sposobnost ovih agencija kako bi se poboljala sigurnost u prometu kroz smanjenje
broja i vrsta prometnih nezgoda koje najee uzrokuju pogibije i ozljede u FBiH,
3. Fokusirati se na poznate najvee faktore rizika
Koritenje sigurnosnog pojasa

Prebrza vonja
Vonja pod utjecajem alkohola
Sigurnost pjeaka
Akcioni plan provodit e se kroz partnerski pristup, koji e omoguiti da razliita ministarstava i odjeli
rade zajedno s privatnim sektorom i akterima civilnog drutva. Predloeni odjel za sigurnost
cestovnog prometa, koji e se uspostaviti u dravnom i federalnom Ministarstvu prometa i
komunikacija (MKP i FMKP), e nadgledati upravljanje relevantnih aspekata u okviru njihovih
nadlenosti na dravnom i entitetskim nivoima. Isti e takoer saraivati kako bi kreirali adekvatan
zakonodavni okvir pod-zakona i propisa za poticanje kantona na upravljanje, koordinaciju i promociju
aktivnosti sigurnosti na cestama u okviru svojih nadlenosti.
Novi odbor sigurnosti cestovnog prometa FBiH e se osnovati i imati odgovornost za cjelokupnu
koordinaciju, praenje i potporu za provedbu akcionog plana sigurnosti na cestama irom Federacije
BiH. Odbori sigurnosti cestovnog prometa na kantonalnoj razini e se poticati da nadgledaju razvoj i
implementaciju vlastitih akcionih planova na razini kantona (u dogledno vrijeme, na opinskoj razini).
Okvir Akcionog plana za deset godina 2011-20120 je opisan u nastavku:

CILJ:
Smanjiti broj poginulih na cestama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) za 50% do

2020.godine
VIZIJA:
Siguran i uinkovit cestovni prijevoz, koji e doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju, kroz
uspostavu sigurnije cestovne mree, poboljano ponaanje korisnika cesta, te
koordiniranu vladu, aktivnosti preduzea i nevladinih organizacija na entitetskim,
kantonalnim i opinskim nivoima, a putem ciljanih intervencija za smanjenje broja
poginulih i ozlijeenih na cestama.
MISIJA:
Koristei snanu politiku volju i predanost kako bi se dosegli svi uesnici u prometu,
koristei pristup sistema koji se temelji na osnovi preporuka 5 stubova UN Dekade akcije
za razvoj upravljanja sigurnou, sigurnijih cesta i mobilnosti, sigurnijih vozila, te
sigurnijih korisnika cesta i reakcija poslije nezgoda.
KLJUNI CILJEVI
1. 7% godinjeg smanjenja ukupnog broja poginulih u odnosu na prethodne godine (oko 50%
smanjenja kroz 10 godina)
2. 7% godinjeg smanjenja broja nezgoda uzrokovanih prekomjernom brzinom u odnosu na
prethodnu godinu
3. Porast stope koritenja sigurnosnog pojasa za 80% do kraja 2013.godine, a 90% do kraja
2015.
4. Smanjen postotak poginulih pjeaka za 30% do kraja 2015.godine, a 17% do kraja 2020.
5. Incidencija nezgoda uzrokovanih vonjom pod utjecajem alkohola smanjena za 7% svake
godine u odnosu na prethodnu godinu.
10
Slika 7 : Uspjeh Evropske Unije u odrivom smanjenju smrtnosti na cestama.
Kao to gore navedena slika prikazuje, susjedne zemlje u Europskoj uniji pokazale su da je mogue
stalno smanjenje smrtnih sluajeva iz godine u godinu, ako je uinkovito i odluno djelovanje
stimulirano i koordinirano od strane Vlade i ako je uinjeno potrebno ulaganje u intervencije
sigurnosti na cesti. Jedna od velikih prednosti za FBiH jeste to da nije sama u problemima sigurnosti
na cestama, te su mnoge druge zemlje ve razvile i testirale alate i intervencije te identificirale one
koji su najuinkovitije. Iz izbornika uspjenih intervencija provedenih u drugim zemljama moemo
odabrati one koje su najprikladnije za uvjete i trenutno ekonomsko i drutvenog stanje razvoja u
FBiH. Ono to je jasno iz europskog iskustva je to da je postavljanje ambicioznih ciljeva je vrlo korisno,
pa ak i ako se isti ne postignu, oni osiguravaju fokus djelovanja i openito dovode do puno veih
smanjenja nezgoda nego ako se ne postave ciljevi.
Vano je postaviti ambiciozne ali realne ciljeve za FBiH. U poetku, zbog trenutno vrlo niskog stepena
razvoja sigurnosti na cestama u FBiH, fokus akcionog plana mora biti razvoj institucija i vjetina, te
poveanje broja strunjaka za sigurnost na cestama koji e se aktivno baviti poboljanjem sigurnosti
na cestama. Ministarstva prometa i komunikacija na dravnom federalnom nivou treba da uspostave
odjeljenja za sigurnost na cestama, tako da strunjaci za sigurnost na cestama budu puno radno
vrijeme posveeni pitanjima sigurnosti na cestama, te da potiu potrebne aktivnosti sigurnosti na
cestama u drugim kljunim organizacijama i institucijama koje mogu pomoi ostvarivanju cilja
smanjenja rtava. Prve 2 -3 godine akcionog plan e stoga biti prvenstveno usmjerene na jaanje
kapaciteta za upravljanje, koordinaciju i finansiranje aktivnosti sigurnosti na cestama, te na rjeavanje
nekoliko najhitnijih problema s dokazanim rjeenjima (npr. poveanje koritenja sigurnosnog pojasa)
koji su bili uinkoviti irom svijeta.
11
Ciljevi na nivou entiteta FBiH (Pokazatelji uspjenosti sigurnosti cestovnog

prometa)
Akcioni plan sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020 se fokusira na 5 pokazatelja uspjenosti:
Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 1: Smanjenje smrtnosti

7% smanjenja smrtnosti svake godine ( oko 50% smanjenja smrtnosti do 2020.godine)
Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 2: Smanjenje prekomjerne brzine kao uzroka
nezgoda
7% smanjenja nezgoda uzrokovanih prekomjernom brzinom svake godine u odnosu na
prethodnu godinu
Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 3: Poveanje stope koritenja sigurnosnog pojasa
na 80% do decembra 2013.godine i na 90% do decembra 2015.godine
Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 4 ; Smanjiti postotak poginulih pjeaka od
ukupnog postotka smrtnosti na 30% do kraja 2015.godine i na 17% do kraja 2020.godine
Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 5 : Smanjiti pojavu nezgoda uzrokovanih vonjom
u alkoholiziranom stanju za 7% godinje u odnosu na prethodnu godinu.
Oekivani rezultati
Stub 1: Dobro strukturirani mehanizmi i uspostavljene administrativne strukture kako bi FBiH bila
sposobna za upravljanje, koordinaciju i praenje sigurnosti na cestama u nacionalnim i
meunarodnim kontekstima.
Stub 2: Sigurnije i opratajue ceste i cestovne mree prema onima koji budu sudjelovali u
saobraajnim nezgodama.
Stub 3: Da su sve vrste vozila u skladu sa standardima sigurnog vozila, propisima, te da se
provode odgovarajue kontrole kako bi se osiguralo da samo tehniki ispravna vozila koriste
javne ceste.
Stub 4: Da svi sudionici u saobraaju znaju i razumiju svoje obaveze prema Zakonu prometa na
cestama, da su svjesni glavnih faktora rizika i kako izbjei ili smanjiti vjerovatnou pogibije ili
ozljede u sluaju nezgode.
Stub 5: Slube za pruanje njege poslije nezgode su pravodobne i vrlo uinkovite u smanjenju
ozbiljnosti i nepovoljnih ishoda ozljeda steenih u saobraajnim nezgodama.
Saetak stubova akcionog plana 2011-2020

Stub 1: Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja
Sigurnost cestovnog saobraaja je multi-sektorsko pitanje koje zahtijeva multi-dimenzionalni sistem
za upravljanje, te odgovarajue tehnike i finansijske resurse to bi omoguilo da odgovorne agencije
razviju i implementuju odgovarajue strategije, politiku i planove, te koordiniraju razliite aktere
ukljuene u cestovnu sigurnost na svim razinama . Ovo takoer zahtijeva osnivanje odgovarajuih
sistema podrke za cestovnu sigurnost koji bi omguili razumijevanje problema u potpunosti, te
poduzimanje odgovarajuih mijera kako bi se smanjio broj rtava i ozbiljnost njohovih ozljeda.
Sredstva predloena nee nuno pokriti sve trokove nakon to se aktivnosti prenesu na kantonalni
nivo i pojedine opine ali e biti dovoljna za aktivnosti horizontalne i vertikalne koordinacije,
radionice za vie sektora i aktivnosti promocije cestovne sigurnosti na Federalnom nivou, te nekoliko
demonstracija i pilot projekata za poticanje aktivnosti sigurnosti prometa na svim upravnim razinama
u okviru Federacije BiH.
Dekada akcionog plana nacionalne sigurnosti cestovnog prometa e se fokusirati na osiguravanje
odgovarajue finansiranje kako bi se uspjeno ispunili ciljevi plana, kao i razvijanje potrebnih znanja i
kapaciteta meu ljudskih resursima za sigurnost na cesti, a u svrhu provedbe potrebnih aktivnosti.
Kljuni prioriteti e biti da se uspostavite odjel sigurnosti cestovnog prmeta pri Federalnom
12
ministarstvu prometa, Vijee sigurnosti cestovnog prometa kojeg e sainjavati kljuni akteri, te
uspostavljanje mehanizma za odrivo finansiranje djelatnosti sigurnosti na cestama. Drugi kljuni
zadaci e biti implementiranje novog sistema baze podataka o saobraajnim nezgodama kako bi se
poboljao kvalitet policijskih podataka o nezgodama, te decentralizacija aktivnosti cestovne sigurnosti
na kantonalni i opinski nivo. Bie pokrenuto vie istraivanja o sigurnosti na cestama i akcioni plan e
biti rigorozno praen i ocjenjivan kako bi se osiguralo da se ciljevi postignu.
Stub 2: Infrastruktura
Infrastruktura igra kljunu ulogu u sigurnosti cestovnog prometa. Kvalitetno projektovanje cesta
moe pomoi ljudima da koriste ceste na siguran nain, te moe smanjiti rizik da se dogodi nezgoda.
Kada doe do nezgode, zatitna infrastruktura cesta moe znaiti razliku izmeu ivota i smrti.
Infrastruktura koja naglaava smirivanje saobraaja i koja se podreuje potrebama ugroenih na cesti
(motociklisti, pjeaci, djeca, ljudi s invaliditetom) je posebno vano. Smrtnost pjeaka (trenutno
(2010) predstavlja 38% od ukupnog broja poginulih) je neprihvatljivo visoka i morati e se poduzeti
znaajni napori kako bi se stvorili sigurniji uvjeti za pjeake.
U okviru ovog stuba, plan e se fokusirati na inenjerska rjeenja koja smanjuju brzinu kroz mjere
"smirivanja prometa" i upravljanje brzinom, posebno u zonama s visokim brojem ranjivih na cesti,
kao to su kole i stambene zone, u izgraenim zonama i podruju linearnih sela uz glavne ceste.
Programi poboljanja crnih taaka, masivnog djelovanja i djelovanja na cesti e se provoditi na mrei
magistralnih cesta. Preporuke EU Direktive 2008/96 EZ o upravljanju sigurnou cestovne
infrastrukture e se provoditi uvoenjem revizije sigurnosti na cestama i inspekcije sigurnosti na
cestama, na lokalnim cestama, te e inenjeri biti obueni za takve aktivnosti cestovne sigurnosti.
Prioritet e biti usmjeren na uvoenje revizije na sve projekte infrastrukture i projektovanja cesta.
Stub 3: Sigurna vozila

