UDK 624.5.001.42+699.

83

Primljeno 24. 7. 2009.

Analiza vibracija kosih vjealjki na

Mostu Franja Tumana u Dubrovniku
Gordana Hrelja, Jure Radi, Zlatko avor
Kljune rijei

G. Hrelja , J. Radi, Z. avor

Izvorni znanstveni rad

Most Franja Tumana,

ovjeeni most,
kose vjealjke,
vibracije,
ispitivanja,
zrani tunel

Analiza vibracija kosih vjealjki na Mostu Franja Tumana u Dubrovniku

Na postojeim ovjeenim mostovima najee su uoene vibracije kosih vjealjki uzrokovane istovremenim
djelovanjem kie i vjetra. Vibracije kosih vjealjki mogu se procijeniti usporedbom s ovjeenim mostovima u
slinim uvjetima i analitikim postupcima, a najtonije procjene dobivaju se ispitivanjima u zranom tunelu.
Pojava tih vibracija moe se sprijeiti aerodinamikim, konstrukcijskim i mehanikim mjerama. U radu je
prikazana teorijska podloga i analiza vibracija kosih vjealjki na Mostu Franja Tumana u Dubrovniku.

Key words

G. Hrelja , J. Radi, Z. avor

Franjo Tuman Bridge,

cable stayed bridge,
stay cables,
vibrations,
testing,
wind tunnel

Analysis of stay-cable vibrations at the Franjo Tuman Bridge in Dubrovnik

Mots cls

G. Hrelja , J. Radi, Z. avor

Pont de Franjo Tuman,

pont hauban,
triers,
vibrations,
essai,
tunnel arodynamique

Analyse des vibrations des triers sur le Pont de Franjo Tuman Dubrovnik

. , . , .

,
,

,
, ,

Original scientific paper

Stay cable vibrations occurring on existing cable stayed bridges are most often due to simultaneous rain
and wind action. Although stay cable vibrations can be estimated by comparison to cable stayedbridges under similar conditions and by analytical procedures,, most accurate estimates can be
obtained by wind tunnel testing. Stay cable vibrations can be prevented by aerodynamic, structural and
mechanical measures. The theoretical base and the analysis of stay cable vibrations on the Franjo
Tuman Bridge in Dubrovnik are presented in the paper.
Ouvrage scientifique original

Les vibrations qui se produisent sur les ponts existants sont le plus souvent dues l'action de la pluie et du
vent. Bien que les vibrations des triers peuvent tre estimes en comparant les ponts haubans prsentant les
conditions similaires, et o les procds analytiques comparables sont utiliss, les estimations les plus fideles
peuvent tre faites par les essais dans les tunnels arodynamiques. Les vibrations des triers peuvent tre
diminues par application des mesures arodynamiques, structurelles et mcaniques. Les bases thoriques et
l'analyse des vibrations sur le pont de Franjo Tuman Dubrovnik sont prsentes dans l'ouvrage.
Op

,
.
o.
.
, ,
.
.

Schlsselworte

G. Hrelja , J. Radi, Z. avor

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Franjo Tuman Brcke,

Schrgseilbrcke,
Schrgseile,
Schwingungen,
Untersuchungen,
Windtunnel

Analyse der der Schrgseilschwingungen an der Franjo Tuman Brcke in Dubrovnik

An bestehenden Schrgseilbrcken sind meistens Schwingungen beobachtet, verursacht durch
gleichzeitigen Einfluss von Regen und Wind. Schwingungen der Schrgseile kann man abschtzen durch
Vergleich mit Schrgseilbrcken in hnlichen Umstnden und durch analytische Verfahren, doch
genaueste Schtzungen gewinnt man durch Untersuchungen im Windtunnel. Den Auftritt von
Schrgseilschwingungen kann man verhindern durch aerodynamische, konstruktive und mechanische
Massnahmen. Im Artikel sind die theoretische Unterlage und die Analyse der Schwingungen der Franjo
Tuman Brcke in Dubrovnik dargestellt.

Autori: Gordana Hrelja, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zlatko avor,
dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

815

Vibracije na Mostu Franja Tumana

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

1 Uvod
Vibracije kosih vjealjki esta su pojava na ovjeenim
mostovima. Prvi su put uoene na mostu Brotonne u
Francuskoj 1977., ali nije definiran uzrok vibracija.
Istodobno djelovanje kie i vjetra kao uzrok vibracija
kosih vjealjki prvi su put opisali Hikami i Shiraishi u
radu >1@ iz 1988. godine. Na veini mostova na kojima
nisu poduzete neke od mjera za sprjeavanje, uoene su
vibracije kosih vjealjki. Meu njima su mostovi Ben
Ahin i Wandre u Belgiji, mostovi Far i resund u
Danskoj, most Glebe Island u Australiji, most Second
Severn u Velikoj Britaniji, most Erasmus u Rotterdamu
te jo mnogi drugi mostovi diljem svijeta. Vibracije
kosih vjealjki dogodile su se i na dubrovakom mostu
Franja Tumana. U nastavku je dana teorijska podloga
za analizu vibracija kosih vjealjki, analizirani su uzroci
vibracija te su usporeene karakteristike kosih vjealjki
prije i poslije ugradnje priguivaa.

Prema Bernoullijevoj jednadbi tlak p p0 = 0,5V2 stvara

u volumenu tekuine linearne dimenzije L inercijalne
sile V2L2.
Viskozna naprezanja su V/L i stvaraju viskozne sile (sile trenja) (V/L)L2 = VL.
Odnos izmeu inercijalnih sila i viskoznih sila za volumen tekuine je bezdimenzijski i naziva se Reynoldsov
broj strujanja i iznosi:
Re

UV 2 L2
PVL

UVL
P

VL

(3)

P
- kinematska viskoznost tekuina
U

Za kose vjealjke promjera D Reynoldsov broj ima oblik:

Re

UVD
P

(4)

2 Vibracije kosih vjealjki

gdje je:

2.1 Osnovni parametri vibracija kosih vjealjki

- gustoa zraka (kg/m3)

Kljuni je parametar koji opisuje strujanje tekuine pod

tlakom oko nekog tijela uronjenog u tu tekuinu Reynoldsov broj.

