Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Sadraj
1. REDOVI AUTOMATINOSTI........................................................................................................1
2. KLASIFIKACIJA REDOVA AUTOMATINOSTI.........................................................................2
3. VII REDOVI AUTOMATINOSTI...............................................................................................4
4. RCM POUZDANO USMJERENO ODRAVANJE.....................................................................5
5. OSNOVNE ZNAAJKE..................................................................................................................8
6. OSNOVNA ANALIZA POSTUPKA...............................................................................................9
7. ODABIR ZADATAKA ODRAVANJA........................................................................................10
8. FUNKCIJE I STANDARDNI UINCI..........................................................................................11
9. FUNKCIONALNI KVAROVI........................................................................................................12
10. EFEKT KVARA............................................................................................................................13
11. POSLJEDICA ZASTOJA.............................................................................................................14
12. ODABIR RCM ZADANOG PROCESA......................................................................................16
13. LITERATURA..............................................................................................................................17
1. REDOVI AUTOMATINOSTI
Braa Amber (SAD) su 1955. godine predloila klasifikaciju automata koja u osnovi pretpostavlja
da svaki rad zahtijeva i energiju i informaciju te da s time raspolae ovjek. On ima sposobnost rada
koja zahtjeva utroak energije i koritenje informacije, no mnogo toga u radu moe se zamijeniti
strojem. Stroj koji posjeduje atribute ovjeka smatra se da ima izvjesnu automatinost, tj.
sposobnost da sam radi.
Definirano je da je deset redova automatinosti od A0 do A9 dovoljno da se sistematiziraju svi
postojei i budui ureaji, strojevi i automati. Prvih est redova sadri ureaje i strojeve koji ve
postoje dok se drugih etiri od A6 do A9 mogu smatrati hipotetskima za potrebe industrijske
proizvodnje.
Prvi red A0 automatinosti ukljuuje rune naprave i alate koji nisu u stanju da djeluju sami za sebe.
Redovi A1 i A2 sadre strojeve kojima je potrebna energija za obavljanje reda mehanizirana. Dalje
slijede strojevi sa mehaniziranom energijom i informacijom u redovima A3, A4, A5. Strojevi s
mehaniziranom inteligencijom pripadaju u redovima A6, A7, A8, dok bi automat koji bi posjedovao
nadljudske mogunosti spadao u red A9.
Stroj samostalno mjeri voenu veliinu u procesu rada, usporeuje je sa eljenom vrijednosti voene
veliine i podeava kako bi greke bile minimalne. Dakle, to su strojevi sa regulacijom koji imaju
sposobnost rasuivanja i u stanju su donositi jednostavne odluke.
Primjer: automatski termostat elektrine pei, ureaj za kontrolu i dranje nivoa, teine, za kemijsko
mijeanje, offsetni tiskarski stroj na arke sa daljinskim upravljanjem i automatskim podeavanjem
zonske razdiobe datoka boje, ureaji kontrolori procesa, itd.
A5 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami kontroliraju
Strojevi, ureaji i procesi kojima su radni postupci definirani matematikim jednadbama spadaju u
taj 5. razred. Najjednostavniji samokorigirajui stroj biljei i ispravlja jedan promjenjivi uvjet. No,
postoje svakako procesi s veim brojem ak meusobno zavisnih uvjeta, to bez raunala ne moe
sprovesti. Skoro svako djelovanje procesa mogue je opisati matematikim jednadbama. Time se
moe proces regulirati kontrolnim ureajima koji su zasnovani na rjeenjima jednadbi i koji
upravljaju signalima. Signali predstavljaju svake od faktora sposobnih da utjeu na djelovanje
procesa koji se kontrolira. Dakle, stroj raspoznaje mnogostruke faktore koji utjeu na proces rada te
ih procjenjuje i rjeava pomou raunskih operacija pri odreivanju ispravne kontrolne akcije. Za
ovo se mogu primjeniti raunala ope namjene ili to je pogodnije da se upotrebe jednostavnija ali i
specifinija raunala s ogranienom namjenom.
Primjeri: dranje optimalne brzine rezanja materijala, odravanje konstantnog pH u nekom procesu,
automatska kontrola kvalitete itd.
Pouzdano usmjereno odravanje, esto poznato kao RCM je process koi osigurava da sredstva za
rad zadre kontinuitet u onome to njihovi korisnici od njih zahtijevaju u skladu sa sadanjim
operativnim djelatnostima. Openito se koristi za postizanje poboljanja u podrujima kao to su
stvaranje sigurnosne i minimalne razine odravanja, promjene u postupcima rada i strategije te
uspostavu odravanja. Uspjena implementacija RCM-a e dovesti do poveanja uinkovitosti, i
kraeg vremena pripreme strojeva za rad te veeg razumijevanja razine rizika za organizaciju kojom
se trenutno upravlja.
