PRAVOPIS

CRNOGORSKOGA JEZIKA
s pravopisnim rjenikom

2009
PODGORICA

SADRAJ

SADRAJ....................................................................................................................................................2
RIJE PRIREIVAA...............................................................................................................................3
PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA.......................................................................................................7
I. PISMA..................................................................................................................................................8
II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA...........................................................................................10
III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI.................................................................16
IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED...................................................23
V. SKRAENICE..................................................................................................................................25
VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA................................................................................30
VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA....................................................................................................34
VIII. FONEMI , , , ......................................................................................................................38
IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI........................................................................40
X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE...............................................................41
XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA........................................................................................................42
XII. PRELAZAK L U O.......................................................................................................................44
XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S.............................................47
XIV. ALTERNACIJA A : ................................................................................................................52
XV. JOTOVANJE................................................................................................................................54
XVI. REENINI ZNACI....................................................................................................................57
XVI. PRAVOPISNI ZNACI ................................................................................................................78
XVII. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA .............................................86
DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK..................................................................................................105

RIJE PRIREIVAA
Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici odranoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestolani Savjet
za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su inili Branko Banjevi (predsjednik Savjeta), knjievnik i
predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Gluica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, Milorad
Stojovi, knjievni kritiar, Mirko Kova, knjievnik i akademik, Mladen Lompar, knjievnik i akademik,
Rajko Cerovi, knjievni kritiar, edo Vukovi, knjievnik i akademik, Zuvdija Hodi, knjievnik i
akademik, dr Milenko A. Perovi, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulovi,
profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, dr Tatjana Beanovi, docent na Filozofskom fakultetu u
Nikiu, dr Igor Laki, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan irgi, saradnik na
Filozofskom fakultetu u Nikiu.
Savjet je imao zadatak da do poetka nove kolske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s
pravopisnim rjenikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine
dijelom zbog izuzetne obimnosti, sloenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom
zbog toga to su poetne i neznatne koncepcijske razlike meu lanovima Savjeta oko bitnih pitanja
samoidentifikacije crnogorskog jezika u meuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine
lanove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i politikog znaaja uspjene i nauno validne standardizacije,
pokau spremnost za traenjem kompromisnih rjeenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu
urodili plodom.
Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odluio da zatrai od Savjeta da dostavi finalne verzije
materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga
Pravopisa, Gramatike i Rjenika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo
prosvjete i nauke. U trolanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perovi (predsjednik Radne grupe),
profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Sili, profesor emeritus Sveuilita u Zagrebu, i dr Ljudmila
Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao
izradu tree koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za
standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevi za svoj radni
predloak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjevi, a iju je radnu
verziju sainio Adnan irgi, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema
nekim njegovim konkretnim rjeenjima na temelju onoga stanovita o unutranjoj logici crnogorskog jezika
koje se moe braniti valjanim naunim argumentima. Radna grupa je slino postupila i s rjenikom, uzevi za
radni predloak verziju rjenika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Gluica. Radna grupa je
zakljuila da konanu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rjenikom nuno mora pratiti
dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi poloila raun o principima standardizacije kojima se
rukovodila u izradi pravopisa i rjenika, ali i ponudila konkretne naune argumente na osnovu kojih se
odluila za odgovarajua rjeenja niza spornih pitanja.
3

Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike.
Meutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se
najprije izae u javnost s pravopisom i rjenikom, s jasnom svijeu da se u njima anticipiraju neka bitna
gramatika rjeenja. Zbog toga je zakljuak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rjenika, a na
temelju javne naune rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.
prof. dr Milenko A. Perovi
prof. dr Josip Sili
prof. dr Ljudmila Vasiljeva

PREDGOVOR
Sticanje dravne nezavisnosti i donoenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definie kao slubeni
jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou
drave.
Dosadanji pravopisi koji su bili slubeni u Crnoj Gori nijesu uvaavali optecrnogorske jezike osobitosti,
kao to ih nije uvaavala ni nekadanja srpskohrvatska standardnojezika norma. Kako se u crnogorskome
jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. optetokavski jeziki sloj (koji je zajedniki bosanskome, crnogorskom,
hrvatskome i srpskom jeziku), 2. optecrnogorski (koine) jeziki sloj (zajedniki svim crnogorskim govornim
predstavnicima), 3. dijalektalne jezike osobine (koje se tiu crnogorskih mjesnih govora), mi smo
kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je
bitna razlika izmeu ovoga i dosadanjih zvaninih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja
tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipinih oblika kao
obaveznih u slubenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preivjeli oblici,
kao to su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao
obavezni.
Crnogorski govori spadaju meu dobro izuene govore u slavistikome svijetu, a to je izuzetno vaan
olakavajui faktor za kodifikaciju naih markantnih jezikih obiljeja. Ti govori poeli su se prouavati jo
od polovine XIX vijeka i njihovo izuavanje nastavljeno je do naih dana. Prouavaoci crnogorskih govora
publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezikoga materijala, koje je, izmeu ostaloga,
posluilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom
njegove kodifikacije lako je bilo izvriti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika.
Crnogorski knjievni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u
pisanoj rijei ve na poetku XIX vijeka. O spontanome uvoenju narodnoga jezika u knjievnost rjeito
govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadia 1768. godine. Kako se u savremenoj
normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezikoj standardizaciji,
glavna naela postavljena u priruniku Pii kao to zbori (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikevia: 1.
Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano!, 2. Dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti! i 3. Tue pii kao
svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazinu osnovu za ovaj pravopis. Ta
naela verifikovana su i od uglednih lingvistikih imena na meunarodnome naunom skupu Norma i
kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005).
Pravopis crnogorskoga jezika uvaio je dosadanju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnunije
inovacije kako se ne bi nailo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rjeenjima on se uklapa u
crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvaava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt
jezikoga razvoja (bilo da je rije o spontanome jezikom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju
razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takoe, sve jezike osobine koje su preivjele dugo nametanu tuu
standardnojeziku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ove su
obuhvaene kao standardne.
Prilikom izrade ovoga pravopisa drali smo se rjeenja iz Pravopisa srpskohrvatskog knjievnog jezika (MS-MH,
Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih
pedesetak godina pridravali toga pravopisa kao slubenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je rije u
ovome nije promijenjeno nita to se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rjeenja iz
Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovia (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika
Vojislava P. Nikevia (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine,
Ivana Markovia i Kreimira Mianovia (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simia,
5

. Stanojia, B. Ostojia, B. oria i M. Kovaevia (Unireks, Niki - Beograd, 1993), naroito u dijelu
koji se tie opte (tokavske) norme, dok smo rjeenja za posebnu crnogorsku standardnojeziku normu
usklaivali s naom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u
pravopisima moe biti nepoeljna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadanje drutvene okolnosti u
Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi
zaista funkcioniu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni
oblici koji dubletno funkcioniu u savremenom jeziku, treba primat davati onima to su autohtoni i koji
predstavljaju nae prepoznatljivo jeziko obiljeje ne bi li se kao takvi zadrali. Meutim, mogunost
upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvorie uslove da se spontanim jezikim razvojem do
donoenja narednoga pravopisa uvidi koji e od tih dubleta nastaviti da funkcioniu, a koji e pripasti istoriji
crnogorskoga jezika.
Ovaj pravopis zasnovan je na sljedeim pravopisnim naelima:
1. Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine) jeziki sloj koji
pripada svim autohtonim crnogorskim graanima.
2. Ovim pravopisom e se u Crnoj Gori potovati pravilo: Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano.
(O tome e se naelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog
jezika. U to se ukljuuje i taka 5.)
3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom.
4. Optecrnogorski fonemi , , i , nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske
standardnojezike norme. Glasovi i imae svoje grafeme (u azbuci i abecedi).
5. Kodifikovae se standardni crnogorski etvoroakcenatski sistem sa duinama. Ti e se problemi
rijeiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika.
6. Pravopisom crnogorskoga jezika nee se sprovoditi jezika arhaizacija niti e se njime normirati
lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opte savremene upotrebe u Crnoj Gori.
7. U svemu ostalome, osim ako drukije ne nalae savremena crnogorska jezika praksa, nee se
odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga knjievnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u
upotrebi u Crnoj Gori.
8. U primjerima tipa bia, era i slino (u skladu s takom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma)
je leksike prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga
fonolokog sistema.
9. Kada je rije o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme , , i i grafeme d, , lj i
nj u latinici.
Sadanja pravopisna neujednaenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti
donoenja novoga pravopisa. Zajedniku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije
su naputili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bonjaci. Naa namjera nije uvoenje bilo kakvih bespotrebnih
radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija
objanjenja data su samo u sluajevima koji se bitnije razlikuju od dosadanjih pravopisnih rjeenja. Takoe,
smatrali smo nemoguim povratak nekim starijim periodima jezikoga razvoja, pa smo se stoga bazirali
samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo to je mogue
bolja pravopisna rjeenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazae njihova upotreba.

PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

I. PISMA
1.

U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i irilica.

2.

I latinica i irilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema).

U irilici je dosljedno sprovedeno naelo da svaki fonem ima poseban grafem za obiljeavanje.
Prema tome, irilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova).
Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: d, lj i nj.

3.

Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (irilice), poreana ustaljenim nizom,
izgledaju ovako:
LATINICA

1.

Aa

17. Lj lj

1.

17.

2.

Bb

18. M m

2.

18.

3.

Cc

19. N n

3.

19.

4.

20. Nj nj

4.

20.

5.

21. O o

5.

21.

6.

Dd

22. P p

6.

22.

7.

D d

23. R r

7.

23.

8.

24. S s

8.

24.

9.

Ee

25.

9.

25.

10.

Ff

26.

10.

26.

11.

Gg

27. T t

11.

12.

Hh

28. U u

12.

28.

13.

Ii

29. V v

13.

29.

14.

Jj

30. Z z

14.

30.

15.

Kk

31.

15.

31.

16.

Ll

32.

16.

32.

27.

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) ( u latinici) i S s (u irilici).

4.

Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim

to glas r moe biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od poloaja u rijei.
U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom poloaju nekih rijei ispred suglasnika, npr.:
ra, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom poloaju u rijei izmeu suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp,
srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

poetku drugoga dijela sloenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarati. I
vokalno i konsonantsko r obiljeava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obiljeava ovako: .
5.

Suglasnik je uveden u crnogorski standard kako se ne bi naruio glasovni sistem crnogorskoga

jezika, iji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora nai i u Pravopisu crnogorskoga
jezika. O kodifikaciji fonema i grafema nije odluila frekventnost njegove upotrebe, ve
injenica da se radi o optem i uobiajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku.
Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ogranien, istraivanja su pokazala da je areal
njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identian s arealom na kojem se javlja suglasnik ,
to znai da je opteprisutan na cijelome crnogorskom jezikom terenu. Fonem je vrlo est u
crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda.

6.

Suglasnik je, i pored injenice da je u posljednjih 150 godina zvanina ortografska i ortoepska
norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opteprisutno markantno crnogorsko jeziko
obiljeje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvoenje ovoga fonema i grafema u
crnogorski standardni jezik.

7.

Poto je suglasnik (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u

gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrtava u standardnu
crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Veina rijei u kojima je
ovaj glas bio prisutan, poput: bia, biin, bronin, inula, anovijet, ipa, obovina, era, Boroan,
Buran(ovi) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanovi, Zano, zera i sl.

8.

Veliki latiniki dvoslovi d (), lj () i nj () upotrebljavaju se na dva naina. Ako je cijela rije u
kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi
upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim
sluajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa pie velikim
slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegoev;. Dan ulica je jedna od rijetkih u
Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA

9.

Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana lina imena, prezimena, nadimci i
atributi koji su sastavni dio imena:
Marko, Vojislav, Bala, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovievi, Petrovi, Kusovac, Kustudi,
Brajovi, Mijukovi, Leki, Pulevi, Osmanagi, Maa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir
Dukljanski, Petar Cetinjski, Riard Lavlje Srce, Plinije Mlai i sl.
Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena piu se velikim poetnim slovom ukoliko se
ime izostavlja, npr.:
Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vini ali Da Vini, arl de Gol ali De Gol.

10.

Ako zajednike imenice stoje u slubi vlastitoga imena, piu se velikim poetnim slovom:
Ne, Vladiko, ako boga znade!
Godine 1918. Kralj je zbaen s prijestola.

11.

Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne oznaava ime odreene linosti, onda se ono pie
malim poetnim slovom:
ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (ureaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere)
: Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl.

12.

Velikim poetnim slovom pie se prva rije u reenici:

Poloio sam vozaki ispit!
Sljedee neelje putujemo u Ameriku.
Doite nam opet.

13.

Imena boanstava, svetaca, mitolokih bia i sl. piu se velikim poetnim slovom, bilo kad je rije
o monoteistikim bilo o politeistikim boanstvima:
Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh
Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blaena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl.
Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednika, pie se malim poetnim slovom. Samim tim, ona
se u mnoini uvijek pie malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su potovali boga Zevsa.
Grki bogovi stanovali su na Olimpu.
Monoteisti vjeruju u jednoga boga.
Slavili su boga Sunca.
Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga odreenog boga, onda se ona pie velikim poetnim
slovom:
Hrist se tada obrati Bogu.
Papa je izaslanik Boga.
U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga.

14.

Zajednike imenice kojima se oznaava zanimanje ili titula piu se malim poetnim slovom, osim
u sluaju koji je opisan u taki 10. Npr.:
10

kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paa Latas, Mahmut-paa Buatlija, serdar krnjo Kusovac, pop Milo i
sl.
15.

Velikim poetnim slovom piu se i vlastita imena ivotinja, graevinskih objekata i sl. Npr.:
arac, Jabuilo, Lesi, Deki, etalj, Zekna, arulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljiin most, Vezirov most,
Latinska uprija, Hadijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga ora, Damija
Osmanagia i sl.
Ako se pak tim nazivima moe oznaiti bilo koja ivotinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju
biti vlastita imena, pa se samim tim piu malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat sprijeio.
Ljepi je arov od mrkova (kad se misli na bilo koju ivotinju arene odnosno mrke boje).

16.

Imena ivotinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku piu se malim poetnim slovom, npr.:
maka, pas, konj, krava, koza, rua, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Meutim, ukoliko se te vrste imenuju
latinskim nazivima, prva rije toga naziva pie se velikim poetnim slovom. Npr.:
Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipaa), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjaa), Pinus
nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola
nicolai i sl.

17.

Velikim poetnim slovom piu se i imena:

a. naroda i njihovih pripadnika:
Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bonjak, Bonjaci, Njemci,
Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Maari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd.
b. drava, pokrajina, gradova, sela, zaselaka:
Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Srbija, Hrvatska, Japan,
Dalmacija, Boka, Sandak, Vojvodina, Cetinje, Bijelo Polje, Podgorica, Kotor, Niki, Medun,
abljak, Bjelice, Donji Kui, Lijeva Rijeka, Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagara, enica,
Zaljut itd.
Kao to se iz primjera vidi, ova imena piu se velikim poetnim slovom svake rijei iz
njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se piu malim poetnim slovom u svim
sluajevima osim kad se nau na poeku naziva.
c. stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, sela, ostrva:
Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani,
Podgoriani, Bjelopoljci, Kui, Zagarani, Crmniani i sl.

18.

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena piu se dvojako:

a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, piu se velikim poetnim slovom:
Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Peroviev, Reetarov, Crnogorev,
Zadraninov, Srbinov, Turinov i sl.
b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, piu se malim poetnim slovom (osim ako
nijesu prva rije u sastavu vlastitog imena ili imena institucije):
crnogorski, srpski, ameriki, kineski, crmniki, eniki, cetinjski, vukovski, njegoevski i sl.
11

19.

Velikim poetnim slovom samo prve rijei u vielanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne
zahtijevaju veliko slovo) piu se:
a. imena planina, brda, kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva,
uma:
ar planina, Patrovaka gora, Pivski kanjon, erdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora,
eniki do, Pai potok, Velja erina, Zgrade agovia, Skadarsko jezero, Jadransko more,
Sredozemno more, Crno jezero, Keina jama, Panonska nizija, Nacionalni park Loven, Apeninsko
poluostrvo, Moraa, Zeta, Cijevna, Toloka uma, emovsko polje itd.
b. opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove:
Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent.
c. imena institucija, drutava, saveza, politikih stranaka, crkava i vjerskih zajednica,
posebnih kola u nauci i umjetnosti:
Matica crnogorska, Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet
Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikiu, Matica hrvatska,
Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolika crkva, Red
sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Crnogorski
PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praki lingvistiki kruok, Aleksandrijska
kola itd.
Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio pie velikim
poetnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to to se on u punom nazivu
pie malim poetnim slovom):
Moram poi u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je rije).
I on je lan Instituta - (misli se na jedan odreeni institut) i sl.
d. imena magistrala, graninih prijelaza, autoputeva:
Magistrala Beograd Bar, Jadranska magistrala, Granini prijelaz Boaj, Granini prijelaz epan
Polje, Autoput Beograd Zagreb itd.
e. imena gradskih etvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta:
Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morae, Stara varo, Drpe Mandia, Bulevar kralja
Nikole, Ulica slobode, Hercegovaka ulica, Bulevar Save Kovaevia, Grudska mahala i sl.
Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nau na poetku naziva uvijek se piu velikim poetnim
slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim
sluajevima piu se malim poetnim slovom.
f. nazivi umjetnikih djela, knjiga, udbenika, novina, asopisa, filmova, radio-televizijskih
emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.:
Bijeli aneo, Gorski vijenac, Lua mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini
uprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu,
Art magazin, Vee na kolju, No skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom
poloaju crnogorskoga jezika, Oena, Berlinski kongres, Versajski mir, Beki knjievni dogovor,
Dejtonski sporazum itd.
g. imena meunarodnih, dravnih i vjerskih praznika:
12

Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, Dan nezavisnosti, Meunarodni dan borbe protiv side, Dan
dravnosti, Dan Republike, Boi, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojindan,
Ilindan, Badnje vee i sl.
Pridjevi izvedeni od ovih naziva piu se uvijek malim poetnim slovom:
novogodinji, boini, prvomajski, uskrnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl.
h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta:
Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Istorija crnogorskoga jezika,
Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska knjievnost, Knjievnost prosvjetiteljstva i sl.
i.

nazivi istorijskih dogaaja:

Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaki rat, Bitka na Fundini, Drugi
balkanski rat, Bitka za Pljevlja, Vuedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija,
Oktobarska revolucija i sl.

20.

Nazivi knjievnih i umjetnikih pokreta, perioda u razvoju knjievnosti, razdoblja u razvoju

drutva piu se malim poetnim slovom:
humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna,
reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, etrnaesti vijek, dvadeseto stoljee i
sl.

21.

Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i uenja uvijek se piu malim poetnim slovom bez
obzira na osnovu iz koje su izvedeni:
vukovci, ilirci, partizani, komunisti, etnici, mladogramatiari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd.

22.

Prva rije u upravnom govoru (poslije dvije take i navodnika) pie se velikim poetnim slovom:
Vladika Danilo otpiuje:
Od vladike i svijeh glavarah
Selim-pai otpozdrav na pismo.
Kada vieh viteku nevolju,
zabolje me srce, progovorih:
to, pogani, od ljudi inite?
to junaki ljude ne smaknete?

23.

Ako je upravni govor prekinut umetnutom reenicom, pa se zatim nastavlja, prva rije u
nastavku pie se malim poetnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu
velikoga slova):
Neemo posustati, rekoe oni, makar svi izginuli do posljednjega.
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena, koje odavno ne mogu
posluiti niemu.

24.

U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraa obino se stavlja zarez ili uzvinik. Ako se
pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvinika prva rije se pie velikim poetnim
slovom:
Potovani,
Obraam Vam se radi...
13

Potovani!
Primio sam Vae pismo...
Ako se obraanje nastavlja u istom redu, onda se prva rije iza zareza pie malim poetnim
slovom:
Potovani, obraam Vam se...
25.

Imenice zemlja, mjesec, sunce piu se na dva naina:

a. Kad oznaavaju vasionska tijela, piu se velikim poetnim slovom:
Ona je uvijek pratila Mjeseeve mijene.
Koliko ima planeta u Sunevom sistemu?
Dugo je trebalo da ovjeanstvo sazna da se Zemlja okree oko sopstvene ose.
b. U svim drugim znaenjima, piu se malim poetnim slovom:
Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce.
Kad smo ih vieli, sunce nas je ogrijalo.
On ne gleda ni sunca ni mjeseca.
Nijesmo se gledali dva mjeseca.
To je niija zemlja.

26.

Imena vjerskih pripadnika piu se malim poetnim slovom:

hrianin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, iiti i sl.

27.

Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. oznaavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna
ili narodnosna pripadnost, one se redovno piu malim poetnim slovom. Npr.:
Sto putah sam gleda Crnogorce,
gleda turke, a gleda latine
(Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledita naziva vjerskih pripadnika)
Otili su na stanak turcima...
Kosa mlada na groblje junako,
siplje li se bulah ka srpkinjah?
Da je bjee srbin ugrabio,
ako hoah glave obrtati...
No uteci u Kotor latini...
Pokolji se na drum sa turcima,
etrnaest poeci turakah...
U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnika ili nacionalna pripadnost, one se
obavezno piu velikim poetnim slovom. Npr.:
Zna Duana rodit Srpka, zna dojiti Obilie...
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
die narod, krsti zemlju, a varvarske lance srui,
iz mrtvijeh Srba dozva, danu ivot srpskoj dui.
14

28.

Imena strunjaka iz pojedinih naunih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi
sadri neko vlastito ime, piu se malim poetnim slovom:
montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegoolog, ekspirolog, biolog,
botaniar, toponomastiar i sl.
Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u mukom i u enskom
rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe mukoga ili enskoga pola, npr.: predednik
predednica, autor autorka/autorica; doktor doktorica/doktorka i sl.

29.

Pri utivome obraanju i obraanju iz potovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i

va, koje se u tom sluaju uvijek piu velikim poetnim slovom:
Potovana,
Primio sam Vae pismo.
Gospodine ministre,
Molim Vas da mi odgovorite...

30.

Ukoliko je rije o slubenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je utivo obraanje
(obraanje iz potovanja) usmjereno prema veem broju lica, tada se zamjenice vi i va piu
malim poetnim slovom:
Potovana gospodo, ast mi je razgovarati s vama.

31.

U obraanju pojedincu, kad takvo obraanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga
odnosa, moe se iz potovanja pisati Ti i Tvoj:
Primio sam Tvoje pismo.
Drago mi je to u napokon upoznati Tvoju zemlju.

32.

Velikim poetnim slovom pie se svaka rije u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika:
Vae Velianstvo, Vaa Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaa Milosti, Njegova Svetost i sl.

15

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI

33.

U crnogorskom jeziku rijei se piu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od

znaenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:
rastavljenom pisanju zasebnih rijei (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama);
sastavljenom pisanju kad nastaju sloenice koje uglavnom imaju zajedniki akcenat i
polurastavljenom pisanju polusloenica (s crticom).
Sloenicom se smatraju dvije ili vie meusobno povezanih rijei koje najee imaju i zajedniki
akcenat i jedinstveno znaenje (razliito od onoga to ga imaju kao posebne rijei). Npr.: nizbrdo,
meutim, odoka, uoi, Borovdo, Podmaine i sl.
IMENICE

34.

Imenice sastavljene od dva i vie djelova koje oznaavaju naseljena mjesta piu se na tri naina:
a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivi svoja zasebna znaenja i posebne akcente
u novo zajedniko znaenje i jedinstveni akcenat, piu se sastavljeno. Npr.:
Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivoije, Pacpolje,
Sokobanja, Sutomore i sl.
b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedniko znaenje, ali su ouvali poseban
akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek piu
rastavljeno. Npr.:
Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Juna Amerika; Herceg
Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivani Grad (Ivani Grada, Ivani Gradu), Han Pijesak
(Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Aneles i sl.

35.

Imena stanovnika mjesta iji se nazivi piu rastavljeno piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosaani, Novosaanka, Orjoluani, Junoamerikanci, Hercegnovljanin,
Hercegnovljanka i sl.

36.

I zajednike imenice sastavljene od vie djelova koji su stekli novi zajedniki akcenat i novo
znaenje, postavi tako sloenicama, piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
jugozapad, everoistok, kuepazitelj, lovouvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoa, konjokradica,
fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl.

37.

Ako djelovi zajednikih imenica ine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri emu se u
promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se piu s crticom izmeu sastavnih djelova:
kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, ul-nevjesta, fotoreporter i sl.

38.

Prefiksi i rijeca ne uvijek se piu sastavljeno s imenicama:

nesoj, neovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdunik, beskunik, predstraa,
suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl.

39.

Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne piu se na dva naina:

16

a. Kad se eli oznaiti u cijelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi piu
zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.:
Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu.
ekao sam Vas cijelo prijepodne.
Uvijek su zajedno popodne.
b. Ako se misli na bilo koji vremenski period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi
o kojima je rije piu odvojeno od imenice podne:
Vieemo se poslije podne.
Planirao sam da doem prije podne.
40.

Izmeu imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica:

Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanovi Tempo, Jovan Jovanovi Zmaj, Savi Markovi tedimlija i sl.

41.

Dvostruka prezimena piu se s crticom izmeu njih, npr.:

Ivana Brli-Maurani, Milena Boovi-Petrovi i sl.

42.

Ako titula i zvanje dolaze iza linoga imena, pri emu se u deklinaciji mijenja samo titula
zvanje, ali ne i ime, onda se izmeu njih pie crtica. Npr.:
Mili-barjaktar, Husein-beg, Beir-beg, Smail-aga, Omer-paa, Kostre-harambaa, Gavran-kapetan i sl.
Ako se te titule upotrebljavaju samo iz potovanja, kad ne oznaavaju stvarno titulisanje, tada se
mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje bez crtice izmeu njih. Takvo oslovljavanje
bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.:
Ivanbeg, Beiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl.

43.

Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga
imena, i imenice dan piu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne
nastavke u promjeni:
Nikoljdan, Aranelovdan, Trojindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl.
A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja
Mitrovdana/Mitrova dne itd.

dne,

Ilindana/Ilina

dne,

urevdana/ureva

dne,

ZAMJENICE
44.

Zamjenike sloenice, nastale meusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i

priloga, pri emu su sastavni djelovi izgubili nekadanja posebna znaenja i akcenat i stekli novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat uvijek se piu sastavljeno.Npr.:
tota, kojeta, kojeko, kojekakav, kojeiji, kojekoliki, kojekoji, ekoji, svakakvi i sl.
Takvi ostaju i u promjeni:
kojeega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl.

45.

Zamjenice se piu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeniko znaenje, a
sloenica dobija novo priloko znaenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17

Ali ako nije dolo do pomjeranja znaenja, ve zamjenice uvaju svoje znaenje, tada ih treba
pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku meu sljedeim
primjerima:
Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doi. Skini pauinu s toga zida.
Imali su konje, pa ih zato nije mogao stii. Ja ne marim za to to oni priaju.
46.

Zamjenice s rijecom god (go) razliito se upotrebljavaju u zavisnosti od znaenja koje uz

navedenu rijecu dobijaju:
a. Ako uz rijecu god (go) dobijaju znaenje neodreenih zamjenica, te zamjenice se tada
piu sastavljeno s rijecom god (go): kogod/kogo (=neko), togod/togo (=neto). Npr.:
Neka kogo doe da mu ruku da.
Hoemo li togod priati ili da se razilazimo?
b. Ako uz navedenu rijecu zamjenice dobiju znaenje optih zamjenica, onda se one piu
odvojeno od te rijece: ko god/ko go, to god/to go, iji god/iji go i sl. Npr.:
Ko god im doe, oni ga lijepo doekaju.
to go im ree, oni e te posluati.

47.

Opte i odrine zamjenice niko, nita, niiji, nikakav, iko, ita, ikakav, iiji, ikolik i sl. piu se
sastavljeno u svim sluajevima osim u promjeni u prijedlonim konstrukcijama, npr.:
ni od koga, ni sa kim, ni od ega, ni o kome, i od ega, ni o emu, ni na iji, i o kome, ni na to, ni za koga i sl.
PRIDJEVI

48.

Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti rijei ti djelovi pripadali, piu se
sastavljeno ako takva sloenica ima zajedniko (jedinstveno) znaenje. Na njihovo sastavljeno
pisanje ne utie okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomou infiksa.
Npr.:
plavobijeli, everozapadni, jugoistoni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobroduan,
pseudonauni, plavook, naunoistraivaki, trospratni, estolani, svijetlouti, tamnocrveni, poluprazan,
danononi, prednjonepani, knjievnoistorijski i sl.

49.

Pridjevi izvedeni od vielanih toponima, ija se imena piu rastavljeno ili s crticom, piu se
uvijek sastavljeno. Npr.:
bjelopoljski, orjoluki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, junoafriki, gornjoeniki, bokokotorski,
ljekopoljski, malocucki i sl.

50.

Kod pridjeva sloenih od viecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem:
dvadeset petogodinji, etrdeset dvodnevni i sl.

51.

Pridjevi sloeni s rijecom ne uvijek se piu sastavljeno s njom:

nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl.

52.

Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se piu s crticom meu tim
prezimenima. Npr.:
Karadi-Believ, Karadi-Daniiev, Broz-Ivekoviev, Ani-Siliev, Bojl-Mariotov i sl.
18

53.

Dvolani pridjevi u kojih je svaki lan zadrao svoje znaenje u okviru zajednikoga znaenja
koje imaju u odreenoj kontekstualnoj upotrebi piu se s crticom izmeu tih djelova. Npr.:
crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rjenik), grko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.
BROJEVI

54.

Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 piu se
sastavljeno:
jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, etrdeset, ezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, eststo, devetsto itd.
Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.

55.

Drugi vielani brojevi piu se rastavljeno:

trideset est, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i
sl.
GLAGOLI

56.

Glagoli sloeni s prefiksima piu se uvijek sastavljeno s njima, npr.:

podii, proetati, uskoiti, predvoditi, proitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl.

57.

Rijeca ne pie se odvojeno od glagola:

ne bih, ne traim, ne znam, ne vidim, ne viesmo, ne biste, ne znajui i sl.
Izuzetak od toga pravila ine samo sljedei oblici:
neu nee - nee / neemo neete - nee;
nemoj / nemojmo, nemojte;
nemam nema - nema / nemamo nemate nemaju;
nedostajali nedostaje.

58.

Mnoinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se piu sastavljeno:

bismo biste - bie.

59.

U sloenim glagolskim oblicima glavni i pomoni glagol piu se odvojeno jedan od drugoga:
a. Perfekat: itao sam, vidio sam, uo je, vieli ste, znali su itd.
b. Pluskvamperfekat: bijahu vieli/su bili vieli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo uli/smo bili uli
itd.
c. Futur I: u vieti, e znati, u itati, moi u, doi u, rei emo itd.
Meutim, u futuru glagola na ti, u sluajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat,
javlja se dvojaka upotreba:
i. Najee se tada pomoni i glavni glagol izgovaraju kao jedna rije, pa se tako i
piu: itau, znau, govoriemo, trae, plakaete itd. U tim sluajevima futur je prosti
glagolski oblik.

19

ii.

Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom sluaju deava se da
se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega i i da se kao takav pie
odvojeno od pomonoga glagola: itat u, znat emo, govorit ete, plakat ete, smijat e se i
sl. Takva upotreba karakteristina je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba
iskljuiti iz standardnojezike norme. Meutim, u jednom tekstu se ne mogu
naizmjenino upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura.

d. Futur II: budem vidio, budem doao, budete stigli, budu eli, bude mogao, bude poekao i sl.
e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd.
60.

Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoe-nee, idi mi-doi mi i sl. uvijek se
piu polusastavljeno, s crticom izmeu sastavnih djelova.
PRILOZI

61.

Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih rijei u jednu rije, to je podrazumijevalo i
promjenu posebnih znaenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda,
naizgled i sl.

62.

Prilozi se piu sastavljeno u sluajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to
kojoj vrsti rijei ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu rije i poprimila novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat. Npr.:
ikad, ikako, ikoliko, ie, svu, svukud(a), katkad, ekad, ponekad, kudikamo, tavie, ionako, nie, nee,
nikad, nikoliko, nizato, nedovoljno, nelijepo, ponekad, poesto, poveliko, suvie, nipoto, dovde, donde, dotle,
otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako,
nadugo, nairoko, napamet, bestraga, prek(o)utra, prekjue, onomadne, onomlani, preklani, utradan, smjesta,
uglas, naglas, izreda, odreda, dovee, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, napreac i sl.

63.

Ako je neki od sastavnih djelova sauvao svoje posebno znaenje, tada se ti djelovi piu
rastavljeno. Npr.:
Ni kad budu zahtijevali, nee im se dati.
U koliko sati ete stii?
Ne pada mi na pamet.
Nestao je bez traga.
I otac mu je bio trgovac na veliko.
Pao mu je kamen na ruku.
Odgovarao je s mjesta.

64.

Tako se i svi priloki izrazi iji sastavni djelovi nijesu srasli piu rastavljeno:
preko dana, preko noi, na proljee, na primjer, za inat, s lea, bez sumnje, od jue, od lani, do jue, do utra, od
zimus, ma kad, na koliko, ma e, bilo kad, bilo e, e bilo, kako bilo, na leo, na crno, na bijelo, u potpunosti,
u cijelosti, u redu, za stalno i sl.

65.

Prilozi tipa od tada piu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno:

a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd.
b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

20

66.

Priloki izrazi sastavljeni od dva znaenjski suprotna priloga koji uvaju svoje posebne akcente
piu se s crticom. Npr.:
bre-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-utra, koliko-toliko, poto-poto, tamo-ovamo,
plus-minus, lijevo-desno i sl.
PRIJEDLOZI

67.

Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova piu se sastavljeno. Npr.:

navrh, dovrh, ispod, iznad, povie, izmeu, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoi, potkraj,
posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoi i sl

68.

Ako imeniki dio tih prijedloga zadri svoju imeniku funkciju, onda se on pie odvojeno od
prijedloga ispred njega. Npr.:
Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oi. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja.

69.

Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki uva svoje znaenje, piu se odvojeno: do pred,
do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.:
Pjevali smo do pred zoru.
Stigli smo do pred kuu, ali dalje nijesmo mogli ii.
ivjela je do potkraj zime.
UZVICI

70.

U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i to se njima eli predstaviti, uzvici se piu na dva
naina: sastavljeno ili pomou crtice.
a. Ako se uzvici izgovaraju due vremena ili oteu bez prekida, tada se piu sastavljeno.
Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl.
b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju piu se s crticom meu sastavnim
djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl.
RIJECE I VEZNICI

71.

Veznici i rijece sastavljeni od vie djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, piu se sastavljeno.
Npr.:
kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd.

72.

Sloeni dopusni veznik iako uvijek se pie sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom
znaenju. Npr.:
Doi emo iako se nijesmo najavili. - Primiemo vas i ako se ne budete najavili.
Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kie. - I ako bude kie, ito se vie ne moe oporaviti.

73.

Rijeca li pie se na dva naina:

a. uz nepromjenljive rijei ispred sebe stvara sloenicu, pa se, samim tim, pie sastavljeno s
njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.
21

b. upitna rijeca li uvijek se pie odvojeno od rijei koja joj prethodi: da li, e li, jesu li, hoete
li, moe li, nije li i sl.

22

IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED

74.

Ukoliko se neka rije ne moe ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi
u sljedei red, a na kraju prvoga dijela rijei, uz njega, stavlja se crtica (-).

75.

Suglasnici ili suglasniki skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red.
Nije, dakle, dozvoljeno prenoenje i rastavljanje rijei tipa:
boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, as-t, a-st, bla-n, blan-, he-nd, hen-d i sl.

76.

Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedei red, pa je pravopisno

nedopustivo prenoenje tipa:
gleda-o, posa-o, en-a, st-o, bolj-e, trat-i, itanj-e i sl.

77.

Jednoslone rijei, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u
naredni red, ve se prenosi cijela rije. Nije dozvoljeno prenoenje tipa:
sa-t, da-n, to-p, ti-p, e-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl.

78.

Latiniki digrafi (dvoslovi) lj, nj i d ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije,
dakle, doputeno rastavljanje i prenoenje rijei na sljedei nain:
rastin-je, pol-je, hod-a, san-jati, pid-ama, mud-ahedin, hand-ar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl.
Ukoliko latiniko nj i d nijesu u funkciji digrafa, ve predstavljaju dva posebna slova u kontaktu,
prenoenje je dozvoljeno. Npr.:
in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-ivjeti, nad-njevati i sl.

79.

Rije se ne moe prenositi u sljedei red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan
grafem. Tako se ne prenose strukture tipa
o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl.

80.

Bilo kakav niz cifara (bilo da je rije o viecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima,
kolskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, ve u novi red prenijeti niz u cijelosti.

81.

Konsonantske grupe st, t, kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, ve cijelu
grupu prenijeti u naredni red:
po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-ti, pla-ta, ku-pa-li-te, dadi-ti, za-diti i sl.

82.

U naredni red prenosi se onaj dio rijei koji moe initi slog(ove). Npr.:
pro-ricati, i-itavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-va, pra-vopis i sl.

83.

Ukoliko se u rijei koja se prenosi nalaze samoglasniki skupovi, oni se mogu prenijeti:
a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red,
npr.:
nosi-oci, mja-ukati, ui-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obii, Eti-opija i sl.
b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.:
nosio-ci, mjau-kati, zao-bii, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, uio-nica i sl.

84.

Suglasnik koji se nalazi izmeu dva samoglasnika u rijei prenosi se u naredni red. Npr.:
23

govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalaza i sl.

85.

Suglasnike grupe dozvoljeno je prenositi na vie naina:

a. Ukoliko je rije o suglasnikim grupama na granici izmeu prefiksa i osnovne rijei u
sloenicama, mogue ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi
se prenosi u naredni red. Npr.:
nad-ivjeti, ra-dilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-vieti, raz-rijediti, od-vui, uz-viknuti, od-govoriti i
sl.
b. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio rijei koji se ne
prenosi zavrava samoglasnikom. Npr.:
slu-ba, dru-ba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-e i sl.
Meutim, ako dio rijei koji se prenosi poinje suglasnikom grupom tekom za izgovor,
takvo prenoenje nije dozvoljeno. U tom sluaju se suglasnika grupa razbija
prenoenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenoenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije
dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je:
bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovaki, voj-ska, car-stvo, pal-ma, al-ba i sl.

86.

Rijei sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.:
kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-njaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njaki i sl.

87.

Rijei stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti nain kao i domae (u skladu
s prednjim pravilima).

88.

Polusloenice se rastavljaju kao i sve druge rijei. Ali ako polusloenicu treba rastaviti i prenijeti
u drugi red na mjestu e se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica pie na
kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.:
Beir-aga

rak-rana

gore-dolje

24

Ivan-beg

V. SKRAENICE
89.

Skraenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraenu rije ili skraeni skup rijei. Rijei i
skupovi rijei skrauju se u skladu s odreenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta
pravila naruena drukijom tradicionalnom upotrebom.

90.

Rijei, skupovi rijei i vielani nazivi skrauju se na vie naina. Piu se s takom na kraju ili bez
nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se
odnose na pojedinane kategorije.

91.

Skraenice se itaju na dva naina.

a. Ako je rije o skraenim poetnim djelovima rijei ili skupova rijei, te ako se
skraenicom obuhvata poetni i zavrni dio rijei, tada se itaju kao da je napisan puni
naziv. Npr.: prof. (ita se: profesor), god. (ita se: godina), . r. (ita se: enski rod), itd. (ita se: i
tako dalje), dr (ita se: doktor), mr (ita se: magistar) i sl.
b. Ako su pak skraenicama oznaena poetna slova ili poetni slogovi vielanih naziva,
one se itaju na dva naina:
i.

Ukoliko skraenica sadri u sebi samoglasnik, ona se ita onako kako se i pie.
Npr.:
CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl.
Ovo pravilo ne obuhvata skraenice s nagomilanim suglasnikim grupama tekim
za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraenice itaju se prema nazivima
slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od
suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu mijeati nazivi slova iz
razliitih jezika. Npr.: DVD se ita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se ita ili u-en-de-pe
ili ju-en-di-pi i sl.
U deklinaciji ovih skraenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina.

ii.

Ukoliko se skraenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se

itaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.:
CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK
(er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl.
Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim sluajevima koje je ustalila duga
upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH ita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de].
SKRAIVANJE S TAKOM

92.

Skraenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz rijei koja se skrauje uvijek se piu s
takom na kraju (osim primjera opisanih u taki 100). Npr.:
.

itaj

r.

razred

g.

godina

v.

vijek

l.

lice

v.

vieti

t.

taka

m.

mjesto

25

93.

94.

95.

96.

Skraenice nastale uzimanjem poetnoga konsonantskog skupa u rijei piu se s takom na kraju.
Npr.:
br.

broj

mj.

mjesto

sv.

sveska

k.

kolski

str.

strana

fr.

francuski

l.

lan

gr.

grki

mn.

mnoina

st.

stoljee

Ako su skraenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i poetnoga
konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga rijei koja se skrauje, iza njih se takoe
pie taka. Npr.:
ul.

ulica

ak.

akavski

umj.

umjesto

tok.

tokavski

god.

godina

kajk.

kajkavski

ar.

arapski

tur.

turski

arh.

arhitekta

lat.

latinski

arh.

arhaino

gimn.

gimnazija

u.

uenik

komp. -

komparativ

up.

uporediti

dem.

deminutiv

jedn.

jednina

gen.

genitiv

prof.

profesor

alb.

albanski

Skraenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz treega sloga piu se s
takom na kraju:
augm. -

augmentativ

upor.

hipok. -

hipokoristik

imperf. -

imperfekat

superl. -

superlativ

akad.

akademik

uporediti

Skraenice za skupove rijei koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili poetnoga
suglasnikog skupa iz tih rijei piu se s takom poslije svake skraene rijei i razmakom
(bjelinom) izmeu skraenih djelova. Npr.:
m. r.

muki rod

v. d.

vrilac dunosti

. r.

enski rod

s. r.

svojom rukom

sr. r.

srednji rod

i sl.

i slino

n. d.

navedeno djelo

i dr.

i drugo

p. n. e. -

prije nove ere

k. g.

kolska godina

o. m.

ovoga mjeseca

n. r.

na ruke

o. g.

ove godine
26

Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraenica koje se obiljeavaju na tradicionalan

nain uprkos reenim pravopisnim pravilima:

97.

tj.

to jest

itd.

i tako dalje

npr.

na primjer

Neke vieslone rijei skrauju se tako to se uzme poetni konsonant ili slog i dva ili vie
konsonanata iz sredine rijei. Npr.:
stsl.

staroslovenski

rkp.

rukopisni

rkt.

rimokatoliki

sh.

srpskohrvatski

impf.

imperfekt(ivni)

tzv.

takozvani

pf.

perfekt(ivni)

stcsl. -

starocrkvenoslovenski

SKRAIVANJE BEZ TAKE

98.

Skraenice koje nastaju kontrakcijom piu se bez take na kraju, bez obzira na to da li se njome
obuhvata samo poetno i zavrno slovo ili poetno slovo i nekoliko slova s kraja rijei. Npr.:
gdin

gospodin

ga

gospoa

rn

raun

dr

doktor

mr

magistar

Izmeu sastavnih djelova tih skraenica ne pie se crtica.

99.

Iza skraenica koje se zavravaju na samoglasnik nikad se ne pie taka, osim ako je u pitanju
skraenica za lino ime koje poinje samoglasnikom.

100.

Skraenice koje oznaavaju mjerne jedinice meunarodno su prihvaene i piu se bez take na
kraju:
mm

milimetar

tona

cm

centimetar

ml

mililitar

dm

decimetar

dcl

decilitar

metar

litar

km

kilometar

dkl

dekalitar

mg

miligram

kl

kilolitar

gram

hl

hektolitar

dg

decigram

sekund

kg

kilogram

sat (as)

dkg

dekagram

dan

27

ar

dul

ha

hektar

volt

amper

vat

Hz

herc

stepen Celzijusa

101. Skraenice kojima se oznaavaju strane svijeta piu se velikim slovima bez take na kraju:
J

jug

istok

zapad

ever

102. Skraenice za vielane nazive piu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom
obliku piu velikim ili malim poetnim slovima. Iza takvih skraenica ne pie se taka. Npr.:
MC (Matica crnogorska)
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CPC (Crnogorska pravoslavna crkva)
CNP (Crnogorsko narodno pozorite)
DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti)
ULUCG (Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore)
CDNK (Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
UN (Ujedinjene nacije)
HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)
JF (Junoslovenski filolog)
MS (Matica srpska)
MH (Matica hrvatska)
SKG (Srpski knjievni glasnik)
SKZ (Srpska knjievna zadruga)
NIN (Nedeljne informativne novine)
MUP (Ministarstvo unutranjih poslova)
MIP (Ministarstvo inostranih poslova)
MID (Ministarstvo inostranih djela)
CG (Crna Gora)
103. Skraenice (simboli) za hemijske elemente piu se uvijek velikim poetnim slovom i bez take. Npr.:
Al

aluminijum

kalijum

sumpor

Ca

kalcijum

Fe

gvoe

vodonik

28

104. Latinske skraenice. Za skraenice iz latinskoga jezika vae ista pravila koja su navedena za
skraenice iz crnogorskoga jezika. Npr.:
m.

masculinum (muki rod)

f.

femininum (enski rod)

n.

neutrum (srednji rod)

s. v.

sub voce (kod rijei)

a. a.

ad acta (meu spise)

l. c.

loco citato (na navedenom mjestu)

m. p.

manu propria (vlastitom rukom)

o. c.

opus citatum (navedeno djelo)

s. a.

sine anno (bez oznake za godinu)

s. l.

sine loco (bez oznake za mjesto)

dr sc.

doctor scientiae (doktor nauka)

dr med. -

doctor medicinae (doktor medicine)

105. Napomene:
a. Neke se skraenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno piu samo velikim slovima,
npr.:
L. S.

locus sigilli (mjesto peata)

M. P.

mjesto peata

N. N.

nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime

nepoznato ili se ne eli saoptiti.

N. B.

nota bene (biljeka)

P. S.

post scriptum (poslije napisanoga)

A. D.

anno Domini (ljeta Gospodnjega; poslije nove ere)

b. Ukoliko se skraenice piu velikim slovima, a jedna od rijei u njoj poinje nekim od
digrafa (lj, nj, d), onda se taj digraf pie velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, D.
c. Ukoliko se skraenicom oznaava neki vielani naziv koji ima u sebi prijedloge ili
veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod
za zapoljavanje, BiH). Npr.:
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
d. Vlastita imena skrauju se pisanjem take poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti
dozvoljeno je imena skraivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa.
Npr.: A. Jovievi, S. Brkovi, Vuk Stef. Karadi, Vl. Popovi i sl.
29

VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA

106.

Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ove tokom duge istorije
ustalila u meusobnim proimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bliim i daljim
narodima i njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima,
a u novije vrijeme sve su prisutniji anglicizmi.

107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ula u crnogorski jezik smatrati tuicama. Takva
leksika moe se podijeliti u dvije grupe.
Prvu grupu ine rijei stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome
jeziku u toj mjeri da ih govornici doivljavaju kao domau leksiku. Npr.: koulja, arapa, kralj, car, ura,
bazen, ah, demper, kaput, majstor, papir, komija, boja, dem i sl. Takve rijei koje su u potpunosti
prilagoene fonolokome i morfolokom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne
tuice).
Rijei za koje je oigledno da su stranoga porijekla i koje najee imaju adekvatan domai sinonim
smatraju se tuicama. Takve su npr.: biznis, imid, oping, konverzacija, meni, kul, abdejt, daunlodovati i sl.
Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domae rijei, poeljno je umjesto nje koristiti domau
rije. Tako se npr. izmeu konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; izmeu posla i
biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuice nemaju adekvatan domai sinonim, nije ih
potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaom rijeju ili izrazom; naroito ne u sluaju kad je
takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rjeniki fond i kao takva poznata veini
govornika. Takve su npr. rijei: hamburger, sendvi, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada
prestaju biti tuice i postaju pozajmljenice.
108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je rije o zajednikim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj
drugoj vrsti rijei, pie se u skladu s naim jezikim zakonitostima. Sve tuice u crnogorskome jeziku
podlijeu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, piu se onako kako se izgovaraju u skladu s
mogunostima koje daje naa standardna azbuka i abeceda.
109. Iako se rijei stranoga porijekla u crnogorskome jeziku piu onako kako se izgovaraju, ponekad je
potrebno istai i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiu. U tim sluajevima se iza oblika koji
je napisan fonetski - strana rije u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.:
ekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pemislav (Przemysav), Don (John),
Budimpeta (Budapest), Be (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovi Dostojevski (
), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), trosmajer (Strossmayer) i sl.
110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.:
a. uz prezimena: Leonardo da Vini, Leonarda da Vinija, Leonardu da Viniju; Ludvig van
Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira,
Ferdinandu de Sosiru itd.,
b. uz vlastita imena: Don uan, Don uana, Don uanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister
Dek, mister Deka, mister Deku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl.,
c. u stranim geografskim nazivima: Rio de aneiro, Rio de aneira, Rio de aneiru; San Marino,
San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl.
30

111. Nazivi gradova, drava, regija, kontinenata piu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju u
crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili piu. Npr.:
Be, Bukuret, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpeta, Kijev, Rim, Varava, Albanija, Rusija, Engleska,
Grka, vedska, panija itd.
112. Onomastiku koja potie sa srpskoga (ekavskog) jezikog podruja ne treba ijekavizovati ve je pisati
u izvornom obliku (bez obzira na to da li je rije o antroponimiji ili toponimiji). Npr.:
Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavi, Bela Crkva,
Suva Reka, Beli Potok, Beanija, Belo Polje itd.
113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i
izgovornom obliku. Npr.:
New York (Njujork), Wien (Be), Los Angeles (Los Aneles), Rio de Janeiro (Rio de aneiro),
Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Perua), Bologna (Bolonja) i sl.
114. Strane toponime i antroponime u potanskome saobraaju treba pisati u izvornome obliku.
115. Kurzivom treba obiljeavati i svaku stranu rije koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu
pisanom na crnogorskome jeziku.
PROMJENA STRANIH IMENA
MUKA IMENA

116. Muka strana imena koja se zavravaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.:
ekspir ekspira ekspiru ekspira; Bergman Bergmana Bergmanu; Isak Isaka Isaku; Hamlet
Hamleta Hamletu i sl.
117. Muka strana imena s nenaglaenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica tree
vrste, kao i crnogorska muka imena na -a. Npr.:
Vojtila Vojtile Vojtili Vojtilu Vojtila; Spinoza Spinoze Spinozi Spinozu; Dobrica Dobrice
Dobrici Dobricu i sl.
118. Strana muka imena s nenaglaenim vokalom o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muka imena
tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.:
Pikaso Pikasa Pikasu - Pikasa; Patroklo Patrokla Patroklu; akomo akoma akomu
akoma; Pablo Pabla Pablu Pabla i sl.
119. Strana muka imena s naglaenim i nenaglaenim i u finalnom poloaju mijenjaju se kao i imenice
prve vrste s tim to se izmeu osnovnoga oblika i padenih nastavaka dodaje epentetsko j radi
izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.:
Verdi Verdija Verdiju Verdija Verdi - Verdijem; Aligijeri Aligijerija Aligijeriju Aligijerija
Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi Kenedija Kenediju Kenedija; Kami Kamija Kamiju; Platini Platinija
Platiniju i sl.
Na isti nain mijenjaju se i latinska i grka imena s krajnjim -je (lat. -ius; gr. -ios), npr.:

31

Ovidije Ovidija Ovidiju; Vergilije Vergilija Vergiliju; Julije Julija Juliju; Polibije Polibija Polibiju
i sl.
120. Muka strana imena koja se zavravaju na nenaglaeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste,
ali zadravaju to -e ili -u u promjeni. Npr.:
Dante Dantea Danteu Dantea Dante Danteom; Hajne Hajnea Hajneu; Rilke Rilkea Rilkeu
Rilkea Rilke Rilkeom i sl.
Nehru Nehrua Nehruu Nehrua Nehru Nehruom; Baku Bakua Bakuu i sl.
121. Strana muka imena s naglaenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, s tim to zadravaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.:
Dego Degoa Degou; Didro Didroa Didrou; Igo Igoa Igou; Ruso Rusoa Rusou itd.
Malarme Malarmea Malarmeu; Rene Renea Reneu; Merime Merimea Merimeu itd.
Pompidu Pompidua Pompiduu; Manitu Manitua Manituu i sl.
122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muka imena)
mijenjaju se najee kao imenice prve vrste (ali je mogua i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj.
Jesenjinom po ugledu na nae npr. Markom Miljanovim). Npr.:
ehov ehovom; Karpov Karpovom; Mendeljejev Mendeljejevom; Vasiljev Vasiljevom; Turgenjev
Turgenjevom; Jesenjin Jesenjinom; Nikitin Nikitinom i sl.
123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muka imena) s finalnim ski mijenjaju se
kao pridjevi. Npr.:
Dostojevski Dostojevskog(a) Dostojevskom(e) Dostojevskim; Nemirovski Nemirovskog(a)
Nemirovskom(e) Nemirovskim; omski omskog(a) omskom(e) omskim; Stefanovski
Stefanovskog(a) Stefanovskom(e) Stefanovskim i sl.
124. Dvoslona muka lina imena na -a hipokoristikoga porijekla tipa Bora, eda, ura, Laza, Meha,
Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba
upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezikoj praksi. [Toga su
svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove
hipokoristike obliki usklaivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostia u asopisu Glas Crnogorca.]
Ipak, ukoliko je rije o poznatim linostima ija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome
obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Meutim, u promjeni se
ta imena ponaaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro
Bora Boru Bora; Lazo Laza Lazu Laza i sl., a ne: Bora Bore Bori Boru i sl. Tako je i u
oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a
ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd.
125. Dvoslona muka lina imena na -e hipokoristikoga porijekla tipa Rade, ole, Toe i sl. mijenjaju se
kao i imena pobrojana u taki 123. Npr.: ole ola olu; Rade Rada Radu itd.
ENSKA IMENA

126. enska strana imena koja se zavravaju na nenaglaeni samoglasnik -a morfoloki se u potpunosti
uklapaju u sistem crnogorskih enskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica tree vrste.
32

Penelopa Penelope Penelopi; Silvija Silvije Silvije; Varja Varje Varji; Martina Martine Martini i
sl.
127. Strana enska imena koja se zavravaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglaenoga -a ne
mijenjaju se, ve zadravaju oblik nominativa u svim padenim odnosima. Npr.:
Ines od Ines sa Ines o Ines; Karmen od Karmen sa Karmen o Karmen; Meri od Meri sa Meri o
Meri; Sindi od Sindi sa Sindi o Sindi i sl.
128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na enska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva,
-ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.:
a. -ska: Spaginjska Spaginjske Spaginjskoj; Mihajlovska Mihajlovske Mihajlovskoj; Ivanovska
Ivanovske Ivanovskoj i sl.
b. -ova/-eva: Navratilova Navratilove Navratilovoj; Kostadinova Kostadinove Kostadinovoj;
Vasiljeva Vasiljeve Vasiljevoj itd.
c. -ovna/-evna: Petrovna Petrovne Petrovnoj; Mihajlovna Mihajlovne Mihajlovnoj;
Nikolajevna Nikolajevne Nikolajevnoj itd.

33

VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadanji slogovi koji su se
biljeili grafemom jat () ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukije
reeno, crnogorsko se ije javlja u poloajima e se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u
ekavskom dugo e (npr.: vrijeme vrime vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga
kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma pisma pesma). Meutim, navedeno pravilo ima
izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objanjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno
znaajni, dok se u Rjeniku na kraju Pravopisa donose rjeenja za pojedinane rijei.
130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadanjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.:
vidjeti (vieti): vidio (<vidjel)
letjeti (leeti): letio (letjel)
smjeti: smio (smjel)
dio (<dijel)
cio (<cijel)
vijati (<vjejati)
sijati (<sjejati)
Oblici vieo, leeo, smjeo i sl., poznati u nekim crnogorskim govorima, imaju status dijalektizama, pa se
ne unose u pravopisna pravila.
131. Od pravila naznaenog u t. 129 u crnogorskome jeziku odstupaju tri glagola (i glagoli u ijoj se
osnovi oni nalaze) u mukome rodu radnoga glagolskog pridjeva. Rije je o glagolima esti, sresti i zreti
i glagolima sloenim od njih. Oni se upotrebljavaju dvojako, npr.:
esti: eo sio
zaesti: zaeo zasio
preesti: preeo presio
raesti: raeo rasio
zreti: zreo zrio
sazreti: sazreo sazrio
uzreti: uzreo uzrio
sresti: sreo srio
presresti: presreo presrio
susresti: susreo - susrio
132. Imperfekat glagola biti u savremenome crnogorskom standardnom jeziku ima dubletne oblike:
1. bijah
2. bijae
3. bijae

1. bjeh
2. bjee
3. bjee

1. bijasmo
2. bijaste
3. bijahu

1. bjesmo
2. bjeste
3. bjehu

133. Dvosloni alternant jata (ije) uvijek se krati u mnoinskim oblicima imenica koji su nastali pomou
infiksa -ov- ili -ev-. Npr.:
lijek ljekovi
34

snijeg snjegovi
mijeh mjehovi
vijek vjekovi
svijet svjetovi
dio djelovi
134. Ukoliko je rije o mnoinskim oblicima imenica (nastalim pomou infiksa -ov- ili -ev-) s dvoslonim
alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvolana suglasnika grupa iji je drugi lan r, taj se
dvosloni alternant skrauje sa e. Npr.:
brijeg bregovi
drijen drenovi
trijem tremovi
brijest brestovi
135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku.
136. Nekadanji prijedlog pr (pr) u funkciji prefiksa ima razliite glasovne vrijednosti u zavisnosti od
toga da li predstavlja sastavni dio sloenoga glagola, imenice ili pridjeva:
a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati,
prevariti, prelomiti, predvojiti, preskoiti, prenijeti, presaditi, prepei i sl.
b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao
prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Meutim, pod
uticajem viedecenijske slubene upotrebe jezike norme atipine za Crnu Goru u
crnogorskom jeziku ustalio se krai lik toga prefiksa, pa su u savremenoj
standardnojezikoj normi u imenicama o kojima je rije dozvoljena oba prefiksa: i prije- i
pre-.
Npr.: prijedlog predlog, prijevod prevod, prijelom prelom, prijekor prekor, prijenos prenos,
prijevoz prevoz, prijepis prepis, prijestup prestup, prijesad presad, prijeplet preplet i sl.
c. Prefiks o kojemu je rije se u pridjevima dvojako upotrebljava:
1. Ako je rije o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava
iskljuivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preeen (presjeen), preoran, prebaen, prevaren, preveden,
prepeen, pretuen, prepolovljen i sl.
2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i
imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.:
prijekorni prekorni, prijestupni prestupni, prijedloni predloni, besprijekorni besprekorni,
prijevozni prevozni i sl.
137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku razliito se upotrebljava. U zavisnosti od
konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i pie kao rje ili uproeno kao re.
138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome poloaju u rijei, on se upotrebljava samo kao rje.
Npr.:
rjenik, rjeenje, rjeica, rjei, rjeit, rjeitost, rjeina, rjeavati, rjeniki, rjeotvorje, rjeavanje, rjeiv, rjeivost i sl.
Oblici tipa renik, reenje, rei, reit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u
standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.
35

139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u rijei, upotrebljava se kao i kad se nae u
inicijalnome poloaju, tj. samo kao rje. Npr.:
korjeni, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narjeje, prorjeivati, okorjelost, korjenit, korjeni, nerjeiv,
starjeina, sporjekati i sl.
I u ovome sluaju ekavski likovi navedenih rijei imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio
crnogorske standardnojezike norme.
140. Glasovni se skup rje u poloaju iza suglasnika razliito upotrebljava, kao rje i kao re.
Ukoliko je to rje nastalo kraenjem od rije, pri emu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome
morfemu, kao u primjerima opisanim u taki 133 (drijen drenovi) ili npr. u sluajevima tipa vrijeme
vremena; strijela strelica; drijebe drebica i sl., ono se tada i izgovara i pie uproeno, kao re.
Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je
jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku.
141. Ukoliko se glasovni skup rje nae iza suglasnika ne inei s njim isti morfem, tada se on
upotrebljava samo kao rje. Npr.:
protivrjeiti, razrjeivati, razrjeavati, protivrjean, odrjeivost, razrjeiv, protivrjenost i sl.
142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupreen, unapreen i sl., koji su
krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezike norme, predstavljaju lokalizme u
crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski
likovi tih rijei, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeen, unaprijediti, unaprijeen,
razrijediti, razrijeen i sl.
143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skrauju se. Npr.:
poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznini, prijepodnevni i sl.
144. Jedino je opteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime oznaava
pridjev i imenica. Npr.:
Boj ne bije svijetlo oruje,
ve boj bije srce u junaka.
Ugasite svijetlo!
Tako se piu i sloenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl.
145. Nekoliko rijei koje su u crnogorskome jeziku ouvale glasovnu skupinu
ije, uprkos
viedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom
obliku opteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedee rijei:
zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd.

36

146. Odrini oblik glagola jesam glasi:

1. nijesam
2. nijesi
3. nije

1. nijesmo
2. nijeste
3. nijesu

Poto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obiljeje, on
je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam nisi nije / nismo niste nisu u
crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporuljivi.
147.

Posljednjih decenija ustalili su se krai oblici zamjeniko-pridjevske promjene na ih, -im, -ima. Npr.:
velikih, lijepih, dobrih, vaih, naih, svojih, naima, njihovima, tuim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu
njihovu upotrebu, treba ih smatrati obiljejem savremene crnogorske standardnojezike norme.

148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrini oblik nijesam poklapa s prostorom na
kojem se upotrebljavaju oblici zamjeniko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu,
dativu, instrumentalu i lokativu mnoine (-ijeh, -ijem, -ijema), viedecenijska nametnuta zajednika
standardnojezika norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske
pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u odreenoj mjeri ouvali u pisanome jeziku (naroito u
naunome i beletristikom stilu), a znatno vie u govornom, dozvoljeno je takve oblike
upotrebljavati pored ve prihvaenih dominantnih kraih oblika -ih, -im, -ima.
Dozvoljeno ih je upotrebljavati na vie naina:
a. uzastopnim reanjem duih oblika ili naizmjeninom upotrebom skupine kraih i duih
oblika;
b. reanjem duih i kraih oblika jednih za drugim.
149. Ekavizmi tipa sledei, poslednji, usled, naslednik, naslee, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su
krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni.
Umjesto njih, preporuuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih rijei. Npr.:
sljedei, posljednji, usljed, nasljednik, nasljee, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl.
Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedei i slijedei nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku
funkciju (npr.: Vidimo se sljedeega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadanji glagola slijediti (npr.: Stigli
smo slijedei njihov automobil).
Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se pie sljedei, a ne ljedei; nasljednik,
a ne naljednik; nasljedstvo, a ne naljedstvo; sljedbenik, a ne ljedbenik; nasljednik, a ne naljednik; posljednji, a
ne poljednji i sl.
Ove treba izuzeti imenicu ljeme kao tradicionalni naziv.

37

VIII. FONEMI , , ,
FONEMI I
S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove i i da ih u govoru i pisanju
nikada ne mijeaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takoe, potiu sa
tokavskoga terena), ove nije potrebno ukazivati na razlike meu njima, ve su u razmatranje uzeti samo
oni sluajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja.
150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opteprisutne su i progresivne
(jotovane) skupine e, e. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u
crnogorskoj knjievnosti do tree decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naih
dana.
151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao e. Primjeri su brojni:
e, ed, edovina, praed, eca, vrijeeti, vielo, vielica, nevielica, neelja, poneeljak, ever, vieti, eti, zaesti,
uesti, naesti, eeti, stieti se, teeti, ove/oe, one, ie/ige, nie/nige, etinjast, etinjiti, poetinjiti, everiti,
everii, everina, evojka, zaevojiti se, eljati itd.
U Pravopisnom rjeniku takvi se oblici rjeavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici
gdje, djed, djedovina itd.
152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao e. Tako se upotrebljavaju oblici tipa
erati, eranje, poera, poernica, zaerati, doerati, ueriva, leeti, poleeti, uzleeti, nadleeti, izleeti, uleeti, vreti,
zavreti, ueti, poueti, lipeti, capeti i sl.
Prihvata se i oblik ierati jer se uvrijeio u komunikaciji.
Uz te jotovane oblike mogui su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U
skladu s tim mogui su i dubletni oblici tipa tjelesa: elesa, tjeme: eme, tjesnoa: esnoa, utjeha: ueha,
htjeti: eti i sl.
153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku e. Takva je upotreba:
epalo, epanica, epkati, iepkati, epnuti, evanica, edilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s
oblicima na cje, npr.:
epkati: cjepkati, evanica:cjevanica, iepkati:iscjepkati itd.
154.