V - brzina vjetra (m/s)

Za stacionarno strujanje nestiljive tekuine bez viskoznih uinaka vrijedi Bernoullijeva jednadba:

- viskoznost zraka (kg/(m)(s))

p0  0,5UV02

p  0,5UV

konst

(1)

gdje je:

- specifina masa tekuine

V0

- brzina strujanja daleko u privjetrini

p0

D - promjer kose vjealjke (m)

Sljedei parametar koji je ovisan o Reynoldsovu broju i

karakterizira vrtlono strujanje je Strouhalov broj St, odreen izrazom:.

St

Ns D
V

(5)

gdje je:

- atmosferski tlak
2

0,5V0 - dinamiki tlak

Ns - frekvencija uzbude vrtloenja

Na mjestu gdje strujnica susree uzvodni dio nepominog tijela brzina je V = 0, a tlak na tijelo tzv. tlak mirovanja iznosi p = p0 + 0,5V02.

Za analiziranje vibracija kosih vjealjki jo jedan vaan

parametar je Scrutonov broj Sc , definiran jednadbom
(6).

U proizvoljnoj toki strujnice gdje je V > V0 ( V < V0 ),

tlak p p0 je negativan (pozitivan), tako da je tlak manji
(vei) od atmosferskog tlaka.

Sc

U realnim strujanjima osim tlakova postoje i posmina

naprezanja.
Kada se brzina strujanja mijenja u smjeru z okomito na
strujnicu, posmino naprezanje iznosi:
dV
dz
- viskoznost tekuina

(6)

gdje je:
m - masa kose vjealjke po jedinici duljine (kg/m)

- koeficijent priguenja ]

G
,
2S

G - logaritamski dekrement priguenja

(2)

Viskoznost uzrokuje sljubljivanje tekuine na granicama gdje brzina tekuine nestaje.

816

m]
U D2

Iz ovog izraza vidimo da proporcionalno s masom i priguenjem raste i Scrutonov broj. Veina vrsti vibracija
na kosim vjealjkama moe se smanjiti poveanjem
Scrutonova broja.
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

Vibracije na Mostu Franja Tumana

y

2.2 Vibracije kosih vjealjki

Postoji niz razliitih uzroka koji mogu prouzrokovati
vibracije kosih vjealjki, pa je stoga potrebna paljiva i
pomna analiza. S obzirom na uzrok nastajanja, vibracije
kosih vjealjki prema >2@ mogu se podijeliti na:

v
H

x vibracije izazvane vrtloenjem

x vibracije uzrokovane vrtlozima na zavjetrenoj strani
drugog elementa mosta ili druge kose vjealjke
x mahovitost

Slika 2. Djelovanje vjetra na nogu pilona i stvaranje vrtloga

Na slian nain moe doi do uzbude vjealjki koje su

sidrene u paru ili kada su vjealjke paralelne i na maloj
udaljenosti (slika 3.).

x galopiranje kosih vjealjki

x vibracije nastale parametarskom uzbudom

x vibracije uzrokovane djelovanjem kie i vjetra

2.2.1 Vibracije uzrokovane vrtloenjem
Vibracije uzrokovane vrtloenjem nastaju kao posljedica odvajanja vrtloga s gornje i donje strane kose vjealjke pri djelovanju vjetra okomito na smjer pruanja kose
vjealjke (slika 1.).

Slika 3. Djelovanje vjetra na kosu vjealjku i stvaranje vrtloga

koji uzbuuju kosu vjealjku na zavjetrenoj strani

Kritina brzina moe se definirati kao

U crit cfD Sc

(8)

Slika 1. Odvajanje vrtloga oko krunog presjeka kose vjealjke

gdje je:

Brzina vjetra pri kojoj se frekvencija odvajanja vrtloga

podudara sa frekvencijom kose vjealjke Nr prikazana je
u izrazu (7) preko Strouhal-ovog broja.

c - konstanta ovisna o meusobnoj udaljenosti kosih

vjealjki

Nr D

(7)

St

Amplituda oscilacija obrnuto je proporcionalna sa

Scrutonovim brojem Sc. Slijedi da se poveanjem mase
i/ili priguenja kose vjealjke vibracije uzrokovane
vrtloenjem smanjuju.
2.2.2 Vibracije uzrokovane vrtlozima na zavjetrenoj
strani drugog elementa mosta
Kosa vjealjka ovjeenog mosta moe zapoeti titranje,
ako se nalazi u zavjetrenoj strani elementa mosta na koji
djeluje vjetar. Primjer su mostovi sa dvije ravnine kosih
vjealjki izloeni djelovanju vjetra pod odreenim
kutom na pruanje mosta, najee su to mostovi s
vertikalnim ili "H" pilonima. Djelovanje vjetra na pilon
(uzvodno) uzrokuje vrtloenje na donjoj strani, to pak
moe uzrokovati vibracije kosih vjealjki u drugoj
ravnini (nizvodno) (slika 2.).
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