Poboljanja zatite pri sudaru i sigurnost u vozilima su dokazani faktori za smanjenje broja poginulih i
teko ozlijeenih na cestama. U posljednjih nekoliko godina, dolo je do znaajnog napretka u
sigurnosti vozila koja titi putnike i druge sudionike u prometu te poboljava sposobnost izbjegavanja
sudara. Poveanje udjela novijih vozila na naim cestama s visokim standardom sigurnosnih
karakteristika, u voznom parku preduzea i vozilima privatnog vlasnitva, znatno e smanjiti rizik za
sve uesnike u prometu - vozai, putnici, motociklisti, pjeaci i biciklisti.
U okviru ovog stuba, plan poziva na poboljanje i proirenje flote sigurnosti, posebno meu
kompanijama, organizacijama i dravnim tijelima. Europski program ispitivanja novih automobila
(NCAP) e biti objavljen za pomo potroaima u odabiru sigurnijih automobila. Prakse i procedure
tehnikog pregleda vozila e biti poboljane za sva vozila, te e kvalitet tehnikog pregleda biti
sistematski poboljan i provjeravan putem redovne inspekcije na cesti.
Stub 4: Sigurno ponaanje korisnika cesta
Svi korisnici cesta dijele odgovornost za koritenje cestovnog sistema na siguran i odgovoran nain, te
s obzirom prema ostalim uesnicima u saobraaju. Da bi se promijenilo ponaanje razliitih korisnika
cesta i zatitili ranjivi korisnici cesta, mora se poveati svijest i moraju se promijeniti stavovi graana
koji koriste ceste. Korisnici cesta trebaju biti svjesni glavnih faktora rizika koji poveavaju anse za
saobraajne nezgode i rtve, tako da oni mogu mijenjati svoje ponaanje.
U okviru ovog stuba, plan se fokusira na glavne faktore "rizika", koji su identificirani na osnovu
ograniene baze podataka i vlastitih opaanja i istraivanja projektnog tima. To ukljuuje niske stope
koritenja sigurnosnog pojasa, prebrza vonja, vonja u alkoholiziranom stanju, te neodgovarajue
zatitne objekte za pjeake. Plan e obuhvatiti javno obrazovanje putem razliitih kanala, sigurnost u
saobraaju kao predmet u nastavnom planu i programu u kolama i na univerzitetima, te druge
strategije. Mnogi od edukativnih kampanja e biti povezane s provedbom aktivnosti kako bi se
poveao njihov uticaj.
13
Ranjiv korisnici cesta su djeca, pjeaci, motociklisti, biciklisti, starije osobe i osobe s invaliditetom. Ova
skupina korisnika cesta (posebno pjeaci, ini nerazmjeran broj pogibija i ozljeda u cestovnom
sistemu zbog poveanog rizika s kojima se suoavaju prilikom kretanja u cestovnom sistemu koji ih ne
titi. Na primjer, djeca esto moraju prei ceste sa gustim saobraajem, a bez ikakve zatite na putu
do kole, te pjeaci esto moraju hodati cestom, jer ne postoji pjeaka staza za njih, a brzine kojim se
vozila kreu su esto prevelike dok se pjeaci kreu kroz urbana podruja i sela uz magistralne ceste.
Ovaj akcioni plan e se fokusirati na rjeavanje pitanja rizika kojima su izloeni ranjivim korisnici
cesta. Za djecu e se uspostaviti sigurne zone oko kola , sigurni pjeaki pelazi i mjere smanjenja
brzine e se primjenjivati u podrujima u kojima se moe oekivati kretanje velikog broja pjeaka. to
se tie auto putnika, fokus e biti usmjeren na koritenje sigurnosnog pojasa i postojee metode
obuke kandidata za vozae / testiranje, te e se provedba standarda osnaiti i stalno poboljavati.
Stub 5: Njega nakon nezgode

Visoka je vjerojatnoa da od ozbiljne ozljede doe do smrti usljed sudara, u cestovnom prometu
FBiH. Nepostojanje jedinstvenog broja za hitne slube i nekoordinirane akcije spaavanja moe
dovesti do kanjenja u pruanju hitnog lijeenja kritino povrijeenih rtava. Svakih deset minuta
zakanjenja u izvlaenju teko ozlijeene rtve iz oteenog vozila moe smanjiti anse preivljavanja
za 10%. Dakle, mnogi ljudi umiru nepotrebno zbog neefikasne prve pomoi na licu mjesta, sporog
izvlaenja ozlijeenih osoba iz oteenog vozila, sporog prevoza do doma zdravlja ili bolnice, a u
nekim sluajevima, zbog nezadovoljavajue lijenike pomoi u bolnicama ili domu zdravlja .
Kljuno naelo je da se ozlijeenom prui poetna stabilizacija stanja u toku zlatnog sata (tj. prvi sat
nakon ozljede). Dakle, kljuni prioritet u FBiH e biti poveanje broja osposobljenih osoba u prvoj
pomoi koje su esto na cesti. Poveanje sposobnosti komercijalnih vozaa u prvoj pomoi, koji su
esto na cesti ili prvi u kontaktu sa rtvom, kao to je prometna policija ili volonteri, mogu uiniti
znaajan uticaj i na vrijeme pruiti podrku rtvi u saobraaju. Posebno vana inicijativa e
predstavljati odravanje zajednike obuke za ambulant, policiju i spasilake posade kako bi se
smanjilo vrijeme trajanja izvlaenja ozlijeenih rtava. Pruiti e se pomo Ministarstvu zdravstva, u
razvoju i jaanju nacionalne hitne medicinske pomoi, to e ukljuivati prvu pomo, transport,
kapacitet bolnice, mehanizme za upravljanje sistemom i integriranim informacijskim sistemima.
Fizika rehabilitacija rtve nakon sudara e takoer biti ukljuena u plan.
akljuci
Predloeni akcioni plan za 10 godina je skupni rezultat 5 pojedinanih akcionih planova, po jedan za
svaki od stubova preporuenog pristupa sigurnosti na cestama, od strane UN-a. Takoer treba
napomenuti da je akcioni plan u skladu s UN-ovim preporukama djelovanja sigurnosti na cestama.
Prilog A predstavlja akcioni plan za svaki stub i prilog B predstavlja broj pokazatelja uinkovitosti koji
se mogu koristiti od strane domaih strunjaka za praenje i procjenu napretka, obzirom da se akcioni
plan provodi kako bi se osigurao odgovarajui napredak u svakom podruju.
Ukupni rashodi za period od 10 godina iznose oko 41 milion eura. Ovo se ini kao velik iznos, ali je
zapravo vrlo skromno ulaganje. Potrebno je imati na umu da saobraajne nezgode kotaju Federaciju
BiH preko 400 miliona eura svake godine i ovi gubici e se poveati tokom vremena, uz rast BDP-a
FBiH. ak i ako gubici ostanu na 400 miliona eura godinje, to e se odraziti na ukupne gubitke
privrede FBiH od najmanje 4000 miliona eura u sljedeih 10 godina.
Dakle, izdaci potrebni za provedbu preporuenog akcionog plana su manji od 1% od ukupnih gubitaka
koji e nastati u tom istom razdoblju, ako FBiH ne poduzme odgovarajue mjere za rjeavanje svojih
problema sigurnosti na cestama. Vlada mora uvijek imati na umu da mirovanje nije opcija, jer
14
nereagiranje na odgovarajui nain e za rezultat imati iste gubitke u budunosti. Uvijek treba imati
na umu da:
Izdaci za sigurnost u saobraaju je investicija, a NE troak
Prilog A
Akcioni Planovi za svaki stub
15
Akcioni Plan 1: Stub 1 Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja

Prioritetna
podruja
Izgradnja
kapaciteta
Aktivnosti
1- Provesti obuku za strunjake upravljanja sigurnou

na cestama (na nivoima FBiH, kantona i opina,
nadlenog osoblja za ceste, u zdravstvu, prometnoj
policiji, u obrazovanju te za ostalo relevantno osoblje)
kroz kurseve i program certificiranja za razvoj znanja
/ strunosti.
2- Uspostaviti veze sa univerzitetima / organizacijama

iz susjednih zemalja, specijaliziranim za sigurnost na
cestama, da provedu studijska
putovanja, razmjene ili mentorske programe
sa regionalnim strunjacima.
3- U okviru Ministarstva prometa i komunikacija FBiH

uspostaviti odjeljenje sigurnosti u prometu, te
vijece sigurnosti u prometu (FVSP)
Strukture
upravljanja i
koordinacije
4- U okviru Ministarstva prometa i komunikacija BiH
uspostaviti odjeljenje sigurnosti u prometu, te
nacionalno vijee sigurnosti u prometu (NVSP)
Finansiranje +
5- Osigurati da su Ministarstvo finansija i
Odgovorne
organizacije
Federalno
Vijee sig.saob.
FMUP
FMZ
FMKT
FMO
Cantonalna
Vijea sig.saob.
Opine
Partneri
Federalno
Vijee sig.saob.
Cantonalna
Vijea sig.saob.
Opine
Partneri
Ured
federalnog
Premijera
Kantoni
FMF
FMKT
Ured
dravnoog
Premijera
MTKBiH
MFBiH
Parlament
Federalno
Ukupno
eura
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 x(1,000)
0
12
12
12
12
24
24
24
24
24
168
Vremenski okvir/Budet (Euro 1,000)
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
16
alokacija
sredstava
Sistem
podataka
Istraivanje
parlamentarna skuptina redovno obavijeteni i svjesni Vijee sig.saob.

