PONAVLJAMO GRADIVO IZ MEDIJSKE KULTURE

Rije "medij" je vrlo irok pojam. Ona oznaava svaki oblik

prenoenja neke PORUKE ili informacije.
PORUKA moe biti u obliku vijesti, reportae, lanka, tvemisije, serije, filma, bajke, romana, epa, bloga, e-maila,
radijske informacije itd.
Vrijeme u kojem ivimo snano je obiljeeno velikim utjecajem
medija - tiska, televizije, radija, Interneta...Mediji snano
utjeu na svakoga tko ih slua/gleda/ita.

PONAVLJAMO GRADIVO IZ MEDIJSKE KULTURE

Najstariji medij jest TISAK. U tiskane medije spadaju razne
knjige, novine, asopisi, stripovi...

 TISAK se razvio zahvaljujui izumu tiskarskog stroja

Prije izuma tiskarskog stroja, knjige su se pisale i prepisivale
runo
Bio je to jako dugotrajan i zahtjevan posao
Postojala su dva osnovna materijala na kojima se pisalo:
PERGAMENA (ivotinjska koa) i PAPIR. Oboje su bili dosta
skupi.

Prve knjige pisale su se dakle rukom jer tada nije bilo drugog
naina

1450. g. Nijemac Johannes

Gutenberg izumio je tiskarski stroj

Prva tiskana knjiga bila je "Biblija".

Tiskana je 1455. godine u Njemakoj.

Tiskarski stroj je omoguio brzo i

relativno jeftino umnoavanje knjiga
Zahvaljujui tom izumu
knjige su postale mnogo
dostupnije te su se ljudi
vie i bre opismenjavali

Danas su tiskani mediji jako razvijeni, pa postoji na

tisue raznih vrsta asopisa, novina, magazina i
slino.
No ipak tiskani mediji su manje utjecajni u odnosu na
elektronike tj. suvremene medije.

RADIO je suvremeni elektroniki medij nastao krajem

19. stoljea.
To je sluni tj. auditivni medij kojeg danas jo uvijek
sluaju milijuni ljudi, iako je openito njegova
popularnost manja nego prije.

 Radio se temelji na beinom prijenosu signala

koritenjem elektromagnetskih valova.
Istraivanja poznatih znanstvenika Tesle,
Marconija i drugih dovela su do razvitka radija na
prijelazu 19. u 20. stoljee
Tesla je prvi znanstvenik koji je poeo istraivati
beini prijenos nekog signala.

 TELEVIZIJA je medij koji se bazira na beinom prijenosu

pokretne slike na daljinu u obliku elektrinog signala. U
tehnolokom smislu ovaj je medij slian radiju.
Televizija se jae poela razvijati nakon 2. svjetskog rata, i
vrlo brzo je postala NAJUTJECAJNIJI MEDIJ nudei se
kao izvor informacija i zabave za milijune gledatelja.

Televizijske emisije prema sadraju moemo

okvirno podijeliti na:
1.

informativne (vijesti, dnevnik, tv-kalendar...)

2.

zabavne (filmovi, serije, kvizovi, showovi...)

3.

popularnoznanstvene (putopisi, razni "dokumentarci",

emisije o ivotinjama...)

 INTERNET je medij koji danas jako popularan, a

poeo se iriti u drugoj polovici 90-tih godina 20.
stoljea.
Svoje porijeklo ima u istraivanjima za vojne svrhe,
a za razvoj Interneta kakvog danas poznajemo
najzasluniji je engleski istraiva Tim Berners Lee koji je 1991. godine zapoeo World Wide Web.

 Internet je svjetska mrea meusobno umreenih (povezanih)

raunala tj. servera (posluitelja) pomou kojih pristupamo na
njima pohranjenim raznim podacima.
Internet funkcionira pomou linkova (poveznica) koji su
meusobno isprepleteni i uglavnom sadrajno povezani, pa
traei naprimjer podatke o morskim ivotinjama lako moete
"zavriti" na stranicama o ronjenju, ribolovu, turizmu, izradi
brodova i slino.

 Internet je medij koji se koristi putem raunala, iako danas

ovaj medij u sebi sve vie objedinjuje i raunalo, i televiziju, i
radio.

 Internet i raunalo pruaju nam mnogo vie mogunosti

nego bilo koji drugi medij.
Tako se moemo igrati, dopisivati, priati, traiti razne
informacije, gledati filmove, sluati glazbu, kupovati,
pisati razne tekstove, sastavke i prezentacije,
ulanjivati se u klubove i grupe, traiti osobe slinih
interesa itd.

ZLOUPOTREBA MEDIJA
Mediji nam, kao i sve u ivotu, mogu posluiti za dobre, ali i za
loe svrhe, tj. moemo ih zloupotrijebiti.
Televizija, raunalo i Internet posebno jako snano utjeu na
ljudsku SVIJEST.
Poruke koje mediji prenose a mi ih odluimo primiti gledanjem
ili sluanjem, svjesno se ili podsvjesno utiskuju u nas i utjeu
na na ivot.
Drugim rijeima, POSTAJE ONO TO GLEDA I SLUA!

Ako na primjer SATIMA gledamo televiziju i filmove s

negativnim i nasilnim sadrajima to e utjecati na nau svijest
jer ono to gledamo i sluamo primamo u sebe.
Tako podsvjesno usvajamo uvjerenja da je svijet okrutan, lo,
opasan, pokvaren, straan i slino...

RAUNALNE IGRE su takoer jedan medijski oblik zabave,

naroito popularan meu mladima.
Istraivanja psihologa su pokazala da one takoer, ba kao i
televizija i Internet, mogu snano negativno utjecati na mlade
ljude ako sate i sate provode uz igre pune nasilja, ubijanja,
meusobnog nadmetanja i raznih drugih negativnosti.

Osim toga raunalne igre lako razvijaju OVISNOST, a to je

stanje kada igrai misle samo na igranje i ne mogu se
"odlijepiti" od neprestanog igranja.
Takva ovisnost dovodi do nervoze, loeg sna, brojnih problema
i raznih psiholokih smetnji.

Bilo da je rije o gledanju televizije, sluanju glazbe ili igranju

na raunalu, uvijek bi trebali nastojati ne pretjerati u smislu
da svaki dan satima neto gledamo ili se igramo na raunalu.
Dakle, jako je bitno OGRANIITI VRIJEME koje provodimo
uz medije, a vie se igrati i druiti vanka s prijateljima, trati,
etati, boraviti u prirodi...
Takoer je nuno zapaiti ono to gledamo i sluamo, tako da
nastojimo IZBJEGAVATI NEGATIVNE I NASILNE
SADRAJE.
To ne bi trebali raditi zbog nastavnika ili roditelja, ve zbog
SEBE ako elimo ivjeti zdrav i sretan ivot.