Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

147

Katica Baoti, Ministarstvo branitelja upanije Posavske



Struni rad
UDK 341.78

DJELOTVORNOST MIROVNIH OPERACIJA UJEDINJENIH NARODA

Saetak:

Predmet ovog rada su mirovne operacije Ujedinjenih naroda, kao nain odravanja meunarodnog mira i sigurnosti u situacijama u kojima je zakazala primjena
odredbi glave VII. Povelje Ujedinjenih naroda, a niti sredstva mirnog rjeavanja
sporova nisu se pokazala uspjenima. Prvo su prikazani naini odravanja mira i
sigurnosti predvieni Poveljom sredstva mirnog rjeavanja sporova i kolektivne mjere, a zatim se prikazuje nain odravanja mira nastao praksom Ujedinjenih naroda mirovne operacije. Pokuava se objasniti pojam mirovnih operacija, odnos sa drugim sredstvima, ali i vanost tog sredstva u budunosti, kada,
odnosno ako, Vijee sigurnosti pronae zajedniki nazivnik za svoje stalne lanice da pristanu na primjenu glave VII. Povelje. Pitanje koje se na kraju postavlja jest hoe li mirovne operacije ovakve kakve ih danas poznajemo, predstavljati vrhunac moi Ujedinjenih naroda i najdjelotvorniji nain ostvarivanja svrhe
Povelje.

Kljune rijei:

Povelja Ujedinjenih naroda, mirovne operacije, kolektivne mjere, reforma Ujedinjenih naroda, mir i sigurnost

1. UVOD
Svjetski ratovi, borbe za samostalnost, dekolonizacija, terorizam, razvoj nuklearne energije,
masovne diskriminacije po raznim osnovama, velika krenja ratnog odnosno humanitarnog prava, ponajprije enevskih konvencija iz 1949. godine, dogaaji su koji su razdirali meunarodni
mir i sigurnost u prolom stoljeu. Meunarodna zajednica se nala pred jednim propalim pokuajem stvaranja univerzalne organizacije Lige naroda te je smatrala da bi novim pokuajem
mogla nauiti iz ranijih greaka i ipak stvoriti univerzalnu organizaciju koja e zaista osigurati i
odrati meunarodni mir i sigurnost, kroz djelotvorne mehanizme i suradnju svih drava. Stvoreni su Ujedinjeni narodi organizacija koja je trebala djelovati na temelju zajednikih interesa
svih drava, ravnopravnom suradnjom svih sa svima protiv naruitelja mira, ali ipak sa jakim pozicijama pet velevlasti: Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD (lanak 23. st. 1.). Osnovni dokument Ujedinjenih naroda Povelja1 razradila je mehanizme za ostvarivanje svojih ciljeva i davala velike nade da e biti primjenjiva u praksi.

1 Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine, broj 15, 1993.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

148

Kao jedan od ciljeva navedeno je, dakle, i odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. U tu
svrhu, Ujedinjenim narodima je stavljeno na raspolaganje poduzimanje djelotvornih kolektivnih mjera radi sprjeavanja i otklanjanja prijetnje miru, suzbijanja ina agresije ili drugih naruenja mira, ostvarivanje mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava, ureivanje ili rjeavanje meunarodnih sporova ili situacija koje bi mogle dovesti do naruenja mira (lanak 1.).
Kako meunarodnu zajednicu ini veliki broj drava razliitog ureenja, s razliitim interesima i nastojanjima, imajui u vidu i razvoj na svim podrujima, tijekom godina u praksi se pokazalo da je i Ujedinjenim narodima teko odrati meunarodni mir i sigurnost, bilo primjenom sredstava mirnog rjeavanja sporova, bilo primjenom kolektivnih mjera, te je tako i ova organizacija
zakazala u prijelomnim trenutcima. Razlog tomu je to drave stavljaju u prvi plan te vlastite interese i nastojanja, a zanemaruju interese i nastojanja meunarodne zajednice, koji se stvaraju u
Ujedinjenim narodima, koje stvaraju same drave lanice, te bi im stoga oni trebali biti prioritetniji. Meunarodno pravo se stvara izriitim ili preutnim pristankom drava na odreena pravila, ali bez prisile. Takvim pristankom, drave postaju vezane pravilima meunarodnog prava a
pristaju i na posljedice koje ih stiu za njihovo krenje. Temeljem toga, drave bi trebale uskladiti
svoje unutarnje ureenje i vanjsku politiku s prihvaenim meunarodnim obvezama. Neke drave, kao npr. Republika Hrvatska2, izriito u svojim propisima daju prednost meunarodnim ugovorima pred unutarnjim propisima.
Takva situacija je bila posebno pojaana hladnim ratom i blokovskom podjelom svijeta, kada
su drave poele tititi pored svojih interesa i interese drava iz svog bloka, te potpuno paralizirale suradnju u Ujedinjenim narodima.
Sredstva mirnog rjeavanja sporova nisu bila dostatna za sve meunarodne krize, a kolektivne mjere su povjerene Vijeu sigurnosti, u kojem je veto bilo koje stalne lanice prijeio stvaranje
odluke. U takvim okolnostima nastale su i razvile se, djelovanjem Ope skuptine, ali i uz preutnu potporu Vijea sigurnosti, mirovne operacije.
1.1.

SREDSTVA MIRNOG RJEAVANJA SPOROVA

U lanku 33. (glava VI.) sadrana je odredba kojom se obvezuju stranke spora ije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti da prije svega moraju
traiti rjeenje pomou pregovora, ankete, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja,
obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima, ili pomou drugih mirnih sredstava prema
vlastitom izboru. Ova sredstva mnogi pisci svrstavaju u dvije grupe: diplomatska i sudska sredstva. Diplomatska sredstva su pregovori, ankete, posredovanje i mirenje, pri kojima uz stranke
ponekad sudjeluju i trei, a sudska su arbitraa i rjeavanje pred meunarodnim sudovima. Ovim
sredstvima mirnog rjeavanja je zajedniko to to se primjenjuju izriitim pristankom stranaka,
a glavna je razlika u obvezatnosti rezultata koje stvore.
Diplomatska sredstva su korisna zbog neobveznosti rezultata i mogunosti sudjelovanja treih koji e objektivnim prouavanjem i raspravljanjem problema esto pronai prihvatljivo rjeenje.

2 Ustav RH, Narodne novine, broj 124/2000 i 28/2001, lanak 140.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

149

Sudska sredstva stvaraju obvezujua rjeenja po kojima stranke moraju postupiti. Na ovakvo
rjeavanje stranke e lake pristati kada imaju pravnu osnovu u svojim zahtjevima i tvrdnjama.
Zakljuno s 2008. godinom pred Meunarodni sud pravde je izneseno 1173 sporova na rjeavanje.
1.2.

KOLEKTIVNE MJERE VIJEA SIGURNOSTI

Glava VII. Povelje Ujedinjenih naroda nosi naziv Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruenja mira i ina agresije, te je u lancima 39. do 51. razraen sustav kolektivnih mjera. Svrha
ovih odredaba je zamiljena i kao preventivna i kao represivna.4 Represivnu svrhu nije potrebno objanjavati, ona predstavlja djelovanje nakon prijetnje ili naruenja meunarodnog mira i sigurnosti, kako bi se prekinulo takvo stanje i uspostavili ponovno meunarodni mir i sigurnost,
te kanjavanje one strane koja ih je i naruila. Preventivna svrha se sastoji u zastraivanju potencijalnih naruitelja meunarodnog mira i sigurnosti, koji e se, pod prijetnjom akcije protiv njih
suzdrati od protupravnih djelovanja.5 Od straha da ne izgube ugled ili neke materijalne koristi
u meunarodnoj zajednici, da ne izazovu na sebe bijes meunarodne zajednice, ili da ne izazovu
same te kolektivne mjere protiv sebe, drave bi se trebale uzdravati od djelovanja koja ugroavaju meunarodni mir i sigurnost.
Vijee sigurnosti je odreeno kao glavni organ za odluivanje, provoenje i nadzor nad kolektivnim mjerama odluke koje ono donosi na temelju glave VII. Povelje su pravno obvezujue (lanak 25). Na postojanje prijetnje miru, naruenja mira i ina agresije, Vijee moe upozoriti
svaka lanica Ujedinjenih naroda, nelanica ukoliko je stranka spora, glavni tajnik, Opa skuptina, a i ono samo moe utvrditi da postoji takva situacija. Kada Vijee utvrdi postojanje takve prijetnje, ono ju mora i kvalificirati kao prijetnju miru, naruenje mira ili in agresije (lanak 39). Takva kvalifikacija svoje uporite nalazi u okolnostima sluaja, ali i u politikoj procjeni i odnosima
meu velikim silama, koje svojim vetom mogu sprijeiti donoenje odluka.6 Iz tih razloga, u dosadanjim zbivanjima najvie situacija je kvalificirano kao prijetnja miru, a gotovo nikada Vijee
nije neku situaciju kvalificiralo kao agresiju.7 U rezolucijama kojima je rjeavano pitanje podruja
bive Jugoslavije, takoer su nastale situacije kvalificirane kao prijetnja miru8.
Kolektivne mjere se mogu provesti na dva naina, ovisno o odluci Vijea sigurnosti:
1. lanak 41. bez upotrebe sile (ekonomske ili politike naravi) potpuni ili djelomini prekid ekonomskih, eljeznikih, pomorskih, zranih, potanskih, telegrafskih, diplomatskih i drugih odnosa, ili

