UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
SMJER: REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

ATLAS PEDOLOKIH KARATA

SEMINARSKI RAD

Mentor:

Student:

Prof. Dr. Snjeana Musa

Elma Mehmedi

Sarajevo, juni 2015. godine

Sadraj
UVOD..................................................................................................................... 3

PEDOLOKE KARTE BOSNE I HERCEGOVINE...........................................................7

PEDOLOKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE IZ PERIODA SR JUGOSLAVIJE..........9
PEDOLOKA KARTA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA.................................11
PEDOLOKA KARTA BRKO DISTRIKTA..............................................................13
PEDOLOKE KARTE HRVATSKE.............................................................................14
PEDOLOKA KARTA ISTRE................................................................................. 17
PEDOLOKE KARTE SRBIJE................................................................................... 18
PEDOLOKA KARTA VOJVODINE........................................................................20
PEDOLOKA KARTA SLOVENIJE............................................................................. 21
PEDOLOKA KARTA MAARSKE............................................................................22
PEDOLOKA KARTA SJEVERNE AMERIKE...............................................................23
PEDOLOKA KARTA JUNE AMERIKE.....................................................................25
PEDOLOKA KARTA AFRIKE.................................................................................. 26
PEDOLOKA KARTA AZIJE..................................................................................... 27
PEDOLOKA KARTA AUSTRALIJE...........................................................................29
PEDOLOKE KARTE EVROPE.................................................................................31
PEDOLOKA KARTA SVIJETA.................................................................................. 33
ZAKLJUAK........................................................................................................... 34
LITERATURA I IZVORI........................................................................................... 35

UVOD
U ovom seminarskom radu priloit e se pedoloke karte kako podruja Bosne i Hercegovine,
tako i susjednih zemalja, zemalja regiona, ali i pedoloke karte kontinenata.
Pri kartiranju pedolokih karata koriste se posebne metode, rafure i boje kako bi se prostor
jasno diferencirao u smislu razliitosti pedolokog sastava tla.
Kartiranje tla je nauno-struna inventarizacija tala sa ciljem razvrstavanja sistematskih
jedinica tla ili zemljita na karte razliitog mjerila.
U poljoprivredi ono predstavlja grupiranje tala u odreene razrede prema kriterijima koje
predstavlja cilj istraivanja. Osnova kartiranja je utvrivanje mogunosti poveanja prinosa
proizvodnih kultura ili naznaivanje drugih proizvodnih mogunosti za vee, a time i
rentabilnije prinose. Svrha je da se izvri optimalna katergorizacija terena u svrhu biljne
proizvodnje.
Kartiranje tla i zemljita moemo razvrstati u nekoliko grupa:
1. Kartiranje tala na temelju pedogenetskih svojstava
Ukljuuje zakone geneze, evolucije i sistematike tala. To je temeljno grupiranje tala iz
kojeg se crpe podaci i parametri za sva druga primijenjena grupiranja tala (OPK u M
1:50.000).
2. Kartiranje i klasifikacija kvalitete tla u tehnike svrhe
Ocjenjuje kvalitetu tla, npr. propusnost tla, obradivost, rizik erozije, pojavu
nepropusnog sloja, indikacije: o Hard pan sloju, drenai, salinizaciji i drugim
ogranienjima.
Grupiranje tala sa melioracijskim parametrima za izvoenje hidromelioracijskih mjera
(odvodnja).
3. Kartiranje i klasifikacija zemljita prema upotrebnoj vrijednosti
Registrira sadanju upotrebu zemljita
Procjena sadanje i potencijalne povrine za budua koritenja u melioracijama
(odvodnja i navodnjavanje, poumljavanje). Bitno kod prostornog planiranja.

4. Bonitetna (katastarska) razvrstavanja

Istraivanja svojstva tla, reljefa, klime i ostalih prirodnih initelja (stjenovitost,

kamenitost, poplave, blizine ume). Svojstva tla ocjenjuju se na temelju razvojnog
stepena, teksture i geolokog porijekla.
Ovakvo razvrstavanje koriste organi uprave za fiskalnu i poreznu politiku (prvih pet
bonitetnih klasa zemljita je zakonom zatieno od nenamjenskog koritenja).
5. Kartiranje i klasifikacija pogodnosti zemljita
Ukazuje na ogranienja kartiranog podruja i mogunosti.
Namjena moe biti razliita: ocjena tla za uzgoj ratarskih kultura, podizacnje
vinograda, vonjaka...
6. Procjena zemljita ( Land evaluation)
Procjena pogodnosti zemljita je proirena sa ekonomskom valorizacijom predloenih
mjera ureenja tla. Predloena je kao univerzalni nain interpretacije zemljita od
strane FAO organizacije. Primjenjuje se univerzalno u razliite svrhe: natapanje,
odvodnja, agromelioracije, te ocjenu pogodnosti zemljita za uzgoj pojedinih kultura.
7. Savjetodavna razvrstavanja zemljita (Advisory land classification)
Gruba razvrstavanja zemljita ija je svrha brzo grupiranje prostora je prikupljanje
informacija i fotointerpretacija sa ciljem idzvajanja lokacija za odreenu namjenu.
8. Administrativne klasifikacije
Informativna raspodjela prostora, a ponekad i koritenje podataka za ekonomsku
valorizaciju.

