1

Uzemljenje zvjezdita transformatora

mrea srednjeg napona
Sonja Ravli, RAVEL d.o.o.
e-mail: sonja.ravlic@ravel.hr

Saetak
Zvjezdita transformatora srednjenaponskih mrea do
sedamdesetih godina 20. stoljea u Republici Hrvatskoj
uglavnom su bila neuzemljena (izolirana). Izuzetno se koristilo
uzemljenje zvjezdita preko kompenzacijske prigunice. Danas
se mree srednjeg napona u praksi najee uzemljuju preko
otpornika za ograniavanje struje kvara.
Budui da odabir pojedinog koncepta uzemljenja ovisi o
konkretnoj situaciji za pojedino postrojenje razmatraju se
prednosti i nedostaci svakog koncepta uzemljenja zvjezdita
zasebno. Prilikom izbora vrste uzemljenja zvjezdita trebalo bi
posebnu panju posvetiti iznosu struje kvara (posebno
kapacitivne komponente), naponskoj razini, iznosima unutarnjih
prenapona, jednostavnosti relejne zatite, mogunosti smanjenja
izolacijske razine opreme, stanju uzemljenja elemenata mree,
specifinom otporu tla te pouzdanosti opskrbe elektrinom
energijom.
U radu su ilustrirane prilike u mrei (vektorski dijagrami
struja i napona) za vrijeme trajanja kratkog spoja za sve
koncepte uzemljenja zvjezdita.

Kljune rijei - kvaliteta opskrbe elektrinom energijom,

prenaponi, struja kratkog spoja, uzemljenje zvjezdita
transformatora

APU
C0
IC
Ik1
IR
IL2
IL3
k
L
Mp
R
Re
Rluka
TS
UL1-E
UL2-E
UL3-E
ULE
ULL
UMP-E
Un
Us

NAZIVLJE
automatski ponovni uklop;
ukupni kapacitet mree prema zemlji, [F];
kapacitivna struja mree, [A];
struja jednopolnog kratkog spoja, [A];
nazivna struja maloomskog otpornika, [A];
struja kvara u fazi L2, [A];
struja kvara u fazi L3, [A];
faktor prenapona;
induktivitet prigunice, [H];
zvjezdite transformatora;
otpor maloomskog otpornika, [];
prijelazni otpor, [];
otpor luka na mjestu kvara, [];
transformatorska stanica;
napon faze L1 i zemlje, [kV];
napon faze L2 i zemlje, [kV];
napon faze L3 i zemlje, [kV];
napon izmeu pojedine faze i zemlje, [kV];
napon izmeu dvije faze, [kV];
napon zvjezdite zemlja, [kV];
nazivni napon, [kV];
napon mree, [kV].

I. UVOD
Uzemljenje je vodljivi spoj neke toke mree, ili dijela
postrojenja, koje iz bilo kojeg razloga moe doi pod napon, sa
zemljom preko uzemljivaa [1]. S obzirom na uloge uzemljenja
razlikuju se pogonsko i zatitno uzemljenje te gromobransko
uzemljenje. Uzemljenje zvjezdita transformatora (bez obzira na
vrstu uzemljenja) pripada uzemljenju mree u normalnom
pogonu (pogonskom uzemljenju).
Uzemljenja zvjezdita transformatora moe biti:
- izolirano prema zemlji;
- direktno (kruto) spojeno sa zemljom;
- spojeno sa zemljom preko maloomskog otpornika;
- spojeno sa zemljom preko prigunice:
- fino regulirane,
- stupnjevite (runo/stupnjevima),
- fiksne,
- spojeno sa zemljom kombiniranjem prigunice i
maloomskog otpornika.
Drugo
tehniko
rjeenje
uzemljenja
zvjezdita
srednjenaponskih mrea moe biti uporaba shunt prekidaa koji
se ugrauje u zvjezdite transformatora. Shunt prekida rjeava
problematiku zemljospoja te se koristi kao rjeenje za smanjenje
broja prolaznih kvarova (budui da je svaku fazu shunt
prekidaa mogue zasebno uklapati i isklapati) [2]. Na ovaj
nain rijeen je problem zemljospoja u TS Vrbovsko. Sa
stajalita kvalitete opskrbe elektrinom energijom ima slian
efekt kao i ugradnja prigunice.
Praksa uzemljenja u Hrvatskoj je sljedea: visoki napon
direktno se uzemljuje, srednji napon u pravilu se ili ostavlja
izoliran ili se uzemljuje preko maloomskog otpornika, dok se
niski napon direktno uzemljuje. Razlozi za to lee u tome da se
visokonaponske mree uzemljuju direktno zbog uteda koje se
ostvaruju sniavanjem izolacijskih razina budui da su
prenaponi u tom sluaju najnii (na srednjem i niskom naponu
utede nisu dovoljne da bi se isplatilo uzemljenje). Na srednjem
naponu treba jako paziti na opasne napone dodira i struje
zemljospoja, pa su to najznaajniji imbenici prilikom izbora
koncepta uzemljenja zvjezdita [3]. Na niskom naponu troila se
moraju moi spojiti na fazne ili linijske napon pa se zato mree
niskog napona uzemljuju direktno.
Nain uzemljenja mree utjee na uvjete rada mree, vrstu i
cijenu ugraene opreme, vrstu zatite i upravljanja mreom [3].