3 Od tih 117 sporova u vie od 60 godina postojanja Meunarodnog suda pravde, oko 40 sporova je izneseno u zadnjih 10 godina.
www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=2
4 Andrassy, J., ,Meunarodno pravo, Zagreb 1990, str. 535..
5 Vaji, N., Od koncepta kolektivne sigurnosti do mirovnih operacija Ujedinjenih naroda - i natrag?, Zbornik pravnog fakulteta u
Zagrebu, broj 1., 1996, str. 16..
6 Posebni problemi nastaju kada je naruitelj stalna lanica Vijea sigurnosti ili neka drava pod njezinom zatitom, Degan, V. .,
Meunarodno pravo, Rijeka, 2000, str.784..
7 Kvalifikacije najblie pojmu agresije bile su: osuda vojne akcije Izraela na podruju Jordana, Rezolucija Vijea sigurnosti S/
RES./248(1968); vojni napad Izraela protiv Libanona Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./332(1973); akt agresije, oruani
napad, agresivni akt glede intervencija June Afrike u Angoli, Zambiji i Lesotu Rezolucije Vijea sigurnosti S/RES./387(1976) i
S/RES./393(1976) i S/RES./527(1982).
8 Tako se navodi da produljenje i pogoranje te situacije ini prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti, i da situacija u Bosni
i Hercegovini i u drugim dijelovima bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije predstavlja prijetnju meunarodnom
miru i sigurnosti, Rezolucije Vijea sigurnosti S/RES./713(1991), S/RES./721(1991) i S/RES./757(1992).

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

150

2. lanak 42. upotrebom sile ako smatra da mjere iz lanka 41. ne bi odgovarale, ili ako
su provedene i nisu pomogle, Vijee je ovlateno pomou zranih, pomorskih ili kopnenih snaga, poduzeti takvu akciju kakvu smatra potrebnom za odravanje ili uspostavljanje meunarodnog mira i sigurnosti. Ta akcija moe obuhvatiti demonstrativne mjere
(sa svrhom zastraivanja ili prijetnje), blokadu (primjena sile bez borbe) i dr.
Kako bi se postigla vea uinkovitost oruanih akcija Povelja je predvidjela okupljanje vojnih
snaga Ujedinjenih naroda (lanak 43.). Drave lanice su se obvezale u Povelji da e sa Vijeem
sigurnosti sklopiti sporazume kojima e mu staviti na raspolaganje oruane snage i pruiti drugu pomo za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Ta pomo moe obuhvatiti razni ratni
materijal, djelatnosti, prijevozna sredstva, olakice i sl: stavljanje na raspolaganje brodskog prostora ili zrakoplova za prijevoz vojnih snaga ili ratnog materijala, zrane i pomorske baze, skladita, sirovine za izradu ratnog materijala, hranu, prolazak vojnih snaga ili njihovo zadravanje na
podruju te drave, sve ovisno o potrebi i sporazumu drave sa Vijeem sigurnosti. Kako bi pomoglo Vijeu u provoenju oruanih akcija, Povelja je predvidjela osnivanje Odbora vojnog taba
(lanak 47.), kao pomonog organa Vijea, i jedinog pomonog organa predvienog izriito Poveljom. Odbor vojnog taba je trebao biti odgovoran za strategijsko voenje svih oruanih snaga
stavljenih na raspolaganje Vijeu sigurnosti, a koje bi postale oruane snage Ujedinjenih naroda
gubile bi dravnu pripadnost.
Odbor vojnog taba nije ostvario svoju svrhu, kao niti same kolektivne mjere, najveim dijelom zbog nastupanja hladnog rata i blokovske podjele svijeta. Nikada nije postignuto usklaivanje miljenja velikih sila i ispunjavanje svih uvjeta da bi se moglo u potpunosti postupati prema odredbama glave VII. Povelje, te sklapanje sporazuma na temelju lanka 43. Povelje. Niti preventivna niti represivna svrha glave VII. Povelje nije ostvarena nisu poduzete akcije, a samim
tim nisu se ni potencijalni naruitelji imali razloga bojati kazne po Povelji koja nikada dosad
nije primijenjena.
1.3.

KOLEKTIVNE MJERE OPE SKUPTINE

Na petom zasjedanju Ope skuptine 1950. godine prihvaena je rezolucija Ujedinjeni za mir
(Uniting for peace).9 Njome je odreeno da e Opa skuptina odmah razmotriti svaki sluaj gdje
postoji prijetnja miru, naruenje mira ili in agresije, ako Vijee sigurnosti propusti udovoljiti
svojoj prvenstvenoj odgovornosti za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti zbog toga to
se nije mogla postii jednoglasnost njegovih stalnih lanica. Rezolucija je uvela novinu i u pogledu zasjedanja Ope skuptine. Povelja je predvidjela redovna i izvanredna zasjedanja, a rezolucija je uvela i hitno izvanredno zasjedanje10, kada se Opa skuptina, ako ve ne zasjeda, mora
sazvati u roku od 24 sata.11 Rezolucija je razradila zaobilazni sustav za djelovanje u sluaju prijetnje mira, naruenja mira ili ina agresije koji je povjeren Opoj skuptini, a dosta je slian sustavu povjerenom Vijeu sigurnosti. Opa skuptina je rezolucijom ovlatena da preporuuje mjere za uspostavljanje ili odravanje mira meu dravama, a kolektivne mjere oruanim snagama
moe preporuiti samo kad je ve dolo do naruenja mira ili ina agresije. Glavna razlika izmeu
ovlasti Vijea sigurnosti i Ope skuptine jest ta to Opa skuptina moe samo preporuiti ko9 Rezolucija Ope skuptine A/RES./377A(V).
10 Do danas je odrano deset hitnih izvanrednih zasjedanja. v. www.un.org/ga/session/emergency.shtml
11 Takvo zasjedanje se saziva bilo na zahtjev Vijea sigurnosti, koji je stvoren potvrdnim glasovima bilo kojih sedam lanova, bilo na
zahtjev veine drava lanica Ujedinjenih naroda, Andrassy, J., Zajednika akcija za mir, Meunarodni problemi, br. 4., 1951.,
str. 26..