RCM je definiran po tehnikom standardu SAE JA1011. Takoer postoje kriteriji za procjenu RCM
procesa, kojim se utvruju minimalni zahtjevi koje treba ispuniti prije nego to se proces moe
nazvati RCM.
Proces pouzdanog usmjerenog odravanja odgovara na slijedeih 7 pitanja:
1) Koje su funkcije i pridrueni standardi radnog uinka nekog sredstva za rad u njegovom
sadanjem radnom kontekstu?
2) Na koji nain moe doi do neizvravanja radnih funkcija (kvarovi)?
3) to uzrokuje svaki pojedini funkcionalni kvar?
4) to se dogaa kada doe do odreenog kvara?
5) Za to je vaan i to uzrokuje pojedini kvar?
6) to treba uiniti kako bi se predvidio ili sprijeio pojedini kvar (odreivanje zaduenja i njihovi
intervali)?
7) to treba napraviti ako pogodan proaktivan zadatak ne moe biti proveden?
5. OSNOVNE ZNAAJKE
RCM postupak je opisan u izvjeu Amerikog ministarstva obrane koje poznaje tri vrste zastoja
koji mogu postati problem:
sigurnost poslovanje odravanje prorauna
RCM nudi etiri glavne opcije za rizino upravljanje:
7
Priprema za analizu
Odabir opreme za analizu
Odreivanje funkcija i potencijalnih funkcionalnih kvarova
Identificiranje i vrednovanje uinka kvarova
8
minimalnu cijenu. Npr. ako je cijena vremena iskoritenog za obavljanje korektivnog odravanja
manja od cijene vremena izvrenja 32 predvienog popravka ili zamjene dijela stroja ili
nemogunost raspoloenosti opreme, onda tim moe preporuiti nepredvieno odravanje opreme.
Prije primjene postupka za odreivanje onoga to treba biti uinjeno kako bi se osiguralo da svi
strojevi i dalje rade sve to korisnici ele potrebno je uiniti dvije stvari u sadanjem operativnom
kontekstu:
odrediti to djelatnici na stroju ele proizvesti
uvjeriti se da je stroj sposoban raditi ono to se od njega oekuje
10
Zato je prvi korak u procesu RCM definirati funkcije svake imovine u operativnom kontekstu,
zajedno sa povezivanjem eljenog standarda izvedbe. Ono to korisnici opreme oekuju da e dobiti,
moe biti podijeljeno u dvije kategorije:
primarne funkcije, koja postavlja sredstva za rad na prvo mjesto. Ova kategorija funkcija pokriva
pitanja kao to su brzina, izlaz, pohrana kapaciteta, kvaliteta proizvoda i usluga korisnicima.
sekundarne funkcije, koje prepoznaju da svaki stroj od kojeg se oekuje da e uiniti vie mora
ispuniti svoje primarne funkcije.
Korisnici e takoer imati oekivanja u oblastima kao to su sigurnost, nadzor, zatvorenost,
udobnost, strukturni integritet, gospodarstvo, zatita, uinkovitost rada, u skladu s propisima zatite
okolia, pa ak i izgled strojeva. Korisnici sredstava su obino u najboljoj poziciji da znaju to tono
treba svakom stroju da doprinosi fizikim i financijskim dobrobitima organizacije kao cjeline, pa je
bitno da su oni ukljueni u RCM proces u poetku. Ovaj korak sam obino zauzima oko treinu
vremena potrebnog za izradu cijele RCM analize. Ona takoer uzrokuje probleme ljudima koji rade
analize kako bi izraunali iznos - esto zastraujui iznos - o tome kako oprema zapravo radi.
9. FUNKCIONALNI KVAROVI
Ciljevi odravanja su definirani kroz funkcije i performanse koje su unutar zadanih oekivanja. No,
kako odravanje moe postii odreene ciljeve? Kvar je dogaaj koji korisnici opreme i strojeva
nikako ne bi eljeli da se dogodi. To sugerira da odravanje ostvaruje svoje ciljeve usvajanjem
pogodnog pristupa voenja poslova u sluaju kvara. No, prije nego to se primjeni prikladan spoj
neuspjelih alata za upravljanje, moramo prepoznati to moe uzrokovati kvarove.