II. RAZLOZI UZEMLJENJA ZVJEZDITA

TRANSFORMATORA SREDNJENAPONSKIH MREA
Na kvalitetu opskrbe elektrinom energijom znaajno utjee
formirana struktura mree odnosno duina i tip mree
(kabelska, nadzemna ili mjeovita mrea), nain uzemljenja
zvjezdita, uestalost i tip kvara odnosno smetnji te ugraena
relejna zatita [2].
Prilikom izbora vrste uzemljenja zvjezdita osim tehnikog
vaan je i ekonomski pristup s obzirom da se pojedina rjeenja

2
mogu znaajno razlikovati. Obzirom na razliite vrste
uzemljenja u mrei se prilikom jednopolnih dozemnih kvarova
mogu pojaviti razliite vrijednosti i oblici prenapona i struja
kvara. Najnii unutarnji prenaponi javljaju se kod direktno
uzemljenih mrea. Statistiki podaci pokazuju da se u
mijeanim distributivnim mreama najee pojavljuju upravo
jednopolni dozemni kvarovi [6]. Ovisno o tretmanu zvjezdita
dozemni kvar predstavlja zemljospoj ili jednopolni kratki spoj.
Jedan od osnovnih imbenika koji utjee na uzemljenje
zvjezdita je veliina kapacitivne struje
Faze razvoja uzemljenja srednjenaponskih mrea u Hrvatskoj:
1. Pogon s izoliranim zvjezditem kvarovi uzrokovani
unutranjim prenaponima pri zemljospoju.
2. Uzemljenje 35 kV mrea preko djelatnog otpora male
vrijednosti, struje kvara ograniene do 300 A ili
1000 A nema veih problema budui da su naponi
dodira unutar dozvoljenih vrijednosti.
3. Uzemljenje 10(20) kV mrea problemi se javljaju
zbog stroih propisa o opasnim naponima dodira,
djelatni otpori nazivnih struja 150 A i 300 A.
Razlozi uzemljenja zvjezdita:
- prelazak na viu naponsku razinu (nie doputene
vrijednosti kapacitivne struje kvara kako bi se
zadovoljio uvjet radnog karaktera struje jednopolnog
kvara koja je uvjet za prihvatljivu razinu unutranjih
prenapona);
- porast struje jednopolnog kvara opasni naponi
dodira;
- kabliranje vei iznosi kapacitivne vrijednosti struje
kvara te se luk ne moe sam ugasiti;
- irenje mrea (posljedice kao i kod kabliranja);
- zahtjev za veom kvalitetom opskrbe elektrinom
energijom.
Dva glavna zahtjeva:
- smanjenje amplitude struje zemljospoja tekoe u
otkrivanju kvarova, poveanje unutranjih prenapona;
- doputanje veih amplituda struja zemljospoja lake
detektirati zemljospoj, uzrokuje opasne napone dodira
i vei broj ispada.
Oteavajua okolnost je pri tome, to su navedeni kriteriji u
osnovi suprotni. Da bi se to vie snizili unutarnji prenaponi
potrebno je ograniiti struju jednopolnog kvara na to veu
vrijednost. Najnii unutarnji prenaponi dobili bi se u direktno
uzemljenoj mrei. Meutim, s porastom veliine struja
jednopolnog kratkog spoja proporcionalno raste i opasnost od
pojave opasnih dodirnih napona u mreama niskog napona.
Dakako, taj problem moe se rjeavati jaim dimenzioniranjem
uzemljivaa, to bi uzemljenje zvjezdita uinilo ekonomski
neprihvatljivim.

III. KRITERIJI ZA IZBOR VRSTE UZEMLJENJA

ZVJEZDITA TRANSFORMATORA
SREDNJENAPONSKIH MREA
Kriteriji za izbor vrste uzemljenja zvjezdita su sljedei:
- iznos (kapacitivne komponente) struje kvara ;
- naponska razina;
- iznosi unutarnjih prenapona;
- efikasnost i jednostavnost relejne zatite;
- mogunost smanjenja izolacijske razine opreme;
- stanje uzemljenja elemenata mree;
- specifini otpor tla;
- pouzdanost opskrbe [7].

IV. PREDNOSTI I NEDOSTACI POJEDINOG

KONCEPTA UZEMLJENJA ZVJEZDITA
TRANSFORMATORA
A. Izolirano zvjezdite
U poetnoj fazi razvoja elektroenergetskog sustava sva
zvjezdita srednjenaponskih mrea u poetku su bila izolirana.
U takvim sustavima zvjezdite je odvojeno od zemlje, a jedini
spoj sa zemljom ostvaruje se preko dozemnih kapaciteta
dalekovoda i kabela. Ukoliko se dogodi zemljospoj struje teku
preko dozemnih kapaciteta zdravih faza. Uz zanemarenje
odvoda i uzdunih impedancija, struja na mjestu kvara ovisi o
kapacitivnoj struji mree i o prijelaznom otporu [6]. Pri
ovakvom pogonu ustanovljen je velik broj kvarova uzrokovanih
unutranjim prenaponima pri zemljospojevima [8].
Slika 1. prikazuje vektorski dijagram struja i napona sve tri
faze u mrei sa izoliranim zvjezditem za vrijeme kvara. Faza
L1 je u kvaru. Vidi se da se u sluaju kad je zvjezdite izolirano
naponi zdravih faza UL2-E i UL3-E poveavaju u najgorem
moguem sluaju za Pri tome je otpor luka na mjestu kvara
Rluka = 0, a napon faze u kvaru prema zemlji jednak potencijalu
zemlje UL1-E = 0. Faktor prenapona u zdravim fazama u
stacionarnom dijelu kvara uz neki mali prijelazni otpor moe
iznositi do 1,9 [8]. U tranzijentnom dijelu kvara faktor
prenapona moe imati znatno vie vrijednosti u sluaju
intermitirajueg zemljospoja.
Im

IC
UL2-E
IL2 IL3

IK1

UL1

UL2

Re

UL3
-IC UL3-E
UL1-E =0

Slika 1. Vektorski dijagram mree s izoliranim zvjezditem za

vrijeme kvara

Slika 2. Prilike u mrei za sluaj normalnog pogona

3
Slike 2. i 3. prikazuju prilike u mrei s izoliranim
zvjezditem za sluaj normalnog pogona i za sluaj jednopolnog
kratkog spoja.