Potencijalne su i dublete tipa

cjelivati: elivati, iscjelivati:ielivati, cjelina: elina, cjelishodnost: elishodnost, cjelishodan: elishodan,
cjenovnik:enovnik, cjelokupan: elokupan, cjenkati se: enjkati se, cjelokupnost: elokupnost, cjelodnevni:
elodnevni, cjeloveernji: eloveernji i sl.

155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se iskljuivo kao e u toponimima i antroponimima: etna,
etko, etkovi, etalj, etni do, etale glavice, etna polja, etuljina dolina i sl.
FONEMI I
156. Fonemi i glavno su razlikovno obiljeje izmeu crnogorskoga i ostala tri tokavska standardna
jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da ine markantno obiljeje
crnogorskoga savremenog jezika, da su se odrali u upotrebi kao opteprisutni crnogorski glasovi
38

uprkos viedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su
dio standardnojezike norme.
157.

Fonemi i u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla.

Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa:
ever, enokos, enica, ekira, poei, en, edalo, ueka, preei, etiti se, ekirati se, ednik, ednica, eeti, ekirica,
poeklica, enina, etan, zaesti, zaeda, guenica, eme, everozapad; enica, iesti, ieden, ielica, koavina, koi
i sl.
Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjei, sjen, sjedalo, usjeka,
presjei, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda,
gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl.
Fonemi i u primjerima tipa Mio, Dako, Mao, Veo, Muo, Maa, ota, agovii, uma, ana,
agora, ajo, mu, gu, i, ago, ecati, eka, era, erpati, erpaa, ato nijesu rezultat jotovanja.

158.

Tako je i sa u topinimima:
ee, eica, eina, eite, edivrana, enica, emetni do, enika kosa, eniki do, enite, enokos, enokosni
brijeg, enoeta, erogoka glavica, erkovi, erina, ekirica, Gubieme, Pai brijeg, Orloed, Paa jama, Peov
pristranak, Paa ulica, Pai nugo, Pai potok, Oeenica, Preeka, Dain drijen, Zgrade agovia, Paaka,
Proeno brdo, Guenica, Pai kuk, Paa aluga, Poeeni do i sl.

159.

Glas u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, to dokazuje suodnos enica: zjenica.

160.

U crnogorskim antroponimima i toponimima nije u suodnosu sa zj. Upor.:

agora, ajo, Koa, Koa glavica, Koa greda, Koa kuita, Koa peina, Koa putina, Koa rupa, Koaa,
Koak, Koe borine, Koi bor, Koi kr, Koi rt, Koi vrh i sl.

39

IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI

161.

Suglasnici se po zvunosti dijele na zvune i bezvune. Svi oni imaju svoje parnjake
suprotne po zvunosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici razliiti po zvunosti nau jedni
pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvunost upravljajui se prema drugome suglasniku. Ako je
drugi suglasnik zvuan, onda se i prvi mijenja u svoj zvuni parnjak. I obrnuto, ako je drugi
bezvuan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvunim parnjakom.

162.

Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvuni, ne utiu na
promjenu zvunosti kontaktnih fonema.

163. Tabela zvunih i bezvunih suglasnikih parnjaka u savremenome crnogorskom standardnom

jeziku izgleda ovako:

Zvuni

Bezvuni

164. Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nae u kontaktu sa suglasnikom koji mu je
suprotan po zvunosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.:
vrapca (<vrabca), opiniti (<obiniti), opstati (<obstati), bapski (<babski), tobdija (<topdija), buregdija
(<burekdija), potpitanje (<podpitanje), svadba (<svatba), potcijeniti (<podcijeniti), porudbina (<porubina),
rashodovati (<razhodovati), pregristi (<pregrizti), potiniti (<podiniti), istrati (<iztrati), smekast
(<smekast) i sl.
165. Jednaenje suglasnika po zvunosti ne biljei se u sljedeim sluajevima:
a. kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunih suglasnika s, i , npr.:
predstavnitvo, predstava, odstupanje, gradski, ljudski, odetati, predkolski, podiati, predednik,
potpredednik, predednitvo, podei i sl.,
b. kad se zvuni suglasnik nae ispred nastavka -stvo u rijei vostvo.,
c. u pojedinim sluajevima, koji ne podlijeu gubljenju suglasnika, da bi se izbjegle nejasnoe u
znaenju kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunoga c, ne dolazi do jednaenja po
zvunosti, npr.:
jadac jadca (a ne jaca ili jatca), mladac mladca (a ne mlaca ili mlatca), gladac gladca (a ne glaca ili
glatca) i sl.,
d. u sloenim rijeima, najee pozajmljenicama, kad bi se vrenjem jednaenja po zvunosti
krajnjega suglasnika iz prvog dijela sloenice izgubilo ili poremetilo znaenje rijei, npr.:
adherentan, jurisdikcija, nokdaun, subpolarni, predturski, postdiplomski, adhezija, podtekst i sl.,
e. u nekim stranim imenima i pridjevima koji su od njih izvedeni, npr.:
Habsburgovci, habsburki, Vaington, vaingtonski, hongkonki, Musorgski, Rentgen (samo kad je u
pitanju ime, ali ne i aparat rendgen), Midhat i sl.
40

X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

166. Jednaenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama:
a. Konsonanti s i z u poloaju ispred prednjonepanih suglasnika alterniraju sa i .
b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod odreenim uslovima alternira sa m.
167.

Jednaenje s, z > , pred prednjonepanim suglasnicima vri se:

a. u sloenicama, na granici izmeu prefiksa i osnove, npr.:
iupati (<isupati<iz-upati), raerati (<raserati<razerati), idikljati (<iz-dikljati), uuriti
(<suuriti), ieznuti (<iseznuti<izeznuti) i sl.,
b. na granici izmeu korijena i nastavaka, npr.:
paljiv (<paz-ljiv), nonja (<nos-nja), vonja (<voz-nja), pae (<pas-e), groe (<groze), lie (<lise),
mau (<masu), milju (<mislju) i sl.

168.

Jednaenje s, z > , ne vri se:

Ako se suglasnici s i z nau na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje prednjonepanim
suglasnicima lj i nj. Upor.:
sljutiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl.
Ako se suglasnici s i z nau ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.:
posljednji, sljedei, sljepoa, sljepaki, snjegovit, bijesnjeti, snjeanica i sl.

169.

U prostim rijeima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.:

zelemba, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl.

170. Ukoliko se suglasnik n nae ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela
sloenice, jednaenje se ne vri. Npr.:
vanbrani, ukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41

XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA

171. Kad se jednaenjem suglasnika ili u tvorbi rijei nau dva ista suglasnika jedan pored drugoga,
dolazi do gubljenja jednoga od njih.
172. Gubljenje suglasnika javlja se u sloenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i
poetka osnove rijei. Npr.:
beini (<beini<bezini), bestrujni (<besstrujni<bezstrujni), bezakonje (<bezzakonje), raalostiti
(<raalostiti<razalostiti), rasipati (<rassipati <razsipati), isuiti (<issuiti<izsuiti) i sl.
173. U superlativima pridjeva i priloga koji poinju suglasnikom j ne dolazi do gubljenja udvojenoga j
na granici izmeu prefiksa i osnove. Npr.:
najjai, najjednostavniji, najjunakiji, najjeftiniji, najjuniji, najjasniji, najjadniji itd.
174. Takoe, do gubljenja udvojenoga suglasnika na granici izmeu prefiksa i osnove ne dolazi ni u
ostalim sluajevima kad bi se gubljenjem izmijenilo ili izgubilo znaenje rijei. Npr.:
naddijalekat, poddijalekat, preddravni, podtekst, predturski, predturistiki,
superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, postdiplomski, postterapijski i sl.

nadtrati, protivvrijednost,

175. Gubljenje suglasnika vri se i na granici dviju osnova u sloenicama koje su nastale prostim
srastanjem rijei (bez spojnoga vokala -o-/-e-). Npr.:
ezdeset (<ezddeset<estdeset), pedeset (<peddeset<petdeset),
176.

Iako se radi tekoe izgovora udvojeni suglasniki skupovi izgovaraju uproeno, takvo gubljenje
suglasnika ne treba biljeiti u pismu kad su u pitanju rijei kao eststo, eststogodinjica i sl. jer bi se
time izgubilo znaenje navedenih rijei, odnosno utrla razlika izmeu 600 (eststo) i rednoga broja
esto i sl.

177. Gubljenje suglasnika vri se i na granici izmeu korijena i sufiksa. Npr.:

ruski (<russki), sreski (<sresski<srezski), francuski (<francusski<francuzski), pruski (<prusski) i sl.
178.

Gubljenje suglasnika obuhvata i suglasnike d i t kad se nau pred suglasnicima c, , i d.

Npr.:
oca (<otca), oe (<ote), gubici (<gubitci), preci (<pretci<predci), napici (<napitci), simidija
(<simiddija<simitdija), itau (<itatu), bici (<bitci<bitki), pripovijeci (<pripovijetci<pripovijetki) i sl.

179.

Meutim, ako se suglasnik t nae na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje
suglasnicima c, i , gubljenje suglasnika se ne vri. jeNpr.
otunuti (a ne ounuti), otcijepiti (a ne ocijepiti), potcijeniti (a ne pocijeniti), potcrtati (a ne pocrtati), otepiti (a
ne oepiti) i sl.

180.

Ako se ne nalaze na kraju prefiksa, suglasnici d i t gube se i ispred konsonantske grupe t.

Npr.:
nematina, hrvatina, gospotina, slobotina, rata (a ne radta) i sl.

181. Suglasnici d i t gube se iz grupa st, zd, t, d kad se te grupe nau ispred suglasnika b, k, l, lj, m, n ili
nj. Npr.:

42

radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravini, godinji, pozorini, nuni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska,
ovrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, boleljiv, usmeno i sl.
182. Suglasnike grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom
-ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.:
protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl.
183.

Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.:

bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl.

184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski poetno s iz toga nastavka gubi se ako se nae iza
suglasnika , , i . Npr.:
junaki, hajduki, evojaki, podgoriki, nikiki, mladiki, plemiki, lupeki, siromaki i sl.
185.

Suglasnik s iz nastavka -stvo:

a. gubi se kad se nae poslije suglasnika ili , npr.:
lupetvo, siromatvo, drutvo, mnotvo, vitetvo, mnogobotvo i sl.,
b. uva se kad se nae iza suglasnika na kraju osnove. Tada i i s ostaju neizmijenjeni, npr.:
preimustvo, pokustvo, punomostvo, mladistvo i sl.

43

XII. PRELAZAK L U O
186.

U prolosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju rijei) prelazio
je u o. Kasnije se ta promjena prestala vriti, pa danas ima rijei na ijem se kraju (ili na kraju kojeg
sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, dral, glagol, urnal, ovalni,
stalni i sl.

187.

Prelazak l u o dosljedno je izvren na kraju oblika jednine mukoga roda radnog glagolskog
pridjeva. Npr.:
znao (<znal; . r. znala; sr. r. znalo), radio (<radil; . r. radila; sr. r. radilo), kleo (<klel; . r. klela; sr. r.
klelo), rekao (<rekal; . r. rekla; sr. r. reklo), sijao (<sijal; . r. sijala; sr. r. sijalo), vijao (<vijal; . r. vijala;
sr. r. vijalo), provijavao (<provijaval; . r. provijavala; sr. r. provijavalo), bio (<bil; . r. bila; sr. r. bilo), uo
(<ul; . r. ula; sr. r. ulo), uzeo (<uzel; . r. uzela; sr. r. uzelo), uvenuo (<uvenul; . r. uvenula; sr. r.
uvenulo), tjerao (erao) [< tjeral (eral); . r. tjerala (erala); sr. r. tjeralo(eralo)], edio(sjedio), mislio, zgodio,
potrao, prokleo, naduo i sl.
Asimilovani oblici tipa reka, poa, gleda ili reko, poero, poo i sl., koji se upotrebljavaju u pojedinim
crnogorskim govorima, nijesu dozvoljeni (i smatraju se dijalektizmima).

188.

Glasovna promjena l > o dosljedno je izvrena u imenicama enskoga roda s nastavkom

nica:
uionica (<uilnica), vjebaonica (<vjebalnica), skakaonica (<skakalnica), radionica (<radilnica), kladionica
(<kladilnica), istionica (<istilnica), perionica (<perilnica) i sl.

189.

Ova glasovna promjena vri se dosljedno i u imenica mukoga i enskog roda koje ispred o
(koje je nastalo od l) imaju nepostojano a. Npr.:
kotao (<kotal; nom. mn. kotlovi), posao (<posal; nom. mn. poslovi), ugao (<ugal; nom. mn. uglovi), misao
(<misal; nom. mn. misli), uzao (<uzal) i sl.

190.

Prelazak l u o vri se i na kraju sloga u imenicama u kojima se ne javlja nepostojano a pred

glasom o. Npr.:
dioba, seoba, aoka, ubao, dio, razdio, seoce, predio, soko, vo, sto, so, veo, pepeo (a ne: razdjel, predjel, sokol, stol,
vol) i slino.

191.

Osim imenice aneo (<anel; nom. mn. aneli) prelazak l u o nije obuhvatio druge imenice
stranoga porijekla u crnogorskome jeziku, pa se one izgovaraju i piu s nepromijenjenim finalnim l.
Npr.:
metal, bokal, general, maral, fudbal, bal, kanal, konzul, admiral, urnal, apostol, original, moral, jul i sl.
Ima, takoe, u crnogorskome jeziku i nekoliko imenica domaega porijekla u kojima ta promjena
nije izvrena. Takve su npr.:
glagol, bol, val, dral, pomol, molba, bolnica, alba, al i dr.

192.

Ukoliko se pred vokalom o dobijenim od l nae jo jedan vokal o, takvi udvojeni vokali se
izgovaraju i piu kao jedno dugo o. Npr.:
ubo (<uboo<ubol), probo (<proboo<probol), vo (<voo<vol), sto (<stoo<stol), go (<goo<gol), so (<soo<sol) i sl.

44

193.

Prelazak l u o izvren je u svim padeima osim nominativa jednine i genitiva mnoine

imenica s nastavkom -lac u znaenju vrioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac,
italac, ruilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.:
spasilac spasioca spasiocu spasioca spasioe spasiocem spasiocu / spasioci spasilaca spasiocima
spasioce spasioci spasiocima spasiocima,
molilac molioca moliocu molioca molioe moliocem moliocu / molioci molilaca moliocima
molioce molioci moliocima moliocima i sl.
Ima imenica toga tipa u kojima nije izvrena promjena l > o. Takve su npr.:
tkalac tkalca tkalcu, znalac znalca znalcu, nevaljalac nevaljalca nevaljalcu, strijelac strijelca
strijelcu / strijelci i sl.
Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc,
imaoc te genitiva mnoine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema
ostalim padenim oblicima u kojima je izvrena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u
pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala
taj suglasnik na poetku sloga (gle-da-lac), ve se on kasnije razvio analokim putem.

194.

Imenice s nastavkom -lac koje ne znae vrioca radnje uvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u
svim padeima. Npr.:
bijelac bijelca bijelcu / bijelci, palac palca palcu / palci, alac alca alcu / alci, kolac kolca
kolcu / kolci, feudalac feudalca feudalcu / feudalci, kozalac kozalca kozalcu / kozalci i sl.

195.

Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvren na kraju nominativa jednine pridjeva mukoga

roda. Npr.:
cio, io, kieo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl.
Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine mukog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s
neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.:
smjel smio, topal topao, podal podao.
Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju).

196.

Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine zavravaju nastavcima -an/ni, -na, -no javlja se dvojako:
a. U nekim pridjevima ouvano je l u navedenom poloaju, npr.:
stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno;
nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni,
lokalan, lokalna, lokalno i sl.
b. U drugim sluajevima l je prijelo u o, npr.:
misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl.

197.

Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako:

a. U najveem broju primjera suglasnik l se ouvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim
od imenica koje uvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice
domaega ili stranog porijekla v. t. 196), npr.:
45

sokolski, konzulski, generalski, balski, kolski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl.
b. U manjem broju sluajeva izvrena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.:
vlasteoski, aneoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je
sastavni dio naziva, npr. Novo Selo novoselski, Donje Selo donjoselski), konavoski (<Konavli),
dupioski (<Dupilo) i sl.

46

XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S

Alternacija suglasnika k, g i h u , i naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika
k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija.

198.

PALATALIZACIJA
199.

Kad se suglasnici k, g i h nau ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu
rijei, prelaze u , i . Npr.:
konjanik : konjanie
junak : junae
drug : drue
vrag : vrae
duh : due
vlah : vlae
vui : vuem
tui : tuem
ruka :ruetina
noga : noetina

200.

Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu rijei
prelaze u , i . Npr.:

junak : junaina
ruka : ruica
stog : stoina
knjiga : knjiica
evojka(djevojka) : evojina (djevojina)
prah : praina
muha : muica
uho : ui
201.

Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu mnoine imenica s

osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vrenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred
navedenim samoglasnikom. Npr.:
junake, oblake, uenike, ruke, muke, kuke, krage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl.

202.

Palatalizacija se ne vri u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom in od imenica

enskoga roda. Npr.:

Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin,
krukin, bakin i sl.
Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i evojka (djevojka) koji se
upotrebljavaju dubletno: majkin i majin; evojkin (djevojkin) i evojin (djevojin).

47

SIBILARIZACIJA
203.

Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) se vri u sljedeim kategorijama:

a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu mnoine imenica mukoga roda s finalnim
k, g ili h u osnovi, npr.:
junak: junaci junacima
momak: momci momcima
konjanik: konjanici konjanicima
sirak: siraci siracima
nalog: nalozi nalozima
brlog: brlozi brlozima
prijedlog: prijedlozi prijedlozima
duh: dusi dusima (ali i: duhovi duhovima)
almanah: almanasi almanasima
orah: orasi orasima
Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvrene
sibilarizacije vri se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padeima u krajnjem
razultatu dobijaju sljedei oblici:
izdatak: izdatci>izdaci izdatcima>izdacima
gubitak: gubitci>gubici gubitcima>gubicima
boljitak: boljitci>boljici boljitcima>boljicima
b. u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.:
ruka ruci
muka muci
struka struci
evojka evojci
noga nozi
podloga podlozi
briga brizi
knjiga knjizi
svrha svrsi
c. u imperativu glagola ija se osnova zavrava suglasnikom k, g ili h, npr.:
pei: peci
rei: reci
tei: teci
strii: strizi
lei: lezi

204.

Meutim, radi ouvanja osnove, odnosno iz semantikih razloga ili zbog tekoe izgovora
koja bi bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vri
dosljedno u svim navedenim kategorijama.
a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica enskoga roda u dativu/lokativu ostaju
nepromijenjeni:
Milka Milki
48

Mika Miki
Jovanka Jovanki
Milanka Milanki
Draga Dragi
Zaga Zagi
Blaga Blagi
Goga Gogi
Miha Mihi
b. Sibilarizacija se ne vri u dativu/lokativu jednine zajednikih imenica stranoga porijekla s
osnovom na k, g i h te uopte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvrene
glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo znaenje rijei:
freska freski
frizerka frizerki
maska maski
droga drogi
doga dogi
aga agi
sluga slugi
duga dugi
psiha psihi
epoha epohi
snaha snahi
maeha maehi
c. Suglasnici k, g i h kad se nau u grupama ck, k, k, zg i sh ispred vokala i u
dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda ne podlijeu sibilarizaciji jer bi se u
rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo znaenje rijei ili bi se stvorile
suglasnike grupe teke za izgovor (npr.: maka maki>maci ili tezga tezgi>tezzi>tezi).
Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa:
kocka kocki
bocka bocki
maka maki
taka taki
boka boki
kuka kuki
praka praki
voka voki
sreka sreki
tezga tezgi
rozga rozgi
mazga mazgi
Pasha Pashi
Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe k na kraju osnove imenica mukoga
roda u nominativu mnoine uvijek podlijee sibilarizaciji:
cvrak cvrci
traak traci
49

oblaak oblaci
zakljuak zakljuci
sobiak sobici
d. Suglasnik k iz suglasnike grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica enskoga
roda ne alternira sa c da ne bi dolo do semantikih pomjeranja rijei (tipa tetka
tetki>tetci>teci; motka motki>motci>moci):
tetka tetki
estitka estitki
reetka reetki
doetka doetki
krletka krletki
zagonetka zagonetki
patka patki
utka utki
butka butki
etka etki
motka motki
Ali je pravopisno dozvoljeno samo: pripovijetka pripovijeci, bitka bici i sl. jer u takvim
sluajevima ne dolazi do izmjene znaenja rijei.
e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica enskoga roda koje znae nacionalnu,
narodnosnu, konfesionalnu ili dravnu pripadnost ne alternira sa c:
Crnogorka Crnogorki
Bosanka Bosanki
pravoslavka pravoslavki
muslimanka muslimanki
Bjelopoljka Bjelopoljki
Indoneanka Indoneanki
Talijanka Talijanki
205.

Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponaaju se dvojako.

Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c,
z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odluuje ponajvie dosadanja tradicionalna upotrebna
praksa, moglo bi se rei:
a. Ako je rije o dobro poznatim naim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije
izvrene alternacije suglasnika ne bi dolo do promjene znaenja, suglasnici k, g i h u
navedenim padeima alterniraju sa c, z i s, npr.:
Rijeka Rijeci
Banjaluka Banjaluci
Lika Lici
Palanka Palanci
Afrika Africi
Amerika Americi
b. Ukoliko je rije o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvrene alternacije
izmijenilo znaenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vri, npr.:
50

Boka Boki
Kostarika Kostariki
Meka Meki
Volga Volgi
Krka Krki
206.

Suglasnik k u grupama sk i k u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda pravopisno je

dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c jer
tako nalae upotrebna praksa, npr.:
praska: praski prasci
ljuska: ljuski ljusci
guska: guski gusci
puka: puki puci
kruka: kruki kruci
vaka: vaki vaci

51

XIV. ALTERNACIJA A :
207.

Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas psa, novac
novca, momak momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junakjunaka, teak- teaka i sl.

208.

Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda,

npr.:
momak momaka
pas pasa
sastanak sastanaka
vrabac vrabaca
trupac trupaca
U svim ostalim padeima i u jednini i u mnoini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa,
psima; vrapca, vrapcima i sl.

209.

Nepostojano a javlja se u genitivu mnoine imenica enskoga i srednjeg roda sa

suglasnikom grupom na kraju osnove. Npr.:
guska gusaka
tikva tikava
olovka olovaka
taka taaka
maka maaka
tetka tetaka
koplje kopalja
staklo stakala
sedlo sedala
jedro jedara
stegno stegana

210.

U nominativu jednine pridjeva neodreenoga vida u mukom rodu javlja se nepostojano a

izmeu dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.:
dobar (dobri, dobra, dobro)
kran (krni, krna, krno)
sitan (sitni, sitna, sitno)
plodan (plodni, plodna, plodno)
Nepostojano a se javlja u odreenim sluajevima i pri graenju sloenih glagola prefiksima. Npr.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odailjati i sl.

211.

I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.:

jesam jesmo
nijesam nijesmo
strkao strkla
rekao rekla
poao pola
52

212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajuih distribucija.
Upor.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odailjati i sl.
213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa
sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida,
sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa pijunom, sa atora, sa tekera, sa najderom, sa etom, sa
emena, sa evera, sa otom, sa enice, sa agom, sa enom, sa eluca i sl., gdje rije poinje sa s, z, , , i
. Tako je i sa sa mnom nasuprot s tobom, s njim i sl.
Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.:
ka kui, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klanici, ka konju, ka
kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl.
Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred rijei
koje poinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.:
kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl.
Ispred rijei s poetnim suglasnikom , ili navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a
i bez a na kraju i bez njega. Upor.:
kroza umu/kroz umu, uza trike/uz trike, kroza kolu/kroz kolu, niza ljeme/niz ljeme, kroza bunje/
kroz bunje, kroza ito/kroz ito, kroza eme/kroz eme, uza enicu/uz enicu i sl.

53

XV. JOTOVANJE
214.

Nenepani i zadnjonepani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u odreenim kategorijama

alterniraju s prednjonepanim suglasnicima.

215.

Ta glasovna promjena vri se u sljedeim morfoloki i tvorbeno uslovljenim okolnostima:

a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.:
d > : mlad mlai
t > : krut krui
l > lj: bijel bjelji
n > nj: crn crnji
s > : visok vii
z > : nizak nii
k > : jak jai
g > : drag drai
h > : tih tii
b > blj: grub grublji
p > plj: skup skuplji
v > vlj: suv suvlji
b. u oblicima prezenta:
d > : glodati gloem
t > : metati meem
l > lj: klati koljem
n > nj: njeti anjem
s > : disati diem
z > : nizati niem
k > : skakati skaem
g > : strugati struem
h > : njihati njiem
b > blj: zobati zobljem
p > plj: kapati kapljem
m > mlj: hramati hramljem

54

c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola ija se prezentska osnova zavrava na i a

infinitivna na i ili e, npr.:
d > : graditi graen; graah
t > : mlatiti mlaen; mlaah
l > lj: soliti soljen; soljah
n > nj: hraniti hranjen; hranjah
s > : kositi koen; koah
z > : paziti paen; paah
b > blj: globiti globljen; globljah
p > plj: zatupiti zatupljen; tupljah
v > vlj: slaviti slavljen; slavljah
m > mlj: lomiti lomljen; lomljah
d. u instrumentalu jednine imenica enskoga roda koje se zavravaju na suglasnik, npr.:
glad glau, so solju, smrt smru, vlast vlau, zob zoblju, krv krvlju i sl.
e. pri graenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.:
prut prue, grozd groe, korijen korijenje, kamen kamenje, grob groblje, grm grmlje, snop
snoplje, klas klae, os oe i sl.
Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u i na
cijelom crnogorskom jezikom prostoru, pod uticajem doskoranje standardnojezike
norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u
savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opteprisutni i obini,
neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl.
f. pri graenju pridjeva s nastavkom ji, npr.:
govedo govei, june junei, bivo bivolji, krava kravlji, brav bravlji, koza koi, pas pai i
sl.
Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno
jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni
likovi navedenih rijei (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi
potvreni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status.
g. pri graenju imperfektivnih glagola, npr.:
dosaditi dosaivati, zabraniti zabranjivati, sniziti sniavati, skratiti skraivati, dodijeliti
dodjeljivati, iskoristiti iskoriavati, zaposliti zapoljavati i sl.
216.

Suglasnici k, g, h i c (u finalnom poloaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je,

-ji i -ju dali su grupe j, j i j. Npr.:
ovjek ovjeji, bog boji, stog ostoje, orah oraje, zec zeji, lice nalije i sl.

55

217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su
savremenom crnogorskom standardnojezikom normom propisani kao normativni. Npr.:
t > : erati, vreti, poleeti
d > : evojka, ed, vieti
l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto
n > nj: njedra, njegovati, njean
s > : ekira, eme, ever
z > : enice, iesti, ielica
218.

Takvo se jotovanje ne dogaa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bjeat, a ne

bljeati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto;
vjera, a ne vljera; ivjeti a ne ivljeti.

56

XVI. REENINI ZNACI

Pod reeninim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Reenini znaci koriste se radi
jasnijeg iznoenja misli; pomou njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, reenice i reenine djelove.

219.

Kao to se u govoru prilikom iznoenja misli koriste pauze, varira intonacija i slino, tako se u
pisanome tekstu koriste interpunkcija ili reenini znaci.
220. Reenini ili interpunkcijski znaci su:
taka

zarez

taka-zarez

dvotaka

trotaka

...

upitnik

uzvinik

crta

navodnici

""

polunavodnici

' ' ,

zagrade

() // [] {}

kosa crta

/
TAKA

221. Taka je interpunkcijski znak koji se pie na kraju svake izjavne reenice, bez obzira na to da li je
potvrdna ili odrina, prosta, proirena ili sloena. Npr.:
Pao je snijeg.
Crna Gora je obnovila nezavisnost.
Ma koliko se trudili, teko ete ga nadmaiti.
222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela piu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja
taka. Npr.:
Gorski vijenac. Istoriesko sobitije pri svretku XVII. vijeka.
Polje jadikovo. Crnogorske narodne tubalice. Izbor priredio Branko Banjevi, Zagreb, 2007.
223.

Taka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.:
Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski odreenom sistemu kojemu i
srpski, hrvatski i bosanski tokavski govori...
Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio popravak, popravljanje)
predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) nain...

224. U svim ostalim sluajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne pie taka.
57

225. Taka se (kao i zarez) moe pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navoenju bibliografskih
jedinica. Npr.:
Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prolost, Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika, Podgorica, 2006.
Dragoje ivkovi. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989.
226.

Taka se nikad ne pie na kraju reenice iza upitnika, uzvinika ili iza trotake kojima se
obiljeava nezavreni tekst.
ZAREZ

227. Zarez je reenini znak. Njime se oznaavaju razliiti unutarreenini odnosi. Njime se od ostalih
reeninih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju odreenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao
naknadno objanjenje nekom prethodnom dijelu ili odreeni dio koji se posebno istie.
Dakle, zarezima se oznaava reanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje.
228. Reenini djelovi (zasebne rijei ili skupovi rijei) koji se reaju (niu) pri nabrajanju odvajaju se
zarezom. Npr.:
Tada su nas vezali, erali, palili,
gonili da primimo to srcu ne primismo svom....
Ne bjee ve domae rati ni boja, ne bjee poklii: ko je vitez, ni viteza na domai boj, ne ujae se kolea ni tubanje,
ne viae se lica mukoga ni enskoga ogrebotinah krvava i nagrena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom
pokrivene, ni perina mukoga ni kose enske ostriene, ne oblivae se zemlja, drvo i kamen krvlju vae brae i ne
kipjae bratska krv iz ustah vaijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braom oiane, ni
sirote udovice za svojijem muevima ogrebane ni alosna eica za svojijem roditeljima suzam oblivena.
229.

Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze.

a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.:
Doekala nas je na kunom pragu vedra, vesela i nasmijana.
Oko vrata viela se dotrajala, naeta, zaprljana koulja.
b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim
pridjevom blie odreuje ono to se kazuje drugim. Npr.:
Nosio je stare vojnike cokule.
Duge jesenje kie su nepodnoljive.
Niz lea bijae putila dugu bujnu crnu kosu.

230.

Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.:

Protiv njih se bijahu urotili sua, glad, e, nebo, zemlja.
Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike.
Maine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparad.

231. Kad se izmeu reeninih lanova koji se nabrajaju nalazi veznik, izmeu njih se ne stavlja zarez.
Npr.:
I Crnogorci i Brani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov pokli.
Tvoji putevi ve su zvuk i zrak.
Putovalo se im se moglo na konju, kolima ili pjeke.
58

Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno.

Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u elo.
232. Ukoliko se reenini lanovi u nabrajanju ele posebno istai, tada se mogu odvajati zarezima iako
se meu njima nalaze veznici. Npr.:
Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata.
Neko mora poi ili vi, ili oni, pa odluite.
Koji li bi se Njegu naao da javnim ili potajnim nainom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po
mitu dri partu, takvi od gospoda Boga vsedritelja da bude proklet i ga sila Boija estoko i nemilostivo porazi
kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga.
I lobanja snova puca, i kost prti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu
snova, i vrte ponova.
233. Ako se meu reeninim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se oznaava stvarna suprotnost,
onda se iza rijei koja prethodi tome vezniku obavezno pie zarez. Npr.:
Bio je uvijek namrten, ali dobroduan.
A mi nemamo dva, nego jedan zakon boji, koji ne doputa da se zakonite ene eraju, a namjesto njih nalonice
uzimaju.
Majka mu je stara, ali vitalna.
Ukoliko nije rije o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne pie zarez. Npr.:
Jedan ali vrijedan.
Zgodan a dobroudan, odgovarao je svakome.
234. Kad se veznik nego upotrebljava izmeu reeninih djelova da oznai bilo kakvo poreenje, ispred
njega se ne pie zarez. Npr.:
Bolje grob nego rob.
Jutro je pametnije nego vee.
235. Kad se ipred veznika nego ili ve nalazi reenini dio koji poinje izrazom ne samo, ispred njih
(veznika nego i ve) se obavezno pie zarez jer je rije o posebnom isticanju onoga to se nalazi iza
tih veznika. Npr.:
Bili su ne samo ljepi, nego i pametniji.
Oteli su im sve ne samo zemlju, nego i kuu.
Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, ve su se i ljudi iskvarili.
236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navoenju bibliografskih jedinica.
Npr.:
Mirko Banjevi, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003.
Vuki Pulevi & Novica Samardi, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005.
arko L. urovi, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005.
237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, izmeu njih se obavezno pie
zarez. Npr.:
Cetinje, 4. VII 2007.
Na Cetinju, 4. jula 2007.

59

Isto tako se zarez pie izmeu naziva mjesta i datuma u sluajevima kad datum nije iskazan
brojano ve je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.:
Cetinje, na Luindan 2007.
U Baru, na Petrovdan 1943.
Podgorica, o Malome Gospoinu dne 1896.
238. Zarezom se odvajaju reenini djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom
odnosu prema reenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na poetku ili na kraju
reenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi reenini djelovi nalaze na poetku reenice, zarez
se pie iza njih. Ukoliko su umetnuti u reenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj.
zarez se tada pie i ispred i iza toga reeninog dijela. Kad se takav reenini dio nalazi na kraju,
zarez se pie ispred njega.
U skladu s tim, zarezom se odvajaju:
a) vokativi:
Veliki Ostroki Vasilije Sveti,
Nek ti je slava!
Dojadie nam ovi krevi kleti
Skapa nam i dijete i vo i krava.
Najposlije jo neto da vam kaem i izbistrim, o brao i narode crnogorski i brdski!
Narode moj, stado moje, prelazi u marvu,
zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj...
Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne pie zarez. Npr.:
Boe pomozi!
Oprosti (mi) boe!
Boe (me) sauvaj!
Sauvaj (me) boe!
Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki)
Neka avole!
b) reenini djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno objanjenje, npr.:
Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih redovno
odvajaju zarezima.
Ove bi se reenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne reenice.
c) uzvici i rijece ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema onome
to se reenicom iznosi:
Ah, kad si divljaki muen,
rovitim drumom vuen,
padae rumena rosa...
Oh, da mi je znati!
Uostalom, on je sve uradio kako treba.
Naravno, svi smo znali da nas je slagao.
Oni su se, meutim, doetili o emu je rije.
60

U najkraem, on je bio najuspjeniji vladar iz dinastije Petrovia.

On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio tetu.
Meutim, ako iza ovakvih rijei i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne pie zarez.
Npr.:
I napokon je stala kia. (Nasuprot: I napokon, stala je kia.)
Valjda e sami uspjeti da dovre taj posao.
Napomena: Enklitike se ne piu iza zareza.
d)

bilo koji reenini dio koji je dodat ili umetnut u nju:

Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga.
Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru.
Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrave, vjerovatno iz turskoga vremena.

e)

apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze
iza imenice na koju se odnose:
A on, siromah i neugledan, ustruavao se da im protivurjei.
Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put.
Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan.
Mihailo Stevanovi, lingvista, roen je u Zgradama agovia.
Sava Kovaevi, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci.
Napomene:
Atributivi se (osim kad oznaavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.:
evojka je jeam ito klela.
Otili su u Srijem zemlju.
Takoe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad
ne pie zarez. Npr.:
Lingvista Mihailo Stevanovi podrobno je opisao jugoistonu skupinu crnogorskih govora.
Crnogorski kralj Nikola zbaen je s prijestola 1918. godine.
UPOTREBA ZAREZA IZMEU NEZAVISNIH REENICA

239. Sastavne (kopulativne) reenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.:
Spalili su im kue i oerali sav mal pred sobom.
Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoete.
Nikad se ne gledamo niti pitam za njih.
Dobro su se obukli pa im nije hladno.
240. Ako se sastavnim reenicama koje su vezane veznicima neto naroito istie, one se ipak odvajaju
zarezima. Npr.:
Ni to snio, ni priat umijem.
Niti grmi, nit' se zemlja trese,
Niti bije more o mramorje.
Cijeloga vijeka radio je za njih, i ivio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili.
61

241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne reenice, pri emu se drugom iznosi neto to se vri
poslije radnje iskazane prvom reenicom, tada se izmeu njih pie zarez. Npr.:
Tu hiljade bjehu nevoljnika,
svi u ljuta gvoa poputani,
te graahu principu brodove.
Raspre eme posijae grko,
te s njim pleme srpsko otrovae...
Razbolio se, pa nije mogao doi na posao.
242. Sastavne reenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.:
Iza tue vedrije je nebo,
iza tuge vedrija je dua,
iza plaa veselije poje.
Veliki Vojvodo, mjero svoga doba,
Nema za te smrti, nema za te groba.
Krcnu kolac njekoliko puta,
zviznu pala njekoliko puta,
zadrhtae ta vjeala tanka,
al ne pisnu Crnogorad mlada.
Putnik mirno putovae, trgovac slobodno trgovae, rabotnik svoju rabotu veselo rabotae i oban svoju stoku bez
straha pasijae i Bogom blagoslovena tiina na sve strane prebivae.
243. Zakljune (konkluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane
veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.:
Vrijedno je radio, sigurno e poloiti ispit.
Uloili su sav trud u tu zemlju, izvui e korist iz nje.
Dobro je spavao, moi e, dakle, dobro da radi.
Cijelu no je padala kia, bie ustao potok.
244. Suprotne (adversativne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Zla nadivjeh tvoja svakolika,
a s najgorim hou da se borim.
Nijesmo ih htjeli primiti, ve smo im otpisali da nam se ne primiu.
Nikad me nije htio posluati, nego je uvijek radio po svome.
245. Kao i suprotne, i iskljune (ekskluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Nije govorio nita, samo je gledao nege u daljinu.
Cijelo drutvo se veselilo, jedino je on bio etan.
Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnoduan.
246. Rastavne (disjunktivne) reenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima.
Npr.:
Volja ti uzmi, volja ti ostavi.
Volja ti gledaj film, volja ti itaj novine.
U svakom sluaju bie vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ove.
62

On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi.

247. Rastavne reenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega.
a. Ukoliko se rastavnom reenicom eli naglasiti suprotnost ili razliitost, tada se ispred
veznika ili obavezno pie zarez. Npr.:
Il' e konja dati na razmjenu,
Il' emo ga na silu oteti.
Ili grmi il' se zemlja trese,
Ili bije more o bregove?
b. Ukoliko se rastavnim reenicama s veznikom ili posebno ne istie ni suprotnost ni
razliitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.:
Neeljom nikad nije radio, ili je edio kod kue ili je etao s drutvom.
Nikad nije bio sam, ili je bio s drutvom ili s roditeljima.
UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOENIM REENICAMA

248. Namjerne (finalne) reenice kada stoje u prirodnom, uobiajenom redu, iza glavne reenice, ne
odvajaju se zarezom. Npr.:
On je urio ne bi li stigao prije nas.
Uinjeli su sve to su mogli kako bi ih izmirili.
Dali su nam i neto para da nam se nau u nudi.
249. Ukoliko se namjerne reenice nalaze u inverziji, ispred glavne reenice, iza njih se redovno pie
zarez. Npr.:
Francuskoga da ne bi brijega,
aravijsko more sve potopi!
Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista.
250. Izrine (deklarativne) reenice su kao reenice koje iskazuju sadraj glagola glavne reenice u
tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.:
Paleolog poziva Murata
Da zakopa Grke sa Srbima.
Poruio nam je da ga ekamo.
251. Zavisno-upitne reenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.:
Kazujte nam to ste radili.
Nijesu razmiljali kako e ih primiti.
Pitao ih je jesu li ikad vieli ljepi prizor od toga.
U primjerima kao to su recimo:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Ka', vladiko, to ti vezir pie
zarezi ispred zavisno-upitnih reenica prisutni su radi oznaavanja vokativa, a ne zbog odnosa
meu reenicama.
63

252. Vremenske (temporalne) reenice se u poloaju iza upravne reenice ne odvajaju zarezom. Npr.:
ekaemo vas dok se ne vratite.
Ona bi postavljala ruak im nas ugleda u dvoritu.
Doli su im su se probudili.
253. Vremenska reenica se u poloaju iza glavne moe odvajati zarezom samo onda kad se
upotrebljava kao naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja. Npr.:
Njego je pjesmu Pozdrav rodu na Novo ljeto napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i Posvetu prahu
oca Srbije.
ivjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici.
254. Ukoliko se vremenska reenica nalazi ispred glavne reenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom.
Npr.:
im nas ugleda u dvoritu, ona bi postavljala ruak.
Kad je stigao kui, bilo je kasno.
Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga.
255. Mjesne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice ukoliko se glavna nalazi na prvom
mjestu. Npr.:
Oni e poi e go ih vi poaljete.
Traili su tragove kuda je prola njihova prijethodnica.
Otili su tamo odakle su davno svi pobjegli.
256. Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih
redovno odvajaju zarezima. Npr.:
e vojska proe, tu trava ne nie.
e je nekad bila obraena svaka stopa, sad se ire drae i trnjine.
257. Kad mjesna reenica predstavlja naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja iz glavne
reenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.:
Voljeli su da ljetuju na Lovenu, e im je gnijezdo.
Dojahae do ume, odakle nastavie pjeke.
258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzrone (kauzalne) reenice se smatra da su u prirodnom redu
kad se nalaze iza glavne reenice. Poto su u tome poloaju u tijesnoj vezi s glavnom reenicom,
od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.:
Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im nee ispotovati trud.
Zidovi bijahu potamnjeli poto su imali ognjite u kui.
259. Ukoliko se pak uzrone reenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima.
Npr.:
Budui da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi ao za njih izdvojiti novac.
Kako se ed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati rijei.
Poto smo znali koliko je bolestan, zaudismo se njegovom dobrom raspoloenju.
260. Posljedine (konsekutivne) reenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u
uobiajenom nizu (kad se nalaze iza glavne reenice) odvajaju zarezima.
64

a. Ukoliko je posljedina reenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina
zavisnost jae istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.:
Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale.
Glas im je bio tako snaan da se fenjer pred njima gasio.
Ne budi jabuka da te svak gloe, niti budi emerika da te niko ne obiduje.
b. Ako je zavisnost takvih posljedinih reenica (s veznikom da) od glavne manje izraena,
tada se one odvajaju zarezom. Npr.:
A on je izuzetno poten, da mu niko nita ne moe prigovoriti.
Petar je bio ovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmaiti.
Da su navedene posljedine reenice u slaboj zavisnosti od glavne reenice, najbolje se
vidi po tome to bi se bez ikakve promjene znaenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga
veznika, tj. kao naporedne. Npr.:
A on je izuzetno poten, niko mu nita ne moe prigovoriti. Petar je bio ovjek od zanata, niko ga
nije mogao nadmaiti.
c. Posljedine reenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je
zavisnost jae istaknuta. Npr.:
Nijesam vie imao to traiti tamo, pa sam otiao kui.
Pala je velika kia, te se nije moglo izai napolje.
261. Uslovne (kondicionalne) reenice se u uobiajenom redu (kad stoje iza glavne reenice) ne
odvajaju zarezom. Npr.:
Ne bi tako priao da si vidio to i mi.
Nemojte da vas ekamo utra ako smo se dogovorili.
Lake e ti biti ako nam se pridrui.
262. Ukoliko se uslovne reenice reenice dodaju kao naknadno objanjenje, one se odvajaju zarezom i
kad se nalaze iza glavne reenice. Npr.:
Imali su kuu, ako se to kuom moglo zvati.
Pamtiemo i vratiemo sve to su nam napravili, ako se to uopte moe vratiti.
263. Kad se uslovne reenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno pie zarez. Npr.:
Da ne bjee pod onim imenom,
Ne ae se bojat od uroka.
I ako ve ne naene vae samovoljstvo na veliki vau nesreu i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom.
Ako bi se ko naao u narodu naemu da ne primi ove moje potonje rijei i preporuke za istinite ili ako ne bi sve
tako posluao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor meu narodom usudio se initi slovom ili
djelom, toga svakoga, koji go on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni as moj vjenome prokletstvu i anatemi
predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre!
264. Uz dopusne (koncesivne) reenice koje se nalaze iza glavne reenice zarez se pie u zavisnosti od
veznika kojim su povezane s glavnom reenicom.
a. Dopusne reenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne
reenice. Npr.:
65

Uvijek nas je ekao iako je bio stariji od svih.

Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se blii kraj.
b. Dopusne reenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar)
odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.:
Doli su, mada nijesu bili sigurni kako e ih primiti.
Daemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje.
265. Dopusne reenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Ako su ga kraste nagrdile,
zdrave su mu oi ostanule.
Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrava Depedogen.
Premda je tada bio teko ranjen, ipak je uspio da se brzo izlijei.
266. Kad odnosne (relativne) reenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju
bez njega zavisno od njihove slube.
a. Kad odnosne reenice imaju atributsku slubu, tj. kad odreuju nepoznati pojam, one se
od glavne reenice ne odvajaju zarezima. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve boraca koji su dali ivot za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu kuu to je niko nije htio uzeti.
b. Ako odnosne reenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na ve odreeni
pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve naih boraca, koji su ivot dali za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu staru kuu, to je niko nije htio uzeti.
267. Kad se odnosne reenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.:
Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila.
ije su ovce, toga je i planina.
268. Odnosne reenice koje poinju zamjenicama ko i to, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju,
redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna
reenica nalazi iza glavne reenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.:
Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada.
Ko rano rani, dvije sree grabi.
to moe danas zavriti, ne ostavljaj za utra!
to traili, ono su i nali.
Dvije sree grabi ko rano rani.
Ne ostavljaj za utra (ono) to moe danas zavriti.
269. Kad se zavisne reenice u sloenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, niu jedna za drugom, one
se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.:
Molio bih vas, ako moete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega.
Koji li se nae neposluan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu ini, takvoga ostavljam pod estokijem
prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Boija porazi, da njegov dom ostane pust.
Kad ustane, ako se eti, probudi me.
66

270. Umetnute reenice se kao naknadno dodata obavjetenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih
reeninih djelova. Npr.:
Va odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor.
Oni nee osporavati, ako ita znaju, slubenu upotrebu optecrnogorskih jezikih obiljeja.
271. Reenini dio koji poinje glagolskim prilogom, kad se nae na poetku reenice, uvijek se od
preostaloga dijela reenice ili itave reenice koju odreuje odvaja zarezom. Npr.:
Izuavajui crnogorske govore, zakljuio je da su glasovi i neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika.
Trudei se da svijetu iznese dostignua savremene montenegristike, uestvovao je na brojnim meunarodnim
skupovima slavista.
Ukoliko se reenini dio koji poinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom
i u sluaju kad se ne nalazi na poetku reenice. Npr.:
Toga jutra, krenuvi prema stanici, oeti jak bol u grudima.
Svim uesnicima je poelio sreu, opomenuvi ih jo jednom da budu paljivi.
TAKA-ZAREZ
272. Taka-zarez se pie izmeu dvije relativno samostalne reenice koje su najee sloene ili je makar
jedna od njih sloena. U takvim sluajevima se znaenje reenice ne bi izmijenilo ni kad bi se
umjesto take-zareza upotrijebila samo taka. Npr.:
I vi tako uiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podloen.
au meda jot niko ne popi,
to je aom ui ne zagri;
aa ui ite au meda,
smijeane najlake se piju.
273. Taka-zarez se moe pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku meu
reenicama koje se u sloenoj javljaju bez veznika. Npr.:
Odlazili su svakoga jutra na rijeku; sluali su njezine umove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u
valovima; utali su.
Misli im nijesu bile jasne; rijei su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodunost.
274. Taka-zarez se esto upotrebljava iza reenica koje se niu jedna za drugom. Npr.:
U svom pravopisnom priruniku Vojislav Nikevi je jasno istakao sljedea tri naela: pii kao to zbori, a itaj
kako je napisano; dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti; tue pii kao svoje.
275. Pri nizanju razliitih reeninih djelova, naroito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi,
neophodno je izmeu njih pisati taku-zarez. Npr.:
Najei veznici nezavisno-sloenih reenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, ve, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo to,
jedino, jedino to, ve, ve to; ili, volja, bilo.
DVOTAKA
276. Iza reeninoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se piu dvije take. Npr.:

67

Petrovii su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra
Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu.
U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka
Crnojevia, Niki i Pljevlja.
Navedene reenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvije
take. U takvim sluajevima se ispred nabrajanja redovno piu dvije take.
277. Meutim, ukoliko djelovi koji se niu ili nabrajaju stoje u vroj vezi s reenicom koja im
prethodi, kad informacija koja se reenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred
nabrajanja se ne piu dvije take. Npr.:
Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve to nam je bilo potrebno za tu kolsku godinu.
Oni bi uvijek obili Cetinjski manastir, Vlaku crkvu, spomenik na Orlovom kru i Njegoev mauzolej.
Ukoliko je i u ovakvim sluajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje odreen rijeima kao to su
npr. sljedei, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno piu dvije take. Npr.:
Sastavne reenice vezuju se sljedeim veznicima: i, pa, te, ni, niti.
278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao to je: Sadraj, Literatura,
Bibliografija, Popis lica i sl. dvije take se nikad ne piu.
279. Prilikom skraivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvije take se mogu pisati izmeu godine
izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.:
Nikevi 2006: 259 umjesto Milorad Nikevi, Fonemi , , , i u crnogorskome
standardnom jeziku u knjizi Komparativna filoloka odmjeravanja, Osijek Cetinje, 2006, str.
259.
Banjevi 2007 : 314 umjesto Branko Banjevi, Crnogorski kao slubeni jezik, Matica, br. 29/30,
Matica crnogorska, Cetinje Podgorica, 2007, str. 314.
280. Dvije take se mogu stavljati iza prvog dijela reenice ako drugi dio predstavlja objanjenje prvog
dijela ili ako proistie iz njega. Npr.:
Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo muno i izii iz kue.
Kad onamo ima to vieti:
Mujo Ali, turski kavazbaa,
odveo nam Ruu Kasanovu...
Srea se je stara okrenula:
u Karue, na kraju Crmnice,
od petnaest hiljada turakah
ne putie iva nijednoga.
281. Dvije take se redovno piu ispred navoenja tuih misli u upravnom govoru. Npr.:
Pa viknuli cijelu narodu:
Pogledajte onoga kokota!
Pue jedna i ovjek poklie:
Ko je vitez, ko je dobri junak!
Povede se roblje crnogorsko!
Ako je u pitanju indirektni govor, dvije take se pred njim nikad ne piu.
68

TROTAKA
282. Triotaka je reenini znak kojim se oznaava nezavrenost ili isprekidanost reenice i misli. Mogu
se nalaziti na kraju reenice i u sredini. Npr.:
Ne... ne... ed'te, da i jot zborimo!
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome.
Dobili smo sve to nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu...
283. Ukoliko se u navoenju neiji tekst ne prenosi u cijelosti, izostavljeni dio oznaava se trima
takama. One se mogu nai na poetku, na kraju i u sredini reenice, zavisno od toga koji je njen
dio izostavljen. Npr.:
Tu se odmah pomutismo grdno,
pobismo se ognjem iz puakah...
Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegeg oeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao.
Doli smo da pokaemo neprijatelju nae vjere, naega imena i nae predrage slobode da smo Crnogorci, da smo
narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se...
284. Ukoliko se u navoenju neke reenice ili teksta izostavlja sredinji dio, umjesto njega se pie
trotaka, koja se najee stavljaju u zagrade. Npr.:
Rasprava o Srpskoj gramatici ura padijera, prvome udbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori
na principima Karadieve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u
Knjievnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijukovi (...), to je tek nakon zavrene Velike kole u
Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost zapoinjao na Cetinju. [Vieti: V. Nikevi, Crnogorski jezik,
Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.]
285. Ukoliko se iza neke uzvine ili upitne reenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko reenica,
tada se ispred trotake moe staviti uzvinik ili upitnik. Ukoliko je rije o tekstu koji se prekida iza
izjavne reenice, na njenom kraju se ispred trotake ne pie taka. Npr.:
Ali znate da je nagrada slobodnog junaka odbrana slobode i milog oteestva...
Poklii se onoj narugasmo:
Kakvo roblje sasred Crne Gore?...
Mranu zatrpae jamu
to jadno boli na srcu.
I nestade ti
kao i mnogi!...
UPITNIK
286. Upitnik se pie na kraju upitne reenice. Npr.:
Rekao sam ti da doe, zar se ne ea?
O, ko e da rashladi
69

dugi i teki put?

287. Iza upitnih reenica u nabrajanju upitnik se moe pisati na dva naina:
a. iza svake upitne reenice koja se nie ili nabraja, npr.:
to s' u obraz etno neveselo?
Al' nijesi snahu isprosio?
Al' ti nije po udi evojka?
Ali ali tri tovara blaga?
b. na kraju posljednje u nizu upitnih reenica, npr.:
to ne uva mladu glavu,
ljudska vilo,
to krvnika njom nasladi,
bratska diko?
288. Ako se upitnik pie u zagradi unutar reenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost
onoga to se iznosi u reeninom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.:
Roen je 1856. (?) godine.
Bila je to uasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika.
289. Iza zavisno-upitnih reenica upitnik se ne pie. Npr.:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Pitali su ga da li moe preplivati zaliv.
UZVINIK
290. Uzvinik se pie na kraju uzvinih reenica. Npr.:
Putite ih, amanat vi Boji!
Uhvatite ga!
Zabranjeno noenje oruja!
291. Uzvinik se pie i iza rijei, izraza ili cijelih reenica koje se izgovaraju u nekom uzbuenju ili
afektu, kao i iza retorikih pitanja. Npr.:
U pamet se dobro, Crnogorci!
Rat! Rat! Hoe da se rati!
Svuda je pala tmina!
Ko izdao, brao, te junake,
ra mu se na dom rasprtila;
za njegovim tragom pokajnice
sve kukale, dovijek lagale!
Stani!
292. Na poetku pisma, iza imena lica kome se obraamo moe se pisati uzvinik. Nastavak pisma tada
se prenosi u sljedei red i obavezno poinje velikim poetnim slovom. Npr.:
Potovani profesore!
Obavjetavam Vas da se sljedee neelje odrava....
70

Kosta!
Potreen sam vijeu. Molio bih te da njegovoj porodici prenese izraze mog dubokog sauea.
293. Uzvinik se moe pisati iza vokativa koji se nalazi na poetku reenice ukoliko je posebno
naglaen. Tada se, prirodno, nastavak reenice pie velikim poetnim slovom. Npr.:
Brao! Spremite se za pokret!
eco! Sluajte me!
Gospode! Smiluj se!
294. Iza reeninog dijela iji se sadraj eli posebno naglasiti moe se pisati uzvinik. U tom sluaju se
uzvinik pie izmeu zagrada, a naredna rije malim poetnim slovom. Npr.:
Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila!
Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom asopisu odgovori na pomenuti Petroviev pamflet, iako su imali zakonsku
dunost (!) da to uine.
U tom kontekstu moe se umjesto samog uzvinika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic!
Npr.:
On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga
jezika!
295. Kad se uzvinom reenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se pie i upitnik i
uzvinik. Ta dva znaka piu se i iza upitnih reenica koje se izgovaraju povienim tonom jer se
njima izraava uenje. Npr.:
Kakav fiek na poklon veziru,
Samovoljni kaurski hajdue?!
Jeste li vi polueli?!
Koga mislite zavarati?!
Zaista?!
296. Ukoliko se uenje odnosi na odreeni reenini dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama
pisati upitnik i uzvinik. Npr.:
Njegoa je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je
Njegoev jezik imao u pobjedi Vukove jezike reforme.
U tome rjeniku mogu se nai i rijei kao to je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem
crnogorskom govoru!
CRTA
297. Crta se moe upotrebljavati umjesto zareza da se oznai dua pauza od one koja se oznaava
zarezima. Npr.:
Sr je ibala mlazom
jetkim krvavim sokom.
298. Crtom se oznaava onaj reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
ena oskudnih ari moe biti ministar spoljnih poslova, moe biti vladarka, ak i slavna glumica, ali sekretarica
ne!
71

No pogana podmukla
pritisla priguen krik
sprila golemi Brijest
snagu, povijest.
Uronio zeleni hlad
u jezivu no
u nepovrat.
299. Crta se pie ispred reeninog dijela kojim se iznosi neka neoekivana informacija ili neto to je
suprotno dijelu reenice koji mu prethodi. Npr.:
Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se ruio, plakale su ene i eca on je samo odsutno gledao u daljinu.
U Lovenu odjeknu glas
prignjeen, tmuo
niko ga nije uo.
300. Crtom se mogu oznaavati umetnute pieve rijei u upravnom govoru. Npr.:
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena koje odavno ne mogu posluiti
niemu.
to bi marilo rekoe oni da nam se i vi pridruite?
Tebe sam veli dobro zapamtio!
301. Kad je umetnute reenice potrebno naroito istai, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.:
Nalik na kamen
stao je putnik
u srcu je gorio plamen
gleda sumorno ovjek
u modri prostor prazni...
Onda bi uklapao svoje nadahnue koliko moe da stane u prostor okvira, drei se ideje ugravirane na utoj
ploici.
302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika pie crta. U tom sluaju umjesto izvodnika (drugoga
dijela navodnika) ne pie se crta osim ako iza navedene reenice slijedi piev govor. Npr.:
Ne sluajte ga, molim Vas obrati mi se Zeica sa sobnih vrata. To je razlog zbog kojega niko u njegovoj
sobi nije izdrao vie od dva dana.
A to, oe, da ga ne pokvarim?!
ivko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro eka izuzetno naporno snimanje.
Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... demonstrativno zalupi vratima.
Vii, ne obraaj panju. Mali je naputio prije dvije neelje.
U redu je, ivko. Moete nastaviti priu, ali budimo malo tii rekoh.
303. Crta se moe pisati umjesto zareza izmeu reenica koje se ne vezuju veznicima kad se eli istai
granica meu njima. Npr.:
ini ono ega se svi mladi pisci moraju plaiti stvara tendencionalnu knjievnost.
Par godina kasnije autori e u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije jedni e se povui i pisati sve rjee i
opreznije; drugi e dublje gaziti po krajnostima smatrajui da nije rije o njihovoj devijaciji, ve o tehnolokim
nedostacima ogledala.
Osvanuo je kian Boi jo jedna nerodna godina.
72

304. Kad se naslovi ili podnaslovi niu jedan za drugim u istom redu, izmeu njih se redovno pie crta.
Npr.:
Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikevi napisao je sljedee
jedinice: - Crnogorski jezik. Crnogorski knjievni i standardni jezik. Crnogorska/zetska redakcija.
Pravopisi u Crnoj Gori. Gramatike u Crnoj Gori. Filologija u Crnoj Gori. Lingvistika u Crnoj Gori.
Crnogorski govori. Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). Crnogorska ijekavica. Crnogorska
pisma. Abeceda (latinica). Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. Glagoljica.
Azbuka (irilica). Dvorska kancelarija Vojislavljevia. Dvorska kancelarija u Kotoru. Bokokotorska
pisarska kola. Marijino (Marijinsko) jevanelje. Miroslavljevo jevanelje. Varsameleon. Gligorije
(Grigor/ije). Ilovika krmija. Dukljanske povelje. Zetske povelje. Vranjinske povelje.
Napomena: Crte u kucanome (tampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane
teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima.
NAVODNICI
305.

Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obiljeavati na vie naina: ili ili " ".
Najee se upotrebljava prvi navedeni oblik.

306.

Kad se tue misli navode tano onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno
oznaavaju navodnicima. Ako se navodi cijela reenica ili pasus, onda se ispred navoda stavljaju
dvije take. Npr.:
Dubravko kiljan je svojevremeno izjavio: Najblii tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego
crnogorski onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko i kao posebne foneme (...), oni e
napraviti puno odluniji korak nego to su sve promjene uinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je neto
to vrsto definira jezinu strukturu, broj ili sistem fonema.
Napomena: Ako je ono to se navodi sastavni dio reenice iz pieva teksta, onda se taka pie
iza znakova izvoda.
Ukoliko se navodi upitna ili uzvina reenica, onda se upitnik ili uzvinik pie ispred znakova
navoda, a poslije njih se taka nikad ne pie. Npr.:
Na Cetinju se tada pjevalo: Sa Lovena vila klie oprosti nam, Dubrovnie!

307.

Meu navodnike se stavlja i tui tekst koji je krai od reenice. Ako takav navod stoji na
poetku reenice, on se obavezno pie velikim poetnim slovom prve rijei, a ispred toga se stavlja
trotaka. U ostalim sluajevima, pie se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.:
Stjepan Ivi je potpisao Novosadski dogovor s napomenom da izjava u 4. t. Zakljuaka ne smije sluiti za
propagandu ekavskog izgovora na dosadanjem knjievnom ijekavskom podruju.
...Pao je spomenik ivi Brijest veliki, naglaava u svojoj poemi Mirko Banjevi.

308.

Ako se navoenje tuih misli prekida umetnutom pievom reenicom, onda se i prije i
poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Taka se u tom sluaju pie ispred zavrnog navodnika.
Npr.:
Doite rekoe oni im se probudite.
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.

309. Navodnicima se esto obiljeavaju i rijei koje se upotrebljavaju u ironinom ili podrugljivom
znaenju. Npr.:
73

Kakva vam je ova poeklica!

Taj se jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
U svojoj borbi protiv ekavizacije on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao to su: renik,
sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl.
Ukoliko se uz takve rijei i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne oznaavaju
navodnicima. Npr.:
Taj se tzv. jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
310. Nazivi knjiga, asopisa, novina, preduzea i sl. obiljeavaju se navodnicima. Npr.:
Radoje Radojevi objavljivao je svoje tekstove u brojnim asopisima i listovima: Stvaranje, ivot, Kritika,
Glasnik cetinjskih muzeja, Politika, Vjesnik u srijedu itd.
Roman Davidova zvijezda Zuvdije Hodia objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine.
asopis Lingua Montenegrina registrovan je 2007. godine.
311. Ukoliko je rije o nazivima poznatih knjiga, asopisa, pjesama i sl., navodnici se najee ne
upotrebljavaju. Npr.:
Gorski vijenac je nenadmano djelo crnogorske knjievnosti.
Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja ivkovia pripada elno mjesto u crnogorskoj istoriografiji.
Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevia.
U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst.
Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age engia napisao Ivan Maurani.
Bio je jedan od osnivaa asopisa Almanah.
Biblioteka Lua je na najbolji nain izvrila promociju crnogorske knjievnosti.
312. Navodnicima se oznaavaju imena i prezimena linosti koja su sastavni dio naziva kola, biblioteka,
nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.:
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje
Gradska biblioteka Radosav Ljumovi Podgorica
Kulturno-umjetniko drutvo Njego Cetinje
Gimnazija Petar I Petrovi-Njego Danilovgrad
313.

U svim navedenim sluajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktinih razloga,

u tampanom tekstu upotrebljavaju iskoena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu
zamijeniti. Npr.:
Pobune uma Mirka Banjevia
O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovia
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje
POLUNAVODNICI

314. Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) reenicu iji se djelovi ve nalaze pod navodnicima,
onda se takvi djelovi prilikom citiranja oznaavaju polunavodnicima. Npr.:
Savo Brkovi u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije istie: Nije teko zapaziti iz prvog pisma
Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjie, a da bi
to izrazio on se slui terminom 'ovladae' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondanje Crnogorce koji su se jo
koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna etnika zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao
74

nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brane, Crnogorce i
mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kae 'da su veim delom
porekla vlakoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladae Zetom i Hercegovinom u
krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'.
ZAGRADE
315.

Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitiaste { }.

