Obveznice javnog sektora

alternativa i/ili dopuna

klasinoj tednji

Ahmed Hodi, Mr. oec.

Predsjednik uprave FIMA Int. d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Udruenja Berzanskih Posrednika u FBiH
7. Meunarodna konferencija Sarajevske berze-burze
Sarajevo, 19.10.2012.
1
Strukovno udruenje ovlatenih uesnika na tritu vrijednosnih papira u FBiH
Udruenje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)

PREGLED PREZENTACIJE
tednja
Pojam obveznica
Obveznice javnog sektora na SASE
Problemi vezani uz obveznice
Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice
Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice
Primjeri prinosa po obveznicama
Zakljuak
2

tednja

Pojedina istraivanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini tednja u

banci i uvanje novca kod kue gotovo podjednako zastupljeno meu
graanima.
Svaki trei stanovnik u BiH tedi novac.
Vrijednost tednje graana u bankama je na kraju juna ove godine
iznosila 6,9 milijardi KM, to predstavlja rast od oko 250 miliona KM u
odnosu na isti period prethodne godine, a procjena je da se jo toliko
novca nalazi se u arapama i jastucima.
Prosjena kamata na oroene i tedne depozite u KM za stanovnitvo
u domaim bankama za 2011. iznosi tek 2,72% i biljei pad.

Pojam obveznica
Obveznica je dugoroni, prenosivi, duniki vrijednosni papir sa
unaprijed odreenim rokom dospijea.
Izdavatelj obveznice je dunik koji posuuje novac od kupca i ima
obvezu vratiti ga (glavnicu i kamate) po dospijeu.
Glavni motiv za ulaganja u obveznice je mogunost ostvarenja vee
dobiti od kamate ostvarene dranjem slobodnih sredstava na tednji
u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene.
U kontekstu toga, obveznice imaju nadreeni poloaj pri raspodjeli
poslovnog rezultata prije bilo kakvih isplata pa se ulaganje u
obveznice odnosi na investitore s visokom averzijom prema riziku.

Federacija BiH Obveznice stare devizne tednje

Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine
Nominalna vrijednost emisija: do 1.100.000.000 KM
Vrsta obveznica: Dugorona obveznica s kamatnim prinosom,
neogranieno prenosiva
Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM
Tip emisije: Primarna emisija

Redni broj emisije: Prva, druga, trea i etvrta emisija

Rok dospijea: 6 godina
Kamatna stopa: 2,5% godinje, obraunava se polugodinje
Kamate e se isplaivati polugodinje i to na 31.03. i 30.09.
Ukupan iznos emisija: 691 milion KM
5

Federacija BIH Obveznice ratnih potraivanja

Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine
Nominalna vrijednost emisija: do 500.000.000 KM
Vrsta obveznica: Dugorona obveznica s kamatnim prinosom,
neogranieno prenosiva
Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM
Tip emisije: Primarna emisija

Rok dospijea: 14 godina

Grace period za isplatu glavnice: 9 godina
Kamatna stopa: 2,5% godinje, rauna se na ostatak glavnice
Kamate e se isplaivati godinje 30.06.
Ukupan iznos emisija: 194 miliona KM
6

Federacija BIH Obveznice

Federacija BIH Obveznice

Zakljuno sa 31.08.2012. godine prispjelo i isplaeno glavnice bez

pripadajue kamate u vrijednosti od 288 miliona KM.
Za trenutno emitirane obveznice po svim osnovama obaveza FBiH
po osnovu glavnice do 2017. godine iznosi 515 miliona KM a od
2017 do 2025. godine dodatnih 194 miliona KM tj. ukupno 710
miliona KM.
Godina

Iznos prispjele glavnice

2013

97.631.034,00

2014

126.820.632,00

2015

162.810.705,00

2016

115.229.844,00

2017

12.835.000,00
8

Problemi vezani za obveznice

Razlog emitiranja obveznica je nuna potreba da drava rijei
unutranji dug po osnovu stare devizne tednje i ratnih potraivanja
na to dui rok i sa to manjom kamatom, pa samim tim nisu bile
atraktivne u sekundarnom prometu za privatne ulagae iako su
prodavane ili se prodaju uz dosta dobre diskonte.
Loa iskustva vezano za certifikate koje je emitirala drava u
pretvorbi drutvenog kapitala u bliskoj prolosti samo su dodatno
poveala podozrenje prema svemu to emituje i za ta garantira
drava.
Drava je nakon dvije godine od emisije pomenutih obveznica
koristila emitovanje trezorskih zapisa za isplatu kamata i glavnice na
prispjele obveznice to pokazuje da drava unaprijed ne planira u
budetu sredstva za ove namjene.
9

Problemi vezani za obveznice

Pored toga drava se dodatno zaduuje emitiranjem novih obveznica
na rok od dvije do pet godina (samo u ovoj godini planirano je
emitiranje 230 miliona obveznica) to e vjerojatno i u iduim
godinama biti nain koji e se koristiti za pokrivanje budetskog
deficita.
Trenutno najvei dio kupnje u primarnoj i sekundarnoj trgovini
obveznica otpada na domae financijske institucije prvenstveno
banke to moe biti ogranienje za likvidnost obveznica.
Nedovoljno znanje o obveznicama je najvei razlog malog interesa
privatnih ulagaa pa ak i financijskih drutava (Osiguravajuih
drutava i fondova) za investiranje u ovaj instrument trita
kapitala.