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

151

lektivne mjere, njene odluke po tom pitanju nisu obvezne i na dravama je da odlue hoe li tako
postupiti. Dravama je rezolucijom preporueno da unaprijed odrede snage koje bi mogle staviti na raspolaganje Ujedinjenim narodima za provoenje tih mjera. Stvorene su i Komisija promatraa mira i Komisija za kolektivne mjere, pomoni organi Ope skuptine u pitanjima odravanja i uspostavljanja mira.
Opa skuptina, odnosno Interimni komitet, ako ona ne zasjeda, su rezolucijom ovlateni
upotrijebiti Komisiju promatraa mira, poslati je na teritorij neke drave, koja je to traila ili pristala na dolazak komisije, ukoliko Vijee sigurnosti ne izvrava svoje obveze povjerene mu Poveljom. Takva odluka se u Opoj skuptini moe stvoriti dvotreinskom veinom prisutnih lanova. Rezolucija je ovlastila i Vijee sigurnosti da se koristi Komisijom, u skladu sa svojim ovlastima prema Povelji.12
Usklaenost rezolucije s Poveljom je bila i ostala dvojbena, a najvie joj se protivila delegacija Sovjetskog Saveza.13 Glavni su prigovori da nema pravnog temelja za takve ovlasti Ope skuptine, da je ona preuzela ovlasti Vijea sigurnosti. Smatramo da je najprihvatljivije tumaenje da
takve ovlasti Opa skuptina temelji na lancima 10. i 12. stavak 1. Povelje14, te da nema prepreka za djelovanje Ope skuptine ako Vijee sigurnosti ne vri svoje funkcije, a meunarodni mir i
sigurnost su ugroeni ili narueni. Ovdje se treba uzeti u obzir i neobvezni karakter odluka Ope
skuptine, koje dravama samo predlau odreene mjere, te e, ako postoji volja drava na rjeavanje problema, one i postupiti po predloenom.
Navedena rezolucija, na nain na koji je to zamiljeno, nikada nije djelovala.15 Opa skuptina nikada nije preporuila upuivanje oruanih snaga u skladu s glavom VII. Cijeli je mehanizam pretvoren u mirovne operacije, koje su ve i prije toga polako nastajale, te je i Vijee sigurnosti nastavilo s odailjanjem snaga u obliku mirovnih operacija, ak temeljei ih na svojim ovlastima iz glave VII.
Prvo hitno izvanredno zasjedanje po toj rezoluciji prouzroili su vojna intervencija Velike Britanije i Francuske u podruju Sueskog kanala u Egiptu i zauzimanje Sinajskog poluotoka od strane Izraela 1956. godine. Opa skuptina je prvo sukobljenim stranama preporuila prekid neprijateljstava, a poto nije bilo odziva preporuci, ona je ustanovila Meunarodne snage Ujedinjenih Naroda za brzo djelovanje16 (UNEF United nations Emmergency Force). Jo je jedan razlog
bio za ustanovljivanje tih snaga, a to je to su Velika Britanija i Francuska izrazile spremnost na
povlaenje svojih snaga iz Sueskog kanala, ukoliko njihove snage zamijene meunarodne snage.17
Te vojne snage su bile sastavljene od kontingenata iz vie drava, sa zadatkom da nadziru prekid
vatre, povlaenje izraelskih snaga sa Sinajskog poluotoka i njihovo smjetanje na egipatskoj stra-

12 Rezolucija Ope skuptine A/RES./377A(V).

13 Andrassy, op. cit. (bilj. br. 11), str. 28.
14 lanak 10. Povelje glasi: Opa skuptina moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir ove Povelje ili se odnose na ovlasti i funkcije bilo kojeg drugog organa predvienog u ovoj Povelji, i moe o tim pitanjima i predmeta davati preporuke
lanovima Ujedinjenih naroda ili Vijeu sigurnosti ili lanovima Ujedinjenih naroda i Vijeu sigurnosti, uz izuzetak predvien u
lanku 12.
lanak 12. stavak 1. Povelje glasi: Dok Vijee sigurnosti glede nekog spora ili situacije obavlja funkcije koje su mu dodijeljene
ovom Poveljom, Opa skuptina ne moe davati nikakve preporuke glede toga spora ili situacije, ako to Vijee sigurnosti ne trai.,
za tekst Povelje vidi supra, bilj. 1.
15 Degan, op. cit. (bilj. br. 6), str. 792.
16 Rezolucija Ope skuptine A/RES./998(ES-I).
17 Vaji, N., Mirovne operacije Ujedinjenih naroda - plavi ljemovi, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 1991, str 544.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

152

ni granice s Izraelom da bi sprijeili oruane sukobe dvije strane. 18 Godine 1967., u svibnju, Egipat je zahtijevao povlaenje tih snaga. Nakon toga, dolo je do rata (koji je trajao est dana) u kojem su Egipat, Jordan i Irak doivjeli teak vojni poraz.19

2. MIROVNE OPERACIJE
2.1.

POJAM I NASTANAK MIROVNIH OPERACIJA

Na prolim iskustvima meunarodna zajednica je uvidjela da se rezultati mogu postii najprije suradnjom drava, kako velikih sila tako i ostalih, pronalaenjem zajednikih interesa i bez primjene prisile20. Iz navedenih razloga u praksi Ujedinjenih Naroda se razvio i novi nain ouvanja
meunarodnog mira i sigurnosti mirovne operacije (peace-keeping operations). One su stvarane kroz praksu, bez konkretno utvrenih i pisanih pravila, a u nastojanju da se pobolja kvaliteta i djelotvornost same Organizacije i pospjei ostvarenje njene svrhe. Njihova prvenstvena svrha nije stvaranje otpora nekoj strani orujem i borba nego stvaranje takvih uvjeta koji e omoguiti smirivanje situacije, i pronalaenje rjeenja na drugim osnovama, npr. putem diplomacije i politike ili pomo u provoenju ve stvorenih rjeenja, npr. provoenje ugovora o primirju.
Kako bi razmatrao i prouavao vana pitanja koja se odnose na mirovne operacije, Opa skuptina je ovlastila svojeg predsjednika da imenuje lanove Specijalnog odbora za mirovne operacije. Specijalni odbor je podnosio izvjetaje, ali nije do danas uspio postii neki napredak i usuglasiti miljenja svojih lanova oko vanih pitanja a napose: odreivanja pojma i mjesta mirovnih operacija u sustavu Ujedinjenih naroda, odnosa nadlenosti Vijea sigurnosti u sustavu Ujedinjenih naroda, odnosa nadlenosti Vijea sigurnosti i Ope skuptine na podruju odravanja
meunarodnog mira i sigurnosti i financijskog aspekta mirovnih operacija.21 Kako bi rijeio barem neka pitanja mirovnih operacija, Specijalni odbor je osnovao radnu skupinu, koja je trebala
prouiti probleme oko uspostavljanja vojnih promatraa Ujedinjenih naroda na osnovi rezolucije Vijea sigurnosti.
Smatramo da bi kod definiranja pojma mirovnih operacija bilo najbolje ograniiti se na element dobrovoljnosti, odnosno pristanka strana u pitanju na mirovne operacije na njihovom podruju, u svim sluajevima djelovanja Ujedinjenih naroda na odravanju ili uspostavljanju meunarodnog mira i sigurnosti, bez preciziranja kakva ta djelovanja mogu biti, sve dok nema prinude na koju drava nije na odreen nain pristala22.
Dosada nije usvojena definicija mirovnih operacija, niti se ijedan organ Ujedinjenih naroda
izjasnio o pojmu mirovnih operacija, ali prema postojeoj praksi, one se, prema gore izloenom
trebaju oznaiti kao: upotreba multinacionalnih (naoruanih ili nenaoruanih) snaga radi odravanja i uspostavljanja meunarodnog mira i sigurnosti i sprjeavanja daljnjih sukoba, na prista18 Uz ovakve zadatke neke su mirovne snage imale i jo neke, npr. 1960.g. u Kongu i 1964.g. na Cipru. Andrassy, J., Bakoti, B., Seri,
M., Vukas, B., Meunarodno pravo, Zagreb 2006., , str. 83.
19 Degan, op. cit. (bilj. br. 6.), str. 793.
20 Bothe, M., Peace-Keeping, u: Simma, B. (ur.), The Charter of the United nations - A commentary, Oxford 1995., str. 572-573.
21 ukovi, O., O pojmu mirovnih operacija UN, Meunarodni problemi, 1968., str 28.
22 Npr. ako je drava sporazumom pristala da mirovne snage preko njezinog podruja provedu humanitarnu pomo, bez
naznaivanja to pod tim obuhvaa, poslije ne moe tvrditi da je izvrena nad njom prinuda, zato to je pod zatitom mirovnih
snaga preko njenog podruja prevezena odreena roba za koju smatraju da ipak nije trebala biti prevezena.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