Mjerilo pedolokih karata

1. Detaljne pedoloke karte:
-vrlo detaljne (1:500 i 1:1.000)
-detaljne (1:2.000, 1:5.000 i 1:10.000)
-semidetaljne (1:25.000 i 1:50.000)
2. Pedoloke karte srednjeg mjerila:
( 1:100.000 do 1:300.000)
3. Pedoloke karte sitnog mjerila:
(1:500.000 i sitnije)

Pedoloko kartiranje se danas temelji na suvremenim metodama fotointerpretacije i

racionalnim terenskim istraivanjima. Foto-interpretacija je analiza aviosnimaka u svrhu
identifikacije objekata (tlo, zemljite) i ocjene njihove meusobne veze.
Metode pedolokog kartiranja se razlikuju prema udjelu foto-interpretativnog i terenskog
rada:

 Konvencionalni terenski rad bez posebne sistematske analize i interpretacije aviosnimaka

(izrada karata u mjerilima 1:2.000, 1: 5.000, 1:10.000)
Postupak kratke orijentacije sastoji se preteno u konvencionalnom terenskom radu, uz
pregled aerosnimaka pomou depnog stereoskopa (karte u mjerilu 1:10.000)
Sistematska analiza aerosnimaka prije konvencionalnog terenskog rada, koritenje zrcalnog
stereoskopa (karte u mjerilu 1:25.000)
Kombinacija terenskog rada i fotointerpretacije,koja se vri tijekom rada na terenu (izrada
karata u mjerilu 1:25.000 do 1:50.000)
Izrada hipotetske karte (M 1:50.000)

Slika 1 Nain kartiranja i raspored opaanja prema G.A. Stewart

PEDOLOKE KARTE BOSNE I HERCEGOVINE

Slika 2 Najzastupljenije vrste tala

Slika 3 Pedoloka karta Bosne i Hercegovine

(Izvor: FAO)

Izrazita heterogenost stijenske podloge,

te razliiti klimatski tipovi uz naglaenu
polimorfiju reljefa utjecali su na razvoj
brojnih tipova zemljita u BiH. Dakako,
najzastupljenija su automorfna tla,
litosoli i regosoli. Spadaju u tzv. mlada
nerazvijena tla.
Litosol ili kamenjar vezan je uglavnom
za kompaktne stijene. To su tzv.
kamenjare ija dubinane prelazi vie od
20 cm. Uglavnom, preovladavaju u
veem dijelu planinske Hercegovine. To
su podruja padina Prenja, Velea,
vrsnice, te najviih planina jugoistone
Bosne. Najee se pojavljaju u vezi sa
kalkomelanosolima na krenjacima i
dolomitima.
Jedna od najrairenijih zemljita u planinsko-brdskom podruju su renzine koje se pojavljuju
na rastresitom supstratu.
Rankeri su humusno-silikatna tla koja nastaju na kiselim silikatnim stijenama. Rasprostanjena
su u brdsko-planinskom podruju.
Smonica ili vertisol je uglavnom rijetka. U okolini Bihaa i Cazina ova zemljita nazivaju
buhovaama, jer su crna i tvrda.
Kiselo-smea zemljita ili distrini kambisoli uglavnom nastaju na kiselim stijenama. Smea
tla ili smeice u BiH ine veliku grupu tala ili zemljita kako po njihovoj genezi, tako i po
mehanikom sastavu. Svakako treba pomenuti i ukasta i ukasto-siva tla kalcijskokarbonatna tla koja su pogodna za razvoj vinograda.

Dakako, manjeg prostornog rasprostranjenja su dolinska tla. Mogu se izdvojiti dolinska

smea, valovita smea i kraka smea tla. Ova posljednje spomenuta (kraka smea tla) esta
su na podruju zapadne Bosne. Nalaze se pod umskom i travnom vegetacijom.
Crvenica (terra rossa) je tlo koje nastaje na krenjacima i dolomitima. Uglavnom su pogodne
za uzgoj duhana, vinove loze i uzgoj povra.
Podtipovi podzolastih zemljita uglavnom su vezani za umjereno-kontinentalna i planinska
podruja Bosne.
Hidromorfna tla uglavnom su vezana za dolinska dna kojima otiu rijeni tokovi. To su
aluvijalna tla ili fluvisoli koja su nastala nanoenjem materijala. Takoer, u ovaj tip spadaju
movarno-glejna tla, te deluvijalno-aluvijalna koja su nastala akumulacijom proluvijalnodeluvijalnog nanosa u podnoju padina.
Tresetna tla uglavnom obiljeavaju periodino plavljena kraka polja. Tresetnih tala najvie
ima u Hutovom blatu i Livanjskom polju.
Antropogena tla su nastala pod uticajem raznih agrotehnikih i hidrotehnikih mjera i
zahvata. Uglavnom su formirana uz naseljena mjesta.

PEDOLOKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE IZ PERIODA SR

JUGOSLAVIJE

Slika 4 Pedoloka karta Bosne i Hercegovine iz perioda SR Jugoslavije

Na ovoj karti Bosne i Hercegovine koja datira iz vremena postojanja SR Jugoslavije, moemo
primijetiti da je najzastupljenija vrsta tala zapravo distrini kambisol i regosol koji pokriva
28,70% povrine i na karti je oznaen ruiastom bojom, sa smjerom od sjevera ka
jugoistoku.
Crvenica ili terra rosa pokriva oko 15% povrine, a zastupljena je parcijalno na sjeverozapadu
i jugoistoku. Oznaena je crvenom bojom.

Na sjeveru zemlje, u dolinama rijeke Save i njenih pritoka, zelenom bojom su oznaena tla
fluvisoli, koji se dalje nastavljaju na pseudoglejna i glejna tla.
Na podruju krkog reljefa Popovog polja u okolici Mostara rasprostranjena su tla regosoli, a
to su slabo razvijena tla na rastresitim dolomitinim i krenjakim stijenama.
Ova karta je veoma dobar kvalitativni pokazatelj za vrenje usporedbe sadanjeg i prijanjeg
stanja tla na podruju Bosne i Hercegovine.

PEDOLOKA KARTA DIJELA RIJENIH SLIVOVA CETINE I KRKE U BOSNI I

HERCEGOVINI

Slika 5 Pedoloka karta dijela slivova Krke i Cetine na prostoru Bosne i Hercegovine
Na ovoj karti izvreno je kartiranje bosanskohercegovakog prostora koji zahvata dijelove
slivova rijeka Krke i Cetine. Kartu su izradili Agencija za vodno podruje Jadranskog mora
Mostar u suradnji sa Institutom za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu.

10

Na prvi pogled moemo primjetiti veliki broj smeih nijansi u legendi, iz koje ne moemo
tano zakljuiti o kojoj vrsti tla se radi gledajui u kartirano podruje. Moramo se osloniti na
prethodna znanja i s ozirom na to izvriti podjelu pedolokog supstrata.
Veinski dio pokrivaju formacije kalkokambisol-kalkomelanosol.-regosol u centralnom
dijelu.
Humiglejna tla se nalaze u okolini jezerskog podruja.
Kalkomelanosol zauzima prostor od sjeverozapada prema centralnom dijelu.

PEDOLOKA KARTA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

Slika 6 Pedoloka karta Bosansko-podrinjskog kantona

Na formiranje zemljita primarno utiu fiziko geografski inioci a prvenstveno reljef,

klima, prisustvo povrinskih voda i vrlo heterogen litoloki sastav geoloke podloge, kao i

11

razliiti pedoloki procesi pod uticajem vrlo razliite vegetacije.

Pedogeneza zemljita je spor i dugotrajan process, a kombinacija prirodnih i antropogenih
faktora uslovila je heterogenu distribuciju tipova tala na podruju prostora Bosansko
podrinjskog kantona.
Pedoloke jedinice na podruju kantona izdvojene su na osnovu pedolokih podataka od
strane Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva. U okviru obuhvata izdvojeno je 26
pedosistematskih jedinica i to 23 iz razdjela Automorfnih i 3 iz razdjela Hidromorfnih
zemljita. U razdjelu Automorfnih zemljita preovlauju tipovi iz klase Kambinih i
Humusno-akumulativnih, a u razdjelu Hidromorfnih zemljita iz klase Fluvijalnih zemljita.
Na podruju kantona kiselo-smee tlo je formirano na alevrolitima, pjearima, filitima,
glinama, glincima, spilitima, konglomeratima, kvarcu, kriljcima, fliu, ljuncima i pijescima,
kvarcdioritu i dr. i to na sjevernom dijelu kantona u mjestima Vianj, Vuija Brda, Datelji,
ainovii, zatim u centralnom i istonom dijelu kantona - Gornje Kolijevke, Vuetii,
Zubovii, Skravnik, Kosa, Bezmilje, Konjevska Kosa. U junom dijelu kantona na podruju
mjesta Zebina uma, Njuhe, Gornja i Donja Mravljaa, ahbaii i Dubrave i na drugim
manjim podrujima. Ukupna povrina ovih zemljita iznosi 10.368.67 ha ili 20.74 %.
Prikazano je smeom bojom.
U podruju kantona tla kalkokambisoli se nalaze u sjevernoistonom dijelu u podruju
Vraalica, Ravna, Drecun, Paljike i dr. zauzimajui povrinu od 2.106.86 ha ili 4.21 %.
Pedosistematske kombinacije rendzina sa smeim zemljitima zastupljene su u sjevernom,
sjeverozapadnom dijelu kantona na podruju optine Pale-Praa, zatim na lokalitetima Buje,
Greben, Gradina, Kacelji, Koalj; u istonom dijelu kantona uz rijeku Drinu od Vitkovia do
Gorada, zatim na jugozapadnom i zapadnom dijelu u podruju optine Foa-Ustikolina.
Povrina koju zauzimaju ova zemljita iznosi 2.927.63 ha ili 5.86 %.