Slika 4. prikazuje vektorski dijagram struja i napona sve tri

faze u mrei sa direktno uzemljenim zvjezditem za vrijeme
jednopolnog kratkog spoja.
Im

IK1
IL2 IL3

UL2-E
UL1

UL1-E
UL3-E

UL2

Re

UL3

Slika 4.
Vektorski dijagram struja i napona za sluaj
jednopolnog kratkog spoja u direktno uzemljenoj mrei
Nedostatak direktno uzemljenog zvjezdita je u tome to se
vod u kvaru mora isklopiti te se u sluaju prolaznih kvarova
koristi APU. Osim toga, struje kvara su velike to nije povoljno
zbog nepoeljnih visokih napona dodira [9].

Slika 3. Prilike u mrei s izoliranim zvjezditem za sluaj

jednopolnog kratkog spoja
Prednosti:
- U sluaju zemljospoja (koji predstavlja najei kvar)
za relativno male vrijednosti kapacitivne struje moe
se pretpostaviti da e se luk sam ugasiti ako se radi o
prolaznom kvaru. U tom sluaju nema isklapanja voda
to dovodi do bolje kvalitete opskrbe.
- Ne javlja se problem vezan za izvedbu uzemljivaa
ako su struje zemljospoja relativno niske.
- Jednostavna i ekonomina izvedba.
Nedostaci:
- Mogua pojava intermitirajuih prenapona s visokim
faktorom prenapona, koji mogu uzrokovati dvostruki
zemljospoj u drugim dijelovima mree.
- Vii unutranji prenaponi nego kod uzemljene mree.
- Oteana detekcija kvarova u odnosu na uzemljene
mree.
- Pri pojavi veih kapacitivnih struja ne dolazi do
samogaenja struja prolaznih zemljospojeva.
B. Zvjezdite direktno uzemljeno
Ovaj nain zatite sastoji se od toga da se zemljospoj
pretvori u kratki spoj [9]. Naime, samo u sluaju kad je
zvjezdite direktno uzemljeno veliina struje jednopolnog
kratkog spoja reda je veliine struje tropolnog kratkog spoja [4].
Direktnim spajanjem zvjezdita sa zemljom dobivamo
zatvorenu petlju kroz koju tee razmjerno velika struja kvara.
Na taj nain je relejnoj zatiti omogueno relativno lako
detektiranje kvarova. Druga prednost uzemljenja zvjezdita na
ovaj nain lei u injenici da su unutarnji prenaponi smanjeni
to posebno dolazi do izraaja za vie nazivne napone (nia
cijena opreme zbog manjih trokova dimenzioniranja izolacije).

Prednosti:
- Lake detektiranje kvara, a time i jednostavnija relejna
zatita.
- Nii unutarnji prenaponi.
- Jeftinije dimenzioniranje izolacije opreme.
Nedostaci:
- Svaki kvar (i prolazni) uzrokuje ispad napajanja to je
nepoeljno zato to se na taj nain smanjuje kvaliteta
opskrbe elektrinom energijom.
- Vea struja kvara u odnosu na izolirano zvjezdite
dovodi do oteanih uvjeta za uzemljivae
transformatorskih stanica sa stajalita nepoeljnih
napona dodira (posebno u podrujima s visokim
specifinim otporom tla).

Slika 5. Prilike u direktno uzemljenoj mrei za sluaj

jednopolnog kratkog spoja
Slika 5. prikazuje vektorski dijagram struja i napona u

4
direktno uzemljenoj mrei za sluaj jednopolnog kratkog spoja.
C. Zvjezdite uzemljeno preko maloomskog otpornika
Osnovni cilj prelaska pogona iz sustava s izoliranim
zvjezditem u sustav s maloomskim uzemljenjem jest smanjenje
unutranjih prenapona i omoguivanje pouzdanijeg rada zatite.
Time se takoer uklanja mogunost pojave intermitirajuih
prenapona. Ugradnja maloomskog otpornika zbog toga
omoguava jeftiniji prelazak mree 10 kV pod napon 20 kV
budui da omoguava jeftinija izolacija zbog manjih prenapona
[10].
Praksa u Hrvatskoj je takva da su 35 kV mree veinom
uzemljene na ovaj nain, dok su 10(20) kV mree izolirane.
Pri odabiru otpornika potrebno je uzeti u obzir dva u osnovi
suprotna kriterija. S jedne strane poeljna je to manja struja
zbog niih napona dodira, dok je s druge strane poeljno da
struja ima to vei iznos jer su u tom sluaju nii unutranji
prenaponi koji prilikom kvarova napreu izolaciju.
Da bi unutranji prenaponi bili unutar prihvatljivih
vrijednosti treba se izabrati otpornik takav da se postigne
preteno radni karakter struje kvara (IR:IC 3:1), a u teim
sluajevima (podruja s visokim specifinim otporom tla)
dozvoljeno je (IR:IC 1,5:1). Pri emu je IR nazivna struja
maloomskog otpornika, a IC kapacitivna struja mree [10]. Ako
se na podrujima s visokim specifinim otporom tla uz
odgovarajua isklopna vremena zatitnih ureaja te uz razumne
trokove za poboljanje uzemljivaa transformatorskih stanica
ne mogu ostvariti dovoljno niski otpori uzemljenja, tada nije
uputno primjenjivati maloomsko uzemljenje, ve je potrebno
zvjezdite ostaviti izolirano ili izvriti kompenzaciju
kapacitivne struje.
Im