153

nak svih strana, uz moguu upotrebu oruja samo u samoobrani. Pojam mirovnih operacija zajedniki je naziv i za mirovne misije (peace-keeping missions) koje poblie oznaavaju nadzorne i
promatrake operacije, i za mirovne snage (peace-keeping forces) koje poblie oznaavaju naoruano osoblje mirovnih misija s potrebnom logistikom potporom. Osoblje koje sudjeluje u mirovnim operacijama moderno se naziva plavi ljemovi.23
Prvu mirovnu operaciju, UNTSO24, Ujedinjeni narodi su uspostavili 1948. godine i ona djeluje i danas. Ta mirovna operacija, uspostavljena na Bliskom istoku, ima zadatak da nadgleda primirje i provoenje sporazuma o primirju, te da pomae drugim mirovnim operacijama u regiji.
Zakljuno sa 2008. godinom, Ujedinjeni narodi su uspostavili 63 mirovne operacije25, od kojih
je njih 16 jo uvijek djelovalo u 2008. godini.
Mirovne operacije Ujedinjenih naroda imaju meunarodni status, iako su sastavljene od nacionalnih vojnih i civilnih snaga, na temelju sporazuma koje drave sklapaju sa Ujedinjenim narodima. One su pomoni organ Ope skuptine ili Vijea sigurnosti ovisno koji ih je organ uspostavio. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda izrauje program njihova upuivanja na neko podruje, a nadzor provodi Opa skuptina ili Vijee sigurnosti.
Mirovne operacije se alju na neko podruje, a i uspostavljaju, sporazumom, koji se sklapa sa
dravama koje e dati vojnu ili civilnu snagu za provoenje operacije i sa dravama na ije podruje se alju, jer je potreban pristanak i jednih i drugih. Zbog takvih usuglaavanja, postupak
formiranja i slanja mirovnih snaga nerijetko je dugotrajan, a samim tim se slabe i uinci mirovnih snaga. Tim sporazumima se ureuje njihov poloaj, ovlasti, odnos prema organima drave na
ije podruje idu, nain snabdijevanja, financiranja, i sl.
Vremensko trajanje mirovnih operacija se esto odreuje sporazumima, a kada nije tako
odreeno drava moe povui svoj pristanak dan za mirovnu operaciju. Godine 1967. Ujedinjena Arapska Republika je zatraila da se snage Ujedinjenih naroda povuku sa njezinog podruja, te su egipatske vojne snage zapoele onemoguavanje izvravanja zadataka mirovne operacije jo i prije donoenja odluke o povlaenju. U Tant, tadanji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, je
na temelju savjetovanja sa dravama lanicama savjetodavnog odbora, koji je bio osnovan rezolucijom Ope skuptine o ustanovljavanju mirovne operacije, kao i s dravama iji su kontingenti
uli u te snage, povukao snage Ujedinjenih naroda. Njegov postupak, zbog straha da je tim stvoren presedan kojim e se ubudue drave iroko sluiti, naiao je na mnoge prigovore, koje je on
nastojao opravdati opirnim izvjetajem. Nakon ovog dogaaja praksa je krenula drugim smjerom mirovne operacije se od tada ograniavaju na kraa vremenska razdoblja, kako bi odnosna drava dobila priliku da obnavlja svoj pristanak nakon nekog vremena. Unato takvoj praksi, mogunost drave na ije su podruje mirovne snage poslane da povue svoj pristanak, trebalo bi u potpunosti poduprijeti26, pogotovo ako sporazumom o slanju snaga nije takva mogunost
iskljuena ili na neki nain ograniena. Kao povlaenje pristanka na mirovne operacije, trebalo bi
shvatiti i ine protivne tim mirovnim operacijama. To je posebno vano u situacijama kada jedna strana zapoinje ili nastavlja kriti pravila meunarodnog prava to mirovne snage ne mogu
sprijeiti niti kontrolirati, pa je potrebno pristupiti drugim nainima odravanja meunarodnog mira i sigurnosti. Kod svake mirovne operacije potreban je pristanak drave da na njeno podruje dou djelovati te snage nema razloga da ona ne moe povui svoj pristanak, to ukljuu23 Andrassy, Bakoti, Seri, Vukas, op. cit. (bilj. br. 18), str. 83.
24 v. www.un.org/Depts/dpko/missions/untso/background.html
25 v. www.un.org/Depts/dpko/list/list.pdf
26 Vaji, op. cit. (bilj. br. 17), str. 544.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

154

je i potrebu povlaenja snaga s toga podruja. Kako se ovdje ne radi o kolektivnim mjerama protiv neke drave, ona je i dalje imala mogunost donoenja odluke eli li ili ne eli pomo u obliku
mirovne operacije. Ovdje je potrebno upozoriti i na toku 7. lanka 2. Povelje Nita u ovoj Povelji ne ovlauje Ujedinjene narode da se mijeaju u poslove koji po svojoj biti spadaju u unutranju nadlenost drave, niti obvezuje lanove da takve poslove podnose na rjeavanje prema ovoj
Povelji, to naelo, meutim, ne dira u primjenu prisilnih mjera na temelju glave VII. Ovakva formulacija otklanja sve dvojbe, zato to omoguuje legitimnu prisilu samo kod kolektivnih mjera
prema glavi VII., a upravo i jest jedna od bitnih razlika izmeu mirovnih operacija i kolektivnih
mjera ta to kod prvih nema prisile. Svaka drava lanica Ujedinjenih naroda je pristala rjeavati
svoje sporove na naine predviene Poveljom, ali samo onda kada bi njihovo nastavljanje moglo
ugroziti meunarodni mir i sigurnost.
U pogledu odluivanja o vanim pitanjima, takoer je praksa, potaknuta ovim sluajem, napravila preokret: sve odluke o vanijim pitanjima od tada idu pred Vijee sigurnosti na odluivanje.27
Do danas su mirovne operacije UN-a bile usmjeravane u razne dijelove svijeta s raznolikim
zadacima i opsezima: nadziranje prekida vatre, demobilizacija snaga, njihova reintegracija u civilno drutvo, skupljanje i unitavanje njihova oruja, stvaranje i provoenje planova razminiravanja, povratak izbjeglica i prognanika, dostavljanje humanitarne pomoi, nadziranje postojeih
upravnih struktura, ustanovljavanje novih policijskih snaga, nadziranje potovanja prava ovjeka, stvaranje i nadzor nad provoenjem ustavnih, sudskih i izbornih reformi te nadgledanje i organizacija izbora, koordinacija pomoi u gospodarskoj obnovi, zatita humanitarnih operacija.28
Zatitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) bile su u Bosni i Hercegovini ovlatene na upotrebu sile za ostvarenje svojega humanitarnog mandata, kao to je zatita sigurnosnih zona, osiguranje zone iskljuenja leta ili omoguavanje i zatita dostave humanitarne pomoi29. Mirovne
operacije se mogu odvijati zajedno s nekim drugim sredstvima, kao npr. sa mirenjem ili posredovanjem, ili djelovanjima na diplomatskoj razini, te se tada isprepliu s njima i teko je razluiti gdje poinje jedna a zavrava druga (npr. u Palestini, gdje se zajedno odvijalo posredovanje i
nadgledanje primirja). Isto tako je mogue, teoretski, da mirovne operacije prerastu u kolektivne
mjere, u kojem bi sluaju bilo teko povui crtu gdje zavravaju mirovne operacije a poinju kolektivne mjere na samom terenu.
Dakle, problem koji se ovdje javlja je taj to je esto teko razgraniiti je li u nekom sluaju rije o rjeavanju sporova sredstvima iz glave VI., mirovnim operacijama ili kolektivnim mjerama,
zbog slinosti koje ponekad postoje meu nekim sredstvima, a i to je esto potrebno uz mirovne
operacije ukljuiti i sredstva mirnog rjeavanja sporova ili diplomatske odnosno politike aktivnosti.30 Primjerice, za sredstva mirnog rjeavanja sporova potreban je pristanak strana na odreeno sredstvo, odnosno djelovanje na taj nain i prihvaanje nekih rjeenja koje im trei iznesu
i predloe kao prikladne, a sama sredstva mirnog rjeavanja sporova esto se primjenjuju uz mirovne operacije i isprepliu sa njima. Taj problem je jo vei to postoje i velika razilaenja u mi27 Ibid.
28 Supplement to An Agenda for Peace, Report of the Secretary-General on the work of the organization, UN Doc. A/50/60, S/1995/1,
od 03.sijenja, 1995. godine, st. 18.-22.
29 Rezolucije Vijea sigunosti: S/RES./770(1992), S/RES./781(1992), S/RES./836(1993).
30 An Agenda for Peace, Preventive diplomacy, peacemaking and peacekeeping. Report of the Secretary-General pursuant to the
statement adopted by the Summit Meeting of the Secretary Council on 31 January 1992., UN Doc. A/47/277, S/24111, od 17. lipnja
1992.g., glava II. (st. 20), glava IV. (st. 34.); Supplement to An Agenda for Peace, op. cit. (bilj.br. 28) st. 26-32.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