12

PEDOLOKA KARTA BRKO DISTRIKTA

Slika 7 Pedoloka karta Brko Distrikta

Najzastupljenija tla na podruju Brko Distrikta jesu pseudoglejna tla koja sun a karti
kvalitativnom metodom boja oznaena svijetloutom bojom.
Rendzine su oznaene tamno-zelenoutom bojom na karti, a nalaze se na samom jugu.
U paralelnim linijama smjera jugozapad-sjeveroistok vidimo rasprostranjenja tala distrinih
kambisola, smeih tala koji su i oznaeni smeom bojom.
Kvalitativna metoda boja uspjeno je diferencirala povrinu ovog prostora prema
zastupljenosti vrste zemljita.

13

PEDOLOKE KARTE HRVATSKE

Slika 8 Pedoloka karta Hrvatske

Istona panonska podregija je pedoloki homogeno podruje i sva su tla formirana na

karbonatnom lesu. Najzastupljenije je movarno-glejno tlo, semiglejno zatim ernozem,
pseudoglej i ritska crnica. Sredinja panonska podregija je takoer graena iz lesa, i
dominiraju movan-glejna tla, te pseudoglej-glejno tlo i lesivirano tlo na praporu. Zapadna i
sjeverozapadna panonska podregija je takoer slinih karakteristika, s tim to u
14

sjeverozapadnoj regiji neto vie dominiraju glejna tla, randzine, a neto manje je zastupljeno
aluvijalno livadno tlo.
Gorska regija se dijeli na predplaninsku i planinsku. Predplaninska obuhvata podruja od
Like, preko karlovake upanije, dio Sisako-moslavake upanije i juno od crte Kostajnica
Glina Draganii Ozalj. Najvie je zastupljeno lesivirano tlo na krenjaku i dolomitu,
kiselo smee tlo na crvenici. Zatim pseudoglej, rendzina na fliu, ali i hidromeliorirano tlo
koje je najmanje zastupljeno. Planinska podregija prostire se od junog Gorskog Kotara
preko Velebita do Dinarskog gorja.
Podruje je pedoloki jako heterogeno. Najzastupljenije je tlo smee tlo na krenjaku (22%),
rendzine, krenjako-dolomitna crnica, lesivirano tlo i lesivirana crvenica. Cijela gorska
regija je pod rizikom od pojaanih oteenja erozijom.
Sjeverna jadranska podregija obuhvata cijelu Istru i protee se do Zadra obuhvaajui
dijelove Primorsko-goranske i Liko-senjske upanije. Crvenica pokriva 26% tla ove
podregije, zatim smee tlo na krenjaku, rendzine i antropogena tla flinih i krkih sinklinala
i koluvija.
Sredinja jadranska podregija obuhvata iroko priobalje, cijeli dio ibenske upanije, ali i
masiv Dinare. Preovladava smee tlo na krenjaku (23%), rendzina i antropogena tla na kru.
Juna jadranska podregija obuhvata ostatak priobalnog dijela do Dubrovnika-Konavala,
odnosno dravne granice sa cijelim otojem. Sastav tla je gotovo identian, s tim da su pored
ostalih tipova tla na ovom podruju zastupljene i crnica i crvenica u neto manjim omjerima.

15

Slika 9 Isjeak pedoloke karte u okolici Opatije (Primorsko-goranska)

Na ovoj karti moemo primijetiti dominantnost smeeg tla nastalog na krenjaku koje je
plitko i srednje duboko. To su crnice i renzine.U priobalnom pojasu prostiru se razliiti tipovi
crvenice.Plavom bojom naznaeno je koluvijalno tlo, a utom formacije regosoli i rendzina
na smeem tlu.
16

PEDOLOKA KARTA ISTRE

Slika 10 Pedoloka karta Istre

Istarska tla dijele se na etiri cjeline na temelju geoloko-litolokih, geomorfolokih,

klimatskih i vegetacijskih prilika te njihovih meusobnih utjecaja. Brdsko-planinsko podruje
Uke i iarije izgraeno je od karstificiranih (okrenih) mezozojskih krenjaka i dolomita.
Ogoljeni krenjaci i dolomiti vrlo se sporo troe, pa se utjecajem padavina, klime i vegetacije
stvara plitko, mlado, humusno tlo, vapneno-dolomitna crnica (do 30 cm dubine). Smee tlo
na krenjaku (od 30cm do 60 cm dubine) nastaje na blaim oblicima reljefa, gdje je erozija
slabije izraena, na temeljima sauvana starog zemljinog pokrivaa. Brdsko-planinsko
podruje Uke i iarije uglavnom je podruje umske vegetacije. Flino podruje sredinje
Istre graeno je od lapora, pjeenjaka i mekih krenjaka. Na takvoj podlozi nastaje slabo
17

plodan silikatno-karbonatni sirozem i neto plodnija karbonatna rendzina, koji ispiranjem