ogromnih ekonomskih gubitaka tako da
FMUP
se odgovarajui dravni budeti dodijele svakoj
FMZ
razini vlasti (drava, entiteti, kantoni i opine)
FMKT
FMO
6- Osigurati godinje budetne zahtjeve svih
Kantonalna
dravnih aktera ukljuujui iznose za poveane
Vijea
sig.saob.
aktivnosti sigurnosti na cestama u njihovim
Opine
podrujima odgovornosti
Partneri
7 Donijeti zakone kako bi se
omoguilo uspostavljanje odrivog
mehanizma finansiranja sigurnosti u
saobraaju (npr. 10% iz fonda cestovne
infrastrukture, naknade od tehnikih pregleda
vozila, dio naknade za registraciju vozila i sl.)
8 Provesti novi sistem baze podataka o saobraajnim
nezgodama sa linkovima na druge baze podataka
vezane za sigurnost u prometu, za Federalno
Ministarstvo prometa i komunikacija i 10 kantona, tako MKTBiH,
da se podaci mogu prikupljati, pohranjivati
FMUP
,uitavati, analizirati i distribuirati na uinkovitiji nain i Kantonalna
da se uine vie dostupnim svim zainteresiranim
policija, 17
akterima
odjeljenja.
9- Ponoviti obuku prometne policije o prikupljanju
Federalno
podataka, kao i obuku o analizi podataka za policiju, Vijee sig.saob.
osoblje dravnog i federalnog odjela sigurnosti na
FMUP
cestama, vijea cestovne sigurnosti i kljune aktere
FMZ
FMKT
10- Koristiti sistem baze podataka i dodatno
FMO
istraivanje kako bi se pratili srednji pokazatelji za
Kantonalna
praenje
Vijea sig.saob.
Opine
11- Izraditi okvir za istraivanje
i komisiju za istraivanje sigurnosti prometa sa instituta Partneri
i univerziteta kako bi se politiki podralo
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
200
15
15
15
15
15
15
15
15
320
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
60
60
120
120
120
120
120
120
120
960
17
12- Poticati godinju konferenciju za istraivanje

cestovne sigurnosti kako bi se irili i podijelili rezultati
istraivanja
Zakonodavstvo
Strategije i
Akcioni planovi
sigurnosti
saobraaja
MKTBiH
FMKT
FMUP
Univerziteti
Partneri
13 Izmijeniti i
dopuniti / poboljati temeljni dravni zakon o sigurnost
i u prometu dodavanjem pod zakona i propisa koliko je
to potrebno da se omogui uinkovitije
upravljanje, koordinacija i provedba
intervencija sigurnosti na cestama u FBiH.
Parlament
14 Izmijeniti i dopuniti / poboljati druge
propise na dravnom, federalnom i kantonalnom nivou MKTBiH
FMKT
koji utjeu na sigurnost u prometu, npr. Zakon o
Kantoni
cestama, kako bi se
Opine
osiguralo da daju prioritet sigurnosti na cestama
15 Finalizirati Strategiju sigurnosti u saobraaju FBiH i Federalno
osigurati iroku distribuciju i podrku od strane kljunih Vijee sig.saob.
donosioca odluka i aktera FBiH
FMUP
FMZ
FMKT
FMO
16 Finalizirati Akcioni plan sigurnosti u saobraaju
Kantonalna
FBiH i osigurati da relevantni akteri provedu isti u
Vijea sig.saob.
okviru svojih nadlenosti
Opine
Partneri
17 Razviti i finalizirati strategiju sigurnosti saobraaja
BiH i osigurati podrku Republike Srpske, FBiH, Brko
distrikta, kantona, opina i drugih kljunih aktera
sigurnosti u saobraaju
18 Pripremiti godinje operativne planove i
budete za provedbu relevantnih aspekata
Stratekog Akcionog plana
Federalno
Vijee sig.saob.
FMUP
FMZ
FMKT
FMO
Kantonalna
Vijea sig.saob.
54
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
24
12
12
12
12
12
12
12
12
120
24
12
12
12
12
12
12
12
12
120
750
12
12
12
12
12
12
12
12
846
24
24
24
12
12
12
12
12
12
144
18
Praenje i
evaluacija
Koordinacija
/partnerstva
19- Osigurati da je odabir projekata i aktivnosti od

Opine
strane aktera baziran na isplativosti, te da se napredak Partneri
redovno prati (svaka 3 mjeseca.)
s procjenama na kraju projekta
20- Provesti srednjoronu procjenu Akcionog
nacionalnog plana sigurnosti saobraaja i izvriti
pregled akcionih planova za koritenje sigurnosnog
pojasa, vonju pod utjecajem alkohola i prekomjernu
brzinu
21 Usvojiti partnerski pristup u razvoju
i provedbi intervencija sigurnosti na cestama i
Federalno
ukljuiti Vladu, privatni sektor i nevladine
Vijee sig.saob.
organizacije/ zajednice / akademike gdje god je to
MKTBiH
mogue
FMKT
Federalno
22- Uspostaviti mehanizme vertikalne
Vijee sig.saob.
koordinacije izmeu aktivnosti na nivou
MKTBiH
drave,entiteta, kantona i opina
FMKT
23- Uspostaviti mehanizme
MKTBiH ,
horizontalne koordinacije kako bi se
Federalno/kant
osiguralo koordinirano djelovanje meu kljunim
onalna Vijea
akterima
sig.saob.
MKTBiH ,
24- Saradnja s partnerima / relevantnim tijelima na
Federalno/kant
regionalnoj i meunarodnoj razini.
onalna Vijea
sig.saob
Stub 1 ukupno
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
0 1352
405
465
453
465
465
465
465
465
5000
Akcioni Plan 2: sigurnija cestovna infrastruktura

Prioritetna
podruja
Organizacija
Aktivnosti
1- Jaanje odjela sigurnosti saobraaja u JP Ceste
Odgovorne
organizacije
Vremenski okvir/Budet (Euri x 1,000)

2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
JP CESTE FBiH
160
160
124
124
124
124
124
124
124
Ukupno
Eura
x 1000
1188
19
Zakoni i
propisi
Smjernice i
prirunici za
projektovanj
e
Novi cestovni
projekti
FBiH, poveati broj i obuku osoblja te unaprijediti

njihovu opremu
2- Unaprijediti koordinaciju upravljanja sigurnosti u
saobraaju na javnim cestama (Federalnim,
kantonalnim i opinskim)
3-Provesti zakonske odgovornosti prema nadlenim
tijelima za ceste (entiteti, kantoni i opine), koja e
biti odgovorna za sigurnost saobraaja na svojim
cestovnim mreama i godinje izvjetavati o pitanjima
sigurnosti saobraaja
4- Osnovati jedinice sigurnosti saobraaja u svim
kantonima i opinama, te pruiti strunu obuku
5- Pojaati ovlasti uprava cesta ( Federalnim
kantonalnim, opinskim) u svrhu regulacije pristupa
6- Uklanjanje propisa (pod zakona ) koji nisu u skladu
sa prirunicima za projektovanje sigurnih cesta
7- Prilagodba brzine postojeim uvjetima ( ukloniti
zahtjev od 60km /h
8-Revizija plana i izmjene prirunika za projektovanje
kako bi se ukljuila dodatna obiljeja cestovne
sigurnosti
9-Uspostaviti opa naela projektovanja sigurnih cesta
(npr. prepoznatljive kategorije cesta)
10-Revizija postojeih prirunika za presjeke cestovnih
dionica, raskrsnice i objekte za sigurnost pjeaka
11- Novi prirunici za podruja pored cesta, zatitnike i
zrane jastuke, te mjere za kontrolu brzine
12- Izraditi prirunike za smirivanje saobraaja
13-Fazni uvod revizije sigurnosti na cestama (RSA) i
godinjih obuka
1 4 Uvoenje etverofazno naelo plus praenje
godinjih obuka
15- Prilagoditi SEETO RSA prirunike Bosanskim
uvjetima
16-Provesti pilot projekte sa novim dizajnom na temu
JP CESTE FBiH
24
24
24
24
24
12
12
12
12
168
JP CESTE FBiH
24
24
12
12
12
12
12
12
12
168
JP CESTE FBiH
112
112
136
136
136
136
136
136
136
1176
JP CESTE FBiH
24
24
24
12
12
12
126
JP CESTE FBiH
36
36
114
JP CESTE FBiH
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
JP CESTE FBiH
48
48
12
12
12
12
162
JP CESTE FBiH
48
48
12
12
12
12
162
JP CESTE FBiH
48
48
12
12
12
12
162
JP CESTE FBiH
48
48
12
12
12
12
12
168
JP CESTE FBiH
JP CESTE FBiH
0
0
48
36
48
6
12
6
12
6
12
6
12
6
12
6
6
6
6
6
168
84
JP CESTE FBiH
36
36
36
144
JP CESTE FBiH
36
36
114
JP CESTE FBiH
212
212
212
248
248
248
248
248
248
2124
20
prepoznatljivih kategorija cesta (npr. Ceste 2+ 1 ),

mjere kontrole brzine i smirivanje saobraaja
17 Ojaati ovlast JP Ceste FBiH da kontrolie
prikljune ceste i razvoj, da pregleda i prati
projektovanje sa perspektive sigurnosti, te da prua
godinju obuku.
18- Uvesti etverofazno naelo
19-Pregledati prirunike za program upravljanja crnim
takama (BSM) i poduzeti neophodne akcije kako bi
se poboljale te opasne lokacije.
20-Razviti i implementirati planove masovnog
djelovanja kako bi se poboljala sigurnost, sa
posebnim fokusom na poboljanje sigurnosti pjeaka
i smanjenje brzine.
Obuka
JP CESTE FBiH
24
24
90
JP CESTE FBiH
JP CESTE FBiH
0
0
36
248
12
248
12
248
12
248
12
248
6
248
6
248
6
248
6
248
108
2232
JP CESTE FBiH
224
236
248
260
250
250
250
250
250
2218
21-Produiti Euro-RAP studije cestovnih mrea FBiH,

mapiranje rizika i star rangiranje sekundarne mree.
MKTBiH
Kantonalna JP
CESTE
100
200
400
12
12
12
12
12
12
772
22- U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata,

uspostaviti godinje obuke na temu revizije i inspekcije
sigurnosti u saobraaju.
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBiH
Inenjeri
konsultanti
Kantoni
Opine
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBiH
Inenjeri
konsultanti
Kantoni
Opine
24
12
12
12
12
12
12
12
12
120
60
60
60
60
60
60
60
60
60
540
23 U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata,

uspostaviti godinje obuke na temu upravljanja crnim
takama (Black safety management)
21
24 Radionice i seminari za konsultacije, razvoj i

uvoenje pregledanih/izmijenjenih prirunika.
25 Razviti i uvesti proces certificiranja za revizore