IC
UL2-E
IL2 IL3
IR

UL1

UL1-E
IK1

-IC

UL3-E

UL2

Re

UL3

Slika 6.
Vektorski dijagram mree uzemljena preko
maloomskog otpornika za vrijeme kvara
Slika 6. prikazuje vektorski dijagram struja i napona mree
koja je uzemljena preko maloomskog otpornika za vrijeme
zemljospoja. U ovom sluaju dobar dio struje tei e kroz
otpornik. Struja kvara bit e suma kapacitivnih struja IL2 i IL3 i
struje koja tee kroz otpornik. Posebnu panju treba posvetiti
problematici napona dodira u krkim podrujima jer je tada
teko postii (uz razumnu cijenu izvedbe) nisku vrijednost
otpora uzemljenja TS 10(20)/0,4 kV u pripadajuoj 10(20) kV
mrei. Na vrijednosti napona dodira pri izboru uzemljenja
posebno se mora paziti u krkim podrujima.
Slika 7. prikazuje prilike u mrei uzemljenoj preko
maloomskog otpornika za vrijeme kvara.
Kod otpornika za uzemljenje zvjezdita moe trajno
prolaziti struja izjednaenja od nekoliko ampera. U sluaju
kvara izmeu jedne faze i zemlje, kroz otpornik protie, do
prorade zatite, mnogo vea struja.
Postoje dvije mogunosti uzemljenja zvjezdita:
a) svaki transformator uzemljen zasebno svojim vlastitim

otpornikom;
b) oba transformatora uzemljena preko zajednikog
otpornika.

Slika 7. Prilike u mrei uzemljenoj preko maloomskog

otpornika za sluaj jednopolnog kratkog spoja
Osnovne karakteristike za sluaj a) su da se radi o dva
jednaka otpornika kojima je potrebna dvostruka povrina za
smjetaj, a i trokovi su vei. Prilikom prelaska mree srednjeg
napona koja je uzemljena na ovaj nain s odvojenog u paralelni
rad potrebno je iskljuiti jedan otpornik (obzirom da su
ugraeni rastavljai, prekapanje je potrebno izvesti u
beznaponskom stanju). Za vrijeme rada na reviziji jednog
otpornika moe se prekapanjem osigurati da oba
transformatora budu uzemljena preko drugog otpornika koji je u
pogonu, a da se pri tom osigura beznaponsko stanje. U svaku
zasebnu vezu od zvjezdita do otpornika ugrauje se strujni
transformator koji napaja pripadnu nadstrujnu zatitu otpornika.
U sluaju zakazivanja zatite voda od jednopolnog kratkog
spoja, a za sluaj da transformatori rade odvojeno, isklapa se
transformator u ijoj je mrei kvar, dok se u sluaju paralelnog
rada isklapaju oba transformatora. Ako se dogodi kvar na jednoj
mrei nulti napon pojavit e se i u drugoj mrei.
Prilikom paralelnog rada otpornika struje kvara se zbrajaju.
O tome se treba voditi rauna prilikom projektiranja pojedinog
postrojenja srednjeg napona budui da se u sluaju vie
paralelno spojenih otpornika mogu pojaviti velike struje kvara.
Primjer za to je Petrokemija Kutina u kojoj se mogu javiti
izrazito velike vrijednosti struje kvara budui u paraleli moe
raditi pet otpornika.
Ukoliko se odabere varijanta b) tedi se zbog trokova za
samo jedan otpornik i potreban prostor za njega. Prelazak mree
srednjeg napona s odvojenog u paralelni rad transformatora ne
zahtjeva u krugu otpornika nikakvo prekapanje, stoga se
koriste rastavljai. Za vrijeme rada na reviziji otpornika mrea
radi izolirano bez zatite od dozemnog spoja.
Da bi se omoguila vea fleksibilnost u pogonu predlae se
ugradnja za svaki transformator posebnog maloomskog
otpornika. Za sluaj kada je potrebna revizija maloomskog
otpornika mogue je prespajanje oba transformatora na jedan
otpornik bez iskljuenja [11].
Uobiajeno se koriste sljedei iznosi na koje se ograniavaju
struje jednopolnog kratkog spoja: 150 A, 300 A, 700 A i
1000 A. Posljednji se ugrauje u isto kabelske mree, u kojima
se pojavljuju velike kapacitivne struje zemljospoja s ciljem
lakeg pronalaska mjesta kvara (zbog velike struje propaljuju

5
sve tri faze) [11].
Prednosti:
- Jednostavna i pouzdana zatita u odnosu na sustav s
izoliranim zvjezditem.
- Nemogunost pojave intermitirajuih prenapona
(smanjena
vjerojatnost
nastanka
dvostrukog
zemljospoja).
- Nii unutranji prenaponi u odnosu na sustav s
izoliranim zvjezditem.
- Ograniavanje struje jednopolnog kratkog spoja na
prihvatljiv iznos sa stajalita dimenzioniranja
uzemljivaa [11].
- Jeftiniji prelazak mree na viu naponsku razinu;
- Lake pronalaenje mjesta kvara (naroito u gradskoj
kabelskoj mrei, zbog veih struja prema zemlji
mogunost efikasne primjene indikacije kvara [10].
Nedostaci:
- Svaki kvar, ukljuujui i prolazni, uzrokuje ispad
napajanja to je nepoeljno zato to se na taj nain
smanjuje kvaliteta opskrbe elektrinom energijom.
- Vea struja kvara u odnosu na izolirano zvjezdite
dovodi do oteanih uvjeta za uzemljivae
transformatorskih stanica sa stajalita nepoeljnih
napona dodira (posebno u podrujima s visokim
specifinim otporom tla).

Da bi relejna zatita djelovala ispravno i selektivno,

potrebno je za vrijeme zemljospoja jedne faze paralelno s
prigunicom prikljuiti otpornik, i stvoriti impedanciju R L.
Ovim rjeenjem na mjestu kvara tee aktivna struja, ija je
vrijednost ograniena otpornikom. Aktivna struja omoguava
selektivnu proradu relejne zatite i iskljuenje mjesta kvara.
Prema stranoj literaturi aktivna komponenta struje kvara ne bi
smjela biti nia od 40 A. To se zahtijeva zbog selektivnog
iskljuenja kvara na vodovima s visokim kapacitetom prema
zemlji [12].
Konfiguracija mree 10(20) i 20 kV, podlijee promjeni
uklopnog stanja, kao to su npr. iskljuenja, sekcioniranja,
napajanja iz rezervnih izvora. Iz tog razloga poeljno je da
kompenzacijska prigunica bude automatski regulirana, s
kontinuiranom ili stupnjevitom kompenzacijom cjelokupne
kapacitivne struje mree.