RCM proces objanjava to na dvije razine:
prvo, utvrujui o kojem broju sluajeva se radi
11
etvrti korak u RCM procesu podrazumijeva unos efekta kvara, koji opisuje to se dogaa kada
doe do kvara. Ovi opisi trebaju sadravati sve podatke potrebne za potpunu procjenu posljedica
kvara, kao to su:
koji dokazi (ako postoje) pokazuju da je dolo do kvara
na koji nain (ako postoji) to predstavlja prijetnju sigurnosti ili okoliu na koji nain (ako ih ima)
oni utjeu na proizvodnju
12
Detaljna analiza prosjeka za industrijsko poduzee e vjerojatno dati broj izmeu tri i deset tisua
moguih naina zastoja. Svaki od tih kvarova utjee na organizaciju na neki nain, ali u svakom
sluaju, efekti su razliiti. Oni mogu utjecati na poslovanje. Oni mogu isto 35 tako utjecati na
kvalitetu proizvoda, usluge kupcima, sigurnost ili okoli. Za popravak e biti potrebno vrijeme i
sredstva. Posljedice koje najsnanije utjeu na opseg poslovanja emo najprije pokuati sprijeiti.
Drugim rijeima, ako neuspjeh ima teke posljedice, mi emo vjerojatno uiniti sve to moemo i
pokuati to izbjei. S druge strane, ako ima malo ili nimalo efekta, onda se moemo odluiti na
rutinsko odravanje koje se zasniva na ienju i podmazivanju. Sposobnost RCM-a je
prepoznavanje posljedica zastoja koje su daleko vanije od njihovih tehnikih karakteristika. Jedini
13
razlog za bilo kakvo proaktivno odravanje nije izbjegavanje kvarova sami po sebi, ve izbjegavanje
ili barem smanjivanje posljedica kvarova. RCM proces te posljedice klasificira u etiri skupine:
Skrivene posljedice zastoja: skriveni kvarovi nemaju izravan utjecaj, ali oni izlau organizaciju
viestrukom broju kvarova, ozbiljnim, esto katastrofalnim, posljedicama. (Veina ovih kvarova su
povezani sa zatitnim ureajima koji nisu sigurni od zastoja.)
Sigurnosne i ekoloke posljedice: Kvar ima posljedice koje mogu tetno utjecati na sigurnost, to
bi moglo povrijediti ili ubiti nekoga. Te ekoloke posljedice bi mogle dovesti do povrede i prekraja,
regionalnih, nacionalnih ili meunarodnih standarda zatite okolia.
Operativne posljedice: zastoj ima operativne posljedice ako to utjee na proizvodnju (izlaz,
kvaliteta proizvoda, usluga korisnicima ili operativni trokovi, uz izravni troak popravka)
Posljedice koje nisu vezane za radni proces: Nepoznati kvarovi koji spadaju u ovu kategoriju mogu
utjecati na sigurnost proizvodnje, tako da ukljuuju samo izravne trokove popravka. RCM proces
koristi te kategorije kao osnovu za strateki okvir o nainu odravanja. Insistirajui na
strukturiranom pregledu posljedica neuspjeha na svaki nain, u smislu navedenih kategorija, RCM
integrira operativne, ekoloke i sigurnosne ciljeve funkcija odravanja. Ovo pomae donijeti
sigurnost u kljuni dio voenja odravanja. 36 Proces posljedica vrednovanja takoer naglaava da
svi kvarovi nisu loi i moraju se sprijeiti. inei to, on fokusira panju na odravanje aktivnosti
koje imaju najvei utjecaj na performanse organizacije, te preusmjerava energije od onih koje imaju
malo ili nimalo efekta. On nas takoer potie da razmiljamo ire o razliitim nainima upravljanja
kod zastoja, nego da se koncentriramo samo na njihovu prevenciju. Neuspjesi zbog krivog
rukovoenja opremom su podijeljeni u dvije kategorije:
proaktivni zadaci: to su zadaci koji se moraju napraviti prije nego to se dogode pogreke, kako bi
se sprijeilo da stroj doe u stanje zastoja. Oni moraju prihvatiti ono to je tradicionalno poznato kao
predvianje i preventivno odravanje. RCM se koristi u uvjetima predvienim za obnovu
sistema i na odravanju ureaja.
zadane akcije: moraju se napraviti kada stroj stane, te se koriste kada nije mogue prepoznati
uinkovite mogue zadatke. Zadane akcije ukljuuju pronalaenje zastoja prije nego se dogodi,
redizajn i traenje greke u stroju.
14
RCM je nain koji prua jednostavnost, preciznost i lako razumljive kriterije za odluivanje koji od
proaktivnog zadatka tehniki izvediv u bilo kojem kontekstu, koliko esto bi ih trebalo raditi i tko bi
trebao raditi na njima. Proaktivan zadatak je tehniki izvediv i reguliran tehnikim karakteristikama
zadatka i zastoja koji je trebao biti sprijeen. Koliko je on dobro obavljan, vidjet e se po nainu
kako e se baviti sa posljedicama zastoja. Ako se ne moe nai proaktivan zadatak koji je tehniki
izvediv i vrijedan da se na njemu radi, onda treba poduzeti pogodnu zadanu akciju.
15
13. LITERATURA
-
http://eprints.grf.unizg.hr/1183/1/DB01_%C5%A0kreblin_Branimir.pdf, (11/06/2015)
16