Njima se obiljeavaju oni reenini djelovi koji se zbog neega jae odvajaju od ostalog dijela
reenice.
Iza posljednje rijei u oblim zagradama taka se pie samo u dva sluaja: 1. ako je u pitanju
skraenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela reenica ili neki vei tekst. Ipak, ako je rije o
itavoj reenici ili tekstu, onda ih je preporuljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama.

316. Zagradama se moe odvajati reenini dio koji predstavlja naknadno dodato objanjenje. Npr.:
Iskoena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike.
Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po travi kobiljai (a ne po domaoj ivotinji kobili), a izvor Meeak
u Pivi po meeoj lijeski ili meetki (a ne po ivotinji meedu).
317.

Ukoliko se prilikom citiranja isputa neki reenini dio, cijela reenica ili nekoliko reenica,
onda se umjesto njih piu tri take koje se obavezno nalaze meu oblim zagradama. Npr.:
U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je lanak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji
crnogorskoga jezika: itavom svijetu, a naroito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv.
Aponijev kolski zakon, po kome su eca svih nemaarskih naroda u dravi morala u kolama uiti maarski - i
protiv koga se cio obrazovani svijet zgraao i bunio. (...) Ali ono to danas radi beogradski cincarin Davidovi u
kolama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga to je inio Aponij. Davidovi je (...) zabranio da se u
crnogorskim kolama predaje crnogorska istorija! Pa jo je i to sitnica prema onome to slijedi! On je, ujte,
zabranio da se u Crnoj Gori govori junim dijalektom! U kolama se mora predavati eci samo istonim
dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevia sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlii zovu se 'Belopavlii', Bjelice pak
'Belice', Pjeivci se zovu 'Peivci' itd.

318.

Prilikom navoenja tuega teksta moe se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska
jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.:
Milorad Nikevi istie: Kako Njego moe biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga itaju s
rjenikom?! (Milorad Nikevi, Fonemi , , , , u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa
meunarodnoga naunog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i
jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119)
U tom sluaju moe se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najee oble i uglaste.

319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korienja zagrada,
tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najee smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.:
Podravajui zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opteprisutnih glasova i , Josip Sili kae: U
fonolokoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave
tipa enica i enica pogreno proglaavati dijalektalnima. [Ono to je dijalektalno u jednome standardnom jeziku
(istoga jezinog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj injenici suvremena
sociolingvistika mora voditi rauna].
75

Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama vie puta javlja potreba korienja novih
zagrada, onda se one meusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom
zagrada ne javljaju zagrade iste vrste.
320.

Ukoliko se pored neijeg imena u tekstu pie i godina njegova roenja i smrti, ili ako se
pored naziva nekog djela pie godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.:
Petar I Petrovi-Njego (17471830) s nepomuenim moralnim, duhovnim i dravnikim autoritetom sreno je
vladao Crnom Gorom.
Iako je Njego u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je
realizovao tvorevinu visoke umjetnike vrijednosti.
KOSA CRTA

321. Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se piu u istom redu.

U takvoj upotrebi u tampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane
kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.:
O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od eera, / banjo slatka ljudskoga ivota, / e se vile u erbet
kupaju!
Neemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojtie pae i generali. / Sklijeteni u kru
izgledasmo vam mali - / al' vae dobiemo ete, ostati vrh timora!
322. Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte.
I ove se (kao u primjerima iz take 319) u tampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju
bjelinama, a meu njima nema razmaka. Npr.:
Nebom se uzvitlae puste tice / ivi stub leleka sa suncem se srete / leleka to uvis odnese ti lice / kad loza
tunjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade
iz usta / psi muki koji sunce komadaju.
O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega to vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi due i
obraza / tako vi jueranjice i utranjice / tako vi dana dananjega // Tako vi vae ece / tako vi neba i mora
na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tua metla i
lopata / ne liite tue ake / ne obijajte tue pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tua
srea / vrite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s duom rastajali / tako vi zemlje u koju
ete // Ne reite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za
svoju pogibiju // e vi sve ponesoe / e vi mozak popie / e vi strv poginu / e ve iskopae iz amina / da vi nema ni
imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.

SLOVA U FUNKCIJI REENINIH ZNAKOVA

323.

Umjesto navodnika esto se upotrebljavaju iskoena slova (italik; kurziv), koja u svemu
zamjenjuju taj reenini znak. O tome je bilo rijei u taki 311.

324. Iskoenim slovima esto se pie reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Ipak, to su samo dinari, ne euri!
76

325. Naslovi i podnaslovi, rijei u rjenicima, istaknuti dio u reenicama koje se piu iskoenim slovima i
sl. u tampanom se tekstu esto obiljeavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Fonemski koji se odnosi na fonem.
326. Reenini dio koji se istie moe se pisati razmaknutim slovima. Npr.:
To je ipak samo p j e s m a.
Traio je s v e, a dobio n i t a.
327. Reenini dio koji se posebno istie ili naglaava moe se pisati i velikim slovima. Npr.:
Njegoev jezik je CRNOGORSKI jezik.

77

XVI. PRAVOPISNI ZNACI

328. Pravopisni znaci su:
taka

zarez

dvotaka

trotaka

...

crta

crtica

zagrada

()

zvjezdica

apostrof

'

znak jednakosti

znakovi porijekla

<>

akcenti

oznaka duine

kosa crta

paragraf

TAKA

329. Taka se pie iza pojedinih skraenica. Npr.:

i sl.
itd.

npr.
prof.

Primjeri za pisanje take kao pravopisnog znaka iza skraenica nalaze se u takama 93-99.
Napomena: Ukoliko iza skraenice koja se pie s takom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se
pie i taka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a izmeu njih se nikad ne stavlja razmak.
330. Iza rednih brojeva oznaenih arapskim ciframa redovno se pie taka. Npr.:
Roen je 18. januara 1935. u Stubici.
Marko je osvojio 2. mjesto na takmienju.
331. Ukoliko se iza rednog broja oznaenog arapskim ciframa nae neki interpunkcijski znak, iza njega
se ne pie taka. Npr.:
Od kolske 1863/64. godine u Crnoj Gori poinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa.
Vieti strane 8, 9, 10. i 11.
Radoje Radojevi (19221978) se u brojnim svojim radovima kritiki odnosio prema nenaunome tretmanu
injenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, knjievnosti i drugih oblasti.
78

332. Ukoliko je redni broj oznaen rimskom cifrom, iza njega se ne pie taka. Npr.:
Petar II Petrovi-Njego roen je na Njeguima 1. XI 1813.
Futur II je sloen i lian glagolski oblik.
333. Ako se rimskom cifrom oznaava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza takvoga
rednog broja se redovno pie taka. Npr.:
I. Sintaksa
VI. Upotreba velikog slova
334. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) moe se pisati taka. Tada se izmeu
brojeva i take ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20.30.
ekajte me u 12.15 ispred Pukinovog spomenika.
335. Taka se pie i iza slova kojim se oznaava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu
slijedi tekst. Npr.:
A. Predistorijsko razdoblje
B. Istorijsko razdoblje
A. Fonologija
B. Morfologija
C. Sintaksa
ZAREZ
336. Zarezom se kao pravopisnim znakom oznaavaju decimalni brojevi. Npr.:
Litar benzina prodaje se za 1,03 eura.
U Podgorici je danas bilo 42,3 C u hladu.
U ovom sluaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u tampanom tekstu ne ostavljaju praznine
(bjeline).
Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi niu jedan za drugim, tada se umjesto zareza izmeu
njih pie taka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoe zbog nagomilavanja zareza. Npr.:
1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3
DVOTAKA
337.

Dvotaka se kao pravopisni znak upotrebljava izmeu brojeva kojima se oznaava neki
odnos. U tom sluaju izgovara se kao naprema i redovno se u tampanome tekstu odvajaju
prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.:
Pobijedili smo na utakmici 2 : 1.
Nai vode 3 : 1.

338.

Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) mo se pisati dvptaka. Tada se
izmeu brojeva i dvotake ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20:30.
79

ekajte me u 12:15 ispred Pukinovog spomenika.

TROTAKA
339.

Trotaka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovrenoga ili nedoreenog teksta na

kraju reenice. Npr.:
Grade se mostovi, ire ulice, podiu nove biblioteke, niu zgrade na svakom koraku...
CRTA

340.

Kao pravopisni znak crta se upotrebljava izmeu brojeva ili rijei da oznai odnos od do.
Npr.:
U zetskom periodu (11831360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanine upotrebe.
Simo Matavulj (18521908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo vie u knjievnom i politikome
ivotu, ostavio duboke i trajne tragove.
Mi svakodnevno propjeaimo 56 kilometara.
Voz Beograd Bar gotovo nikad ne stie na vrijeme.
Zbog snijenih nameta put Kolain Mojkovac nije prohodan.
Prvo predavanje je 10:1511:00.
Napomena: Kao to se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih
bjelinama. Meutim, kad se nalazi meu rijeima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama.

341.

U sluajevima u kojima se crta upotrebljava da oznai odnos od do (vieti t. 345) prijedlog

od se nikad ne pie. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili rijei, pravopisno
nije dozvoljeno upotrebljavati crtu meu njima.

342.

Crtom se izmeu dva pojma moe oznaiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih
pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.:
Utakmica Budunost Partizan zavrena je nerijeeno.
Prouavao je odnos zelenai bjelai.
CRTICA

343. Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje povezuje.
344. Crticom se spajaju:
a. sastavni djelovi polusloenica:
Crnogorsko-primorska mitropolija
crno-bijela tehnika
spomen-dom
iro-raun
radio-televizija
radio-aparat
b. dvostruka prezimena:
80

Durkovi-Jaki
Brli-Maurani
Petrovi-Njego
c. sastavni djelovi pojedinih fraza:
danas-utra
rekla-kazala
manje-vie
bre-bolje
hoe-nee
d. djelovi onomatopejskih izraza:
kuc-kuc
tik-tak
hop-cup
kre-kre
e. slovni i brojani dio u sloenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene:
U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godinjice
prvoga izdanja.
Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naroito izraen.
345.

Rastavljanje rijei na slogove oznaava se crticama izmeu sastavnih djelova. Npr.:

ka-bi-net
pi-sa-ti
e-e-ti
e-ra-ti

346. Crticom se oznaavaju prefiksi, sufiksi i infiksi.

a. Prefiksi se uvijek piu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl.
b. U obiljeavanju sufiksa crtica se pie ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl.
c. Infiksi se oznaavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd.
347.

Pri prenoenju rijei u naredni red crtica se pie iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko
se prenosi polusloenica na mjestu e se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica pie na kraju
gornjega i poetku donjeg reda. Npr.:
kolica

ednik

radio-amater -bijeli

plavo-

348.

Crtica se pie izmeu linog imena i titule ili zvanja u sluajevima kad se mijenja samo titula
ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42.
ZAGRADA

349. Zagradama se obiljeava onaj dio rijei ijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik.
Npr.:
poev(i), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.
81

350.

Zagradama se moe obiljeavati i dio rijei ijim se izostavljanjem mijenja njeno znaenje.
Npr.:
i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)ovjek, (ne)soj i sl.

351.

Pri oznaavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto take moe stavljati zagrada.
Npr.:
1) Imenice
2) Zamjenice

a) Knjievost
b) Jezik
ZVJEZDICA

352. Umjesto brojanih oznaka za obiljeavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objanjenja moe se
koristiti zvjezdica (kao u taki 58). Npr.:
Azbuna molitva Konstantina Prezvitera*
___________
*Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagi ga dovodi u vezu sa irenjem irilice u
bugarskim zemljama poetkom X vijeka.
353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obiljeava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik rijei. U tom
sluaju se zvjezdica uvijek pie ispred rijei. Npr.:
sunce < *slnce
alkati < *olkpoeti < *poti
354.

Zvjezdicom se u rjenicima esto obiljeavaju rijei koje normativno nijesu preporuljive.

Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih rijei, ove se zvjezdica pie iza takvih oblika.
Npr.:
katula*, pjat*, tenea*, zahod* i sl.

355. Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomou nekoliko vodoravno nanizanih
zvjezdica (kao izmeu taaka 328. i 329. u ovoj knjizi).
APOSTROF
356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za oznaavanje isputenog glasa ili grupe glasova u rijei,
uglavnom u beletristikome stilu. Npr.:
Pope Mio, dr' ti ovo pismo,
te proita' da znamo to pie.
Pomoz' Boe, jadnijem Srbima,
i ovo je neko znamenije!
Bje' o'tle!
357. Ima sluajeva u kojima se apostrofom ne obiljeava izostavljeni glas u rijei. Apostrof se ne pie:
82

a. iza prijedloga s:
Doao je s bratom.
S njim nije lako izdrati.
b. iza krnjeg infinitiva:
Hoah ubit jednu kukavicu,
a mi je fiek otetiti.
Crnu Goru pokorit ne mogu...
c. iza krnjeg glagolskog priloga sadanjeg:
tre, plau, gledaju, nose, eraju i sl.
d. u stihovima e se sekvenca ije izgovora kao je radi duine stiha. U takvim sluajevima je
pravopisno preporuljivo pisati ije iako se izgovara je:
Vrijeme zemno i sudbina ljudska,
dva obraza najvie ludosti...
Zaplakala stara majka Daferbegova,
Dafer-bee, ludo dijete, to mi dovede...
e. umjesto asimilovanoga samoglasnika:
Sto putah sam ovena edio
i grij se mirno sprama sunca;
a pod sobom munje i gromove
gled, slu eno cijepaju;
gled jekom grada stravinoga
e s' poda mnom jalove oblaci...
Momci divni, isto k zvijezde...
Ovakvi samoglasnici se, kao to se vidi u primjerima, najee obiljeavaju znakom za
duinu.
358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojano, izostave prve dvije cifre,
umjesto njih se pie apostrof. Npr.:
Podgorica je stradala u uasnom bombardovanju '44. godine.
Roen je '39. godine u Pljevljima.
Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne
pie. Tako se najee obiljeavaju kolske godine. Npr.:
Zavrio je gimnaziju kolske 1963/64. godine.
ZNAK JEDNAKOSTI
359.

Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja izmeu rijei ili izraza koji imaju isto
znaenje. Npr.:
ija = vrat
pirun = viljuka
83

s njim = sa njim
360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.:
10 + 10 = 20
Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane.
ZNAKOVI PORIJEKLA
361.

Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) oznaava da je rije s njegove desne strane potekla od
rijei s lijeve strane. Takav znak ita se kao dalo je. Drugi (<) oznaava da rije s lijeve strane potie
od rijei s desne strane ovoga znaka. Takav znak ita se kao potie od. Npr.:
reka < rekao
*dest > deset
Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugaijim znaenjem i
izgovaraju se kao manje (<) i vee (>). Npr.:
4 < 5 (4 je manje od 5)
10 > 9 (deset je vee od devet)
AKCENTI I ZNAK ZA DUINU

362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se piu iznad naglaenih vokala. Akcenti se biljee u strunim
tekstovima i rjenicima, a u ostalim tekstovima samo u sluaju kad bi bez oznaavanja akcenta bilo
nejasno znaenje rijei (npr. sluajevi homonimije).
Crnogorski standardni jezik ima etiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglaene duine. Sva
etiri akcenta i nenaglaene duine imaju svoje znakove:
- kratkosilazni

e dnica, pa s, gra d

- dugosilazni

ps, grd, ns

- kratkouzlazni

slobda, tac, vot

- dugouzlazni

znnje, nrod, glva

- duina

k, o blk, nj

363.

Oznaka za duinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletristikim i

drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku izmeu oblika genitiva mnoine i genitiva
jednine. Npr.:
Nema seljak. Nema seljaka.
Ni dan nema vie. Ni dana nema vie.
KOSA CRTA

364.

Kosa crta pie se izmeu rijei i izraza sinonimnog znaenja i izgovara se kao odnosno. Npr.:
Dukljani/Zeani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru.
Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoevom jeziku.

365. Kosom crtom mogu se obiljeavati i razlomci. Npr.:

84

1/3, 5/6, 3/2, 2/3

366. U oznaavanju godina ili razdoblja kosa crta se pie izmeu brojeva ili rijei kojima se obiljeavaju
dva uzastopna perioda. Npr.:
Za poetak prihvatanja Vukove jezike reforme u Crnoj Gori uzima se kolska 1863/64. godina.
Crnogorska knjievnost XVIII/XIX vijeka
Konaili su u noi 24/25. decembra.
Tuemilska bitka 1042/43. godine
Rok zavretka radova je jun/jul 2009. godine.
367.

Kosa crta se pie da oznai odnos izmeu dviju mjernih jedinica i ita se kao na. Npr.:
Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo.
ever je duvao brzinom od 100 m/s.

368.

U odreivanju adrese stanovanja kosa crta se pie izmeu kunog broja i sprata na kojem se
nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obiljeava rimskom cifrom. Npr.:
Ulica crnogorskih serdara 5/IV
Trg Boane Vuini 23/II

369. Kosa crta se u telefonskim brojevima pie izmeu pozivnoga broja grada ili drave i telefonskog
broja. Npr.:
081/232-498
086/232-509
Napomena: U svim navedenim sluajevima se kosa crta uvijek pie uz rijei ili brojeve uz koje
stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u tampanom tekstu.
PARAGRAF
370.

Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni rije taka, lan ili paragraf. Npr.:
U 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikevia stoji: Jezik crnogorski se pie dvama
ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (irilicom).

85

XVII. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA

U ovome poglavlju opisae se transkripcija albanskih, engleskih, francuskih, italijanskih, latinskih, njemakih,
poljskih, portugalskih, ruskih i panskih imena u crnogorskome jeziku.
371.

Trasliteracijom se naziva prenoenje znakova iz jednog pisma u drugo tj. prenoenje jednog
slovnog sistema u drugi. Kako crnogorski jezik ima dva standardna pisma, moemo rijei napisane
irilicom transliterisati u latinicu, i obrnuto. Najee se transliteracija vri u jezicima sa razliitim
pismima. Njena pravila pokazuju, na primjer, kako se ruska irilica biljei hrvatskom latinicom ili
poljska latinica srpskom irilicom. Poto je ova verzija Pravopisa latinina, imena koja dolaze iz
jezika koja se slue latinicom nee se transliteriti, a ona koja dolaze iz jezika sa irilinim pismom
prvo e se transliterisati, pa onda transkribovati.

372. Transkripcija obuhvata prenoenje glasova u pismo, tj. obiljeava se ono to se uje. Transkripcija
je neophodna kad treba tano proitati rijei iz stranih jezika.Transkripcija koja se donosi u ovom
Pravopisu prikaz je izgovora imena iz stranih jezika pomou 31 grafeme za foneme crnogorskoga
jezika.
373. U ovom poglavlju Pravopisa opisuje se kako se imena iz deset evropskih jezika transliteriu i
transkribuju u crnogorskom jeziku. Nekoliko oznaka se koristilo u opisu transkripcije i to: V vokal, S-sonant i K- konsonant. Ti znakovi su stavljeni u zagrade na mjestu na kojem stoje u rijei.
374. Pravila transliteracijsko-transkripciona uradili su strunjaci za pojedine jezike,
rasporeeni prema abecednom redoslijedu.

a jezici su

ALBANSKI JEZIK
Pri transkripciji na crnogorski jezik mijenjaju se:
a) vokali:
- > e.Ovaj poluglasnik predstavlja fonemu izmeu e i o //, a izgovara se kao muklo e u francuskom (je,
que). Npr.: Malsia > Malesija, Shngjin > enin, Prmet > Permet.
- y > i.

I ovaj labijalni vokal slian je francuskom glasu /u/ (tu, le mur) i njemakom (ber, Trkei).
Npr.: Ymer > Imer, Shqype > ipe, Bardhyl > Barlil.

b) konsonanti:
Najvei broj konsonanata u albanskom izgovaraju se kao i u crnogorskom, a grafiki se biljei sa jednim
znakom. Sa dva znaka se biljee: dh (l), gj (g), ll ( ~l), nj (n), rr (R), sh (), th (), xh (dz), zh ().
Konsonanti se pri transkripciji na crnogorski mijenjaju:
- > t (= ). Npr.: abej > abej, ikago > ikago, ekaj > ekaj
- dh > l.

Npr.: Bardhi > Barli, Dardha > Darla, Pedhana > Pelana.

- gj > g =. Npr.: Gjergj > er, Gjader > ader, Gjirokastr> irokaster, Gjon > on.
- l > l = lj.

Npr.: Malaj > Maljaj, Lulgjuraj > Ljuljuraj, Lule > Ljulje, La > Lja.
86

- ll > = l.

Npr.: Llovqen > Loven, Kollashin > Kolain, Llofka > Lofka, Agolli > Agoli.

- q > .

Npr.: Peqin > Pein, Qafa > afa, Qafthana > aftana, Qamil > amil.

- rr > R.

Npr.: Rrok > Rok, Kotorr > Kotor, Rrezarta > Rezarta, Rrushe > Rue.

- sh > = .

Npr.: Nikshiq > Nikshiq, Shijak > ijak, Shosh > o, Shkrel > krelj

- th > .

I ovaj suglasnik (kao dh) je interdentalan i izgovara se kao englesko th.

Npr.: Athina > Atina, Thai > Tai, Theth > Tet.

Konsonantska grupa t+h kod muslimanskih imena transkribuje se kao th, npr.: Ethem > Ethem, Mithat >
Mithat.
- x > dz.

Npr.: Xoxa > Dzodza, Xerxe > Dzerdze, xehe > dzehe.

- xh > d = d.Npr.: Xhevdet > Devdet, Xhakarta > Dakarta, Xhon > Don.
- zh > .

Npr.: Zhablak > abljak, Zhuri > uri, Rozhaj > Roaje, Rzhanica > Ranica.

Napomena
Pojedini albanski onimi tradicionalno se upotrebljavaju u transkribovanom obliku, npr.: Podgorica >
Podgoric, Tirana > Tiran, Pritina > Prishtin. Neki se, pak, takoe tradicionalno, upotrebljavaju prema
pravilima drugaijim od gore navedenih, npr.: Shkodr > Skadar, Durrs > Dra.
ENGLESKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
c -> k

Clinton -> Klinton, Canada -> Kanada, Carribean -> Karibi, Cambridge -> Kembrid,
Connecticut -> Konetikat, ali: Gloucester -> Gloster, Leicester -> Lester, Worcester -> Vuster

c(i, e, y) -> s Cindy -> Sindy, Nancy -> Nensi, Stacy -> Stejsi, Cyrus -> Sajrus, Cincinnati -> Sinsinati
ch ->

Churchil -> eril, Charlie -> arli, Greenwich -> Grini, Chicago - ikago, Chichister ->
iister, ali: Christine -> Kristin, Christopher -> Kristofer, Michael -> Majkl, China -> Kina

ck -> k

Jack -> Dek, Jackson -> Dekson, Nick -> Nik, Mickey -> Miki, Mick -> Mik

dge -> d

Madge -> Med, Cambridge -> Kembrid, Routledge -> Rautlid, Ledger -> Leder

g -> g

Gulliver -> Guliver, Peggy -> Pegi, Zelwegger -> Zelveger, Grenada -> Grenada, Guatemala ->
Gvatemala

g -> d

George -> Dord, Ginger -> Dinder, Virginia -> Virdinija

gh -> 0

Brighton -> Brajton, Burroughs -> Barouz, Hugh -> Hju, Leigh -> Li, Middlesbrough
->Midlzbro, Vaughan -> Von, ali: Gallagher -> Galager, Edinburgh -> Edinburg, Ghana ->
Gana

h -> h

Henry -> Henri, Hilton -> Hilton, Harry -> Hari, Whitehead -> Vajthed, Tottenham ->
Totenhem, ali: Cunningham -> Kaningem, Nottingham -> Notingem

(V)h -> o

John -> Don, Graham -> Grejem, Sarah -> Sara, Hannah -> Hana, Oprah -> Opra

j -> d

Jane -> Dejn, Jenny -> Deni, Jack -> Dek, Jeff -> Def, John -> Don, Joey -> Doi,
Major -> Mejdor
87

kn -> n

Knight -> Najt, Knowles -> Nouls, Knoxville -> Noksvil

qu -> kv

Queensland -> Kvinslend, Quebec -> Kvebek, Ouentin -> Kventin

ph -> f

Philip -> Filip, Daphne -> Dafni, Philadelphia -> Filadelfija

s -> s

Buster -> Baster, Sussex -> Saseks, Sylvia -> Silvija, Slovenia -> Slovenija, Slovakia ->
Slovaka, Sudan -> Sudan, ali: Matthews -> Metjuz, Lisa -> Liza, Rosie -> Rozi, Ramsay ->
Remzi, Chelsea -> elzi, Wisconsin -> Viskonzin

sc -> sk

Scotland Yard -> Skotland Jard, San Francisco -> San Francisko

sh ->

Sheraton -> eraton, Mackintosh -> Mekinto

tch ->

Thatcher -> Taer, Fletcher -> Fleer

th -> t

Thomas -> Tomas, Elisabeth -> Elizabet, Matthew -> Metju, Heathrow -> Hitrou, ali:
Heather -> Heder, Rutherford -> Raderford, Galsworthy -> Golsvordi, Sotheby -> Sotebi

ts -> ts

Keats -> Kits, Yeats -> Jejts, Pitsburgh -> Pitsburg

tz -> c

Fitzroy -> Ficroj, Fitzgerald -> Ficderald

w -> v

Washington -> Vaington, Wilson -> Vilson, Whitman -> Vitman, Gershwin -> Gervin,
Bowie -> Bovi, ali: Greenwich -> Grini

w -> o

Lawrence -> Lorens, Sawyer -> Sojer, Straw -> Stro, Shaw -> o, ali: Heathrow -> Hitrou,
Knowles -> Nouls

wr -> r

Wright -> Rajt, Wrigley's -> Rigliz, Wrenn -> Ren

x -> ks

Huxley -> Haksli, Bronx -> Bronks, Hendrix Hendriks

x -> z

Xeroks -> Zeroks, Xavier -> Zavijer

y -> i

Evelyn -> Evelin, Marilyn -> Merilin, Mary -> Meri, Terry -> Teri, Tennyson -> Tenison

y -> aj

Cyrus -> Sajrus, Python -> Pajton, Wyoming -> Vajoming

y(V) -> j

Yeats -> Jejts, York -> Jork, Yale -> Jel, Mayall -> Majal

(V)y -> j

Grey -> Grej, Guy -> Gaj, Peyton -> Pejton, Sawyer -> Sojer

S obzirom na nizak stepen predvidivosti transkripcije samoglasnika u engleskim imenima na osnovu engleske
ortografije umjesto navoenja pravila donosimo transkripciju odabranih engleskih imena, odnosno imena
koja su u crnogorski dola preko engleskog. Ona e za konkretne sluajeve rijeiti nedoumice, a odraavaju i
neke opte tendencije u izgovoru, pa i fonolokoj prilagoenosti i transkripciji engleskih imena:
Anne -> En
Albany -> Olbani
Apple -> Epl
Arcansas -> Arkanso
Auckland -> Okland
Baldwin -> Boldvin
Barbie -> Barbi
Berkeley -> Berkli
Birmingham -> Birmingem
Blair -> Bler

Brown -> Braun

Chelsea -> elzi
Chicago -> ikago
Coleridge -> Kolrid
Cruize -> Kruz
Dave -> Dejv
Delaware -> Delaver
Diana - Dajana
Donne - Don
Eastwood -> Istvud
88

Freddie -> Fredi

Gershwin -> Gervin
Gloucester -> Gloster
Graham -> Grejem
Greenwich -> Grini
Guinness -> Ginis
Heathrow -> Hitrou
Hewlett -> Hjulit
Hugh -> Hju
Huxley -> Haksli

Illinois -> Ilinoj

Idaho -> Ajdaho
James -> Dejms
Kansas -> Kanzas
Kleenex -> Klineks
Leicester -> Lester
Liverpool -> Liverpul
Matthew -> Metju
Michael -> Majkl
Middlesbrough -> Midlzbro
Minogue -> Minog
Moore -> Mur
More -> Mor

Newcastle -> Njukasl

Nicole -> Nikol
Nike -> Najki
Nottingham -> Notingem
Parker -> Parker
Pierce -> Pirs
Peirce -> Pers
Poe -> Po
Python -> Pajton
Reebok -> Ribok
Rodney -> Rodni
Roosevelt -> Ruzvelt
Routledge -> Rautlid

89

Shakespeare -> ekspir

Shaw - o
Thatcher -> Taer
Utah -> Juta
Ulster - Alster
Ulysses - Uliks
William -> Vilijam
Williams -Vilijams
Wisconsin -> Viskonzin
Worcester -> Vuster
Wrigley's -> Rigliz

Transkripcija g -> g ili g --> d od sluaja do sluaja zavisi od etimolokih i istorijskih injenica.
Transkripcija y -> aj javlja se u nekim imenima neengleskog porijekla.
Udvojeni suglasnici transkribuju se kao jedan: Betty-> Beti, Kellogg's -> Kelogz, Mississippi -> Misisipi,
Massachusetts -> Masausets, Tennyson -> Tenison.
Neka imena se tradicionalno transkribuju prema pravilima drugaijima od navedenih, npr. Burton (izg.
barton) -> Barton, London (izg. landan) -> London.
FRANCUSKI JEZIK
Pregled osnovnih pravila prilagoavanja francuskih imena prilikom transkribovanja na crnogorski jezik
AI = E :

Aim = Eme; Montaigne = Montenj; Lematre = Lemetre; Voltaire = Volter; Claire = Kler;
DEstaign = DEsten; Alain = Alen;

AU = O : De Gaulle = De Gol; Maupassant = Mopasan; Auguste = Ogist; Paul = Pol; Auvergne =

Overnj ili Overnja;
AY pored konsonanta = E : Orsay = Orse; Combay = Kombre; Raymond = Remon; Bayle = Bel; Lay =
Le; Aym = Eme; Delay = Dele;
C ispred e, i, y = S : Provence = Provansa ; Racine = Rasin ; Cyrano = Sirano;
U ostalim sluajevima = K : Cocteau = Kokto; Ricardou = Rikardu; Caen = Kan; Cannes = Kan; Claude
= Klod; Jacques = ak; Lecocq = Lekok;
CH = :

Charles = arl; La Rochelle = La Roel;

CH = K :

Christian = Kristijan; Christophe = Kristof;

=S:

Besanon = Bezanson; Franoise = Fransoaz;

, , = E : mile = Emil; Svres = Sevr; Arne = Aren; L = Le;

Nijemo E:
- moe da se izgubi prilikom transkripcije kao i da ostane:
Echenoz = Enoz; Beaudelaire = Bodler; Rabelais = Rable; Laclavetine = Laklvtin; Ren = Rene; Levet =
Leve; Cesaire = Sezer; Hennequin = Eneken;
- na kraju rijei se ne izgovara : Baudelaire = Bodler; Claude = Klod;
EAU = O :

Rousseau = Ruso; Malreau = Malro; Herneau = Erno; Bordeaux = Bordo;

EI = E :

Breillat = Breja; Beigbeder = Begbede; Seine = Sena; Reims = Rems;

EN, EM = AN, AM : Cendrars = Sandrar; Rouen = Ruan; Henri = Anri; Provence = Provansa;
DAlembert = DAlamber;
90

Ali i :
EN = EN :
EN iza j kao EN :

Senghor = Sengor;
Julien = ilijen ; Amiens = Amjen;

EU kao E :

Eugne = Een; Deneuve = Denev; Montesquieu = Monteskje; Leuwers = Levers ;

EY = E :

Reynaud = Reno; Aveyron = Averon; Sisley = Sisle;

G ispred e, i, = :

Genve = eneva; Gironde = ironda; Georges = or; Peugeot = Peo; Virginie

= Virini;

G u ostalim sluajevima = G : Gallimard = Galimar; Guillaume = Gijom; Auguste = Ogist; Languedoc =

Langedok; Angau = Ango;
GH = G :

Senghor = Sengor ;

GN = NJ :

Pagnol = Panjol ; Vigny = Vinji ; Montaigne = Montenj ;

H se ne izgovara :

Henri = Anri; Le Havre = Le Avr; Hugo = Igo; Honor = Onore; Houellebecq =

Uelbek; Huysmans = Uismans;

1) I ispred a, u, o, izgovara se kao: ija, iju, io:

Chateaubriand = atobrijan; Christian = Kristijan; Brioude = Brijud; Berlioz = Berlioz; Dior = Dior;
Henriot = Anrio;
Ali: Piaf = Pjaf; Liberation = Liberasjon;
2) I se ispred e najee izgovara kao j, na primjer : vje, tje, sje, dje:
Olivier = Olivje; Pierre = Pjer; Robespierre = Robespjer; Lumire = Limjer; Didier = Didje; Lucien =
Lisjen; tienne = Etjen; Gautier = Gotje; Saint-Di = Sen Dje; Viel = Vjel;
I ispred e izgovara se kao ije u sljedeim sluajevima:
a) ukoliko mu prethode foneme l ili n da bi se izbjeglo formiranje fonema: lj i nj :
Molire = Molijer; Montplier = Monpelije; Julien = ilijen; Chnier = enije; Izuzetak : Richelieu = Rielje;
b) i ako mu prethodi suglasnika grupa sa fonemom r na krajnjoj poziciji poput: dr ili br jer se na taj
nain izbjegava stvaranje suglasnikih grupa niske eufoninosti: drj odnosno brj :
Baudrier = Bodrije; Chabrier = abrije;
3) I se izgovara kao j : Louis = Luj; a kao i kod enskog imena : Louise = Luiz;
4) I u meuvokalskoj poziciji izgovara se kao j : La Bryire = La Brijer;
IL = J :

Auteuil = Otej; Anouilh = Anuj; Raspail = Raspaj; Montreuil = Montrej;

91

ILL = J :

Camille = Kamij; Corneille = Kornej; Versailles = Versaj; Villon = Vijon; Bouillet = Buje;

ILLE = IL : Villefranche = Vilfran; Albertville = Albervil; Lille = Lil; Gilles = il; De Tocqueville = De
Tokvil; Millet = Mile; Julleville = ilvil; Villiers = Vilije; Delille = Delil; Villeparisis =
Vilparizi;
IM = EM:

Rimbaud = Rembo;

IN = EN:

Martin = Marten; Rolain = Rolen; Augustin = Ogisten;

J = :

Dijon = Dion; Jules = il; Jacques = ak;

JE = :

Jean = an; Jeanne = ana bolje nego an da bi se razlikovalo od mukog an (Jean);

LT se ne izgovara na kraju rijei : Renault = Reno; Foucault = Fuko; Soupault = Supo;

OE = E:

Roer = Rer (geogr.); Loeillet = Leje; dipe = Edip;

OEU = E :

Ricoeur = Riker; Leboeuf = Lebef;

OI = OA:

Blois = Bloa; Antoine = Antoan; Boileau = Boalo;

OY = OA ili OAJ : Bloy = Bloa ; Toyes = Troa ; Geofroy = ofroa ; Royan = Roajan ;
OU = U :

Prouste = Prust; Toulouse = Tuluz; Clouard = Kluar; Tours = Tur;

PH = F :

Philippe = Filip; Joseph = ozef;

QU (-I, -E) = K, (KI, KE) : Braques = Brak; Quinet = Kine; Quignard = Kinjar; Queneau = Keno;
S uz neki drugi konsonant ili udvojeno S = S : Prouste = Pruste; Maupassant = Mopasan; Dustan =
Distan; Desnos = Desnos; Izuzetak : Strasbourg = Strazbur;
S koje se u sredini rijei ne izgovara: Descartes = Dekart; Despantes = Depant; Resnais = Rene; Rouget
de Lisle = Rue de Lil;
S na kraju rijei najee se ne izgovara,: Tours = Tur; Camus = Kami; Jacques = ak; Ingres = Engr;
Degas = Dega; Capus = Kapi;
Ali postoje primjeri kada se izgovara krajnje S: Huysmans = Uismans; Reims = Rems; Leuwers =
Levers; Duras = Diras; Casars = Kazares; Tors = Tores; Jaurs = ores; Sollers = Solers;
Meuvokalsko S = Z: Franoise = Fransoaz; Clouseau = Kluzo; Gauloises = Goloaz; Dsaugiers =
Dezoje;
Postoje sluajevi meuvokalskog S kod kojih je oito kolebanje: Lesage = Lesa ili Leza;
SH = :

Fleisher = Fleer;
92

TH =T:

Nathalie = Natali; Arthur = Artir; Barthes = Bart; Thomas = Toma; Matthieu = Matje;

TZ = C:

Tzara = Cara; Metz = Mec;

U = I:

Hugo = Igo; Bossuet = Bosije; Truffaut = Trifo; luard = Elijar; Duhamel = Dijamel;

UN= EN:

Verdun = Verden;

X = KS:

Maxime = Maksim;

X = GZ:

Xavier = Gzavje; Saint-Exupry = Sent-Egziperi;

Y = I na poetku rijei ispred konsonanta: Yvette = Ivet;

Y = J na poetku rijei ispred vokala: Yourcenar = Jursenar;
Y = I na kraju rijei iza konsonanta: Nancy = Nansi; ili : Louys = Lui;
Y = I na kraju rijei iza grupe gu : Guy = Gi; Tanguy = Tangi; Pguy = Pegi;
Y = I meukonsonantsko: Cyrano = Sirano;
Meuvokalsko Y = J: Bayard Bajar; Bayonne = Bajon; La Fayette = Lafajet; Eric Faye = Erik Faj; JeanPierre Faye = an-Pjer Faj; Fayolle = Fajol;
AYE = AE stari nastavak u geografskim imenima: Faye = Fe;
Krajnji suglasnik ili suglasnika grupa u pravopisu se esto u francuskom jeziku ne izgovaraju pa
se stoga ne prenose prilikom transkripcije. To su najee suglasnici S, X, P, B, T, D, G, BS, LD,
LT, ND, NT, RS, RD:
Svres = Sevr; Crans-Montana = Kran Montana; Saint-Paul Roux = Sen-Pol Ru; La Rochefoucauld = La
Rofuko; Clermont-Ferrand = Klermon Feran; Strasbourg = Strazbur; Doubs = Du; Louviers = Luvje;
Clment = Kleman; Duchamp = Diam; Fragonard = Fragonar;
Odstupanja:
Brest = Brest; Reims = Rems i dr.
Posebno se transkribuju tradicionalno usvojeni oblici poput:
Paris = Pariz; Rhne = Rona; Picardie = Pikardija; Bastille = Bastilja;
Bretagne = Bretanja; Champagne = ampanja; Loire = Loara; Dreyfus = Drajfus;
Marseille = Marselj; Richelieu = Rielje; Bruxelles = Brisel; Strasbourg = Strazbur;
Ble=Bazel.
Udvojeni suglasnici i suglasnici sa dijakritikim znakovima transkribuju se jednom odgovarajuom
fonemom bez prenoenja dijakritikih znakova:
Csanne = Sezan; Pennac = Penak; Philippe = Filip; Bonnaire = Boner; Lille = Lil; Mrime = Merime;
Pissarro = Pisaro;
Anas = Anais; Citron = Sitroen;
Nekoliko primjera izostavljanja konsonanata koji se nalaze u sredini izvorne rijei:
Febvre = Fevr; De lIsle-Adam = De lIl-Adam; Champfleury = amfleri; Despantes = Depant; Maulnier =
Monije; Vosges = Vo;

93

DE = DE : Ferdinand de Saussure = Ferdinand de Sosir; Charles de Gaulle = arl de Gol; Antoine de

Saint-Exupry = Antoan de Sent-Egziperi; Tour de France = Tur de Frans;
Ukoliko se de nalazi na poetku, pie se velikim slovom: De Gaulle = De Gol; De Saussure = De Sosir;
D = D:

ispred vokala: Jean le Rond D'Alambert = an le Ron D'Alamber; Val d'Isre = Val d'Izer;

DU = DI:

Roger Martin du Gard = Roe Marten di Gar;

S = ES:

Riom-s-Montagnes = Riom es Montanj;

LE = LE:

Le Corbusier = Le Korbizje; Bar-le-Duc = Bar-le-Dik; Jean-Marie Le Pen = an-Mari Le

Pen;

LA = LA:

Aix-la-Chapelle = Eks la apel; La Rochefoucauld = La Rofuko;

DE LA = DE LA: Jean de La Bryire = an de La Brijer; Franois de La Rochefoucauld = Fransoa de La

Rofuko;
LES = LE:

Aix-les-Bains = Eks le Ben;

primjer sa vezivanjem LES = LEZ : Beaumont-les-Autels = Bomon les Otel ;

LEZ ili LS = LE: Plessis-lez-Tours = Plesi le Tur; Montigny-ls-Metz = Montinji le Mec; Vandoeuvrels-Nancy = Vandevr le Nansi;
SAINT = SEN, i SENT ispred vokala i kod oblika za enski rod:
Saint-Simon = Sen-Simon; Saint-Exupry = Sent-Egziperi; Sainte-Beuve = Sent-Bev; le faubourg SaintGermain = etvrt Sen-ermen;
EN = AN :

Aix-en-Provence = Eks an Provans;

SUR = SIR : Auvers-sur-Oise = Over sir Oaz;

Dvostruka lina imena:
Jean-Jacques Rousseau = an-ak Ruso; Franois-Marie Arouet Voltaire = Fransoa-Mari Arue Volter; JeanBaptiste Chardin = an-Batist arden; Saint-Loup = Sen-Lu; Saint-John Perse = Sen-Don Pers;
Dvostruka prezimena :
Saint-Simon = Sen-Simon; Toulouse-Lautrec = Tuluz-Lotrek; Alain Robbe-Grillet = Alen Rob-Grije;
Claude Lvy-Strauss = Klod Levi-Stros; Roland-Gaross = Rolan Garos;
Francuski toponimi kod kojih je vie rijei povezano crticom prenose se na crnogorski jezik bez crtice, o
emu svjedoi ve ustaljena jezika upotreba:
Monte-Carlo = Monte Karlo; Clermont-Ferrand = Klermon Feran;
Crans-Montana = Kran Montana;
Ipak, treba napomenuti da postoje kolebanja kod prenoenja naziva poput:
Saint-Tropez = Sen Trope ili Sent-Trope;
94

Ili na primjer u prevodu Prustovog romana Ville-dAvrey transkribovano kao Vil-dAvre sa crticom.
Kod geografskog pojmova zbirne prirode nazivi se spajaju crticom:
Alsace-Lorraine = Alzas-Lorena;
U pojedinim sluajevima dolo je do spajanja rijei prilikom transkripcije:
La Manche = Laman; Mont Blanc = Monblan; La Fayette = Lafajet;
ITALIJANSKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
c->k

Campobasso > Kampobaso, Cleopatra > Kleopatra, Visconti > Viskonti, Cuneo > Kuneo

c(e, i) ->

Cesare > ezare, Botticelli > Botieli, Lecce > Lee, Da Vinci > Da Vini, Torricelli > Torieli,
Belucci > Belui, Medici > Medii

ci(a, o, u) -> Ciampi > ampi, Boccaccio > Bokao, Ciucchi > uki, Luciano > Luano, ali: Lucia > Luija
ch(e, i) -> k

Michelangelo > Mikelanelo, Marche > Marke, De Chirico > De Kiriko, Pinocchio >
Pinokjo, Chieti > Kjeti

g(e, i) ->

Genova > enova, Evangelista > Evanelista, Geraldini > eraldini, Lollobrigida >
Lolobriida, Giletta> ileta

gi(a, o, u) -> Foggia > Foa, Giotto > oto, Gioconda > okonda, Giuseppe > usepe
gh(e, i) - > g Gherardo > Gerardo, Margherita > Margerita, Alighieri > Aligjeri
gli > Iji

Magli > Malji, Camogli > Kamolji

gli(V) - > Ij

Puglia > Pulja, Modigliani >Modiljani, Campidoglio > Kampidoljo

gn -> nj

Magnani > Manjani, Agnelli > Anjeli, Benigni > Beninji, Del Castagno > Del Kastanjo,
Pagnozzi > Panjoci

gu(V) - > gv Guarducci > Gvardui, Guerra > Gvera, Guicciardi > Gviardi
i(a, e) -> j

Savoia > Savoja, Pistoia > Pistoja, Alighieri > Aligjeri, Piero > Pjero, Siena > Sjena

ia - > ija

Diabelli > Dijabeli, Liguria > Ligurija, Lombardia > Lombardija, Maria > Marija, Pavia >
Pavija

qu -> kv

LAquila > LAkvila, Torquato > Torkvato, Quasimodo > Kvazimodo

s(S, Kz) -> z

Sgreccia > Zgrea, Sdobba > Zdoba, Svevo > Zvevo

(V)s(V) -> z

Cimarosa > imaroza, Lampedusa > Lampeduza, Pasolini > Pazolini, Pisa > Piza,
Tommaseo > Tomazeo

ss -> s

Assisi > Asizi, Missoni > Misoni, Rosselini > Roselini

95

sc(a, o, u) - > sk

Toscana > Toskana, Crusca > Kruska, Foscolo > Foskolo, Visconti > Viskonti,
Scuderi > Skuderi

sc(e, i) ->

Cascella > Kaela, Crescenzi > Kreenci, Scevola > evola, Crescimbeni >
Kreimbeni, Scipione > ipjone

sci(a, o, u) ->

Asciano > Aano, Brescia > Brea, Sciascia > aa, Sciolze > olce, Sciutto > uto

sci -> i

Gramsci > Grami, Montisci > Montii

x -> ks

Craxi - > Kraksi, Xella -> Ksela, Xompero - > Ksompero, Oxa -> Oksa

z -> c Bolzano > Bolcano, Donizetti > Doniceti, Manzoni > Manconi, La Spezia > La Specja
zz -> c

Ruzzante > Rucante, Buzzati > Bucati, Arezzo > Areco, Mazzini > Macini, Abruzzo >
Abruco
Udvojeni suglasnici kao i samoglasnici s dijakritikim znakovima transkribuju se jednim odgovarajuim
crnogorskim grafemom bez dijakritika: Bocaccio -> Bokao, Deledda -> Deleda, Arlecchino -> Arlekino,
Mastroianni -> Mastrojani, Donatello -> Donatelo, Carr -> Kara, Giosu -> ozue, Messina ->
Mesina.
LATINSKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju (uz odgovarajua morfoloka prilagoavanja):
ae > e
a > ae
c>k
c (e, ae, oe, i, y) > c

Aetna > Etna, Caesar > Cezar, Laetitia > Leticija

Aropus > Aerop, ar > aer
Caligula > Kaligula, Claudius > Klaudije, Seneca > Seneka
Celer > Celer, Caesar > Cezar, Coelesyria > Celesirija,
Cincinnatus > Cincinat, Cyprianus > Ciprijan, Accius > Akcije
ch > h
Chiron > Hiron, Chaeronea > Heroneja, Christus - Hrist
ia > ija
Diocletianus > Dioklecijan, Cyprianus > Ciprijan, Quintilianus > Kvintilijan
i (V) > j
Ianus > Jan, Iuno > Junona, Iustus > Just, maior > major
oe > e
Oedipus > Edip, Coelia > Celija, comoedia > komedia
o > oe
Bothius > Boetije, pota > peta
ph > f
Phaedra > Fedra, Phoebus > Feb, Orpheus > Orfej
th > t
Catharus > Katarus, Carthago > Kartaga, Iugurtha > Jugurta
rh > r
Rhodos > Rodos, Rhenum > Renum, rhetor > retor
qu > kv
Quintus > Kvint, Quintilianus > Kvintilijan, aqua > akva
(V)s(V) > z
Asia > Azija, Caesar > Cezar, rosa > roza
(VI, Vn, Vr)s(V) > z Celsus > Celz, Censorinus > Cenzorin, Persius > Perzije
(V)ti(V) > ci
Horatius > Horacije, Lucretius > Lukrecije, Laetitia > Leticija
(K)ti(V) > ci
Mezentius > Mezencije, Quinctius > Kvinkcije
(s, t, x)ti(V) > ti
Hostius > Hostije, Vettius > Vetije
x > ks
Xanthus > Ksant, Dumnorix > Dumnoriks
y>i
Illyria > Ilirija, Lycurgus > Likurg
96

Morfoloka prilagoavanja:
I. kod imena mukoga roda:
1) krajnje -(K)us > -0:

Augustus > August, Ianus > Jan

Kod nekih imena, posebno dvoslonih, krajnje (KK)us > -0: Marcus > Marko.
2) krajnje -(K)ius > -ije:

Ovidius >Ovidije, Horatius > Horacije, Flavius > Flavije

3) krajnje -aeus, -eus, -eius > -ej: Annaeus > Anej, Orpheus > Orfej, Pompeius >Pompej
4) imena sa gen. jed. na -is prilagoavaju se prema genitivu uz -is > 0: Cicero (g. Ciceronis>Ciceron, Nero
(g.Neronis) > Neron

II. kod imena enskoga roda:

1) krajnje -ia > -ija:

Cornelia > Kornelija, Illyria > Ilirija, Valeria > Valerija

2) krajnje -ea, -eia > -eja:

Galatea > Galateja, Tarpeia > Tarpeja, Aquileia > Akvileja, ali: Rea>Rea

3) kod imena koja su pluralia tantum (imaju samo mnoinu) krajnje -ae > -a: Cannae > Kana, Athenae > Atina
4) imena s gen. jed. na -is prilagoavaju se prema genitivu, uz -is > -a: Ceres (gen. jed. Cereris) > Cerera,
Iuno (gen. Iunonis) > Junona, Venus (gen. Veneris) > Venera, Carthago (gen. Carthaginis) > Kartagina.
III. kod imena srednjega roda:
1) krajnje -(K)um > -0:

Mediolanum > Mediolan

2) krajnje -ium -> -ij:

Brundisium > Brundizij

IV. Dvojni suglasnici transkribuju se kao jedan: Cincinnatus > Cincinat, Memmius > Memije.
NJEMAKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
-> e

Lnger -> Lenger, Rder -> Reder

ae -. e

Haefs -. Hefs, Haecker -> Heker

ai -. aj

Main - Majn, Kaiserslautern -. Kajzerslautern

u - oj

Dubler -. Dojbler, Buerle- Bojerle, Allgu - Algoj

ay -> aj

Mayer - Majer, Bayern - Bajern, Maybach - Majbah

c -> k

Castner - Kastner, Coburg -> Koburg, Cottbus Kotbus, Clausthal -> Klaustal

ch -. k

Chemnitz -. Kemnic, Cham - Kam, Christian - Kristian

ch -> h

Bachmann Bahman, Medebach- Medebah, Friedrich-. Fridrih

chs -. ks

Bruchsal -. Bruksal, Drechsler - Dreksler, Sachsen - Zaksen

ck - k

Becker -> Beker, Lackau - Lakau

dt -> t

Darmstadt -> Darmtat, Eisenstadt -> Ajzentat, Marquardt -> Markvart

97

ei - aj

Einstein - Ajntajn, Heidelberg -. Hajdelberg, Eibelstadt Ajbeltat, Leibach -> Lajbah

eu - oj

Freud -> Frojd, Neustadt -. Nojtat, Leugner - Lojgner

ey -. aj

Freystadt - Frajtat, Freyburg -, Frajburg

h -. h

Hagen -. Hagen, Hamburg - Hamburg, Hockenheim - Hokenhajm

(V)h - 0

Bhme- Beme, Ruhr - Rur, Gehren -. Geren, Ahlen -. Alen

ie - i

Miehle - Mile, Dieter - Diter, Friedrich -. Fridrih

-> e

Lwe -. Leve, Kln -. Keln

oe -> e

Moers -. Mers, Goethe -. Gete

oi -. o

Voigt - Fogt, Loitz -. Loc, Korschenbroich - Korenbroh

oy -. oj

Hoyerswerda -. Hojersverda, Nestroy - Nestroj

pf - f

Pfanner Faner, Pfalz -. Falc, Pfeiffer -. Fajfer

ph -. f

Philipp - Filip, Stephan -. tefan, Philberth -. Filbert

qu -> kv

Quelle -. Kvele, Quickborn-. Kvikborn, Quitt -. Kvit

rh - r

Rheinau -. Rajnau, Rheinweiler - Rajnvajler

s -. z

Seemann -> Zeman, Salzburg -. Zalcburg, Bodensee - Bodenze

(V)s(V) - z

Diesel -. Dizel, Hnsel - Henzel, Weser - Vezer

(S)s(V) - z

Gelsenkirchen -. Gelzenkirhen, Hansa -. Hanza, Demser - Demzer

s -. s

Drews - Drevs, Hans - Hans, Innsbruck - Insbruk

ss - s

Hesse - Hese, Lessing - Lesing, Schlsser -> leser

sch -.

Schiller -. iler, Schopenhauer -. openhauer, Porsche -. Pore

sp - p

Springer - pringer, Speyer -. pajer, Specht -. peht

sp - sp

Jaspers -. Jaspers, Hosp - Hosp

st -. t

Stuttgart - tutgart, Strauss - traus, Neustadt -. Nojtat

st - st

Mnster - Minster, Wester -. Vester

-s

Scho -> os, Strau - traus, Gieen - Gisen

th - t

Thadeus -> Tadeus, Luther -> Luter, Hertha - Herta

tsch ->

Bartsch -. Bar, Deutschland - Dojland, Vetschau -. Veau

tz - c

Ratzinger - Racinger, Lausitz Lauzic, Hertz - Herc

tzsch -

Kretzschmar -> Kremar, Nietzsche - Nie

-. i

Jrgen -> Jirgen, Mnchen -> Minhen, Lbeck - Libek

ue -> i

Huebner - Hibner, Mueller - Miler

v -. f

Von Bismarck -> Fon Bismark, Volkswagen - Folksvagen, Viertel-> Firtel

98

(V)v(V) -> f

Hannover -. Hanofer, Havel - Hafel, ali: Bavaria - Bavaria, Leverkusen -. Leverkuzen

w -> v

Schwarzwald - varcvald, Wagner -. Vagner, Wolfgang - Volfgang

x -> ks

Marx -. Marks, Xanten -. Ksanten

y^i

Sylt - Zilt, Niesky -. Niski

z-c

Franz -> Franc, Mozart - Mocart, Zell - Cel, Zeppelin - Cepelin

Kad nije znak za samoglasnik koji se inae biljei sa ii, skup ue transkribuje se kao ue: Hueber Hueber,
Immanuel > Imanuel.
Obezvuivanje fonema biljeenih slovima b, d, g na kraju rijei i ispred bezvunih suglasnika pri transkripciji se
tradicionalno zanemaruje: Siegfried (izg. zikfrit) -> Zigfrid, Ludwig (izg. lutvih) -* Ludvig, Gottlieb (izg. gotlip) -
Gotlib, Wahrig (izg. varih) - Varig.
Imena nenjemakoga porijekla esto ne podlijeu nekim od navedenih pravila: Amadeus -Amadeus,
Charlottenburg -arlotenburg, Michael - Mihael, Matthus - Mateus, Sykora -> Sikora.
Udvojeni samoglasnici i suglasnici transkribuju se kao jedan: Aachen - Ahen, Bonn - Bon, Mannheim ->
Manhajm, Drrenmatt - Direnmat, Rummenigge - Rumenige.
POLJSKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
-> on

Bkowski - Bonjkovski, Wsowski Vonsovski, Zajczkowski Zajonkovski

(b, p) - om Dbkovvski -> Dombkovski, Kpielski -> Kompjelski, Dbrowski - Dombrovski

ci(V) ->

Cierpa erpal, Maciej Maej, Cielesta elesta, VVojciech -> Vojeh

ci(K) -. i

Marcinkiewicz Marinkjevi, Cichoska ihonjska, Franciszek -> Franiek,

ch -> h

Stachurski Stahurski, Grochowski Grohovski, Chmielowski Hmjelovski, Micha - Mihal

cz -> Kaczyski Kainjski, Kaczmarek Kamarek, Wodarczuk Vlodaruk, Malyszczak - Maliak

dzi(V) -

Radziejowski Raejovski, Podbeskidzie Podbeskie, Pudzianowski - Puanovski, Zawodzie

Zawoe

dzi(K) -> i

Wodzimierz Vloimje, Dzikovvski -> ikovski, Grodziski - Groiski

d -

abd Laben, Radmiski - Raminjski

-> en

Czstochowa - enstohova, Kitrzyski Kjentinjski, Kidziora - Kjenora

(b, p) - em

Dbicki Dembicki, Sp Semp, Stpkowski - Stempkovski

-> e

Ksi -> Kone

(K)i(V) ^ j

Mickiewicz - Mickjevi, Miodyski Mjodinjski, Wieczorek Vjeorek, Sobieski Sobjeski

-I

Pisudski Pilsudski, Dziugie ugjel, Pawe Pavel, ukasz - Luka

- nj

Pozna Poznanj, Jagielloczuk Jagjelonjuk, Dzubiski ubinjski

ni(V) - nj

Urbaniak Urbanjak, Zbigniew Zbignjev, Kwaniewski - Kvanjevski

ni(K) - nji

Olejniczak Olejnjiak, Nianowski Njianovski, Nikifor - Njikifor

99

 -> u

Wrblewski Vrubljevski, Chorzw Houv, Gmuka - Gumulka

rz -^

Pyrzowice Piovice, Katarzyna Kataina, Grzegorz - Gego

(KB)rz -

Krzepkowski Kepkovski, Przybyszewski Pibievski, Krzyanowski - Kianovski

si(V) ->

Sienkievvicz -> enkjevi, Rasiak Raak, Siewak evak, Siatkowski - atkovski

si(K) -> i

Sipiliski ipiljinjski, Krasicki - Kraicki, Sikora ikora

->

cislowski islovski, winoijcie vinouje, lewiski ljevinjski, Zamo -Zamo

sz -

Kuszczak Kuak, Olsztyn Oltin, Tymoszczuk Timouk, Szymaski imanjski

w- *v

Wadowice Vadovice, Bogusaw Boguslav, Witkiewicz Vitkjevi

y -i

Wyspiaski Vispjanjski, Pszczyna Pina, Wojtya -> Vojtila, Krystyna - Kristina

zi(V) ->

Zieliski elinjski, Kryzia Kria, Zikowski - ulkovski

zi(K) - i

Kazimierz Kaimje, Zimiska -> iminjska, Niziski - Njiinjski,

Kuniar Kunjar, Pniak -> Punjak, Komian -> Komjan,

Krzyak Kiak, Elbieta Elbjeta, urawski uravski, aliski aljinjski

Pri transkripciji se zanemaruju jednaenje prema zvunosti, obezvuenje prethodnog suglasnika, kao i
gubljenje suglasnika w u suglasnikoj grupi -wski: Chodko (izg. hoko) -> Hoko, Dzig - (izg. onk) >
ong, Chorzw (izg. Houf) Houv, Dbrowska (izg. dombrofska/dombroska) > Dombroska.
Udvojeni suglasnik transkribuje se kao jedan: Kotaj ~* Kolontaj, Ryttel Ritel.
Pojedina imena se tradicionalno koriste u transkribovanom obliku: Varava (- Warszawa).
Neka imena su tradicionalno prilagoena prema pravilima drugaijim od navedenih: Jagelo(vii) (prid.
jagielloski) (- Jagiello), Krakov (<- Krakw), Lo (- d).
PORTUGALSKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
c -* k

Carlos - Karlu, Costa - Kota, Barrancos -> Baranku

c(e, i) - s

Cacem - Kaseim, Cecilia - Sesilija, Cirano - Siranu

-> s

Bragana - Bragansa, Gonalo - Gonsalu

ch ->

Chaves -. ave, Penicheiro - Penieiru

e(m, n)# -> ei Belem - Beleim, Santarem -. Santareim, Cacem -> Kaseim
(a)e - i

Caetano - Kaitanu

e(a) - i

Vila Real - Vila Rial, Mealhada -> Mialjada, Leao - Liau

(a, 6)e - in

Guimaraes -> Gimarain, Camoes -> Kamoin, Simoes -> Simoin,

100

g(e, i) -

Jos - oze, Gedeao -. ediau, Gilberto - ilbertu

gu(e, i) -. g

Miguel -> Migel, Figueiredo -* Figeiredu,

h -. 0

Hernanz - ^ Ernande

j-

Alentejo -. Alenteu, Joaquim -. uakim, Joao - uau

Ih - Ij

Carvalho - Karvalju, Magalhaes - Magaljain

nh - nj

Pinhel -> Pinjel, Agostinho -. Agutinju

ou ~ o

Douro ^ Doru, Loureno - Lorensu, Mourinho -. Morinju

pt -> t

Baptista ^ Batita

qu - k

Queiros - Keiro, Henrique -. Enrike, Joaquim - uakim, Ouadrato - Kuadratu

(V)s(V) -> z

Rosa -. Roza, Eusebio - Euzebiu, Jose -. uze

sc(e, i) -

Nascimento -> Naimentu

s ->

Carlos -> Karlu, Oueiros - Keiro

s/z(KB) -.

Cascais -. Kakai, Boavista - Boavita, Cristianu -. Kritianu

s/z(Kz) -*

Esmeralda -. Emeralda, Lisboa - Liboa

x -.

Felix r Feli, Teixeira -. Teieira, Xavier -. avier

z -.