D. Rezonantno uzemljenje
Ugradnjom automatskih kompenzacijskih prigunica
(Petersonovih prigunica) za rezonantno uzemljenje poveava
se kvaliteta opskrbe elektrinom energijom s gledita
pouzdanosti napajanja. K tome, automatskom prigunicom se
vri i kompenzacija kapacitivne struje mree, a to je bitno jer se
IC stalno poveava zbog izgradnje kabelske mree i prelaska na
vie naponske razine [10].
Im

IC
UL2-E
IL2 IL3
IR
IK1

UL1

UL1-E
IL

-IC UL3-E

UL2

Re

UL3

Slika 8. Vektorski dijagram rezonantno uzemljene mree za

vrijeme zemljospoja
Na slici 8 prikazan je vektorski dijagram struja i napona po
fazama za vrijeme zemljospoja u rezonantno uzemljenoj mrei.
Prema nainu izvedbe automatske kompenzacijske
prigunice za rezonantno uzemljenje obino se dijele na:
- kontinuirane automatske kompenzacijske prigunice;
- stupnjevane automatske kompenzacijske prigunice
[6].
Princip rada kompenzacijske prigunice je jednostavan. U
sluaju zemljospoja jedne faze, ukupni kapacitet mree (Co)
prema zemlji i induktivitet prigunice (L), stvaraju jedan
rezonantni krug ija je impedancija teorijski beskonana. U
ovoj situaciji reaktivna struja na mjestu kvara, neovisno o
prelaznom otporu izmeu faze i zemlje, se ponitava [10].

Slika 9.
Prilike u mrei uzemljenoj preko automatske
kompenzacijske prigunice za sluaj zemljospoja
Podeenje automatski regulirane kompenzacijske prigunice
vri se automatski pomou posebnog ureaja. Ovaj ureaj
stalnim mjerenjem napona zvjezdita, prati svaku promjenu
kapaciteta mree prema zemlji. Ako promjena traje due od
odreenog vremena, dotini ureaj izraunava novi induktivitet
prigunice koji je potreban za izvriti zahtijevanu kompenzaciju.
Neki proizvoai u sklopu automatski reguliranih prigunica
imaju prigraeni i otpornik.
Slika 9. prikazuje prilike u mrei uzemljenoj preko
automatske kompenzacijske prigunice za sluaj zemljospoja.
Prednosti:
- Opasnost od previsokih potencijala na uzemljivaima
transformatorske stanice svedena na minimum te stoga
nisu potrebni izdaci za eventualno saniranje
uzemljenja.
- Zahvaljujui maloj struji kvara omogueno je
samogaenje kvarova, te stoga svaki kvar ne uzrokuje
ispad voda (usporedba s maloomskim uzemljenjem),
to pridonosi poveanju kvalitete opskrbe elektrinom

6
energijom.
Prilikom gaenja elektrinog luka povratni napon
sporije raste nego kod ostalih uzemljenja te je stoga
prag samogaenja povean, iz istog se razloga manji
broj jednopolnih kvarova razvija u viepolne kvarove,
pa je i s tog aspekta broj kvarova manji kod
rezonantnoga uzemljenja nego pri izoliranom
zvjezditu (pri jednakim uvjetima) prema [6].
- Omoguava se ispravno djelovanje vatmetarske zatite
[10].
Nedostaci:
- Slaba osjetljivost na visokoohmske kvarove
(eventualna potreba za sofisticiranijom zatitom).
- Kompenzacijska prigunica s opremom predstavlja
znatan investicijski troak.
Primjena kompenzacijske prigunice predstavlja izazov i
korak naprijed u smanjenju prekida elektrine energije, u
poboljanju sigurnosti od napona koraka i dodira, i smanjenju
trokova izgradnje elektroenergetskih objekata. U dananje
vrijeme zbog osjetljivosti potroaa i vrlo kratke pauze prije
brzog APU (automatsko ponovno ukljuenje) se smatraju
prekidom isporuke elektrine energije. S kompenzacijskom
prigunicom smanjuju se struje jednofaznog zemljospoja, a time
i prolazni kvarovi sa zemljom koji prouzrokuju kratkotrajne
prekide. Primjer poboljanja kvalitete isporuke elektrine
energije
rezonantnim
uzemljenjem
neutralne
toke
srednjenaponske mree je ugraena automatska kompenzacijska
prigunica u TS Botinec zbog ega se broj iskljuenja prolaznih
kvarova u jednoj godini smanjio s 432 na 0 [13].
Istodobno smanjuju se i vrijednosti iznoenog potencijala, a
dozvoljene vrijednosti otpora uzemljenja u elektroenergetskim
objektima poveavaju se zbog manjih struja kvara. Sve to znai
smanjenje trokova kod izvoenja sustava za uzemljenje.
S izborom vrste prigunica treba biti oprezan. Ukoliko su
prilike u mrei takve da jo ne postoje objekti 10 i 20 kV u
kojima kapacitivna struja zemljospoja iznosi nekoliko stotina
ampera te postojea relejna zatita i njena koncepcija djelovanja
trai odreena iskustva kod primjene kompenzacijske
prigunice u uvjetima kvara bi trebalo za poetak po uzoru na
neka druga distributivna podruja primijeniti runo reguliranu
kompenzacijsku prigunicu sa strujnim izvodima za izbor
stupnja kompenzacije u beznaponskom stanju. Paralelno s
prigunicom trebao bi se smjestiti otpornik. Uinski rastavlja u
krugu otpornika omoguio bi izbor povremenog ili trajnog
paralelnog pogona prigunice i otpornika, ili pogon samo s
prigunicom. Ovakvo rjeenje mogue je ostvariti s malim
sredstvima s obzirom da se vei dio postojee opreme moe i
dalje koristiti. U takvoj mrei runo regulirane kompenzacijske
prigunice koristile bi se iskljuivo za razdoblje prijelaza mree
10 kV na napon 20 kV.
Osnovni parametri za izbor kompenzacijske prigunice s
automatskom regulacijom trebali bi biti visina kapacitivne
struje u mrei 20 kV, problemi s uzemljivaima, i broj prolaznih
kvarova sa zemljom [10].
-