sigurnosti u saobraaju i sistem kontrole kvaliteta kako
bi se osigurala odrivost standarda.
Studije i
istraivanja
26 Inicirati istraivanje na lokacijama gdje se deava

preveliki broj nezgoda zbog prekomjerne brzine, a
kako bi se identificirale mogue inenjerske mjere za
ove lokacije.
27-Inicirati dubinsko istraivanje nezgoda u kojima
stradaju pjeaci, a u svrhu identificiranja inenjerskih
mjera koje bi mogle sprijeiti pogibije i povrede.
28- Posmatrati i pregledati sadanja ogranienja brzine
kroz cijelu glavnu cestovnu mreu i pripremiti plan
upravljanja brzinom kroz cestovnu mreu, uz
pregledana ogranienja brzine kroz istu, tako da
postavljena ogranienja brzine odraavaju funkciju i
karakteristike te dionice (npr. na cestama koje prolaze
kroz naseljena podruja, ogranienja brzine bi trebala
biti znatno manja, treba poduzeti smanjenje brzine
kroz inenjerske mjere i mjere smirivanja saobraaja,
kako bi osigurali da vozila ne mogu prekoraiti
ogranienu brzinu na takvim lokacijama.
29- Osigurati sredstva za 4 ili 5 manjih istraivakih
projekata godinje, koja se trebaju dodijeliti na
konkurentskoj osnovi, a na temelju
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
48
12
12
12
12
12
12
12
12
144
148
124
112
112
112
112
112
112
112
1056
48
24
12
12
12
12
12
12
12
156
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBiH
Inenjeri
konsultanti
Kantoni
Opine
175
124
112
112
112
112
112
112
112
1083
JP Ceste FBiH
Univerziteti
Konsultanti
100
100
100
100
100
100
100
100
100
900
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBiH
Inenjeri
konsultanti
Kantoni
Opine
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBiH
Inenjeri
konsultanti
Kantoni
Opine
JP Ceste FBiH
Univerziteti
Konsultanti
22
prijedloga iz akademske zajednice, univerziteta i

konsultanata, kako bi se podstakao razvoj interesa
istraivanja o sigurnosti i strunosti, te okvir znanja u
podrujima od potencijalnih interesa ili vrijednosti
u pomaganju JP Ceste FBiH u poboljanju sigurnosti na
cestama.
Stub 2 ukupno
2211 2158 2004 1622 1992
1570 1558 1214 1558
15887
Akcioni plan 3: Stub 3- Sigurnija vozila

Prioritetna
podruja
Aktivnosti
1- Nacionalno usvajanje preporuka UN WP 29

Minimalni
standardi
sigurnosti
vozila +
Godinji
tehniki
pregledi
vozila
2-Navedeni minimalni standardi sigurnosti za sva

uvezena vozila (5 godina ogranienja i odobrenje
testiranja tipa vozila)
3 Unaprijediti procedure i sadrzaj tehnikog

pregleda vozila
Provjeriti funkciju kope sigurnosnog
pojasa i sekundarnog privrivanja pojasa
Provjeriti spojnice i brave na vratima starijih vozila
Unaprijediti rutine/ postupke testiranja konica ka
o to je preporueno u detaljnom izvjetaju
Unaprijediti provjeru spojnice 5. toka, kao to je
preporueno u detaljnom izvjetaju
Koritenje dizalica umjesto jama na tehnikom
pregledu vozila
Koristiti rezultate pokazatelja iskliznua u stranu,
samo za savjetovanje kako ne bi dolo do
neuspijeha
Odgovorni
FMKT
Kantoni
IDEEEA
Osiguravajue
kue
MKTBiH
FMKT
Kantoni
IDEEEA
Osiguravajue
kue
MKTBiH
Ukupno
Vremenski okvir/Budet (Euri 1,000)
Eura
x1,000
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
250
250
250
250
250
250
250
250
250
2250
23
Poeti planiranje za uvoenje detaljnih provjera te

misija ispunih plinova
Podesiti datum uvoenja pokretnih prikljuaka sa
kapacitetom od 2 tone za lahka vozila i dizalica sa
kapacitetom od 10 tona za teka vozila, a u svrhu
provjere leajeva upravljaa i tokova.
Zahtijevanje simulacije tereta svih teretnih vozila
za testiranje konica, te revidirati postupak
za zahtijevanje spomenutog
Razviti pravednije tarife povezane sa
stvarnim brojem puta / trokova nastalih u
obavljanju pojaanog tehnikog pregleda
Odvojiti sve prikolice / poluprikolice za provjeru
komponente spojnice
Pratiti razvoj EU Direktive 2009/40/EC i provesti bil
o kakve promjene koje su napravljene
Poveati finansijska sredstva i uvesti ee
provjere na cesti
1-Informisanje potroaa o inozemnom NCAPs,

publikovanom od strane odjela za sigurnost saobraaja
Program
procjene
novih
automobila
(NCAP)
MKTBiH ,
FMKT
Kantoni
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
12
12
12
24
24
24
24
24
24
180
54
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
2- Razvijanje /poticanje lokalnih NCAP programa

3- Proizvoai i distributeri obavezni ukljuiti rezultate
NCAP u sva reklamiranja
4 Odjeli sigurnosti saobraaja informisani o
aktivnostima NCAP
Sigurnosni
pojasevi i
zatite
1-Sva uvezena vozila moraju imati funkcionalne

sigurnosne pojaseve
2- Sva nova uvezena vozila treba da imaju vizuelna i
zvuna upozorenja na koritenje sigurnosnog pojasa
3- Sva vozila (osim motocikala) moraju imati
MKTBiH
FMKT
Proizvoai
Distributeri
24
Tehnologije
za
izbjegavanje
sudara (CAT)
Fiskalne
mjere
ugraene sigurnosne pojaseve (i ako je

potrebno naknadno ugraene), te da budu u
potpunosti operativni
Provjera sigurnosnih pojaseva treba biti ukljuena
u godinji tehniki pregled vozila.
1- Proizvoai i uvoznici vozila moraju ukljuiti tehnol
ogije za izbjegavanje sudara (CAT) u svim
novim uvezenim vozilima
2- Odjeli sigurnosti u saobraaju treba da
promoviraju dobrobiti CAT-a.
3- Primjenjivanje fiskalnih poticaja kako bi se poticalo
koritenje sigurnijih vozila.
4- Koritenje fiskalnih mjera kako bi se umanjio uvoz
manje sigurnih vozila.
Istraivanje i
razvoj
1 Poticanje/pokretanje istraivanja o sigurnosti vozila

od strane odjela sigurnosti u saobraaju.
Vlada i
privatni
operateri
voznih
parkova
- Poticanje upravitelja Vladinog voznog parka na

kupovinu sigurnijih vozila.
2-Pruanje informacija i poticanje upravitelja velikih
voznih parkova da odravaju sigurna vozila.
MKTBiH
FMKT
Proizvoai
Distributeri
MKTBiH
FMKT
Proizvoai
Distributeri
MKTBiH
FMKT
Univerziteti
MKTBiH
FMKT
Menaderi
voznih parkova
Stub 3 ukupno
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
60
60
60
60
60
60
60
60
60
540
36
36
36
36
36
36
36
36
36
324
472
472
472
484
484
484
484
484
484
4320
Akcioni Plan 4: Sigurnosno ponaanje uesnika u saobraaju

Prioritetna
podruja
Analize
faktora rizika
cestovne
sigurnosti
Aktivnosti
1-Identificiranje glavnih faktora rizika sigurnosti na
cestama, te izvrenje usporedbe kroz ankete;
2-Konsultacije s relevantnim agencijama za
identifikaciju potencijalnih korektivnih mjera
Odgovorni
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
Univerziteti
Ukupno
Vremenski okvir/Budet (Euri x1,000)
Eura
x1,000
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
12
12
12
12
12
12
12
12
12
108
25
1-Ispraviti greke u postojeem teoretskom testu

i produiti vrijeme trenutnog praktinog vozakog
ispita
2 - Uspostaviti i obuiti grupu strunjaka za
izradu prateih teoretskih testova na visokom
standardu
3-Pojasniti odgovornosti na dravnoj, entitetskoj
i kantonalnoj razini i podruja za poboljanje.
4-Pregledati i poboljati zakonodavstvo i nastavne
programe u skladu s direktivom EU2005/126/EC i
uvestu vie dosljednosti u obuci/testiranju vozaa,
instruktora i ispitivaa u cijeloj BiH.
Obuka i
testiranje
kandidata za
vozae
5- Radionice i seminari za konsultiranje kljunih

aktera i uspostavljanje radne grupe za
kontinuirano preispitivanje i poboljanje sistema
za vozake dozvole, prvo tako to e se ponoviti
obuka instruktora i ispitivaa, a
kasnije osnivanjem viih standarda i kurseva, te
uvoenjem IT rjeenja.
6- Profesionalizacija ispitivaa za poboljanje kvaliteta,
tako da su zaposleni profesionalni ispitivai na puno
radno vrijeme.
7- Uspostaviti programe evaluacije za analizu
stope prolaznosti prema dobi, spolu, auto koli, te
instructor treba da naznai bilo koje anomalije i
poduzimanje istraivanja o proviziji u tim podrujima.
8 - Poveanje kontrole i propisa za uspostavu i
odravanje kvaliteta auto kola, instruktora vonje
i ispitivaa.
9 Odravanje redovnih konferencija
i sastanaka instruktora i ispitivaa kako
bi uskladili pristupe i standardizovali izrade / procjene
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
36
24
24
24
24
24
24
24
24
228
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
36
36
36
12
12
12
12
12
12
180
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
MKTBiH
FMKT
FMO
26
Kantoni
Upravljanje
brzinom
1- Pregled propisa i kazni kako bi se osiguralo

odgovarajue zakonodavstvo za
uinkovito upravljanje brzinom, te primijenile
preporuke prirunika dobre prakse Svjetske
zdravstvene organizacije za upravljanje brzinom.
2 Provesti reviziju ogranienja brzine i znakove
du cijele glavne cestovne mree i razviti novi
plan zona brzine gdje e se brzine prilagoditi prema
potrebama du cijele mree.
3-Provedba novih ogranienja
brzine uz nove znakove prema potrebi, da bi
odraavali eljenu brzinu uz svaku cestu
4-Policijske saobraajne patrole dobro opremljene i
veoma aktivne u kontroli brzine du cijele cestovne
mree.
5- Pratiti rezultate za demonstriranje uinkovitosti
intervencija.
MKTBiH
FMKT
JP Ceste FBIH
Kantoni
MKTBiH
FMKT
MUP
JP Ceste FBIH
Kantoni
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
360
360
24
24
12
12
12
12
12
828
360
360
360
24
12
12
12
12
12
1164
36
36
24
24
12
12
12
12
12
180
24
24
24
12
12
12
12
12
12
144
360
360
360
360
360
240
240
240
240
2760
240
240
240
24
24
24
24
24
24
864
360
360
360
360
240
240
240
240
240
2640
24
24
24
12
12
12
12
12
12
144
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
6-Unaprijeeni sigurnosni pjeaki objekti i smanjena