Estremoz -> Etremu, Vaz -. Va

Poetno e > i samo kad e tvori samostalan slog iza kojega slijedi suglasnik: Emilio > Imiliu,
Eh'sio lliziu, ali: Eusebio - Euzebiu, Ega de Oueiros > Esa de Keiro.
Samoglasnik biljeen grafemom o naelno se transkribuje kao u u nenaglaenom slogu: Coimbra -
Kuimbra, Carlos -> Karlu, Porto - Portu, Saramago - Saramagu, Sao Joao - Sau uau, ali:
Costa - Kota, Rosa - Roza.
Pri transkripciji se, radi jednostavnosti i zbog tradicije, zanemaruju druge posebnosti portugalskog izgovora,
npr. izgovor pojedinih samoglasnika u nenaglaenom slogu, pojedinih diftonga, triftonga, suglasnikih
skupina te nazalizacija.
Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijakritikim znakovima transkribuju se jednim odgovarajuim
grafemom bez dijakritika: Ferreira Fereira, Oueiros - Keiro, Tristao - Tritau, Zezere -* Zezere
RUSKI JEZIK
a-a-a

(Kazakov) Kazakov, (Aleksandrov) - Aleksandrov

-b-b

(Borisov)->Borisov, (Rjabov) - Rjabov

-v-v

(Volkov) - Volkov , (Vinogradov)- Vinogradov

r-g-g

(Griboedov) , (Gagarin) -> Gagarin

-d-d

(Dmitrij) Dmitrij, (Davydov) - Davidov

- dj

(Djakov) Djakov, (D'jakonov) -> Djakonov

101

e-e-e

(Gerasimov) Gerasimov, (Semenov)

e - je

(Evdokimov) - Jevdokimov, (Efimov) - Jefimov

(V, b, t)e - je

(Sergeev) Sergejev, (Andreev) - Andrejev

na mjestu jata - je

(Orehov) Orjehov, (Repin) - Rjepin,

e - - jo

(Fedorov) - Fjodorov, (Ponomarev) - Ponomarjov

(>K, H, LJJ, m) - o

(Kovalev) - Kovaljov, (Fomiev)-> Fomiov

- -

-z-z

(ukov) ukov, - uravjov

(KOZLOV) KOZLOV, (KAZAKOV) - KAZAKOV

-i-i

(Ivanov) -> Ivanov, (Ignatov) - Ignatov

-j-j

(Dmitrij) Dmitrij, (Mihajlov) - Mihajlov

(e, o, H) - j

(emen) - Jemen, (Majorov) -

-k-k

K (Karpov) Karpov, a (Kulakov) - Kulakov

-I - I

(Orlov) - Orlov, (Larionov) - Larionov

(e, ) - Ij

(Lihaev) - Ljihaov, (Kalinin) - Kaljinjin

Ij

(Vasilev) Vasiljev, (Melnikov) - Meljnjikov

-m-m

(Smirnov) Smirnov, (Maslov) - Maslov

-n-n

(Novikov) - Novikov, (Sorokin) Sorokin

H (e, ) - nj

(Doronin) Doronjin, (Kuznecov) -> Kuznjecov

Hb - nj

(Rjazan') -> Rjazanj

-o-o

(Sokolov) - Sokolov, (Morozov) - Morozov

-p-p

(Popov) Popov, (Pavlov) - Pavlov,

-r-r

(Romanov) Romanov, (Baranov) - Baranov

-s-s

(Sorokin) - Sorokin, (Sergej) - Sergej

-t-t

(TITOV) TITOV, (TARASOV) - TARASOV

Tb - tj

(Tretjakov) - Tretjakov, (Ignatev) Ignatjev

-u-u

(Uakov) Uakov, (Naumov) Naumov

-f-f

(Afanasij) Afanasij, (Fadeev) - Fadejev

-h-h

(Arhipov) - Arhipov, (Zahar) Zahar

-c-c

(Zajcev) Zajcev, (Odincov) Odincov

--

(Gorbaev) Gorbaov, (Molanov) - Molanov

--

(olohov) olohov, (vedov) vedov

--

(edrin) edrin, (ukin) ukin

102

(Kortjard) Kortjard

(Sibir) Sibir,

-y-i

(Zykov) Zikov, (Rybakov) Ribakov

-e-e

(Ekvador) Ekvador

- ju - ju

(Jurij) - Jurij, , (Judin) Judin

- -

(Jakuev) - Jakuev, (irjaev) irjajev

Veina suglasnika ispred samoglasnika , i izgovara se umekano. Pri transkripciji se to tradicionalno

zanemaruje: (izg. Djemjentjev) - Dementjev, (izg. Zjimjin) - Zimin.
Pri transkripciji se zanemaruju jo neke promjene u govoru, npr. promjena o u a, u nenaglaenom
slogu (Moca /izg. maskva/ >Moskva) i obezvuavanje krajnjih suglasnika (B /izg.
Titof/ - Titov), odnosno pri transkripciji se ne slijedi izgovor, nego grafija.
Prezimenski nastavci - (-ij), (yj), -a (-aja) tradicionalno se transkribuju i kao -i, -i, -a:
(Litovskij) Litovski, (Miloslavskaja) Miloslavska. U
prezimenima savremenih osoba takvo prilagodjavanje nije potrebno.
U imenima s naglaenim krajnjim -B nastavak se esto oznaava i s -eB, ali uvijek se izgovara kao
-jov/-ov: (Solovev) Solovjov i (Muravev) Muravjov, (Lihav) Lihav , (Korolev) - oroljov.
Udvojeni suglasnik transkribuje se kao jedan: (Subotin) Subotin i sl.
Imena koja se tradicionalno upotrebljvaju transkribovana prema drugaijim pravilima obino
imena poznatih linosti ne podlijeu iznesenim pravilima: (Lenin) - Lenjin i sl.
PANSKI JEZIK
Pri transkripciji se mijenjaju:
c -.> K

Carolina > Karolina, Casas -.> Kasas, Crespo -> Krespo, El Greco - > El Greko

c ( ispred e, i) -. > S

Lucrecia - > Lukresija, Cernuda -> Sernuda, Ciceron - > Siseron, Francisco - >
Fransisko

ch -. >

Chile - > ile, Sancho -> Sano, Kastilla la Mancha -> Kastilja la Mana

g >G

Guatemala > Gvatemala, Granada > Granada, Mango - > Mango

g (ispred e, i) -.> H

Gertrudis - > Hertrudis, Girona - > Hirona, Angel - > Anhel, Egipto -.> Ehipto

gu(e, i) - > G

Guevara -> Gevara, Guernica - > Gernika, Guillermo -> Giljermo, Domnguez - >
Dominges

g(e,i) - > GV

Nicaragense - > Nikaragvense, Carigela - > Karigvela

h -> ne ita se

Huerta -> Uerta, Hierro -.> Jero, Hispania-.> Ispanija, *1

103

ia -. > ija

Garca - > Garsija, Calabria - > Kalabrija, Valencia - > Valensija

j> H

Juanjo -> Huanho, Juan - > Huan, Jorge -.> Horhe, Jimnez -.> Himenes

II - > LJ

Sevilla -> Sevilja, Lloret - > Ljoret, Mallorca - > Maljorka

-. > NJ

Espaa -> Espanja, Montaa -> Montanja, Nez -.> Nunjes, La Corua -> La Korunja

qu(e, i) > K

Quito > Kito, , Ouijote -.> Kihote, Velzquez -> Velaskes

x -.> KS

Felix - > Feliks

y (kao veznik)-> I

Ortega y Gasset -. > Ortega i Gaset

y -. > J

Uruguay - > Urugvaj, Goya -. > Goja, Vizcaya - > Viskaja, Yucatn - > Jukatan

z->S

Paz - > Pas, , Fernandez -.> Fernandes, Zaragoza -> Saragosa *2

*1 Neki toponimi kao HONDURAS pretrpjeli su pogrenu transkripciju, tako da je, inae, muklo H u toj
rijei zadralo svoju glasovnu vrijednost.
*2 Pogrena transkripcija zadrala se i u toponimu VENECUELA, gdje je pansko Z (u originalu
Venezuela), umjesto da se izgovara kao S, postalo crnogorsko C.
Pri transkripciji se, radi jednostavnijeg izgovora, zanemaruju neke posebnosti panskog izgovora suglasnika
oznaenih grafemima B i V, te se oni transkribuju prema grafiji: Barcelona -> Barselona, Vizcaya - Viskaja,
Villarreal - Viljareal, Almodovar - Almodovar, Jacobo> > Hakobo.
Udvojeni suglasnici kao i samoglasnici s akcentima transkribuju se jednim odgovarajuim
grafemom bez akcenta: Gutirrez - Gutijeres, Mrquez - Markes, Lpez Lopes, Cdiz Kadis.

104

DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK

105

autant, gen. mn. autanata

a (skr. ar)

autantski

A (skr. amper)

aerobik, nom. mn. aerobici

a. a (skr. lat. ad acta, meu spise)

aerodinamika, dat. jed. aerodinamici

abeceda

aerodrom

abolicija

aerofobija

abolicijski (abolicioni)

aeroklub

abolicioni (abolicijski)

aeromiting, nom. mn. aeromitinzi

A - bomba (skr. atomska bomba)

aeronautika, dat. jed. aeronautici

A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg)

aeronavigacija

adet

aerotransport

adherencija

afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adherentan, adherentna, odr. vid adherentni

afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adhezija

afekatski

adhezioni (adhezijski)

afiks, gen. mn. afikasa/afiksa

adhezijski (adhezioni)

aforistiar, vok. jed. aforistiaru/aforistiare,

instr. jed. aforistiarem/aforistiarom

Adis Abeba
adjektiv

aforistiarka, dat. jed. aforistiarki, gen. mn.

aforistiarki

admiral

aforistoarov (aforistiarev)

admiralski

aforistiki

adolescent, gen. mn. adolescenata

aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama

adolescentkinja

afr. (skr.

adolescentski

Afrika, dat. Africi

adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad.

adsorbujui, gl. im. adsorbovanje

Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikane,

nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca

adsorpcija

Afrikanev

adventist (adventista), gen. jed. adventista

Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki

adventista (adventist), gen. jed. adventiste

Ag (skr. argentum, srebro)

adventistiki

aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga

adventistkinja

aginica, vok. jed. aginice

advokat

aginiin

advokatica

agencija

advokatiin

agencijski

afriki)

agent, gen. mn. agenata

advokatski

agentski

advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva

106

agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnou/

agilnosti

a kamoli
akc. (skr. akcenat)

agitacija
agitacijski (agitacioni)

akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn.

akcenata

agitacioni (agitacijski)

akcenatski

agnostian, agnostina, odr. vid agnostini

akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn.

akcenata

agnostiki

akcentolog, vok. jed. akcentoloe, nom. mn.

akcentolozi,

agnostik, vok. jed. agnostie, nom. mn. agnostici

agonija

akcentologija

agresija

akcentolokinja

agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed.

agresivnou/agresivnosti

akcentuacija

agrokultura

akcija

agronom

akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr.

jed. akcionarom/akcionarem

agronomija

akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn.

akcionarki

agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn.

agronomki

akcioni (akcijski)

agrotehnika, dat. jed. agrotehnici

akcijski (akcioni)

ahromazija (akromazija)

aklimatizacija

AIDS (skr. acquired immune deficiency

aklimatizacioni (aklimatizacijski)

syndrome)

aklimatizacijski (aklimatizacioni)

ajkula

ako li

Ajntajn (vlast. ime)

akobogda

ajntajnijum (hem. elemenat)

akontacija

ajvan (hajvan)

akontacijski (akontacioni)

ajvar, instr. jed. ajvarom

akontacioni (akontacijski)

akademac, gen. jed. akademca, vok. jed.

akademe, gen. mn. akademaca (uenik ili student
akademije)

akribian, akribina, odr. vid akribini

akribinost, gen. jed. akribinosti, instr. jed.
akribinou/akribinosti

akademaki

akribija

akademiarka (uenica ili studentkinja kole),

dat. jed. akademiarki, gen. mn. akademiarki

akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata

ak. (skr. akuzativ)

akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate

akademija

akrobatski

akademijski

akromazija (ahromazija)

akademik, vok. jed. akademie, nom mn.

akademici

akropola (akropolj), gen. jed. akropole

akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed.
akropoljem

akademkinja
107

akropoljski
akrostih, nom. mn. akrostisi

Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albane, gen.

mn. Albanaca

aksiom

Albanev

aksiomatski

Albanija

aksiomski

Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki

akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn.

akata

Albankin

aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista

alegorija

aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste

alegorijski

aktivistkinja

Aleksandrija

aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni

Aleksandrijska kola

aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni

aleksandrijski

aktualizacija (aktuelizacija)

aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen.

mn. aleksandrinaca

albanski

aktuelizacija (aktualizacija)

Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed.

Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrine, gen. mn.
Aleksandrinaca

aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti,

instr. jed. aktualnou/aktualnosti
aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti,
instr. jed. aktuelnou/aktuelnosti

Aleksandrinev

akustinost, gen. jed. akustinosti, instr. jed.

akustinou/akustinosti

Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn.

Aleksandrinki

akustika, dat. jed. akustici

Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem

akvarel

Aleksejev

akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista

alem-kamen, gen. jed. alem-kamena

akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste

alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi

akvarelistkinja

alhemija

akvarelski

alhemijski

akvarijum

alfa-zraci

.al (internet domen Albanije)

Alibaba (vlast. ime)

Al (skr. aluminijum)

alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn.

alibija

alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-barjaci

Aligijeri, gen. Aligijerija

alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci

alimentacija

alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alalei,

gl. im. alaljenje

alimentacijski (alimentacioni)
alimentacioni (alimentacijski)

alapaa

alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki

alarm, gen. mn. alarma

alkoholiar, vok. jed. alkoholiare/alkoholiaru,

instr. jed. alkoholiarom/alkoholiarem

alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki

alb. (skr. albanski)
108

alkoholiarka, dat. jed. alkoholiarki, gen. mn.

alkoholiarki,

amandman, gen. jed. amandmana

Almanah (asopis)

Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed.

Amazone, gen. mn. Amazonaca

almanah, nom. mn. almanasi

Amazonev

Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi

Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi

amazonka (ratoborna ena) , dat. jed. amazonki,

gen. mn. amazonki

Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpine, gen.

mn. Alpinaca

Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen.

mn. Amazonki

alpinev

ambar

alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista

ambicija

alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste

ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed.

ambicioznou/ ambicioznosti

Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn.

Alpinki

ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen.

mn. ambijenata

alpinka (ivotinja), dat. jed. alpinki, gen. mn.

alpinki

ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen.

mn. ambijenata

alpinski

amblem

alpski

americij (americijum)

altruist (altruista), gen. jed. altruista

americijum (americij)

altruista (altruist), gen. jed. altruiste

ameriki (amerikanski)

altruistian, altruistina, odr. vid altruistini

Amerika, dat. jed. Americi

altruistiki
altruistkinja

Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed.

Amerikane, gen. mn. Amerikanaca

aluminij (aluminijum)

Amerikanev

aluminijski (aluminijumski)
aluminijum (aluminij)

Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn.

Amerikanki

aluminijumski (aluminijski)

Amerikankin

alva (halva)

amerikanski (ameriki)

Alirac, gen. jed. Alirca, vok. jed. Alire, gen. mn.

Aliraca

amfiteatar,
amfiteatara

Alirev

amonijaki

Alirka, dat. jed. Alirki, gen. mn. Alirki

amonijak, nom. mn. amonijaci

aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkave, gen.

mn. aljkavaca

Amper (vlast. ime)

aljkavev
a. m. (skr. ante meridiem, prijepodne)

ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn.

ampermetara

.am (internet domen Jermenije)

ampersekunda

amajlija

amputacija

gen.

jed.

amfiteatra,

gen.

mn.

amper (mjerna jedinica)

amputacijski (amputacioni)
109

amputacioni (amputacijski)

anglista (anglist), gen. jed. angliste

anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni

anglistiki

anahron, anahrona, odr. vid anahroni

anglistika, dat. jed. anglistici

anahronistiki

anglistkinja

anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn.

anahronizama

angloameriki

anarhija

Aniin

anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista

animalist (animalista), gen. jed. animalista

anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste

animalista (animalist), gen. jed. animaliste

anarhistiki

animalistiki

anarhistkinja

animalistkinja

antrop. (skr. antropoloki)

animozitet

anatemnik, vok. jed. anatemnie, nom. mn.

anatermnici

Anka, dat. Anki

anglosaksonski

Ankin

Andaluzija (top.)

anon. (skr. anonimno)

andaluzijski
Andaluanin, nom. mn. Andaluani

ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble,

nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala

Andaluanka, dat. jed. Andaluanki, gen. mn.

Andaluanki

antarktiki
Antarktik

Ande (Andi), gen. Anda/Andi

antialkoholiar, vok. jed. antialkoholiaru/

antiakloholiare, instr. jed. antialkoholiarom/
antialkoholiarem

Andi (Ande), gen. Andi

Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem
Andrejev
Andrija Kai Mioi (vlast. ime)

antialkoholiarka, dat. jed. antialkoholiarki,

gen. mn. antialkoholiarki

Andrijevica

antibebi pilula

andrijeviki

antibiotik, nom. mn. antibiotici

Ana (Ane), vok. jed. Ane/Ano

antibirokratski

Ane (Ana), vok. Ane

antifaist (antifaista), gen. jed. antifaista

anelski (aneoski)

antifaista (antifaist), gen. jed. antifaiste

aneo, gen. jed. anela, vok. jed. anele/anelu,

nom. mn. aneli

antifaistkinja

aneoski (anelski)

antologiar, vok. jed. antologiaru/antologiare,

instr. jed. antologiarom/antologiarem

antihrist, vok. jed. antihriste

a nekmoli

antologiarka, dat. jed. antologiarki, gen. mn.

antologiarki

aneksija
aneksijski (aneksioni)

antologija

aneksioni (aneksijski)

antologijski

anglist (anglista), gen. jed. anglista

110

antrop. (skr. antropoloki)

apsorpcija

antropogeograf

apstinent, gen.
apstinenata

antropogeografija
antropolog,
antropolozi

vok.

antropoloe,

nom.

apstinenta,

mn.

apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram,

gl. pril. sad. apstrahirajui, gl. im. apstrahiranje

antropolokinja

apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem,

gl. pril. sad. apstrahujui, gl. im. apstrahovanje

ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i

Hercegovine)
aor. (skr. aorist)

apstrakcija
apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni

aoristni
vok. jed. aparatie,

nom.

apsurd

mn.

arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski

apel

Arabija

aperitiv

arabijski

apelacioni (apelacijski)

arabist (arabista), gen. jed. arabista

apelacijski (apelacioni)

arabista (arabist), gen. jed. arabiste

apeninski

arabistkinja

Apeninsko poluostrvo

aranel (arhanel)

aplikacija

aranelski (arhanelski)

aplikacijski (aplikacioni)

Arap

aplikacioni (aplikacijski)

Arapov

apostol

Arapkinja

apostolski

Arapkinjin

apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr.

jed. apotekarom/apotekarem

arapski
arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed.
arbitrom, gen. mn. arbitara

apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn.

apotekarki

ariti (hariti), prez. arim, gl. pril. sad. arei, gl.

im. arenje

aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni

Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed.

Argentine, gen. mn. Argentinaca

apsces, gen. jed. apscesa

apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista

Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn.

Argentinki

apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste

apsolvent, gen.
apsolvenata

gen.

apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad.

apstinirajui, gl. im. apstiniranje

mn.

antropologija

aparatik,
aparatici

jed.

jed.

apsolventa,

gen.

mn.

argumenat (argument), gen. jed. argumenta,

gen. mn. argumenata

apsolventkinja
apsolventski

argument (argumenat), gen. jed. argumenta,

gen. mn. argumenata

apsorbovati, prez. apsorbujem, gl. pril. sad.

apsorbujui, gl. im. apsorbovanje

arh. (skr. arhaizam)

arh. (skr. arhitekt)
111

arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl.

pril. sad. arhaizirajui, gl. im. arhaiziranje

artistkinja

arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl.

pril. sad. arhaizujui, gl. im. arhaizovanje

asfaltirati, prez. asfaltiram,

asfaltirajui, gl. im. asfaltiranje

arhanel (aranel)

asimilacija

arhanelski (aranelski)

asimilacijski (asimilacioni)

arheol. (skr. arheoloki)

asimilacioni (asimilacijski)

arhiakon

asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed.

asimilatorom

asfalt

arhiepiskopija

asimilatorka, dat. jed.

asimilatorki

arhijerej, vok. jed. arhijereju, inst. jed. arhijerejem

arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn.
arhitekata

gl.

pril.

sad.

asimilatorki, gen. mn.

asimilatorski

arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn.

arhitekata

asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata

arhiv

asistentski

arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki

asket (asketa), gen. jed. asketa

aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata

asketa (asket), gen. jed. askete

aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate

asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni

aristokratkinja

asonanca, gen. mn. asonanci

aristokratija

aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn.

aspekata

asistentkinja

aristokratski

aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn.

aspekata

Aristotel
aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed.
aristotelove, gen. mn. aristotelovaca

aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata

aristotelovev

aspirator

aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn.

aristotelovki

astal, gen. jed. astala

aristotelovski

Astek, vok. jed. Astee, nom. mn. Asteci, gen. mn.

Asteka

arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici

astma, gen. mn. astma

arteriosklerotian, arteriosklerotina, odr. vid

arteriosklerotini

astmatian, astmatina, odr. vid astmatini

astmatiar, vok. jed. asmatiaru/asmatiare,
instr. jed. astmatiarom/asmatiarem

arterioskleroza

astmatiarka, dat. jed. astmatiarki, gen. mn.

astmatiarki

artikulacija
artikulacijski (artikulacioni)

astmatini

artikulacioni (artikulacijski)

astr. (skr. astronomski)

artist (artista), gen. jed. artista

astrofiziar,
vok.
astrpofiziaru/astrofiziare,
astrofiziarom/astrofiziarem

artista (artist), gen. jed. artiste

Art magazin
112

instr.

jed.
jed.

astrofiziarka, dat. jed. astrofiziarki, gen. mn.

astrofiziarki

atletski

astrofizika, dat. jed. astrofizici

atoksian, atoksina, odr. vid atoksini

astrol. (skr. astroloki)

atrijum

astrolog, vok. jed. astroloe, nom. mn. astrolozi

atrofija

astrologija

Au (skr. aurum, zlato)

atmosfera

astroloki

audijencija

astrolokinja

auditorijum

astromagazin

augm. (skr. augmentativ)

astron. (skr. astronomski)

asura (hasura)

Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed.

Aurelije, inst. jed. Aurelijem

.at (internet domen Austrije)

Aurelijev

atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka

Australija

atae, gen. jed. ataea, vok. jed. ataeu, nom. mn.

ataei, gen. mn. ataea

Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed.

Australijane, gen. mn. Australijanaca

ateist (ateista), gen. jed. ateista

Australijanev

ateista (ateist), gen. jed. ateiste

Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn.

Australijanki

ateistkinja
atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn.
ateljea

australijski

atentator, vok.
atentatorom

Austrijanac, gen. Austrijanca, vok. Austrijane,

gen. mn. Austrijanaca

jed.

atentatore,

inst.

Austrija

jed.

atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn.

atentatorki

Austrijanev

atentatorski

Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn.

Austrijanki

Atina

austrijanski (austrijski)

Atinjanin, nom. mn. Atinjani

austrijski (austrijanski)

Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki

Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed.

Austrougarskoj

Atinjankin
atipinost, gen. jed. atipinosti,
atipinou/ atipinosti

austrougarski

instr. jed.

aut, nom. mn. auti

atlantski
Atlantski okean

autentinost, gen. jed. autentinosti, instr. jed.

autentinou/autentinosti

atlet (atleta), gen. jed. atleta

auto, nom. mn. auti

atleta (atlet), gen. jed. atlete

autobiograf

atletiar, vok. jed. atletiaru/atletiare, instr. jed.

atletiarom/atletiarem

autobiografija

atletiarka, dat. jed. atletiarki, gen. mn. atletiarki

autobiografski

autobiografkinja

113

autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare,

instr. jed. autobravarom/autobravarem

autoput

autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn.

autodidakta

autostop

autoradionica

autodjelovi

autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed.

autostoperom

autoelektriar, vok. jed. autoelektriaru/

autoelektriare, instr. jed. autoelektriarom/
autoelektriarem

autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn.

autostiperki
autosugestija

autogol, gen. jed. autogola

autogram

autsajder, vok.
autsajderom

autohipnoza

avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana

autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni

avangarda

autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed.

autohtonou/autohtonosti

avangardist
avangardista

autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni

avangardista
avangardiste

autokefalija

jed.

autsajderu,

instr.

jed.

(avangardista),

gen.

jed.

(avangardist),

gen.

jed.

autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed.

autokefalnou/ autokefalnosti

avangardistkinja

autoklub

avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista

autokratija

avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste

autokratski

avanturistiki

autokritian, autokritina, odr. vid autokritini

avanturistkinja

autokritika, dat. jed. autokritici

avenija

autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed.

autolakirerom

averzija

autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, inst.

jed. autolimarom/autolimarem

avetinja

avangardan, avangardna, odr. vid avangardni

avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveu

avetinjski

automehaniar, vok. jed. automehaniaru/

automehaniare, instr. jed. automehaniarom/
autiomehaniarem
automobilist
automobilista

(automobilista),

gen.

jed.

automobilista
automobiliste

(automobilist),

gen.

jed.

Avganistan
Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed.
Avganistane, gen. mn. Avganistanaca
Avganistanev
Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn.
Avganistanki

automobilistkinja

avganistanski

auto-moto-drutvo

Avgust (vlast. ime)

Autonomna Pokrajina Vojvodina

avgust (mjesec)

autoportret

Avgustin (vlast. ime)

autopraonica

avijacija
114

avijatiar, vok. jed. avijatiaru/avijatiare, instr.

jed. avijatiarom/avijatiarem

B
B (skr. bor)

avijatiarka, dat. jed. avijatiarki, gen. mn.

avijatiarki

.ba (internet domen Bosne i Hercegovine)

avijatika, dat. jed. avijatici

baba

aviomaterijal

babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca

aviomehaniar, vok. jed. aviomehaniaru/

aviomehaniare, inst. jed. aviomehaniarom/
aviomehaniarem

babaroga, dat. jed. babarogi

avion

babine

avlija

bablji

avlijski

babura

Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifaistiko

narodnog osloboenja Jugoslavije)

babica
babiin

vijee

baca, gen. jed. bacaa, vok. jed. bacau, instr. jed.

bacaem

Avram (vlast. ime)

bacaica

azbest

bacaiin

azbestni

bacil

azbuni

baciti (baiti), prez. bacim, gl. prid. trp. baen

azbuka, dat. jed. azbuci

baiti (baciti), prez. baim, gl. prid. trp. baen

Azijac (Azijat), vok. jed. Azije, instr. jed.

Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca

Baka Topola (top.)

Bako Dobro Polje (top.)

Azijev

Bakopoljac, nom. mn. Bakopoljci, gen. mn.

Bakopoljaca

Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, inst. jed.

Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata

Bakopoljev

Azijatov

Bakopoljka, dat. jed. Bakopoljki, gen. mn.

Bakopoljki

Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn.

Azijki

Bakopoljkin

Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen.

mn. Azijatkinja

bava, gen. mn. baava

azijski

Badnjak (Badnji dan)

azil

badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, vok. jed.

badnjae, nom. mn. badnjaci

azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata

Badnje vee, gen. jed. Badnje veeri

azilantkinja

Badnji dan

azilski

bada

adaja

baga, gen. jed. bagaa, instr. jed. bagaem

adajin

bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista

bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste
bageristkinja
115

bahanalija

balavica

bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatou/

bahatosti

balaviin
balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavou/
balavosti

bajagi
bajalica
bajonet

balak, gen. jed. balaka, nom. mn. balaci, gen. mn.

balaka

bajpas

Balkan

bajrak (barjak), nom. mn. bajraci

Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkane,

gen. mn. Balkanaca

bajraktar
(barjaktar),
bajraktaru/bajraktare,
bajraktarom/bajraktarem

vok.
instr.

jed.
jed.

Balkanev
Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki

Bajram (prazn.)

balkanski

baka, dat. jed. baki

Balkanski rat (ist.)

bakica, vok. jed. bakice

Balkansko poluostrvo

bakiin

balski

bakin

Bala (vlast. ime)

bakra, gen. jed. bakraa, instr. jed. bakraem

Balii (vlast. ime)

bakroreev

baltiki

bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed.

bakroree, instr. jed. bakrorescem, gen. mn.
bakrorezaca

Baltiko more
Baltik (top.)
baltoslovenski

baksuz

balsam (balzam), gen. jed. balsama

baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni

baksuzluk, nom. mn. baksuzluci

balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem,

gl. pril. sad. balsamujui, gl. im. balsamovanje

baktati se, prez. bakem se, imper. baki se, gl.

pril. sad. bakuu se, gl. im. baktanje

balzam (balsam), gen. jed. balzama

bakterijski

balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem,

gl. pril. sad. balzamujui, gl. im. balzamovanje

bakteriolog, vok. jed. bakterioloe, nom. mn.

bakteriolozi

bambus
Banaanin, nom. mn. Banaani

bakteriologija

Banaaninov

bakteriolokinja
bal

Banaanka, dat. jed. Banaanki, gen. mn.

Banaanki

balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balave, gen.

mn. balavaca

Banaankin

balavad, gen. jed. balavadi, inst. jed. balavau/

balavadi

banin (bankin)

Banat

balave, gen. jed. balaveta

bandera

balavev

bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi

116

bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed.

bandoglave, gen. mn. bandoglavaca

bas, nom. mn. basovi

bandoglavev

basista (basist), gen. jed. basiste

bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn.

bandoglavki

basistkinja

basist (basista), gen. jed. basista

basketbol, gen. jed. basketbola

banica

basna

baniin

bastadur

Banija

bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni

Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banije, gen.

mn. Banijaca

Ba-elik, gen. jed. Ba-elika, vok. jed. Baelie

Banijev

baibozuki

Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki

baibozuk, nom. mn. baibozuci

bankin (banin)

bata

banuti, prez. banem

batica

Banjani (geogr.)

batovan

Banjanin, nom. mn. Banjani

Banjaninov

batovanka, dat. jed. batovanki, gen. mn.

batovanki

Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki

batai (dem. od batak)

Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke

bataina (augm. od batak)

Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke

batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci

Banjaluanin, nom. mn. Banjaluani

batal (neprom. prid.)

Banjaluaninov

batal rabota, gen. jed. batal rabote

Banjaluanka, dat. jed. Banjaluanki, gen. mn.

Banjaluanki

bataljon
baterijski

Banjaluankin

batli (srean)

banjaluki
Baoii (vlast. ime; top.)

bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajui, gl.

im. bauljanje

bapski

bazd, gen. jed. bazda

baraba
barapski

bazdjeti (baeti), prez. bazdim, impf. baah,

gl. pril. sad. bazdei, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela

bareina

bazen

barijum

bazilika, dat. jed. bazilici

barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn.

barjaci

badarina

barjaktar
(bajraktar),
barjaktaru/barjaktare,
barjaktarom/barjaktarem

vok.
inst.

baeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. baah,

jed.
jed.

gl. prid. rad. bazdio/baela

b.b. (skr. bez broja)

barok
117

bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. bdijah, imper.

bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje

bepe, gen. bepeta

.be (internet domen Belgije)

beraica

bebica

beraiin

bebiin

beriet

bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn.

bebisiterki

berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed.

berberom, nom. mn. berberi

Beir-beg, vok. jed. Beir-bee

berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed.

berberinom, nom. mn. berberi

bera, vok. jed. berau, instr. jed. beraem

Be, instr. Beom

beiti, prez. beim, impf. beah, gl. pril. sad.
beei, gl. im. beenje

Berlin

Belija, gen. jed. Belije, vok. jed. Belijo

Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berline, gen.

mn. Berlinaca

Belijin

Berlinev

Belijka, dat. jed. Belijki, gen. mn. Belijki

Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki

Belijkin

Berlinkin

Beki knjievni dogovor

Berlinski kongres (istor.)

Beki kongres (istor.)

berza

beg, vok. jed. bee, nom. mn. begovi, gen. mn.

begova

berzanski

begovica

besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni

begoviin
bejzbol

bescijenje, gen.
bescijenjem

bekhend (tenis)

besciljan, besciljna, odr. vid besciljni

Belgijanac, gen. jed. Belgijanca,

Belgijane, gen. mn. Belgijanaca

vok.

besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani

jed.

bescijenja,

instr.

jed.

bescvjetnica
bescvjetniki

Belgijanev
Belgijanka,
Belgijanki

jed.

besjeda (beeda)
dat.

jed.

Belgijanki,

gen.

mn.

besjediti (beediti), prez. besjedim, impf.

besjeah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila

Belgijankin

besjednica (beednica), nom. mn. besjednice

belgijski

besjedniin (beedniin)

Beograd

besjedniki (beedniki)

beogradski

besjednik (beednik), vok, jed. besjednie, nom.

mn. besjednici

Beograanin, nom. mn. Beograani

Beograaninov

besjednitvo
(beednitvo),
besjednitava/ besjednitva

Beograanka, dat. jed. Beograanki, gen. mn.

Beograanki

beshljebica

Beograankin

beskamatni

bepad, gen. bepadi, instr. bepau/bepadi

118

gen.

mn.

beskimenjak, vok. jed. beskimenjae, nom. mn.

beskimenjaci

besposliar, vok. jed. besposliaru/besposliare,

instr. jed. besposliarom/besposliarem

besklasan, besklasna, odr. vid besklasni

besposliariti, prez. besposliarim, gl. pril. sad.

besposliarei, gl. im. besposliarenje

beskompromisan, beskompromisna, odr. vid

beskompromisni

besposliarka, dat. jed. besposliarki, gen. mn.

besposliarki

beskonaan, beskonana, odr. vid beskonani

beskonanost, gen. jed. beskonanosti, instr. jed.
beskonanou/ beskonanosti

bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni

beskraj, instr. jed. beskrajem

beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni

bespredmetan,
bespredmetni

beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed.

beskrajnou/beskrajnosti

bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti,

instr. jed. bespredmetnou/ bespredmetnosti

beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid

beskrupulozni
beskrupuloznost, gen. mn. beskrupuloznosti,
instr. jed. beskrupuloznou/ beskrupuloznosti

besprekoran (besprijekoran), besprekorna,

odr. vid besprekorni

beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni

besprekornost (besprijekornost), gen. jed.

besprekornosti, instr. jed. besprekornou/
besprekornosti

bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni

bespredmetna,

odr.

vid

besprijekoran (besprekoran), besprijekorna,

odr. vid besporijekorni

beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed.

beskrvnou/beskrvnosti

besprijekornost (besprekornost), gen. jed.

besprijekornosti, instr. jed. besprijekornou/
besprijekornosti

beskuniki
beskunik, vok. jed. beskunie, nom. mn.
beskunici
besmisao, gen. jed. besmisla

besprimjeran, besprimjerna, odr. vid

besprimjerni

besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni

bespue, gen. jed. bespua, instr. jed. bespuem

besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed.

besmislenou/besmislenosti

besputica
besraman, besramna, odr. vid besramni

besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni

besramnica

besmrtniki

besramniin

besmrtnik, vok. jed. besmrtnie, nom. mn.

besmrtnici

besramniki

besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed.

besmrtnou/besmrtnosti

besramnik, vok. jed. besramnie, nom. mn.

besramnici

bespamee, gen. jed. bespamea, instr. jed.

bespameem

bestidnica

bespametan, bespametna, odr. vid bespametni

bestidniki

besplatan, besplatna, odr. vid besplatni

bestidnik,
bestidnici

bestidniin

bespomoan, bespomona, odr. vid bespomoni

vok.

jed.

bestidnie,

nom.

mn.

bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni

bespomonost, gen. jed. bespomonosti, instr.

jed. bespomonou/ bespomonosti

bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed.

bestjelesnou/ bestjelesnosti

besposlen, besposlena, odr. vid besposleni

119

bestraga (uzvik)
bestrva (pril.)

bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed.

bezakonjem, nom. mn. bezakonja

bestseler, instr. jed. bestselerom

bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni

besubjekatski

bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed.

bezazlenou/bezazlenosti

besue, gen. jed. besua, instr. jed. besuem

bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni

besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besvijeu/

besvijesti

bezbjednostan,

bezbrian, bezbrina, odr. vid bezbrini

beasnik, vok. jed. beasnie, nom. mn.

beasnici

bezbrinost, gen. jed. bezbrinosti, instr. jed.

bezbrinou/bezbrinosti

beastiti, prez. beastim, impf. beaah, gl.

prid. trp. beaen, gl. pril. sad. beastei, gl. im.
beaenje

bezbrojan, bezbrojna, odr.vid bezbrojni

bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed.
bezbrojnou/bezbrojnosti

beae, gen. jed. beaa, instr. jed. beaem,

nom. mn. beaa

bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani

beednost, gen. jed. beednosti, instr. jed.

beednou/beednosti

bezduan, bezduna, odr. vid bezduni

bezdunost, gen. jed. bezdunosti, instr. jed.
bezdunou/bezdunosti

beutan, beutna, odr. vid beutni

beutnost, gen. jed. beutnosti, instr. jed.
beutnou/beutnosti

bezemlja, vok. jed. bezemljau, instr. jed.

bezemljaem

Beka, dat. Beki

bezgrean, bezgrena, odr. vid bezgreni

beuman, beumna, odr. vid beumni

bezgrenost, gen. jed. bezgrenosti, instr. jed.

bezgrenou/bezgrenosti

beumnost, gen. jed. beumnosti, instr. jed.

beumnou/beumnosti

bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni

beeda (besjeda)

bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed.

bezimenou/bezimenosti

beediti (besjediti), prez. beedim, impf.

beeah, gl. pril. sad. beedei, gl. prid. rad.
beedio/beedila, gl. im. beeenje

bezlinost, gen. jed. bezlinosti, instr. jed.

bezlinou/bezlinosti

beednica (besjednica), vok. jed. beednice

bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni

beedniin

bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni

beedniki (besjedniki)

bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed.

bezlobnou/bezlobnosti

beednik (besjednik), vok. jed. beednie,

nom. mn. beednici

bezmalo (pril.)

beednitvo
(besjednitvo),
gen.
jed.
beednitva, gen. mn. beednitava/ beednitva
jed.

bezakonie,

vid

bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed.

bezbjednou/bezbjednosti

besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni

vok.

odr.

bezbjednosni

besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed.

besvjesnou/besvjesnosti

bezakonik,
bezakonici

bezbjednosna,

bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni

bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed.
bezmirisnou/ bezmirisnosti

nom.mn.

bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni

120

bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed.

bezmjernou/bezmjernosti

bezuenost
(bezutjenost),
bezuenosti,
instr.
bezuenou/bezuenosti

bezmlijean bezmlijena, odr. vid bezmlijeni

gen.

jed.
jed.

bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni

bezmlijenost, gen. jed. bezmlijenosti, instr. jed.

bezmlijenou/bezmlijenosti

bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed.

bezukusnou/bezukusnosti

beznaajan, beznaajna, odr. vid beznaajni

beznaajnost, gen. jed. beznaajnosti, instr. jed.
beznaajnou/beznaajnosti

bezuman, bezumna, odr. vid bezumni

bezobratina

bezumniin

bezobraznica, vok. jed. bezobraznice

bezumniki

bezobrazniin

bezumnik, vok. jed. bezumnie, nom. mn.

bezumnici

bezumnica

bezobraznik, vok. jed. bezobraznie, nom. mn.

bezobraznici
bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni

bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed.

bezumnou/bezumnosti

bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed.

bezobzirnou/bezobzirnosti

bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni

bezoan, bezona, odr. vid bezoni

bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed.

bezustavnou/bezustavnosti

bezonica, vok. jed. bezonice

bezuspjean, bezuspjena, odr. vid bezuspjeni

bezoniin

bezuspjenost, gen. jed. bezuspjenosti, instr. jed.

bezuspjenou/ bezuspjenosti

bezoniki

bezutjean (bezuean), bezutjena, odr. vid

bezutjeni

bezonik, vok. jed. bezonie, nom. mn. bezonici

bezonost, gen. jed. bezonosti, instr. jed.
bezonou/bezonosti

bezutjenost
(bezuenost),
gen.
bezutjenosti,
instr.
bezutjenou/bezutjenosti

bezosjeajan (bezoeajan) bezosjeajna, odr.

vid bezosjeajni

jed.
jed.

bezvjerica

bezosjeajnost (bezoeajnost), gen. jed.

bezosjeajnosti, instr. jed. bezosjeajnou/
bezosjeajnosti

bezvjerje, gen. jed. bezvjerja,

bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja

instr.

jed.

bezoeajan (bezosjeajan), bezoeajna, odr.

vid bezoeajni

bezvjernik, vok. jed. bezvjernie, nom. mn.

bezvjernici

bezoeajnost (bezosjeajnost), gen. jed.

bezojeajnosti, instr. jed. bezoeajnou/
bezoeajnosti

bezvlae, gen. jed. bezvlaa,

bezvlaem, nom. mn. bezvlaa

bezrjean, bezrjena, odr. vid bezrjeni

bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed.

bezvodnou/bezvodnosti

bezubosti,

instr.

jed.

bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni

bezub, bezuba, odr. vid bezubi

bezubost, gen. jed.
bezubou/ bezubosti

instr.

bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni

jed.

bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed.

bezvoljnou/bezvoljnosti

bezuean (bezutjean), bezuena, odr. vid

bezueni

bezvredniji (komp. od bezvrijedan)

bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni
121

bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed.

bezvrijednou/ bezvrijednosti

bii (dem. od bi i od bik)

bezvuan, bezvuna, odr. vid bezvuni

bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed.

bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea

bidermajer, instr. jed. bidermajerom

bezvunost, gen. jed. bezvunosti, instr. jed.

bezvunou/bezvunosti

BiH (skr. Bosna i Hercegovina)

beian, beina, odr. vid beini

beinost, gen. jed.
beinou/beinosti

beinosti,

instr.

BiH (Meunarodna auto-oznaka za Bosnu i

jed.

Hercegovinu)
bh. (skr. bosanskohercegovaki)

beilan, beilna, odr. vid beilni

beilnost, gen. jed.
beilnou/beilnosti

beilnosti,

instr.

bijeda

jed.

bijedan, bijedna, odr. vid bijedni

beivotan, beivotna, odr. vid beivotni

bijednost, gen. jed.

bijednou/bijednosti

beivotnost, gen. jed. beivotosti, instr. jed.

beivotnou/ beivotnosti

bijednosti,

instr.

jed.

bijednica, vok. jed. bijednice

beuan, beuna, odr. vid beuni

bijedniin

beunost, gen. jed. beunosti, instr. jed.

beunou/beunosti

bijedniki
bijednik, vok. jed. bijednie, nom. mn. bijednici

.bg (internet domen Bugarske)

bijeg, nom. mn. bjegovi

Biblija (Sveto pismo)

bijel, bijela, odr. vid bijeli

biblijski
bibliofil

bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijele, gen. mn.

bijelaca

bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki

bijelev

bibliograf

Bijele Rudine (geogr.)

bibliografija

Bijeli Pavle (vlast. ime)

bibliografkinja

bijeliti (initi bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah,

gl. pril. sad. bijelei, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im.
bijeljenje

biblioteki
biblioteka, dat. jed. biblioteci

Bijelo Polje (vlast. ime)

bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli,

gen. mn. bicikala

bijeljenje

biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla,

gen. mn. bicikala

bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf.

bijeljah, gl. pril. sad. bijelei, gl. im. bijeljenje

biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista

bijes, nom. mn. bjesovi

biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste

bijesan, bijesna, odr. vid bijesni

biciklistiki

bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesnei,

gl. im. bijenjenje

biciklistkinja

bilabijal

bievan, bievana, odr. vid bievani

bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni

bievati, prez. biujem, imper. biuj, gl. pril. sad.

biujui, gl. prid. trp. bievan, gl. im. bievanje

bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem

bilijar-klub
122

bilo iji (iji bilo)

bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista

bilo kakav (kakav bilo)

bistijerna

bilo koji (koji bilo)

bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki

bilo koliki (koliki bilo)

bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni

bilo to (to bilo)

bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed.

bistroumljem, nom. mn. bistroumlja

Biljarda (vlast. ime)

bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed.

bistroumnou/ bistroumnosti

biljeg, vok. jed. biljee/biljegu, nom. mn. biljezi

biljega, dat. jed. biljezi

biljeniki

biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je,

jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem,
bude, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/
bjeh, bijae/bjee, bijae/bjee, bijasmo/bjesmo,
bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi,
bismo, biste, bi/bie

biljenik, vok. jed. biljenie, nom. mn. biljenici

bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka

biljojed

Bitka na Carevom Lazu (istor.)

biobibliograf

Bitka na Fundini (istor.)

biobibliografija

Bitka na Mojkovcu (istor.)

biogeneza

Bitka na Sutjesci (istor.)

Biogradska gora

Bitka za Pljevlja (istor.)

biohemiar, vok. jed. biohemiaru/biohemiare,

instr. jed. biohemiarom/biohemiarem

bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli

biohemiarka, dat. jed. biohemiarki, gen. mn.

biohemiarki

bivoliin

biljeiti, prez. biljeim, impf. biljeah, gl. pril. sad.

biljeei, gl. prid. trp. biljeen, gl. im. biljeenje
biljenica

bivolica, vok. jed. bivolice

biohemija

biznismen

biohemijski

biuterija

biol. (skr. bioloki)

bjanko mjenica

biolog, vok. jed. bioloe, nom. mn. biolozi

bjedniji (komp. od bijedan)

biologija

bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegune,

instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca

bioloki

bjegunev

biolokinja

bjegunica

bionjaa

bjeguniin

birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata

bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva

birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate

bjelancad, gen. bjelancadi, instr. bjelancau/

bjelancadi

birokratija
birokratski
bisergrana

bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn.

bjelanca, gen. mn. bjelanaca

biserzubi

bjelanevina

123

bjelanevinast,
bjelanevinasti

bjelanevinasta,

odr.

vid

bjelji (komp. od bijel)

bjesnilo

bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad.

bjelasajui se, gl. im. bjelasanje

bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/

bjesnila, gl. pril. sad. bjesnei, gl. im. bjenjenje

bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati

bjesomuan, bjesomuna, odr. vid bjesomuni

Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme)

bjesomunica

bjelilo

bjesomunik, vok. jed. bjesomunie, nom. mn.

bjesomunici

bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti

bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi
bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani

bjesomunost, gen. jed. bjesomunosti, instr. jed.

bjesomunou/ bjesomunosti

bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi

bjenji (komp. od bijesan)

bjelogorica

bjeati, prez. bjeim, impf. bjeah, gl. pril. sad.

bjeei, gl. im. bjeanje

bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi

blaenje

Bjelopavka (vlast. ime), dat. jed. Bjelopavki, gen.

mn. Bjelopavki

blagodet, gen. jed.

blagodeu/ blagodeti

Bjelopavli, nom. mn. Bjelopavlii

blagodeti,

instr.

jed.

blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni

Bjelopavlii (geogr.; crnogorsko bransko

pleme)

blagorjeiv, blagorjeiva, odr. vid blagorjeivi

blagorjeivost, gen. jed. blagorjeivosti, instr. jed.
blagorjeivou/ blagorjeivosti

bjelopavliki
Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed.
Bjelopolje, gen. mn. Bjelopoljaca

blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni

blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed.
blagorodnou/ blagorodnosti

Bjelopoljev
Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn.
Bjelopoljki

blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad.

blagosiljajui, gl. im. blagosiljanje

Bjelopoljkin

blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp.

bjelopoljski

blagosloven/blagoslovljen

Bjelorus

blagovijesni (od Blagovijesti)

Bjelorusov
Bjelorusija

Blagovijesti

bjeloruski

blagovremen,
blagovremeni

Bjeloruskinja

blagovremena,

odr.

vid

blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr.

jed. blagovremenou/ blagovremenosti

Bjeloruskinjin
bjelosvjetski

blatiti, prez. blatim, impf. blaah, gl. pril. sad.

blatei, gl. prid. trp. blaen, gl. im. blaenje

Bjeloi (vlast. ime)

bjelouka, dat. jed. bjelouki, gen. mn. bjelouki
Bjelova (vlast. ime)

blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta

gutera)

bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka

Blaena Ozana
Blao, gen. Blaa, vok. Blao
124

Blaov

boiti se, prez. boim se, impf. boah se, gl. pril.
sad. boei se, gl. im. boenje

blijed, blijeda, odr. vid blijedi

blijedocrven,
blijedocrveni

blijedocrvena,

odr.

boka, dat. jed. boki, gen. mn. boki

vid

boem, vok. jed. boemu

blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi

bofl

blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni

bog, vok. jed. boe, nom. mn. bogovi

blijedjeti (blijeeti), prez. blijedim, impf.

bijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad.
blijedio/blijedjela, gl. im. blijeenje

Bog, vok. Boe

bogami (uzv.)
bogamu (uzv.)

blijeeti (blijedjeti),
prez. blijedim, impf.
blijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad.
blijedio/blijeela, gl. im. blijeenje

bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva

boginja

blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn.

blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova

bogati (uzv.)
bogme (rijeca)

blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor.

blijesnuh, gl. pril. pro. blijesnuvi

bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr.

jed. bogobojaznou/bogobojaznosti

blijetati, prez. blijetim, gl. pril. sad. blijetei, gl.

im. blijetanje

bogobojaljiv,
bogobojaljivi

blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizane, gen.

mn. blizanaca

bogobojaljiva,

odr.

vid

bogobojaljivost, gen. jed. bogobojaljivosti,

instr. jed. bogobojaljivou/ bogobojaljivosti

blizanev

bogojavljenski (od Bogojavljenje)

bliznakinja

Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed.

Bogojavljenjem

bludnica
bludniin
bludniki

bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed.

bogomre, gen. mn. bogomrzaca

bludnik, vok. jed. bludnie, nom. mn. bludnici

bogomrev

bludjeti (blueti), prez. bludim, impf. bluah, gl.

pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl.
im. bluenje

bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogoraah,

gl. pril. sad. bogoradei, gl. im. bogoraenje

blueti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluah, gl.

pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bluela, gl.
im. bluenje

Bogorodiin

Blumfild (vlast. ime)

bogumil

bljei (komp. od blijed)

bogumilstvo,
gen.
bogumilstava/bogumilstva

Bogorodica, vok. jed. Bogorodice

bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni

bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor.

bljesnuh, gl. pril. pro. bljesnuvi

bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista

bljetav, bljetava. odr. vid bljetavi

bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste

bljetavost, gen. jed. bljetavosti, instr. jed.

bljetavou/bljetavosti

bohemistkinja

boica

Bojl-Mariotov zakon

bojler

125

mn.

Boka Kotorska

bos. (skr. bosanski)

Boka, dat. Boki

Bosfor (vlast. ime)

Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom

bosforski

Bokeljev
Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki

bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed.

bosilje/bosioe

Bokeljkin

bostan

bokokotorski

Bostani (vlast. ime)

Bokokotorski zaliv
bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom

bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl.

prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodui, gl. prid. trp.
boden, gl. im. bodenje

boksme, instr. jed. boksmeom

bo. (skr. bonjaki)

bokserice

bonjaki

bolanda

Bonjak, vok. jed. Bonjae, nom. mn. Bonjaci

bole, bolea, odr. vid bolei

Bonjakov

bolesnica

Bonjakinja

bolesniin

Bonjakinjin

bolesnik, vok. jed. bolesnie, nom. mn. bolesnici

bot. (skr. botaniki/botanika)

bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. boleu/bolesti

botaniar, vok. jed. botaniaru/botaniare, instr.

jed. botaniarom/botaiarem

bolestan, bolesna, odr. vid bolesni

botaniarka, dat. jed. botaniarki, gen. mn.

botaniarki

boleljiv, boleljiva, odr. vid boleljivi

boletina

boza

bolnica

Boi

bolniar, vok. jed. bolniaru/bolniare, instr. jed.

bolniarom/bolniarem
bolniarka,
bolniarki

dat.

jed.

bolniarki,

gen.

Boina ostrva
Boina pobuna (istor.)

mn.

boini

Boljevii (geogr.; crnogorsko pleme)

boji

boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen.

mn. boljitaka

br. (skr. broj)

brabonjak, gen. jed. brabonjka,
brabonjci, gen. mn. brabonjaka

bombon
bombonjera

nom. mn.

boravini

brabonjiti, prez. brabonjim, impf. brabonjah,

gl. pril. sad. brabonjei, gl. im. brabonjenje

boravite

brani

borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioe, gen.

mn. borilaca

Brajii (geogr.; crnogorsko pleme)

borioev

brakolomniin

Borka, dat. Borki

brakolomnik, vok. jed. brakolomnie, nom. mn.

brakolomnici

brakolomnica, vok. jed. brakolomnice

Borkin
126

brakolomstvo,
brakolomstva

gen.

mn.

brakolomstava/

brbljivev
brbljivica

brani, vok. jed. braniu, instr. jed. braniem

brbljiviin

branik, nom. mn. branici

Breli (geogr.; crnogorsko pleme)

branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioe, gen.

mn. branilaca

bri, instr. jed. briem

brkati, prez. brkam, gl. pril. sad. brkajui, gl.
im. brkanje

branioev
branitelj, vok.
braniteljem
braniteljka,
braniteljki

jed.

branitelju,

dat. jed. braniteljki,

instr.

jed.

gen.

mn.

Brda (geogr.)
brdski
branin, nom. mn. brani

branilaki

Branin, nom. mn. Brani

branilatvo, gen. mn. branilatava/branilatva

branski

branav (branjav), branava, odr. vid branavi

breme, gen. jed. bremena

brano

bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti

branjav (branav), branjava, odr. vid branjavi

bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed.

bremenitou/bremenitosti

bratanina

bremenoa

bratani, vok. jed. brataniu, instr. jed. brataniem

breskovaa

brati, prez. berem, imper. beri, gl. pril. sad. berui

breskva, gen. mn. bresaka

Bratogot (vlast. ime)

brestov, brestova, odr. vid brestovi

Bratonoi, gen. jed. Bratonoia, vok. jed.

Bratonoiu, instr. jed. Bratonoiem, nom. mn.
Bratonoii
Bratonoii
pleme)

(geogr.;

breza
brezovik (brezova uma), nom. mn. brezovici

crnogorsko bransko

Brezovik (top.)

bratoubica, vok. jed. bratoubico

brei (dem. od brijeg), vok. jed. breiu, instr. jed.

breiem

bratoubilaki

breina (augm. od brijeg)

bratoubistvo,
gen.
bratoubistava/bratoubistva

mn.

breuljak, gen. jed. breuljka, nom. mn. breuljci,

gen. mn. breuljaka

bratski

bridak, britka, odr. vid britki

bratstvenik, vok. jed. bratstvenie, nom. mn.

bratstvenici

bridjeti (brieti), prez. bridim, impf. briah, gl.

pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl.
im. brienje

bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva

bratueda

brieti (bridjeti), prez. bridim, impf. briah, gl.

pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/briela, gl. im.
brienje

brav

briga, dat. jed. brizi

bravlji

brija, vok. jed. brijau, instr. jed. brijaem

brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljive,

gen. mn. brbljivaca

brijanica

bratued

127

brijeg, nom. mn. bregovi

brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl.

pril. sad. brojei, gl. im. brojenje

brijest, vok. jed. brijeste/brijestu, nom. mn.

brestovi

bronhijalni

Brijestovo (vlast. ime)

bronza

brijee, gen. jed. brijea, instr. jed. brijeem

bronzan, bronzana, odr. vid bronzani

brilijant, gen. mn. brilijanata

brstina

Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britane, gen.

mn. Britanaca

brstiti, prez. brstim, impf. brah, gl. pril. sad.

brstei, gl. prid. trp. bren, gl. im. brenje

Britanev

bruco, vok. jed. brucou, instr. jed. brucoem

Britanija

brucoki

Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki

brucokinja

Britankin

brucokinjin

brian, brina, odr. vid brini

brus

briljiv, briljiva, odr. vid briljivi

brusiti, prez. brusim, impf. bruah, gl. pril. sad.

brusei, gl. im. bruenje

briljivost, gen. jed. briljivosti, instr. jed.

briljivou/briljivosti

bruen, bruena, odr. vid brueni

brk, nom. mn. brkovi/brci

bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom.

mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka

broiti se, prez. broim se, impf. broah se, gl.

pril. sad. broei se, gl. im. broenje

bruto teina

broditi, prez. brodim, impf. broah, gl. pril. sad.

brodei, gl. im. broenje

brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzae, nom. mn.

brzaci

brodogradilini

brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn.

brzinometara

brodogradilite
brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed.
brodolome, gen. mn. brodolomaca

brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom

brodolomev

bre-bolje

brodolomnik, vok. jed. brodolomnie, nom. mn.

brodolomnici

bubamara, gen. jed. bubamare

brodovlasnica
brodovlasniin

bubrei (dem. od bubreg), vok. jed. bubreiu,

instr. jed. bubreiem

brodovlasniki

bubreni

brodovlasnik, vok. jed. brodovlasnie, nom. mn.

brodovlasnici

bubrenjak, gen. jed. bubrenjaka, nom. mn.

bubrenjaci

brodovlasnitvo, gen. mn. brodovlasnitava/

brodovlasnitva

bubuljiav, bubuljiava, odr. vid bubuljiavi

brzometan, brzometna, odr. vid brzometni

bubreg, nom. mn. bubrezi

buati, prez. buim, imper. bui, gl. pril. sad.

buei, gl. im. buanje

broenje
brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojei

bukati, prez. bukam, gl. pril. sad. bukajui, gl.

im. bukanje

brojanica

bukuri, instr. jed. bukuriem

128

bunuti, prez. bunem, aor. bunuh, gl. pril. pro.

bunuvi

Bukuretanac, gen. jed. Bukuretanca, vok. jed.

Bukuretane, gen. mn. Bukuretanaca

budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci

Bukuretanev

budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.)

budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.)

Bukuretanka, dat. jed. Bukuretanki, gen. mn.

Bukuretanki

budilnik, nom. mn. budilnici

Bukuretankin

budist (budista), gen. jed. budista

buldog, vok. jed. buldoe, nom. mn. buldozi

budista (budist), gen. jed. budiste

buldoer, instr. jed. buldoerom

budistiki

bulevar, instr. jed. bulevarom

budistkinja

Bulevar kralja Nikole

budto

buljook, buljooka, odr. vid buljooki

budui da

buljuk, nom. mn. buljuci

Budunost (sport. klub)

bumerang, nom. mn. bumeranzi

Budva

bunjite, gen. jed. bunjita, instr. jed. bunjitem,

nom. mn. bunjita

Budvanin, nom. mn. Budvani

buregdija

Budvaninov

buregdinica

Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki

burek, nom. mn. bureci

Budvankin
budvanski

burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn.

burleski

budzato (rijeca)

buroaski

budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci

buroazija

bu, gen. jed. bui, instr. jed. buu/bui

butik, nom. mn. butici

buati, prez. buam, gl. pril. sad. buajui, gl. im.

buanje

buva
buzdovan, gen. jed. buzdovana

bug. (skr. bugarski)

.by (internet domen Bjelorusije)

Bugarin, nom. mn. Bugari

Bugarinov

Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki

C (skr. ugljenik)

Bugarkin

C (skr. stepeni Celzijusovih)

Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj

ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike)

bugarski

.ca (internet domen Kanade)

bujica

cajtnot

bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajui, gl.

im. bukiranje

cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. caklei se,
gl. im. cakljenje

bukureki

cakum-pakum

Bukuret

Canis lupus (lat. vuk)

129

CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)

Cetinjski manastir

carevi, instr. jed. careviem

Cetinjsko pleme

carica, vok. jed. carice

CG (skr. Crna Gora)

cariin

cg (skr. centigram)

carina

.ch (internet domen vajcarske)

carinarnica

cicija

cariniki

cia

carinik, vok. jed. carinie, nom. mn. carinici

ciati, prez. ciim, gl. pril. sad. ciei, gl. im.

cianje

carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujui, gl.

im. carovanje

Ciganin, nom. mn. Cigani

CD (skr. compact disc - kompakt disk)

CD- ROM (skr. compact disc read-only

ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad.

ciganei, gl. im. ciganjenje

memory - kompakt disk)

Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki

ciganski

CDNK (skr. Crnogorsko drutvo nezavisnih

knjievnika)
CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope)

cigla, gen. mn. cigala/cigli

cijediti, prez. cijedim, impf. cijeah, gl. pril. sad.
cijedei, gl. prid. trp. cijeen, gl. im. cijeenje

CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program

for University Studies)

cije, gen. jed. cijei, instr. jed. cijeu/cijei

Ceklin (geogr.; crnogorsko pleme)

cijena

centarfor, instr. jed. centarforom

cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad.

cijenei, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje

centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara

cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni

centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra,

gen. mn. centimetara
centurija

cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajui, gl.

im. cijepanje

centurion

cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki

cer

cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi

ceremonija

Cijevna

ceremonijalan,
ceremonijalni

ceremonijalna,

odr.

cijevni

vid

cik-cak

cerov

ciklini

cerovina

cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara

certifikat (sertifikat)

cilindrian, cilindrina, odr. vid cilindrini

cesta

cinian, cinina, odr. vid cinini

Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani

cinik, vok. jed. cinie, nom. mn. cinici

Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko

cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama

Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem

cio, cijela, odr. vid cijeli

Cetinjski ljetopis

cipancijeli, gen. cipancijeloga

130

cipcijeli, gen. cipcijeloga

cjenovnik, vok. jed. cjenovnie, nom. mn.

cjenovnici

cirkulacija

cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl.

pril. sad. cjenjkajui se, gl. im. cjenjkanje

cirkusant, gen. mn. cirkusanata

cirkus

cjepalo (epalo)

cirkusantkinja

cjepanica (epanica)

cirkusantski

cjepidlaenje, gen. jed. cjepidlaenja, instr. jed.

cjepidlaenjem

cirkuski
cista
cisterna (cistijerna)

cjepidlaiti, prez. cjepidlaim, impf. cjepidlaah,

gl. pril. sad. cjepidlaei, gl. im. cjepidlaenje

cistijerna (cisterna)

cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci

citoplazma, gen. mn. citoplazmi

cjepkanje (epkanje), gen. jed. cjepkanja, instr.

jed. cjepkanjem

citostatik, nom. mn. citostatici

cjepkati (epkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad.

cjepkajui, gl. im. cjepkanje

civilizacija
civilizacijski (civilizacioni)
civilizacioni (civilizacijski)

cjepnuti (epnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh,

gl. pril. pro. cjepnuvi

cjedilo (edilo)

cjevica

cjelina (elina)

cjevovod

cjelishodan (elishodan), cjelishodna, odr. vid

cjelishodni

CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka)

cjelishodnost
(elishodnost),
cjelishodnosti,
instr.
cjelishodnou/cjelishodnosti

cmakati, prez. cmaem, gl. pril. sad. cmaui, gl.

im. cmakanje

gen.

cm (skr. centimetar)

jed.
jed.

CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorite)

cjelivanje (elivanje), gen. jed. cjelivanja, instr.

jed. cjelivanjem

Co. (skr. kompanija)

cjelivati (elivati), prez. cjelivam, gl. pril. sad.

cjelivajui, gl. im. cjelivanje

COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet)

cjelodnevan (elodnevan), cjelodnevna, odr.

vid cjelodnevni

cri (crknuti), prez. crem/crknem, aor. crkoh,

gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. pro. crkavi

cjelokupan (elokupan), cjelokupna, odr. vid

cjelokupni

crepulja

cjelokupnost
(elokupnost),
cjelokupnosti,
instr.
cjelokupnou/cjelokupnosti

crijep, nom. mn. crepovi

gen.

CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva)

crevlja

jed.
jed.

crijevni

cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti

crijevo

cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed.

cjelovitou/cjelovitosti

crkv. (skr. crkveni)

cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl.

pril. sad. cjenkajui se, gl. im. cjenkanje

Crkva Svetoga ora

crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava

131

crknuti (cri), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril.

rad. crknuo/crknula, gl. pril. pro. crknuvi

crnomorski

crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka,

vok. jed. crkovnjae, nom. mn. crkovnjaci

crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorie,

gen. mn. crnorizaca

crkovni (crkveni)

crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad.

crnei, gl. im. crnjenje

crnook, crnooka, odr. vid crnooki

crkva, gen. mn. crkava

crkveni (crkovni)
crkvenoslovenski

crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad.

crpei, gl. im. crpljenje

crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjae,

nom. mn. crkvenjaci

crveniti (initi crvenim), prez. crvenim, impf.

crvenjah, gl. pril. sad. crvenei, gl. im. crvenjenje

Crmnika nahija

crvenda, gen.
crvendaem

Crna Gora

jed.

crvendaa,

instr.

jed.

Crveni krst

crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crne, gen. mn.

crnaca

Crveni polumjesec

crnaki

Crvenka (top.)

crniti, prez. crnim, gl. pril. sad. crnei, gl. im.

crnenje

crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli

Crni kuk (top.)

crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn.

crvenperki

crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi

crniti (initi crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl.

pril. sad. crnei, gl. im. crnjenje
Crno jezero

crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril.

sad. crvenei, gl. im. crvenjenje

Crno more

crvotoan, crvotona, odr. vid crvotoni

crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi

crvotonost, gen. jed. crvotonosti, instr. jed.

crvotonou/crvotonosti

Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed.

Crnogore, gen. mn. Crnogoraca

csl. (skr.crkvenoslovenski)

crnogorica

Cuca, nom. mn. Cuce

crnogorini

Cuce (top.)