E. Zvjezdite uzemljeno kombiniranjem prigunice i

maloomskog otpornika
Vie imbenika je utjecalo da su kapacitivne struje
pojedinih 20 kV mrea u proteklih dvadesetak godina (od kada
se je sustavno pristupilo k maloomskom uzemljenju zvjezdita)
znatno porasle.
Prijelazom 10 kV mree na 20 kV naponsku razinu
kapacitivna struja mree poveava se na dvostruku vrijednost.
Kapacitivna struja se takoer poveava razvojem odnosno

irenjem mree i to posebice kabliranjem. Iz kriterija za

maloomsko uzemljenje zvjezdita IR : IC 1,5 : 1, pri upotrebi
otpornika 150 A proizlazi preporuena vrijednost kapacitivne
struje zemljospoja od 100 A, iznad koje je potrebno
kompenzirati kapacitivnu struju mree.
Obzirom da je kapacitivna struja nekih 20 kV mrea
premaila vrijednost 100 A uz maloomsko uzemljenje za
predmetne mree predloeno je tehniko rjeenje za
kompenzaciju kapacitivne struje, koje se sastoji od paralelnog
spajanja runo podesive prigunice k postojeem maloomskom
otporniku. Vektorski dijagram mree uzemljene pomou
paralelno spojenog otpornika i runo podesive prigunice za
vrijeme zemljospoja prikazan je na slici 10.
Im

IC
UL2-E
IL2 IL3
IR
IK1

UL1

UL1-E
IL

-IC

UL3-E

UL2

Re

UL3

Slika 10. Vektorski dijagram mree uzemljene pomou

paralelno spojenog otpornika i runo podesive prigunice za
vrijeme zemljospoja

Slika 11. Prilike u mrei uzemljenoj preko paralelno spojene

runo podesive kompenzacijske prigunice i maloomskog
otpornika za sluaj zemljospoja
Takvim rjeenjem postie se djelomina kompenzacija s
preostalom jalovom strujom IL - IC 50 A, prilikom ega se
zadravaju sve ostale znaajke maloomskog uzemljenja te stoga
nije potrebno mijenjati zatitne ureaje. Runa regulacija
provodi se u beznaponskom stanju.
Slika 11. prikazuje prilike u mrei uzemljenoj preko preko

7
paralelno spojene runo podesive kompenzacijske prigunice i
maloomskog otpornika za sluaj jednopolnog kratkog spoja.
Obzirom na veliinu induktivne struje sustav moe biti u
podkompenzaciji ili nadkompenzaciji, te se stoga struja kvara
moe nalaziti u III. ili II. kvadrantu u odnosu na referentni
napon zvjezdita (Slika 10.).
U odnosu na automatsku kompenzacijsku prigunicu, runo
podesiva prigunica (u kombinaciji s paralelnim maloomskim
otpornikom) nije predviena za gaenje prolaznih kvarova, ve
slui samo za kompenzaciju kapacitivne komponente struje,
odnosno za ostvarivanje povoljnijih uvjeta uzemljenja TS
20(10)/0,4 kV (naponi dodira).
Prednosti mrea s djelominom kompenzacijom:
- ekonomski vrlo povoljno rjeenje u sluaju prethodnog
uzemljenja zvjezdita s maloomskim otpornikom;
- nisu potrebna dodatna ulaganja u eventualne sanacije
uzemljivaa TS 20(10)/0,4 kV (naponi dodira);
- unutranji prenaponi malo nii u odnosu na isti sustav
s maloomskim uzemljenjem (zbog ponovnog
zadovoljenja kriterija IR : IC 1,5 : 1);
- nije potrebno mijenjati sustav zatite (u odnosu na isti
sustav s maloomskim uzemljenjem);
- obzirom da se zadravaju znaajke maloomskog
uzemljenja, takoer je iskljuena mogunost nastanka
intermitirajueg prenapona.
Nedostaci mrea s djelominom kompenzacijom:
- obzirom da se zadravaju znaajke maloomskog
uzemljenja, vrijede isti nedostaci kao kod tog sustava
uzemljenja.