- vlastita frekvencija kose vjealjke

Za krune je presjeke srednja vrijednost za c 40, a kod

ovjeenih mostova, ovisno o udaljenosti kosih vjealjki
iznosi: 25 za vjealjke postavljene na manjoj udaljenosti
(2D - 6D) i 80 za vjealjke postavljene na meusobnoj
udaljenosti veoj od 10D.
Ova kritina brzina moe biti dovoljno mala da se pojave takve vibracije, osobito kod manjih udaljenosti
vjealjki.
Za smanjivanje ovih vibracija moe se poveati Scrutonov broj ili frekvencija kose vjealjke. Poveanje Scrutonova broja manje je uinkovito jer je pod korijenom,
tako da poveanje priguenja ne daje bitno poveanje
kritine brzine. Puno uinkovitije je poveanje vlastite
frekvencije kose vjealjke koje se moe postii povezivanjem vjealjki u snopove kod manjih razmaka ili ugradnjom poprenih zatega kod veih razmaka.
2.2.3 Mahovitost
Mahovitost nastaje kod velikih brzina vjetra i poveava
se s brzinom vjetra. Ove vibracije nisu tako opasne kao
817

Vibracije na Mostu Franja Tumana

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

vibracije s velikim amplitudama pri malim brzinama

vjetra. Smanjenju ovih vibracija pridonosi vea sila prednapinjanja za stalno optereenje.
Treba napomenuti da mahovitost moe uzrokovati aerodinamiku nestabilnost na mostovima sa dvije paralelne
ravnine kosih vjealjki >3@. Udar vjetra brzine V koji dolazi na jednu ravninu vjealjki doi e do druge ravnine
vjealjki za B/V, gdje je B udaljenost dviju ravnina vjealjki. Nestabilnost se moe dogoditi ako vremenski pomak odgovara polovini ciklusa torzijskih pomaka sa periodom Tt. Kritina brzina dana je izrazom:
Vc

2B

2.2.6 Vibracije kosih vjealjki uzrokovane istodobnim

djelovanjem kie i vjetra
Najee vibracije kosih vjealjki na ovjeenim mostovima nastaju zbog istodobnog djelovanja kie i vjetra.
Ni jaina kie ni brzina vjetra nisu presudni za pojavu
vibracija koje se esto pojavljuju kod slabe kie i slabog
do umjerenog vjetra. Uzrok je ovih vibracija pojava
"sljevuljaka" na gornjem i donjem dijelu zatitne cijevi
koji promjenom poloaja uzrokuje aerodinamiku nestabilnost kose vjealjke (slika 4.).
gornji
sljevuljak

(9)

Tt

2.2.4 Galopiranje kosih vjealjki

Galopiranje je aeroelastina oscilacija s velikim amplitudama u ravnini okomitoj na smjer brzine strujanja kod
mnogo manjih frekvencija od frekvencija vrtloenja za
jednaki popreni presjek.
Brzine strujanja obino su zamjetno vee od brzina koje
uzrokuju vrtloenje.
Osnova fenomena galopiranja jest injenica da se napadni
kut relativne brzine strujanja mijenja u odnosu na tijelo,
zbog nastalog gibanja tijela od njegova poloaja ravnotee.
Ta promijenjena relativna brzina stvara u tijelima nekih
oblika asimetrine raspodjele tlaka koja poveava nastala gibanja, a ne smanjuje ih, kao to bi to bio sluaj kod
tijela aerodinamiki stabilnih oblika.
Istraivanja u zranom tunelu >4@ pokazala su da se kod
suhe kose vjealjke bez naslaga snijega ili leda galopiranje nee pojaviti ako je osigurano i vrlo malo priguenje
kose vjealjke od >0,003, to daje vrijednost Scrutonova broja oko 3. Sukladno se moe zakljuiti da se galopiranje nee pojaviti ako je priguenje dovoljno da zadovolji kriterije za Scruton-ov broj za izbjegavanje vibracija od djelovanja kie i vjetra.
Jedan od estih uzroka pojave galopiranja jest gubitak
aerodinamike stabilnosti uzrokovane promjenom poprenog presjeka kose vjealjke formiranjem tzv. ledenih
ili snjenih grebena na privjetrenoj strani vjealjke. Ovaj
je fenomen poznat kod kabela dalekovoda, a moe se
pojaviti i na kosim vjealjkama ovjeenih mostova.

35
smjer
djelovanja
vjetra

donji
sljevuljak

Slika 4. Sljevuljci na cijevi kose vjealjke

U svjetskoj literaturi navedeno je vie kriterija odnosno

preporuka za smanjenje ili uklanjanje mogunosti pojave vibracija kosih vjealjki uzrokovanih djelovanjem
kie i vjetra.
Prema preporuci FIP-a >6@ logaritamski dekrement priguenja trebao bi biti oko 3-4 % da bi se izbjegle vibracije kosih vjealjki uzrokovane djelovanjem kie i
vjetra.
Jedan je od ope prihvaenih kriterija Scrutonov broj
>4@. Za izbjegavanja pojave vibracija potrebno je da
Scrutonov broj bude vei od 10.
Ovaj kriterij definiran je u preporukama PTI-a za kose
vjealjke >7@.
Kod ovog kriterija ne uzimaju se u obzir svi parametri
koji utjeu na pojavu vibracija, kao to su duljina kose
vjealjke i sila u vjealjci, ali ni poveanje priguenja
obradom povrine zatitne cijevi kose vjealjke.

2.2.5 Vibracije nastale parametarskom uzbudom

Modificirani pristup preko Scrutonova broja, koji uzima

u obzir obradu povrine zatitne cijevi, daje preporuku
da Scrutonov broj Sc treba biti vei od 5.

Vibracije kosih vjealjki mogu biti uzrokovane pomacima ili vibracijama sidara vjealjki na gredi ili pilonu >2@.
Najopasnija situacija za parametarsku uzbudu u uzdunom smjeru nastaje kada ja frekvencija uzbude (grede ili
pilona) dva puta vea od vlastite frekvencije vjealjke >5@.

Ispitivanja u zranom tunelu pokazala su znatan doprinos povrinske obrade cijevi kosih vjealjki na otpornost
prema vibracijama. Utjecaj povrinske obrade cijevi,
kao to je spirala ili udubljenja na cijevima, uzima se u
obzir s poveanjem priguenja.