155

ljenjima raznih drava i autora.31 Kada bi se stvorila uska definicija mirovnih operacija, ona bi
mogla ograniiti daljnja postupanja Ujedinjenih naroda putem mirovnih operacija, u nekim situacijama koje bi iziskivale specifina postupanja. Kod stvaranja iroke definicije je problem to su
ve dosad mirovne operacije imale zaista raznolike funkcije i ovlatenja, i nije ih mogue sve niti
tako precizno odrediti, zbog ispreplitanja s nekim drugim sredstvima.
Djelotvornost mirovnih operacija ovisi u prvom redu o situaciji koja postoji na podruju na
koje se alju te snage, te je samom tom situacijom i ograniena. Na podrujima na kojima neprijateljstva jo traju u trenutku kada stiu mirovne snage vjerojatno takva operacija nee ni imati utjecaja. Ako ne postoji volja drava u sukobu da se ta situacija zaista rijei, male su mogunosti da e mirovne operacije postii bilo kakav napredak zbog ogranienja32 u sredstvima i djelovanju. Kada bi se mirovne snage ubacivalo u podruja koja su u oruanom sukobu, gdje su oruani sukobi u tijeku, stvorio bi se uinak suprotan od namjeravanog u te bi se sukobe uplele i drave iju pripadnost ima osoblje mirovne operacije, kako bi ih zatitilo od neprijateljstava, jer je
i samo to osoblje esto rtva u ispunjavanju politikih ciljeva zaraenih strana. Iako su ovlateni
na upotrebu oruja u samoobrani, u kritinim situacijama je teko ocijeniti je li potrebna samoobrana, odnosno hoe li biti rtve napada ili malverzacije, te su tako vezani u svojem djelovanju, i
podloni protupravnim postupcima strana u sukobu. Dravi iju pripadnost ima to osoblje misije bilo bi teko ograditi se od tog ina i preuzela bi u svoje ruke zatitu svojih ljudi.
Dakle, preduvjet djelotvornosti mirovnih operacija je i elja zaraenih strana obje (ili vie)
strane da se stvori mirno stanje, da se prekine s neprijateljstvima i stvori prostor za djelovanje
mirovnih snaga. One mogu samo pomoi u odranju mira i stabilizirati podruje svojim prisustvom bez ikakvih nametanja i kazni, pogotovo ne preko sporazuma po kojem su stvorene i dovedene na odreeno podruje. U podrujima u kojima su borbe u tijeku, i ne postoji volja makar
s jedne strane da se takvo stanje mijenja i da popusti pred svojim zahtjevima, prikladnije je i svrsishodnije pristupiti primjeni glave VII. Povelje odnosno kolektivnim mjerama nego mirovnim
operacijama.
2.2.

MIROVNE OPERACIJE U BUDUNOSTI

Mirovne operacije kao takve bit e nuno potrebne i ubudue, pogotovo dok se ne uspostave
akcije utemeljene na glavi VII. Povelje. Ali i tada, sredstva za osiguranje ciljeva Ujedinjenih naroda u obliku mirovnih operacija, bit e opet korisna, zato to je potreban pristanak odnosne drave i to ne ukljuuju upotrebu oruane sile protiv prekritelja. Mnogi autori ih smjetaju u glavu VI. i pol zato to nadopunjuju cilj i svrhu glave VI. i VII.33. Meutim, ako se uzme u obzir esta primjena mirovnih operacija kao sredstva koje stvara pogodnije uvjete za primjenu sredstava mirnog rjeavanja sporova, moglo bi ih se smjestiti i prije glave VI. Mirno rjeavanje sporova
je obvezno kod onih sporova ije bi nastavljanje moglo ugroziti odravanje meunarodnog mira
i sigurnosti, tako da mirovne operacije mogu tu nai svoje mjesto djelovanjem na terenu preventivno i usporedno sa drugim sredstvima, onemoguujui stvaranje veih napetosti i prerastanje
spora u sukob, dok se ne pronau prikladna rjeenja problema. Slinost mirovnih operacija s kolektivnim mjerama vjerojatno e ostati samo u razvoju prvih, to jest kao pokuaju aktiviranja glave VII. i nekim minimalnim elementima upotrebe oruane sile (u samoobrani), sa velikom razli31 ukovi, op. cit. (bilj. br. 21), str. 32.-41.
32 An agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 30), st. 34.
33 Vaji, N., op.cit. (bilj.br.17.), str. 542.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

156

kom koja se oituje u nepostojanju prisile, iako se mogu zamisliti i drugaija rjeenja. Npr. prerastanje mirovnih operacija u kolektivne mjere, ali bi u takvom sluaju bilo nuno mijenjati cjelokupni mandat, opremu i osoblje sa novim primjerenijim mandatom, opremom i osobljem, to bi
predstavljalo ipak stvaranje novog pomonog organa Ujedinjenih naroda.
Vijeu sigurnosti je povjereno vrenje kolektivnih mjera, ali tek poslije primjene drugih sredstava, ili u situacijama kada smatra da druga sredstva nee imati uinka, te bi tako i mirovne operacije, odnosno neuspjele mirovne operacije, ili ako barem jedna strana ne eli pristati na njih,
trebale biti preduvjet za pristupanje kolektivnim mjerama.
Povelju Ujedinjenih naroda se naziva i ivuom poveljom (living Charter) ba zbog tih promjena koje su nastale u praksi, bez mijenjanja samog teksta Povelje, a to ju prilagouje izmijenjenim prilikama i potrebama u meunarodnom ivotu. Kroz kratko vrijeme mirovne operacije su se razvile bez nekih konkretno utvrenih pravila i odredbi, ali s velikim uinkom u provoenju svrhe Ujedinjenih naroda. Moe se rei da su one danas ope prihvaene od meunarodne zajednice. Drave su spremne staviti na raspolaganje vojno osoblje, civilno osoblje, omoguiti privilegije i olakice mirovnim misijama i drugo, kako bi se vratila meunarodna stabilnost
i sprijeilo izbijanje sukoba svjetskih razmjera. Takoer e drave, ak i one koje prijete miru i
naruavaju mir, lako pristajati na njih kako bi barem malo sa sebe skinule etiketu agresora i naruitelja mira. Ovakvo izbjegavanje kolektivnih mjera bi nesumnjivo izazvalo neslaganja u meunarodnoj zajednici, ali bi opet, s druge strane, prije pridonijelo ouvanju mira. Svaku dravu
ine pojedinci, koji se esto ne slau s politikom svojeg dravnog vrha, a tu su uvijek i druge drave koje ostvaruju s dravom naruiteljem mira/agresorom neki oblik suradnje na gospodarskom podruju (npr. uvoz ili izvoz, od vitalne vrijednosti za drugu dravu), koji bi kolektivnim
mjerama bili najvie pogoeni.
Uz sve ove pozitivne strane mirovnih operacija, potrebno je upozoriti na jednu negativnu,
koja uvjetuje hitno ureenje mirovnih operacija openitim dokumentima34.
Ona nastaje kada jedna strana ne postupa po obvezama u skladu s mirovnom operacijom,
dok druga strana postupa i ograniena je esto i u koritenju oruja, a nema niti prikladne zatite od mirovnih snaga koje mogu upotrijebiti oruje samo u samoobrani. to uiniti u takvoj situaciji? Mirovne operacije ne mogu same rijeiti spor, niti na temelju svojeg mandata mogu upotrijebiti oruje za odvraanje napada. Drave su povjerile uvanje meunarodnog mira i sigurnosti Ujedinjenim narodima ali se ne mogu u potpunosti pouzdati u to iz dva razloga. Prvi, mehanizam za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, predvien Poveljom, nikada nije pokrenut.
Razlog je, kao to je ve navedeno, pravo veta stalnih lanica. Drugo, mehanizam za odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti stvoren praksom Ujedinjenih naroda, je ipak nedovoljan. Stvorena je praksa mirovnih operacija, utvreni su uvjeti njihova nastanka, a donekle financiranje,
opremanje, osposobljavanje itd. ali neka pitanja nisu nikako rijeena. to kada se postupa protivno mandatu mirovnih operacija na koje se pristalo? Kada je mandat mirovnih operacija nadziranje demilitarizacije, nadziranje prekida vatre, nadziranje prometa orujem, a niti jedna od nabrojanih stvari se ne izvrava, koje su posljedice?
U dosadanjim radovima po pitanju reforme35 Ujedinjenih naroda, trae se i naini za unaprjeivanje mirovnih operacija. Problemi s kojima se suoavaju su: bre aktiviranje mirovnih operacija, odnosno sklapanje sporazuma kojima bi se Ujedinjenim narodima stavila na raspolaganje
kvalificirano i opremljeno vojno i civilno osoblje, koje bi bilo spremno za brzi pokret, bre spo34 Andrassy, op. cit. (bilj. br. 4), str. 539.; v. Bothe, op.cit. (bilj.br.20.), str. 574.
35 www.un.org/reform/peace_security.shtml