Crnogorka, dat. jed. Crnogorki,

Crnogorki

cucki

gen. mn.

cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji

Crnogorska pravoslavna crkva

crnogorski

curiti, prez. curim, gl. pril. sad. curei, gl. im.

curenje

Crnogorski PEN centar

cvijee, gen. jed. cvijea, instr. jed. cvijeem

crnogorsko-engleski rjenik

cvijenjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijenjaci

Crnogorsko matematiko drutvo

cvijet, nom. mn. cvjetovi

Crnogorsko narodno pozorite

Cvijeta

Crnogorsko primorje

Cvijeti

crnokoulja, vok. jed. crnokouljau, instr. jed.

crnokouljaem

cvijetni
cvijetnica
132

cvijetnjak (cvijenjak), nom. mn. cvijetnjaci

akavski

cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad.

cvilei, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje

akavtina

cvjear, vok. jed. cvjearu/cvjeare, instr. jed.

cvjearom/cvjearem

aktar,
gen.
jed.
aktarom/aktarem

cvjeara

amac, gen. jed. amca, gen. mn. amaca

cvjearka, dat. jed. cvjearki, gen. mn. cvjearki

amdija

cvjearstvo, gen. mn. cvjearstava/cvjearstva

amiti, prez. amim, impf. amljah, gl. pril. sad.

amei, gl. im. amljenje

aklja, gen. mn. akalja/aklji

cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti

aktara,

cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajui, gl.

im. cvjetanje

amotinja

cvjetonoa

angrizalo (dangrizalo)

cvokotati, prez. cvokoem,

cvokoui, gl. im. cvokotanje

gl.

pril.

instr.

jed.

amovina

sad.

angrizati (dangrizati), prez. angrizam, gl.

pril. sad. gangrizajui, gl. im. angrizanje

cvrak, gen. jed. cvrka, vok. jed. cvrku, nom. mn.

cvrci, gen. mn. cvraka

ankoliz

cvrati, prez. cvrim, gl. pril. sad. cvrei, gl. im.

cvranje

ar, gen. jed. ari

apur, gen. jed. apura

cvrkutati, prez. cvrkuem, imper. cvrkui, gl. pril.

sad. cvrkuui, gl. im. cvrkutanje

arati, prez. aram, gl. pril. sad. arajui, gl. im.

aranje

.cz (internet domen ee)

ardak, gen. jed. ardaka, nom. mn. ardaci

aroban, arobna, odr. vid arobni
arobnjak, gen. jed. arobnjaka,
arobnjae, nom. mn. arobnjaci

a, gen. jed. ai, instr. jed. au/ai

aavosti,

jed.

arobnica, vok. jed. arobnice

aav, aava, odr. vid aavi

aavost, gen. jed.
aavou/aavosti

vok.

instr.

arobniin

jed.

arav
as, nom. mn. asovi

aiti (aaviti), prez. aim, impf. aah, gl.

pril. sad. aei, gl. im. aenje

asiti, prez. asim, gl. pril. sad. asei, gl. im.

aenje

aaviti (aiti), prez. aavim, impf. aavljah,

gl. im. aavljenje

asopis

ahura (aura)

askom (asom) (pril.)

ajnik, nom. mn. ajnici

asom (askom) (pril.)

ak. (skr. akavski)

asovnik, nom. mn. asovnici

akavac, gen. jed. akavca, vok. jed. akave, gen.

mn. akavaca

ast, gen. jed. asti, instr. jed. au/asti

astoljubiv, astoljubiva, odr. vid astoljubivi

akavizam, gen. jed. akavizma, gen. mn.

akavizama

astoljubivost, gen. jed. astoljubivosti, instr. jed.

astoljubivou/ astoljubivosti

akavka, dat. jed. akavki, gen. mn. akavki

133

astoljublje, gen. jed. astoljublja, instr. jed.

astoljubljem

est. (skr. estica)

estica

aka, dat. jed. aki, gen. mn. aki

estitka, dat. jed. estitki, gen. mn. estitki

aura (ahura)

estitost, gen. jed. estitosti, instr. jed. estitou/

estitosti

avrljati, prez. avrljam, gl.pril. sad. avrljajui, gl.

im. avrljanje

esto (komp. od ee)

edan, edna, odr. vid edni

e. (skr. eki)

ednost, gen. jed. ednosti, instr. jed. ednou/

ednosti

ealj, gen. jed. elja, vok. jed. elju. instr. jed.

eljem, nom. mn. eljevi

edo, gen. eda

eanj, gen. jed. enja, instr. jed. enjem, nom.

mn. enjevi

edomorka, dat. jed. edomorki, gen. mn.

edomorki
edomorstvo,
gen.
edomorstava/edomorstva

eati, prez. eem, gl. pril. sad. eui, gl. im.

eanje

mn.

ee (komp. od esto)

edov

etka, dat. jed. etki, gen. mn. etaka/etki

ekaonica

etrdeset

ekrk, nom. mn. ekrci

etrdesetak

elini

etrdesetogodinjak

elik

etrdesetogodinjakinja

elni (eoni)

etrdesetogodinji

elist (elista), gen. jed. elista

etrdesetogodinjica

elista (elist), gen. jed. eliste

etrdesetoro

elistkinja

etrnaest

elnik, vok. jed. elnie, nom. mn. elnici

etrnaestoro

eljad, gen. jed. eljadi, instr. jed. eljau/eljadi

etvorica

eljade, gen. jed. eljadeta

emerika, dat. jed. emerici

etvorka, dat. jed. etvorci/etvorki, gen. mn.

etvoraka/etvorki

eoni (elni)

etvoro

epati, prez. epam/epljem, gl. pril. sad.

epajui/epljui, gl. im. epanje

etvoroasovni
etvorolan, etvorolana, odr. vid etvorolani

epiti, prez. epim

etvorogodinjak, vok. jed. etvorogodinjae,

nom. mn. etvorogodinjaci

eprkati, prez. eprkam, gl. pril. sad. eprkajui,

gl. im. eprkanje

etvorogodinjakinja

erek, vok. jed. eree, nom. mn. ereci

etvorogodinji

ereiti, prez. ereim, gl. pril. sad. ereei, gl.

im. ereenje

etvorogodinjica

esan, gen. jed. esna, gen. mn. esana

etvoromjeseni

esma, gen. mn. esama/esmi

etvoronedjeljni (etvoroneeljni)
134

etvoroneeljni (etvoronedjeljni)
etvoro-petoro

italac, gen. jed. itaoca, vok. jed. itaoe, gen. mn.

italaca

etvoropostotni

itanka, dat. jed. itanci, gen. mn. itanaka/itanki

etvorospratnica

itaonica

etvorostruk,
etvorostruki

etvorostruka,

odr.

itko (pril.)

vid

itljiv, itljiva, odr. vid itljivi

etvorougao, gen. jed. etvorougla

etvorougaoni

itljivost, gen. jed. itljivosti, instr. jed. itljivou/

itljivosti

etvrtak, gen. jed. etvrtka, nom. mn. etvrci, gen.

mn. etvrtaka

kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, impf. kiljah, gl.

pril. sad. kiljei, gl. prid. rad. kilio/kiljela

etvrtfinale

kiljiti (kiljeti), prez. kilim, impf. kiljah, gl.

pril. sad. kilei, gl. prid. rad. kilio/kiljela

etvrtina

l. (skr. lan)

enja

l. (skr. lanak)

enjivost, gen. jed. enjivosti, instr. jed.

enjivou/enjivosti

lan, gen. jed. lana, nom. mn. lanovi

lanak, gen. jed. lanka, nom. mn. lanci, gen. mn.
lanaka

igra, gen. mn. igri/igara

iji bilo (bilo iji)

oban (obanin), nom. mn. obani

iji drago

obanica, vok. jed. obanice

iji god

obaniin

iji, ija, ije

obanin (oban), nom. mn. obani

iljeti, prez. ilim, impf. iljah, gl. pril. sad. ilei,

gl. im. iljenje

oja

inilac, gen. jed. inioca, nom. mn. inioci,

gen. mn. inilaca

ojstvo, gen. mn. ojstava/ojstva

initi, prez. inim, impf. injah, gl. pril. sad. inei,

gl. im. injenje

ovjeanski

ovjean, ovjena, odr. vid ovjeni

inodjejstvo, gen. mn. inodjejstava/inodjejstva

ovjeanstvo,
ovjeanstva

inovnica, vok. jed. inovnice

ovjeji

inovniin

ovjeuljak, gen. jed. ovjeuljka, vok. jed.

ovjeulje, nom. mn. ovjeuljci, gen. mn.
ovjeuljaka

inovnik, vok. jed. inovnie, nom. mn. inovnici

inovnitvo, gen. mn. inovnitava/inovnitva

gen.

mn.

ovjeanstava/

uanj, gen. jed. unja, nom. mn. unjevi

io, ila, odr. vid ili

ist, ista, odr. vid isti

uati, prez. uim, gl. pril. sad. uei, gl. im.

uanje

ista Vlaka (top.)

uavac, gen. jed. uavca, gen. mn. uavaca

istionica

unuti, prez. unem, aor. unuh, gl. pril. pro.

unuvi

istunac, gen. jed. istunca, vok. jed. istune, gen.

mn. istunaca

udak, gen. jed. udaka, vok. jed. udae, nom. mn.

udaci

it. (skr. itaj)

135

udesan, udesna, odr. vid udesni

elina (cjelina)

udesnost, gen. jed. udesnosti, instr. jed.

udesnou/udesnosti

elishodan (cjelishodan), elishodna, odr. vid

elishodni

udotvorac, gen. jed. udotvorca, vok. jed.

udotvore, gen. mn. udotvoraca

elishodnost
(cjelishodnost),
elishodnosti,
instr.
elishodnou/elishodnosti

udotvorka, dat. jed. udotvorki, gen. mn.

udotvorki
jed.

udovita,

instr.

elivati (cjelivati), prez. elivam, gl. pril. sad.

elivajui, gl. im. elivanje

jed.

elodnevan (cjelodnevan), elodnevna, odr. vid

elodnevni

ukunbaba
ukundjed (ukuned)

elohranitelj
(tjelohranitelj),
vok.
elohranitelju, instr. jed. elohraniteljem

ukuned (ukundjed)
upavost, gen. jed.
upavou/upavosti

jed.
jed.

elivanje (cjelivanje), gen. jed. elivanja, instr.

jed. elivanjem

udovian, udovina, odr. vid udovini

udovite, gen.
udovitem

gen.

upavosti,

instr.

jed.

jed.

elokupan (cjelokupan), elokupna, odr. vid

elokupni

uvarkua
uvstvo, nom. mn. uvstva, gen. mn. uvstava/
uvstva

elokupnost
(cjelokupnost),
elokupnosti,
instr.
elokupnou/elokupnosti

vornat, vornata, odr. vid vornati

eme (tjeme), gen. jed. emena

vornovat, vornovata, odr. vid vornovati

emovsko polje

vrst, vrsta, odr. vid vrsti

epalo (cjepalo)

gen.

jed.
jed.

epanica (cjepanica)
epkati (cjepkati), prez. epkam, gl. pril. sad.
epkajui, gl. im. epkanje

ebe, gen. jed. ebeta

epnuti (cjepnuti), prez. epnem, aor. epnuh,

gl. pril. pro. epnuvi

edilo (cjedilo)
ekla
eklii

erati (tjerati), prez. eram. gl. pril. sad. erajui,

gl. im. eranje

ekliki

eskoba (tjeskoba)

elav, elava, odr. vid elavi

esnac (tjesnac), gen. jed. esnaca

elavac, gen. jed. elavca, vok. jed. elave, gen. mn.

elavaca

esnaki (tjesnaki)

elaviti, prez. elavim, impf. elavljah, gl. pril. sad.

elavei, gl. im. elavljenje

esnogrudan (tjesnogrudan), esnogrudna,

odr. vid esnogrudni

elavost, gen. jed. elavosti, instr. jed. elavou/

elavosti

estetina (tjestenina)

esnoa (tjesnoa)

eitelj (tjeitelj), vok. jed. eitelju, instr. jed.

eiteljem

elesa (tjelesa)
elesni (tjelesni)

eiti (tjeiti), prez. eim, gl. pril. sad. eei, gl.

im. eenje

elesnost (tjelesnost), gen. jed. elesnosti, instr.

jed. elesnou/elesnosti

enji (tjenji)
136

etalj

urka, dat. jed. urci/urki, gen. mn. urki/uraka

etko

uriti, prez. urim, gl. pril. sad. urei, gl. im.

urenje

etkovi

utati, prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. im.

utanje

etale glavice
etna
etna polja

utkati, prez. utkam, gl. pril. sad. utkajui, gl.

im. utkanje

etni do

utuk, nom. mn. utuci

etuljina dolina
evabdija

evabdinica

D (rimski znak za broj 500)

evap

dabogda (uzv.)

ilibar, gen. jed. ilibara

dabome (rijeca)

ipur

dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista

ir. (skr. irilica)

dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste

irilica

dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama

irilo
irilometodski

dahtati, prez. dahem/daem, gl. pril. sad.

dahui/ daui, gl. im. dahtanje

ivot, gen. jed. ivota

daire

orac (orak), gen. jed. orca, gen. mn. oraca

dakako (rijeca)

orak (orac), gen. jed. orka, gen. mn. oraka

dalaj lama, gen. jed. dalaj lame

oraviti, prez. oravim, impf. oravljah, gl. pril.

sad. oravei, gl. im. oravljenje

dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid

dalekovidi

osavac, gen. jed. osavca, vok. jed. osave, gen.

mn. osavaca

dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid

dalekovidni

oak, gen. jed. oka, nom. mn. okovi

dalekovidnost
dalekovidnosti,
dalekovidnosti

ud, gen. jed. udi, instr. jed. udi/uu

udljiv, udljiva, odr. vid udljivi

(dalekovidost), gen. jed.

instr. jed. dalekovidnou/

udljivac, gen. jed. udljivca, vok. jed. udljive,

gen. mn. udljivaca

dalekovidost (dalekovidnost),
dalekovidosti,
instr.
dalekovidou/dalekovidosti

udljivica, vok. jed. utljivice

da li

udljiviin

Dalmacija

udljivost, gen. jed. udljivosti,

udljivou/udljivosti

instr.

gen.

jed.
jed.

Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed.

Dalmatine, gen. mn. Dalmatinaca

jed.

dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn.

dalmatinaca

uk, vok. jed. ue (fig. uku), nom. mn. ukovi

umur

Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn.

Dalmatinki

umurdija
uran, gen. jed. urana
137

dalmatinski

.de (internet domen Njemake)

dalmatski (koji se odnosi na Dalmate)

dalji (komp. od dalek)

debelokoac, gen. jed. debelokoca, vok. jed.

debeloke, gen. mn. debelokoaca

daljnji (pridjev)

debeo, debela, odr. vid debeli

danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn.

danaka

debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji

dandanas (pril.)

defekt, gen. mn. defekata

Dan dravnosti (prazn.)

defetist (defetista), gen. jed. defetista

Danilov krst (odlikovanje)

defetista (defetist), gen. jed. defetiste

Dan nezavisnosti (prazn.)

defetistiki

danononi

defetistkinja

Dan Republike (prazn.)

defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei

Dante, gen. Dantea, dat. Danteu

Danteov

degeneiti, prez. degeneim, gl. pril. sad.

degeneei, gl. im. degeneenje

danteovski

degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degenee

DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i

(fig. degeneku), nom. mn. degeneci

umjetnosti)

degenerik, vok. jed. degenerie, nom. mn.

degenerici

decenija

darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoe,

gen. mn. darivalaca
darodavac, gen. jed. darodavca,
darodave, gen. mn. darodavaca

vok.

dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva

dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl.
pril. sad. dejstvujui, gl. im. dejstvovanje

jed.

Dejtonski sporazum

darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed.

darovitou/darovitosti

dekl. (skr. deklinacija)

daska, dat. jed. daski/dasci, gen. mn. dasaka

Deklaracija Crnogorskog PEN centra o

daica (dem. od daska)

ustavnom poloaju crnogorskoga jezika

daurina (augm. od daska)

delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata

dat. (skr. dativ)

delinkvent, gen. mn. delikvenata

dati,
prez.
dam/dadem/dadnem,
aor.
dah/dadoh, gl.prid. rad. dao/dala, gl. pril. pro.
davi

delinkventkinja

davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoe, gen.

mn. davalaca

dem. (skr. deminutiv)

davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki

demagozi

davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajui, gl. im.

davanje

demagogija

delirijum
demagog, vok. jed. demagoe, nom. mn.

demagoki

Da Vini (Leonardo da Vini)

demagokinja

dcl (skr. decilitar)

demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji

d. d. (skr. dioniarsko drutvo)

demilitarizacija
138

demode (nepromj. prid.)

devetoro

demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata

devetsto (devet stotina)

demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate

devetstoti

demokratija

devet stotina (devetsto)

demokratski

devijacija

demonstrant, gen. mn. demonstranata

devijacijski (devijacioni)

demonstrantkinja

devijacioni (devijacijski)

dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji

denuncijant, gen. mn. denuncijanata

dezavuisati, prez. dezavuiem, gl. pril. sad.

dezavuiui, gl. im. dezavuisanje

denuncijantski

dezen

depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi

dezinfekcijski (dezinfekcioni)

deponija

dezinfekcioni (dezinfekcijski)

derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji

dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad.

dezinfikujui, gl. im. dezinfikovanje

derite, gen. jed. derita, instr. jed. deritem

dezodorans

desert

dezorijentacija

desetak (pril.)
desetka, dat.
desetki/desetaka

jed.

desetki,

gen.

dezorijentisati, prez. dezorijentiem, gl. pril. sad.

dezorijentiui, gl. im. dezorijentisanje

mn.

dg (skr. decigram)

desetogodinjak, vok. jed. desetogodinjae,

nom. mn. desetogodinjaci

Didro, gen. Didroa

desetogodinji

Didroov

desetogodinjica

diftong, nom. mn. diftonzi

desetomjeseni

diftongizacija

desetoro

diftonki

desetospratnica

dijabetiar, vok. jed. dijabetiaru/dijabetiare,

instr. jed. dijabetiarom/dijabetiarem

desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka

dijabetes

De Sosir (Ferdinand de Sosir)

dijafilm

despotija

dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma

despotski

dijagram

despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva

denjak, vok. jed. denjae, nom. mn. denjaci

dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijae, nom. mn.

dijaci

denjakinja

dijal. (skr. dijalekat)

devetka, dat.
devetaka/devetki

jed.

devetki,

gen.

mn.

dijal. (skr. dijalekatski)

devedeset

dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn.

dijalekata

devetnaest

dijalekatski

devetoljetni
139

dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta

dipl. ing. (skr. diplmirani ininjer)

dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni

dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik)

dijalektolog, vok. jed. dijalektiloe, nom. mn.

dijalektolozi

diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata

diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate

dijalektologija

diplomatija

dijalektoloki

dir. (skr. direktor)

dijalektolokinja

direktorica, vok. jed. direktorice

dijamantski
dijareja

direktoriin

dijaspora

direktorijum

dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad.

dijelei, gl. im. dijeljenje

diriniti, prez. dirinim, gl. pril. sad. dirinei, gl.

im. dirinenje

dijeljeniki

dirljivost, gen. jed.

dirljivou/ dirljivosti

dijeljenik,
dijeljenici

vok.

jed.

dijeljenie,

nom.

mn.

dirljivosti,

instr.

jed.

disajni

dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem

disertacija

dijeta

disjunkcija

dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni

disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni

dijete, gen.
djeca/eca

jed.

djeteta/eteta,

nom.

mn.

disk, nom. mn. diskovi

diskrecija

dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad.

dijevajui se, gl. im. dijevanje

diskrecijski (diskrecioni)

diletant, gen. mn. diletanata

diskrecioni (diskrecijski)

diletantski

disk-dokej

dim. (skr. diminuendo)

disketa
disko

dimnjaar, vok. jed. dimnjaaru/dimnjaare,

diskurs

instr. jed. dimnjaarom/dimnjaarem

disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci

dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci

distanca, gen. mn. distanca/distanci

dinja

divizija

dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi

divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljae, nom.

mn. divljaci

dioba
dioni

divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen.

mn. divljaka

dionica
dioniar, vok. jed. dioniaru/dioniare, instr. jed.
dioniarom/dioniarem

dizajn

dipl. (skr. diplomirani)

djeca (eca)

dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista)

djeak, vok. jed. djeae, nom. mn. djeaci

dizenterija

140

djeica (eica), vok. jed. djeice/djeico

djeji (eji)

djeljivost, gen. jed.

djeljivou/djeljivosti

djeki (eki), vok. jed. djekiu, instr. jed.

djekiem

djenuti (enuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl.

pril. pro. djenuvi

djeko (eko)

djetelina (etelina)

djeurlija (eurlija), vok. jed. djeurlijo

djetetov (etetov)

djed (ed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi

djetinjstvo (etinjstvo), gen. mn. djetinjstava/

djetinjstva

djedov (edov)

djeljivosti,

instr.

jed.

djetinjast (etinjast), djetinjasta, odr. vid

djetinjasti

djedovina (edovina)
djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva

djetinjiti (etinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad.

djetinjei, gl. im. djetinjenje

djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl.

pril. sad. djejstvujui, gl. im. djejstvovanje

djetli, instr. jed. djetliem

djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajui, gl. im.

djelanje

djever (ever), vok. jed. djeveru, instr. jed.

djeverem, nom. mn. djeveri

djelatnik, vok. jed. djelatnie, nom. mn. djelatnici

djeverii (everii), vok. jed. djeveriiu, instr.

jed. djeveriiem

djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed.

djelatnou/djelatnosti

djeverina (everina), dat. jed. djeverini

djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca

djeli, instr. jed. djeliem

djeverovati (everovati), prez. djeverujem, gl.

pril. sad. djeverujui, gl. im. djeverovanje

djelilac, gen. jed. djelioca, gen. mn. djelilaca

djeverua (everua)

djelimian, djelimina, odr. vid djelimini

djevica, vok. jed. djevice

djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem

Djevianska ostrva

djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki

djevianski

djelo

djevianstvo,
gen.
djevianstava/djevianstva

djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni

mn.

djeviin

djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujui, gl.

im. djelovanje

djevinjak

djelovodnica, vok. jed. djelovodnice

djevojaki (evojaki)

djelovodniin

djevojatvo
(evojatvo),
djevojatava/ djevojatva

djelovodniki

gen.

mn.

djevojica (evojica), vok. jed. djevojice

djelovodnik, vok. jed. djelovodnie, nom. mn.

djelovodnici

djevojin (evojin)
djevojiti se (evojiti se), prez. djevojim se,
gl. pril. sad. djevojei se, gl. im. djevojenje

djelovoa
djelovotkinja

djevojka (evojka), dat. jed. djevojci/djevojki,

gen. mn. djevojaka

djeljati (eljati), prez. djeljem, gl. pril. sad.

djeljui, gl. im. djeljanje

djevovati (evovati), prez. djevujem, gl. pril. sad.

djevujui, gl. im. djevovanje

djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi

.dk (internet domen Danske)

141

dkg (skr. dekagram)

dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti,

instr. jed. dobronamjernou/ dobronamjernosti

dl (skr. decilitar)

dobrota

dlijeto

Dobrota (top.)

dm (skr. decimetar)

dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed.

dobrotovorom

dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne)

DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina)
do maloprije (pril.)

dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn.

dobrotvorki

do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi

dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed.

dobrovolje, gen. mn. dobrovoljaca

doajen, gen. jed. doajena

Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme)

doc. (skr. docent)

dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen.

doeranost (dotjeranost), gen. jed. doeranosti,

instr. jed. doeranou/ doeranosti

mn. dobitaka

doerati (dotjerati), prez.

doerah, gl. pril. pro. doeravi

dobjei
(dobjegnuti/dobjeati),
prez.
dobjegnem, aor. dobjegoh, gl. prid. rad.
dobjegao/dobjegla, gl. pril. pro. dobjegavi

doeram,

aor.

doeriva (dotjeriva), vok. jed. doerivau,

instr. jed. doerivaem

dobjegnuti
(dobjei/dobjeati),
prez.
dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. pro.
dobjegnuvi

doerivati (dotjerivati), prez. doerujem, gl.

pril. sad. doerujui, gl. im. doerivanje

dobjeati
(dobjei/dobjegnuti),
prez.
dobjeim, aor. dobjeah, gl. pril.pro. dobjeavi

dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen.

mn. dodataka

doboga (uzv.)
dobrano (prilog)

dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril.

pro. dodijelivi

dobriak, gen. jed. dobrika, vok. jed. dobriku,

nom. mn. dobrici, gen. mn. dobriaka

dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad.

dodjeljujui, gl. im. dodjeljivanje

dobroinitelj, instr. jed. dobroiniteljem

dodna (pril.)

dobroiniteljka, dat. jed. dobroiniteljki, gen. mn.

dobroiniteljki

dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid.

rad. dodro/dodrla, gl. pril. pro. dodrijevi

dobroinstvo,
gen.
dobroinstava/dobroinstva

dodue (rijeca)

mn.

doavola (uzv.)

Dobroanin, nom. mn. Dobroani

doga, dat. jed. dogi

Dobroanka, dat. jed. Dobroanki, gen. mn.

Dobroanki

dogmatik, vok. jed. dogmatie, nom. mn.

dogmatici

dobroudan, dobroudna, odr. vid dobroudni

dogodine (pril.)

dobroudnost, gen. jed. dobroudnosti, instr. jed.

dobroudnou/ dobroudnosti

dogodovtina
dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad.
dogorijevajui, gl. im. dogorijevanje

dobrodolica
dobronamjeran,
dobronamjerni

dobronamjerna,

odr.

vid

dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid.

rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. pro. dogorjevi
142

dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci,

gen. mn. dogradaka

Don Kihot
donosilac, gen. jed. donosioca,
donosioe, gen. mn. donosilaca

dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen.

mn. dohodaka

Donji Kui
donjoselski

dokon, dokona, odr. vid dokoni

d. o. o. (skr. drutvo ograniene odgovornosti)

doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda

doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril.

pro. doprijevi/ doprvi, gl. prid. rad.
dopro/doprla

dokuivost, gen. jed. dokuivosti, instr. jed.

dokuivou/dokuivosti
dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta

dopustiti (doputiti), prez. dopustim, aor.

dopustih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje

dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta

doleeti (doletjeti), prez. doletim, aor. doleeh,
gl. prid. sad. doletio/doleela, gl. pril. pro.
doleevi

doputati, prez. doputam,

doputajui, gl. im. doputanje

pril.

gl.

pril.

sad.

doputiti (dopustiti), prez. doputim, aor.

doputih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje

doletjeti (doleeti), prez. doletim, aor. doletjeh,

gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. pro.
doletjevi
gl.

jed.

Donje Polje

dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid.

trp. dohvaen, gl. pril. pro. dohvativi

dolijetati, prez. dolijeem,

dolijetajui, gl. im. dolijetanje

vok.

dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei

dosjetiti se (doetiti se), prez. dosjetim se, aor.
dosjetih se, gl. pril. pro. dosjetivi se

sad.

dosjetka (doetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn.

dosjetki/dosjetaka

dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad.

dolijevajui, gl. im. dolijevanje

dosjetljiv
dosjetljivi

dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad.

dolivajui, gl. im. dolivanje

(doetljiv),

dosjetljiva,

odr.

vid

dosjetljivac (doetljivac), gen. jed. dosjetljivca,

vok. jed. dosjetljive, gen. mn. dosjetljivaca

dolje (pril.)
domazet

dosjetljivka (doetljivka), dat. jed. dosjetljivki,

gen. mn. dosjetljivki

domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid.

rad. domilio/domiljela, gl. pril. pro. domiljevi
dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed.
dominikane, gen. mn. dominikanaca

dosjetljivost
(doetljivost),
dosjetljivosti,
instr.
dosjetljivou/dosjetljivosti

domodrnica

doskora (doskoro) (pril.)

domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed.

domoroe, gen. mn. domorodaca

doskoro (doskora) (pril.)

gen.

jed.
jed.

dosl. (skr. doslovno)

domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn.

domorotki

dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni

dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed.
dosljednou/dosljednosti

don (skr. svjetenik=dominus)

donedavno (pril.)
donekle (pril.)

dospijee,
dospijeem

donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor.

donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp.
donijet, gl. pril. pro. donijevi

dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid.

rad. dospio/dospjela, gl. pril. pro. dospjevi
143

gen.

jed.

dospijea,

instr.

jed.

dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti,

instr. jed. dostojanstvenou /dostojanstvenosti

dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad.

dozrijevajui, gl. im. dozrijevanje

doetiti se (dosjetiti se), prez. doetim se, aor.

doetih se, gl. pril. pro. doetivi se

dr (skr. doktor)

doetka (dosjetka), dat. jed. doetki, gen. mn.

doetki/doetaka

draga (geogr.), dat. drazi/dragi

doetljiv
doetljivi

(dosjetljiv),

doetljiva,

odr.

dr. (skr. drugi/drugo)

dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni

vid

dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed.

dragocjenou/dragocjenosti

doetljivac (dosjetljivac), gen. jed. doetljivca,

vok. jed. doetljive, gen. mn. doetljivaca

draestan, draesna, odr. vid draesni

doetljivka (dosjetljivka), dat. jed. doetljivki,

gen. mn. doetljivki

dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed.

dremljivou/dremljivosti

doetljivost
(dosjetljivost),
gen.
jed.
doetljivosti, instr. jed. doetljivou/doetljivosti

dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi

dotjeranost (doeranost), gen. jed. dotjeranosti,

instr. jed. dotjeranou/dotjeranosti

dremovan, dremovna, odr. vid dremovni

dotjerati (doerati), prez. dotjeram,

dotjerah, gl. pril. pro. dotjeravi

drenov

dremnuti, prez. dremnem

drenovaa

aor.

dotjeriva (doeriva), vok. jed. dotjerivau,

instr. jed. dotjerivaem

Drenovica (top.)

dotjerivati (doerivati), prez. dotjerujem, gl.

pril. sad. dotjerujui, gl. im. dotjerivanje

Drenovianka, dat. jed. Drenovianki, gen. mn.

Drenovianki

dotle (pril.)

drenovina

dovde (pril.)

drenjina

dovee (pril.)

drijem

dovienja (pozdrav)

drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril.

sad. drijemajui/drijemljui, gl. im. drijemanje

Drenovianin, nom. mn. Drenovani

dovijek (dovijeka) (pril.)

drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed.

drijemaoe, gen. mn. drijemalaca

dovijeka (dovijek) (pril.)

dovraga (uzv.)

drijeme, instr. jed. drijemeom

dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci,

gen. mn. dovrataka

drijen, nom. mn. drenovi

dovui, prez. dovuem, aor. dovukoh, gl. prid.

rad. dovukao/dovukla, gl. pril. pro. dovukavi

drijeiti, prez. drijeim, gl. pril. sad. drijeei, gl.

im. drijeenje

doziivati, prez. doziujem,

doziujui, gl. im. doziivanje

drijeti, prez. drijem/drem, gl. prid. rad. dro/drla

gl.

pril.

sad.

dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripe, gen. mn.

dripaca

dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajui,

gl. im. dozivanje
dozrelost, gen. jed. dozrelosti,
dozrelou/ dozrelosti

instr.

Drobnjaci (geogr.; crnogorsko pleme)

jed.

dr sc. (skr. doctor scintiarum=doktor nauka)

drskost, gen. jed.
drskou/drskosti

dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad.

dozreo/dozrela (dozrio/dozrela)
144

drskosti,

instr.

jed.

druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga

Duhovi (crkv. praznik)

drugdje (druge) (pril.)

druge (drugdje) (pril.)

duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed.

duhovitou/duhovitosti

Drugi balkanski rat (istor.)

Duh Sveti

drukije (pril.)

Duka, dat. Duki

drutvo, gen. mn. drutava

Duklja

drvored

Dukljanin, nom. mn. Dikljani

drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvoree,

gen. mn. drvorezaca

Dukljanka,
Dukljanki

drvoreev

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti

drvorezaki

duplijer

drvosjea (drvoea)

dumdum (metak)

drvoea (drvosjea)

Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme)

drzak, drska, odr. vid drski

durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajui, gl. im.

duranje

dravotvorac, gen. jed. dravotvorca, vok. jed.

dravotvore, gen. mn. dravotvoraca

dat.

jed.

Dukljanki,

gen.

mn.

duebrinik, vok. jed. duebrinie, nom. mn.

duebrinici

dre, drea, odr. vid drei

dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom

duegupka, dat. jed. duegupki, gen. mn.

duegupki/ duegubaka

dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubei, gl. im.

dubljenje

dumanin, nom. mn. dumani

dumanka, dat. jed. dumanki, gen. mn. dumanki

dublet, gen. jed. dubleta

duva, vok. jed. duvau, inst. jed. duvaem

dubljenje
dubokouman,
dubokoumni

dubokoumna,

odr.

duvaica, vok. jed. duvaice

vid

duvaki

dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr.

jed. dubokoumnou/ dubokoumnosti

duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki

Dubrovaka Republika
Dubrovake ljetne igre

duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvanei, gl.

im. duvanjenje

duduk, vok. jed. dudude, nom. mn. duduci

duvankesa

dug, duga, odr. vid dugi

duvanski

duga, dat. jed. dugi

duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajui. gl. im.

duvanje

duvan, gen. jed. duvana

dugovjean, dugovjena, odr. vid dugovjeni

dui (komp. od dug)

dugovjenost, gen. jed. dugovjenosti, instr. jed.

dugovjenou/ dugovjenosti

duina
dunost, gen. jed. dunosti, instr. jed. dunou/
dunosti

dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki

duh, vok. due, nom. mn. dusi/duhovi

dva, gen. dvaju, dat. dvama

duhovan, duhovna, odr. vid duhovni

dva puta (dvaput)

145

dvaput (dva puta)

dvadeset

dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/

dvojki

dvadeset dvogodinji

dvojica

dvadeset jedan

dvokolosijean,
dvokolosijeni

dvadeseti

dvokolosijena,

vid

dvolian, dvolina, odr. vid dvolini

dvadesetogodinji
dvadesetogodinjica
dvadesetoro
dvanaest

dvolinost, gen. jed. dvolinosti,

dvolinou/dvolinosti

instr. jed.

dvoljetka, dat. jed.

dvoljetki/dvoljetaka

gen.

dvoljetki,

dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn.

dvanaesteraca

dvoljetni

dvanaestina

dvoneeljni (dvonedjeljni)

dvanaestogodinjak,
dvanaestogodinjae,
dvanaestogodinjaci

odr.

vok.
nom.

mn.

dvonedjeljni (dvoneeljni)

jed.
mn.

dvonoac, gen. jed. dvonoca, vok. jed. dvonoe,

gen. mn. dvonoaca
dvosjed (dvoed)

dvanaestogodinjakinja

dvosjekli (dvoekli)

dvanaestogodinji

dvosjemeni (dvoemeni)

dvaput (dva puta)

dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni

DVD (skr. digital video disc)

dvije, gen. dviju, dat. dvjema

dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed.

dvosmislenou/dvosmislenosti

dvije hiljade

dvoed (dvosjed)

dviska (dvizica)

dvoekli (dvosjekli)

dvizica (dviska)

dvoemeni (dvosjemeni)

dvije stotine (dvjesta)

dvotreinski

dvjesta (dvije stotine)

dvjestogodinji

dvjestogodinjica

daba (dabe) (pril.)

dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen.

mn. dvocijevki

dabaluk, nom. mn. dabaluci

dabe (daba) (pril.)

dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni

dak, gen. jed. daka, nom. mn. dakovi

dvojeziki (dvojezini)

dakuzi, gen. jed. dakuzija, nom. mn. dakuziji

dvojezini (dvojeziki)

damadan, gen. jed. damadana

dvojezinost, gen. jed. dvojezinosti, instr. jed.

dvojezinou/dvojezinosti

dambodet, gen. jed. dambodeta

dvojica

damija

dvojina

Damija Osmanagia
damijski
146

dandar (andar), vok. jed. dandaru/dandare,

instr. jed. dandarom/dandarem

dojstik, nom. mn. dojstici

dangrizalo (angrizalo)

doker

dangrizav (angrizav), dangrizava, odr. vid

dangrizavi

domba

dangrizati (angrizati), prez. dangrizam, gl.

pril. sad. dangrizajui, gl. im. dangrizanje

dudo, gen. jed. dudoa

dokej, vok. jed. dokeju, instr. jed. dokejom

duboks

dapati se, prez. dapam se, gl. pril. sad.

dapajui se, gl. im. dapanje

dudist (dudista), gen. jed. dudista

deferdar, vok. jed. deferdaru/deferdare, instr.

jed. deferdarom/deferdarem

dudistkinja

dudista (dudist), gen. jed. dudiste

dekpot

dukac, gen. jed. dukca, vok. jed. duke, nom.

mn. dukci, gen. mn. dukaca

delat

dul

dep, gen. jed. depa, instr. jed. depom, nom. mn.

depovi

dumbus
dungla, gen. mn. dugla/dungli

deparac, gen. jed. deparca, gen. mn. deparaca

deparo, vok.
deparoem

jed.

deparou,

instr.

jed.

depni

ae, gen. jed. aeta

detset

ak, vok. jed. ae, nom. mn. aci

dez

avo, gen. jed. avola

dez muzika

avolica, vok. jed. avolice

dezist (dezista), gen. jed. dezista

avoliin

dezista (dezist), gen. jed. deziste

avolisati, prez. avoliem,

avoliui, gl. im. avolisanje

dezva, gen. mn. dezava/dezvi

gl.

pril.

avolji

digerica

e (gdje)

dida

e bilo (gdje bilo)

dijudicu

e drago (gdje drago)

dilitati se, prez. dilitam se, gl. pril. sad.

dilitajui se. gl. im. dilitanje

eca (djeca)

dilitnuti se, prez. dilitnem se, aor. dilitnuh se,

gl. pril. pro. dilitnuvi se

eica (djeica)

din (div i pie)

eji (djeji)

din tonik

eurlija (djeurlija)

dins

ed (djed), gen. jed. eda, nom. mn. edovi

dip

edov (djedov)

dogirati, prez. dogiram,

dogirajui, gl. im. dogiranje

gl.

pril.

eina (pej.)

sad.

edovina (djedovina)
egod (gdjegod)

doint
147

sad.

ekad (gdjekad)

evojka (djevojka), dat. jed. evojci/evojki,

gen. mn. evojaka

edo

evovati (djevovati), prez. evujum, gl. pril. sad.

evujui, gl. im. evovanje

ekoji (gdjekoji)
ekud (gdjekud)

ilko, vok. jed. ilkou, instr. jed. ilkoem

eljati (djeljati), prez. eljem, gl. pril. sad. eljui,

gl. im. eljanje

inuva

enuti (djenuti), prez. enem, aor. enuh, gl.

pril. pro. enuvi

ipati, prez. ipam, gl. pril. sad. ipajui, gl. im.

ipanje

erdan, gen. jed. erdana

ipiti, prez. ipim, aor. ipih, gl. pril. pro. ipivi

erdapska klisura

irati, iram, gl. pril. sad. irajui, gl. im. iranje

esti, prez. edem, gl. pril. sad. edui, gl. im.

edenje

isati, prez. isam, gl. pril. sad. isajui, gl. im.

isanje

eo, gen. jed. ea

orije

eto (gdjeto)

orijev (orijin)

etelina (djetelina)

orijin (orijev)

etetov (djetetov)

ubre, gen. jed. ubreta

eti, vok. jed. etiu, instr. jed. etiem

ubretar, vok. jed. ubretaru/ubretare, instr. jed.

ubretarom/ubretarem

etinjast
etinjasti

(djetinjast),

etinjasta,

odr.

vid

ubretarac, gen. jed. ubretarca, gen. mn.

ubretaraca

etinjiti (djetinjiti), prez. etinjim, gl. pril. sad.

etinjei, gl. im. etinjenje

ubrite, gen. jed. ubrita, instr. jed. ubritem

etinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. etinjstava/

etinjstva

ubriti, prez. ubrim, gl. pril. sad. ubrei, gl. im.

ubrenje

ever (djever), vok. jed. everu, instr. jed.

everom, nom. mn. everi

ubrivo

everii (djeverii)

ulad gen. jed. uladi, instr. jed. ulau/uladi

everina (djeverina), dat. jed. everini

ule, gen. jed. uleta

everovati (djeverovati), prez. everujem, gl.

pril. sad. everujui, gl. im. everovanje

ura, gen. ura/uraa

everua (djeverua)

urevak, gen. jed. urevka, gen. mn. urevaka

evojaki (djevojaki)

urevdan, gen. jed. urevdana/ureva

dne

ul (rua)

urevaki

evojatvo (djevojatvo), gen. mn. evojatava/

evojatva

urevdanski

evojica (djevojica), vok. jed. evojice

uro, gen. ura

evojin (djevojin)

urov

evojina (augm. od evojka)

us (sok od narande)

evojiti se (djevojiti se), prez. evojim se,

gl. pril. sad. vojei se, gl. im. evojenje

uskati, prez. uskam, gl. pril. sad. uskajui, gl.

im. uskanje

evojura
148

uture (pril.)
uturum

egzotinost, gen. jed. egzotinosti, instr. jed.

egzotinou/egzotinosti

uve, instr. jed. uveom

egzotika, dat. jed. egzotici

uvegija

eho, gen. jed. eha

ek. (skr. ekavski)
ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekave, gen. mn.
ekavaca

E
ECTS (skr. European Credit Transfer System)

ekavev

edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta

ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki

Edinburg

ekcem

edinburki

EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija)

efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata

eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn.

eklekticizama

efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata

efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed.
efemernou/efemernosti

eklektik, vok. jed. eklektie, nom. mn. eklektici

ekol. (skr. ekoloki)

egiptolog, vok. jed. egiptoloe, nom. mn.

egiptolozi

ekon. (skr. ekonomski)

egocentrinost, gen. jed. ekscentrinosti, instr. jed.

egocentrinou/ egocentrinosti

ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista

egocentrik, vok. jed. egocentrie, nom. mn.

egocentrici

ekskatedarski

egoist (egoista), gen. jed. egoista

ekselencija

egoista (egoist), gen. jed. egoiste

ekshumacija

egoistkinja

ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad.

ekshumirajui, gl. im. ekshumiranje

ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste

eksces

egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni

egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed.
egzaktnou/egzaknosti

ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni

ekskluzivist
ekskluzivista

(ekskluzivista),

gen.

jed.

(ekskluzivist),

gen.

jed.

egzekucijski (egzekucioni)

ekskluzivista
ekskluziviste

egzekucioni (egzekucijski)

ekskluzivistiki

egzemplar, gen. jed.

egzemplarom

ekskluzivistkinja
gen.

jed.

eksperiment
(eksperimenat),
gen.
eksperimenta, gen. mn. eksperimenata

jed.

egzarh, vok. egzare, nom. mn. egzarsi

egzekucija

egzemplara, instr. jed.

ekskurzija

egzibicija

eksperimenat
(eksperiment),
ekperimenta, gen. mn. eksperimenata

egzibicijski (egzibicioni)
egzibicioni (egzibicijski)
egzil
egzistirati, prez. egzistiram,
egzistirajui, gl. im. egzistiranje

gl.

pril.

eksponat, gen. jed. eksponata

sad.

eksponent, gen. mn. eksponenata

149

eksport

elektrostatika, dat. jed. elektrostatici

ekspresionist
ekspresionista

(ekspresionista),

gen.

jed.

ekspresionista
ekspresioniste

(ekspresionist),

gen.

jed.

elektrotehniar, vok. jed. elektrotehniaru/

elektrotehniare, instr. jed. elektrotehniarom/
elektrotehniarem
elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici

ekspresionistiki

elektroterapija

ekspresionistkinja

elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn.

elemenata

eksproprijacija

element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn.

elemenata

ekstatian, ekstatina, odr. vid ekstatini

ekstaza

Eliot

eksterijer

eliotovski

ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom.

mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka

elokvencija

ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad.

ekstrahujui, gl. im. ekstrahovanje

elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed.

elokventnou/elokventnosti

ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata

embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi

ekstraprofit

embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji

ekstravagancija

emer. (skr. emeritus)

ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed.

ekstravagantnou/ ekstravagantnosti

emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata

ekspresionist
ekspresionista

(ekspresionista),

gen.

jed.

emigrantski

ekspresionista
ekspresioniste

(ekspresionist),

gen.

jed.

emigrantkinja
enciklopedija
enciklopedijski
enciklopedist
enciklopedista

(enciklopedista),

gen.

jed.

ekstremistkinja

enciklopedista
enciklopediste

(enciklopedist),

gen.

jed.

ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta

enciklopedistkinja

ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta,

gen. mn. ekvivalenata

endogamija

ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista

ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste

endokrinologija

ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni

elektroanalitiki

endokrinolog, vok. jed. endokrinoloe, nom. mn.

endokrinolozi

elektroanaliza

endoskopija

elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici

energetski

elektroenergetski

engl. (skr. engleski)

elektroindukcija

enigmatika, dat. jed. enigmatici

elektrolitiki

enklitika, dat. jed. enklitici

elektroliza

entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta

150

entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste

etika, dat. jed. etici

entuzijastkinja

etimolog, vok. jed. etimoloe, nom. mn. etimolozi

EP (skr. Evropsko prvenstvo)

etimologija

EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore)

etimoloki

epentetski

etimolokinja
etiologija

epidemiolog, vok. jed. epidemioloe, nom. mn.

etioloki

epidemiolozi

Etiopija

epidemiologija

Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani

epidemioloki

Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn.

Etiopljanki

epidemiolokinja

etniki

epika, dat. jed. epici

etnik, nom. mn. etnici

epilepsija

etnogenetiki

epileptian, epileptina, odr. vid epileptini

etnogenetski

epileptiar, vok. jed. epileptiaru, instr. jed.

epileptiarom/epileptiarem

etnol. (skr. etnoloki)

Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrure, gen.
mn. Etruraca

ergela
erudicija

Etrurev

erudit (erudita), gen. jed. erudita

Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki

erudita (erudit), gen. jed. erudite

Etrurkin

.es (internet domen panije)

etrurski

esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn.

eseji

EU (skr. Evropska unija)

esejist (esejista), gen. jed. esejista

eufem. (skr. eufemizam)

esejista (esejist), gen. jed. esejiste

eufemistiki

esejistiki

eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn.

eufemizama

esejistkinja

euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri

esencija

evanelje (jevanelje), gen. jed. evanelja, instr.

jed. evaneljem

esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni

Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki

evnuh, vok. jed. evnue, nom. mn. evnusi

esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista

evnuki

esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste

evolucija

estetiar, vok. jed. estetiaru/estetiare, instr. jed.

estetiarom/estetiarem

evolucijski (evolucioni)
evolucioni (evolucijski)

estetika, dat. jed. estetici

evoluirati, prez. evoluiram,

evoluirajui, gl. im. evoluiranje

etc. (skr. et cetera = i tako dalje)

151

gl.

pril.

sad.

evr. (skr. evropeizam)

fanatizam,
fanatizama

Evropa

gen.

jed.

fanatizma,

gen.

mn.

fantast (fantasta), gen. jed. fantasta

Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed.

Evropeje, gen. mn. Evropejaca

fantasta (fantast), gen. jed. fantaste

Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn.

Evropejki

fantastian, fantastina, odr. vid fantastini

Evropljanin, nom. mn. Evropljani

fascikla

Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn.

Evropljanki

fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni

fantazija

Evropska unija

fascinirati, prez. fasciniram,

fascinirajui, gl. im. fasciniranje

evropski

faist (faista), gen. jed. faista

Ezop

faista (faist), gen. jed. faiste

ezopovski

faistiki

gl.

pril.

sad.

faistkinja
F

faistoidan, faistoidna, odr. vid faistoidni

f. (skr. lat. femininum, enski rod)

faizam, gen. jed. faizma, gen. mn. faizama

fabriki

fatalan, fatalna, odr. vid fatalni

fabrikant, gen.
fabrikanata

jed.

fabrikanta,

gen.

mn.

fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista

fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste

fajda (vajda)

fatalistiki

fajl

fatalistkinja

fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata

Faust

faks

faustovski

faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajui,

gl. im. faksiranje

Fe (skr. gvoe)

fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata

federalist (federalista), gen. jed. federalista

falian, falina, odr. vid falini

federalista (federalist), gen. jed. federaliste

falsifikacija

federalistiki

falsifikat

federalistkinja

falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed.

falsifikatorom

federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn.

federalizama

falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn.

falsifikatorki

Feketi (top.)

falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad.

faksifikujui, gl. im. falsifikovanje

feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista

feljton, gen. jed. feljtona

feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste

fam. (skr. familijarno)

feljtonistiki

fanatian, fanatina, odr. vid fanatini

feljtonistkinja

fanatik, vok. jed. fanatie, nom. mn. fanatici

152

feministiki

fizika, dat. jed. fizici

feministkinja

fiziol. (skr. fizioloki)

feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn.

feminizama

fiziolog, vok. jed. fizioloe, nom. mn. fiziolozi

fenomenalan,
fenomenalni

fenomenalna,

odr.

fiziologija

vid

fizioloki
fizioterapeut

fer (neprom. prid.)

fizioterapeutkinja

Ferdinand de Sosir (De Sosir)

fizioterapeutski

fer igra

fizioterapija

ferplej, instr. jed. ferplejom

fizioterapijski

fer potez

fjord

ferije

flauta

FIBA (skr. Svjetska koarkaka federacija)

flautist (flautista), gen. jed. flautista

FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija)

flautista (flautist), gen. jed. flautiste

fig. (skr. figurativno)

fleka

fijasko, gen. jed. fijaska

FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika

Jugoslavija)

film. (skr. filmski)

filantrop

folk. (skr. folklorni)

filantropija

folk (neprom. prid.)

filol. (skr. filoloki)

folk muzika

filolog, vok. jed. filoloe, nom. mn. filolozi

folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista

filologija

folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste

filoloki

folkloristkinja

filoz. (skr. filozofski)

fonem (fonema), gen. jed. fonema

filozof

fonema (fonem), gen. jed. foneme

filozofija

fonetika, dat. jed. fonetici

filozofski

fonetski

filter

fonologija

finalist (finalista), gen. jed. finalista

fonoloki

finalista (finalist), gen. jed. finaliste

fora (imen./nepromj. pridjev)

finalistkinja

formalist (formalista), gen. jed. formalista

finansije

formalista (formalist), gen. jed. formaliste

finansijer. instr. jed. finansijerom

formalistiki

firnajz

formalistkinja

fiek, nom. mn. fieci

formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed.

formalnou/formalnosti

fiz. (skr. fiziki)

153

fotoaparat
fotogenian, fotogenina, odr. vid fotogenini

frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed.

frekventnou/frekventnosti

fotograf

freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka

fotomontaa

fresko (nepromj. pridjev)

fotoreportaa

fresko slikarstvo

fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed.

fotoreporterom

frontmen

fotorobot

FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore)

fotosinteza

fudbal

.fr (internet domen Francuske)

fudbaler

fr. (skr. francuski)

fudbalski

fra (skr. fratar)

fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn.

fundamenata

Fruka gora

fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen.

mn. fragmenata

fundamentalist (fundamentalista), gen. jed.

fundamentalista

fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen.

mn. fragmenata
fragmentaran,
fragmentarni
Francuska,
Francuskoj

gen.

fragmentarna,
jed.

odr.

Francuske,

dat.

fundamentalista (fundamentalist), gen. jed.

fundamentaliste

vid

funkcija
funkcionalan,
funkcionalni

jed.

funkcionalna,

odr.

vid

funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed.

funkcionerom

Francuska revolucija
francuski

funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn.

funkcionerki

Francuskinja
Francuz

funkcionisati, prez. funkcioniem, gl. pril. sad.

funkcioniui, gl. im. funkcionisanje

franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjeve,

gen. mn. franjevaca

fusnota

franjevaki

fut. (skr. futur)

franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki

futurist (futurista), gen. jed. futirista

frapantan, frapantna, odr. vid frapantni

futurista (futurist), gen. jed. futuriste

frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei

futuristiki

fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed.

fratrom

futuristkinja
futurizam,
futurizama

fraza
frazeologija
frazeoloki

gen.

frekvencija

g (skr. gram)

frekventan, frekventna, odr. vid frekventni

g. (skr. godina)
154

jed.

futurizma,

gen.

mn.

g. (gdin) (skr. gospodin)

garsonjera

ganik (gatnjik), nom. mn. ganici

gastroskopija

gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadei se, gl.
im. gaenje

gastroskopski

gadljivost, gen. jed.

gadljivou/gadljivosti

gadljivosti,

gadost,
gen.
jed.
gadou/gadosti

gadosti,

instr.

gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoe, gen.

mn. gatalaca

jed.

gatalaki
instr.

jed.

gatalica, vok. jed. gatalice

gataliin

gaati, prez. gaam, gl. pril. sad. gaajui, gl. im

gaanje

gataoev
gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/
gatarem

gaenje
gajba, gen. mn. gajba/gajbi

gatarev (gatarov)

gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajei, gl. im.

gajenje

gatarov (gatarev)

gala (nepr. prid.)

gatarica, vok. jed. gatarica

gala veera

gatariin

galanterija

gatnjik (ganik), nom. mn. gatnjici

galanterijski

gazdariin

galerija

.gb (internet domen Velike Britanije)

galerijski

gdin (g.) (skr. gospodin)

galijum

gdje (e)

galiot

gdje bilo (e bilo)

galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn.

galvanometara

gdje drago (e drago)

galvanoskop

gdjekad(ekad)

gamad, gen.
gamadi/gamau

jed.

gamadi,

instr.

gdjegod (egod)

jed.

gdjekoji (ekoji)
gdjekud (ekud)

gama zraci

gdjeto (eto)

gangrena
gangster, vok.
gangsterom

jed.

gangsteru,

instr.

jed.

ganutost, gen. jed.

ganutou/ganutosti

ganutosti,

instr.

jed.

ga (skr. gospoa), gen. jed. ge, dat. jed. gi

gica (skr. gospoica)
gejzir, gen. jed. gejzira
gen. (skr. genitiv)

garancija

genealogija

garda, gen. mn. garda/gardi

genealoki

garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed.

garderoberom

general, vok. jed. generale

generalizacija

garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn.

garderoberki
155

generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed.

generalmajorom

gibraltarski

generalpotpukovnik

gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata

generalpukovnik

giljotina

generalski

gimn. (skr. gimnazija)

generaltab
genetika, dat. jed. genetici

gimnastiar, vok. jed. gimnastiaru, instr. jed.

gimnastiarom

genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijale,

nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca

gimnastiarka, dat. jed. gimnastiarki, gen. mn.

gimnastiarki

genijalan, genijalna, odr. vid genijalni

gimnastika, dat. jed. gimnastici

genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed.

genijalnou/genijalnosti

gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed.

gimnazijale, gen. mn. gimnazijalaca

genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn.

geniji

gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn.

gimnazijalki

geodet (geodeta), gen. jed. geodeta

geodeta (geodet), gen. jed. geodete

ginekolog, vok. jed. ginekoloe, nom. mn.

ginekolozi

geofizika, dat. jed. geofizici

ginekologija

geogr. (skr. geografski)

ginekoloki

Gibraltarski moreuz

ginekolokinja

geol. (skr. geoloki)

gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista

geolog, vok. jed. geoloe, nom. mn. geolozi

gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste

geologija

gitaristkinja

geoloki

gl. (skr. glava)

geolokinja

gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski)

geom. (skr. geometijski)

glaaonica

geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara

glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glau/gladi

gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerile, gen. mn.

gerilaca

gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca

germanist (germanista), gen. jed. germanista

gladak, glatka, odr. vid glatki

germanista (germanist), gen. jed. germaniste

gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladnei, gl.

im. gladnjenje

germanistiki

glai (glatkiji) (komp. od gladak)

germanistika, dat. jed. germanistici

gl. im. (skr. glagolska imenica)

germanistkinja

gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni)

germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn.

germanizama

gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni)

geslo, gen. mn. gesala/gesla

gl. pril. pro. (skr. glagolski prilog proli)

gibak, gipka, odr. vid gipki

gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadanji)

Gibraltar

glagoljica
156

glagoljiki

Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn.

Gluhodoljanki

glasa, gen. jed. glasaa, vok. jed. glasau, instr. jed.

glasaem
glasaica, vok. jed. glasaice

glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glume, gen.

mn. glumaca

glasaki

glumica, vok. jed. glumice

glasit, glasita, odr. vid glasiti

glumiin

glasitost, gen. jed.

glasitou/glasitosti

glasitosti,

instr.

glupaviti (initi glupim; postajati glup), prez.

glupavim, gl. pril. sad. glupavei, gl. im.
glupavljenje

jed.

glasnik, vok. jed. glasnie, nom. mn. glasnici

glatkiji (glai) (komp. od gladak)

glupavost, gen. jed. glupavosti,

glupavou/glupavosti

glavake (prilog)

gluv, gluva, odr. vid gluvi

glavnokomandujui,
glavnokomandujueg,
glavnokomandujuem

gen.
dat.

jed.
jed.

instr.

jed.

gluva, gen. gluvaa, instr. jed. gluvaem

gluvlji (komp. od gluv)

glavobolja

gluvan, gen. jed. gluvana

glavonoac, gen. jed. glavonoca, nom. mn.

glavonoci, gen. mn. glavonoaca

gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluvei, gl. prid.

rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje

glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi

gluvoa

gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoe,

gen. mn. gledalaca

gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi

gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed.
gluvonijemou/ gluvonijemosti

gledalini
gledalite,
gledalitem

gen.

jed.

gledalita,

instr.

gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizave,

gen. mn. gmizavaca

jed.

gledaoev

gnijev (gnjev)

gle, gen. glei, instr. gleu/glei

gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad.

gnijezdei se, gl. im. gnijeenje

gleanj, gen. jed. glenja, nom. mn. glenjevi, gen.

mn. glenjeva

gnijezdo, gen. mn. gnijezda

gl. im. (skr. glagolska imenica)

gnostik, vok. jed. gnostie, nom. mn. gnostici

glista

gnusan, gnusna, odr. vid gnusni

glodati, prez. gloem, gl. pril. sad. gloui, gl. im.

glodanje

gnjeiti, prez. gnjeim, gl. pril. sad. gnjeei, gl.

im. gnjeenje

glomazan, glomazna, odr. vid glomazni

gnjev (gnijev)

glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed.

glomaznou/glomaznosti

gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti

glosarijum

gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjilei, gl. prid.

rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje

gnjida

Gluhi Do (geogr.; crnogorsko pleme), gen.

Gluhog Dola

gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijui, gl. prid.

rad. gnjio/gnjila

Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani

gnjile,
gen.
jed.
gnjilei/gnjileju
157

gnjilei,

instr.

jed.

gnjio, gnjila, odr. vid gnjili

golubiji (golublji)

go (nag), gola, odr. vid goli

golublji (golubiji)

go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi

gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajui,

gl. im. gonetanje

gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobave, gen.

mn. gobavaca
gobavost, gen. jed.
gobavou/ gobavosti

gobavosti,

instr.

gorak (grk), gorka, odr. vid gorki

jed.

gorati, prez. goram, gl. pril. sad. gorajui, gl.

im. goranje

god. (skr. godina)

gori (komp. od gorak)

god (go)

goriti (griti) (initi neto gorkim), prez.

gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. im. gorenje

godini (od godite)

gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordei

se, gl. im. gorenje

godinji (od godina)

godinjica
godite, instr. jed. goditem

gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. prid.

rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje

goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godei, gl. im.

goenje

goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropau/

goropadi

go (god)

goropadan, goropadna, odr. vid goropadni

gojazan, gojazna, odr. vid gojazni

goropaditi se, prez. goropadim se, impf.

goropaah se, gl. pril. sad. goropadei se, gl. im.
goropaenje

gojaznost, gen. jed.

gojaznou/gojaznosti

gojaznosti,

instr.

jed.

gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojei, gl. im.

gojenje

gorosjea (goroea)

golcat, golcata, odr. vid golcati

goroea (gorosjea)

golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleu/goleti

Gorski vijenac

Golija (top.)

gortaki

Golijanin, nom. mn. Golijani

Golijaninov

gortak, gen. jed. gortaka, vok. jed. gortae, nom.

mn. gortaci

Golijanka

Gospa Marija

Golijankin

gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr.

jed. gospodarom/gospodarem

gorostas

Goli otok

gospodski

gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed.

gologlave, gen. mn. gologlavaca

gospodstven,
gospodstveni

golosjemen (goloemen), golosjemena, odr.

vid golosjemeni

gospodstvena,

odr.

vid

gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed.

gospodstvenou/ gospodstvenosti

golosjemenjae (goloemenjae)

gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva

goloemen (golosjemen), goloemena, odr. vid

goloemeni

gospotina

goloemenjae (golosjemenjae)

gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti

golubarnik, nom. mn. golubarnici

gostionica
158

gostiti, prez. gostim, impf. goah, gl. pril. sad.

gostei, gl. im. goenje

graktati, prez. grakem, gl. pril. sad. grakui, gl.

im. graktanje

gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi

gram. (skr. gramatiki)

gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed.

gostoljubivou/ gostoljubivosti

gramatiarka, dat. jed. gramatiarki, gen. mn.

gramatiarki

gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni

gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi

goenje

gramzivac, gen. jed. gramzivca,

gramzive, gen. mn. gramzivaca

gotiki
gotovan, gen. jed. gotovana
dat.

jed.

gotovost, gen. jed.

gotovou/gotovosti

gotovanki,
gotovosti,

jed.

gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed.

gramzivou/gramzivosti

gotika, dat. jed. gotici

gotovanka,
gotovanki

vok.

gen.

mn.

instr.

jed.

grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni

grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed.
grandioznou/ grandioznosti
grandoman

govee, gen. jed. goveeta

grandomanija

govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed.

govedarom/govedarem

grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn.

grandomanki

govedarka,
govedarki

Granini prijelaz Boaj

dat.

jed.

govedarki,

gen.

mn.

Granini prijelaz epan Polje

govei

Grbalj (top.)

govornik, vok. jed. govornie, nom. mn. govornici

grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbave, gen. mn.

grbavaca

gozba

grbaviti (initi grbavim, postajati grbav), prez.

grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbavei, gl.
im. grbavljenje

.gr (internet domen Grke)

grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljive,
gen. mn. grabljivaca

grbavost, gen. jed.

grbavou/grbavosti

gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed.

gracioznou/gracioznosti

grbavosti,

instr.

jed.

gri (komp. od grk)

gradilini

griti (goriti), prez. grim, gl. pril. sad. grei, gl.

im. grenje

gradilite, instr. jed. gradilitem

gradski

grditi, prez. grdim (initi grdnim), impf. grah, gl.

pril. sad. grdei, gl. im. grenje

Graani (geogr.; crnmogorsko pleme)

grdjeti (greti) (postajati grdan), prez. grdim, gl.

pril. sad. grdei, gl. im. grenje

graanka, dat. jed. graanki, gen. mn. graanki

Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani

greti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim,

gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje

Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn.

Grahovljanki

grebati (grepsti), prez. grebem

Grahovo

gregorijanski

grahovski

grehota

Grahovsko polje
159

grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad.

grebui

grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf.

grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. prid. rad. grubio/
grubjela, gl. im. grubljenje

grean, grena, odr. vid greni

grubost, gen. jed.

grubou/grubosti

greka, dat. jed. greki/greci, gen. mn. greaka

grenica, vok. jed. grenice

grubosti,

instr.

jed.

grudi, gen. grudi/grudiju

greniin

grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni

grenik, vok. jed. grenie, nom. mn. grenici

grudobolnik, vok. jed. grudobolnie, nom. mn.

grudobilnici

grenost, gen. jed. grenosti, instr. jed. grenou/

grenosti

Grudska mahala

grgotati, prez. grgoem, gl. pril. sad. grgoui, gl.

im. grgotanje

grumen, gen. jed. grumena

grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. pro.
grunuvi

grijalica
grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi

gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajui, gl.

im. gruvanje

grijeiti, prez. grijeim, gl. pril. sad. grijeei, gl.

im. grijeenje
grip, gen. jed. gripa

gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubave, gen.

mn. gubavaca

gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizui, gl. im.

grizenje

gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen.

mn. gubitaka

grk (gorak), grka, odr. vid grki

grko (prilog)

gudjeti (gueti), prez. gudim, impf. guah, gl.

pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/gudjela

grlce (groce)

guenje

grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad.

grmei, gl. im. grmljenje

gueti (gudjeti), prez. gudim, impf. guah, gl.

pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/guela, gl. im.
guenje

grohnuti (gronuti), prez. grohnem,

grohnuh, gl. pril. pro. grohnuvi

aor.

gugutati, prez. guguem, gl. pril. sad. guguui,

gl. im. gugutanje

groce (grlce)

guka, dat. jed. guki

grohot

gumno (guvno)

gromovnik, vok. jed. gromovnie, nom. mn.

gromovnici

gunati, prez. gunam, gl. pril. sad. gunajui, gl.

im. gunanje

gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh,

gl. pril. pro. gronuvi

GUP (skr. generalni urbanistiki plan)

groteska, dat. jed. groteski/grotesci, gen. mn.

groteski

gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare,

instr. jed. gusarom/gusarem

groteskan, groteskna, odr. vid groteskni

gusjenica (guenica)

grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed.

grotesknou/grotesknosti

gusjeniar (gueniar), vok. jed. gusjeniaru/

gusjeniare, instr. jed. gusjeniarom/gusjeniarem

grubiti (initi grubim), prez. grubim, impf.

grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. im. grubljenje

gusjeniji (gueniji)
guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka
guskica (hip.)
160

gust, gusta, odr. vid gusti

hagiografski

gui (komp. od gust)

haiku, gen. jed. haikua

guar, vok. jed. guaru/guare, instr. jed.

guarom/guarem

hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajui, gl. im.

hajanje

guarica

hajde (uzv.)

guetina (augm. od guska)

hajduija

guica (dem. od guska)

hajduki

guji

hajduk, vok. jed. hajdue, nom. mn. hajduci

Guenica (toponim)

hajdutvo, gen. mn. hajdutava/hajdutva

guenica (gusjenica) (zool.)

hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki

gueniar (gusjeniar) vok. jed. gueniaru/

gueniare, instr. jed. gueniarom/gueniarem

Hajla

gueniav, gueniava, odr. vid gueniavi

haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom

gueniji (gusjeniji)

halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad.

halalei, gl. im. halaljenje

hajvan (ajvan)

guvno (gumno)
gvardija

halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed.

halapljivou/halapljivosti

gvoa, dat. mn. gvoima

gvoar, vok. jed. gvoaru/gvoare, instr. jed.
gvoarom/gvoarem

Halejeva kometa

gvoara

halva (alva)

gvoarija

haljina

gvoe, gen. jed. gvoa, instr. jed. gvoem

haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci

halo (uzv.)