818

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

Vibracije na Mostu Franja Tumana

3 Prethodne analize i ispitivanja u vjetrenom

tunelu provedena za Most Franja Tumana

Uzduni presjek s rasporedom kosih vjealjki prikazan

je na slici 5., a osnovne karakteristike prvih est vjealjki prikazane su u tablici 1. Na mostu su ugraene kose
vjealjke proizvoaa Dywidag, sastoje se od razliitog
broja strukova (27 - 61, ovisno o poloaju na mostu). Strukovi vjealjki zatieni su polietilenskim cijevima velike
gustoe razliitog promjera.

flutter) bila 61,0 m/s. Obje brzine dobivene su numerikim proraunom cijelog mosta s usvojenim vrlo malim
logaritamskim dekrementom priguenja od = 0,01. Tako proraunane kritine brzine vee su od maksimalnih
moguih 10-minutnih srednjih brzina vjetra na lokaciji
mosta umax,10min = 51,5 m/s, tako da se spomenute vibracije
nisu inile moguima. Rezultati ispitivanja pokazali su
vjerojatnost pojave vibracija grede uzrokovanih vrtloenjem, ali s malim amplitudama koje nisu opasne za most.
U analizama su razmatrane i vibracije kosih vjealjki

Slika 5. Uzduni presjek mosta s oznakama kosih vjealjki od 1 do 19

Tablica 1. Osnovni podaci za est najduljih kosih vjealjki

Vje.
br.
1
2
3
4
5
6

kg/m

Sila pred. u
vjealjki
kN

226,7
207,7
188,9
170,5
152,4
134,8

22,11
23,80
25,83
28,31
31,38
35,27

0,225
0,225
0,225
0,225
0,225
0,225

87,81
87,81
70,91
70,91
70,91
56,61

7195
5501
4400
3983
3723
3407

Kut

Masa

Ispitivanja u vjetrenom tunelu provedena su u RWTH

Aachen, prema podacima o karakteristikama vjetra na
lokaciji mosta. Na osnovi rezultata ispitivanja, provedene su aerodinamika i aeroelastina analiza >8@. Analize
provedene za gredu pokazale su da se savijajue galopiranje (bending galloping) nee pojaviti jer je vrijednost
za aerodinamiko priguenje uvijek pozitivna.
Takoer je ustanovljeno da je torzijsko aerodinamiko
priguenje za male reducirane brzine pozitivno, ali s vrlo
malim vrijednostima, i da s poveanjem reduciranih brzina to priguenje postaje negativno s veim vrijednostima, pokazujui da se mogu pojaviti torzijske galopirajue vibracije.
Proraunana kritina brzina za torzijsko galopiranje bila
je 58,0 m/s, dok je kritina brzina za treperenje (engl.
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

koje moe uzrokovati istodobno djelovanje kie i vjetra,

pa je na osnovi usporedbe s mostom Erasmus u Rotterdamu zakljueno da postoji velika vjerojatnost pojave
takvih vibracija. Preporueno je da se predvidi mogunost naknadne ugradbe priguivaa ako se za to ukae
potreba nakon promatranja ponaanja kosih vjealjki na
gotovom mostu.
Tablica 2. Vlastiti oblici mosta
f

Oblik
br.

Hz

1
2
3
4
5
6
7
8

0,344
0,360
0,451
0,588
0,646
0,811
0,899
0,931

Oblik vibriranja
popreni
vertikalni
vertikalni
popreni, torzijski
vertikalni
popreni
vertikalni
popreni, torzijski

Iscrpne analize mosta provedene su u glavnom projektu

>9@, ali provedena je samo okvirna dinamika analiza
mosta, pri emu su kose vjealjke modelirane kao ravni
elastini elementi s masom podijeljenom po pola na sidro na gredi i na pilonu. Na tom su modelu odreeni vlastiti oblici vibriranja mosta (tablica 2.), dok su vlastiti
tonovi vibriranja kosih vjealjki (tablica 3.) odreeni
posebnim proraunom, promatrajui kose vjealjke kao
819

Vibracije na Mostu Franja Tumana

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

zasebne elemente za zglobnim nepokretnim prikljukom

na gredu i na pilon.
Tablica 3. Vlastiti oblici kosih vjealjki
Vje.
br.

Oblik 1
f
Hz

Oblik 2
f
Hz

Oblik 3
f
Hz

1
2
3
4
5
6

0,647
0,646
0,659
0,719
0,749
0,936

1,230
1,214
1,308
1,402
1,569
1,868

1,862
1,859
2,016
2,143
2,308
2,799

dine nisu dogodili neuobiajeni vremenski uvjeti za dubrovako podruje. Nou izmeu 6. i 7. oujka dolo je
do snjene oluje praene jakim sjeveroistonim vjetrom
(slika 7.). Sve kose vjealjke poele su jako vibrirati praeno neugodnom bukom uzrokovanom vibracijama strukova unutar zatitne cijevi vjealjki, a vibracije su primijeene i na gredi.

4 Vibracije kosih vjealjki na Mostu Franja

Tumana u Dubrovniku

Ubrzo nakon otvaranja mosta za promet zabiljeene su

znatne vibracije najduljih kosih vjealjki s relativno velikim amplitudama tijekom lagane kie i vjetra. Naalost
na kosim vjealjkama nisu ugraeni nikakvi senzori te
nisu mogle biti izmjerene veliine amplituda ni frekvencije vjealjki. Vibracije kosih vjealjki bile su praene i
malim vibracijama grede, slinim onima kad teki kamioni prelaze preko mosta.
Brzine vjetra pri kojima je dolo do vibracija iznosile su
12,9 - 14,7 m/s, a smjer vjetra bio je sjeveroistoni, praen laganom kiom. Vibracije su trajale oko 20 minuta,
a tijekom jedne godine dana primjeeno je 12-ak takvih
dogaaja. 10-minutna prosjena i maksimalna brzina
vjetra, kao i smjer vjetra pri pojavi vibracija kosih vjealjki zbog djelovanja kie i vjetra, prikazani su na slici 6.