10

Problemi vezani za obveznice

Zaustavljanje trgovanja na SASE prilikom isplate kamata i glavnice
po obveznicama kao i dug rok ostavljen za isplatu.
Nemogunost da se obveznicama koje emituje drava servisiraju
obaveze prema dravi po osnovu duga za poreze to bi dalo veu
likvidnost obveznica sa duim rokom dospjea.
Nedovoljna edukacija domaih investitora o obveznicama.
Nedovoljna ukljuenost financijskih institucija (osiguravajuih
drutava, fondova, privatnih ulagaa ...) u kupovini obveznica.
Odredba Zakona o unutranjem dugu po kojem svi investitori osim
onih koji rade preko skrbnitva moraju otvoriti raun u BH bankama
kako bi im se isplatila kamata i glavnica.
11

Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u

obveznice
Nekontrolisana emisija obveznica.
Efekat inflacije.
Servisiranje glavnice i kamata emisijom novih obveznica.

12

Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice

Monitoring Suda u Strazburu vezano za uredno izvrenje obaveza
Federacije BiH po obveznicama stare devizne tednje.
Pravna lica koja imaju neizmirene obaveze prema uposlenicima,
fondu penzionog osiguranja i fondovima zdravstvenog osiguranja
nastale do 15.10.2009. godine duna su prvo izmiriti te obaveze
sredstvima dobivenim po osnovu prometa obveznicama ili
sredstvima po dospjelosti kamata ili glavnice po osnovu obveznica
ratnih potraivanja.
Od poetka trgovanja na SASE obveznice karakterie solidna
likvidnost i znaajan postotak uea obveznica u ostvarenom
redovnom prometu SASE.

13

Primjeri prinosa po obveznicama

Primjer 1. Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije ratnih
potraivanja po cijeni od 30% od nominalne vrijednosti uloit ete
3.000 KM. Uz kamatnu stopu od 2,5% samo na ime kamate
godinje ete dobiti 250 KM ili 8,33%.
Primjer 2. Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije stare devizne
tednje po cijeni od 88% od nominalne vrijednosti, uloit ete 8.800
KM. Ako ih drite do dospjea (30.09.2014.) uz kamatnu stopu od
2,5% godinje naplatiti ete 10.500 KM ime ostvarujete prinos do
dospjea od 19,31% (prosjean godinji prinos 9,65%).
Primjer 3. Ako ste kupili 10 obveznica u II emisiji obveznica
javnom ponudom s rokom dospjea od 5 godine ostvarili ste
prosjenu godinju kamatnu stopu 6,10%.
Primjer 4. Ako ste kupili 10 obveznica u III emisiji obveznica
javnom ponudom s rokom dospjea od 2 godine ostvarili ste
prosjenu godinju kamatnu stopu 4,30%.
14

Primjeri prinosa po obveznicama

stare devizne tednje
Serije

Dospjee

Cijena

Prosjean godinji prinos

do dana dospjea

Serija E ili J

30.09.2013.

95,00%

7,89%

Serija F ili K

30.09.2014.

88,00%

9,65%

Serija L

30.09.2015.

80,00%

5,62%

Serija N

31.03.2013.

96,50%

6,21%

Serija O

31.03.2014.

89,90%

8,39%

Serija P

31.03.2015.

77,00%

13,20%

Serija R

31.03.2016.

73,00%

12,66%

Serija T

31.08.2013.

96,00%

6,76%

Serija U

31.08.2014.

86,00%

11,04%

Serija V

31.08.2015.

78,50%

12,31%

Serija Z

31.08.2016.

72,00%

13,91%
15

ZAKLJUAK
Iz primjera je vidljivo da se na obveznicama ostvaruju znatno vee
kamate nego to su trenutno kamate koje se nude u bankama na
depozite i oroenja. Ulaganje u obveznice osim kamate donosi
kapitalnu dobit od rasta cijene na berzi koje su ostvarile gotovo sve
serije obveznica u sekundarnoj trgovini na Sarajevskoj berzi.
Npr. obveznice ratnih teta su u zadnje dvije godine ostvarila rast
cijene:
Serija A (+5,86%), serija B (+3,66%), serija C (+6,07%), serija
D (+0,76%), serija E (-0,97%) dok su indexi dionica u tom
periodu ostvarile slijedee negativne vrijednosti
(BIFX preko +3%; SASX-10 preko 19%; SASX-30 preko 8%).

16

ZAKLJUAK
Da bi ulaganje u obveznice bilo stimulativno potrebno je da drava
uvede porezne olakice za privatne ulagae prilikom ulaganja u iste.
Nuna je edukacija vezano za ulaganje u obveznice to bi trebao biti
prvenstveni zadatak drave ali i svih institucija trita kapitala.
Ulaganje u obveznice bi mogla i trebala biti kvalitetnija alternativa
i/ili dopuna klasinoj tednji.
Ulaganjem u obveznice se ostvaruje likvidnost ulaganja tj.
obveznice moete uvijek vrlo brzo djelomino ili u cjelosti realizirati
bez velikih trokova.
Iz svega prezentiranog moemo izvui zakljuak da alternativa za
tednju u bankama ipak postoji u vidu ulaganja u obveznice, koje
vlasniku donose sigurnost ulaganja, vee prinose i u ovim
vremenima prijeko potrebnu likvidnost.
17

HVALA NA PANJI!
Udruenje Berzanskih posrednika u FBiH
Demala Bijedia 144. 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 720 009
Fax: +387 33 710 842
E-mail: ubpfbih@live.com

Strukovno udruenje ovlatenih uesnika na tritu vrijednosnih papira u FBiH

18
Udruenje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)