Han Pijesak
H

haos

H (skr. vodonik)

haps

ha (skr. hektar)

hapsana

habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajui, gl. im.

habanje

hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapsei, gl. im.

hapenje

habilitacija

hara, gen. jed. haraa, instr. jed. haraem

habilitacijski (habilitacioni)

haralija

habilitacioni (habilitacijski)

harambaa

habzburki

hariti (ariti), prez. harim, gl. pril. sad. harei,

gl. im. harenje

h. c. (skr. honoris causa - radi poasti)

harfa

Hadijin most

harfist (harfista), gen. jed. harfista

hafiz

harfista (harfist), gen. jed. harfiste

hagiograf

harfistkinja

hagiografija
161

harmonija

Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki,

gen. mn. Hercegnovljanki

harmonika, dat. jed. harmonici

hercegnovski

harmonika, gen. jed. harmonikaa, vok. jed.

harmonikau, instr. jed. harmonikaem
harmonikaica, vok. jed. harmonikaice

Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed.

Hercegove, gen. mn. Hercegovaca

harmonikaiin

Hercegovaka ulica

hasura (asura)

hercegovaki

HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i

Hercegovina

umjetnosti)

Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn.

Hercegovki

He (skr. helijum)

hermafrodit

HE (skr. hidroelekrana)

hermafroditski

hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista

heroika, dat. jed. heroici

hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste

heroin

hegemonija

heroina

hegemonist
hegemonista

(hegemonista),

hegemonista
hegemoniste

(hegemonist),

gen.

heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama

jed.

heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem

gen.

jed.

herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva

hidrant, gen. mn. hidranata

hegemonistiki

hidrofobija

hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn.

hegemonizama

hidra

helijum

higijena

helikopter, instr. jed. helikopterom

higijeniar, vok. jed. higijeniaru/higijeniare,

instr. jed. higijeniarom/higijeniarem

hem. (skr. hemijski)

higijeniarka, dat. jed. higijeniarki, gen. mn.

higijeniarki

hemiar, vok. jed. hemiaru/hemiare, instr. jed.

hemiarom/hemiarem
hemiarka,
hemiarki

dat.

jed.

hemiarki,

gen.

hijena

mn.

hijerarhija

hemija

hijerarhijski

hemijski

hijeroglif

hemoroid

hiljada

hendikep

hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljaah se, gl.

pril. sad. hiljadei se, gl. im. hiljaenje

hepiend

hiljadu petsto (hiljadu pet stotina)

herbarijum

hiljadu pet stotina (hiljadu petsto)

Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg

Novome

hiljadugodinji
hiljadugodinjica

Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani

162

himna, gen. mn. himni/himna

hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca

hiperbola

HIV (skr. human immunodefenciency virus)

hiperbolian, hiperbolina, odr. vid hiperbolini

hl (skr. hektolitar)

hiperprodukcija

hlad (lad)

hipertrofija

hlor

hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji

hipik, vok. jed. hipie, nom. mn. hipici

hlorisati, prez. hloriem, gl. pril. sad. hloriui, gl.

im. hlorisanje

hipnotiki

hljeb

hipnotisati, prez. hipnotiem, gl. pril. sad.

hipnotiui, gl. im. hipnotisanje

hljepi, instr. jed. hljepiem

hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed.

hipnotizerom

hoe-nee

hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji

hodoasnica, vok. jed. hodoasnice

hipnoza

hodoasniin

hipodrom

hodoasniki

hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed.

hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn.
hipohondara
hipohondrian,
hipohondrini

hipohondrina,

odr.

hodoasnik, vok. jed. hodoasnie, nom. mn.

hodoasnici
hodoae, gen. jed. hodoaa, instr. jed.
hodoaem

vid

hipohondrija

hokej, instr. jed. hokejom

hipok. (skr. od hipokoristik)

hokeja, vok. jed. hokejau, instr. jed. hokejaem

hipokoristik, nom. mn. hipokoristici

Holandija

hipokoristiki

holandski

hipoteka, dat. jed. hipoteci

Holananin, nom. mn. Holanani

hipotenuza

Holananka, dat. jed. Holananki, gen. mn.

Holananki

hipotetian, hipotetina, odr. vid hipotetini

Homer

hipotetiki

homerski

hipotetinost, gen. jed. hipotetinosti, instr. jed.

hipotetinou/ hipotetinosti
hirovitost, gen. jed. hirovitosti,
hirovitou/hirovitosti

instr.

homonimija
homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok.
jed. homoseksuale, gen. mn. homoseksualaca

jed.

hirurg, vok. jed. hirure, nom. mn. hirurzi, gen. mn.

hirurga

homoseksualan,
homoseksualni

hirurki

homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma,

gen. mn. homoseksualizama

histerinost, gen. jed. histerinosti, instr. jed.

histerinou/histerinosti

homoseksualna,

odr.

vid

homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen.

mn. homoseksualki

histerija

homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti,

instr. jed. homoseksualnou/ homoseksualnosti

histerik, vok. jed. histerie, nom. mn. histerici

163

Hong Kong

Hrvatiin

hor

Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj

horizont, gen. mn. horizonata

hrvatski

horor, instr. jed. hororom

Hrvatsko zagorje

horor film

htjeti (eti), prez. hou, hoe, hoe, hoemo,

hoete, hoe/u, e, e, emo, ete, e; gl. prid.
rad. htio/htjela

hot-dog
horovoa

.hu (internet domen Maarske)

hospitacija
hospitalizacija

huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. hulei, gl. im.

huljenje

hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad.

hospitalizujui, gl. im. hospitalizovanje

humanist (humanista), gen. jed. humanista

hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad.

hispitujui, gl. im. hospitovanje

humanistiki

humanista (humanist), gen. jed. humaniste

.hr (internet domen Hrvatske)

humanistkinja

HR (Meunarodna auto-oznaka za Hrvatsku)

humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn.

humanizama

hramati, hramam/hramljem, gl. pril.

hramajui/hramljui, gl. im. hramanje

sad.

humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed.

humanou/humanosti

hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioe, gen.

mn. hranilaca

humka, dat. jed. humci, gen mn. humki/humaka

humoreska, dat. jed. humoreski/humoresci, gen.
mn. humoreski

hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi

hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi
hrapavost, gen. jed. hrapavosti,
hrapavou/hrapavosti

instr.

humorist (humorista), gen. jed. humorista

jed.

humorista (humorist), gen. jed. humoriste

hrak, gen. jed. hrka, vok. jed. hrku, nom. mn.

hrci, gen. mn. hraka

humoristian,
humoristini

hrianin, nom. mn. hriani

humoristiki

hrianka, dat. jed. hrianki, gen. mn. hrianki

humoristkinja

hrianstvo, gen. mn. hrianstava/hrianstva

Husein-beg, vok. jed. Husein-bee

hrizantena

hukati, prez. hukam, gl. pril. sad. hukajui, gl.

im. hukanje

hronian, hronina, odr. vid hronini

humoristina,

odr.

vid

hvalisati se, prez. hvaliem se/hvalisam se, gl.

pril. sad. hvaliui se/hvalisajui se, gl. im.
hvalisanje

hronika, dat. jed. hronici

hronologija

hvalisavac, gen. jed. hvalisavca,

hvalisave, gen. mn. hvalisavaca

vok.

jed.

hrv. (skr. hrvatski)

hvalisavka,
hvalisavki

gen.

mn.

Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate, nom. mn.

Hrvati

hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed.

hvalisavou/hvalisavosti

Hrvatica, vok. jed. Hrvatice

hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem

hronoloki
hrpa

164

dat.

jed.

hvalisavki,

hvaliteljka,
hvaliteljki

dat. jed.

hvaliteljski,

gen. mn.

idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama

idolopokloniki

hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvalei, gl. im.

hvaljenje

idolopoklonik, vok. jed. idolopoklonie, nom.

mn. idolopoklonici

hvalospjev

ie (ige/igdje)

hvat, gen. mn. hvati

ie. (skr. indoevropski)

hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki

igdje (ige/ie)
ige (ie/igdje)

Igmanski mar (istor.)

I (skr. istok)

ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata

iako (vez.)

igraka, dat. jed. igraki, gen. mn. igraaka

ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u

igralini

istom djelu, na istoj strani knjige)

igralite, instr. jed. igralitem

ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i

igranka,
dat.
igranki/igranaka

jezikoslovlje)

jed.

igranci,

gen.

mn.

ii, prez. idem, impf. iah, aor. idoh, gl. pril. sad.
idui, gl. prid. rad. iao/ila

ijed

i d. ( skr. i dalje)
i dr. (skr. i drugi)

ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedei, gl. im.

ijeenje

i sl. (skr. i slino)

ijek. (skr. ijekavski)

i te kako

ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekave, gen.

mn. idekavaca

ijedak, ijetka, odr. vid ijetki

i te koliko

ijekavev

ideal

ijekavica

idealist (idealista), gen. jed. idealista

ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki

idealista (idealist), gen. jed. idealiste

ijekavtina

idealistiki

ikad (ikada) (pril.)

idealistkinja

ikada (ikad) (pril.)

ideja

ikakav, ikakva, ikakvo

identian, identina, odr. vid identini

ikako (pril.)

identinost, gen. jed. identinosti, instr. jed.

identinou/identinosti

ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikave, gen. mn.

ikavaca

identifikacija

ikavev

identitet

ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki

ideolog, vok. jed. ideoloe, nom. mn. ideolozi

iko

ideologija

ikoji

idiom

ikolik

idiot
165

ikoliko

impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed.

impozantnou/ impozantnosti

ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed.

ikonopie, gen. mn. ikonopisaca

impresija

Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne

ilindanski
ilinski
ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilire, gen. mn. iliraca

impresionist
impresionista

(impresionista),

gen.

jed.

impresionista
impresioniste

(impresionist),

gen.

jed.

impresionistiki

ilirski

impresionistkinja

iluzija
iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista

improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed.

improvizatorom

iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste

impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni

im. (skr. imenica)

imuan, imuna, odr. vid imuni

imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril.

sad. imajui

inae (pril.)
inauguracija

imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioe,

gen. mn. imenilaca

inaugurisati, prez. inauguriem, gl. pril. sad.

inauguriui, gl. im. inaugurisanje

imenjak, vok. jed. imenjae, nom. mn. imenjaci

indeks, gen. mn. indeksa

imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn.

imetaka

indicija
indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed.
indiferentnou/ indiferentnosti

Imovinski zakon Valtazara Bogiia

imper. (skr. impetariv)

indigo papir

imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta,

gen. mn. imperfekata

Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indije, gen.

mn. Indijaca

imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta,

gen. mn. imperfekata

Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed.

Indijane, gen. mn. Indijanaca

impf. (skr. imperfekat)

Indijanev

imperija
imperijalist
imperijalista

(imperijalista),

gen.

jed.

imperijalista
imperijaliste

(imperijalist),

gen.

jed.

Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki

indijanski
Indijev
Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki

implementacija

indijski

implementirati, prez. implementiram, gl. pril.

sad. implementirajui, gl. im. implementiranje

individua
individualac, gen. jed. individualca, vok. jed.
individuale, gen. mn. individualaca

imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad.

imponujui, gl. im. imponovanje
import
impotencija
impozantan, impozantna, odr. vid impozantni
166

individualist
individualista

(individualista),

gen.

jed.

individualista
individualiste

(individualist),

gen.

jed.

individualistkinja

instant lutrija

indoevropski

instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkata

Indokina

instr. (skr. instrumental)

Indonezija

instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn.

instrumenata

Indoneanin, nom. mn. Indoneani

intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata

Indoneanka, dat. jed. Indoneanki, gen. mn.

Indoneanki

intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed.

intelektuale, gen. mn. intelektualaca

inf. (str. infinitiv)

intelektualev

infantilan, infantilna, odr. vid infantilni

intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn.

intelektualki

infarkt
infocentar,
infocentara

gen.

jed.

infocentra,

gen.

mn.

inteligencija
intermeco, gen. jed. intermeca

infopult

internacionalist (internacionalista), gen. jed.

internacionalista

infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni

infuzija
ing. (in.) (skr. inenjer/ininjer)

internacionalista (internacionalist), gen. jed.

internmacionaliste

injekcija

internet

inicijacija

internist (internista), gen. jed. internista

inkognito (pril.)

internista (internist), gen. jed. interniste

inkompatibilan,
inkompatibilni

inkompatibilna,

odr.

vid

internistkinja
INTERPOL (skr. International Criminal

inkunabula

Police Organization)

inodug

interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn.

interpretatorki

inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed.

inopartnerom

intervju, gen. jed. intervjua

inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjere,

gen. mn. inovjeraca

intravenozni

inovjerev

intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga

inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki

invencija

inovjernik, vok. jed. inovjernie, nom. mn.

inovjernici

inventivan, inventivna, odr. vid inventivni

insajder

inenjer (ininjer), vok. jed. inenjeru, instr. jed.

inenjerom

in. (ing.) (skr. ininjer/inenjer)

insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn.

insekata

ininjer (inenjer), vok. jed. ininjeru, instr. jed.

ininjerom

insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn.

insekata

inenjerka (ininjerka), dat. jed. inenjerki, gen.

mn. inenjerki

insektarijum

ininjerka (inenjerka), dat. jed. ininjerki, gen.

mn. ininjerki

insert
167

inzulin

ishrana

iole (pril.)

ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen

ionako (pril.)
iotkud (pril.)

isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajui, gl.

im. isijavanje

IQ (skr. koeficijent inteligencije)

isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan

ISJ (skr. Institut za strane jezike)

Ir (skr. iridijum)

isjeckati (ieckati), prez. isjeckam

iridijum
iron. (skr. ironino)

isjeak (ieak), gen. jed. isjeka, nom. mn.

isjeci, gen. mn. isjeaka

ISBN - Meunarodni standardni knjini broj

iskamiti, prez. iskamim

iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid.

trp. iscijeen, gl. pril. pro. iscijedivi

iskati, prez. item, gl. pril. sad. itui

iskaljavati, prez. iskaljavam, gl. pril. sad.
iskaljavajui, gl. im. iskaljavanje

iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl.

pril. pro. iscijelivi, gl. im. iscjeljenje

iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad.

iskipio/iskipjela, gl. pril. pro. iskipjevi

iscjeivati, prez. iscjeujem, gl. pril. sad.

iscjeujui, gl. im. iscjeivanje
iscjelivati, prez. iscjelivam,
iscjelivajui, gl. im. iscjelivanje
iscjeljenje,
iscjeljenjem

gen.

jed.

gl.

pril.

sad.

iscjeljenja,

instr.

jed.

gl. pril.

sad.

iscjeljivati, prez. iscjeljujem,

iscjeljujui, gl. im. iscjeljivanje

iskon, gen. jed. iskona

iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp.
iskorijenjen
iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorien
iskoriavati, prez. iskoriavam, gl. pril. sad.
iskoriavajui, gl. im. iskoriavanje
iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi

iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed.

iscjeljivou/iscjeljivosti

iskorjenjiva, vok. jed. iskorjenjivau, instr. jed.

iskorjenjivaem

iscjepkati (iepkati), prez. iscjepkam, gl. pril.

pro. iscjepkavi

iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad.

iskorjenjujui, gl. im. iskorjenjivanje

iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen

iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed.
iscrpljenou/iscrpljenosti

iskosa (pril.)

iscrpsti, prez. iscrpem, gl.

iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen

iskraj (pred.)

prid.

iskra, gen. mn. iskri/iskara

rad.

iskrsnuti, prez. iskrsnem

iscrtati, prez. iscrtam

iskuenica, vok. jed. iskuenice

iscuriti, prez. iscurim

iscvjetati, prez. iscvjetam

iskuenik, vok. jed. iskuenie,

iskuenici

iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajui,

gl. im. iseljavanje

iskuenitvo,
gen.
iskuenitava/iskuenitva

iseljenitvo, gen. mn. iseljenitava/iseljenitva

Islamska vjerska zajednica

ishod

isluiti, prez. isluim, gl. prid. trp. isluen

ishodini

isljedni

ishodite, gen. jed. ishodita, instr. jed. ishoditem

isljednik, vok. jed. isljednie, nom. mn. isljednici

168

nom. mn.
mn.

isljednitvo, gen. mn. isljednitava/isljednitva

ispovjedaonica

isljeivanje, gen. jed. isljeivanja, instr. jed.

isljeivanjem

ispovjedni

isljeivati, prez. isljeujem,

isljeujui, gl. im. isljeivanje

gl.

pril.

ispovjednik, vok. jed. ispovjednie, nom. mn.

ispovjednici

sad.

ispreivati se, prez. ispreujem se, gl. pril. sad.

ispreujui se, gl. im. ispreivanje

ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan

ismijavati, prez. ismijavam,
ismijavajui, gl. im. ismijavanje

gl.

pril.

sad.

ispraati, prez. ispraam, gl. pril. sad. ispraajui,

gl. im. ispraanje

ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh,

gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. pro. ispavi

ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraen

ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen.
mn. ispravaka

isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad.

ispleo/isplela, gl. pril. pro. isplevi

ispred (pred.)

ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci,

gen. mn. ispljuvaka

ispremjetati, prez. ispremjetam

ispodmukla (pril.)

ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh,

gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. pro.
ispreplevi

ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl.

pril. sad. ispolijevajui, gl. im. ispolijevanje

ispreplijetati, prez. ispreplijeem, gl. pril. sad.

ispreplijeui, gl. im. ispreplijetanje

ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril.

sad. ispolivajui, gl. im. ispolivanje

ispresijecati, prez. ispresijecam

ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad.

ispoljavajui, gl. im. ispoljavanje

ispretati, prez. ispreem, gl. pril. sad. ispreui, gl.

im. ispretanje

ispomo

ispreturati, prez. ispreturam

isponova (pril.)

isprijeiti, prez. isprijeim, gl. prid. trp. isprijeen

isporuka, dat. jed. isporuci

isprijeko (pril.)

isporuiti, prez. isporuim, gl. prid. trp. isporuen

ispripovijedati, prez. ispripovijedam

isporuivati, prez. isporuujem, gl. pril. sad.

isporuujui, gl. im. isporuivanje

isprtiti, prez. isprtim

isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad.

isposijecajui, gl. im. isposijecanje

ispsovati, prez. ispsujem

ispod (pred.)

ispreskakati, prez. ispreskaem

isprva (pril.)

isposnica, vok. jed. isposnice

ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi

isposniin

ispred (pred.)

isposniki

istakati, prez. istakam

isposnik, vok. jed. isposnie, nom. mn. isposnici

istai, prez. istaknem, aor. istakoh, gl. prid. rad.

istakao/istakla, gl. pril. pro. istakavi

ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad.

ispovijedajui, gl. im. ispovijedanje

istaknuti, prez. istaknem, aor. istaknuh, gl. pril.

pro. istaknuvi

ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp.

ispovijeen
ispovijest, gen. jed.
ispovijeu/ispovijesti

ispovijesti,

instr.

istesati, prez. isteem

isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem

jed.

Istambul
169

isticati, prez. istiem, gl. pril. sad. istiui

istraiva, vok. jed. istraivau, instr. jed.

istraivaem

istei, prez. isteem/isteknem, aor. istekoh, gl.

prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. pro. istekavi

istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad.

istrebljujui, gl. im. istrebljivanje

istjerati (ierati), prez. istjeram, gl. pril. pro.

istjeravi

istrati, prez. istrim, aor. istrah, gl. prid. rad.

istrao/istrala, gl. pril. pro. istravi

istjerivati (ierivati), prez. istjerujem, gl. pril.

sad. istjerujui, gl. im. istjerivanje
istoni

istri, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. pro.

istrgavi, gl. prid. rad. istrgao/istrgla

Istoni front (istor.)

istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen

istonoevropski

istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril.

pro. istrgnuvi

Istono Rimsko Carstvo

istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen

istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni

istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp.

istrijenjen

istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed.

istoimenou/istoimenosti

istrunuti, prez. istrunem

istor. (skr. istorijski)

istupiti, prez. istupim

istoriar, vok. jed. istoriaru/istoriare, instr. jed.

istoriarom/istoriarem
istoriarka,
istoriarki

dat.

jed.

istoriarki,

gen.

isturati, prez. isturam

isturiti, prez. isturim

mn.

isturpijati, prez. isturpijam

istorija
istorijski

isuiti, prez. isuim, aor. isuih, gl. prid. rad.

isuio/isuila, gl. pril. pro. isuivi

istoriograf

iarati, prez. iaram

istoriografija

iarkati, prez. iarkam

istoriografski

iauriti se, prez. iaurim se, gl. prid. trp.

iauren

istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni

iaiti, prez. iaim, gl. prid. trp. iaen, gl. im.

iaenje

istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed.

istovjetnou/istovjetnosti

ieprkati, prez. ieprkam, gl. prid. trp. iseprkan

istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni

iekivati, prez. iekujem, gl. pril. sad. isekujui,

gl. im. iekivanje

istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed.

istovremenou/ istovremenosti

ierupati, prez. ierupam

istoznaan, istoznana, odr. vid istoznani

ietkati, prez. ietkam

istoznanost, gen. jed. istoznanosti, instr. jed.

istoznanou/istoznanosti

iezavati, prez. iezavam,

iezavajui, gl. im. iezavanje

istraga, dat. jed. istrazi

istraitelj, vok.
istraiteljem

jed.

istraitelju,

instr.

gl.

pril.

ieznuti, prez. ieznem

jed.

iibukati, prez. iibukam

iiljeti, prez. iilim

istraiteljka, dat. jed. istraiteljki, gen. mn.

istraiteljki

iistiti, prez. iistim, gl. prid. trp. iien

iitati, prez. iitam
170

sad.

iuavati, prez. iuavam, gl. pril. sad.

iuavajui, gl. im. iuavanje

izagnati, prez. izagnam

iupati, prez. iupam

izatkati, prez. izatkam

iepkati (iscjepkati), prez. iepkam, gl. pril.

pro. iepkavi

izavreti, prez. izavrim

izato

izanjeti, prez. izanjem

ierati (istjerati), prez. ieram, gl. pril. pro.

ieravi

izbavitelj, vok.
izbaviteljem

ieriva (istjeriva), vok. jed. ierivau, instr.

jed. ierivaem

jed.

izbavitelju,

instr.

jed.

izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn.

izbaviteljki

ierivati (istjerivati), prez. ierujem, gl. pril.

sad. ierujui, gl. im. ierivanje

izbiti, prez. izbijem

izbjei, prez. izbjegnem, aor. izbjegoh, gl. prid.
rad. izbjegao/izbjegla, gl. pril. pro. izbjegavi

iukati, prez. iukam

ietati, prez. ietam
iibati, prez. iibam

izbjegnuti, prez. izbjegnem, gl. pril. pro.

izbjegnuvi

iijas

izbjeiv, izbjeiva, odr. vid izbjeivi

ikolovati, prez. ikolujem

izblijedjeti (izblijeeti), prez. izblijedim, aor.

izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl.
pril. pro. izblijedjevi

ita, gen. jed. iega

ieckati (isjeckati), prez. ieckam, gl. pril. pro.
ieckavi
ieak (isjeak), gen. jed. ieka, nom. mn.
ieci, gen. mn. ieaka

izblijeeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor.

izblijeeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeela, gl.
pril. pro. izblijeevi

ital. (skr. italijanski)

izbliza (pril.)
izblie (pril.)

itd. (skr. i tako dalje)

izboina

i te kakav (prid.)

izboiti, prez. izboim

i te koliko (pril.)

izbrijati, prez. izbrijem

Italijan (Talijan)

izd. (skr. izdanje)

Italijanka (Talijanka)

izdaleka (pril.)

italijanski (talijanski)

izdalje (pril.)

i te kako (itekako) (rijeca)

izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen.

mn. izdanaka

iukoliko (prilog)
Ivana Brli-Maurani

izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn.

izdataka

Ivanbeg
Ivani Grad

izdii, prez. izdignem, aor. izdigoh, gl. prid. rad.

izdigao/izdigla, gl. pril. pro. izdigavi

Ivan sedlo

izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid.

rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. pro. izdignuvi

Ivanjdan
ivanjdanski

izdejstvovati, prez. izdejstvujem

izai, prez. izaem, aor. izaoh, imper. izai, gl.

prid. rad. izaao/izala, gl. pril. pro. izaavi

izduvati, prez. izduvam

171

izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed.

izgladnjelou

izletjeti (izleeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl.

prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. pro. izletjevi

izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl.

prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. pro.
izgladnjevi

izlijeiti, prez. izlijeim, gl. prid. trp. izlijeen, gl.

im. izljeenje
izlijetati, prez. izlijeem, gl. pril. sad. izlijetajui,
gl. im. izlijetanje

izglasa (pril.)
izgnanik, vok. jed. izgnanie, nom. mn. izgnanici

izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad.

izlijevajui, gl. im. izlijevanje

izgnjeiti, prez. izgnjeim, gl. prid. trp. izgnjeen

izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad.
izgorijevajui, gl. im. izgorijevanje

izlian, izlina, odr. vid izlini

izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed.

izgorjelou/izgorjelosti

izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad.

izlivajui, gl. im. izlivanje

izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad.

izgorio/izgorjela, gl. pril. pro. izgorjevi

izlog, nom. mn. izlozi

izgrebati, prez. izgrebem,

izgrebao/izgrebala

gl.

izliv

izloba, gen. mn. izlobi/izloaba

prid.

rad.

izludjeti (izlueti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl.

prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. pro. izludjevi

izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid.

izgrebao/izgrebla, gl. pril. pro. izgrebavi

rad.

izlueti (izludjeti), prez. izludim, aor. izlueh, gl.

prid. rad. izludio/izluela, gl. pril. pro. izluevi

izgrijati, prez. izgrijem

izljeenje

izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad.

izgrizao/izgrizla, gl. pril. pro. izgrizavi

izljeiv, izljeiva, odr. vid izljeivi

izljeivati, prez. izljeujem,
izljeujui, gl. im. izljeivanje

izgruvati, prez. izgruvam

izijean, izijena, odr. vid izijeni
izijenost, gen. jed.
izijenou/izijenosti

izijenosti,

instr.

gl.

pril.

sad.

izljeivost, gen. jed. izljeivosti, instr. jed.

izljeivou/izljeivosti

jed.

izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen

izjedna (pril.)

izljutiti, prez. izljutim, gl. prid. trp. izljuten

izjednaavati, prez. izjednaavam, gl. pril. sad.

izjedvaavajui, gl. im. izjednaavanje

izmeu (pred.)
izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp.
izmijenjen

izjednaiti, prez. izjednaim, gl. prid. trp.

izjednaen, gl. im. izjednaenje

izmijenjati, prez. izmijenjam

izjelica (ielica), vok. jed. izjelice

izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmijeen

izjesti (iesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl.

prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril.
pro. izjevi

izmijeati, prez. izmijeam

izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad.
izmilio/izmiljela, gl. pril. pro. izmiljevi

izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen

izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed.
izlapjelou/izlapjelosti

izmjena

izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn.

izlazaka

izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril.

pro. izmuzavi

izleeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izleeh, gl.

prid. rad. izletio/izleela, gl. pril. pro. izleevi

iznai, prez. iznaem, aor. iznaoh, gl. prid. rad.

iznaao/iznala, gl. pril. pro. iznaavi

izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi

172

iznad (pred.)

izreda (pril.)

iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen

izreati, prez. izream

iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad.

iznajmljujui, gl. im. iznajmljivanje

izreka, dat. jed. izreci

iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka

izricati, prez. izriem, gl. pril. sad. izriui, gl. im.

izricanje

iznebuha (pril.)

izuti, prez. izujem

iznemoi, prez. iznemognem, aor. iznemogoh,

gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. pro.
iznemogavi

izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka,

nom. mn. izuzeci

iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed.

iznemoglou/iznemoglosti

izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed.

izuzetnou/izuzetnosti

iznenada (pril.)

izvan (predl.)

iznevjeriti, prez. iznevjerim

izvanjeziki (izvanjezini)

iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl.

prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp.
iznijet/iznesen, gl. pril. pro. iznijevi

izvanjezini (izvanjeziki)

izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni

izvanobiajan,
izvanobiajni

iznova (pril.)

izvanobiajna,

odr.

vid

izvanpartijski

iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed.

iznurenou/iznurenosti

izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanje, gen.

mn. izvanjaca

iznutra (pril.)

izvanji

iznjihati, prez. iznjiem

izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad.

izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. pro.
izvevi

izobila (pril.)
izokola (pril.)
izolacija

izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad.

izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. pro.
izvezavi

izolacijski (izolacioni)
izolacioni (izolacijski)

izvesti, (dovriti vezenje), prez. izvezem, aor.

izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp.
izvezen, gl. pril. pro. izvezavi

izoptiti, prez. izoptim, gl. prid. trp. izopten, gl.

im. izoptenje
Izrael
Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraele, gen.
mn. Izraelaca

izvidjeti (izvieti), prez. izvidim, aor. izvidjeh,

gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. pro.
izvidjevi

Izraelev

izvidnica

Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki

izvidnik, vok. jed. izvidnie, nom. mn. izvidnici

izraelski

izvia, vok. jed. izviau, instr. jed. izviaem

izraslica

izviaica, vok. jed. izviaice

izraslina

izviaiin

izrataj, instr. jed. izratajem

izviaki

izrei, prez. izreem/izreknem, aor. izrekoh, gl.

prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. pro. izrekavi

izvieti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izvieh, gl.

prid. rad. izvidio/izviela, gl. pril. pro. izvievi
173

izvijati, prez. izvijem

izvijavati, prez. izvijavam,
izvijavajui, gl. im. izvijavanje

gl.

pril.

iesti (izjesti), prez. iedem, imper. iedi, aor.

iedoh, gl. prid. rad. ieo/iela, gl. pril. pro. ievi

sad.

izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izvijeten

izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje

J (skr. jug)

izvinuti (saviti), prez. izvinem

J (skr. jod)

izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad.

izvinjavajui se, gl. im. izvinjavanje

jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabane, gen.

mn. jabanaca

izvie (pred.)

jabandija

izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed.

izvjesnou/izvjesnosti

jabuka, dat. jed. jabuci

jabukovaa

izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni

izvjestilac, gen. jed. izvjestioca,
izvjestioe, gen. mn. izvjestilaca

vok.

jadac, gen. jed. jadca, gen. mn. jadaca

jed.

jadika (bot.), dat. jed. jadici

jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn.
jadikovki

izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren

izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad.
izvolijevajui, gl. im. izvolijevanje

jaditi, prez. jadim, impf. jaah, gl. prid. trp. jaen,

gl. im. jaenje

izvoznik, vok. jed. izvoznie, nom. mn. izvoznici

jadnica, vok. jed. jadnice

izvrgnuti, prez. izvrgnem

izvravati, prez. izvravam,
izvravajui, gl. im. izvravanje

gl.

pril.

jadniin

sad.

jadnik, vok. jed. jadnie, nom. mn. jadnici

izvrilac, gen. jed. izvioca, vok. jed. izvrioe, gen.

mn. izvrilaca

Jadran

izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad.

izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. pro. izvrvjevi

jadranski

Jadranska magistrala
Jadransko more

ieljati, prez. ieljem

jaenje, gen. jed. jaenja, instr. jed. jaenjem

iikati, prez. iikam

jaglika (bot.), dat. jed. jaglici

iuskati, prez. iuskam

jafa keks

iednjeti, prez. iednim, aor. iednjeh, gl. prid.

rad. iednio/iednjela, gl. pril. pro. iednjevi

jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjau/jagnjadi

jagnje, gen. jed. jagnjeta

iivjeti, prez. iivim, aor. iivjeh, gl. prid. rad.

iivio/iivjela, gl. prid. trp. iivljen, gl. pril. pro.
iivjevi

jagnjei
jagnjetina

iivljavati se, prez. iivljavam se, gl. pril. sad.

iivljavajui se, gl. im. iivljavanje

jagnjica

ilijebiti, prez. ilijebim, gl. prid. trp. ilijebljen, gl.

im. iljebljenje

jahai

jaha, vok. jed. jahau, inst. jed. jahaem

jahati, prez. jaem, gl. pril. sad. jaui, gl. im.
jahanje

ivakati, prez. ivaem, imper. ivai

ielica (izjelica), vok. jed. ielice

jahta, gen. mn. jahta/jahti

174

jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja

jed. (skr. jednina)

jak, jaka, odr. vid jaki

je li

jalovica

jeam, gen. jed. jema

jalovost, gen. jed.

jalovou/jalovosti

jalovosti,

instr.

jed.

jeati, prez. jeim, gl. pril. sad. jeei, gl. im.

jeanje

jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jame,

gen. mn. jamaca

jemen

jamb

jed. (skr. jednina)

jamiti (jemiti), prez. jamim, gl. pril. sad.

jamei, gl. im. jamenje

jedanaest

jemenica

jampski

jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn.

jedanaesteraca

januar

jedanaesti

janjiar, vok. jed. janjiaru/janjiare, instr. jed.

janjiarom/janjiarem

jedanaestogodinji

jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jare, nom. mn.

jarci/jarevi, gen. mn. jaraca/jareva

jedanaestorica

jedanaestomjeseni

jarad, gen. jaradi, instr. jarau/jaradi

jedanaestoro

jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka

jedanput

jarebica

jednaina

jarebiin

jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki,

gen. mn. jednocijevki

jarebiji

jednolian, jednolina, odr. vid jednolini

jarei
jaruga, dat. jed. jaruzi

jednolinost, gen. jed. jednolinosti, instr. jed.

jednolinou

jasan, jasna, odr. vid jasni

jednomjeseni

jasle, gen. jasala

jednook, jednooka, odr. vid jednooki

jastreb

jednopostotni

jastrijeb

jednoprocentni

jastuk, nom. mn. jastuci

J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport)

jednosmjeran,
jednosmjerni

jauk, nom. mn. jauci

jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni

jaukati, prez. jauem, gl. pril. sad. jauui, gl. im.

jaukanje

jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni

javnost, gen. jed.

javnou/javnosti

jeftin, jeftina, odr. vid jeftini

javnosti,

instr.

jednosmjerna,

odr.

vid

jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci

jed.

jeftinoa

JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i

jeka, dat. jed. jeci

umjetnosti)

jektati, prez. jekem/jektim,

jekui/jektei, gl. im. jektanje

jazaviar, vok. jed. jazaviaru/jazaviare, instr.

jed. jazaviarom/jazaviarem
175

gl.

pril.

sad.

jelovnik, nom. mn. jelovnici

jueranji (jueranji)

jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jeme,

gen. mn. jemaca

jug

jemiti (jamiti), prez. jemim, gl. pril. sad.

jemei, gl. im. jemenje

jugoistok

jugoistoni
jugonostalgiar, vok. jed. jugonostalgiaru/
jugonostalgiare, instr. jed. jugonostalgiarom/
jugonostalgiarem

jeres, gen. jed. jeresi

jeretian, jeretina, odr. vid jeretini
jeretik, vok. jed. jeretie, nom. mn. jeretici

jugonostalgiarka, dat. jed. jugonostalgiarki,

gen. mn. jugonostalgiarki

jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivou

jevanelje (evanelje), gen. jed. jevanelja, instr.
jed. jevaneljem

jugozapad

Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem

jugoslovenski

Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki

jul (juli)

jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdei, gl. im.

jeenje

juli (jul)

jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed.

jezgrovitou/jezgrovitosti

junatvo, gen. mn. junatava/junatva

jeziak, gen. jed. jezika, nom. mn. jezici, gen. mn.

jeziaka

junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom

jugozapadni

jun (juni)
juni (jun)

jeziki (lingv.)

juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki

jezini (anatom.)

jura

jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed.

jezikoslove, gen. mn. jezikoslovaca

jurisdikcija

jezikoslovni

juni

JF (skr. Junoslovenski filolog)

junoslovenski

JMBG

junjaki

Juna Amerika

(skr. jedinstveni matini broj

graanina)

junjak, vok. jed. junjae, nom. mn. junjaci

Josip Broz Tito

jo

jon

K (skr. kalij)

jotovanje, gen.
jotovanjem

jed.

jotovanja,

instr.

jed.

K (skr. kralj u ahu)

kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei

jova (bot.)

kabriolet

Jovan Krstitelj

kabrioletski

Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne

kad bilo (pril.)

jue (pril.)

kad drago (pril.)

jueranji (jueranji)

kad god (pril.)

jueranjica
176

kadija, vok. jed. kadija/kadijo

kako-tako

kadinica (ena kadijina), vok. jed. kadinice

kadiniin

kakotati, prez. kakoem, gl. pril. sad. kakoui, gl.

im. kakotanje

kadionica

kal, gen. jed. kala

kaditi, prez. kadim, impf. kaah, gl. pril. sad.

kadei, gl. pril. trp. kaen, gl. im. kaenje

kalajisati, prez. kalajiem, gl. pril. sad. kalajiui,

gl. im. kalajisanje

kadto (pril.)

kalcifikacija

kad-tad (pril.)

kalcijum

kaenje

kalcijumkarbonat

kafa (kava)

kaleidoskop

kafana (kavana)

kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara

kafeni (kaveni)

kalk, nom. mn. kalkovi

kafanski (kavanski)

kalkulacija

kafedija (kavedija)

kalkulacijski

kafedijin (kavedijin)

kalkulant, gen.
kalkulanata

kafedijski (kavedijski)

jed.

kalkulanta,

gen.

mn.

kalkulantski

kafedinica (kavedinica)

kalorian, kalorina, odr. vid kalorini

kafediniin (kavediniin)
kafi

kalorinost, gen. jed. kalorinosti, instr. jed.

kalorinou/kalorinosti

kai, instr. jed. kaiem/kaiom, gen. mn. kaia

kalorija

kajak, nom. mn. kajaci

kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci

kajk. (skr. kajkavski)

kaluerica, vok. jed. kaluerice

kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkave,

gen. mn. kajkavaca

kalueriin
kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista

kajkavev

kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste

kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki

kalvinistiki

kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui

kalvinistkinja

kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom

kaljaa

Kakaricka gora
kakav bilo (bilo kakav)

kaljavost, gen. jed.

kaljavou/kaljavosti

kakav drago

kamenoreev

kakav god
kakav-takav

kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed.

kamenoree, gen. mn. kamenorazaca

kako bilo

kamenorezaki

kako god

kamiak, gen. jed. kamika, nom. mn. kamici, gen.

mn. kamiaka

kako kad

kamoli (vez.)
177

kaljavosti,

instr.

jed.

kan (mongolska vladarska titula)

kapitulacija

Kanada

kapitulacijski (kapitulacioni)

kanadski

kapitulacioni (kapitulacijski)

Kanaanin, nom. mn. Kanaani

kapuljaa

Kanaanka, dat. jed. Kanaanki, gen. mn.

Kanaanki

karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed.

karabinjeru, instr. jed. karabinjerom

kanal

Karadi-Daniiev prijevod

kanali, instr. jed. kanaliem

karakteristika, dat. jed. karakteristici

kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarine,

gen. mn. kanarinaca

karanfil

kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki

kardinal

kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed.

kancelarom/kancelarem

kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni

karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei

kardiograf

kancelarija

kardiogram

kancelarijski

karijatida

kandidat

karijera

kandidatkinja

karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista

kandidatura

karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste

kandilo (kanelo)

karijeristiki

kanelo (kandilo)

karijeristkinja

kanda, gen. mn. kanda/kandi

kandija
Kant-Laplasova teorija
kanuti, prez. kanem, gl. prid. trp. kanut

karikaturist
karikaturista

(karikaturista),

gen.

jed.

karikaturista
karikaturiste

(karikaturist),

gen.

jed.

kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn.

kapaka

karikaturistkinja

kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki

karneval

kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad.

kapajui/ kapljui, gl. im. kapanje

karnevalski

Karlo Veliki

Karpati

kapetanica, vok. jed. kapetanice

karpatski

kapetaniin

karta, gen. mn. karata

kapetanija

Kartagina

kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni

Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani

kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista

kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste

Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn.

Kartaginjanki

kapitalistiki

kartografija

kapitalistkinja

kartoteka, dat. jed. kartoteci

178

kaseta

kavanski (kafanski)

kasetofon

kavedija (kafedija)

kasino (kazino)

kavedijin (kafedijin)

kasno (pril.)

kavedijski (kafedijski)

kastel

kavedinica (kafedinica)

kaiica

kavediniin (kafediniin)

kaika, dat. jed. kaici

kavez

katel, nom. mn. kateli

kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi

katalog, nom. mn. katalozi

kavkaski

kataloki

Kavkaz

katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca

Kavkaanin, nom. mn. Kavkaani

katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki

katarza, gen. mn. katarzi/katarza

Kavkaanka, dat. jed. Kavkaanki, gen. mn.

Kavkaanki

katedra, gen. mn. katedri/katedara

kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki

kategorian, kategorina, odr. vid kategorini

kazati, prez. kaem, imper. kai

kategoriki

kazino (kasino)

kategorinost, gen. jed. kategorinosti, instr. jed.

kategorinou/ kategorinosti

kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujui

kategorija
kategorijalni (kategorijski)

kanjivost, gen. jed. kanjivosti, instr. jed.

kanjivou/kanjivosti

kategorijski (kategorijalni)

KBC (skr. Kliniko-bolniki centar)

kategorizacija

kerka
(erka/er/erka),
kerki/kerci, gen. mn. kerki

kaiprst

katkad (pril.)

Keina jama

katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn.

katolicizama
katolianstvo,
gen.
katolianstava/katolianstva

dat.

kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepee

kepeev

mn.

keramika, dat. jed. keramici

Katolika crkva

kesa

katoliki

kg (skr. kilogram)

katolik, vok. jed. katolie, nom. mn. katolici

khz (skr. kiloherc)

katolkinja

KIC (skr. Kulturno-informativni centar)

Katunska nahija
kava (kafa), gen. mn. kava

kimenjak, gen. jed. kimenjaka, nom. mn.

kimenjaci

kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom

kienje, gen. jed. kienja, instr. jed. kienjem

kavaljerski

kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajui, gl. im.

kijanje

kavana (kafana)

kijavica

kaveni (kafeni)
179

kikot, nom. mn. kikoti

kisjeli (kieli)

kikotati, prez. kikoem, gl. pril. sad. kikoui, gl.

im. kikotanje

kisjelina (kielina)
kisjeliti (kieliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad.
kisjelei, gl. im. kisjeljenje

kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilave, gen. mn.

kilavaca

kielina (kisjelina) (u hem.: kiselina)

kilavev
kilavost, gen. jed.
kilavou/kilavosti

kieli (kisjeli)
kilavosti,

instr.

jed.

kieliti (kisjeliti), prez. kielim, gl. pril. sad.

kielei, gl. im. kieljenje

kiloherc

kieljaa

kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara

kieo, kiela, odr. vid kieli

kilovatsat
kilovolt

kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kitei, gl. prid. trp.
kien, gl. im. kienje

kin. (skr. kineski)

KK (skr. koarkaki klub)

Kina

kl. (skr. klasa)

kinuriti se, prez. kinurim se, gl. pril. sad.

kinurei se, gl. im. kinurenje

klanica
kladionica

kinematograf

kladioniar, vok. jed. kladioniaru/kladioniare,

instr. jed. kladioniarom/kladioniarem

kinematografija
kineski
Kineski zid

kladioniarka, dat. jed. kladioniarki, gen. mn.

kladioniarki

Kineskinja

klanica

Kinez

klanini

kinopredstava

klas. (skr. klasino)

kinoreklama

klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista

kinosala

klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste

kinuti, prez. kinem

klasicistiki

kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska

klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn.

klasicizama

kipeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad.

kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kipela, gl. im.
kipenje

klasifikacija
klasifikacijski (klasifikacioni)

kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipei, gl. prid.

rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje

klasifikacioni (klasifikacijski)

kiptjeti (kipeti), prez. kiptim, gl. pril. sad.

kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im.
kipenje

kleati, prez. kleim, gl. pril. sad. kleei, gl. im.

kleanje

klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem

kirija

kleeke (kleeki) (pril.)

kiseonik

kleeki (kleeke) (pril.)

kiovitost, gen. jed. kiovitosti,

kiovitou/kiovitosti

instr.

klen (drvo, riba), gen. jed. klena

jed.

kleknuti, prez. kleknem

180

klepetati, prez. klepeem, gl. pril. sad. klepeui,

gl. im. klepetanje

kmetski

kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu

knez, vok. jed. knee, nom. mn. knezovi/kneevi

kleptomanija

knj. (skr. knjiga)

kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn.

kleptomanki

knjeginja

kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad.

kunui, gl. prid. trp. klet

knjiga, dat. jed. knjizi

klevetati, prez. klevetam/kleveem,

klevetaj/
klevei,
gl.
pril.
klevetajui/kleveui
klevetnik,
klevetnici

vok.

jed.

klevetnie,

nom.

kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva

knjaz, vok. jed. knjae

knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed.
knjigovee, gen. mn. knjigovezaca

imper.
sad.

knjigoveznica
mn.

knjigovodstveni
knjigovodstvo,
knjigovodstva

klicati, prez. kliem, gl. pril. sad. kliui, gl. im.

klicanje

mn.

knjigovodstava/

knjigovoa

klijeta (mn. sr. r.), dat. klijetima

knji. (skr. knjiki)

kliknuti, prez. kliknem

knjiki

kliktati, prez. klikem, gl. pril. sad. klikui, gl. im.

kliktanje
klimavost, gen. jed. klimavosti,
klimavou/klimavosti

gen.

instr.

knji. (skr. knjievni)

knjievni

jed.

kliniki

knjievnik, vok. jed. knjievnie, nom. mn.

knjievnici

klinika, dat. jed. klinici

knjievnoistorijski

klie, gen. jed. kliea, nom. mn. kliei

knjievnojeziki

kliza, vok. jed. klizau, instr. jed. klizaem

knjievnost, gen. jed. knjievnosti, instr. jed.

knjievnou/knjievnosti

klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki

knjievnoteorijski

klizav, klizava, odr. vid klizavi

koalicijski (koalicioni)

klobuk, nom. mn. klobuci

koalicioni (koalicijski)

klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki

kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kope, nom. mn.

kopci, gen. mn. kobaca

klovn, nom. mn. klovnovi

klub

ko bilo

klupe, gen. jed. klupeta

kobiljaa

klupko, gen. jed. klupka

Kobilji Do

klupski

kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka

kljuaonica

koanj, gen. jed. koanja, instr. jed. koanjem

kljuati, prez. kljuam, gl. pril. sad. kljuajui, gl.

im. kljuanje

koi (koli), instr. jed. koiem

kodifikacija

km (skr. kilometar)
kmet
181

koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn.

koeficijenata

koliko bilo (bilo koliko)

koegzistencija

koliko god

kofer (kufer)

koliko-toliko

ko god (opta zamjenica)

kolokvijum

kogod (neodreena zamjenica)

kolonija

kogo (kogod)

kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni

kojekad (pril.)

kolonijalistiki

kojekakav (zam.)
kojekako (pril.)

kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn.

kolonijalizama

kojeko (zam.)

kolonijski

kojekoji (zam.)

kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista

kojekud (pril.)

kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste

kojeta (zam.)

kolor film

koji bilo (bilo koji) (zam.)

kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci

koji drago (zam.)

kolovoa, vok. jed. kolovoo/kolovoa

koji god (zam.)

kolski

kokodakati, prez. kokodaem, gl. pril. sad.

kokodaui, gl. im. kokodakanje

koljenake (pril.)

koliko drago

kokoiji (kokoji)

koljeniti, prez. koljenim,

koljenei, gl. im. koljenenje

gl.

pril.

sad.

kokoji (kokoiji)

koljence

kolaboracija

koljenica

kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed.

kolaboracionista

koljenini

kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed.

kolaboracioniste

koljenovi, vok. jed. koljenoviu, instr. jed.

koljenoviem

kolaboracionistiki

komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn.

komandanata

koljeno

kolaboracionistkinja
kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/
kolevi/ koevi, gen. mn. kolaca/koleva

komandantski

koli (koi), instr. jed. koliem

kombajn

kolega, dat. jed. kolegi

kombinacija

kolegijum

kombinatoriki

koleginica, vok. jed. koleginice

kombinatorika, dat. jed. kombinatorici

koleginiin

komedija

kolinik, nom. mn. kolinici

komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn.

komedijanata

Komani (geogr.; crnogorsko pleme)

kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki

182

komedijantkinja

komija

komedijantski

komijski

komedija, vok. jed. komedijau, instr. jed.

komedijaem

kominica, vok. jed. kominice

komedijaica. vok. jed. komedijalice

konaite,
konaitem

kominiin

komedijaiin
komediograf

(komercijalista),

komercijalista
komercijaliste

(komercijalist),

gen.

jed.

konaita,

instr.

jed.

konaiti, prez. konaim, gl. pril. sad. konaei, gl.

im. konaenje

komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn.

komentatorki
komercijalist
komercijalista

gen.

konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn.

konaka

jed.

Konavli, gen. Konavala

gen.

jed.

Konavljanin, nom. mn. Konavljani

komercijalistiki

Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn.

Konavljanki

komercijalistkinja

konavoski

kominost, gen. jed. kominosti, instr. jed.

kominou/kominosti

koncentrisati, prez. koncentriem, gl. pril. sad.

koncentriui, gl. im. koncentrisanje

komp. (skr. komparativ)

koncept, gen. mn. koncepata

kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni

konceptualan,
konceptualni

kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed.

kompaktnou/ kompaktnosti

konceptualna,

kondenzacija

kompenzator

kondenzat, gen. jed. kondenzata

kompetencija

kondenzator
kompententna,

odr.

vid

koncert, gen. mn. koncerata

kompenzacija

kompetentan,
kompetentni

odr.

kondicional

vid

kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn.

kondukterki

kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed.

kompetentnou/ kompetentnosti

konfesija

kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad.

kompenzujui, gl. im. kompenzovanje

konfesionalan,
konfesionalni

kompilacija

Konianin, nom. mn. Koniani

kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed.

kompulatorom

Konianka, dat. jed. Konianki, gen. mn.

Konianki

kompjuter, instr. jed. kompjuterom

Konik (top.)

kompjuterski

konjuktivitis

komplimenat
komplimenata

(kompliment),

gen.

mn.

konjugacija

kompliment
komplimenata

(komplimenat),

gen.

mn.

konsekventan,
konsekventni

konfesionalna,

konsekventna,

konsonant, gen. mn. konsonanata

183

odr.

odr.

vid

vid

konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen.

mn. konsonantizama

koordinatni

konsonantski

koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad.

koordinirajui, gl. im. koordiniranje

konstanta, gen. mn. konstanti

korektan, korektna, odr. vid korektni

konstantan, konstantna, odr. vid konstantni

kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata

korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed.

korektnou/korektnosti

kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata

korektorica, vok. jed. korektorice

kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata

korektoriin

kontingent, gen. mn. kontingenata

korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn.

korektorki

kontoverza

koreograf

kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni

koreografija

konvencija
konvencionalan,
konvencionalni

konvencionalna,

odr.

koreografkinja

vid.

koreografski

konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti,

instr. jed. konvencionalnou/ konvencionalnosti

korespondencija

konzilijum

korespondentan,
korespodentni

konzistentan,
konzistentni

konzistentna,

odr.

korespondent, gen. mn. korespondenata

vid

korespondentna,

odr.

vid

korespondentkinja

konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed.

konzistentnou/ konzistentnosti

korijen, nom. mn. korijeni

konzorcijum

korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem

konzul

korisnik, vok. jed. korisnie, instr. jed. korisnikom

konzulat
konzularni

koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed.

koristoljupe, gen. mn. koristoljubaca

konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad.

konzumirajui, gl. im. konzumiranje

koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed.

koristoljubivou/ koristoljubivosti

konjanik, vok. jed. konjanie, nom. mn. konjanici

korienje, gen. jed. korienja, instr. jed.

korienjem

korijenski

konjokradica
konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed.
konjovoe, gen. mn. konjovodaca

korjeni, instr. jed. korjeniem

kooperacija

korpulencija

kooperativan,
kooperativni

kooperativna,

odr.

korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti

vid

korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed.

korpulentnou/ korpulentnosti

kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad.

kooperirajui, gl. im. kooperiranje

Korzika, dat. Korziki

Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed.
Korzikane, gen. mn. Korzikanaca

koordinacija
koordinata

Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn.

Korzikanki
184

korzo, gen. jed. korza

kozji (koi)

kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. koe, gen. mn.

kosaca

kouh, nom. mn. kousi

kosijer, instr. jed. kosijerom

Koa peina (top.)

Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme)

Koaa (top.)

kosmopolitkinja

Koak (top.)

kosmopolit
kosmopolita

(kosmopolita),

gen.

jed.

kosmopolita
kosmopolite

(kosmopolit),

gen.

jed.

Koa glavica (top.)

koi (kozji)
Koi kr (top.)
Koi vrh (top.)
kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljive,
gen. mn. kradljivaca

kosmos
Kosovi Lug (top.)

kradljivica, vok. jed. kradljivice

kost, gen. jed. kosti, instr. jed. kou/kosti, gen. mn.

kostiju/kosti

kradljiviin

Kostre-harambaa

krajinik, vok. jed. krajinie, nom. mn. krajinici

kostrijeiti, prez. kostrijeim, gl. pril. sad.

kostrijeei, gl. im. kostrijeenje

krajnik, nom. mn. krajnici

kostrijet, gen. jed.

kostrijeu/kostrijeti

kostrijeti,

instr.

krajnost, gen. jed.

krajnou/krajnosti

jed.

koatosti,

instr.

jed.

kraljica, vok. jed. kraljice

kraljiin

kotani

Kraljiin most

kotunjav, kotunjava, odr. vid kotunjavi

Kraljiina plaa

Kotor

krasnopis

Kotoranin, nom. mn. Kotorani

krasnorjeiv,
krasnorjeivi

dat.

jed.Kotoranki,

gen.

mn.

koveg, nom. mn. kovezi

kovei, instr. jed. koveiem
koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata
koverta, gen. jed.
koverti/koverata

jed.

krakati, prez. kraem, gl. pril. sad. kraui, gl. im.

krakanje

koela

Kotoranka,
Kotoranki

instr.

krak, nom. mn. kraci

koat, koata, odr. vid koati

koatost, gen. jed.
koatou/koatosti

krajnosti,

koverte,

gen.

krasnorjeiva,

odr.

vid

krasnorijeje
(krasnorjeje),
gen.
krasnorijeja, instr. jed. krasnorijejem

jed.

krasnorjeje
(krasnorijeje),
gen.
krasnorjeja, instr. jed. krasnorjejem

jed.

krasnorjeivost, gen. jed. krasnorjeivosti, instr. jed.

krasnorjeivou/ krasnorjeivosti

mn.

Krasovina

kovrda

Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani

kovrdav, kovrdava, odr. vid kovrdavi

kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca

Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn.

Krasovljanki

kozbaa

kraki (od kras)

185

kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi

kriminalistika, dat. jed. kriminalistici

kratkosilazni

kriminalistkinja

kratkouzlazni

krioce (krilce)

kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed.

kratkovidou/kratkovidosti

kriterijum

kratkovjean,
kratkovjeni

kritiarka, dat. jed. kritiarki, gen. mn. kritiarki

kratkovjena,

odr.

kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijui

vid

kritinost, gen. jed.

kritinou/kritinosti

kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki

kratkovremen,
kratkovremeni

kratkovremena,

odr.

vid

kritinosti,

instr.

jed.

kriv, kriva, odr. vid krivi

krivlji (komp. od kriv)

krevina

krivokletnica, vok. jed. krivokletnice

krilac, gen. jed. krioca, vok. jed. krioe, gen. mn.

krilaca

krivokletniin

kriti, prez. krim, gl. pril. sad. krei, gl. im.

krenje

krivokletnik, vok. jed. krivokletnie, nom. mn.

krivokletnici

krkati, prez. krkam, gl. pril. sad. krkajui, gl.

im. krkanje

krivokletstvo,
gen.
krivokletstava/krivokletstva

kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed.

kreativnou/kreativnosti

krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed.

krivotvore, gen. mn. krivotvoraca

kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki

krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn.

krivotvorki

kre, inst. jed. kreom

krean, krena, odr. vid kreni

krletka, dat. jed.

krletki/krletaka

kreana

Krivoije (geogr.; crnogorsko pleme)

krenjaki

Krivoijanin, nom. mn. Krivoijani

krenjak, nom. mn. krenjaci

Krivoijanka, dat. jed. Krivoijanki, gen. mn.

Krivoijanki

krep papir

krletki/krleci,

mn.

gen.

mn.

kretati, prez. kreem, gl. pril. sad. kreui, gl. im.

kretanje

Krivoijankin

kretati (krijetati), prez. kretim, gl. pril. sad.

kretei, gl. im. kretanje

krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen.

mn. krnjataka

kretalica

kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista

krhko (pril.)

kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste

krijes

kroatistiki

krijetati (kretati), prez. krijetim, gl. pril. sad.

krijetei, gl. im. krijetanje

kroatistkinja

krljut, gen. jed. krljuti, instr. jed. krljuu/krljuti

krompir

krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn.

krilaca/krilca

krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioe, gen.

mn. krotilaca

kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista

krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki

kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste

186

krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. krotei, gl. im.

kroenje

kuak, gen. jed. kuka, vok. jed. kuku, nom. mn.

kuci/kukovi, gen. mn. kuaka/kukova

krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkou/

krotkosti

Kui (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

Krstac, gen. Krsca

kuka, dat. kuki, gen. mn. kuaka

krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krstei, gl. im.

krtenje

kukica

kuica

Kukinja

krtenica
krtenje

kuerak, gen. jed. kuerka, nom. mn. kuerci, gen.

mn. kueraka

krtola

kuevlasnica, vok. jed. kuevlasnice

krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtou/krtosti

kuevlasniin

Krui (top.)

kuevlasniki

krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki

krui (komp. od krut)

kuevlasnik, vok. jed. kuevlasnie, nom. mn.

kuevlasnici

krut, kruta, odr. vid kruti

kui, gen. jed. kuia, instr. jed. kuiem

kruka, dat. jed. kruci, gen. mn. kruaka

kuiti se, prez. kuim se, gl. pril. sad. kuei se, gl.
im. kuenje

krvnik, vok. jed. krvnie, nom. mn. krvnici

kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed.

kudravou/kudravosti

krvolonica, vok. jed. krvolonice

krvoloniin

kudgod

krvolonik, vok. jed. krvolonie, nom. mn.

krvolonici

kud god (pril.)

krvolonost, gen. jed. krvolonosti, instr. jed.

krvolonou/krvolonosti

kuelja

krvolok, vok. jed. krvoloe, nom. mn. krvoloci

kueljica

krvomutnica

kufer (kofer)

krvomutnik, vok. jed. krvomutnie, nom. mn.

krvomutnici

kuhinja

krvopija, vok. jed. krvopijo

kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukave, gen.

mn. kukavaca

kueljast, kueljasta, odr. vid kueljasti

kuka, dat. jed. kuki

krvoprolie, gen. jed. krvoprolia, instr. jed.

krvoproliem
krljavost, gen. jed. krljavosti,
krljavou/krljavosti

instr.

kukavica

jed.

kukaviji
kukaviluk, nom. mn. kukaviluci

KSCG (skr. Koarkaki savez Crne Gore)

kukurijek, nom. mn. kukurijeci

ksenofobija
KUD (skr. kulturnoumjetniko drutvo)

kukurijekati (kukurikati), prez. kukurijeem,

gl. pril. sad. kukurijeui, gl. im. kukurijekanje

kuditi, prez. kudim, impf. kuah, gl. pril. sad.

kudei, gl. pril. trp. kuen, gl. im. kuenje

kukurikati (kukurijekati), prez. kukuriem, gl.

pril. sad. kukuriui, gl. im. kukurikanje

Ku, gen. jed. Kua, nom. mn. Kui

Kula (top.)
187

kultni

kvrini

Kumova slama (astr.)

kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen.
mn. kundaka
kupka, dat.
kupki/kupaka

jed.

kupki/kupci,

gen.

L
1 (skr. lice)

mn.

l (skr. litar)

kupoprodaja

L (skr. lovac u ahu)

kupoprodajni

lat. (skr. latinski)

Kuran

l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome

mjestu)

Kurban-bajram (prazn.)
kuriozitet, gen. jed. kurioziteta

lok. (skr. lokativ)

kuriozum

L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto peata)

kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki

labijal, gen. jed. labijala

kurs, nom. mn. kursevi/kursovi

labijalan, labijalna, odr. vid labijani

kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn.

kutaka

laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata

kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed.

kuvarem/ kuvarom

laboratorija

laborantkinja
labiratorijski

kuvarica, vok. jed. kuvarice

labudica

kuvariin

labudiin

kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajui, gl. im.

kuvanje

labui

kuina

laburist (laburista), gen. jed. laburista

kv. (skr. kvalifikovani)

kvalifikacija

laburista (laburist), gen. jed. laburiste

kvalifikacijski (kvalifikacioni)

lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki

kvalifikacioni (kvalifikacijski)
kvalitet

laati se, prez. laam se, gl. pril. sad. laajui se,
gl. im. laanje

kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata

lad (hlad)

kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetnie, nom.

mn. kvaziumjetnici

laiki

kvocati,
prez.
kvocam/kvoem,
kvocaj/kvoi, gl. im. kvocanje

lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajave gen. mn.

lajavaca

lacmanin, nom. mn. lacmani

laik, vok. jed. laie, nom. mn. laici

imper.

kvoka, dat. jed. kvoki, gen. mn. kvoaka

lajavost, gen. jed.

lajavou/lajavosti,

kvragu (pril., uzvik)

kvriti (se), prez. kvrim (se), gl. pril. sad. kvrei
(se), gl. im. kvrenje

lajpciki (od Lajpcig)

kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga

lak, laka, odr. vid laki

lajtmotiv

188

lajavosti,

instr.

jed.

lak, nom. mn. lakovi

ledniki

lako (pril.)

lednik, nom. mn. lednici

lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed.

lakomislenou

legenda, gen. mn. legendi/legenda

lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni

leja

lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti,

lakovjernou/lakovjernosti

leksem (leksema)

Legija asti

instr. jed.

leksema (leksem)

laki (komp. od lak)

leksiki

lani (pril.)

leksika, dat. jed. leksici

lanjski
larpurlatist
larpurlartista

(larpurlatista),

gen.

jed.

larpurlatista
larpurlartiste

(larpurlatist),

gen.

jed.

leksikografija
leksikologija
leksikolog, vok. jed. leksikoloe, nom. mn.
leksikolozi

larpurlatistiki

leksikoloki

larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn.

larpurlartizama

leksikolokinja

lat. (skr. latinski)

latinist (latinista), gen. jed. latinista

lelekati, prez. leleem, gl. pril. sad. leleui, gl. im.

lelekanje

latinista (latinist), gen. jed. latiniste

Leonardo da Vini (Da Vini)

Latinska uprija

lepinja

laviin

leptir mana

lavirint, gen. mn. lavirinata

le, nom. mn. leevi

laljivac (laov), gen. jed. laljivca, vok. jed.

laljive, gen. mn. laljivaca

leina

laljivost, gen. jed.

laljivou/laljivosti

laljivosti,

instr.