brzina u urbanim podrujima i okolnim selima.
Vonja pod
utjecajem
alkohola
7- Opirne TV, radio i druge

kampanje putem medija, za podizanje javne svijesti i
podrke za provedbu.
Institucionalni i zakonodavni elementi na
snazi (npr.ogranienja alkohola u krvi,
provjera opreme i sl.) kako bi se omoguila uinkovita
provedba u svim kantonima FBiH.
Implementacija preporuka prirunika dobre prakse
Svjetske zdravstvene organizacije.
Uvedeno ogranienje alkohola u krvi<0,5 g / dl i
primijenjena najnieg ogranienja za poetnike i
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
27
komercijalne vozaa.
Sigurnosni
pojasevi i
zatite:
Upravljanje
cestovnom
sigurnou
U poetku, svaka ozljede zadobivena u

nezgodi treba zahtijevati provjeru da li je vonja bila
pod utjecajem alkohola. Zapravo, svaki susret policije s
opom javnou bi trebala zahtijevati alkotest, te
godinje objaviti statistike podatake o uestalosti
vonje pod utjecajem alkohola u prometu.
Institucionalni i zakonodavni elementi koji zahtjevaju
koritenje sigurnosnog pojasa i kaciga
Svi uposlenici u Vladi i policiji duni koristiti sigurnosni
pojas i kacige, prema propisima
Redovno prikazivanje filmova o koritenju sigurnosnog
pojasa na dravim, entitetskim i kantonalnim TV
stanicama.
Promovirati koritenje sigurnosnog pojasa na prednjim
i zadnjim sjeditima, te pravilno koritenje zatite za
djecu, u skladu sa zakonom o cestovnom prometu.
Opirne kampanje sa fokusom na obrazovanje o
prednostima sigurnosnih pojaseva i kaciga, te praenje
policijske provedbe.
Uvesti certifikaciju o osposobljenosti za commercijalne
vozae, te regulisati sigurnost komercijalnih vozila
putem relevantnog zakonodavstva.
Promovirati pravila kako bi se smanjio broj nezgoda na
radnim mjestima.
Javne drutvene marketinke kampanje za generiranje
podrke javnosti za provoenje i aktivnosti sigurnosti
na cestama.
Promoviranje1S0 39001 od strane Vlade i poticanje
privatnog sektora da usvoje isto.
Sva relevantna vladina ministarstva u skladu s 1SO
390001.
Svi glavni vlasnici/poslodavci voznih parkova flote
MKTBiH
FMKT
FMO
Kantoni
MTKBiH
FMKT
MUP
Privatni sektor
Kantoni
24
24
24
24
12
12
12
12
12
156
24
24
24
24
12
12
12
12
12
156
24
24
24
24
12
12
12
12
12
156
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
24
24
24
24
24
24
24
24
24
216
24
24
24
24
12
12
12
12
12
156
36
36
36
24
24
24
24
24
24
252
36
36
36
24
12
12
12
12
12
192
36
36
36
24
12
12
12
12
12
192
36
36
36
24
12
12
12
12
12
192
36
36
36
24
12
12
12
12
12
192
36
36
36
24
12
12
12
12
12
156
28
aktivno ukljueni u promoviranje i usvajanje IS39001
Stub 4 ukupno
0 2376 2364 1980 1308 1044
924
924
924
924
12768
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Ukupno
Eura
X 1000
Akcioni plan 5: Njega poslije sudara

Prioritetna
podruja
Aktivnosti
36
24
12
12
12
12
12
12
12
144
2- Uspostaviti radnu skupinu urgentnih zdravstvenih

strunjaka za poboljanje hitne slube.
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
3- Upute o standardima, obrazovanju i

osposobljavanju hitne slube na federalnoj razini.
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
4- Uvesti sistem nadzora ozljede kako bi se zabiljeio

broj rtava sudara, kao minimum uvesti ICD sistem.
36
36
36
12
12
12
12
12
12
180
5- Organizirati nastavnu obuku u Sarajevu za

zdravstvene profesionalce na kantonalnom nivou i
ponoviti jednom godinje.
36
24
12
12
12
12
12
12
12
144
6- Unaprijediti sistem komunikacije kako bi se

omoguilo bre djelovanje u pruanju pomoi
ozlijeenim osobama.
50
50
12
12
12
12
12
12
12
184
7- Poboljati pre-bolnikog sistema trauma njege

putem zajednikog uvjebavanja vatrogasne slube /
spasilake i ambulante posade u svrhu breg izvlaenje
rtava.
36
36
24
12
12
12
12
12
12
168
8- Pruanje obuke za prvu pomo od strane

Crvenog kria / Crveni polumjesec za one koji
36
36
36
12
12
12
12
12
12
180
1- Uvesti jednstveni broj hitne slube koji e pokrivati

cijeli entitet, a za bre djelovanje hitne slube.
Upravljanje
njegom
poslije
sudara
Obuka i
praenje
Odgovorni
Vremenski okvir/Budet (Euri x 1,000)
MKTBiH
FMKT
FMZ
Kantoni
29
su najee na cesti npr. policija, komercijalni vozai i

sl.
9-Obuiti prometnu policiju, vojnu policiju i
zajednice uz glavne ceste u vjetinama prve pomoi
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
10- Razviti plan za poboljanje njege nakon sudara

i sistematski ga provesti.
36
36
12
12
12
12
12
12
12
156
11- Uspostaviti kriterije uspjeha na temelju vremena

potrebnog za dolazak do rtve, vrijeme za izvlaenje i
vrijeme dolaska do bolnice u svakom kantonu, to se
treba I godinje objaviti
24
24
12
12
12
12
12
12
12
132
250
250
250
250
12
12
12
12
12
1060
13-Poboljanje centra za "komunikacije"
36
36
36
12
12
12
121
12
12
180
14- Poboljanje i opremanje ambulantih usluga sa

odgovarajuim standardima opreme i ljudskim
resursima.
100
100
100
12
12
12
12
12
12
372
15-Poboljanje rehabilitacionog sistema za rtve

saobraajnih nezgoda
100
100
12
12
12
12
12
12
12
284
16-Poboljanje bolnikog sistema za njegu

poslije traume u skladu sa
bolnikim smjernicama / Nacionalnim pravilima
100
100
12
12
12
12
12
12
12
284
17-Program obuke kapaciteta za medicinsko osoblje za

osnovnu njegu traume.
100
100
12
12
12
12
12
12
12
284
18- Uspostaviti rani uinak strunjaka za

rehabilitaciju kako bi se smanjili dugoroni invaliditeti
36
36
24
12
12
12
12
12
12
168
19- Implementirati pilot projekte kako bi se poboljali

hitni medicinski sistemi
60
60
60
60
12
12
12
12
12
300
712
700
566
394
156
156
156
156
156
3152
12- Auriranje vozila i opreme u hitnim slubama
Komunikacije
Bolniki
sistemi
Stub 5 ukupno
30
Saetak ukupnog budeta za Akcioni Plan ( euri x hiljade )

Aktivnosti
Godina
Akcioni Plan 1: Upravljanje sigurnou

cestovnog saobraaja
Akcioni Plan 2: Infrastruktura
Akcioni Plan 3: Sigurna vozila
Action Plan 4: Bezbjedno ponaanje
uesnika u saobraaju
Akcioni Plan 5: Njega poslije sudara
Ukupni Budeti (Euri x 1000)
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Ukupno
0
0
0
1352
2211
472
405
2158
472
465
2004
472
453
1622
484
465
1992
484
465
1570
484
465
1558
484
465
1214
484
465
1558
484
5000
15887
4320
0
0
2376
712
2364
700
1980
566
1308
394
1044
156
924
156
924
156
924
156
924
156
12768
3152
7123
6099
5487
4261
4141
3599
3587
3243
3587
41127
31
Prilog B
Pokazatelji uspjenosti
32
Prioritetno
podruje
djelovanja
Mjere na temelju saobraajnih

nezgoda
Intermedijarne mjere
1. MJERE ZA USPOSTAVU SIGURNIJIH SISTEMA I UPRAVLJANJA ( STUB 1 )

1.1 Poboljana
Umanjena smrtnosti;
Svi kljuni akteri imaju pristup
koordinacija i
Smanjen broj saobraajnih
bazi podataka o saobraajnim
upravljanje
nezgoda.
nezgodama;
1.2 Pobiljanje sistem

upravljanja bazom
podataka o
saobraajnim
nezgodama
1.3 Poboljanje
uinkovitosti
policijske provedbe
Kljuni akteri provode

intervencije iz Akcionog plana
FBiH;
Samostalno paraenje
uinkovitosti;
Privatni sektor i NVO kao aktivni

lanovi Vijea sigurnosti
saobraaja FBiH;
Svi kljuni Vladini odjeli

zastupljeni u Vijeu sigurnosti
saobraaja FBiH
Poveano koritenje podataka o

saobraajnim nezgodama od
strane Vlade i privatnog sektora za
planiranje i provoenje mjera
sigurnosti saobraaja;
Smanjenje broja odreene vrste

nezgoda u skladu sa ciljem
baziranom na dostupnim
statistikama o saobraajnim
nezgodama;
Uspostavljanje poboljane
centralne baze podataka o
nezgodama koja prua tanu
statistiku i dublju analizu.
Smanjenje broja ciljane vrste

saobraajnih nezgoda kroz
provedbu baziranu na bazi
podataka;
Smanjenje broja fatalnih i
ozbiljnih povreda na ciljanim
lokacijama visikog rizika;
Broj i postotak
vozaa/motociklista sa
prekomjernom koliinom alkohola
u krvi.
Postotak:
Vozaa/motociklista koji tvrde da
voze prekomjernom brzinom za
10 km/h vie od ogranienja; i
Uoenih vozaa koji koriste
sigurnosni pojas;
Smanjenje ciljanog opasnog

ponaanja koja uzrokuju
saobraajne nezgode
Mogunost istraivaa da
procijene uinkovitost intervencija
baziranih na bazi podataka o
nezgodama.
Ukupnog broja putnika koji
Mjere postupka

Osnivanje Multi-agencije Vijea

sigurnosti saobraaja FBiH
established;
Odjel sigurnosti saobraaja u okviru
Ministarstva prometa i
komunikacija FBiH;
Osnivanje sekretarijata Ministarstva
prometa i komunikacija FBiH;
Uspostavljeno finansiranje i
odgovornosti Ministarstva prometa i
komunikacija FBiH