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

157

razumno ureivanje poloaja mirovnih operacija sa dravom domainom, odnosno odreivanje okvirnog roka u kojem bi se takav sporazum morao sklopiti36, osiguravanje profesionalnog i
uspjenog izvrenja mandata, ovlasti za obranu samih sebe i mandata, djelovanje u sluaju spreavanja izvrenja mandata i financiranje mirovnih operacija.
2.3.

MIROVNE OPERACIJE NA PODRUJU BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE

U veljai 1992.g. Ujedinjeni narodi su rezolucijom 743 uspostavili Zatitne snage Ujedinjenih
naroda (UNPROFOR- United Nations Protection Force) za podruje bive Jugoslavije, odnosno
Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Federalnu Republiku Jugoslaviju (Srbija i Crna Gora) i Bivu Jugoslavensku Republiku Makedoniju. Ta mirovna operacije je trebala trajati privremeno, te pomoi da se uspostave uvjeti mira i sigurnosti, i omogui rjeavanje jugoslavenske krize.
Zadatak UNPROFOR-a je bio osigurati da Zatiene zone Ujedinjenih naroda (UNPAs
United Nations Protected Areas) Istona Slavonija, Zapadna Slavonija i Krajina podijeljena na
sjevernu i junu zonu, u Hrvatskoj budu demilitarizirane, i da svi ljudi koji prebivaju na tom podruju budu zatieni od oruanih napada. Poslije je UNPROFOR rezolucijama Vijea sigurnosti
762 i 779 iz 1992.g. dobio zadatak da nagleda jo neke zone u Hrvatskoj, da omogui svojim snagama nadziranje ulaska civilnog stanovnitva u UNPAs, da provodi naseljavanje i uobiajene funkcije na granicama UNPAs sa svijetom, da nagleda demilitarizaciju poluotoka Prevlake.
U Bosni i Hercegovini37, Vijee sigurnosti38 je na temelju glave VII, 1992.g. pozvalo drave39
da same ili putem regionalnih ustanova ili sporazuma, u koordinaciji s Ujedinjenim narodima,
poduzmu sve neophodne mjere za isporuku pomoi putem humanitarnih organizacija UN, te za
drugu humanitarnu pomo Sarajevu i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izraz sve neophodne mjere ukljuivao je i upotrebu oruane sile, odnosno, prerastanje iz mirovne operacije u
neku vrstu kolektivne mjere, jer je temelj za postupanje bila glava VII. Povelje.40
Poslije su zadaci41 UNPROFOR-a proireni i na zatitu konvoja humanitarne pomoi kroz Bosnu i Hercegovinu i na zatitu konvoja osloboenih civilnih pritvorenika ako to trai Crveni kri,
ali je upotreba sile, ne temelju izvjetaja glavnog tajnika UN ograniena na samoobranu i u sluaju da ih netko sprjeava u izvrenju misije.
Ustanovljena je zona zabrane leta 42 iznad Bosne i Hercegovine i okupiranih dijelova Hrvatske za zrakoplove sa pokretnim i nepokretnim krilima. Poslije je potvrena zona zabrane leta43,
ali na temelju glave VII. nadzor nad tom zonom su preuzeli zrakoplovi NATO-a, a bombardiranje
je moglo biti izvreno tek po odobrenju zapovjednika UN-a i NATO-a.
Godine 1993. ustanovljena su i zatiena podruja44 u Bosni i Hercegovini, s preteno muslimanskim stanovnitvom, koja su bila opkoljena srpskom vojskom. Iz tih zatienih podruja
36 U dosadanjoj praksi je bilo situacija da je sklapanje takvog sporazuma, zbog zatezanja drave domaina, nepotrebno odgaalo
dolazak mirovne operacije na teren.
37 Supplement to an agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 28), st. 35.
38 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./770(1992).
39 Vijee sigurnosti je povjerilo mandat na poduzimanje svih neophodnih mjera dravama, a ne mirovnoj operaciji.
40 Supplement to an agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 28), st. 19.
41 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./776(1992).
42 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./781(1992).
43 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./816(1993)
44 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./815(1993)

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

158

moralo se izvui teko naoruanje, te su se smjela braniti i zranim napadima, ali po odobrenju
zapovjednika UN-a i NATO-a.
Kako je i poznato, snage mirovnih operacija i itave meunarodne zajednice, tu su doivjele veliki neuspjeh. Srpska strana je zaotrila odnose s UNPROFOR-om, osvojili su i Srebrenicu
koja je bila zatieno podruje, pobili tisue muslimanskih mukaraca, a ostalo muslimansko
stanovnitvo prognali. To stanovnitvo je bilo slabo jer je postupilo po zahtjevima UNPROFORa predalo je sve naoruanje i nije se imalo s ime braniti, a nisu imali niti prikladnu zatitu od
meunarodne zajednice. UNPROFOR je trebao nadzirati demilitarizaciju zatienih podruja, ali
je zakazao kada nije poduzeo djelotvorne mjere (zrane mjere koordinirane izmeu UN-a i NATO-a) kada je postalo oito da srpska strana ne provodi povlaenje naoruanja. Kroz skoro cijeli mandat mirovnih operacija u Bosni i Hercegovini, one su se ispreplitale sa mjerama na temelju glave VII, ali je u najvanijim trenutcima to ispreplitanje zaustavljeno, i ostale su samo mirovne operacije.
Meunarodna zajednica se nije sloila sa odlukom glavnog tajnika o povlaenju snaga mirovne operacije sa podruja Ujedinjene Arapske Republike 1967.g., kritizirajui da je vlada u Kairu
trebala dopustiti iznalaenje novih rjeenja. Za razliku od toga, u Bosni i Hercegovini, nije izriito povuen pristanak na mirovne operacije niti od jedne strane, ali je djelovano u tom smislu.
Takvu situaciju Vijee sigurnosti je trebalo shvatiti kao povlaenje od srpske strane pristanka na
mirovne operacije, ali mogunost za nova rjeenja, i prije velikih pogibija stanovnitva, iznai
drugaije rjeenje pa makar na temelju glave VII kolektivnih mjera. Kako je primjena glave VII.
poela oivljavati u tom periodu, nije bilo razloga da se tim tokom ne moe nastaviti kad se uvidjelo da se agresija ne skriva, da traje kontinuirano i da se ak upotrebljavala protiv samih Ujedinjenih naroda lanova njihovih snaga.