Slika 7. Prikaz smjera i brzine vjetra za vibracija zbog snjene

oluje

Vibracije grede sklopa bile su kombinirane torzijske i

savijajue.
Vibracije su trajale vie od 2 sata. Iz videozapisa ustanovljeno je da su najdulje kose vjealjke vibrirale u 2.
obliku s frekvencijom oko 1,27 Hz. Vibracije su uglavnom bile u vertikalnoj ravnini, to se moe objasniti time to je unutarnje priguenje u vertikalnoj ravnini dvostruko manje od onog u poprenom smjeru >2@. Vibracije kosih vjealjki bile su tako velike da su dvije vjealjke udarale u rasvjetne stupove ispod njih i sruile ih uz
znatna oteenja na zatitnim cijevima vjealjki (slika 8.).

Slika 6. Prikaz smjera i brzine vjetra tijekom vibracija zbog

djelovanja kie i vjetra

Svaki put nakon pojave vibracija kosih vjealjki na mostu vizualno su pregledana sidra vjealjki, pa kako nisu
uoena nikakva oteenja nisu poduzimane nikakve mjere
za spreavanje vibracija, sve dok se u oujku 2005. go820

Slika 8. Oteenje zatitne cijevi

Minimalna udaljenost izmeu kosih vjealjki i rasvjetnih stupova bila je 85 cm, tako da se iz geometrijskih
odnosa moe pretpostaviti da je maksimalna amplituda
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

pri vibriranju vjealjki bila barem 2,5 m. Prilikom vibracija oteena je i zatitna cijev jedne kose vjealjke na
mjestu njene dilatacije u blizini sidra na pilonu (slika 9.).

Vibracije na Mostu Franja Tumana

ma, slino kao i godinu dana prije. I ovaj su put zamijeene vibracije grede u kombiniranim savijajuim i torzijskim vibracijama. Na kosim vjealjkama su primijeene naslage snijega na privjetrenoj strani (slika 11.).
5 Pregled mosta i dodatni dinamiki proraun

Snjena oluja 2005. godine alarmirala je sve ukljuene u

projekt i odravanje mosta - investitora, izvoaa, projektanta i nadzornu slubu, da odmah provjere stanje
mosta. Prvi je pregled pokazao da su oteenja, koja su
nastala kao posljedica vibracija, lokalnog karaktera.
Odlueno je da je potrebno to prije pomno pregledati
most, sukladno Priruniku za odravanje mosta za sluaj
izvanrednog dogaaja >10@. Pregled i ispitivanje mosta
pokazali su da je statiki i dinamiki odziv mosta >11@
jednak kao i u vrijeme pokusnog optereenja pa je most
odmah otvoren za promet.
Slika 9. Oteenje zatitne cijevi

Prilikom vibracija popucali su i visokovrijedni prednapeti vijci M-24 na spoju eline zatitne cijevi i pilona
(slika 10.) dok su na spoju elinog dijela zatitne cijevi
i grede olabavili neki vijci.

Prof. dr. sc. Damir Lazarevi izradio je dodatni dinamiki

proraun za analizu ponaanja mosta >12@. Interakcija
kosih vjealjki, grede i pilona procijenjena je s pomou
kompleksnoga numerikog modela u kojem je teina kosih vjealjki jednoliko rasporeena po njihovoj duljini.
Modalna analiza napravljena je na modelu kojemu pripada matrica krutosti za ukupno stalno optereenje i silu
prednapinjanja u kosim vjealjkama, ime je uzet u obzir
utjecaj geometrijske krutosti na ponaanje konstrukcije.
Ukupno je analizirano 200 vlastitih oblika vibriranja u rasponu frekvencija od 0,63 Hz do 2,63 Hz. Vlastite frekvencije dobivene ovim proraunom usporeene su s onima
dobivenima u glavnom projektu i s onima izmjerenim
na mostu. Za neke oblike usporedba je prikazana u
tablici 4.
Pomnom analizom utvreni su sljedei oblici:
x vlastiti oblici grede
x vlastiti oblici kosih vjealjki
x kombinirani oblici koji ukljuuju vibracije grede i
kosih vjealjki

Slika 10. Popucani visokovrijedni vijci na spoju zatitne cijevi na

pilon

Tablica 4. Usporedba frekvencija

Oblik
br.
2
36
37

Slika 11. Naslage snijega - snjeni grebeni

Tono godinu dana nakon opisanog dogaaja, u oujku

2006. dogodila se jo jedna snjena oluja. Ponovno su
vibrirale gotovo sve kose vjealjke s velikim amplitudaGRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

Dodatni
dinamiki
proraun
f
Hz
0,401
0,968
1,014

Glavni projekt

Izmjereno

f
Hz
0,366
0,955
1,147

f
Hz
0,465
0,838
1,024

Samo su prvi i drugi vlastiti oblici vibriranja grede s

frekvencijama 0,36 Hz i 0,40 Hz izvan raspona frekvencija kosih vjealjki. Vlastiti oblici kosih vjealjki imaju
male aktivirane mase, velike pomake vjealjki i nikakve
ili vrlo male pomake grede i pilona.
821