karbonata postupno prelaze u smea tla.
Rendzine na zaravnjenim povrinama ugl. su obrasle niskom bjelogorinom umom. Na
viim oblicima reljefa, to se izdiu iz podruja reliktnih crvenica, na krenjaku i dolomitu
nastaju smea plitka tla, koja se razvijaju izravno iz matinog krenjaka. Na manjim su
povrinama rairena eutrina smea tla, koja se razvijaju na eolskim sedimentima. Iako je
antropogenizacija crvenica raznolika i vrlo intenzivna, one nisu bitno promijenile svojstva, pa
Istarsku plou pokrivaju slabo, srednje i jako antropogena tla razliitih tipova crvenica.
U dolinama i poljima (doline rijeke Mirne, Rae, Boljunice, Pazinice, Dragonje i Riane te
epiko i Krapansko polje) najmlae naplavine ine mladi sedimenti preteno karbonatnog
materijala flinog podrijetla. Zbog oblika reljefa ondje su tla prekomjerno navlaena barem u
dijelu godine, pa su nastala movarno-glejna tla s gornjim humusnim slojem i donjim slojem
u kojem se odvijaju procesi oksidacije i redukcije. No, zbog opsenih melioracijskih zahvata
danas se takva tla dre antropogenim hidromorfnim tlima (s povremenim ili trajnim
prekomjernim vlaenjem). Podruje je pogodno za intenzivnu poljoprivredu.

PEDOLOKE KARTE SRBIJE

Slika 11 Pedoloka karta Srbije

18

Zemljita u Srbiji su veoma heterogena, to je rezultat razliitih geografskih osnova, klime,

vegetacije i pedofaune. Ona su podijeljena u osam klasa plodnosti, koje prikazuju relativnu
podobnost za poljoprivrednu proizvodnju, sa klasama I-IV koje predstavljaju zemljita boljeg
kvaliteta. Pretpostavlja se da oko 45% ukupne teritorije pripada IV-VIII klasi zemljita koja
nisu pogodna za obradu i intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Umjesto toga, ova zemljita
se koriste za ekstenzivnu ratarsku, povrtarsku ili voarsku polunaturalnu proizvodnju ili kao
livade.
Posljedica sloene geoloko-litoloke podloge, razliitog stupnja okomite ralanjenosti
reljefa i klimatskih specifinosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljita.
Podruje Vojvodine nalazi se veinom na visokoplodnom ernozemom , a podruja uz rijeke i
rubna podruja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemljitu.
Sjeverozapadni dio sredinje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljita i eutrina
smea tla (gajnjae).
Na pomoravskom podruju prevladava aluvijalna zemljita, zemljita na rastresitim
supstratima (rendzine), smonica i kisela smea zemljita.
Na krenjako-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog podruja juno od Save i Dunava
prevladava crnica i smea zemljita.

19

PEDOLOKA KARTA VOJVODINE

Slika 12 Pedoloka karta Vojvodine

Teritorija Vojvodine u skladu sa uslovima obrazovanja, predstavlja specifini pedogeografski

rejon tj. stepsko i umsko-stepsko podruje Panonske nizije i njen obodni dio koju u
geomorfolokom pogledu pokrivaju (Hadi et.al., 2005):
aluvijalni nanosi na rijenim terasama, na kojima se razvijaju fluvisoli, semiglejna
zemljita, ritska crnica, movarno-glejna i halomorfna zemljita,
lesni platoi s ernozemom i lesne terase na kojima se razvijaju ernozemno oglejeno
zemljite i slatine (solonak, solonjec i solo),
eolski pijesak s tipovima: arenosoli, rendzine i ernozemi,
Fruka gora i Vrake planine s heterogenim supstratom na kome se zavisno od njega i od
reljefa razvijaju: rendzine, rankeri, eutrina i distrina smea, lesivirana i
koluvijalna zemljita.
Kao rezultat odreene konstelacije pedogenetskih faktora i razliitog intenziteta njihovog
djelovanja javlja se raznoliki zemljini pokriva Vojvodine koji je predstavljen na pedolokoj
karti R 1: 50 000. Heterogenost zemljinog pokrivaa se naroito javlja u Banatu i Sremu,
dok je u Bakoj manje izraena (ivkovi et al., 1972).

20

Na pedolokoj karti Vojvodine R 1:50 000, (Nejgebauer et.al., 1971), koja predstavlja
pravu pedoloku zbirku, izdvojeno je ak 87 razliitih sistematskih jedinica zemljita na
nivou tipa podtipa varijeteta i forme od kojih svaka posjeduje odreena morfoloka,
hemijska, vodno-fizika a s tim u vezi i proizvodna svojstva. Veina od njih su olienje
prirodno plodnog zemljita, koje prua optimalne uslove za postizanje visokih stabilnih
i ekonomski opravdanih prinosa odgovarajueg kvaliteta (npr. ernozem karbonatni na lesu),
a neka imaju takve karakteristike da na njima ak i prirodna vegetacija, koja podnosi takve
uslove, u odreenim periodima u toku godine potpuno propada, te se
stvaraju tzv. elava mesta (npr. solonaci i solonjeci).
U skladu sa Klasifikacijom zemljita Jugoslavije (kori et.al., 1985) u AP Vojvodini
su zastupljena:
Automorfna zemljita na 1 107 167 ha, Hidromorfna zemljita na 935 997 ha, Halomorfna
zemljita na 100 198 ha, i Subakvalna zemljita 8564 ha (Hadi et.al., 1993).