V. PRIMJERI IZ PRAKSE ZA POJEDINU VRSTU

UZEMLJENJA ZVJEZDITA TRANSFORMATORA
SREDNJENAPONSKIH MREA
U distribucijskoj praksi u Hrvatskoj, srednjenaponske mree
radile su do sedamdesetih godina s izoliranim (neuzemljenim)
zvjezditem. Izuzetno, koristilo se i uzemljenje zvjezdita preko
kompenzacijske prigunice (Petersenova prigunica). Danas se
35 kV mree u praksi najee uzemljuju preko otpornika za
ograniavanje struje jednopolnog kvara.
Pri tome je izbor veliine otpornika izvren na temelju prakse
francuske elektroprivrede (EDF):
- u kabelskim mreama struja jednopolnog kratkog
spoja ograniava se na 1000 A;
- u ostalim mreama struja jednopolnog kratkog spoja
ograniava se na 300 A.
Razlog tome lei u injenici da se na ovaj nain smanjuju
unutranji prenaponi, a struja kratkog spoja ostaje u
vrijednostima unutar kojih releji bez veih problema mogu
prepoznati kvar [11]. Osnovni problem povezan s uzemljenjem
zvjezdita srednjenaponskih mrea pomou maloomskog
otpornika lei u tome to se svaki kvar mora iskljuiti to je
loe rjeenje sa stajalita kvalitete opskrbe elektrinom
energijom. Ukoliko prekidi opskrbe elektrinom energijom
predstavljaju veliki problem (npr. ako se radi o velikom
konzumnom podruju kao to je bio sluaj u TS Botinec) trai
se novo, prihvatljivije rjeenje.
Uzemljenju 35 kV mree, putem otpornika za ogranienje
struje jednopolnog kvara, prethodila su brojna eksperimentalna
istraivanja unutarnjih prenapona u izoliranoj i uzemljenoj
mrei. Dobiveni rezultati jednoznano su pokazali da pogon
mree s uzemljenim zvjezditem ima brojne prednosti u odnosu

na mreu s izoliranim zvjezditem.

Izmeu ostalog, prednosti se sastoje u:
- smanjenju razine unutarnjih prenapona;
- onemoguavanju pojava visokih intermitirajuih
prenapona;
- pojave dvostrukih zemljospojeva svedene su na
minimum;
- brzom i selektivnom djelovanju zatite od jednopolnih
kvarova s mogunou ugradnje (u nadzemnim
mreama) sustava brzog automatskog ponovnog
uklapanja (APU).
Praksa u Hrvatskoj je takva da se postepeno naputa 35 kV
naponska razina i zamjenjuje 20 kV razinom. Meutim,
prilikom prijelaza 20 kV mrea s izoliranog na pogon s
uzemljenim zvjezditem ne mogu se primijeniti isti kriteriji, kao
u sluaju mrea 35 kV. Uzrok tome je pojava visokih iznosa
opasnih napona dodira. Ukoliko bi se struja jednopolnog
kratkog spoja ograniila npr. na 1000 A, mogli bi se pojaviti
nedoputeno visoki naponi dodira, pogotovo u mreama koje su
locirane na terenima visokog specifinog otpora tla.
Tehniki propisi odreuju apsolutne iznose potencijala koji
se, ovisno o vremenu isklapanja kvara, smiju pojaviti na
uzemljivaima TS 10(20)/0,4 kV. Prihvaena je praksa da se pri
provedbi uzemljenja 10(20) kV mrea preko djelatnog otpora
koriste otpornici nazivnih struja 150 A i 300 A [14].
Prijelazom 10 kV razdjelnih mrea na 20 kV naponsku razinu
kapacitivna struja mree poveava se na dvostruku vrijednost
(oprema koja se ugrauje prije prelaska neko vrijeme radi na
10 kV i onda se prebacivanjem na 20 kV struja povea dva puta
zbog dvostruko veeg napona). Kapacitivna struja mree
poveava se i prijelazom na izravnu transformaciju 110/20 kV
(vei opseg mree) te irenjem mrea uglavnom kabliranjem.
Kapacitivna komponenta struje jednopolnoga kratkog spoja
znatno se poveala u posljednjih dvadesetak godina . Stoga u
nekim 20 kV mreama nije vie zadovoljen uvjet radnoga
karaktera struje jednopolnoga kvara (uvjet za prihvatljivu razinu
unutranjih prenapona). Takoer, porastom struje jednopolnoga
kvara oteavaju se uvjeti za izvedbu uzemljenja TS
10(20)/0,4 kV, koji su povezani s opasnim naponima dodira
[12].
Glede trenutka prelaska mree na rad s uzemljenim
zvjezditem, osnovni kriterij je visina kapacitivne struje
zemljospoja galvanski vezane mree (Ic). Prema vaeoj
tehnikoj regulativi [5] granine struje zemljospojeva do kojih
se oekuje gaenje prolaznih zemljospojeva jesu (do tih
vrijednosti se pretpostavlja da e se luk sam ugasiti):
Ic = 20 A (Un = 10 kV)
Ic = 15 A (Un = 20 kV)
Ic = 10 A (Un = 35 kV)
Ukoliko kapacitivna struja zemljospoja prijee navedene
iznose, trai se prelazak na rad sa uzemljenim zvjezditem.
Kapacitivna struja zemljospoja neke mree prvenstveno je
uvjetovana vrstom i duinom kabela, a veoma malo nadzemnim
vodovima.
Veina objekata nazivnog napona 10(20) kV je jo uvijek u
pogonu s izoliranim zvjezditem, dok su 35 kV mree veinom
uzemljene preko maloomskog otpornika.

VI. ZAKLJUAK
Ne postoji jedinstven pristup uzemljenju zvjezdita
srednjenaponskih razdjelnih mrea, obzirom da svaki sustav
ima svoje prednosti i mane. Prilikom odabira koncepta
uzemljenja posebnu panju treba obratiti na visinu struja

8
kratkog spoja ( i s njom povezane opasne napone dodira) te na
prenapone. S obzirom na vrstu uzemljenja najvii prenaponi
javljaju se u izoliranim mreama, u mreama uzemljenim preko
prigunice vrijednost prenapona gotovo je jednako visoka kao i
u izoliranim mreama, dok su kod mrea uzemljenih preko
otpornika i direktno uzemljenih vrlo male vrijednosti prenapona.
Iznos struje kratkog spoja obrnuto je proporcionalan visini
prenapona. Prilikom odabira koncepta uzemljenja trebalo bi
pronai kompromis izmeu spomenutih zahtjeva. Odluka o
nainu uzemljenja provodi se posebno za svaku
transformatorsku stanicu, s obzirom na specifinosti mree
prikljuene na nju.