Vibracije na Mostu Franja Tumana

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

S druge pak strane, ispitivanje mosta s 32-tonskim kamionom koji vozi cik-cak po mostu pokazao je popreno
vibriranje mosta s frekvencijom priblino 0,47 Hz i amplitudama od 1,0 cm. Najdulje vjealjke imaju masu
oko 20 t, tako da pola mase iznosi 10 t, pa se ini moguim da vibriranje para kosih vjealjki u fazi moe potaknuti vibracije grede, osobito zato to postoje oblici koji
sadre vibracije vie parova kosih vjealjki u isto vrijeme.
Kombinirani oblici sadre torzijske i translacijske vibracije grede i vibracije kosih vjealjki u ravnini i izvan nje.
Torzijski doprinosi masa vibracija grede koncentrirani
su u malom vremenskom rasponu od 0,25 s od T = 0,86
s do T = 1,11 s (slika 12.).
doprinos masa za torzijske vibracije
0,25

faktor doprinosa

0,2

6 Analiza uzroka vibracija kosih vjealjki na

Mostu Franja Tumana

Promatranja vibracija, ispitivanja mosta, podaci iz literature i dodatne dinamike analize naveli su nas na zakljuak da je na mostu Franja Tumana dolo do pojave
dviju vrsta vibracija.
Prva vrsta su vibracije uzrokovane istodobnim djelovanjem kie i vjetra. Ove su vibracije predviene i u prethodnim analizama mosta, a i usporeujui vrijednosti za
priguenje i Scrutonov broj dobivene za prvih est kosih
vjealjki s onima u poglavlju 2.2, vidimo da nije zadovoljen niti jedan kriterij.
Frekvencije i amplitude vibriranja kosih vjealjki na
Mostu Franja Tumana, naalost, nisu mogle biti izmjerene, ali tehniko osoblje na mostu procjenjuje amplitude neto manjim od 1 m.

0,15

0,1
0,05
0
2,78 1,65

Iz tablice moemo vidjeti da su i priguenja i Scrutonovi

brojevi vrlo mali, ispod svih preporuenih vrijednosti,
pa se pojava vibracija mogla oekivati.

1,41

1,11

0,99

0,94

0,92

0,86

0,83

0,8

0,76

0,71

0,66

0,56

period vibriranja

Slika 12. Doprinosi masa za torzijske vibracije

U tom je rasponu sadrano ukupno 12 vlastitih vektora s

aktiviranom 50-postotnom masom od ukupne mase mosta.
Takav nepovoljan torzijski histogram moemo pripisati
relativno maloj irini mosta (14,2 m) koja se jo i smanjuje
na spoju s prilaznim vijaduktom.
Tri dominantna vlastita vektora aktiviraju 43 % ukupne
mase u torzijskim i 19 % ukupne mase u poprenim oblicima, pa se moe zakljuiti da bi konstrukcija mogla
vibrirati u linearnoj kombinaciji ovih oblika.
Naravno, ove teorijske analize bile su samo informativnog karaktera i mogle su biti potvrene samo ispitivanjima na mostu.
Izmjerene frekvencije, koeficijenti priguenja i Scrutonovi brojevi proraunani prema izrazu (1) za prvih est
kosih vjealjki prikazani su u tablici 5.

Druga, za most puno opasnija vrsta vibracija s mnogo

veim amplitudama vjerojatno se moe pripisati pojavi
galopiranja koje nastaje zbog gubitka aerodinamike
stabilnosti uslijed stvaranja naslaga snijega (snjenih
grebena) na privjetrenoj strani kose vjealjke. Ta je pojava takoer opisana u literaturi >3@.
Pojava snjenih grebena uzrokuje dinamiku nestabilnost zbog promjene oblika kose vjealjke, stvarajui
mehanizam koji generira uzgon uzrokujui stvaranje
negativnoga dinamikog priguenja. Galopirajue vibracije mogu rasti bez ogranienja sa poveavanjem brzine vjetra i mogu uzrokovati oteenja mosta, a o psiholokom efektu na promatrae ne moramo ni govoriti >13@.
Drugi mogui uzrok ovih ekscesnih vibracija mogao bi
biti dinamiki odziv cijelog mosta. Kako smo ve prije
spomenuli, detaljna dinamika analiza pokazala je da su
neki vlastiti oblici grede po frekvencijama bliski vlastitim oblicima kosih vjealjki, pa smo mogli pretpostaviti
da bi i parametarska uzbuda mogla biti jedan od uzroka
ovih vibracija.

Tablica 5. Frekvencije, priguenje i Scrutonovi brojevi za prvih 6 kosih vjealjki prije ugradnje priguivaa
Vje.
br.
1
2
3
4
5
6
822

Oblik 1
f
Hz
0,647
0,626
0,65
0,746
0,791
0,934

Oblik 2

Sc

0,0017
0,0017
0,0018
0,0015
0,0019
0,0013

2,359
2,359
2,017
1,681
2,129
1,163

f
Hz
1,271
1,212
1,306
1,438
1,584
1,863

Oblik 3

Sc

0,001
0,0009
0,0009
0,001
0,0009
0,0006

1,388
1,249
1,008
1,121
1,008
0,537

f
Hz
1,908
1,863
2,038
2,143
2,329
2,795

Sc

0,0006
0,0005
0,0005
0,0007
0,0005
0,0004

0,833
0,694
0,560
0,784
0,560
0,358

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

Vibracije na Mostu Franja Tumana

7 Mjere poduzete za smirivanje vibracija

Istodobno s izvedbom popravaka na mostu, poelo se s

razmatranjem odgovarajuih mjera za smanjenje vibracija kosih vjealjki na mostu.
Mjere koje se mogu poduzeti za smanjivanje vibracija
su dvojake:
x aerodinamike
x mehanike

Aerodinamike su mjere zapravo razliiti naini povrinske

obrade zatitnih cijevi kosih vjealjki:

Slika 13. Ugraeni priguivai

2,5

x eliptini prsteni

2
1,5

x kruni prsteni

Ove mjere djeluju tako da poveavaju aerodinamiko priguenje kosih vjealjki i sprjeavaju pojavu sljevuljaka.

1
0,5

vertikalni pomak [m]

x udubljenja na cijevima.