Statistika saobraajnih nezgoda;

Godinji izvjetaji Odbora za
sigurnost u saobraaju.
Broj poduzetih aktivnosti (baziranih

na statistikama nezgoda) od strane
aktera kako bi se smanjile
dominantne vrste nezgoda;
Statistika podataka o
saobraajnim nezgodama;
Anketiranje korisnika baze

podataka.
Statistike o nezgodama i
rtavama ciljanih skupina i
lokacija;
Periodino istraivanje o brzini;
Periodino istraivanje o
stavovima;
Policijske statistike o prekrajima
i izdatim prekrajnim nalozima;
Broj aktera koji pristupaju bazi

podataka o nezgodama i koriste istu.
Mjera do koje su provedba i

promoviranje povezane; i
Broj sati sluajnog policijskog
patroliranja na cestama.
Postotak:
Ukupni policijski rashodi usmjereni
ka provedbi saobraajnih
aktivnosti;
Policijska provedba direktnog
kontakta/interakcija sa javnou;
Prijave od strane vozaa da je
provedba vezana za brzinu
Metode paraenja uinkovitosti

Statistike baze podataka o

nezgodama, za ciljne grupe
podvrgnute provedbi.
33
Prioritetno
podruje
djelovanja

nezgoda
koriste sigurnosni pojas.
Mjere postupka
Metode paraenja uinkovitosti
poveana;
Prijave od strane vozaa da je

broj sluajnih alko-testova porastao.
34
Prioritetno
podruje
djelovanja

nezgoda
1.4 Izrada
uinkovitijeg
zakonodavstva

1.5 Poboljanje
istraivanja o
cestovnoj sigurnosti

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje

je ukljueno nekoritenje
sigurnosnog pojasa;
je ukljuena brzina;
je ukljuena vonja pod dejstvom
alkohola;
je ukljuena agresivna vonja;
su ukljuene neispravnosti vozila;
je ukljuena komercijalna vozila;
su ukljueni vozai poetnici.
Lokalna istraivanja kao

prirunici dostupni donosiocima
odluka;
Uinkovitost razliitih poznatih
protumijera;
Procjenjivanje i dokumentovanje
intervencija;
Periodino auriranje procjene
nezgoda i rtava po ozbiljnosti u
FBiH;
Iskusni lokalni istraivai
dostupni za pruanje pomoi pri
razvijanju uinkovitijih
intervencija.

Mjere postupka
Metode praenja uinkovitosti
Poveano koritenje sigurnosnog

pojasa;
Smanjenje prosjene brzine;
Smanjenje broja sudara pri dejstvu
alkohola;
Poboljanje sigurnosnih standarda
vozila;
Svi komercijalni vozai starosne
dobi preko 21 godine i sa
najmanje 2 godine vozakog
iskustva.
Zakonodavne promjene u vezi sa

sljedeim:
Sigurnosni pojas;
Ograniena koliina alkohola u krvi
pri vonji;
Prekomjerna brzina;
Agresivna vonja;
Standardi vozila;
Testiranje kandidata za vozae;
Komercijalne vozake dozvole.
Baza podataka o saobraajnim

nezgodama dostupna
akademicima i istraivaima;
Samostalno praenje i
procjenjivanje uinkovitosti
intervencija Akcionog plana;
Komercijalno istraivanje o
cestovnoj sigurnosti od strane
lokalnih akademika;
Dostupni izvjetaji istraivanja na
temu lokalne cestovne sigurnosti.

Potencijalni univerziteti/akademici
sposobni da rade identifikovana
istraivanja o cestovnoj sigurnosti;
Uspostavljen budet za istraivanja;
Razvijen program i prioritetna
podruja istraivanja.

Policijska statistika o
saobraajnim nezgodama
Godinji izvjetaj agencije za
izdavanje vozakih dozvola,
Ministarstvo obrazovanja FBiH;
Statistika provedbe saobraajne
policije;
Statistika policijskog tuiteljstva
Objave istraivaa u tehnikim

asopisima;
Radovi objavljeni na
konferencijama sigurnosti u
saobraaju;
Izvjetaji univerzitetskih
istraivanja o pitanjima sigurnosti
u saobraaju;
Studentski istraivaki projekti o
sigurnosti u saobraaju;
Post diplomske disertacije na
temu sigurnosti u saobraaju.
35
Prioritetno
podruje
djelovanja

nezgoda
1.6 Pokretanje
privatnog sektora

Smanjenje broja nezgoda

komerciajlnih vozila s fatalnim
posljedicama i ozbiljnim
povredama;
Smanjenje broja poginulih i
povrijeenih u nezgodama
comercijalnih vozila;
Smanjenje broja nezgoda u koje
su ukljuena vozila prijevoznika i
vlasnika voznih parkova.

Smanjenje broja fatalnih i

ozbiljnih ozljeda;
Smanjenje smrtnosti i broja
ozbiljnih ozljeda u naseljenim
podrujima gdje je zajednica
saraivala pri zahtjevu za
smanjene brzine u naseljenim
podrujima
Aktivno promoviranje cestovne

sigurnosti od strane odreenog
broja vlasnika voznih parkova i
prijevoznika, u okviru svojih
preduzea;
Pruanje obranbenih programa
vonje i instruktora od strane
naftnih kompanija, kako bi
poveale kvalitet komercijalnih
vozaa;
Aktivno sudjelovanje privatnog
sektora u Vijeu sigurnosti
saobraaja, te koritenje njihovih
poslovnih mrea i marketinkih
vjetina kako bi promovirali
sigurnost u saobraaju.
Aktivno promoviranje sigurnosti
saobraaja od strane NVO i
drutvenih skupina kroz svoje
lanstvo;
Utjecaj lanova na prijatelje,
porodicu i kolege vezano za
pitanja sigurnosti u saobraaju
(npr., koritenje sigurnosnog
pojasa, vonja bez utjecaja
alkohola, itd.);
Aktivno irenje promocije
sigurnosti u saobraaju.
Mjere postupka

Odreeni broj organizacija iz

privatnog sektora koje su potpisale
Povelju sigurnosti;
Predstavnici privatnog sektora i
provredne komore kao lanovi
Federalnog Vijea sigurnosti
saobraaja;
Sklopiti partnerstva sa industrijskim
udruenjima privatnog sektora (npr.,
Udruenje osiguravajuih kua,
udruenje kompanija teretnih
prevoznika, itd. ) kako bi se bavili
pitanjima sigurnosti saobraaja.
Identificirane kljune NVO i

drutvene grupe;
Pozivanje najbitnijih NVO da
postanu lanovi Federalnog Vijea
Distribucija materijala o sigurnosti u
saobraaju udruenjima u zajednici.
Policijske statistike o
Izvjetaji preduzea.
Policijska statistika o
Web stranice NVO, godinji
izvjetaji, itd.
36
Prioritetno
podruje
djelovanja

nezgoda
MJERE ZA RAZVIJANJE SIGURNIJIH CESTA I OKOLINE CESTA (STUB 2)

2.1 Poboljanje
Smanjenje broja i procenta
Izgradnja odreenog broja
pjeakih objekata i
saobraajnih nezgoda u koje su
pjeakih objekata;
pjeakih staza
ukljueni pjeaci;
Ukupna duina (Km) izgradnje
Broj i procenat fatalno i ozbiljno
pjeake staze;
Odreeni broj implementiranih
ozlijeenih pjeaka na razliitim
pjeakih prelaza;
kategorijama cesta;
Odreeni broj implementiranih
Broj i procenat saobraajnih
nezgoda s nastradalim pjeacima
ema smanjenja brzine na cijelom
na razliitim vrstama raskrnica;
podruju.
Broj sigurnosnih revizija na
2.2 Prevencija
Broj nezgoda na cestama na
cestama provedenih od strane JP
saobraajnih nezgoda
kojim je izvrena sigurnosna
Ceste FBiH i konsultanata;
kroz reviziju sigurnosti
revizija;
Manje nedostataka u RSA (revizija
cesta (RSA)
Smanjenje broja tekih ozlijeda
sigurnosti cesta) jer projektanti
zadobivenih na cestama na kojim
postaju svjesni sigurnosti u
je izvrena sigurnosna revizija;
Manja stopa nezgoda i ozljeda na
njihovim projektima.
cestama na kojim je izvrena
sigurnosna revizija nego na
slinim postojeim cestama.
2.3 Smanjenje broja
Smanjenje broja i postotka
Broj identificiranih crnih taaka na
saobraajnih nezgoda
saobraajnih nezgoda na opasnim
cestovnoj mrei;
na opasnim lokacijama
lokacijama raznih vrsta cesta
Broj poboljanih crnih taaka;
Broj implementiranih trasa
fatalno i teko ozlijeenih
akcionih planova;
uesnika u prometu, na tretiranim Broj implementiranih akcionih
raskrsnicama kao crnim takama.
planova za ira podruja;
Broj implementiranih akcionih
planova za masovno djelovanje.
2.4 Minimiziranje
pojave i posljedica
nezgoda gdje vozilo
slijee sa ceste
2.5 Poboljanje

Smanjenje broja nezgoda

slijetanja s ceste na javnim
cestama
Smanjenje broja fatalnih i tekih
ozljeda zadobivenih u nezgodama
slijetanja s ceste na javnim
cestama.
Dosljedna primjena unaprijeenog

prirunika za projektiranje novih
cesta;
Naknadna ugradnja sigurnosnih
objekata gdje je to mogue na
crnim takama, Akcionim
planovima trase i postojeim
cestama.
Pregled/odobravanje svih ema
Mjere postupka

Iznos novca godinje potroenog na

poboljanje pjeakih objekata;
Odreeni broj projektovanih ema
za poboljanje pjeakih crnih
taaka;
Rad odreenog broja osoblja JP
Ceste FBiH na emama za sigurnost
pjeaka.
Policijaki godinji izvjetaj o

saobraajnim nezgodama?

provoenje RSA
Duina cesta na kojim je izvrena
RSA svake godine
Provedene obuke za revizije
sigurnosti na cestama, za
konsultante i RTA;
Odreeni broj inenjera obuenih
kroz RSA obuke;
Godinji policijski izvjetaj

podataka o saobraajnim
nezgodama;
Izvjetaji saobraajnog odjela.