PEDOLOKA KARTA SLOVENIJE

Slika 13 Pedoloka karta Slovenije

21

Na pedolokoj karti Slovenije moemo izdvojiti cjeline tamnoute boje koja predstavlja tla
rendzine i rasprostranjene su od sjeverozapada ka jugoistoku.
Rankeri i distrini kambisoli su oznaeni smeom bojom, a primjeujemo i
hucentralnom,junom dijelu.
Rozom bojom oznaene su povrine na sjeveru zemlje koje pokrivaju distrina tla i
pseudogleji.
Tlo Slovenije je veoma raznoliko kada je u pitanju tlo i njegova klasifikacija.
U primorju nalazimo neto veu rasprostranjenost crvenice.
Upravo iz razloga to na karti vidimo mnotvo boja i nijansi, kartiranje ovog podruja je dalo
odlian prikaz trenutnog stanja zemljita i njegove klasifikacije.

PEDOLOKA KARTA MAARSKE

Slika 14 Pedoloka karta Maarske srednjih godina XX stoljea

22

Na lesnim podlogama razvila su se tla plodni ernozemi, a u vlanim ravnicama fluvijalna tla.
Veinski dio pokrivaju smea eutrina tla koja su podloga umskoj vegetaciji. U Alfoldu je
prirodna vegetacija stepa koja je naknadno melioracijama pretvorena u tlo povoljno za
poljoprivredne kulture i to su tehnogena tla. Ova karta je posebno zanimljiva jer je pored
metoda boja i simbola, prisutna i metoda rafura.
Karta je neto starijeg datuma izrade, to nam pokazuje da je ak i za vrijeme srednjih godina
prolog stoljea, kartiranje pedolokih karakteristika zemljita uspjeno obavljeno i dovoljno
jasno za itanje i analizu.

PEDOLOKA KARTA SJEVERNE AMERIKE

Slika 15 Pedoloka karta Sjeverne Amerike

23

Tlo se klasificira u razliite narudbe kao su biljke razvrstane u razliite vrste. Dvanaest
razliitih narudbe tla postoje, a unutar tih naloga razliite granice. Tlo se sastoji od razliitih
postotaka od gline, pijeska i ilovae. Svaka vrsta ima razliite koliine vlage, minerala i
organskih sadraja. Okruenje u kojem se nalazi zemlja ima jako u sastavu tla.
Histosoli su organska tla koji sadre velike koliine organskog materijala. Ovo tlo se obino
nalazi u movarama gdje se raspadnuti materijal moe akumulirati. Oko 1,6 posto tla u
Sjedinjenim Amerikim Dravama je histosol.
Ultisoli nalaze se u umi i kiselim tlima. Oni se nalaze u tropskim klimama gdje je vlano.
Boja tla je obino crvena, zbog visoke razine eljeza. Vie od 9,2 posto zemljita u
Sjedinjenim Amerikim Dravama se sastoji od ultisoli. Niska razina magnezija, kalcija i
kalija u tlu ne podravaju poljoprivredne kuture, ali su veoma povoljni za stabla i rast uma.
Pseudogleji, semigleji i eugleji su najdominantnija tla. Crnice se nalaze u prerijskoj regiji
SAD-a u srednjim geografskim irinama. To je najrasprostranjenija tla u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, koji obuhvaa 21,5 posto zemljita.
Podzoli su rasprostranjeni u hudsonskom i laurentijskom umskom pojasu. Svjetlje i man je
plodno tlo se nalazi na zapadu u niskoj stepi.
Degradirana crnica i manje plodni podzoli na istoku se nalaz u travno-umskom pojasu.

Slika 16 Pedoloka karta Sjeverne Karoline

24

Karta Sjevern e Karoline je izdvojena na osnovu karakteristinog pedolokog sastava koji se

kako primjetimo, prua u obliku slojev a.

PEDOLOKA KARTA JUNE AMERIKE

Slika 17 Pedoloka karta June Amerike

Najzastupljenija vrsta tla u Junoj Americi su crvenice rasprostranjene od sjeverozapada ka

sjeveroistoku. Zatim glejno tlo i fluvisoli u dolini Amazona. Prema ovoj karti moemo
zakljuiti da je tlo ovog kontinenta veoma neravnomjerno rasporeeno i ne moemo izdvojiti
vee i dominantnije cjeline. Kao to moemo vidjeti u legendi, na ovom prostoru postoji ak
25

22 vrste tla koje se dalje razvrstavaju u svoje podskupine. Boje su jasno diferencirale
povrinu ovog kontinenta na pedoloke kategorije