3. ZAKLJUAK
Nakon ovog izlaganja, postavlja se pitanje: Jesu li Ujedinjeni narodi uope u mogunosti djelovati na temelju glave VII. ili e te sve odredbe ostati mrtvo slovo na papiru? Reforma je na pragu i trai dobre rezultate, ali hoe li velike sile pristati na njih? Prvenstveno je Vijee sigurnosti
dobilo ovlasti da djeluje kao uvar meunarodnog mira i sigurnosti, a zatim i Opa skuptina.
Iz svega toga proizale su mirovne operacije, snage koje su ovlatene na upotrebu oruja samo
u samoobrani. Jesu li one vrhunac moi Ujedinjenih naroda? Hoe li one ostati najdjelotvornije sredstvo Ujedinjenih naroda u rjeavanju problema naruavanja meunarodnog mira i sigurnosti, a bez ikakvog slova na papiru o njima? Od osnivanja Ujedinjenih naroda prolo je vie od
60 godina. Prilike i situacija u svijetu su se uvelike promijenile. Cijeli zajameni sustav bi moda
i mogao djelovati u prilikama iz 1945. godine, ali nakon toga je dolo do velikog razvoja na svim
podrujima koji je zahtijevao nove naine djelovanja.
Mirovne operacije vjerojatno u poetku nisu smatrane za trajno rjeenje, ali se ispostavilo da
jesu. One ne mogu zamijeniti kolektivne mjere ali mogu pomoi u ostvarenju cilja kolektivnih
mjera, odravanje meunarodnog mira i sigurnosti nadopunjujui sustav kolektivne sigurnosti.
Rjeenje za njihovu veu djelotvornost bi se moglo pronai u uspostavljanju veze izmeu mirovnih operacija i kolektivnih mjera: 1. kada bi se krenje obveza preuzetih pristankom na mirovne operacije uzimalo kao otegotna okolnost kod kvalifikacije stanja kao prijetnje mira, naruenja
mira ili ina agresije, ili 2. kada bi se za krenje obveza preuzetih pristankom na mirovne opera-

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

159

cije zaprijetilo izmeu ostalog i kolektivnim mjerama. Temelji za to mogu se nai i u obvezama
drava odnosno subjekata meunarodnog prava na potivanje ugovora koje su sklopili, pogotovo to se takvi ugovori tiu odravanja meunarodnog mira i sigurnosti. Njihovo nepotivanje
ne utjee samo na konkretne stranke, ono se tie i okolnih drava, itave regije, nekad i itavog
svijeta meunarodne zajednice. Ovakvo ureenje velikim silama ne bi puno promijenilo poloaj i ovlasti, one bi i dalje mogle zadrati pravo veta ili bi ga mogle u nekim situacijama ograniiti.
Postoje pretpostavke da bi Vijee sigurnosti moglo dobiti nove stalne lanove, s razliitim nagaanjima o ureenju prava veta izmeu tih novih i starih stalnih lanova. Jedan od prijedloga
jest da stare stalne lanice Vijee sigurnosti utvrde neke sluajeve u kojima e ograniiti raspolaganje vetom45. Jedno od takvih ogranienja moglo bi postojati kod odluivanja o postupanju protivno obvezama preuzetim pristankom na mirovne operacije.
Mirovne operacije su djelotvorno i korisno sredstvo za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, potpuno u skladu sa smislom i ciljevima Povelje, ali je potrebno imati u vidu i razvoj koji
eka ovjeanstvo. Kao to je dolo do velikih promjena u periodu 1945.-2009. godina, doi e i u
budunosti, te je stoga bolje danas predvidjeti nova rjeenja, nego ekati ponovno 60-ak godina
do nove reforme, sa nedjelotvornim mehanizmima odravanja meunarodnog mira i sigurnosti.

4. SAETAK
Osnivajui Ujedinjene narode meunarodna zajednica je eljela stvoriti organizaciju koja e
uvati meunarodni mir i sigurnost. Mehanizam predvien za tu svrhu - kolektivne mjere djelovao je obeavajue, ali nikada nije djelovao. Mirovne operacije su nastale kao rezultat pokuaja pokretanja kolektivnih mjera, ali su se pokazale kao djelotvorne i uspjene. Osnovno im je obiljeje da se primjenjuju dobrovoljno, uz pristanak odnosnih drava, da su nepristrane prema svima i da ne smiju upotrebljavati oruje osim u samoobrani. Mirovne operacije, odnosno pravila o
njima sadrana su u obiajnom pravu jo uvijek ne postoje openiti dokumenti koji reguliraju
ovu materiju. Ovim se radom nastoji naglasiti potreba za stvaranjem pravila o mirovnim operacijama koja bi vezala sve budue sluajeve, te takoer, povezivanje mirovnih operacija sa kolektivnim mjerama, kao odgovor na krenje obveza preuzetih mirovnim operacijama.
U doba kada se pristupa reformi Ujedinjenih naroda, realno je oekivati da e i mirovne operacije nai svoje mjesto u Povelji.

DODATAK: MIROVNE OPERACIJE USPOSTAVLJENE U POSLJEDNJIH

DESET GODINA
UNMIK United Nations Interim Administartion Mission in Kosovo; 1999.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1244(1999) sa mandatom da u Kosovu, sa prijelaznom upravom, uspostavi i nadgleda razvoj demokratskih institucija, te osigura uvjete za miran i normalan ivot stanovnika Kosova.
UNAMSIL United Nations Mission in Sierra Leone; 1999.-2005.

45 Franck, T. M., Collective Security and UN Reform: Between the Necessary and the Possible, Chicago journal of international law,
2005-2006, str 610.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

160

Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1270(1999), od 22. 10.1999. godine, sa mandatom da surauje s vladom u Sierra Leone i drugim stranama u implementaciji mirovnog sporazuma, da pomae u provoenju razoruanja, demobilizacije i reintegracijskog
plana, da nadgleda prekid vatre, da olaka dostavu humanitarne pomoi, da prui pomogne pri izborima, da pomogne stranama u izgradnji povjerenja, i dr. UNAMSIL je okonan prosincu 2005. godine.
UNTAET United Nations Transitional Administration in East Timor; 1999.-2002.
Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1272(1999.) od 25.10.1999. godine, sa mandatom da osigura odravanje pravnog poretka na prostoru Istonog Timora, da uspostavi efektivnu upravu, da sudjeluje u razvoju civilnih i socijalnih slubi, da osigura dostavu humanitarne pomoi, da pomogne u stvaranju uvjeta za samostalno stvaranje vlade te da sudjeluje u stvaranju
uvjeta za odrivi razvoj. UNTAET je okonan u svibnju 2002. godine.
MONUC United Nations Organization Mission in the Democratic Republic of the
Congo; 1999.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1291(2000), od 24.02.2000. godine, sa mandatom da odrava povezanost strana, nadgleda implementaciju mirovnog sporazuma, pomae u
humanitarnoj pomoi, nadgleda potivanje ljudskih prava, i drugo.
UNMEE United Nations Mission in Ethiopia and Eritrea; 2000.-2008.
Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1320(2000), od 15.10.2000. godine, sa mandatom da nagleda prekid neprijateljstava, da pomae u odravanju sigurnosti, da nadgleda dislociranje etiopske i eritrejske vojske, da nadgleda Privremene sigurnosne zone ( Temporary security zone TSZ), i drugo. Vijee sigurnosti je 30.07.2008. godine obustavilo mandat UNMEE-a.
UNMISET United Nations Mission of Support in East Timor; 2002.-2005.
Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1410(2002), od 20.05.2002. godine, na period od
dvije godine, dok sve ovlasti ne budu u potpunosti prenesene na dravnu vlast Istonog Timora. Vijee sigurnosti je, po isteku roka od dvije godine, produilo mandat mirovne operacije na
jo jednu godinu, kako bi pomogli novom narodu u postizanju samo-dostatnosti. UNMISET je
uspjeno zavrio svoj mandat 20.05.2005. godine.
UNMIL United Nations Mission in Liberia; 2003.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1509(2003), od 19.09.2003. godine, sa mandatom da pomogne u implementaciji sporazuma o prekidu vatre i provoenju procesa mira, da potpomogne humanitarne aktivnosti i aktivnosti u svezi ljudskih prava, da pomogne u dobrovoljnom razoruanju, te da priupi i uniti oruje i drugo.
UNOCI United Nations Operation in Burundi; 2004.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1528(2004), od 27.02.2004. godine, sa mandatom da nadgleda prekid neprijateljstava i povlaenje naoruanih grupa, da pomae u razoruanju, demobilizaciji, reintegraciji, da uniti oruje, da pomogne pri izborima, i drugo. UNOCI je
zamijenio MINUCI, politiku misiju, koja je na tim podrujima bila od 2003. godine.
MINUSTAH United Nations Stabilization Mission in Haiti; 2004.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1542(2004), od 30.04.2004. godine, te su na
njega prenesene ovlasti sa Multinacionalnih privremenih snaga (Multinational Interim Force
MIF). Mandat im je bio osigurati sigurno i stabilno okruje, pomoi u ostvarivanju dijaloga i nacionalnog pomirenja, pomoi u provoenju i osiguranju ljudskih prava i drugo.
ONUB United Nations Operation in Burundi; 2004.-2006.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