programe smanjenja broja nezgoda
Provedene obuke smanjenja broja
nezgoda za konsultante i JP Ceste
FBiH
Broj inenjera obuenih na
obukama za smanjenje broja
nezgoda;
Broj osoblja Cesta FBiH i
konsultanata ukljuenih u radu
poboljanja opasnih lokacija.
Broj inenjerskih obuka sigurnosti
na cesti organizovanih za osoblje JP
Ceste FBiH, konsultante i
kontraktore
Broj inenjera obuenih kroz obuke
na temu naela za projektovanje
sigurnih cesta.
Broj obuka na temu radnih zona,
Policijski godinji izvjetaj o

statistikama baze podataka o
nezgodama;
Godinji izvjetaj JP Ceste FBiH.
Godinje statistike podataka o

nezgodama;
Godinje statistike podataka o
37
sigurnosti radova na
putu
nezgoda na cestama gdje se vre

radovi, na razliitim vrstama
cesta
fatalnih i tekih ozljeda osoba na
radnim mjestima na cesti.
radnih zona od strane strunjaka JP

Ceste FBiH to osigurava
dosljedan kvalitet;
Strunjaci Cesta FBiH vrlo dobro
upozbati sa potanjima sigurnosti
radnih zona.
odranih za osoblje JP Ceste FBiH,

konsultante i kontraktore.
Broj inenjera obuenih kroz ove
obuke.
nezgodama;
38
Prioritetno podruje
djelovanja

nezgoda
MJERE ZA RAZVIJANJE SIGURNIJIH VOZILA (STUB 3 )

3.1 Sigurniji prijevoz
Smanjenje broja nezgoda u kojim
komercijalnih vozila
uestvuju mini-autobusi, autobusi
i druga komercijalna vozila;
Smanjenje broja rtava ukljuenih
u nezgode sa mini-autobusima,
autobusima i drugim

komercijalnim vozilima;
Statistika nezgoda o
smrtnosti/tekim ozljedama
putnika.
Svi komercijalni vozai starosne

dobi preko 21 godinu i sa
iskustvom;
Komercijalni vozai prolaze
rigoroznije obuke, testiranje i
procjenu sposobnosti;
Samo kvalificirani vozai bivaju
uposleni kao komercijalni vozai
od strane prijevoznog preduzea.
Mjere postupka

3.2 Poboljanje standarda

sigurnosti vozila

3.3 Koritenje nove
tehnologije kako bi se
poboljala sigurnost u
saobraaju
Smanjenje fatalnih i tekih ozljeda

uzrokovanih nedostacima na
vozilima;
Stopa fatalnih i tekih ozljeda na
100,000 stanovnika za putnike u
vozilu;
Postotak nezgoda prijavljenih od
strane policije gdje je prolijetanje
ispod kamiona rezultiralo tekom
povredom ili pogibijom.
Fatalne i teke povrede u
nezgodama pri kojim nije koriten
sigurnosni pojas;
Postotak nezgoda prijavljenih od
strane policije koje su rezultirale
tekom ozljedom ili pogibijom.
smrtnosti i tekih povreda kao
rezultat koritenja nove
tehnologije.

Poboljana otpornost na sudare

registriranih vozila koja su
uvezena po standardinim
zahtjevima Evropske Unije;
Postotak kamiona i autobusa
opremljenih sa kontrolorima
brzine;
Postotak kamiona/prikolica
opremljenih sa bonim i zadnjim
zatitnim preprekama ispod;
Postotak voznih parkova
opremljenih sa upozoravajuim
podsjetnikom za koritenje
sigurnosnog pojasa.
Lokalni standardi povezani sa
Local UN-ECE ili Evropskim
standardima vozila;
Postotak comercijalnih vozila
opremljenim sa Black Box
snimaem sudara;
Postotak comercijalnih vozila
praenih od strane transport
operatora.

Uvoenje novih kriterija za vozake

dozvole za komercijalna vozila
Opuka itestiranje dok su
komercijalna vozila pod teretom
Obuka na svim kategorijama cesta u
toku dana i noi
Komercijalni vozai treba da imaju
certifikat o osposobljenosti
Privatni sector treba da potpie
Povelju sigurnosti
Zahtjevi za instalaciju kontrolora
brzine i tahografa u komercijalnim
vozilima.
Uvoenje NCAP propisa
Kompanije kamiona i autobusa
treba da koriste sistem praenja
vozila kako bi pratile/kontrolisale
vozae;
Ove kompanije treba da potpiu
obaveze Povelje sigurnosti;
Provoenje zakonodavstva za
standard otpornosti vozila na sudare
i tehnike inspekcije cesta ;
Uvoenje EU sistema cjelokupnog
tipa vozila.
Zahtjevi za ugradnju tahograf

kontrolera brzine i Black Box u
comercijalna vozila
Koritenje sistema za praenje od
strane autobusnih/kamion
kompanija, kako bi
pratili/kontrolosali vozae;
Ove kompanije treba da potpiu
obaveze Povelje sigurnosti.


izdavanje vozakih dozvola;
Godinja statistika podataka o
nezgodama;
Rezultati neuspijeha godinjih
tehnikih inspekcija cesta i
inspekcija okoline cesta.

izdavanje vozakih dozvola ;
nezgodama;
Statistika smrtnosti/tekih ozljeda
u saobraajnim nezgodama;
Rezultati neuspijeha godinjih
tehnikih inspekcija cesta i
inspekcija okoline cesta.

izdavanje vozakih dozvola;
nezgodama.
39
Prioritetna podruja
djelovanja

nezgoda
MJERE RAZVIJANJA SIGURNIJIH UESNIKA U SAOBRAAJU (STUB 4 )

Smanjenje broja vozaa koji ne
4.1 Podizanje
Smanjenje broja i postotka fatalnih
potuju prioritete pjeaka;
svijesti/znanja o
nezgoda i onih sa ishodom tekih
Smanjenje broja pjeaka koji ne
povreda pjeaka;
sigursnosti u
potuju pravila u saobraaju
Omjer nezgoda prijavljenih od strane
saobraaju kako bi se
smanjio broj rtava
policije s ishodom pogibije pjeaka ili
pjeaka
hospitalizacijom;
Smanjenje broja poginulih i
povrijeenih pjeaka;
Smanjenje rizika pogibije (Poginuli
pjeaci/ 10,000 vozila)
Smanjenje zdravstvenog rizika
(Poginuli pjeaci/ 100,000 stanovnika)
Postotak:
4.2 Poveano
Smanjenje broja i postotka:
Vozaa uoenih da koriste
koritenje
Nezgoda pri kojima poginula osoba
sigurnosi ppojas;
sigurnosnog pojasa i
nije koristila sigurnosi;
Putnika uoenih da ne koriste
zatite
Poginulih osoba koje nisu koristile
sigurnosni pojas (odvojeno za vozae i
sigurnosni pojas;
Uoenih putnika koji putuju u
putnike);
Nezgoda u kojima teko ozlijeena
otvorenom prostoru za prtljag;
Djece u zatitnim objektima;
osoba nije koristila sigurnosni pojas;
Broj osoba teko povrijeenih a koji
Zatitni objekti za djecu pravilno
instalirani.
nisu koristili sigurnosni pojas
(odvojeno za vozae i putnike).
4.3 Smanjenje
Broj i procenat fatalnih nezgoda i onih
Postotak vozila koja se kreu na
agresivne vonje
sa ishodom tekih povreda, a koje su
sljedei nain:
uglavnom uzrokovane agresivnom
Dre veoma kratko odstojanje
vonjom ;
(razmak od 2 sekunde od vozila
Broj poginulih i teko povrijeenih u
ispred)
nezgodama izazvanim agresivnom
Pretjerano preticanje (esto
vonjom, a prijavljenih od strane
mijenjanje traka)
policije.
Zastraujui vozae ispred sa
trepereim svjetlima ili koristei
sirenu kako bi ih ubrzali ili
pretekli.
Mjere postupka

Provoenje kampanja pruajui

savjetovanje ciljnih pjeaka
Provoenje kampanja pruajui
savjetovanje vozaa


nezgodama;
Periodina anketiranja u svrhu
procjene uinkovitost publiciteta
u promjeni stavova ili znanja.
Volumen publiciteta o koritenju

sigurnosnog pojasa;
Mjera do koje su provoenje i
publicitet povezani; i
Broj osoba koje ne koriste
sigurnosni pojas.
Godinje istraivanje (u urbanism,

ruralnim i udaljenim podrujima) u
svrhu mjerenja procenta:
Vozaa i putnika koji koriste
sigurnosni pojas, prednja I zadnja
sjedita odvojeno;
Putnici u otvorenom prostoru za
prtljag;
Djeca u zatitnim objektima.
Broj sati operacija video kamera;

Broj vozila koja prolaze kroz
provedbene prostore;
Procenat vazaa koji su kanjeni za
agresivnu vonju;
Volum i uinkovitost publiciteta
cestovne sigurnosti na agresivnu
vonju
Mjera do koje su provedbene
aktivnosti i sigurnosne kampanje
povezane i koordirane.


nezgodama;
Policijska evidencija izdatih
kazni;
Periodino policijsko
posmatrajue istraivanje
koritei video kamere u
vozilima.
40
Priritetna podruja
djelovanja
4.4 Smanjenje
prekomjerne brzine


nezgoda
Broj i postotak nezgoda sa fatalnim

ishodom i tekim povredama gdje je
presudna bila brzina;
Broj i postotak poginulih i teko
povreenih prijavljenih od strane
policije, a gdje je brzina bila glavni
uzrok.
Vozila koja se kreu preko 10

km/hr vie od oznaenog
ogranienja brzine u urbanim i
ruralnim podrujima;
Anketirani voai koji kau da
esto voze 10 km/hr vie od
ograniene brzine.
Mjere postupka

4.5 Osigurati samo

nedlene vozae na
cestama

4.6 Poboljanje
sigurnosti mladih i
neiskusnih vozaa

Smenjenje broja i postotka nezgoda u

kojim uestvuju visokorizine skupine
vozaa;
Broj i postotak nezgoda prema tome
koliko dugo iskustvo vozai imaju;
Smanjenje broja nezgoda sa sljedeim
kategorijama vozaa:
(i)
Mladi vozai;
(ii)
Poetnici
(iii)
Vozai mini-autobusa
(iv)
Vozai autobusa
(v)
Vozai kamiona
Smanjenje broja i postotka nezgoda s

fatalnim i posljedicama tehi ozljeda u
kojima stradaju mladi i poetni vozai
Smanjenje broja i postotka osoba s
fatalnim i tekim povredama
zadobivenih u nezgodama
uzrokovanim od strane mladih vozaa
poetnika.
Uvoenje sistema Dipliranje u

za vozaku dozvolu (GDL) za
vozaake poetnike koji treba da
imaju restrikcije tokom probnog
perioda ;
Svi komercijalni vozai treba da
zadovolje nove kriterije tako to
e ponoviti vozaki ispit i
Certifikat sposobnosti (CoC) u
toku 12 mjeseci;
Komercijalnim vozaima koji ne
zadovolje nove kriterije e se
vozaka dozvola zamijeniti sa
onom za laka vozila sve dok ne
steknu uvjete da ponove vozaki
ispit.
Uvoenje sistema Dipliranje u
za vozaku dozvolu (GDL) za
vozaake poetnike koji treba da
imaju restrikcije tokom probnog
perioda;