LITERATURA
[1] H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja,
Zagreb, Tehnika knjiga, 1990.
[2] V. Komen, V. Sirotnjak, R. ui, Iskustva u pogonu
razdjelnih mrea sa shunt prekidaem, Hrvatski
ogranak
meunarodne
elektrodistribucijske
konferencije HO Cired, 1. savjetovanje, ibenik, 18.
- 21. svibnja 2008.
[3] I. G. Kuli, Zemljospojna zatita u rezonantno
uzemljenim razdjelnim elektroenergetskim mreama,
doktorski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
Sveuilite u Zagrebu, ,Zagreb, 2012.
[4] J. Nahman Uzemljenje neutralne take distributivnih
mrea, Beograd, Nauna knjiga, 1980.
[5] Propisi o tehnikim mjerama za pogon i odravanje
elektroenergetskih postrojenja, Sl.list 19/68
[6] V. Komen, R. ui, V. Sirotnjak, Pristup
uzemljenju zvjezdita srednjenaponskih mrea,
Hrvatski ogranak meunarodne elektrodistribucijske
konferencije HO Cired, 1. savjetovanje, ibenik, 18.
- 21. svibnja 2008.
[7] D. Moini, . Grguri, R. ui, B. Krstulja,
Modeliranje uzemljenja distribucijske mree u NMS
sustavu Elektroprimorja Rijeka, Hrvatski ogranak
meunarodne elektrodistribucijske konferencije HO
Cired, 2. savjetovanje, Umag, 16.-19. svibnja 2010.
[8] M. karpona, K. Metrovi, R. ui, M. Gjergja, D.
Kruljac, Uzemljenja neutralnih toki distributivnih
mrea stanje u HEP-ODS Elektra Zadar, HRO
CIGRE, 9. savjetovanje, Cavtat, 8-12. studenoga 2009.
[9] B. Stefanini, Prenos elektrine energije, Zagreb,
Sveuilina naklada Liber, 1971.
[10] E. Sterpin, Prijedlog primjene kompenzacijske
prigunice s runom regulacijom u sprezi s
otpornikom u mrei 10(20) kV Elektroistre, Energija,
god 54 (2005.),441.-446. str.
[11] S. Koleti, Z. Janji, I. Siaja, Analiza rada otpornika
za uzemljenje nultoke transformatora (MDO) i
prijedlozi ugradnje prema novoj koncepciji u
postrojenjima PrP-a Zagreb, HRO CIGRE, 7.
savjetovanje, Cavtat, 6-10. studenoga 2005.
[12] R. ui, V. Komen, M. ivi urovi, Koncept
uzemljenja zvjezdita razdjelnih mrea, Engineering
Review, 28-2, 2008., 77.-89. str.
[13] G. agovac, I. Watson, Poboljanje kvalitete isporuke
elektrine
energije
rezonantnim
uzemljenjem
neutralne toke srednjenaponske mree, Hrvatski
ogranak
meunarodne
elektrodistribucijske

konferencije HO Cired, 1. savjetovanje, ibenik, 18.

- 21. svibnja 2008.
[14] V. Ravli, K. Musulin, S. Ravli: Elaborat
uzemljenja zvjezdita 20 kV transformatora u TS
35/20 kV Hrvatska Kostajnica, Zagreb, Ravel d.o.o.,
prosinac 2012.
[15] Application Guidelines - Overvoltage Protection:
Dimensioning, testing and application of metal oxide
surge arresters in medium voltage systems; ABB; 4th
revised and expanded edition; Wettingen; February
2009
[16] D. Frankovi, A. Marui, V. unde, New method for
MV distribution networks ground capacitance
determination by DC current injection, International
Review of Electrical Engineering, vol.6; str. 438-444,
2011.
[17] D. Frankovi, A. Marui, Earthing of previously
unearthed medium voltage networks, WSEAS
Transactions on Power Systems, vol. 1, str. 116-122,
2005.
[18] . Gruhonji Ferhatbegovi, A. Marui, Fault
Distance Estimation in Unearthed Distribution
Network by Using Wavelet Transform, Proceedings
of IEEE Region 8 EUROCON Conference., Saint
Petersburg, svibanj 2009.
[19] . Gruhonji Ferhatbegovi, A. Marui, Transient
based Single Phase to Ground Fault Distance
Computation, Proceedings of Power Tech 2009.,
IEEE Power and Energy Society, Bukuret, srpanj
2009.
[20] . Gruhonji Ferhatbegovi, A. Marui, Earth fault
location in medium voltage distribution networks,
MIPRO, Opatija, svibanj 2009.
[21] A. Marui, . Gruhonji Ferhatbegovi, A
Computerized Fault Location Process for Overhead
Radial Distribution Feeders IEEE Mediterranean
Electrotechnical Conference - MELECON, str. 11141117, Malaga, svibanj 2006.
[22] D. Frankovi, A. Marui, Neutral voltage and
current dependency on fault impedance value in
medium voltage networks Danube adria association
for
automation
& manufacturing,
DAAAM
International, str. 125-126, Be, listopad 2005.
[23] I. G. Kuli, A. Marui, S. utobradi, Insufficiency
of Wattmetric Protection in Resonant Grounded
Networks, Proceedings of the 8th International
Conference on Developments in Power System
Protection (DPSP), str. 486-489, Amsterdam, travanj
2004.
[24] I. G. Kuli, A. Marui: Razlozi za razmatranje
uvoenja rezonantnog uzemljenja srednjenaponskih
mrea za distribuciju elektrine energije, HRO
CIGRE, 6. savjetovanje, Cavtat, studeni 2003
[25] I. G. Kuli, A. Marui, Vatmetarska zatita u
rezonantno uzemljenim mreama HRO CIGRE, 6.
savjetovanje, Cavtat, studeni 2003
[26] M. Ivas, Lociranje kvara u razdjelnim mreama,
magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 2007.