-1
-1,5

-2,5
-3
-3,5
-4
0

12

25

37

50

62

75

87

100

112

125

137

149

162

174

187

199

212

224

237

249

vrijeme [s]

bez priguivaa
s priguivaem

vjealjka br. 1: popreni pomak u polovitu raspona

3,5
3
2,5
2
1,5

popreni pomak [m]

Priguivai su postavljeni u vertikalnu ravninu kose vjealjke i osiguravaju dodatno priguenje samo u toj ravnini.

0
-0,5

-2

Primjena ovih mjera na Mostu Franja Tumana iziskivala bi komplicirane zahvate i velike trokove.
Mehanike mjere podrazumijevaju ugradnju priguivaa
ili tzv. poprenih ili trajektorijskih zatega. Ugradnja poprenih zatega bila bi komplicirana i vjerojatno manje
uinkovita od priguivaa. Na kraju je odlueno da se
priguenje kosih vjealjki povea mehaniki ugradnjom
priguivaa na prvih est parova kosih vjealjki u glavnom otvoru (vjealjke 1 do 6) i na sve kose vjealjke u
postranom otvoru prema Dubrovniku, pri emu je posljednjih 6 sidrenih vjealjki povezano i spojeno na jedan
priguiva.

bez priguivaa
s priguivaem

vjealjka br. 1: vertikalni pomak u polovitu raspona

x spiralna ovojnica

1
0,5
0
-0,5
-1
-1,5
-2
-2,5

Ugraeni su magnetoreoloki priguivai nove generacije (ACD-MR), razvijeni i proizvedeni u tvrtki Maurer &
Shne, koji omoguuju kontinuirano priguenje prilagoavajui se razliitim frekvencijama i pomacima (slika 13).
Ovi su priguivai aktivni i u pasivnom nainu rada (bez
prikljuka na struju), pri emu daju 30 % priguenja u
aktivnom nainu rada, prema ispitivanjima to ih je proveo dobavlja. Uinkovitost priguivaa raste s porastom struje, a najuinkovitiji su za rezonantne frekvencije.
Projekt priguivaa izradio je dobavlja Maurer&Shne
u suradnji s EMPA-om iz Zricha >14@. Efikasnost predloenih priguivaa provjerena je i na Graevinskom
fakultetu >12@. Dobiveni rezultati prikazani na slici 14.
jasno pokazuju uinkovitost priguivaa u vertikalnoj
ravnini, ali jednako tako pokazuju neuinkovitost u poprenom smjeru okomito na smjer pruanja kose vjealjke.
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

-3
-3,5
0

12

25

37

50

62

75

87

100

112

125

137

149

162

174

187

199

212

224

237

249

vrijeme [s]

Slika 14. Usporedba pomaka kose vjealjke s priguivaem i bez

njega u vertikalnom (gore) i poprenom (dolje) smjeru

Prema studiji koju je sponzorirala FHWA >4@ mogue je

proraunati priguenje i Scrutonove brojeve kosih vjealjki nakon ugradnje priguivaa.
Proraun je proveden prema sljedeim formulama primjenom koeficijenta priguenja c prema dobavljau priguivaa >14@, a rezultati su prikazni u tablici 6.
c
l
N
(10)
i ,
mLZol L

]i
l/L

S 2N

S N 
2

(11)
1

823

Vibracije na Mostu Franja Tumana

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

Tablica 6. Frekvencije, priguenje i Scrutonovi brojevi

za prvih 6 kosih vjealjki (1. oblik) nakon
ugradnje priguivaa (s proraunatim priguenjima)
Oblik 1
Vje.
br.

l/L

/(l/L)

Sc

0,088
0,089
0,106
0,096
0,095
0,113

0,495
0,496
0,499
0,499
0,499
0,497

0,020
0,021
0,021
0,022
0,022
0,022

28,2
28,8
23,8
24,2
24,4
20,0

kNs/m
1
2
3
4
5
6

0,041
0,042
0,043
0,043
0,044
0,045

174,5
153,6
136,5
125,1
116,0
112,8

m]

Sc

U D2

gdje je:
- bezdimenzijski parametar priguenja
c - koeficijent priguenja priguivaa prema
dobavljau priguivaa
i

- vlastiti oblik vibriranja

m - masa vjealjke po jedinici duljine

L - ukupna duljina vjealjke
ol - kruna frekvencija
l

- poloaj priguivaa na vjealjki

l/L - normalizirani poloaj priguivaa

- koeficijent priguenja vjealjke

- gustoa zraka (1,25 kg/m3)

D - vanjski promjer vjealjke
Sc - Scrutonov broj
8 Ponaanje kosih vjealjki nakon ugradnje
priguivaa

Nakon ugradnje priguivaa primijeena je pojava malih

vibracija na kosim vjealjkama na koje nisu ugraeni
priguivai zbog djelovanja kie i vjetra. Prava prilika
za provjeru djelovanja priguivaa, ali i odabira naina
priguenja, bila je snjena oluja poetkom ove godine.
Za te snjene oluje primijeene su neto vee vibracije
kosih vjealjki bez priguivaa, i to naroito vjealjke
br. 8. Kose vjealjke koje imaju ugraene priguivae
vibrirale su gotovo neprimjetno. Ovo izravno potvruje
djelotvornost priguivaa. Nakon ugradnje priguivaa
824

dobavlja je ispitao kose vjealjke s ugraenim priguivaima, a slina ispitivanja provedena su i proljetos u
sklopu pregleda mosta >15@. Rezultati obaju ispitivanja
dobro se podudaraju i pokazuju znaajan porast priguenja kosih vjealjki i Scrutonovih brojeva (manji nego
prema tablici 11., to se moe pripisati drugaijim uvjetima na konstrukciji - toke sidrenja vjealjki su pomine).
Rezultati ispitivanja i proraunani Scrutonovi brojevi
prema (6) prikazani su u tablici 7. Ono to jo moemo
zakljuiti iz ponaanja kosih vjealjki nakon ugradnje
priguivaa jest da su velike vibracije za prethodnih
snjenih oluja zasigurno bile galopirajue vibracije uzrokovane aerodinamikom nestabilnou zbog promjene
oblika kosih vjealjki, jer se nisu ponovile nakon ugradnje priguivaa. Naime, da su vibracije bile uzrokovane
parametarskom uzbudom vjerojatno bi se ponovno pojavile, jer poveanje priguenja vjealjki ne smanjuje vibracije uzrokovane parametarskom uzbudom >2@.
Tablica 7. Frekvencije, priguenja i Scrutonovi brojevi
za prvih 6 kosih vjealjki nakon ugradnje
priguivaa (s izmjerenim priguenjima)
Oblik 1
Vje. br.
1
2
3
4
5
6