Broj sati koliko su trajale opearcije

kamera za brzinu;
Broj vozila koja prolaze pored
kamera za brzinu;
Postotak vozaa koji su bili kanjeni
za prekomjernu brzinu u prethodnih
6 mjeseci;
Volumen i uinkovitost promocije
cestovne sigurnosti usmjerene na
prekomjernu brzinu;
kampanje sigursnoti saobraaja
povezane i koordinirane.
Dostupnost unaprijeenog
materijala za obuku vozaa za svaki
tip vozila;
Praktina obuka na svim
katergorijama cesta;
Uvoenje unaprijeenog teoretskog
ispita;
Uvoenje pregledanog praktinog
testa od 20-30 min.;
Uspostava novih kriterija za
prihvatljivost razliitih vozakih
dozvola ;
Kriterija minimalne dobi/ vozakog
iskustva komercijalnih vozaa;
Obuka i testiranje komercijalnih
vozaa na djelimino i potpuno
optereenim comercijalnim
vozilima.
materijala za obuku mladih i vozaa
poetnika;
katergorijama cesta;
Uvoenje unaprijeenog teoretskog
ispita;
Uvoenje pregledanog praktinog


nezgodama;
Policijska evidencija izdatih kazni
za prekomjernu brzinu;
Periodno anketiranje od strane
policije kako bi izmjerili brzinu
kretanja vozila.

nezgodama.
izdavanje vozakih dozvola.

nezgodama;
41
testa
prihvatljivost vozakih dozvola za
mlade i vozae poetnike
42
Prioritetno podruje
djelovanja
4.7 Sigurniji
comercijalni vozai

nezgoda
Smanjenje broja i postotka nezgoda u

kojima uestvuju komercijalna vozila
(npr., mini-autobusi, autobusi i
kamioni);
Smanjenje broja nezgoda sa fatalnim
posljedicama i tekim povredama
uzrokovanim od strane comercijalnih
vozaa.

Svi komercijalni vozai dobi iznad

21 godine;
Komercijalnim vozaima koji ne
zadovolje nove kriterije e se
vozaka dozvola zamijeniti sa
onom za laka vozila sve dok ne
steknu uvjete da ponove vozaki
ispit.
Mjere postupka

4.8 Smanjenje vonje

pod utjecajem
alkohola

4.9 Podizanje ope
svijesti i obrazovanja
o cestovnoj sigurnosti

Smanjenje broja nezgoda sa fatalnim

posljedicama i tekim povredama, gdje
je najmanje jedan voza imao alkohol
u krvi;
Poginuli vozai i motociklisti sa
prekomjernom koliinom alkohola u
krvi;
Poginule i povrijeene osobe u
nezgodama gdje je najmanje jedan
voza ili motociklista imao
prekomjernu koliinu alkohola u krvi ;
Nezgode fatalnog ishoda i tekih
ozljeda koje se deavaju tokom sati
kada se konzumira alkohol.
Smanjenje broja nezgoda i rtava u
koje se ubrajaju djeca;
Smanjenje broja nezgoda i rtava
najrizinijih grupa;
Ukupni procenat poginulih ili
ozlijeenih koji su iz ciljanih grupa
koje su izloene najveem riziku.

Pototak vozaa koji su testirani i

zbog prekomjerene koliine
alkohola podvrgnuti sudskom
postupku;
iroko prihvaanje odgovornog
domaina i pokretanje odreene
eme vozaa;
Promjena stavova javnosti kako bi
vonja pod utjecajem alkohola
postala neprihvatljiva u drutvu;
Podrka od strane javnosti prema
policijskoj provedbi za vonju pod
utjecajem alkohola.
Programi saobraajnog
obrazovanja djece u svim
kolama, s fokusom na vjetine
preivljavanja;
Distribucija odgovarajuih
sigurnosnih materijala;
Javne kampanje bazirane na
analizama podataka o nezgodama
i ciljana na najrizinije grupe.

materijala za obuku komercijalnih
vozaa;
katergorijama cesta sa vozilima pod
teretom;
Uvoenje unaprijeenog praktinog
testa;
prihvatljivost vozakih dozvola za
komercijalne vozae;
Uspostava testa za certifikat
osposobljenosti.
Broj sluajnih alko-testova tokom
sati kada se alkohol konzumira u
veim koliinama;
Broj sluajnih alko-testova kao
udio ukupnog policijskog
kontrolnog kontakta sa javnou ;
Postotak vozaa testiranih u period
prethodnih est mjeseci;
Volumen i uinkovitost
promoviranja;
promocija povezane.
Dostupan materijal saobraajnog
obrazovanja djece, u odgovarajuem
format, svoj djeci i svim kolama;
Posjeta/podrka svim kolama od
strane osoblja za podizanje svijesti o
Broj poduzetih kampanja sigurnosti
u saobraaju, namjenjenim za sve
rizine grupe.


nezgodama;
Policijska statistika podataka o

nezgodama;
Statistika policijskog djelovanja;
Istraivanje za provjeru
uinkovitosti javnih kampanja I
procjenu stavova.

nezgodama
Godinji izvjetaj;
Istraivanja o stavovima.
43
44
Prioritetno
podruje
djelovanja

nezgoda
MJERE RAZVOJA USLUGA NJEGE POSLIJE SUDARA (STUB 5 )

5.1 Poboljanje hitnih
Vrijeme dolaska do rtve nakon
Konstantni pregled/revizija svih
medicinskih i spasilakih
poziva ;
agencija ukljuenih u lanac
slubi
Vrijeme izvlaenja rtve;
preivljavanja i rehabilitacije;
Vrijeme do konanog lijeenja;
Broj policijskih i komercijalnih
Postotak povrijeenih u
vozaa obuenih za pruanje prve
saobraaju koji u bolnicu dolaze
pomoi.
kopnenom ili zranom
ambulantom;
Broj teko povrijeenih koji
primaju njegu napredne
rehabilitacije u FBiH;
Mjere postupka

Smanjenje vremena dolaska hitne

medicinske slube na mjesto
nezgode;
Smanjenje vremena za poetno
lijeenje na mjestu nezgode;
Smanjenje vremena odvoenja rtve
do bolnice
Manji broj invaliditeta zahvaljujui
unaprijeenog tretiranja rtava
nezgoda.


nezgodama
Godinji izvjetaji od strane
kantonalnih Ministarstava
zdravstva
Godinji izvjetaj od strane
Federalnog Ministarstva
zdravstva
Broj pogibija koje se mogu
izbjei, tj. pogibija u nezgodi, a
koje su se mogle izbjei u sluaju
da je pruena optimalna njega u
svim fazama ;
Vrijeme potrebno da rtva dobije
konanu njegu;
Usmjerena istraivanja o
pojedinim aspektima pre bolnike
i bolnike njege, od strane
istraivaa sa odgovarajuom
medicinskom nadlenou.
45

Akcioni Plan Sigurnosti 2011-2020

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Akcioni Plan Sigurnosti 2011-2020

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Dekada akcije UN

AKCIONI PLAN SIGURNOSTI SAOBRAAJA

Sa tehnikom podrkom i asistencijom od strane

Situacija sigurnosti cestovnog saobraaja u FBIH

Tabela 1: Osnovni statistiki podaci o sigurnosti saobraaja u FBiH*

*procjena podataka za period 2001-2005

1. Trendovi saobraajnih nezgoda u FBIH?

Priblino 76000 osoba

Teko i lake ozlijeene osobe

Vie od 2100 poginulih

2. Gdje osobe ginu ili bivaju povrijeene?

Tabela 3 :Poginule osobe, prema kantonu

Izvor: Saobraajna policija

Tabela 4: Povrijeene osobe, prema kantonu

Ko gine ili biva povrijeen?

Ranjivi uesnici u prometu (pjeaci,

Nezgode jednog vozila uzrokuju vie

Akcioni plan 2011-2020

Upravljanje sigurnou saobraaja, koordinacija i finansiranje

Koritenje sigurnosnog pojasa

Okvir Akcionog plana za deset godina 2011-20120 je opisan u nastavku:

Smanjiti broj poginulih na cestama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) za 50% do

Slika 7 : Uspjeh Evropske Unije u odrivom smanjenju smrtnosti na cestama.

Ciljevi na nivou entiteta FBiH (Pokazatelji uspjenosti sigurnosti cestovnog

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 1: Smanjenje smrtnosti

Saetak stubova akcionog plana 2011-2020

Stub 3: Sigurna vozila

Stub 5: Njega nakon nezgode

Izdaci za sigurnost u saobraaju je investicija, a NE troak

Akcioni Plan 1: Stub 1 Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja

1- Provesti obuku za strunjake upravljanja sigurnou

2- Uspostaviti veze sa univerzitetima / organizacijama

3- U okviru Ministarstva prometa i komunikacija FBiH

5- Osigurati da su Ministarstvo finansija i

parlamentarna skuptina redovno obavijeteni i svjesni Vijee sig.saob.

12- Poticati godinju konferenciju za istraivanje

19- Osigurati da je odabir projekata i aktivnosti od

Akcioni Plan 2: sigurnija cestovna infrastruktura

Vremenski okvir/Budet (Euri x 1,000)

FBiH, poveati broj i obuku osoblja te unaprijediti

prepoznatljivih kategorija cesta (npr. Ceste 2+ 1 ),

21-Produiti Euro-RAP studije cestovnih mrea FBiH,

22- U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata,

23 U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata,

24 Radionice i seminari za konsultacije, razvoj i

25 Razviti i uvesti proces certificiranja za revizore

26 Inicirati istraivanje na lokacijama gdje se deava

prijedloga iz akademske zajednice, univerziteta i

2211 2158 2004 1622 1992

1570 1558 1214 1558

Akcioni plan 3: Stub 3- Sigurnija vozila

1- Nacionalno usvajanje preporuka UN WP 29

2-Navedeni minimalni standardi sigurnosti za sva

3 Unaprijediti procedure i sadrzaj tehnikog

Poeti planiranje za uvoenje detaljnih provjera te

1-Informisanje potroaa o inozemnom NCAPs,

2- Razvijanje /poticanje lokalnih NCAP programa

1-Sva uvezena vozila moraju imati funkcionalne

ugraene sigurnosne pojaseve (i ako je

1 Poticanje/pokretanje istraivanja o sigurnosti vozila

- Poticanje upravitelja Vladinog voznog parka na

Akcioni Plan 4: Sigurnosno ponaanje uesnika u saobraaju

1-Ispraviti greke u postojeem teoretskom testu

5- Radionice i seminari za konsultiranje kljunih