PEDOLOKA KARTA AFRIKE

Slika 18 Pedoloka karta Afrike

26

Raznolikost klimatskih tipova uslovila su raznovrsnost tala Afrike. Skoro polovina kontinenta
prekrivena je skeletnim tlima i grubim materijalima. Ova tla rasprostranjena posebno u
pustinjskim i polupustinjskim predjelima zbog jaeg su mehanikog raspadanja uglavnom
neplodna.
Sjeverno i juno od pustinja javljaju se svijetlosiva zemljita sa 1-1,5 % humusa, male
plodnosti, pogodna za stoarstvo. Svijetlosiva zemljita rasprostranjena su na podruju
Sahare, priobalju Somalijskog poluostrva, pustinjama Kalahari i Namib. Svijetlosiva tla
prema jugu prelaze u razliite vrste tamnijih zemljita, a ova u tropske i subtropske crnice
(ernozem) sa velikim udjelom humusa.
Pedoloki sastav tla je veoma raznolik. Najvie zastupljene vrste stijena su metamorfne,
sedimentne i magmatske. Ove vrste stijena se proteu kroz itavo podruje Afrike. Ostale
vrste su manje zastupljene i uglavnom karakteriu samo odreena podruja. Karbonatnih i
krkih stijena ima veoma malo. Kr se nalazi na sjeveroistonom dijelu, dok su karbonati
najzastupljeniji na samom istoku. Kroz ve spomenute analize na podruju Afrike postoje
vulkanska podruja u kojima su zastupljene intruzivne vulkanske stijene. Najvei prostor koji
zahvataju vulkanske stijene nalazi se u istonom dijelu, ne strogo uz obalu. Jo neke vrste
koje se pojavljuju na tlu Afrike su: silikatne stijene, nekarbonatne, fluvijalne naslage, i ostale
naslage

PEDOLOKA KARTA AZIJE

Na prostoru Azije zastupljena su skoro sva tipska zemljita.Budui da je klima najvaniji
faktor u stvaranju razliitih tipova zemljita u Aziji se osnovne vrste zemljita javljaju
uglavnom u zonama koje se smjenjuju od sjevera prema jugu.
U irokom pojasu uz Sjeverni ledeni okean prua se pojas tundri (niske temperature i stalno
zamrznuto tlo, ve na dubini od 1 m, razlog su slabe produktivnosti ovog zemljita).
Junije i paralelno sa pojasom tundra prua se preko cijelog Sibira pojas podzola.
Nastaje u onim podrujima gdje temperatura ne prelazi 12C i gdje padne vie padavina nego
to ispari iz tla. Njihov prirodni pokriva su ume (tajge).Na podzole se nastavlja pojas
degradiranog ernozema.

27

Slika 19 Pedoloka karta Azije

Junije od pojasa degradiranog ernozema prua se mnogo ui pojas crnog ernozema.

Prostire se od Urala do rijeke Amur.
Kestenjasta ili smea zemljita rasprostranjena su na jugu Sibira, zapadu Pakistana i
djelimino u Manduriji.
Sirozemi ili suha pustinjska zemljita zauzimaju oko azijskog kopna.
28

Sivo-smei podzoli i smea umska tla rasprostranjena su na sjeveru Kine, Manduriji,

Koreji i Japanu.
Lateritna zemljita rasprostranjena su u tropsko-monsunskim dijelovima Azije (Indija,
Indokina, jug Kine, Malajski arhipelag)
Planinske crnice rasprostranjene su u visokim planinama Azije.S obzirom na tipove
zemljita, njihovu rasprostranjenost i plodnost Azija, gledano u cjelini, ima nepovoljne
pedoloke karakteristike jer preko 50 % njene povrine prekrivaju slabije produktivna
zemljita.

PEDOLOKA KARTA AUSTRALIJE

Slika 20 Pedoloka karta Australije

29

U najsjevernijim dijelovima nalazimo sva tri tipa tropskih kinih klima (praumsku, savansku
i monsunsku), iako dominira savanska klima koju karakteriziraju visoke temperature i izrazita
sezonalnost u koliini padalina. Uslijed toga se ondje razvila vegetacija visokih trava i
tropskih uma koje doprinose nastanku slabije razvijenih tala, tzv. kandosola i tenosola

Najvei dio Australije obiljeavaju suhe klime. Naime, du zapadne australske obale tee
hladna zapadnoaustralska struja zbog koje zrak koji struji sa zapada prema kopnu nije vlaan
i ne donosi mnogo padalina.
Koliini padalina ne doprinosi ni poloaj u suptropskom pojasu visokog tlaka zraka gdje
dominira sputanje zraka ime se on termiki udaljava od rosita i smanjuje se vjerojatnost
padalina. Iz tog razloga u najveem dijelu Australije (zapadnom i sredinjem) vlada vrua
pustinjska klima (s malim pojasevima hladne pustinjske klime u junoj Australiji). U takvim
su se uvjetima tamo razvila slabo razvijena tla tenosoli i rudosoli.
Zbog razvoja australskog minimuma u sjevernoj Australiji tijekom ljetnog dijela godine
koliina padalina u pojasu od sjeverne Australije prema Velikom razvodnom gorju na istoku
je neto vea zbog ega tu imamo vruu stepsku klimu uslijed koje su se razvili vertosoli.
U suhoj junoj Australiji pak prevladava hladna stepska klima koja je u kombinaciji s
karbonatnom podlogom omoguila razvoj siromanih calcarosola.
Jugozapad Australije obiljeava mediteranska klima s izmjenom vlanog i sunog razdoblja
pa su se tu razvili neto razvijeniji chromosoli. Konano, istoni obalni pojas Australije
zaklonjen od pustinjskih utjecaja Velikim razvodnim gorjem razvio je umjereno tople vlane
klime s vrlo heterogenim tlima meu kojima se mogu izdvojiti dermosoli, sodosoli,
chromosoli, kurosoli i ferrosoli.