f
Hz
0,647
0,626
0,65
0,746
0,791
0,934

Sc

0,0121
0,0173
0,0157
0,0159
0,016
0,0124

16,8
24,1
17,6
17,9
18,0
11,1

9 Zakljuak

Most Franja Tumana u Dubrovniku doivio je vibracije kosih vjealjki pod odreenim okolnostima jednako
kao i mnogi slini mostovi u svijetu. Vibracije kosih
vjealjki i ograniene vibracije grede bile su predviene
teorijskim analizama. Snane vibracije kosih vjealjki
uzrokovane snjenom olujom praenom brzinom vjetra
od oko 22-24 m/s nisu mogle biti predviene. Ono to
sada moemo rei jest da bi te vibracije bile izbjegnute
da su nakon primijeenih vibracija zbog djelovanja kie
i vjetra odmah primijenjene odgovarajue mjere za njihovo smirivanje. Tek nakon snjenih oluja, koje su uzrokovale vibracije kosih vjealjki sa zamjetnim amplitudama, ugraeni su priguivai na est parova najduljih
vjealjki u glavnom otvoru i na sve vjealjke u postranom otvoru, pri emu je est parova vjealjki usidrenih
u dubrovaki upornjak spojeno na jedan priguiva. Odluka za primjenu ovih mehanikih mjera bila je praktino jedina mogua, jer se aerodinamike mjere nisu mogle
izvesti, a alternativa sa meusobnim povezivanjem koGRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

G. Hrelja, J. Radi, Z. avor

sih vjealjki poprenim zategama, inila se obzirom na

neka amerika iskustva manje uinkovita i tee ugradiva. Na etiri para kosih vjealjki u glavnom otvoru (vje-

Vibracije na Mostu Franja Tumana

aljke 7 do 10) nisu ugraeni priguivai jer kod njih

zasada nisu primijeene znatnije vibracije, to ne znai
da se nee ugraditi kasnije, ako se za to ukae potreba.

LITERATURA
[1]

[2]

[3]

[4]
[5]

[6]
[7]
[8]

Hikami, Y.; Shiraishi, N.: Rain-induced vibrations of cables in

cable-stayed bridges. J. Wind Engng Indust. Aerodyn. 29: 409418, 1988.
Virlogeux, M.: State-of-the art in cable vibrations of cablestayed bridges. Bridge Structures Special Issue: Proceedings of
the Third New York City Bridge Conference 12-13 Vol. 1, No.
3: 133-168, 2005.
Davenport, A.: A simple representation of the dynamics of a
massive cable stay in wind. In Proceedings of the International
Conference on Cable-stayed and Suspension Bridges (AFPC),
Deauville, Vol. 2: 427-438, 1994.
FHWA, FWHA-HRT 05-083. Wind Induced Vibration of Stay
Cables, 2007.
Pinto da Costa, A.; Martins, J.; Lilien, J.L.: Parametric
excitation of cables of cable-stayed bridges. In Proceedings of
the International Conference on Cable-stayed and Suspension
Bridges (AFPC), Deauville, Vol. 2: 475-482, 1994.
FIB, Acceptance of stay cable systems using prestressing steel,
Recommendation, 2005.
PTI Guide Specification, Recommendations for Stay Cable
Design, testing and installation, Fourth Edition, 2001.
Sedlacek, G.; Zahlten, W.; Hortmanns, M.; Schwarzkopf, D.;
Kraus, O.; Feill, R.: Aerodynamic and aeroelastic analysis of
the new cable stayed bridge Dubrovnik, Part 1 Wind tunnel
tests and design wind loads, Part 2 Numerical simulations.
Report W 722/1198, RWTH Aachen, 1998.

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 815-825

[9]

avor, Z.: Glavni projekt mosta preko Rijeke Dubrovake, Dio

1-3, Graevinski fakultet Zagreb, Zavod za konstrukcije, 2000.

[10] avor, Z.: Prirunik za odravanje mosta preko Rijeke

Dubrovake, Graevinski fakultet Zagreb, Zavod za
konstrukcije, 2002.
[11] Rak, M.; Damjanovi, D.: Izvjee o redovnom i
specijalistikom pregledu Mosta Dubrovnik, Graevinski
fakultet Zagreb, Zavod za tehniku mehaniku, 2005.
[12] Dvornik, J.; Lazarevi, D.: Dodatni dinamiki proraun i
prognoza uinkovitosti priguivaa, Graevinski fakultet
Zagreb, Zavod za tehniku mehaniku, 2005.
[13] Ostenfeld, K.H.; Larsen, A.: Bridge engineering and
aerodynamics. In A. Larsen (ed), Aerodynamics of Large
Bridges. Rotterdam: Balkema: 3-22, 1992.
[14] MAURER SHNE & EMPA, Design of ACD Dampers for the
Dubrovnik bridge. MAURER SHNE, Munich, 2005.
[15] Rak, M.; Damjanovi, D.; Krolo, J.: Izvjee o dinamikim
ispitivanjima u okviru redovnog i specijalistikog pregleda
Mosta Dubrovnik, Graevinski fakultet Zagreb, Zavod za
tehniku mehaniku, 2008.

825