161

Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1545(2004), od 21.05.2004. godine, sa mandatom da pomognu u implementaciji mirovnog sporazuma, da pomogne u razoruanju i demobilizaciji, da pomogne u stvaranju uvjeta sigurnosti, da pomogne u povratku izbjeglica i raseljenih
osoba i drugo. ONUB je uspjeno okonan 31.12.2006. godine.
UNMIS United Nations Mission in the Sudan; 2005.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1590(2005), od 24.03.2005. godine, sa mandatom da pomogne u implementaciji mirovnog sporazuma, da obavlja pojedine funkcije u humanitarnoj pomoi i zatiti i promicanju ljudskih prava, da pomogne pri povratku izbjeglica i raseljenih osoba, da pomogne u razminiravanju i drugo.
UNMIT Unied Nations Integrated Mission in Timor-Leste; 2006.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1704(2006), od 25.08.2006. godine, sa mandatom da pomognu vladi u uvrivanju stabilnosti, poveanju kulture demokratskog upravljanja,
olakavanje politikih dijaloga izmeu nositelja vlasti u Timoru oko njihovih napora u nacionalnom pomirenju, i drugo.
UNAMID African Union/United Nations Hybrid operation in Darfur; 2007.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1769(2007), od 31.07.2007. godine, sa mandatom da pomogne u implementaciji mirovnog sporazuma.
MINURCAT United Nations Mission in the Central African Republik and Chad; 2007.Vijee sigurnosti je rezolucijom 1778(2007), od 25.09.2007. godine, uspostavilo MINURCAT,
kao nain suradnje s Europskom Unijom, u uspostavljanju multidimenzionalne prisutnosti, koja
treba pomoi u stvaranju uvjeta za sigurnost i osigurati povratak izbjeglica i raseljenih osoba.

LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Andrassy, J., ,Meunarodno pravo, kolska knjiga, Zagreb 1990.

Degan, V. ., Meunarodno pravo, Rijeka, 2000.
Andrassy, J., Bakoti, B., Seri, M., Vukas, B., Meunarodno pravo, Zagreb, 2006.
Bothe, M., Peace-Keeping, u: Simma, B. (ur.), The Charter of the United Nations - A Commentary, Oxford,1995.
Frowein, J. A., Article 39, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Commentary, Oxford 1995.
Frowein, J. A., Article 40, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Commentary, Oxford 1995.
Frowein, J. A., Article 41, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Commentary, Oxford 1995.
Frowein, J. A., Article 42, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Commentary, Oxford 1995.
Frowein, J. A., Article 43, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Commentary, Oxford 1995.
Franck, T. M., Collective Security and UN Reform: Between the Necessary and the Possible, Chicago journal of international law, 2005.-2006.
Vaji, N., Od koncepta kolektivne sigurnosti do mirovnih operacija Ujedinjenih naroda - i
natrag?, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 1., 1996.
, Andrassy, J., Zajednika akcija za mir, Meunarodni problemi, br. 4., 1951.

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

162

13. Vaji, N., Mirovne operacije Ujedinjenih naroda - plavi ljemovi, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 1991.
14. ukovi, O., O pojmu mirovnih operacija UN, Meunarodni problemi, 1968.
15. Ustav RH, Narodne novine, broj 124/2000 i 28/2001.
16. Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine, broj 15.
17. Rezolucije Vijea sigurnosti: S/RES./248(1968)

S/RES./332(1973)

S/RES./387(1976)

S/RES./393(1976)

S/RES./527(1982)

S/RES./713(1991)

S/RES./721(1991)

S/RES./770(1992)

S/RES./757(1992)

S/RES./776(1992)

S/RES./781(1992)

S/RES./815(1993)

S/RES./816(1993)

S/RES./836(1993)
18. Rezolucije Ope skuptine: A/RES./377A(V)

A/RES./998(ES-I)
19. An Agenda for Peace, Preventive diplomacy, peacemaking and peacekeeping. Report
of the Secretary-General pursuant to the statement adopted by the Summit Meeting of
the Secretary Council on 31 January 1992., UN Doc. A/47/277, S/24111, od 17. lipnja
1992.godine
20. Supplement to An Agenda for Peace, Report of the Secretary-General on the work of
the organization, UN Doc. A/50/60, S/1995/1 od 03.sijenja, 1995. godine
21. Internet stranice: www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=2

www.un.org/ga/session/emergency.shtml

www.un.org/Depts/dpko/missions/untso/background.html

www.un.org/Depts/dpko/list/list.pdf

www.un.org/reform/peace_security.shtml

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

163

Katica Baoti, Ministry of Defenders, Posavska County, Bosnia and Herzegovina

EFFICIENCY OF PEACE KEEPING OPERATIONS

OF THE UNITED NATIONS
Summary
The object of this paper are peacekeeping operations of the United Nations as a way of maintaining
international peace and safety in situations in which the application of provisions of Chapter VII of
the UN Charter failed and the means of peacefully settling a dispute have proved not to be successful. At the beginning, the paper shows the way of maintaining the peace and safety foreseen by the
Charter peaceful settlement of disputes and collective measures and than the paper shows the
way of maintaining the peace that stems from the practice of the UN peacekeeping operations.
The author tries to explain the notion of peacekeeping operations, its relation to other means, as
well as the meaning of it in the future, when, i.e. if, the Security Council finds a common denominator for all its permanent members to adopt the change of the Chapter VII of the Charter. The
paper ends with the question whether will peacekeeping operations as we know today represent
an ultimate power of the UN and the most efficient way of achieving the purpose of the Charter.
Key words:

Charter of the United Nations, peacekeeping operations, collective measures,

reform of the UN, peace and safety

Katica Baoti, Ministerium fr Veterane, Bosna und Herzegovina

DIE EFFIZIENZ DER UN-FRIEDENSOPERATIONEN

Zusammenfassung
Das Thema dieses Artikels sind die UN-Friedensoperationen sowie die Wahrung des Weltfriedens und der Sicherheit in Situationen, in denen die Anwendung der Bestimmungen des Kapitels VII der UN-Charta ausgeblieben ist und die Mittel der friedlichen Streitbeilegung nicht erfolgreich waren. Zuerst besprechen wir die nach der UN-Charta vorgesehenen Manahmen zur
Wahrung des Weltfriedens und der internationalen Sicherheit, d.h. die Mittel der friedlichen
Streitbeilegung und kollektive Massnahmen, und danach beschftigen wir uns mit einer Form
zur Wahrung des Weltfriedens, die aus der UN-Praxis entstanden ist, d.h. Friedensoperationen.
Wir versuchen, das Termin Friedensoperationen zu erklren, sowie auch die Beziehung mit anderen Mitteln, aber auch die zuknftige Wichtigkeit dieses Mittles, falls es dem Sicherheitsrat
gelingt, seine Mitglieder auf den gemeisamen Nenner zu bringen, um eine nderung des Kapitels VII der UN-Charta aufzunehmen. Am Ende stellt sich die Frage, ob die Friedensoperationen,
wie wir sie heute kennen, einen Hhenpunkt der UN-Macht und die wirkungsvollste Weise fr
die Realisation des Zwecks der UN-Charta darstellen.
Schlsselwrter: UN-Charta, Friedensoperationen, kollektive Massnahmen, UN Reform, Frieden und Sicherheit

Copyright of Pravni Vjesnik is the property of Pravni fakultet Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku and its
content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's
express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use.