30

PEDOLOKE KARTE EVROPE

Slika 21 Starija pedoloka karta Evrope

Na ovoj karti su predstavljena tla Evrope, na osnovu legende moe se vidjeti koja su tla
zastupljena u kojem dijelu kontinenta. Na Balkanskom, Apeninskom i Pirinejskom poluotoku
uglavnom su zastupljen litosol, rankeri i terra rosa, a sredinji dio kontinenta je pokriven
sivo-smeim podzolastim tlima, dok je sjeverna Evropa pod podzolastim i organskim tlima.

31

Slika 22 Pedoloka karta Evrope

Kalkokambisoli su najzastupljenija tla na sjeveru panjolske i Portugala, a ima ih i

na planinama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji,
Makedoniji,Bugarskoj. Najvie su zatupljena na visinama od 500 do 1200 m nadmorske
visine. Eutrini kambisoli su jako rasprostranjena u Srbiji (umadija, Posavina,
Pomoravlje),Makedoniji, Crnoj Gori i Italiji.
Glavne vrste tla u Evropi su akrisoli veoma sline podzolima, albeluvisoli koje pokrivaju
15% Evrope, a takoer su poznata podzoluvisoli. Rasprostranjena su na istoku Evrope.
Tla vulkanskog postanka ili Andisoli pokrivaju tek oko 1% povrine Evrope, a pojavljuju se
najvie na Islandu. Antrosoli kao glavna sistematska kategorija izmjenjenih tala ovjekovim
posredstvom.

32

PEDOLOKA KARTA SVIJETA

Slika 23 Pedoloka karta Svijeta

Na karti svijeta moemo uoiti podruja oznaena smeom bojom na prostorima sjeverne
Afrike I to su Andisoli, suha pustinjska tla siromana organskim materijama.
U priobalju okeana, zapadna obala June Amerike I centralna Afrrika tla su tzv entisoli
transportirana vjetrom bez odreenih horizonata.
U Evropi I centralnoj Africi, oznaena svijetlosmeom bojom, su tla pod nazivom Alfisoli
koja su srednje do visoko bogata nutritijentima.

33

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu u uvodnom dijelu je predstavljena klasifikacija tala tabelarnim
prikazom, zati opa obiljeja pedolokih karata poput mjerila u kojem se izrauju i u koje
svrhe se upotrebljavaju.
U nastavku su priloene pedoloke karte Bosne i Hercegovine uz detaljno objanjenje
pedolokih odlika ovog prostora, ali i pojedine teritorijalne jedinice poput Bosanskopodrinjskog Kantona. I Brko Distrikta, a uz pedoloku kartu Hrvatske priloena je i karta
Istre. Uz ojanjenje tla Srbije i odgovarajuu kartu, priloena je karta tala Vojvodine. Pored
susjednih zemalja, objanjene su i karta Slovenije, te pedoloka karta Maarske neto starijeg
izdanja kako bi nam dala uvid u prijanje metode kartiranja pedolokih jedinica. Zatim,
priloene su pedoloke karte kontinenata svakog pojedinano.
Uz sve kvantitativne i kvalitativne metode, itanje pedolokih jedinica sa karte je bilo veoma
jednostavno, ali uz osnovno predznanje iz pedogeografije i kartografije.
Pri analiziranju karata u mnogome je pomogla i dodatna literatura te izvori za interneta koji
su glavni mediji za prenos digitalnih informacija.

34

LITERATURA I IZVORI
1. kori, A., Filipovski, G., iri, M. (1985): Klasifikacija zemljita Jugoslavije,
Posebno izdanje knjiga Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
- odjela prirodnih i matematikih nauka, Sarajevo
2. kori, Tla Istre, u: Liburnijske teme, 1981, 4.
3. kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla,Zagreb
4. Bai, F. (1981): Pedologija,Krievci
5. Resulovi, H., ustovi, H. (2002): Pedologija Opi dio, Univerzitet u
Sarajevu
6. Resulovi, H., ustovi, H., engi, I. (2008): Sistematika tla/zemljita,
Univerzitet u Sarajevu

www.pedologija.hr
www.britannica.com
eusoils.jrc.ec.europa.eu/awareness/SoilTypes
www.bpkgo.ba
www.FAO.com

35