Lelejska gora (roman)

leinar, vok. jed. leinaru/leinare, instr. jed.

leinarom/leinarem

jed.

let, nom. mn. letovi

laov (laljivac)

leta, vok. jed. letau, instr. jed. letaem

lebdjeti (lebeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei,

gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebenje

letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka

lebeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei,

gl. prid. rad. lebdio/lebela, gl. im. lebenje

letilica

letei

leeti (letjeti), prez. letim, impf. leah, gl. pril. sad.

letei, gl. prid. rad. letio/leela, gl. im. leenje

letjeti (leeti), prez. letim, impf. leah, gl. prid.

rad. letio/letjela, gl. im. leenje

lei (legnuti), prez. legnem/leem, aor. legoh,

imper. legni/lezi, gl. pril. pro. legavi

Lever Tara (top.)

lei (leati na jajima; donositi mlade na svijet)

leei

ledara

leeke

ledi (im.) (ledi Dajana)

liberal

lealjka, dat. jed. lealjci, gen. mn. lealjki

189

licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom

lipeti (liptjeti), prez. liptim, gl. pril. sad. liptei,

gl. prid. rad. liptio/lipela, gl. im. lipenje

licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni

licemjerje, gen.
licemjerjem

jed.

licemjerja,

instr.

lipov

jed.

licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki

liptjeti (lipeti), prez. liptim, gl. pril. sad. liptei,

gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im. lipenje

licenca, gen. mn. licenci/licenca

lirika, dat. jed. lirici

licitacija

lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lie, gen. mn. lisaca

linost, gen. jed. linosti, instr. jed. linou

lisica

liga, dat. jed. ligi

lisiji

lijeiti, prez. lijeim, gl. pril. sad. lijeei, gl. im.

lijeenje

lie

lijegati, prez. lijeem, gl. pril. sad. lijeui, gl. im.

lijeganje

litijum

lijek, nom. mn. ljekovi

Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvane,

gen. mn. Litvanaca

liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijui, gl. prid. trp. liven
Litvanija

lijen, lijena, odr. vid lijeni

lijenost, gen. jed.
lijenou/lijenosti

lijenosti,

instr.

jed.

Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki

litvanski

lijentina

liturija (liturgija)

lijep, lijepa, odr. vid lijepi

liturgija (liturija)

lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn.

lijepaka

livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajui, gl. im.

livanje

lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepei, gl. im.

lijepljenje

lobanja

lijeska, dat. jed.

lijesaka/lijeska/lijeski

lijesci/lijeski,

gen.

loa

mn.

lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnou/

lojalnosti

lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn.

lijevaka

lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji

Lijeva Rijeka

loika, dat. jed. loiki

lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajui, gl. im.

lijevanje

lok. (skr. lokativ)

lijevo (pril.)

lokalan, lokalna, odr. vid lokalni

lijevo-desno (pril.)

loman, lomna, odr. vid lomni

Lika, dat. Lici

lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed.

lomljivou/lomljivosti

lokal

Limljani (geogr.; crnogorsko pleme)

lomnost, gen. jed.

lomnou/lomnosti

Lingua Montenegrina
lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista

lomnosti,

instr.

jed.

lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste

lonar, vok. jed. lonaru/lonare, instr. jed.

lonarom/ lonarem

lipa

lone, gen. jed. loneta

190

loni (dem. od lonac)

lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva

Long Ajlend (ostrvo)

luksuz

lopta, gen. mn. lopti

luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni

lopua

lupeki

lopuica

lupetvo, gen. mn. lupetava/lupetva

Los Aneles

lupe, vok. jed. lupeu, instr. jed. lupeom

lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. love, gen. mn.

lovaca

lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka

Loven

Lunianin, nom. mn. Luniani

Lovenac (top.), gen. Lovenca

Lunianka, dat. jed. Lunianki, gen. mn.

Lunianki

Lunica

lovenski
lovenaki (od Lovenac)
lubenica

Lj

lubina

ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga

lu, gen. jed. lua/lui, instr. jed. luem/lui

lua

ljekar, vok. jed.

ljekarom/ljekarem

luevina

ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki

Luindan, gen. jed. Luindana/Luina dne

ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti

luki

ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed.

ljekovitou/ljekovitosti

luonoa

ljekaru/ljekare,

instr.

jed.

ljenariti, prez. ljenarim, gl. pril. sad. ljenarei,

gl. im. ljenarenje

ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludae, nom. mn.

ludaci, gen. mn. ludaka

ljenuga, dat. jed. ljenugi, vok. jed. ljenugo

ludaa

ljeniji (ljenji) (komp. od lijen)

ludaki

ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenive, gen.

mn. ljenivaca

ludjeti (lueti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril.

sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im.
luenje

ljenivica, vok. jed. ljenivice

ludnica

ljenji (ljeniji) (komp. od lijen)

ludniki

ljepilo

ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludou/ludosti

ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi

lueti (ludjeti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril.

sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/luela, gl. im.
luenje

ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti,

ljepljivou/ljepljivosti

luka, dat. jed. luci

ljeporjeiv, ljeporjeiva, odr. vid ljeporjeivi

Luka, dat. Luki

ljeporjeivost, gen. jed. ljeporjeivosti, instr. jed.

ljeporjeivou/ ljeporjenosti

instr.

jed.

ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki

Lukaevina (top.)

ljepotica, vok. jed. ljepotice

lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukave, gen.

mn. lukavaca

ljepotiin
191

ljepi (komp. od lijep)

ljepukast, ljepukasta, odr. vid ljepukasti

ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubime,

gen. mn. ljubimaca

ljestvica

ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki

Ljeanska nahija

Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme)

ljenik, nom. mn. ljenici

Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani

ljeti (pril.)

Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn.

Ljubotinjanki

ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni

ljubotinjski

ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca,

gen. mn. ljetnikovaca

ljuavina

ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji

ljui (komp. od ljut)

ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca,

gen. mn. ljetnjikovaca

ljudski

ljeto

ljudskost, gen. jed.

ljudskou/ljudskosti

ljetopis

ljudstvo

Ljetopis Popa Dukljanina

ljuljaka, dat. jed. ljuljaci, gen. mn. ljuljaki

ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopie,

gen. mn. ljetopisaca

ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka

ljetonji

ljutiti, prez. ljutim, impf. ljuah/ljutah, gl. pril.

sad. ljutei, gl. prid. trp. ljuen/ljuten, gl. im.
ljuenje/ljutenje

ljetovalite, gen. jed. ljetovalita, instr. jed.

ljetovalitem

jed.

ljut, ljuta, odr. vid ljuti

ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljuah (se), gl.
pril. sad. ljutei (se) gl. prid. trp. ljuen, gl. im.
ljuenje

ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujui, gl.

im. ljetovanje
ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevae, nom. mn.
ljevaci

ljutitost, gen. jed.

ljutitou/ljutitosti

ljevakinja
ljevica

ljutitosti,

instr.

jed.

ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti

M (skr. rimski znak za 1000)

ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki

ljigavost, gen. jed.
ljigavou/ljigavosti

ljigavosti,

instr.

jed.

ljubavnik,
ljubavnici

ljubavnie,

nom.

mn.

jed.

instr.

ljuica

ljetovalini

vok.

ljudskosti,

m (skr. metar)
m. (skr. masculinum - muki rod)
m.p. (skr. manu propria - svojom rukom;
svojeruno)

ljubavnica, vok. jed. ljubavnice

M.P. (skr. mjesto peata)

ljubavniin

m.r. (skr. muki rod)

ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni

m.s. (skr. meu spise)

ljubiica

ma iji
maad,
gen.
maau/maadi
192

jed.

maadi,

instr.

jed.

maak, gen. jed. maka, vok. jed. maku, nom. mn.

makovi/maci, gen. mn. makova/maaka

magnet

ma iji

magnetski

maiji (maji)

magnezijum

maji (maiji)

mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn.

mahagoniji

magnetni

maka, dat. jed. maki, gen. mn. maaka

maeha, dat. jed. maehi

mahati, prez. maem, gl. pril. sad. maui, gl. im.

mahanje

mai (maknuti), prez. maknem, aor. makoh, gl.

prid. rad. makao/makla, gl. pril. pro. makavi

mahinacija

mada (vez.)

mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti

Madrid

mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr.

jed. mahnitou/mahnitosti

Madrianin, nom. mn. Madriani

Madrianka, dat. jed. Madrianki, gen. mn.
Madrianki

mahovina

ma. (skr. maarski)

Maine (geogr.; crnogorsko pleme)

Maarska, gen. jed. Maarske, dat. jed. Maarskoj

majica

Maar, vok. jed. Maaru/Maare, instr. jed.

Maarom/Maarem

majka,
dat.
jed.
majki/majka/majaka

Maarica, vok. jed. Maarice

majonez

Maariin

ma kad

maarski

ma kakav

ma e (ma gdje)

ma kamo

maijati, prez. maijam, impf. maijah, gl. pril.

sad. maijajui, gl. im. maijanje

makar (rijeca)

maije

ma koji

Maestral, gen. Maestrala

ma kolik

maestro

Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed.

Makedone, gen. mn. Makedonaca

mahuna

Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn.

Makedonki

magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magare, gen.

mn. magaraca
pril.

mn.

Makedonev

magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed.

magacionerom

gl.

gen.

ma ko

magacin (skladite)

magariti, prez. magarim,

magarei, gl. im. magarenje

majci,

Makedonkin

sad.

makedonski
Makijaveli, gen. Makijavelija

magazin (asopis)
ma gdje (ma e)
magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara
magisterijum
193

makijavelist
makijavelista

(makijavelista),

gen.

jed.

makijavelista
makijaveliste

(makijavelist),

gen.

jed.

maknuti (mai), prez. maknem, aor. maknuh, gl.

prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. pro.
maknuvi

mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca

mana
manastir

mal (metak, blago) gen. jed. mala

Manastir Ostrog

Mala Crna Gora (selo)

malice (pril.)

mandaliti, prez. mandalim,

mandalei, gl. im. mandaljenje

gl.

pril.

sad.

malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed.

malaksalou/malaksalosti

manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn.

manekenki

malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed.

malenkou/malenkosti

manijak, vok. jed. manijae, nom. mn. manijaci

Mali Boi

manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn.

manipulanata

maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni

manipulantkinja

malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed.

malicioznou/malicioznosti

manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed.

manipulatorom

Mali Io (top.)

manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn.

manipulatorki

malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed.

malobrojnou/ malobrojnosti

manit (mahnit), manita, odr. vid maniti

malodunost, gen. jed. malodunosti, instr. jed.

malodunou/malodunosti

manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr.

jed. manitou/manitosti

malograanin, nom. mn. malograani

manje-vie (pril.)

malograanka, dat. jed. malograanki, gen. mn.

malograanki

manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajui,

gl. im. manjkanje

malograanski
malograantina

manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed.

manjkavou/manjkavosti

malokad (pril.)

marama

malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed.

malokrvnou/malokrvnosti

Marica, vok. jed. Marice

malopreanji
malo prije (pril.)

marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marine, gen.

mn. marinaca

malouman, maloumna, odr. vid maloumni

Markovina

maloumnik, vok. jed. maloumnie, nom. mn.

maloumnici

Markovljanin, nom. mn. Markovljani

Mariin

Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn.

Markovljanki

maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed.

maloumnou/maloumnosti

marksist (marksista), gen. jed. marksista

Malta

marksista (marksist), gen. jed. marksiste

malteki

marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed.

marljivou/marljivosti

Malteanin, nom. mn. Malteani

Malteanka, dat. jed. Malteanki, gen. mn.
Malteanki

Marseljeza (francuska himna)

maral
194

marva

meji (meiji)

maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski

med. (skr. medicinski)

Masline (top.)

medievalan, medievalna, odr. vid medievalni

maslinov

medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji

maslinjak, nom. mn. maslinjaci

mediokritet

mast, gen. jed. masti, instr. jed. mau/masti

mediokritetski

mastan, masna, odr. vid masni

Mediteran, gen. jed. Mediterana

mastionica

Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed.

Mediterane, gen. mn. Mediteranaca

mastiti, prez. mastim, gl. pril. sad. mastei, gl.

prid. trp. maen, gl. im. maenje
mainovoa

Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn.

Mediteranki

makarada

mediteranski

makare

mednjik (menik), nom. mn. mednjici

Maa (hipok.)

medovina

mat. (skr. matematski)

medvjed (meed)

materijalist
materijalista

(materijalista),

materijalista
materijaliste

(materijalist),

gen.

medvjedica (meedica)

jed.

medvjedina (meedina)
gen.

jed.

mea, gen. jed. meaa

meed (medvjed)

materijalistkinja

meedica (medvjedica)

materica

meedina (medvjedina)

materini

menik (mednjik), nom. mn. menici

Matica (asopis)

meudnevica

Matica (Matica crnogorska, Matica srpska,

Matica hrvatska, Matica slovaka i sl.)

meugradski
meunarodni

matica (pela)

Meurijeje (top.)

matiin

meusprat

matine, gen. jed. matinea

meutim (rijeca)

matrijarhat, gen. jed. matrijarhata

meuvrijeme, gen. jed. meuvremena

mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi

megdan

mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista

mehanika, dat. jed. mehanici

mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste

mek, meka, odr. vid meki

MC (skr. Matica crnogorska)

Meka, dat. Meki

.me (internet domen Crne Gore)

meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara

meketati, prez. mekeem, gl. pril. sad. mekeui,

gl. im. meketanje

meka, dat. jed. meki

meko (pril.)

meiji (meji)
195

mekoa

meteorolog, vok. jed. meteoroloe, nom. mn.

meteorolozi

meksiki (meksikanski)
Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed.
Meksikane, nom. mn. Meksikanaca

meteorologija

Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn.

Meksikanki

meteorolokinja

meksikanski (meksiki)

metoda (metod), gen. jed. metode

Meksiko

metodian, metodina, odr. vid metodini

meki (komp. od mek)

metodiar, vok. jed. metodiaru/metodiare,

instr. jed. metodiarom/metodiarem

meteoroloki
metod (metoda), gen. jed. metoda

mekuac, gen. jed. mekuca, gen. mn. mekuaca

melanholija
melanholian, melaholina, odr. vid melaholini

metodolog, vok. jed. metodoloe, nom. mn.

metodolozi

melem

metodologija

melioracijski (melioracioni)

metodoloki

melioracioni (melioracijski)

metodolokinja

memoari

meton. (skr. metonimijski)

memla

metriki

menader, vok. jed. menaderu, instr. jed.

menaderom

mezetluk, nom. mn. mezetluci

meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji

mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezime,

gen. mn. mezimaca

meraklija

mezimica, vok. jed. mezimice

merino ovca

mezimiin

merino vuna

mezimad, gen. jed. mezimadi, instr. jed.

mezimau/mezimadi

mermer

mg (skr. miligram)

metaf. (skr. metaforiki)

Mg (skr. magnezijum)

meton. (skr. metonimijski)

MH (skr. Matica hrvatska)

metaforian, metaforina, odr. vid metaforini

mijeh, nom. mn. mjehovi

Mesopotamija

mijena

metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn.

metaka

mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad.

mijenei se, gl. im. mijenjenje

metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/

metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/
metalostrugarem

mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajui,

gl. im. mijenjanje
mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijesei, gl.
prid. trp. mijeen, gl. im. mijeenje

metalurgija
metalurki

mijealica

metamorfoza

mijeanje,
mijeanjem

metati, prez. meem, imper. mei, gl. pril. sad.

meui, gl. im. metanje
196

gen.

jed.

mijeanja,

instr.

jed.

mijeenje,
mijeenjem

gen.

jed.

mijeenja,

instr.

jed.

minue
ministarka,
ministarki

mijeati, prez. mijeam, impf. mijeah, gl. prid.

trp. mijean, gl. im. mijeanje

dat.

jed.

ministarki,

gen.

mn.

minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni

mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen.

mn. mikroorganizama

minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed.

minucioznou/ minucioznosti

Milena Boovi-Petrovi

miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni

milenijum

MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)

Milenijum (most)

mirnodopski

milenijumski
Mili-barjaktar

miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed.

miroljubivou/ miroljubivosti

miligram

Miroslavljevo jevanelje

milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda

misao, gen. jed. misli, instr. jed. milju/misli

milijarder, vok.
milijarderom

jed.

milijarderu,

istr.

jed.

misaon, misaona, odr. vid misaoni

mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioe, gen.
mn. mislilaca

milion
milioner, vok.
milionerom

jed.

milioneru,

instr.

jed.

misterija
misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni

milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn.

milionerki

misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr.

jed. misterioznou/ misterioznost

militarist (militarista), gen. jed. militarista

miiav, miiava, odr. vid miiavi

militarista (militarist), gen. jed. militariste

miji

militaristiki

Mio (hipok.)

militaristkinja

mitologija

milosre, gen. jed. milosra, instr. jed. milosrem

mitoloki

milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milou/milosti

mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed.

mitraljee, gen. mn. mitraljezaca

milozvuje, gen. jed. milozvuja, instr. jed.

milozvujem

Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne

milozvunost, gen. jed. milozvunosti, instr. jed.

milozvunou/ milozvunosti

mizantrop

miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. milei, gl. prid.

rad. milio/miljela

mj. (skr. mjesec)

mizantropija

mimogred (pril.)

mj. (skr. mjesto)

mimoii, prez. mimoiem, aor. mimoioh, gl.

prid. rad. mimoiao/mimoila, gl. pril. pro.
mimoiavi

mjaukati, prez. mjauem, gl. pril. sad. mjauui,

gl. im. mjaukanje
mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed.
mjeu/mjedi

mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad.

mimoilazei, gl. im. mimoilaenje

mjehur

mineral

mjenica
197

mjenini

mladika, dat. jed. mladici

mjenja, gen. jed. mjenjaa, instr. jed. mjenjaem

mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki

mjenjanica

mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed.

mladolikou/mladolikosti

mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajui,

gl. im. mjerkanje
mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi

mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladou/

mladosti

mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed.

mjerljivou/mjerljivosti

mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladune,

nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca

mjerni

mlaahan
mlaahni

mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni

(mlaan),

mlaahna,

odr.

vid

mlaan (mlaahan), mlaana, odr. vid mlaani

Mjesec (astr.), vok. Mjesee

mlai (komp. od mlad)

mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom

mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci

mjesear, vok. jed. mjesearu/mjeseare, instr.

jed. mjesearom/mjesearem

Mleci, gen. Mletaka

mjesearka, dat. jed. mjesearki, gen. mn.

mjesearki

Mleanin, nom. mn. Mleani

Mjeseeve mijene

Mletaka Republika

mjeseina

mletaki

mjesni

mlije, gen. jed. mlijei, instr. jed. mlijeju/mlijei

mjestimian, mjestimina, odr. vid mjestimini

mlijean (mljean), mlijena, odr. vid mlijeni

mjesto

mlijenica

mjestae, gen. jed. mjestaca/mjestaeta

Mlijeni put (Mljeni put)

mjeanac, gen. jed. mjeanca, vok. jed. mjeane,

gen. mn. mjeanaca

mlijenost, gen. jed. mlijenosti, instr. jed.

mlijenou/mlijenosti

mjeavina

mlijeko

mjeovit, mjeovita, odr. vid mjeoviti

mlivo

mjeovitost, gen. jed. mjeovitosti, instr. jed.

mjeovitou/mjeovitosti

mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje

mjetanin, nom. mn. mjetani

Mljeni put (Mlijeni put)

mjetanka, dat. jed. mjetanki, gen. mn. mjetanki

mljekadija

.mk (internet domen Makedonije)

MK (Meunarodna auto-oznaka za Makedoniju)

mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed.

mljekarom/mljekarem

ml (skr. mililitar)

mljekara

mlad, mlada, odr. vid mladi

mljekarica, vok. jed. mljekarice

mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca

mljekariin

mlade (omladina), gen. jed. mladei, instr. jed.

mladeju/mladei

mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljui, gl. im.

mljevenje

mladistvo, gen. mn. mladistava/mladistva

mm (skr. milimetar)

Mleanka, dat. jed. Mleanki, gen. mn. Mleanki

mljean (mlijean), mljena, odr. vid mljeni

198

mn. (skr. mnoina)

MOK (skr. Meunarodni olimpijski komitet)

MNE (meunarodna auto-oznaka za Crnu

Goru)

molba, gen. mn. molbi/molba

mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem

molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioe, gen.

mn. molilaca

mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijui

moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki

mnogobotvo,
mnogobotva

moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. molje, gen. mn.

moljaca

gen.

mn.

mnogobotava/

mnogoboac, gen. jed. mnogoboca, vok. jed.

mnogoboe, gen. mn. mnogoboaca

momaki
momak, gen. jed. momka, vok. jed. mome, gen.
mn. momaka

mnogoboaki
mnogocijenjeni

momad, gen. jed.

momau/momadi

mnogoasovni

momadi,

instr.

jed.

momiti se, prez. momim se, gl. pril. sad.

momei se, gl. im. momenje

mnogogodinji
mnogopotovani

momenat (moment), gen. jed. momenta, gen.

mn. momenata

mnogo puta (pril.)

mnogovjeki

moment (momenat), gen. jed. momenta, gen.

mn. momenata

mnotvo, gen. mn. mnotava/mnotva

mnoilac, gen. jed. mnoioca, nom. mn. mnoioci,
gen. mn. mnoilaca

momentalno (pril.)

mo, gen. jed. moi, instr. jed. moi/mou

monahinja

moi, prez. mogu/mognem, aor. mogoh, gl. prid.

rad. mogao/mogla, gl. pril. pro. mogavi

monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista

monah, vok. jed. monae, nom. mn. monasi

monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste

monik, vok. jed. monie, nom. mn. monici

monost, gen. jed.
monou/ monosti

monosti,

instr.

monaki

jed.

monoftong, nom. mn. monoftonzi

movaran, movarna, odr. vid movarni

monolog, nom. mn. monolozi

moderna (istor.)

monoloki

modif. (skr. modifikovano)

monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista

modernist (modernista), gen. jed. modernista

monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste

modernista (modernist), gen. jed. moderniste

monoteistiki

modernistkinja

monoteistkinja

modistkinja

monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn.

monoteizama

modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril.

sad. modrei, gl. im. modrenje

monstrum
monstruozan,
monstruozni

modrook, modrooka, odr. vid modrooki

mogu (moguan), mogua, odr. vid mogui

monstruozna,

odr.

vid

monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed.

monstruoznou/ monstruoznosti

moguan (mogu), moguna, odr. vid moguni

Mojkovaka bitka
199

montenegrist (montenegrista),
montenegrinista

gen.

jed.

motociklist
motociklista

(motociklista),

gen.

jed.

montenegrista
montenegriniste

gen.

jed.

motociklista
motocikliste

(motociklist),

gen.

jed.

(montenegrist),

montenegristika, dat. jed. montenegristici

motokros

montenegristkinja

motorist (motorista), gen. jed. motorista

monument, gen. jed. monumenta, gen, mn.

monumenata

motorista (motorist), gen. jed. motoriste

monumentalan,
monumentalni

mozak, gen. jed. mozga

monumentalna,

odr.

mototrka, dat. jed. mototrci

vid

mm (skr. milimetar)

monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti,

instr. jed. monumentalnou/ monumentalnosti

MMF (skr. Meunarodni monetarni fond)

Moraa (rijeka)

mn. (skr. mnoina)

Moraa (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

modani

Moraanin, nom. mn. Moraani

m. r. (skr. muki rod)

Moraanka, dat. jed. Moraanki, gen. mn.

Moraanki

mr (skr. magistar)

Moraankin

mraiti (se), prez. mraim (se), gl. pril. sad.

mraei (se), gl. im. mraenje

moral

mrav

moralist (moralista), gen. jed. moralista

mravinjak, nom. mn. mravinjaci

moralista (moralist), gen. jed. moraliste

mravojed

moralistkinja
moratorijum

mrestilite, gen. jed. mrestilita, instr. jed.

mrestilitem

moreuz

mrenjaa

morfijum

mrijest, gen. jed.

mrijeu/mrijesti

morfologija

mrijesti,

instr.

jed.

morfoloki

mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad.

mrijestei se, gl. im. mrijeenje

mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed.

mornarom/mornarem

mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrui, gl. prid.

rad. mro/mrla, gl. im. mrenje

Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani

mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril.

pro. mrknuvi

Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn.

Moskovljanki

mrkoela

moskovski
Moskva, gen. Moskve

mraviti, prez. mravim, impf. mravljah, gl. pril.

sad. mravei, gl. im. mravljenje

most, nom. mn. mostovi

mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca

motika, dat. jed. motici

mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn.

mrtvaca

motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki

mrtvaki
200

mrtvanica

MID (skr. Ministarstvo inostranih djela)

Mrtvi Do (top.)

musl. (skr. muslimanski)

mrzan, mrzna, odr. vid mrzni

Musorgski, gen. Musorgskog

mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzei, gl. prid.

rad. mrzio/mrzjela

musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzui, gl. prid.

rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje

MS (skr. Matica srpska)

mukarac, gen. jed. mukarca, vok. jed. mukare,

gen. mn. mukaraca

mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajui, gl.

im. mucanje
mucavost, gen. jed.
mucavou/mucavosti

mucajui,

instr.

mukost, gen. jed. mukosti, instr. jed. mukou/

mukosti

jed.

mutuluk, nom. mn. mutuluci

muan, muna, odr. vid muni

mutulugdija

muenik, vok. jed. muenie, nom. mn. muenici

Muo (hipok.)

muenitvo, gen. mn. muenitava/muenitva

mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutave,

gen. mn. mutavaca

muilac (muitelj), gen. jed. muioca, vok. jed.

muioe, gen. mn. muilaca

mutavost, gen. jed.

mutavou/mutavosti

muitelj (muilac), vok. jed. muitelju, instr. jed.

muiteljem

mutavosti,

instr.

jed.

muva

mukati, prez. mukam, gl. pril. sad. mukajui,

gl. im. mukanje

muva (kategorija u boksu)

muak, nom. mn. mukovi/muci

muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad.

muvajui (se), gl. im. muvanje

muka, dat. jed. muki, gen. mn. muki

muz. (skr. muzika; muziki)

mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrae

muzej, instr. jed. muzejom

mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrou/

mudrosti

muziar, vok. jed. muziaru/muziare, instr. jed.

muziarom/muziarem

Muhamed, vok. Muhamede

muziarka,
muziarki

muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed.

muhamedane, gen. mn. muhamedanaca

dat.

jed.

muziarki,

gen.

mn.

muziki

mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni

muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni

mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed.

mukotrpnou/ mukotrpnosti

muzikolog, vok. jed. muzikoloe, nom. mn.

muzikolozi

multiplikacija

muzikologija

Muljanin, nom. mn. Muljani

muzikoloki

Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki

muzikolokinja

mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajui,

gl. im. mumlanje

mungos

N (skr. azot)

Muo, gen. Mula

n. (skr. lat. neutrum - srednji rod)

MUP (skr. Ministarstvo unutranjih poslova)

Na (skr. natrijum)

MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)

201

N.N. (skr. lat. nomen nescio - znam imena)

nadijevati, prez. nadijevam,

nadijevajui, gl. im. nadijevanje

na primjer

gl.

pril.

sad.

nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci,

gen. mn. nadimaka

nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajui, gl.

im. nabiranje

nadisati se, prez. nadiem se, imper. nadii se

nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen

nadjaati, prez. nadjaam

nabolje (pril.)

nadjenuti (naenuti), prez. nadjenem

nabrzinu (pril.)

nadjesti (naesti), prez. nadjedem, aor.

nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril.
pro. nadjevi

nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed.

nabreklou/ nabreklosti
nabrei, prez. nabreknem, aor. nabrekoh, gl. prid.
rad. nabrekao/nabrekla, gl. pril. pro. nabrekavi

nadjunaiti, prez. nadjunaim

nadleeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor.
nadleeh, gl. prid. rad. nadletio/nadleela, gl. pril.
pro. nadleevi

nabreknuti, prez. nabreknem, aor. nabreknuh

nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim
nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim

nadletjeti (nadleeti), prez. nadletim, aor.

nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril.
pro. nadletjevi

nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed.

nabusitou/ nabusitosti

nadlijetati, prez. nadlijeem, gl. pril. sad.

nadlijeui, gl. im. nadlijetanje

nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista

nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste

nadniarka, dat. jed. nadniarki, gen. mn.

nadniarki

nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn.

nacionalizama
nacjepkati (naepkati), prez. nacjepkam

nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid.

trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad.
nadnio/nadnijela, gl. pril. pro. nadnijevi

naetvoronoiti (se), prez. naetvoronoim (se)

nadno (pred.)

naisto (pril.)

nadoi, prez. nadoem, aor. nadooh, gl. prid.

rad. nadoao/nadola, gl. pril. pro. nadoavi

Nacionalni park Loven

naitanost, gen. jed. naitanosti, instr. jed.

naitanou/ naitanosti

nadograivati, prez. nadograujem, gl. pril. sad.

nadograujui, gl. im. nadograivanje

naepkati (nacjepkati), prez. naepkam

nadohvat (pril. i pred.)

naerati (natjerati), prez. naeram

nadolje (pril.)

naerivati (natjerivati), prez. naerujem, gl. pril.

sad. naerujui, gl. im. naerivanje

nadomjetati, prez. nadomjetam, gl. pril. sad.

nadomjetajui, gl. im. nadomjetanje

nai, prez. naem, aor. naoh, gl. prid. rad. naao/

nala, gl. pril. pro. naavi

nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista

nave, gen. naava

nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste

naistac (pril.)

nadrealistiki

nadasve (pril.)

nadrealistkinja

naddrutveni

nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn.

nadrealizama

nadesno (pril.)

nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp.

nadojen
202

nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare,

instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem

nagao, nagla, odr. vid nagli

nadzvati, prez. nadzovem

naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci,

gen. mn. naglasaka

naglas (pril.)

nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed.

nadstojateljem

naglaavati, prez. naglaavam, gl. pril. sad.

naglaavajui, gl. im. naglaavanje

nadstojnik, vok. jed. nadstojnie, nom. mn.

nadstojnici

nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi

nadstojnica, vok. jed. nadstojnice

nagluvost, gen. jed. nagluvosti,

nagluvou/ nagluvosti

nadstojniin
nadugako (pril.)

instr.

jed.

nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp.

nagnijeen

nadugo (pril.)

nagnjeenost, gen. jed. nagnjeenosti, instr. jed.

nagnjeenou/nagnjeenosti

naduvati, prez. naduvam, gl. pril. trp. naduvan

naduvavati, prez. naduvavam, gl. pril. sad.
naduvavajui, gl. im. naduvavanje

nagnjeiti,
nagnjeen

naduak (pril.)

prez.

nagnjeim,

gl.

pril.

trp.

nadvoje (pril.)

nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagonei, gl.

im. nagonjenje

nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad.

nadvisujui, gl. im. nadvisivanje

nagore (pril.)

nadvonjak, nom. mn. nadvonjaci

nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed.

nagovijeu/ nagovijesti

nadvui, prez. nadvuem, aor. nadvukoh, gl. prid.

rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvuen,
gl. pril. pro. nadvukavi

nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp.

nagovijeten
nagraisati, prez. nagraiem, aor. nagraisah, gl.
pril. pro. nagraisavi

nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirui,

gl. im. nadziranje

nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagren

nadzornica, vok. jed. nadzornice

nadzorniin

nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed.

nagrdnou/ nagrdnost

nadzornik, vok. jed. nadzornie, nom. mn.

nadzornici

nagrenost, gen. jed. nagrenosti,

nagrenou/nagrenosti

nadzvuni

nagrivati, prez. nagrujem, gl. pril. sad.

nagrujui, gl. im. nagrivanje

nadnjeti, prez. nadnjem, aor. nadnjeh, gl. prid.

rad. nadnjeo/nadnjela, gl. pril. pro. nadnjevi

instr. jed.

nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad.

nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril.
pro. nagrizavi

nadnjevati, prez. nadnjevam, gl. pril. sad.

nadnjevajui, gl. im. nadnjevanje
naenuti (nadjenuti), prez. naenem, aor.
naenuh, gl. pril. pro. naenuvi

nagusto (pril.)

naesti (nadjesti), prez. naedem, aor.

naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi

nahija

nadak baba

naime (rijeca)

naftni

naiskap (pril.)

naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren

naijediti se (najediti se), prez. naijedim se

203

naizgled (pril.)

nakutra (naksjutra) (pril.)

naizmjenice (pril.)

nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen.

mn. nalazaka

naizust (pril.)
najamnik,
najamnici

vok.

jed.

najamnie,

nom.

naleeti (naletjeti), prez. naletim, aor. naleeh,

gl. prid. rad. naletio/naleela, gl. pril. pro.
naleevi

mn.

najedanput (pril.)

naleke (naleuke) (pril.)

najediti se (naijediti se), prez. najedim se

naleuke (naleke) (pril.)

najedno (pril.)
najjai (sup. od jak)

naletjeti (naleeti), prez. naletim, aor. naletjeh,

gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. pro.
naletjevi

najjasniji (sup. od jasan)

nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen

najjednostavniji (sup. od jednostavan)

nalijetati, prez. nalijeem, gl. pril. sad. nalijeui,

gl. im. nalijetanje

najednom (pril.)

najjeftiniji (sup. od jeftin)

najjuniji (sup. od juni)

nalijevati, prez. nalijevam,

nalijevajui, gl. im. nalijevanje

nakaraivati, prez. nakaraujem, gl. pril. sad.

nakaraujui, gl. im. nakaraivanje

nalijevo (pril.)

gl.

pril.

sad.

naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven

nakinuriti se, prez. nakinurim se, gl. prid. trp.

nakinuren

nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajui, gl.

im. nalivanje

nakielost, gen. jed. nakielosti, instr. jed.

nakielou/nakielosti

naliv

nakieo, nakiela, odr. vid nakieli

nalivpero

nakjue (pril.)

namai (namaknuti), prez. namaknem, aor.

namakoh, gl. prid. rad. namakao/namakla, gl. pril.
pro. namakavi

nakjueranji
naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid
naknadivi

namaknuti (namai),
namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp.
namijenjen

naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid

naknadljivi

namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namaen

nakonje

namirnica

nakostrijeenost, gen. jed. nakostrijeenosti, instr. jed.

nakostrijeenou/nakostrijeenosti

namjena
namjenski

nakostrijeiti, prez. nakostrijeim, gl. prid. trp.

nakostrijeen

namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad.

namjenjujui, gl. im. namjenjivanje

nakratko (pril.)

namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad.

namjeravajui, gl. im. namjeravanje

nakrivo (pril.)
nakovrati, prez. nakovram, aor. nakovrah,
gl. pril. pro. nakovravi

namjeriti, prez. namjerim

naksjutra (nakutra) (pril.)

namjernica, vok. jed. namjernice

nakuiti se, prez. nakuim se, aor. nakuih se, gl.

pril. pro. nakuivi se

namjerniin

204

namjernik, vok. jed. namjernie, nom. mn.

namjernici

napast,
gen.
jed.
napau/napasti

namjesnica, vok. jed. namjesnice

napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetou/

napetosti

namjesniin

instr.

jed.

napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen.

mn. napitaka

namjesniki
namjesnitvo,
gen.
namjesnitava/namjesnitva

napasti,

mn.

napokon (pril.)
napola (pril.)

namjesnik, vok. jed. namjesnie, nom. mn.

namjesnici

napoliar, vok. jed. napoliaru/napoliare, instr.

jed. napoliarom/napoliarem

namjetati, prez. namjetam, gl. pril. sad.

namjetajui, gl. im. namjetanje

napoliarka, dat. jed. napoliarki, gen. mn.

napoliarki

namjetenost, gen. jed. namjetenosti, instr. jed.

namjetenou/namjetenosti

napolje (pril.)

namraiti se, prez. namraim se

naporedo (pril.)

namriti se, prez. namrim se

naposljetku (pril.)

namrtenost, gen. jed. namrtenou, instr. jed.

namrtenou/namrtenosti

naprazno (pril.)

namrtvo (pril.)

napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci,

gen. mn. napredaka

napreac (pril.)

namuenost, gen. jed. namuenosti, instr. jed.

namuenou/namuenosti

napredan, napredna, odr. vid napredni

namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid.

rad. namuzao/namuzla, gl. pril. pro. namuzavi

napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl.

pril. pro. napregnuvi

nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad.

nanio/namijela, gl. pril. pro. nanijevi, gl. prid. trp.
nanesen/nanijet

naprijed (pril.)

nanie (pril.)

naprosjaiti se
naprosjaim se

naprimjer (rije.)

nanovo (pril.)

(naproaiti

se),

prez.

naprosto, pril.

naoblaiti se, prez. naoblaim se

naproaiti se (naprosjaiti se)

naoare, gen. naoara, dat. naoarima

naprotiv (rijeca)

naoko (pril.)

napui
(napuknuti),
prez.
napuem/napuknem, aor. napukoh, gl. prid. rad.
napukao/napukla, gl. pril. pro. napukavi

naokolo (pril.)
naopake (pril.)
naopako (pril.)

napuknuti (napui), prez. napuknem, aor.

napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. pro.
napuknuvi

napaenost, gen. jed. napaenosti, instr. jed.

napaenou/napaenosti

napustiti (naputiti), prez. napustim, gl. prid.

trp. naputen

napamet (pril.)
napasnica, vok. jed. napasnice

naputati, prez. naputam,

naputajui, gl. im. naputanje

napasniin
napasnik, vok. jed. napasnie, nom. mn. napasnici
205

gl.

pril.

sad.

naputiti (napustiti), prez. naputim, gl. prid.

trp. naputen

nasijecati, prez. nasijecam,

nasijecajui, gl. im. nasijecanje

gl.

pril.

sad.

napuvati (naduvati) prez. napuvam

nasijedati, prez. nasijedam,

nasijedajui, gl. im. nasijedanje

gl.

pril.

sad.

naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci,

gen. mn. naramaka

nasilu (pril.)

naramenica

nasilnik, vok. jed. nasilnie, nom. mn. nasilnici

naranda

nasjeckati (naeckati), prez. nasjeckam

narandast, narandasta, odr. vid narandasti

nasjei (naei), prez. nasijeem, imper. nasijeci,

aor. nasijekoh (nasijee), gl. prid. rad.
nasjekao/nasjekla, gl. pril. pro. nasjekavi

naravouenije, gen. jed. naravouenija, instr. jed.

naravouenijem

nasjedjeti se (naeeti se), prez. nasjedim se,

aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio
se/nasjedjela se, gl. pril. pro. nasjedjevi se

naredan, naredna, odr. vid naredni

narednik, vok. jed. narednie, nom. mn. narednici
narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen.
mn. narezaka

nasjesti (naesti), prez. nasjednem, aor.

nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. pro.
nasjevi

naricati, prez. nariem, gl. pril. sad. nariui, gl.

im. naricanje
narijetko (pril.)

naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp.

naslijeen

narjeje, gen. mn. narjeja, instr. jed. narjejem

naslijepo (pril.)

narkoman, gen. jed. narkomana

nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni

narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn.

narkomanki

nasljednica, vok. jed. nasljednice

narodni

nasljedniki

Narodni muzej

nasljednik, vok. jed. nasljednie, nom. mn.

nasljednici

nasljedniin

narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed.

narodnou/narodnosti

nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed.

nasljednou/nasljednosti

narodski
naruilac, gen. jed. naruioca, vok. jed. naruioe,
nom. mn. naruioci, gen. mn. naruilaca

nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva

narudba (narudbina)
narudbina (narudba)

nasljeivati, prez. nasljeujem, gl. pril. sad.

nasljeujui, gl. im. nasljeivanje

naruje, gen. jed. naruja, instr. jed. narujem

nasmijeiti se, prez. nasmijeim se

naruku (pril.)

nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril.

sad. nasmjehujui se, gl. im. nasmjehivanje

nasljee, gen. jed. nasljea, instr. jed. nasljeem

nasamo (pril.)

nasmijeiti se, prez. nasmijeim se

naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad.

naseljavajui, gl. im. naseljavanje

nasmrt (pril.)
naspram (pred.)

naseljenik, vok. jed. naseljenie, nom. mn.

naseljenici

nasrtati, prez. nasrem, gl. pril. sad. nasrui, gl.

im. nasrtanje

naseobina
nasijati, prez. nasijem
206

nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed.

nastrljivou/nasrtljivosti

natovjeanski

nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci

natei, prez. nateknem/nateem, imper. nateci,

aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril.
pro. natekavi

natovjek, vok. jed. natovjee

nastavnica, vok. jed. nastavnice

nastavniin

natenane (pril.)

nastavnik, vok. jed. nastavnie, nom. mn.

nastavnici

naticati se, prez. natiem se, gl. pril. sad. natiui

se, gl. im. naticanje

nastranu (pril.)

natjerati (naerati), prez. natjeram, aor. natjerah

gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. pro.
natjeravi

nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad.

nastreljujui, gl. im. nastreljivanje
nastrii, prez. nastriem, imper. nastrizi, aor.
nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl.
pril. pro. nastrigavi

natjerivati (naerivati), prez. natjerujem, gl. pril.

sad. natjerujui, gl. im. natjerivanje

nasukati, prez. nasuem

natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen

nasuprot (pred.)

natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven

nasuvo (pril.)

natkrivati, prez. natkrivam,

natkrivajui, gl. im. natkrivanje

naki (pril.)

gl.

pril.

sad.

.nato (internet domen NATO-a)

natedjeti (nateeti), prez. natedim, aor.

natedjeh, gl. prid. rad. natedio/natedjela, gl.
prid. trp. nateen, gl. pril. pro. natedjevi

natpijevati se (natpjevavati se), prez.

natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajui se, gl. im.
natpijevanje

nateeti (natedjeti), prez. natedim, aor.

nateeh, gl. prid. rad. natedio/nateela, gl. prid.
trp. nateen, gl. pril. pro. nateevi

natpjevati, prez. natpjevam

natpjevavati se (natpijevati se), prez.
natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajui se, gl.
im. natpjevavanje

naueti se (nautjeti se), prez. nautim se, aor.

naueh se, gl. prid. rad. nautio/nauela, gl. pril.
pro. nauevi se

natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni

nautjeti se (naueti se), prez. nautim se, aor.

nautjeh se, gl. prid. rad. nautio/nautjela, gl. pril.
pro. nautjevi

natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed.

natprirodnou/natprirodnosti

naeckati (nasjeckati), prez. naeckam

natrijum

naeeti se (nasjedjeti se), prez. naedim se,

aor. naeeh se, gl. prid. rad. naedio se/naeela
se, gl. pril. pro. naeevi se

natroje (pril.)

naesti (nasjesti), prez. naednem, aor.

naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi

natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli

nataknuti (natai), prez. nataknem,

natuknuh, gl. pril. pro. natuknuvi

natrag (pril.)

natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli

naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista
naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste

aor.

naunik, vok. jed. naunie, nom. mn. naunici

naunoistraivaki

natai (nataknuti), prez. nataknem, aor.

natakoh, gl. pril. pro. natakavi, gl. prid. rad.
natakao/natakla

nauditi, prez. naudim

naugod (pril.)

natovjean, natovjena, odr. vid natovjeni

207

nautrb (pril.)
navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navaen

nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen.

mn. nazadaka

navala

nazdravlje (uzv.)

navalica

nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirui, gl.

im. naziranje

navalice (pril.)
navee (pril.)

naznaavati, prez. naznaavam, gl. pril. sad.

naznaavajui, gl. im. naznaavanje

navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid.

rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril.
pro. navevi

nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad.

nazrio/nazrela, gl. pril. pro. nazrijevi

navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad.

navezao/navezla, gl. pril. pro. navezavi

naao (pril.)

naalost (rije.)
naderati se, prez. naderem se

navii (naviknuti), prez. naviknem, aor.

navikoh, gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril.
pro. navikavi

naivo (pril.)
N.B. (skr. lat. nota bene - biljeka)

navijek (pril.)
navijestiti,
navijeten

prez.

navijestim,

gl.

prid.

n.d. (skr. navedeno djelo)

trp.

n.e. (skr. nove ere)

neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed.
neandertale, gen. mn. neandertalaca

navika, dat. jed. navici

naviknuti (navii), prez. naviknem,
naviknuh, gl. pril. pro. naviknuvi

aor.

nebitan, nebitna, odr. vid nebitni

naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen.

mn. naviljaka

nebriga, dat. jed. nebrizi

navie (pril.)

necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed.

necjelovitou/necjelovitosti

necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti

navjetavati, prez. navjetavam, gl. pril. sad.

navjetavajui, gl. im. navjetavanje

neastivi, gen. jed. neastivog

navjeivati, prez. navjeujem, gl. pril. sad.

navjeujui, gl. im. navjeivanje

neist, gen. jed. neisti, instr. jed. neiu/neisti

neovjean, neovjena, odr. vid neovjeni

navjetenje, gen. jed. navjetenja, instr. jed.

navjetenjem

neovjek, vok. jed. neovjee

neovjetvo, gen. mn. neovjetava/neovjetva

navlaka, dat. jed. navlaci

neu, nee, nee, neemo, neete, nee

navrat-nanos (pril.)

nedaleko (pril.)

navreti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navreh,

gl. prid. rad. navrtio/navrela, gl. pril. pro.
navrevi

nedisciplinovan, nedisciplinovana,
nedisciplinovani

odr. vid

nedjelo

navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. pro.

navrijevi, gl. prid. rad. navro/navrla

nedoeran (nedotjeran), nedoerana, odr. vid

nedoerani

navrtjeti (navreti), prez. navrtim, aor. navrtjeh,

gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. pro.
navrtjevi

nedoeranost (nedotjeranost),
nedoeranosti,
instr.
nedoeranou/nedoeranosti

navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid.

rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. pro. navrvjevi

nedogled
208

gen.

jed.
jed.

nedokuiv, nedokuiva, odr. vid nedokuivi

neiskorijenjen,
neiskorijenjeni

nedokuivost, gen. jed. nedokuivosti, instr. jed.

nedokuivou/nedokuivosti

neiskorijenjena,

odr.

vid

nedonoe, gen. jed. nedonoeta

neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva,

odr. vid neiskorjenljivi

nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed.

nedoraslou/nedoraslosti

neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva,

odr. vid neiskorjenjivi

nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli

neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni

nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni

neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi

nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed.

nedosljednou/nedosljednosti

neizbjean, neizbjena, odr. vid neizbjeni

nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn.

nedostaci, gen. mn. nedostataka

neizdrljiv, neizdrljiva, odr. vid neizdrljivi

nedostinost, gen. jed. nedostinosti, instr. jed.

nedostinou/nedostinosti

neizljeiv, neizljeiva, odr. vid neizljeivi

neizdriv, neizdriva, odr. vid neizdrivi

neizlijeen, neizlijeena, odr. vid neizlijeeni
neizljeivost, gen. jed. neizljeivosti, instr. jed.
neizljeivou/neizljeivosti

nedotjeran (nedoeran), nedotjerana, odr. vid

nedotjerani
nedotjeranost
nedotjeranosti,
nedotjeranosti

neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr.

vid neizmjenljivi

(nedoeranost), gen. jed.

instr. jed. nedotjeranou/

neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr.

vid neizmjenjivi

nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed.

nedozrelou/nedozrelosti

neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni

neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid
neizmjerivi

nedrug
nedug
nedjelja (neelja)

neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr.

vid neizmjerljivi

nedjeljni (neeljni)

neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi

nedjeljnik (neeljnik), vok. jed. nedjeljnie,

nom. mn. nedjeljnici

neizraunljiv,
neizraunljivi

neelja (nedjelja)
neeljni (nedjeljni)

neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed.

neizrecivou/neizrecivosti

neeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neeljnie, nom.

mn. neeljnici

neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed.

neizvjesnou/neizvjesnosti

nehajan, nehajna, odr. vid nehajni

neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni

nehat

neja, gen. jed. nejai, instr. jed. nejaju/nejai

nehotice (pril.)

nejak, nejaka, odr. vid nejaki

nehotian, nehotina, odr. vid nehotini

nejasan, nejasna, odr. vid nejasni

neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi

nekadanji

neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed.

neiscjeljivou/neiscjeljivosti

nekmoli (vez.)

neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni

neko (gen. nekoga)

neki (zamj.)

209

neizraunljiva,

odr.

vid

nekolegijalan,
nekolegijalni

nekolegijalna,

odr.

vid

neolit
neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi

nekoliko (pril.)

neoprean, neoprena, odr. vid neopreni

nekompetencija
nekompetentan,
nekompetentni

nekompetentna,

odr.

neopredijeljen,
neopredijeljeni

vid

neopredijeljena,

odr.

vid

neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti,

instr. jed. neopredijeljenou/neopredijeljenosti

nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti,

instr. jed. nekompetentnou/nekompetentnosti

neosjetan (neoetan), neosjetna, odr. vid

neosjetni

nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni

nekrolog, nom. mn. nekrolozi
nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi

neosjetljiv (neoetljiv), neosjetljiva, odr. vid

neosjetljivi

neljudi

neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani

neljudski

neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed.

neosnovanou/neosnovanosti

nemanje

neosvijeen,
neosvijeeni

nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni

nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajui

neoetljiv
neoetljiva

nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni

nemilosti,

instr.

odr.

jed.

(neosjetljiv),neoetljiva,

neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni

neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed.

neminovnou/neminovnosti

nepobijeen,
nepobijeeni

nemio, nemila, odr. vid nemili

nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni

nemoi,

instr.

odr.

neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi

neminovan, neminovna, odr. vid neminovni

nemo, gen. jed.

nemou/nemoi

vid

neoetan (neosjetan), neoetna, odr. vid.

neoetni

nematina
nemilost, gen. jed.
nemilou/nemilosti

neosvijeena,

nepobijeena,

odr.

vid

nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi

jed.

nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed.

nepobjedivou/nepobjedivosti

nemogue (pril.)

nepodijeljen,
nepodijeljeni

nemoj (uzv.)
nemuti

nepodijeljena,

odr.

vid

neob. (skr. neobino)

nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed.

nepodijeljenou/nepodijeljenosti

neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni

nepogreiv, nepogreiva, odr. vid nepogreivi

neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed.

neocijenjenou/neocijenjenosti

nepogreivost, gen. jed. nepogreivosti, instr. jed.

nepogreivou/nepogreivosti

neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid

neocjenljivi

nepokolebljiv,
nepokolebljivi

neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid

neocjenjivi

nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti,

instr. jed. nepokolebljivou/nepokolebljivosti

neol. (skr. neologizam)

neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici

210

nepokolebljiva,

odr.

vid

nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi

neprebrodiv,
neprebrodivi

neprebrodiva,

odr.

neprosvijeen,
neprosvijeeni

vid

neprosvijeena,

odr.

vid

neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni

neprosvijeenost, gen. jed. neprosvijeenosti,

instr. jed. neprosvijeenou/neprosvijeenosti

neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed.

neprelaznou/neprelaznosti

neranljiv
neranljivi

nepresuan, nepresuna, odr. vid nepresuni

neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi

nepresuiv, nepresuiva, odr. vid nepresuivi

neralanljiv (neralanjiv), neralanljiva, odr.

vid neralanljivi

neprimijeen,
neprimijeeni

neprimijeena,

odr.

vid

(neranjiv),

neranljiva,

odr.

vid

neralanjiv (neralanljiv), neralanjiva, odr.

vid neralanjivi

neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva,

odr. vid neprimjenljivi

nerazluiv, nerazluiva, odr. vid nerazluivi

neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti,

instr. jed. neprimjenljivou/neprimjenljivosti

nerazrjeiv, nerazrjeiva, odr. vid nerazrjeivi

neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva,

odr. vid neprimjenjivi

nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi

neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed.

neprimjerenou/neprimjerenosti

nesoj, vok. jed. nesoju, instr. jed. nesojem

nerjeiv, nerjeiva, odr. vid nerjeivi

neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi
nesrean (nesretan), nesrena, odr. vid nesreni

neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni

nesrenik (nesretnik), vok. jed. nesrenie, nom.

mn. nesrenici

neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed.

neprimjetnou/neprimjetnosti

nesrenica (nesretnica), vok. jed. nesrenice

nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni

nesreniin (nesretniin)

nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati

nesretan (nesrean), nesretna, odr. vid nesretni

neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva,

odr. vid neprocjenljivi

nesretnik (nesrenik), vok. jed. nesretnie, nom.

mn. nesretnici

neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva,

odr. vid neprocjenjivi

nesretnica (nesrenica), vok. jed. nesretnice

neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani

nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni

neprom. (skr. nepromjenljiv)

nestand. (skr. nestandardno)

nepromijenjen,
nepromijenjeni

nepromijenjena,

odr.

nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesvijeu/

nesvijesti

vid

nepromjenljiv
(nepromjenjiv),
nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi

neto (gen. neega)

nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed.

nepromjenljivosti,
instr.
jed.
nepromjenljivou/nepromjenljivosti

neto teina

nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva,

odr. vid nepromjenjivi

nervozan, nervozna, odr. vid nervozni

nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed.

nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivou/
nepromjenjivosti

neutivost, gen. jed. neutivosti, instr. jed.

neutivou/neutivosti

netaan, netana, odr. vid netani

nervoza
neutiv, neutiva, odr. vid neutivi

211

neuerivost
(neutjerivost),
gen.
jed.
neuerivosti, instr. jed. neuerivou/neuerivosti

nezadovoljan,
nezadovoljni

neurolog, vok. jed. neuroloe, nom. mn.

neurolozi

nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni

neurologija

nezahvalniin

neuroloki

odr.

vid

nezahvalnik, vok. jed. nezahvalnie, nom. mn.

nezahvalnici

nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice

neuroza
neuspjeh, nom. mn. neuspjesi

nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva,

odr. vid nezamjenljivi

neuspjean, neuspjena, odr. vid neuspjeni

nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr.

vid nezamjenjivi

neustavan, neustavna, odr. vid neustavni

neustraiv (neustraljiv), neustraiva, odr. vid
neustraivi

nezaposlen (nezapoljen), nezaposlena, odr.

vid nezaposleni

neustraljiv (neustraiv), neustraljiva, odr. vid

neustraljivi
neutjerivost
(neuerivost),
neutjerljivosti,
instr.
neutjerljivou/neutjerljivosti

nezadovoljna,

gen.

nezapoljen (nezaposlen), nezapoljena, odr.

vid nezapoljeni

jed.
jed.

nezaposlenost
nezaposlenosti,
nezaposlenosti

neuveo, neuvela, odr. vid neuveli

(nezapoljenost), gen. jed.

instr. jed. nezaposlenou/

nezapoljenost (nezaposlenost), gen. jed.

nezapoljenosti, instr. jed. nezapoljenou/
nezapoljenosti

neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi

neuvrten, neuvrtena, odr. vid neuvrteni

nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti

nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljale,

gen. mn. nevaljalaca
nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva

nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed.

nezasitou/nezasitosti

nevaljaltina

nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni

nevaan, nevana, odr. vid nevani

nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi

nevidjelica (nevielica)

neznaboac, gen. jed. neznaboca, vok. jed.

neznaboe, gen. mn. neznaboaca

nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi

nevielica (nevidjelica)

neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznane,

gen. mn. neznanaca

nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinou/

nevinosti

neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki

nevjernik,
nevjernici

vok.

nevjerovatan,
nevjerovatni

jed. nevjernie,

nom.

mn.

nevjerovatna,

odr.

vid

neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem

nezrelost, gen. jed.
nezrelou/ nezrelosti

nezrelosti,

instr.

jed.

niiji
nii (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh, gl. prid.
rad. nikao/nikla, gl. pril. pro. nikavi

nevjesta
nevjet, nevjeta, odr. vid nevjeti

nie (nigdje/nige) (pril.)

nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni

nigdje (nige/nie) (pril.)

nevredniji (komp. od nevrijedan)

nige (nie/nigdje) (pril.)

212

nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista

NOB (skr. Narodnooslobodilaka borba)

nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste

no, gen. jed. noi, instr. jed. nou/noi

nihilistkinja

noas (pril.)

nijekati, prez. nijekam/nijeem, gl. pril. sad.

nijekajui/nijeui, gl. im. nijekanje

noanji

nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu

noivati, prez. noivam, gl. pril. sad. noivajui,

gl. im. noivanje

nikad (pril.)

noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu

nikakav, gen. nikakva

nogari

nikako (pril.)

nokaut

niknuti (nii), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid.

rad. niknuo/niknula, gl. pril. pro. niknuvi

nokdaun

niko, gen. nikoga

Norveka, gen. Norveke, dat. Norvekoj

nikogovi, instr. jed. nikogoviem

norveki

nikoji

Norveanin, nom. mn. Norveani

nikolik

Norveanka, dat. jed. Norveanki, gen. mn.

Norveanki

nom. (skr. nominativ)

nikoliko (pril.)
Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne
Niki

nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioe, gen.

mn. nosilaca

Nikianin, nom. mn. Nikiani

nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivou

Nikianka, dat. jed. Nikianki, gen. mn.

Nikianki

nostrifikacija

nikiki

nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad.

nostrifikujui, gl. im. nostrifikovanje

Nikiko polje

nov. (skr. novinarski)

niotkud (pril.)

Nova godina (prazn.)

nipoto (pril.)

novembar,
novembara

nisko (pril.)

gen.

jed.

novembra,

gen.

mn.

Novi Sad

nita (gen. niega)

novi vijek

nitav

Novi zavjet

nitavan, nitavna, odr. vid nitavni

novoizabrani

nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi

novoosnovan,
novoosnovani

novoosnovana,

odr.

vid

novootvorena,

odr.

vid

nizbrdo (pril.)

novootvoren,
novootvoreni

nizdlaku (pril.)

novoroen, novoroena, odr. vid novoroeni

nizija

novoroene, gen. jed. novoroeneta

.nl (internet domen Holandije)

novosadski

N.N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena)

Novosaanin, nom. mn. Novosaani

nizak, niska, odr. vid niski

nizato (pril.)

213

Novosaanka, dat. jed. Novosaanki, gen. mn.

Novosaanki

njen (njezin)

novost, gen. jed.

novou/novosti

njean, njena, odr. vid njeni

novosti,

instr.

njezin (njen)

jed.

njenost, gen. jed. njenosti, instr. jed. njenou/

njenosti

novosteeni
novovjeki
no, instr. jed. noem, nom. mn. noevi

njihati, prez. njiem, gl. pril. sad. njiui, gl. im.

njihanje

npr. (skr. na primjer)

Njujoranin, nom. mn. Njujorani

NTV Montena

Njujoranka, dat. jed. Njujoranki, gen. mn.

Njujoranki

nudist (nudista), gen. jed. nudista

Njujork (New York)

nudista (nudist), gen. jed. nudiste

njujorki

nudistkinja

njuka, dat. jed.

njuki/njuaka

nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudei, gl. im.

nuenje

njuki/njuci,

gen.

mn.

NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino velianstvo)

nuan, nuna, odr. vid nuni

nunost, gen. jed. nunosti, instr. jed. nunou/
nunosti

O
O (skr. kiseonik/kisik)
o. (skr. ostrvo/otok)

Nj

oba, gen. obaju, dat. obama

njedra (mn. sr. r.), gen. njedara

obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl.

prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. pro.
obamrijevi

njega, dat. jed. njezi

Njego (vlast. ime)
Njego (planina)
Njegoevo (top.)

obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed.

obamrlou/ obamrlosti

njegoevski

obasjati, prez. obasjam

njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujui,

gl. prid. trp. njegovan

obasuti, prez. obaspem

njegovateljica, vok. jed. njegovateljice

obavezan, obavezna, odr. vid obavezni

njegovateljiin

obavezati (se), prez. obaveem (se), gl. prid. trp.

obavezan

obaveza

Njegui

obavijest, gen. jed.

obavijeu/obavijesti

njeguki
Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njeme, gen.
mn. Njemaca

obavijesti,

instr.

jed.

obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp.

obavijeten, gl. im. obavjetenje

Njemaka, gen. Njemake, instr. Njemakoj

njemaki

obavijetenost, gen. jed. obavijetenosti, instr. jed.

obavijetenou/obavijetenosti

Njemica, vok. jed. Njemice

obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen

Njemiin

obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni

214

obavjetajac, gen. jed. obavjetajca, vok. jed.

obavjetaje, gen. mn. obavjetajaca

objekatski
objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn.
objekata

obavjetajni
obavjetavati, prez. obavjetavam, gl. pril. sad.
obavjetavajui, gl. im. obavjetavanje

objeruke (pril.)

obavjetenje, gen. jed. obavjetenja, instr. jed.

obavjetenjem

objeenjak, vok. jed. objeenjae, nom. mn.

objeenjaci

obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed.

obazrivou/obazrivosti

oblaan, oblana, odr. vid oblani

objeenjaki (pril.)

oblak, nom. mn. oblaci

obdan (pril.)

oblasni

obeastiti, prez. obeastim, gl. prid. trp.

obeaen, gl. im. obeaenje

oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblau/oblasti

obleeti (obletjeti), prez. obletim, aor. obleeh,
gl. pril. rad. obletio/obleela, gl. pril. pro.
obleevi

obeteenje, gen. jed. obeteenja, instr. jed.

obeteenjem
obetetiti, prez. obetetim,
obeteen, gl. im. obeteenje

gl.

prid.

trp.

obletjeti (obleeti), prez. obletim, aor. obletjeh,

gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. pro.
obletjevi

obezbjeivati, prez. obezbjeujem, gl. pril. sad.

obezbjeujui, gl. im. obezbjeivanje

oblesaviti,
oblesavljen

obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp.

obezbijeen, gl. im. obezbjeenje

prez.

oblesavim,

gl.

prid.

trp.

oblije, gen. jed. oblija, instr. jed. oblijem

obezbijeenost, gen. jed. obezbijeenosti, instr. jed.

obezbijeenou/obezbijeenosti

oblike

obezbjeenje, gen. jed. obezbjeenja, instr. jed.

obezbjeenjem

oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen

obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp.

obeznanjen

oblog, nom. mn. oblozi

obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven

obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga

obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp.

obezvrijeen

oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen.

mn. oblutaka

obezvrjeivati, prez. obezvrjeujem, gl. pril. sad.

obezvrjeujui, gl. im. obezvrjeivanje
obijest,
gen.
jed.
obijeu/obijesti

obijesti,

instr.

obmanjivaica, vok. jed. obmanjivaice

obmanjivaiin

jed.

obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad.

obmanjujui, gl. im. obmanjivanje

obijestan, obijesna, odr. vid obijesni

obnevidjeti (obnevieti), prez. obnevidim, aor.

obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela,
gl. pril. pro. obnevidjevi

Obilia medalja
obiljeavati, prez. obiljeavam, gl. pril. sad.
obiljeavajui, gl. im. obiljeavanje
obiljeje, gen. jed. obiljeja, instr. jed. obiljejem

obnevieti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor.

obnevieh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviela,
gl. pril. pro. obnevievi

obje, gen. obiju, dat. objema

obno (pril.)

objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn.

objekata

obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed.

obnoviteljem

obiljeiti, prez. obiljeim, gl. prid. trp. obiljeen

215

obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn.

obnoviteljki

o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo)

oceubica

oboje

oceubilaki

obojica

oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva

obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad.

obolijevajui, gl. im. obolijevanje
oboljelost, gen. jed. oboljelosti,
oboljelou/oboljelosti

instr.

jed.

oboljenje, gen.
oboljenjem

instr.

jed.

jed.

oboljenja,

ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeen

ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen
ocjena
ocjenjiva, vok. jed. ocjenjivau, instr. jed.
ocjenjivaem
ocjenjivaki

oboavalac, gen. jed. oboavaoca, vok. jed.

oboavaoe, gen. mn. oboavalaca
oboavati, prez. oboavam,
oboavajui, gl. im. oboavanje

gl.

pril.

ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad.

ocjenjujui, gl. im. ocjenjivanje

sad.

ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen

obraati, prez. obraam, gl. pril. sad. obraajui,

gl. im. obraanje

oaj, instr. jed. oajem

oajan, oajna, odr. vid oajni

obradiv, obradiva, odr. vid obradivi

Oena

obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed.

obradivou/obradivosti

oerupati, prez. oerupam

obradovati, prez. obradujem

oetkati, prez. oetkam

obraivati, prez. obraujem, gl. pril. sad.

obraujui, gl. im. obraivanje

oevidac, gen. jed. oevica, vok. jed. oevie, gen.

mn. oevidaca

obrai, instr. jed. obraiem

oevidan, oevidna, odr. vid oevidni

obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca

oev (oin)

obrei, prez. obreem/obreknem, aor. obrekoh,

gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril. pro.
obrekavi

oevina
oin (oev)
oinstvo, gen. mn. oinstava/oinstva

obrijati, prez. obrijem

oinji (oni/onji)

obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci,

gen. mn. obronaka

oni (onji/oinji)
onji (oinji/oni)

obrtati, prez. obrem, gl. pril. sad. obrui, gl. im.

obrtanje
obruiti, prez. obruim

onjak, gen. jed. onjaka, nom. mn. onjaci, gen.

mn. onjaka

obrukati, prez. obrukam

ouh, vok. jed. oue, nom. mn. ousi

obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl.

prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. pro.
obudovjevi

oelaviti, prez. oelavim, gl. prid. trp. oelavljen

oerati (otjerati), prez. oeram
ooraviti, prez. ooravim, gl. prid. trp. ooravljen

obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad.

obuhvatajui, gl. im. obuhvatanje
obveznik,
obveznici

vok.

jed.

obveznie,

nom.

outati, prez. outim

odabirati, prez. odabiram,
odabirajui, gl. im. odabiranje

mn.
216

gl.

pril.

sad.

odande (pril.)
odanost, gen. jed.
odanou/odanosti

odanosti,

instr.

odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed.

odijeljenou/odijeljenosti

jed.

odijum

odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril.

sad. odasipajui/odasipljui, gl. im. odasipanje

odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed.

odioznou/odioznosti

odasvud (pril.)

odjedanput (pril.)

odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajui, gl. im.

odavanje

odjednom (pril.)

odavde (pril.)
odavno (pril.)

odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen.

mn. odjeljaka

odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid.

rad. odavro/odavrla, gl. pril. pro. odavrijevi

odjeljenje, gen.
odjeljenjem

odazov

odjeljivati, prez. odjeljujem,

odjeljujui, gl. im. odjeljivanje

odjek, nom. mn. odjeci

odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen.

mn. odbitaka
odbojka, dat. jed.
odbojaka/odbojki

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

odjenuti (oesti), prez. odjenem

odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen.
mn. odlazaka

odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed.

odbojnou/odbojnosti

odleeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odleeh,

gl. prid. rad. odletio/odleela, gl. pril. pro.
odleevi

vok.

jed.

odbornie,

gen.

odjeljenja,

mn.

odbornik,
odbornici

odbojci,

jed.

nom.

mn.

odleivati, prez. odleujem,

odleujui, gl. im. odleivanje

odbrambeni

gl.

pril.

sad.

odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen

odletjeti (odleeti), prez. odletim, aor. odletjeh,

gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. pro.
odletjevi

odgajiva, vok. jed. odgajivau, instr. jed.

odgajivaem

odlijepiti,
odlijepljen

odgajivaica, vok. jed. odgajivaice

odliv

odgajivaiin
odgonetati, prez. odgonetam

odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad.

odlijevajui, gl. im. odlijevanje

odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid.

rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. pro. odgrizavi

odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad.

odlivajui, gl. im. odlivanje

odgrtati, prez. odgrem

odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn.

odlivci, gen. mn. odlivaka

odbrana

odgudjeti (odgueti), prez. odgudim, aor.

odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl.
pril. pro. odgudjevi

prez.

odlijepim,

gl.

prid.

trp.

odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn.

odljevci, gen. mn. odljevaka
odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci,
gen. mn. odlomaka

odgueti (odgudjeti), prez. odgudim, aor.

odgueh, gl. prid. rad. odgudio/odguela, gl. pril.
pro. odguevi

odluka, dat. jed. odluci

odijelce
odijelo
217

odmai (odmaknuti), prez. odmaknem, aor.

odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl.
pril. pro. odmakavi

odr. vid (skr. odreeni vid)

odmah (pril.)

odsjesti (odesti), prez. odsjednem, aor.

odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril.
pro. odsjevi

odsjei (odei), prez. odsijeem, aor. odsjekoh

(odsijee)

odmaknuti (odmai), prez. odmaknem, aor.

odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula,
gl. pril. pro. odmaknuvi

odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed.

odstupanjem

odmalena (pril.)
odmaloprije (pril.)
odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp.
odmijenjen

odei (odsjei), prez. odsijeem, imper. odsijeci,

aor. odsjekoh (odsijee), gl. prid. rad.
odekao/odekla, gl. pril. pro. odekavi

odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid.

rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. pro. odmiljevi

odesti (odsjesti), prez. odednem, gl. prid. rad.

odeo/odela, gl. pril. pro. odevi

odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad.

odmjenjujui, gl. im. odmjenjivanje

odsad (pril.)

odnedavno (pril.)

odsijedati, prez. odsijedam,

odsijedajui, gl. im. odsijedanje

odnekle (pril.)

odsijek, nom. mn. odsijeci

odnekud (pril.)

odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem

odnjihati, prez. odnjiem

odskakutati, prez. odskakuem, imper. odskakui

odoka (pril.)

odskitati, prez.
odskitaj/odskii

odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad.

odlijevajui, gl. im. odlijevanje

gl.

pril.

odskitam/odskiem,

sad.

imper.

odspavati, prez. odspavam

odonda (pril.)

odstajati, prez. odstojim

odonud (pril.)

odsto % (posto)

odostrag (pril.)

odstojanje

odovud (pril.)

odstrijel

odozdo (ozdo) (pril.)

odstupnica

odozgo (ozgo/ozgor) (pril.)

odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva

odrastao, odrasla, odr. vid odrasli

odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad.

odsustvujui, gl. im. odsustvovanje

odrei, prez. odreknem/odreem, aor. odrekoh,

gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril. pro.
odrekavi

odsutan, odsutna, odr. vid odsutni

odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed.
odsutnou/odsutnosti

odredba, gen. mn. odredaba

odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen.
mn. odrezaka

odale (pril.)

odrijeiti, prez. odrijeim, gl. prid. trp. odrijeen,

gl. im. odrjeenje

oditi, prez. odijem, gl. prid. trp. odiven

odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl.

prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril.
pro. odrijevi/odrvi

odunjati, prez. odunjam

odetati, prez. odetam

odtampati, prez. odtampam

218

odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl.

prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. pro.
odumrijevi

oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp.

oglupavljen
ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid.
rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. pro. ogluvjevi

oduka, gen. mn. oduaka

oduvati, prez. oduvam
oduvijek (pril.)

ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti,

ogoljelou/ogoljelosti

odvanost, gen. jed. odvanosti, instr. jed.

odvanou/odvanosti

ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad.

ogolio/ogoljela, gl. pril. pro. ogoljevi

odve (pril.)

ogorenost, gen. jed. ogorenosti, instr. jed.

ogorenou/ogorenosti

odvie (pril.)

instr.

jed.

ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen.

mn. ogranaka

odvri (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor.

odvrgoh
(odvre),
gl.
prid.
rad.
odvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. odvrgavi

ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid.

rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. pro. ogrebavi

odvrgnuti (odvri), prez. odvrgnem, aor.

odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl.
pril. pro. odvrgnuvi

ogreenje, gen.
ogreenjem

jed.

ogreenja,

instr.

jed.

odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed.

odvojenou/odvojenosti

ogrijati, prez. ogrijem

odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen

ogrijevni

odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi

ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor.

ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril.
pro. ogrubivi, gl. prid. trp. ogrubljen

ogrijev, gen. jed. ogrijeva

oesti (odjenuti), prez. oenem

odak, gen. jed. odaka, nom. mn. odaci

ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor.

ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl.
pril. pro. ogrubjevi

ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp.

ofajen
ofanziva
oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni

ogubaviti,
ogubavljen

oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed.

oficijelnou/oficijelnosti

oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. oholou/

oholnosti

ofsajd

ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp.

ohrapavljen

oftalmolog, vok. jed. oftalmoloe, nom. mn.

oftalmolozi

prez.

ogubavim,

gl.

prid.

trp.

ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid.

trp. ohromljen

oftalmologija
oftalmoloki

ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid.

rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. pro. ohromjevi

oftalmolokinja

ojaenik, vok. jed. ojaenie, nom. mn. ojaenici

o. g. (skr. ove godine)

ojaenost, gen. jed. ojaenosti,

ojaenou/ojaenosti

ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl.

prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. pro.
ogladnjevi

instr.

ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen

ojuiti, prez. ojuim

oglav, gen. jed. oglava

okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajui

oglodati, prez. ogloem, imper. ogloi

219

jed.

okean

omraviti, prez. omravim

oklijevati, prez. oklijevam,

oklijevajui, gl. im. oklijevanje

gl.

pril.

sad.

ondanji
ondje (one) (pril.)

oko, nom. mn. oi, gen. mn. oiju/oi

okopavati, prez. okopavam,
okopavajui, gl. im. okopavanje

one (ondje) (pril.)

gl.

pril.

sad.

onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp.

onesvijeen

okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed.

okorjelou/okorjelosti

onesvjeivati, prez. onesvjeujem, gl. pril. sad.

onesvjeujui, gl. im. onesvjeivanje

okotavati, prez. okotavam, gl. pril. sad.

okotavajui, gl. im. okotavanje

onomadne (pril.)

okretati, prez. okreem, imper. okrei, gl. pril. sad.

okreui, gl. im. okretanje

onovremeni

onomlani (pril.)
opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen.
mn. opanaka

okrug, nom. mn. okruzi

okraati, prez. okraam

opanarica, vok. jed. opanarice

oktobar, gen. jed. oktobra

opaska, dat. jed.

opaski/opaska

Oktobarska revolucija
Oktoih

opaski/opasci,

gen.

mn.

okunica

opiniti, prez. opinim, aor. opinih, gl. prid. rad.

opinio/opinila, gl. pril. pro. opinivi

okupacijski (okupacioni)

Ophisaurus apodus Pallas (blavor)

okupacioni (okupacijski)

opijelo

olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed.

olabavljenou/olabavljenosti

opijum

oliavati, prez. oliavam, gl. pril. sad. oliavajui,

gl. im. oliavanje

opklada

opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen

oplakati, prez. oplaem, imper. oplai

olimpijada

oplakivati, prez. oplakujem,

oplakujui, gl. im. oplakivanje

olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka

oluk, nom. mn. oluci

gl.

pril.

sad.

oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp.

oplavljen

olupina
o. m. (skr. ovoga mjeseca)

oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih,

gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. pro.
oplavivi

omai (omaknuti), prez. omaknem, aor.

omakoh (omae), gl. prid. sad. omakao/omakla,
gl. pril. pro. omakavi

oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen

omaijati, prez. omaijam

oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista

omaknuti (omai), prez. omaknem, aor.

omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl.
pril. pro. omaknuvi

oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste

omlitaviti,
omlitavljen

prez.

omlitavim,

gl.

prid.

oportunistkinja
opovrgnuti, prez. opovrgnem

rad.

opozicija
opozicijski (opozicioni)

omorika, dat. jed. omorici

220

opozicioni (opozicijski)

optimist (optimista), gen. jed. optimista

opozvati, prez. opozovem

optimista (optimist), gen. jed. optimiste

opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp.

opredijeljen, gl. im. opredjeljenje

optimistkinja
optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn.
optimizama

opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed.

opredijeljenou/opredijeljenosti

optuba, gen. mn. optubi/optuba

opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed.

opredjeljenjem

optuenica, vok. jed. optuenice

optueniin

opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad.

opredjeljujui, gl. im. opredjeljivanje

optuenik, vok. jed. optuenie, nom. mn.

optuenici

opruga, dat. jed. opruzi

opustjeli (opueli)

opsada

opustjelost (opuelost), gen. jed. opustjelosti,

instr. jed. opustjelou/opustjelosti

opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed.

opsjednutou/opsjednutosti
opservacijski (opservacioni)

opustjeti (opueti), prez. opustim, aor.

opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril.
pro. opustjevi

opservacioni (opservacijski)

opueli (opustjeli)

opservatorijum

opuelost (opustjelost), gen. jed. opuelosti,

instr. jed. opuelou/opuelosti

opservacija

opsean, opsena, odr. vid opseni

opsijedati, prez. opsijedam,
opsijedajui, gl. im. opsijedanje

gl.

pril.

opueti (opustjeti), prez. opustim, aor.

opueh, gl. prid. rad. opustio/opuela, gl. pril.
pro. opuevi

sad.

opsluiti, prez. opsluim, gl. prid. trp. opsluen

Oputne Rudine (geogr.)

opsluivati, prez. opsluujem, gl. pril. sad.

opsluujui, gl. im. opsluivanje

oran, orna, odr. vid orni

organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn.
organizatorki

opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen

opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci,
gen. mn. opstanaka

orij. (skr. orijentalizam)

opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad.

opstruirajui, gl. im. opstruiranje

orijedak, orijetka, odr. vid orijetki

opiran, opirna, odr. vid opirni

orijentacija

opirnost, gen. jed.

opirnou/opirnosti

opirnosti,

instr.

orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeen

jed.

orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni

orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista

opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opiven

orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste

optenje, gen. jed. optenja, instr. jed. optenjem

orijentalistika, dat. jed. orijentalistici

opti

orijentalistkinja

optina

orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn.

orijentalizama

opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. optereen,

gl. im. optereenje

orijentir

opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem

221

orijentisati, prez. orijentiem, gl. pril. sad.

orijentiui, gl. im. orijentisanje

osjeniti (oeniti) prez. osjenim, gl. prid. trp.

osjenen

orjei (komp. od orijedak)

osjetan (oetan), osjetna, odr. vid osjetni

Orja Luka

osjetiti (oetiti), prez. osjetim

Orjen

osjetljiv (oetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi

Orjoluanin, nom. mn. Orjoliani

Orjoluanka

osjetljivost (oetljivost), gen. jed. osjetljivosti,

instr. jed. osjetljivou/osjetljivosti

Orjoluankin

oskudan, oskudna, odr. vid oskudni

orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara

oskudica

Orloed (top.)

oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad.

oskudijevajui, gl. im. oskudijevanje

oronulost, gen. jed. oronulosti,

oronulou/oronulosti

instr.

jed.

oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed.

oskudnou/oskudnosti

oronuo, oronula, odr. vid oronuli

oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid.

rad. oskubao/oskubla, gl. pril. pro. oskubavi

ortografija
ortografski

oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen,

gl. im. osljepljenje

osamdeset

osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed.

osljepljenjem

osamdeset jedan
osamnaest
osamnaesti

osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad.

osljepljujui, gl. im. osljepljivanje

osamnaestina

osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca

osamnaestolani

osmijeh, nom. mn. osmijesi

osamsto (osam stotina)

osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad.

osmjehujui se, gl. im. osmjehivanje

osam stotina (osamsto)

osmjehnuti se, prez. osmjehnem se

osijedjelost (osijeelost), gen. jed. osijedjelosti,

instr. jed. osijeelou/osijeelosti

osmogodinjak, gen. jed. osmogodinjaka, vok.

jed. osmogodinjae, nom. mn. osmogodinjaci

osijedjeti (osijeeti), prez. osijedim, aor.

osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril.
pro. osijedjevi

osmogodinji
osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni

osijeelost (osijedjelost), gen. jed. osijeelosti,

instr. jed. osijeelou/osijeelosti

osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn.

osmoljetki

osijeeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor.

osijeeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeela, gl. pril.
pro. osijeevi

osmomjeseni
osmoro

osjeaj (oeaj), instr. jed. osjeajem

osjeajan
osjeajni

(oeajan),

osjeajna,

osmosatni
odr.

vid

osmovjekovan,
osmovjekovni

osjeati (oeati), prez. osjeam, gl. pril. sad.

osjeajui, gl. im. osjeanje

osmovjekovna,

odr.

vid

osnijeiti, prez. osnijeim

osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnove, gen.
mn. osnovaca
222

osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed.

osobenou/osobenosti

otroumnost, gen. jed. otroumnosti, instr. jed.

otroumnou/otroumnosti

osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed.

osobenjae, nom. mn. osobenjaci

outiti, prez. outim

osobitost, gen. jed. osobitosti,

osobitou/ osobitosti

oeaj (osjeaj), instr. jed. ojeajem

Oeenica (top.)

instr. jed.

oeajan(osjeajan), oeajna, odr. vid oeajni

ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen.

mn. ostanaka

oeati (osjeati), prez. oeam, gl. pril. sad.

oeajui, gl. im. oeanje

ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed.

ostarjelou/ostarjelosti

oeniti (osjeniti) prez. oenim, gl. prid. trp.

oenen

ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn.

ostataka

oetan (osjetna), oetna, odr. vid oetni

ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki

oetiti (osjetiti), prez. oetim

ostroje, gen. jed. ostroja, instr. jed. ostrojem

oetljiv (osjetljiv), oetljiva, odr. vid oetljivi

Ostrog

oetljivost (osjetljivost), gen. jed. oetljivosti,

instr. jed. oetljivou/oetljivosti

ostroki
osuenik, vok. jed. osuenie, nom. mn. osuenici

otac, gen. jed. oca, vok. jed. oe, nom. mn. oevi,
gen. mn. otaca

osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osveen

Otac, Sin i Sveti Duh

osvijestiti, prez. osvijestim,

osvijeen, gl. im. osvjetenje

gl.

prid.

trp.

otaastvo, gen. mn. otaastava/otaastva

otadbina

osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen,

gl. im. osvjetljenje

otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen,

gl. im. otcjepljenje

osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed.

osvijetljenou/osvijetljenosti

otunuti, prez. otunem

osvjedoiti, prez. osvjedoim, gl. prid. trp.

osvjedoen, gl. im. osvjedoenje

otepiti, prez. otepim, gl. prid. trp. otepljen, gl.

im. otepljenje

osvjeivati, prez. osvjeujem, gl. pril. sad.

osvjeujui, gl. im. osvjeivanje

otunuti, prez. otunem, aor. otunuh, gl.

prid. rad. otunuo/otunula, gl. pril. pro.
otunuvi

osvjetati, prez. osvjetam,

osvjetajui, gl. im. osvjetanje

gl.

pril.

sad.

otei, prez. oteknem/oteem, aor. otekoh

(otee), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. pro.
otekavi

osvjetavati, prez. osvjetavam, gl. pril. sad.

osvjetavajui, gl. im. osvjetavanje

oteklina

osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad.

osvjetljavajui, gl. im. osvjetljavanje

oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet

osvjeavati, prez. osvjeavam, gl. pril. sad.

osvjeavajui, gl. im. osvjeavanje

otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren

osvjeiti, prez. osvjeim, gl. prid. trp. osvjeen

othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen

otar, otra, odr. vid otri

oticati, prez. otiem, gl. pril. sad. otiui, gl. im.

oticanje

oteenje, gen.
oteenjem

jed.

oteenja,

instr.

otfrknuti, prez. otfrknem

jed.

otii, prez. otiem/odem, aor. otioh/odoh, gl.

prid. rad. otiao/otila, gl. pril. pro. otiavi

otrouman. otroumna, odr. vid otroumni

223

otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otijenjen

otjerati (oerati), prez. otjeram

otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad.

otro/otrla, gl. pril. pro. otrvi

otjenjati, prez. otjenjam

otrovnica

otkad (pril.)

otrovniin

otkako (pril.)

otud (pril.)

otkinuti, prez. otkinem

otupjelost, gen. jed. otupjelosti,

otupjelou/otupjelosti

otkos, gen. mn. otkosa

instr. jed.

otvrdnuti, prez. otvrdnem

otkud (otkuda) (pril.)

otmen otmena, odr. vid otmeni

ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp.

ovajen

otmeno (pril.)

ovalan, ovalna, odr. vid ovalni

otmenost, gen. jed.

otmenou/otmenosti

otmenosti,

instr.

jed.

ovas, gen. jed. ovsa

ovca, gen. mn. ovaca

otpad

ovdanji

otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen.

mn. otpadaka

ovdje (ove) (pril.)

otpadnica, vok. jed. otpadnice

ove (ovdje) (pril.)

otpadniin

ovijati, prez. ovijem

otpadnik, vok. jed. otpadnie, nom. mn. otpadnici

ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajui,

gl. im. ovijavanje

otpadnitvo, gen. mn. otpdnitava/otpadnitva

otpeatiti,
otpeaen

prez.

otpeatim,

gl.

prid.

ovjekovjeiti, prez. ovjekovjeim, gl. prid. trp.

ovjekovjeen, gl. im. ovjekovjeenje

trp.

ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlaen, gl.

im. ovlaenje

otperjati, prez. otperjam

otpetljati, prez. otpetljam

ovlaenje, gen. jed. ovlaenja, instr. jed.

ovlaenjem

otpisati, prez. otpiem

ovlaivati, prez. ovlaujem, gl. pril. sad.

ovlaujui, gl. im. ovlaivanje

otpiti, prez. otpijem

otpjeaiti, prez. otpjeaim

ovseni

otpjevati, prez. otpjevam

ozdo (odozdo) (pril.)

otplaivati, prez. otplaujem, gl. pril. sad.

otplaujui, gl. im. otplaivanje

ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad.

ozebao/ozebla, gl. pril. pro. ozebavi

otpozdrav

ozgo (ozgor/odozgo) (pril.)

otpozdraviti, prez. otpozdravim

otpremiti,
otpremljen

prez.

otpremim,

gl.

prid.

ozgor (ozgo/odozgo) (pril.)

trp.

ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeen

oznaavati, prez. oznaavam, gl. pril. sad.
oznaavajui, gl. im. oznaavanje

otpremnina
otprije (pril.)

ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeen

otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otpren

ozlojeenost, gen. jed. ozlojeenosti, instr. jed.

ozojeenou/ozlojeenosti

otputovati, prez. otputujem

224

ozljeda, gen. mn. ozljeda

pakostan, pakosna, odr. vid pakosni

ozljedni

palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palevi, gen.

mn. palaca

ozljeivati, prez. ozljeujem, gl. pril. sad.

ozljeujui, gl. im. ozljeivanje
Ozrinii (geogr.; crnogorsko pleme)

palainka, dat. jed. palainki, gen. mn. palainki/

palainka

oiica

palata

oednjati, prez. oednjam

palatalan, palatalna, odr. vid palatalni

oednjeti, prez. oednim, aor. oednjeh, gl. prid.

rad. oednio/oednjela, gl. pril. pro. oednjevi

paleografija

oivljavati (oivljivati), prez. oivljavam, gl. pril.

sad. oivljavajui, gl. im. oivljavanje

paleontolog

oivljivati (oivljavati), prez. ouvljujem, gl.

pril. sad. oivljivajui, gl. im. oivljivanje

paleontoloki

paleolit
paleontologija
paleontolokinja
paleozoik

palma, gen. mn. palmi/palma

P (skr. pjeak u ahu)

pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameu/pameti

P (skr. fosfor)

pamflet

Pacifik

pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista

pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista

pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste

pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste

pamtivijek

pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata

pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom

pacijentkinja

pancir (pancijer), instr. jed. pancirom

Pacpolje

panegirik, nom. mn. panegirici

pae, gen. jed. paeta

paniarka, dat. jed. paniarki, gen. mn. paniarki

paiji (paji)

panika, dat. panici

paji (paiji)

Panonska nizija

paenik, vok. jed. paenie, nom. mn. paenici

pansion

paganin. nom. mn. pagani

panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista

paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki

panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste

pajalica

panslavistiki

pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajui, gl. im.

pajanje

panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn.

panslavizama

pakao, gen. jed. pakla

panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom

pakleni

pantljika, dat. jed. pantljici

pakosnik, vok. jed. pakosnie, nom. mn. pakosnici

pakost,
gen.
jed.
pakou/pakosti

pakosti,

instr.

papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn.

papaka

jed.

paradajz
225

paradoksalan,
paradoksalni

paradoksalna,

odr.

vid

Patrovii (geogr.; crnogorsko pleme)

paaka (divlja smokva)

paramparad, gen. jed. paramparadi, instr. jed.

paramparau/paramparadi

paaluk (pasjaluk), nom. mn. paaluci

pai (pasji)

parampare, gen. jed. parampareta

Pai potok

paranoian, paranoina, odr. vid paranoini

paranoik, vok. jed. paranoie, gen. mn. paranoici

patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn.

patci, gen. mn. pataka

paranoja

patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata

parazitologija

patetika, dat. jed. patetici

parazitoloki

patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka

parazitski

patkica

pare, gen. jed. pareta

patkiin

pariski

patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni

Pariz

patrijarhat, gen. jed. patrijarhata

Parianin, nom. mn. Pariani

patriot (patriota), gen. jed. patriota

Parianka, dat. jed. Parianki, gen. mn. Parianki

patriota (patriot), gen. jed. patriote

parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn.

parlamenata

patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn.

patriotizama

partija

patriotski

partijski

paunica

partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki

pauniin

pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi

pauk, vok. jed. paue, nom. mn. pauci/paukovi

pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa

paus papir

pasjaluk (paaluk), nom. mn. pasjaluci

paviljon, gen. jed. paviljona

pasji (pai)

Pavino Polje

pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci,

gen. mn. pastoraka

pavlaka (povlaka), dat. jed. pavlaci

pastorad, gen. jed. pastoradi,

pastorau/ pastoradi

pazarite

instr.

pazar

jed.

pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazarei, gl.

im. pazarenje

pastore, gen. jed. pastoreta

pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki

pazarni

pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki

pazdrenovina

pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi

pazdrijen

pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi

pazuho (pazuvo)

pae, gen. jed. paeta

pazuvo (pazuho)

paenog, vok. jed. paenoe, nom. mn. paenozi

paljiv, paljiva, odr. vid paljivi

Patrovaka gora
226

paljivost, gen. jed.

paljivou/paljivosti

paljivosti,

instr.

jed.

pejza, instr. jed. pejzaom

pendrek, nom. mn. pendreci

panja, gen. mn. panja/panji

penzija

Pb (skr. olovo)

penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn.

penzionerki

pela

penzioni

pelar, vok. jed. pelaru/pelare, instr. jed.

pelarom/ plearem
pelarica, vok. jed. pelarice

pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid.

trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje

pelariin

pepeljati, prez. pepeljam

pelica

Pepeljuga, dat. Pepeljugi

peliin

per. (skr. perijski)

pelinjak, nom. mn. pelinjaci

perai

pelinji

Perast

peurka, dat. jed.

peuraka/peurki

peurci,

gen.

mn.

Peratanin, nom. mn. Peratani

Peratanka, dat. jed. Peratanki, gen. mn.
Peratanki

pei, prez. peem, impf. pecijah, gl. prid. trp.

peen, gl. im. peenje

perf. (skr. perfekt)

pedagog, vok. jed. pedagoe, nom. mn. pedagozi

perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn.

perfekata

pedagogija
pedagoki
pedagokinja

perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn.

perfekata

pedantan, pedantna, odr. vid pedantni

perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni

pedeset

perika, dat. jed. perici

pedeset jedan

period

pedeset peti

perionica (praonica)

pedesetak

perjaniki

pedeseti

perjanik, vok. jed. perjanie, nom. mn. perjanici

pedesetogodinjak,
vok.
jed.
pedesetogodinjae, nom. mn. pedesetogodinjaci

permanentan,
permanentni

pedesetogodinjakinja

permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed.

permanentnou/permanentnosti

pedesetogodinji

permanentna,

odr.

vid

Peroj (top.)

pedesetogodinjica

perun

pedesetoro

Peru, gen. Perua, dat. Peruu

pelivan
pej. (skr. pejorativ)

Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruane,

gen. mn. Peruanaca

pejor. (skr. pejorativno)

Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki

pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni

Peruica
227

perut

petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki

perverzan, perverzna, odr. vid perverzni

petosatni

pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista

petospratnica

pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste

petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi

pesimistkinja

pet puta

Peov pristranak (top.)

Petrarka, dat. Petrarki

Petar Cetinjski

petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista

Petar Petrovi Njego

petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste

Petar Prvi

petrarkistiki

peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki

Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne

petnaest

petsto (pet stotina)

petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn.

petnaesteraca

petstogodinji

petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid

petnaestodnevni

pet stotina (petsto)

petnaestogodinjak,
petnaestogodinjaka,
petnaestogodinjae,
petnaestogodinjaci

gen.
vok.
nom.

petstogodinjica
pf. (skr. perfekt)

jed.
jed.
mn.

pihtije
pijan, pijana, odr. vid pijani
pijaca (pjaca)

petnaestogodinjakinja

pijaniti, prez. pijanim, gl. im. pijanenje

petnaestogodinji

pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima

petnaestogodinjica

pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista

petnaestorica

pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste

petnestoro

pijanistkinja

petoasovni

pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki

petogodinjak, gen. jed. petogodinjaka, vok. jed.

petogodinjae, nom. mn. petogodinjaci

pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva

petogodinjakinja

pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi

petogodinji

pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajui,

gl. im. pijuckanje

petogodinjica

pijuk, nom. mn. pijuci

petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki

petomjeseni

pijukati, prez. pijuem, gl. pril. sad. pijuui, gl.

im. pijukanje

petonedjeljni (petoneeljni)

pion

petoneeljni (petonedjeljni)
petopostotni

pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot

love, gen. mn. pilot lovaca

petorica

pingpong, nom. mn. pingponzi

petoro

pirina, instr. jed. pirinem

228

pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn.

pipaka

pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed.

pjeskovitou/pjeskovitosti

pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki

pjesma, gen. mn. pjesama

Piper, nom. mn. Piperi

pjesnik, vok. jed. pjesnie, nom. mn. pjesnici

Piperi (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

pjesnikinja

Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki

pjeaki

pipun

pjeadijski

pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pie, gen. mn. pisaca

pjeak, gen. jed. pjeaka, nom. mn. pjeaci

pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi

pjean, pjeana, odr. vid pjeani

pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki

pjeina

pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki

Pjeivac, gen. jed. Pjeivca, vok. jed. Pjeive, nom.

mn. Pjeivci, gen. mn. Pjeivaca

pisati, prez. piem, impf. pisah, gl. pril. sad. piui,

gl. im. pisanje
piskavost, gen. jed.
piskavou/piskavosti

piskavosti,

instr.

Pjeivci, gen. jed. Pjeivaca

jed.

Pjeivev
Pjeivka, dat. jed. Pjeivki, gen. mn. Pjeivki

piev

Pjeivkin

pitak, pitka, odr. vid pitki

pjevanija

piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijui, gl. im. pijenje

.pl (internet domen Poljske)

pitkost, gen. jed.

pitkou/pitkosti

plaenica, vok. jed. plaenice

pitkosti,

instr.

jed.

plaeniin

pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitome, gen.

mn. pitomaca

plaeniki

Piva

plaenik, vok. jed. plaenie, nom. mn. plaenici

Pivljanin, nom. mn. Pivljani

plaljiv, plaljiva, odr vid plaljivi

Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki

plafon

Pivljankin

plagijat, gen. jed. plagijata

pivopija

plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed.

plagijatorom

pivski
Pivski kanjon

plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn.

plagijatorki

pjaca (pijaca)

plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti

pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi

plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed.

plahovitou/plahovitosti

pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegave,

gen. mn. pjegavaca
pjegavost, gen. jed. pjegavosti,
pjegavou/ pjegavosti

instr.

plakati, prez. plaem, gl. pril. sad. plaui, gl. im.

plakanje

jed.

plam (plamen)

pjegica

plamenje, gen. jed. plamenja, instr. jed.

plamenjem

Pjeskovi (top.)
pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti
229

plameti (plamtjeti), prez. plamtim, impf.

plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. im. plamenje

pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn.

pleonazama

plamen (plam)

plesati, prez. pleem, gl. pril. sad. pleui, gl. im.

plesanje

plamiak, gen. plamika, nom. mn. plamici, gen.

mn. plamiaka

plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad.

pletui

plamtjeti (plameti), prez. plamtim, impf.

plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. prid. rad.
plamtio/plamtjela

pletii
pliak, gen. jed. pliaka, nom. mn. pliaci

planetarijum

plijen, nom. mn. pljenovi

planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki

plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril.

sad. plijenei, gl. im. plijenjenje

plastiti, prez. plastim, impf. plaah, gl. pril. sad.

plastei, gl. im. plaenje

plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril.

sad. plijevei, gl. im. plijevljenje

plat, gen. jed. plata, instr. jed. platom, nom. mn.

platovi

Plinije Mlai

plata

plitak, plitka, odr. vid plitki

platica

plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni

platni

plonik, nom. mn. plonici

plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn.

platoi

plodnost, gen. jed.

plodnou/plodnosti

plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad.

plavei, gl. im. plavljenje

plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi

plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad.

plavei, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im.
plavljenje

pluni

plodnosti,

instr.

jed.

plua (mn. sr. r.)

plug, nom. mn. plugovi

plavojka, dat. jed. plavojki/plavojci, gen. mn.

plavojka/plavojki

pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen.

jed.
pluskvamperfekta,
gen.
mn.
pluskvamperfekata

plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi

plea (mn. sr. r.)

pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen.

jed.
pluskvamperfekta,
gen.
mn.
pluskvamperfekata

plei (mn. . r.)

plutonijum

pleka, dat. jed. pleki, gen. mn. pleki

pluni

plehan, plehana, odr. vid plehani

pljaka, dat. jed. pljaki, gen. mn. pljaki

plavook, plavooka, odr. vid plavooki

plemenik,
plemenici

vok.

jed. plemenie,

nom.

mn.

pljakati, prez. pljakam, gl. pril. sad. pljakajui,

gl. im. pljakanje

plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed.

plemenitou/plemenosti

pljenidba,
gen.
pljenidaba/pljenidba/pljenidbi

plemenski

pljeva

plemi, vok. jed. plemiu, instr. jed. plemiem

pljevaljski

plemiki

Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima

pleon. (skr. pleonazam)

230

mn.

Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljae,

nom. mn. Pljevljaci

poblijedjeti (poblijeeti), prez. poblijedim, aor.

poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela,
gl. pril. pro. poblijedjevi

Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn.

Pljevljanki
pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski,
pljoski/pljoska /pljosaka

gen.

poblijeeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor.

poblijeeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeela,
gl. pril. pro. poblijeevi

mn.

pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi

pobogu (uzv.)

pljuvaka, dat. jed. pljuvaki, gen. mn. pljuvaki

pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad.

pobolijevajui, gl. im. pobolijevanje

p. n. e. (skr. prije nove ere)

pobolje (pril.)

po (pola/polovina)

Pobori (geogr.; crnogorsko pleme)

pobacati (pobaati), prez. pobacam

pobaati (pobacati), prez. pobaam

pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp.

pobratimljen

pobaaj, instr. jed. pobaajem

pobreje, gen. jed. pobreja, instr. jed. pobrejem

pobauke (pril.)

Pobreje (top.)

pobijediti,
pobijeen

prez.

pobijedim,

gl.

prid.

trp.

pobunjenik, vok. jed. pobunjenie, nom. mn.

pobunjenici

pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl.

prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. pro.
pobijeljevi

pocijepati,
pocijepan

prez.

pocijepam,

gl.

prid.

trp.

pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid.

rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. pro. pocrnjevi

pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp.

pobijenjen
pobiljeiti, prez. pobiljeim, gl. prid. trp.
pobiljeen

pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh,

gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. pro.
pocrvenjevi

pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen

poaati, prez. poaam

pobjei (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor.

pobjegoh
(pobjee),
gl.
prid.
rad.
pobjegao/pobjegla, gl. pril. pro. pobjegavi

poesto (pril.)
poetak, gen. jed. poetka, nom. mn. poeci, gen.
mn. poetaka

pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid

pobjedivi

poeti, prez. ponem

pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid

pobjedljivi

poetnik, vok. jed. poetnie, nom. mn. poetnici

pobjednica, vok. jed. pobjednice

poinak, gen. jed. poinka, nom. mn. poinci, gen.

mn. poinaka

Poijevka (top.), dat. Poijevci

pobjedniin

poinjati, prez. poinjem, gl. pril. sad. poinjui,

gl. im. poinjanje

pobjedniki
pobjednik, vok. jed. pobjednie, nom. mn.
pobjednici

poera (potjera)

pobjeivati, prez. pobjeujem, gl. pril. sad.

pobjeujui, gl. im. pobjeivanje

poerati (potjerati), prez. poeram

pobjegnuti (pobjei), prez. pobjegnem, aor.

pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad.
pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. pro. pobjegnuvi

poi, prez. poem, aor. pooh, gl. prid. rad.

poao/pola, gl. pril. pro. poavi

poernica (potjernica)

231

podal (podao), podla, odr. vid podli

podignuti (podii), prez. podignem, aor.

podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl.
pril. pro. podignuvi

podalek, podaleka, odr. vid podaleki

podalje (pril.)

podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen

podanik, vok. jed. podanie, nom. mn. podanici

podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed.

podijeljenou/podijeljenosti

podao (podal), podla, odr. vid podli

podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh,
gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. pro.
podastrijevi/podastrvi

podijum
podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp.
podjarmljen

podasuti, prez. podaspem

podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki

podaiti (poditi), prez. podaijem, gl. prid. trp.

podaiven

podjela, gen. mn. podjela

podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen.

mn. podataka

podjetinjiti (poetinjiti), prez. podjetinjim, gl.

prid. trp. podjetinjen

podboiti (se), prez. podboim (se), gl. prid. trp.

podboen

podjezini
podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlae, gen.
mn. podlaca

podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn.

podbraci, gen. mn. podbradaka
podbreje, gen.
podbrejem

jed.

podbreja,

instr.

podlaev

jed.

podlaki
podlatvo, gen. mn. podlatava/podlatva

podbuo, podbula, odr. vid podbuli

podliv

podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed.

podbulou/podbulosti

podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril.

sad. podlijevajui, gl. im. podlijevanje

podbunuti, prez. podbunem

podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril.

sad. podlivajui, gl. im. podlivanje

poddijalekat
(poddijalekt),
poddijalekta, gen. mn. poddijalekata

gen.

jed.

poddijalekt
(poddijalekat),
poddijelakta, gen. mn. poddijalekata

gen.

jed.

podloga, dat. jed. podlozi

podmiivati, prez. podmiujem, gl. pril. sad.
podmiujui, gl. im. podmiivanje

podakon

podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmien

Podgor (geogr.; crnogorsko pleme)

podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn.

podmlaci, gen. mn. podmladaka

Podgorica
Podgorianin, nom. mn. Podgoriani

podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp.

podmlaen

Podgorianka, dat. jed. Podgorianki, gen. mn.

Podgorianki

podmukao, podmukla, odr. vid podmulki

podgoriki

podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed.

podmuklou/podmuklosti

podgrijati, prez. podgrijem

podnaslov

podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad.

podgrijavajui, gl. im. podgrijavanje

podnijeti,
prez.
podnesem,
podnijeh/podnesoh,
gl.
prid.
podnio/podnijela, gl. pril. pro. podnijevi

podii (podignuti), prez. podignem/podiem,

aor. podigoh (podie), gl. prid. rad.
podigao/podigla, gl. pril. pro. podigavi

podno (pred.)
232

aor.
rad.

podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed.

podnosioe, gen. mn. podnosilaca

podstreka, gen. jed. podstrekaa, vok. jed.

podstrekau, instr. jed. podstrekaem

podonjak, nom. mn. podonjaci

podsvijest, gen. jed. podsvijeu, instr. jed.

podsvijeu/podsvijesti

podoficir, vok.
podoficirom

jed.

podoficiru,

instr.

jed.

podiati, prez. podiam, aor. podiah, gl. prid.

rad. podiao/podiala, gl. prid. pro. podiavi

podosta (pril.)

poditi (podaiti), prez. podijem, gl. prid. trp.

podiven

Pod Ostrog (top.)

podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad.
podozrijevajui, gl. im. podozrijevanje

podeati (podsjeati), prez. podeam, gl. pril.

sad. podeajui, gl. im. podeanje

podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed.

podozrivpu/podozrivosti

podei (podsjei), prez. podsijeem, aor.

podekoh
(podsijee),
gl.
prid.
rad.
podekao/podekla, gl. prid. trp. podeen, gl.
pril. pro. podekavi

podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril.

sad. podrazumijevajui, gl. im. podrazumijevanje
podraavati, prez. podraavam, gl. pril. sad.
podraavajui, gl. im. podraavanje

podetiti (podsjetiti), prez. podetim

podtekst

podroban, podrobna, odr. vid podrobni

podug, poduga, odr. vid podugi

podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed.

podrobnou/podrobnosti

podugaak, podugaka, odr. vid podugaki

poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl.
prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp.
poduprt, gl. pril. pro. poduprijevi/poduprvi

podrka, dat. jed. podrci, gen. mn. podrki

podsjeati (podeati), prez. podsjeam, gl. pril.
sad. podsjeajui, gl. im. podsjeanje

podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci,

gen. mn. podvaraka

podsjei (podei), prez. podsijeem, aor.

podsjekoh
(podsijee),
gl.
prid.
rad.
podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsjeen, gl.
pril. pro. podsjekavi

podvig, nom. mn. podvizi

podvoda, gen. jed. podvodaa,
podvodau, instr. jed. podvodaem

podsjetiti (podetiti), prez. podsjetim

vok.

jed.

podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad.

podsmijavajui, gl. im. podsmijavanje

podvodaica, vok. jed. podvodaice

podsmijeh, nom. mn. podsmijesi

podvonjak, gen. jed. podvonjaka, nom. mn.

podvonjaci

podvodaiin

podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl.

pril. sad. podsmjehujui se, gl. im. podsmjehivanje

podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn.

podvraci, gen. mn. podvrataka

podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare,

instr. jed. podstanarom/podstanarem
podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn.
podstanarki

podvri (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor.

podvrgoh
(podvre),
gl.
prid.
rad.
podvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. podvrgavi

podstanarstvo,
podstanarstva

podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad.

podrvgavajui, gl. im. podvrgavanje

gen.

mn.

podstanarstava/

podvrgnuti (podvri), prez. podvrgnem, aor.

podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula,
gl. pril. pro. podvrgnuvi

podsticaj, instr. jed. podsticajem

podsticati, prez. podstiem,
podstiui, gl. im. podsticanje

gl.

pril.

sad.

podzidati, prez. podzidam

233

podziivati, prez. podziujem, gl. pril. sad.

podziujui, gl. im. podziivanje

pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed.

pogubnou/pogubnosti

poekad (pogdjekad) (pril.)

pohabati, prez. pohabam

poekoji (pogdjekoji)

pohara

poetinjiti (podjetinjiti), prez. poetinjim, gl.

prid. trp. poetinjen

pohvala

poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta

pohvatati, prez. pohvatam

poentirati, prez. poentiram

poimenice (pril.)

poet. (skr. poetski)

poeta

poispremetati,
poispremei

poetika, dat. jed. poetici

poispresijecati, prez. poispresijecam

poetski

poisprevrtati,
poisprevri

pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen

pogaati, prez. pogaam, gl. pril. sad. pogaajui,

gl. im. pogaanje

poisprevrem,

imper.

imper.

poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp.

poistovjeen

pogantina
pogdjekad (poekad) (pril.)

pojahati, prez. pojaem, imper. pojai

pogdjekoji (poekoji)

pojeftiniti,
pojeftinjen

pogibija
vok. jed.
gen. mn.

prez.

pojeftinim,

gl.

prid.

trp.

pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad.

pojeo/pojela, gl. pril. pro. pojevi
pojiti, prez. pojim

pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid.

rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. pro. pogorjevi

pojmiti, prez. pojmim

pokajnica, vok. jed. pokajnice

pogotovo

pokajniin

pogr. (skr. pogrdno)

pokajniki

pogranian, pogranina, odr. vid pogranini

pokajnik, vok. jed. pokajnie, nom. mn. pokajnici

pogrebnik, vok. jed. pogrebnie, nom. mn.

pogrebnici

pokisjeliti (pokieliti), prez. pokisjelim, gl. prid.

trp. pokisjeljen

pogrean, pogrena, odr. vid pogreni

pogreiv (pogreljiv),
pogreivi

prez.

poispremeem,

poistovjeivati, prez. poistovjeujem, gl. pril.

sad. poistovjeujui, gl. im. poistovjeivanje

pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani

pogorjelac, gen. jed. pogorjelca,

pogorjele, nom. mn. pogorjelci,
pogorjelaca

prez.

pokieliti (pokisjeliti), prez. pokielim, gl. prid.

trp. pokieljen

pogreiva, odr. vid

pokleknuti, prez. pokleknem

pogreljiv (pogreiv), pogreljiva, odr. vid

pogreljivi

pokli, instr. jed. pokliem

pogreka, dat. jed. pogreci, gen. mn. pogreaka

pokliknuti, prez. pokliknem

pogrenost, gen. jed. pogrenosti, instr. jed.

pogrenou/pogrenosti

poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca

pogrijeiti, prez. pogrijeim

pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed.

pokoljnjem

pokojniki

234

pokora, gen. jed. pokore

politikantski

pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed.

pokornou/pokornosti

politikantstvo,
politikanstva

pokr. (skr. pokrajinski)

poliva, vok. jed. polivau, instr. jed. polivaem

pokretati, prez. pokreem, imper. pokrei, gl. pril.

sad. pokreui, gl. im. pokretanje

polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad.

polivajui, gl. im. polivanje

pokriva, gen.
pokrivaem

polokati, prez. poloem, imper. poloi

jed.

pokrivaa,

instr.

jed.

gen.

mn.

politikanststava/

polonijum

pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed.

pokrivenou/pokrivenosti

polovian, polovina, odr. vid polovini

poltron

pokustvo, gen. mn. pokustava/pokustva

polubrat

pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed.

pokvarenjae, nom. mn. pokvarenjaci

poludjeti (polueti), prez. poludim, aor.

poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril.
pro. poludjevi

pol (biol.)
Polablje

polueti (poludjeti), prez. poludim, aor.

polueh, gl. prid. rad. poludio/poluela, gl. pril.
pro. poluevi

polako (pril.)
polapski

polufinale

polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen.

mn. polazaka

poluga, dat. jed. poluzi, gen. jed. poluga

polaznik, vok. jed. polaznie, nom. mn. polaznici

polugodinji

poleeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh,

gl. prid. rad. poletio/poleela, gl. pril. pro.
poleevi

polugodinjica
polugodite
polukrug, nom. mn. polukruzi

polemika, dat. jed. polemici

polumjesec, instr. jed. polumjesecom

policajac, vok. jed. policaje, gen. mn. policajaca

polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi

policija

poluostrvo

policijski

polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni

poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota

poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni

poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote

polusloenica

polijegati, prez. polijeem

polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki

polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad.

polijevajui, gl. im. polijevanje

poluvrijeme, gen. jed. poluvremena

Polimlje

polj. (skr. poljski)

politeist (politeista), gen. jed. politeista

Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljae, nom.

mn. Poljaci

politeista (politeist), gen. jed. politeiste

Poljakinja

politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn.

politeizama
politikant, gen.
politikanata

jed.

politikanta,

gen.

poljoprivreda
poljoprivredni

mn.

235

poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivrednie, nom.

mn. poljoprivrednici

pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, gl. prid.

rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril. pro. pomuzavi

Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj

ponajbolji

poljski

ponajgui

pomai (pomaknuti), prez. pomaknem, aor.

pomakoh
(pomae),
gl.
prid.
rad.
pomakao/pomakla, gl. pril. pro. pomakavi

ponajljepi
ponajmlai
ponajprije (pril.)

pomalo (pril.)

ponajstariji

pomak, nom. mn. pomaci

ponajtjenji

pomaknuti (pomai), prez. pomaknem, aor.

pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula,
gl. pril. pro. pomaknuvi
pomastiti,
pomaen

prez.

pomastim,

gl.

prid.

ponajvei
ponajvii

trp.

ponajei
ponaosob (pril.)

pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad.

pomeo/pomela, gl. prid. trp. pometen, gl. pril.
pro. pomevi

ponedjeljak (poneeljak), gen. jed. ponedjeljka,

nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka
poneeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneeljka,
nom. mn. poneeljci, gen. mn. poneeljaka

pom. gl. (skr. pomoni glagol)

pomijeati, prez. pomijeam

ponee (ponege/ponegdje) (pril.)

pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid.

rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. pro. pomiljevi
pomisao, gen.
pomilju/pomisli

jed.

pomisli,

instr.

ponegdje (ponee/ponege) (pril.)

ponege (ponee(/ponegdje) (pril.)

jed.

ponekad (pril.)

pomjerati, prez. pomjeram,

pomjerajui, gl. im. pomjeranje

gl.

pril.

sad.

poneko (gen. ponekoga)

poneto (gen. poneega)

pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren

ponii (poniknuti), prez. poniknem, aor.

ponikoh (ponie), gl. prid. rad. ponikao/ponikla,
gl. pril. pro. ponikavi

pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni

pomo, gen. jed.
pomou/pomoi

pomoi,

instr.

jed.

ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp.

ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid.
rad. ponio/ponijela, gl. pril. pro. ponijevi

pomoi, prez. pomognem, aor. pomogoh

(pomoe), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl.
pril. pro. pomogavi
pomonik, vok. jed. pomonie, nom. mn.
pomonici

poniknuti (ponii), prez. poniknem, aor.

poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl.
pril. pro. poniknuvi

pomodreti, prez. pomodrim

ponovo (pril.)

pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomore,

gen. mn. pomoraca

pono, gen. jed. ponoi, instr. jed. ponou/ponoi

pomoranda

poodavno (pril.)

pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid.

rad. pomro/pomrla, gl. pril. pro. pomrijevi

popijevati, prez. popijevam,

popijevajui, gl. im. popijevanje

pooim

236

gl.

pril.

sad.

popijevka, dat. jed.

popijevaka/popijevki

popijevci,

gen.

mn.

posijeeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor.

posijeeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeela, gl.
pril. pro. posijeevi

popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen

posijedjeti (posijeeti), prez. posijedim, aor.

posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl.
pril. pro. posijedjevi

pop muzika, dat. jed. pop muzici

poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen
poplavjeti, prez. poplavim

posjei (poei), prez. posijeem, imper.

posijeci, aor. posjekoh (posijee), gl. prid. rad.
posjekao/posjekla, gl. pril. pro. posjekavi

popola (pril.)
popreke (pril.)

posjed

poprean, poprena, odr. vid popreni

posjednica, vok. jed. posjednice

poprijeiti, prez. poprijeim

posjedniin

poprijeko (pril.)

posjednik, vok. jed. posjednie, nom. mn.

posjednici

popunjavati, prez. popunjujem, gl. pril. sad.

popunjavajui, gl. im. popunjavanje

posjednitvo,
gen.
posjednitava/posjednitva

poputiti, prez. poputim

poraati, prez. poraam

mn.

poraz, gen. jed. poraza

posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad.

posjedujui, gl. im. posjedovanje

porati, prez. poram

posjedovni

porebarke (pril.)

posjedjeti (poeeti), prez. posjedim, aor.

posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl.
pril. pro. posjedivi

porei, prez. poreem/poreknem, imper. poreci,

aor. porekoh (poree), gl. prid. rad.
porekao/porekla, gl. pril. pro. porekavi

posjekotina (poekotina)

poreski

posjeta

poreznik, vok. jed. poreznie, nom. mn. poreznici

posjetilac, gen. jed. posjetioca,

posjetioe, nom. mn. posjetioci,
posjetilaca

poricati, prez. poriem, gl. pril. sad. poriui, gl.

im. poricanje

vok. jed.
gen. mn.

posezati, prez. poseem, imper. posei

porijetko (pril.)

posisati, prez. posisam

porok, nom. mn. poroci

poskok, nom. mn. poskoci

porota
porudbina

poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl.

prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. pro.
poskupjevi

posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi

posl. (skr. poslovica)

posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed.

posebitou/posebitosti

poslaniki

posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed.

posebnou/posebnosti

poslanica

porotnik, vok. jed. porotnie, nom. mn. porotnici

posijecati, prez. posijecam,

posjecajui, gl. im. posjecanje

gl.

pril.

poslanik, vok. jed. poslanie, nom. mn. poslanici

poslastiar, vok. jed. poslastiaru/poslastiare,
instr. jed. poslastiarom/poslastiarem

sad.

poslastiara (poslastiarnica)
237

poslastiarnica (poslastiara)

postignuti (postii), prez. postignem, aor.

postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl.
pril. pro. postignuvi

poslati, prez. poaljem/poljem

poslijediplomski
poslijepodnevni

postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci,

gen. mn. postotaka

poslovica

postotni

poslovini

postrii, prez. postriem, aor. postrigoh

(postrie), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl.
pril. pro. postrigavi

posluga, dat. jed. posluzi

posluavnik, nom. mn. posluavnici

posve (pril.)

posluitelj, vok. jed. posluitelju, instr. jed.

posluiteljem

posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp.

posveen

posluiteljka, dat. jed. posluiteljki, gen. mn.

posluiteljki

posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen

poiljka, dat.
poiljki/poiljaka

posljedica
posljedini
posmatra, vok. jed. posmatrau, instr. jed.
posmatraem
posni

mn.

potenjaina

pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed.

pospanou/pospanosti
mn.

gen.

poteeti (potedjeti), prez. potedim, aor.

poteeh, gl. prid. rad. potedio/poteela, gl.
pril. pro. poteevi

posmre, gen. jed. posmreta

gen.

poiljci,

potedjeti (poteeti), prez. potedim, aor.

potedjeh, gl. prid. rad. potedio/potedjela, gl.
pril. pro. potedjevi

posljednji

posrednitvo,
posrednitva

jed.

potenjak,
potenjae

posrednitava/

gen.

jed.

potenjaka,

vok.

jed.

potarka, dat. jed. potarki, gen. mn. potarki

posrkati, prez. posrem, imper. posri

poto-poto (pril.)

postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci,

gen. mn. postanaka

potovalac, gen. jed. potovaoca, vok. jed.

potovaoe, gen. mn. potovalaca

postariji

potovati, prez. potujem, gl. pril. sad. potujui,

gl. im. potovanje

posthuman, posthumna, odr. vid posthumni

Poeeni do (top.)

postdiplomski

poeeti (posjedjeti), prez. poedim, aor.

poeeh, gl. prid. rad. poedio/ poeela, gl. pril.
pro. poeevi

postii (postignuti), prez. postignem, aor.

postigoh
(postie),
gl.
prid.
rad.
postigao/postigla, gl. pril. pro. postigavi

poei (posjei), prez. posijeem, imper.

posijeci, aor. poekoh (posijee), gl. prid. rad.
poekao/ poekla, gl. pril. pro. poekavi

postieti se, prez. postidim se, aor. postieh se,

gl. prid. rad. postidio se/postiela se, gl. pril. pro.
postievi se

poekotina (posjekotina)

postiivati se, prez. postiujem se, postiujui

se, gl. im. postiivanje

poetilac (posjetilac), gen. jed. poetioca, vok.

jed. poetioe, nom. mn. poetioci, gen. mn.
poetilaca
potajno (pril.)
238

potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed.

potamnjelou/potamnjelosti

potkoan, potkona, odr. vid potkoni

potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl.

prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. pro.
potamnjevi
potamo (pril.)
potanko (pril.)

potkrepljenje (potkrjepljenje), gen.

potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem

jed.

potkrjepljenje (potkrepljenje), gen.

potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem

jed.

potkupiti,
potkupljen

trp.

prez.

potkupim,

gl.

prid.

potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed.

potankou/potankosti

potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi

potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp.

potcijenjen

potok, nom. mn. potoci

potmuo, potmula, odr. vid potmuli

potom (pril.)

potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad.

potcjenjujui, gl. im. potcjenjivanje

potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potome,

nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka

potcrtati, prez. potcrtam

potpadati, prez. potpadam,

potpadajui, gl. im. potpadanje

potiniti, prez. potinim, aor. potinih, gl. prid.

rad. potinio/potinila, gl. pril. pro. potinivi

gl.

pril.

sad.

potpasati se, prez. potpaem se, imper. potpai

se

potinjenost, gen. jed. potinjenosti, instr. jed.

potinjenou/potinjenosti

potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl.

prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. pro. potpavi

potei (potegnuti), prez. potegnem, aor.

potegoh (potee), gl. prid. rad. potegao/potegla,
gl. pril. pro. potegavi

potpetica

potegnuti (potei), prez. potegnem, aor.

potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl.
pril. pro. potegnuvi

potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren

potencijal

potporunik, vok. jed. potporunie, nom. mn.

potporunici

potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed.

potpitanjem

potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni

potpredsjednica (potpredednica), vok. jed.

potpredsjednice

potentan, potentna, odr. vid potentni

poticati, prez. potiem, gl. pril. sad. potiui, gl.
im. poticanje

potpredsjedniin (potprededniin)
potpredsjednik (potpredednik), vok. jed.
potpredsjednie, nom. mn. potpredsjednici

potjera (poera)
potjerati (poerati), prez. potjeram

potpredednica
potpredednice

potjernica (poernica)
potkivati, prez. potkivam,
potkivajui, gl. im. potkivanje

gl.

pril.

sad.

(predsjednica),

vok.

jed.

potprededniin (potpredsjedniin)

potklobuiti se, prez. potklobuim se

potpredednik (potpredsjednik), vok. jed.

potpredednie, nom. mn. potpredednici

potkoljenica

potprititi se, prez. potpritim se

potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad.

potkopavajui, gl. im. potkopavanje

potpukovnik, vok. jed. potpukovnie, nom. mn.

potpukovnici

potkovica

potpuvati, prez. potpuvam

potkoviast, potkoviasta, odr. vid potkoviasti

potraga, dat. jed. potrazi

239

potreba

povreda

potreban, potrebna, odr. vid potrebni

potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti

povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid.

povredivi

potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed.

potrebitou/potrebitosti

povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid

povredljivi

pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed.

pouzdanou/pouzdanosti

povreivati, prez. povreujem, gl. pril. sad.

povreujui, gl. im. povreivanje

povelik, povelika, odr. vid poveliki

povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp.

povrijeen

povenuti, prez. povenem

povrtati, prez. povrem, gl. pril. sad. povrui, gl.

im. povrtanje

povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed.

povezanou

povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid.

rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. pro. povrvjevi

povijesni
povijest, gen. jed. povijesti, inst. jed. povijeu/
povijesti

pozavidjeti (pozavieti), prez. pozavidim, aor.

pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela,
gl. pril. pro. pozavidjevi

poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen

pozavieti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor.

pozavieh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviela, gl.
pril. pro. pozavievi

povjerenica, vok. jed. povjerenice

povjereniin
povjerenik, vok. jed. povjerenie, nom. mn.
povjerenici
povjerenitvo,
gen.
povjerenitava/povjerenitva

pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl.

prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. pro.
pozelenjevi

mn.

pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista

povjerilac, gen. jed. povjerioca,

povjerioe, gen. mn. povjerilaca

vok.

jed.

pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste

pozitivistiki

povjesnica

pozitivistkinja

povlaka (pavlaka), dat. jed. povlaci

pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn.

pozitivizama

povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlaen

/povlaten
povlaenost
povlaenosti,
povlaenosti

pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp.

pozlijeen, gl. im. pozljeenje

(povlatenost),
gen.
jed.
instr. jed. povlaenou/

povlatenost
(povlaenost),
povlatenosti,
instr.
povlatenou/povlatenosti

gen.

pozlijeenost, gen. jed. pozlijeenosti, instr. jed.

pozlijeenou/pozlijeenosti

jed.
jed.

pozljeda, gen. mn. pozljeda

pozljeenje, gen. jed. pozljeenja, instr. jed.
pozljeenjem

povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen.

mn. povodaca

pozljeivati, prez. pozljeujem, gl. pril. sad.

pozljeujui, gl. im. pozljeivanje

povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki

povraati, prez. povraam,
povraajui, gl. im. povraanje

gl.

pril.

poznanica

sad.

poznanik,
poznanici

povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci,

gen. mn. povrataka
240

vok.

jed.

poznanie,

nom.

mn.

poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed.

poznavaoe, gen. mn. poznavalaca

pravednik, vok. jed. pravednie, nom. mn.

pravednici

pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se

pravednost, instr. jed. pravednou/pravednosti

ponjeti, prez. ponjem, aor. ponjeh, gl. prid.

rad. ponjeo/ponjela, gl. pril. pro. ponjevi

pravian, pravina, odr. vid pravini

pravinost, gen. jed. pravinosti, instr. jed.
pravinou/pravinosti

poueti (poutjeti), prez. poutim, aor.

poueh, gl. prid. rad. poutio/pouela, gl. pril.
pro. pouevi

pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed.

pravobranioe, nom. mn. pravobranioci, gen. mn.
pravobranilaca

poutjeti (poueti), prez. poutim, aor.

poutjeh, gl. prid. rad. poutio/poutjela, gl. pril.
pro. poutjevi

pravobranilaki

prababa

pravobranilatvo, gen. mn. pravobranilatava/

pravobranilatva

praovjek, vok. jed. praovjee

pravolinijski

praka, dat. jed. praki, gen. mn. praaka

Pravopis crnogorskoga jezika

pradjed (praed), nom. mn. pradjedovi

pradjedovski (praedovski)

pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn.

pravoslavci

praed (pradjed), nom. mn. praedovi

pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni

praedovski (pradjedovski)

pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn.

pravoslavki

Prag

pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed.

pravoslavljem

praistorija
praistorijski
prajezik, nom. mn. prajezici

pravosue, gen. jed. pravosua, instr. jed.

pravosuem

prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn.

prakolijevki

pravovjernik, vok. jed. pravovjernie, nom. mn.

pravovjernici

praonica (perionica)

prazn. (skr. od praznik)

praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoe, nom.

mn. praoci, gen. mn. praotaca

Praznik rada (prazn.)

prapoetak, gen. jed. prapoetka, nom. mn.

prapoeci, gen. mn. prapoetaka

praznoa (praznina)

praznina (praznoa)
praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed.
praznoglave, gen. mn. praznoglavaca

praak, gen. jed. praka, nom. mn. prakovi

pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioe, gen.
mn. pratilaca

praznorjeiv,
praznorjeivi

praznorjeiva,

odr.

vid

praunue, gen. jed. praunueta

praznovjeran,
praznovjerni

praznovjerna,

odr.

vid

praunuk, vok. jed. praunue, nom. mn. praunuci

praznovjerica

praunuka, dat. jed. praunuci

praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed.

praznovjerjem

pratljaa

prav. (skr. pravni)

Praanin, nom. mn. Praani

pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed.

pravdoljubivou/pravdoljubivosti

Praanka, dat. jed. Praanki, gen. mn. Praanki

241

Pranj, gen. Pranja

Pranjanin, nom. mn. Pranjani

preerivati (pretjerivati), prez. preerujem, gl.

pril. sad. preerujui, gl. im. preerivanje

Pranjanka, dat. jed. Pranjanki, gen. mn.

Pranjanki

prei, prez. preem, aor. preoh, gl. prid. sad.

preao/prela, gl. pril. pro. preavi

prebjei (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor.

prebjegoh
(prebjee),
gl.
prid.
rad.
prebjegao/prebjegla, gl. pril. pro. prebjegavi

preutati, prez. preutim

prebjeg, vok. jed. prebjee, nom. mn. prebjezi

predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn.

predaka

pred. (skr. predlog/prijedlog)

predah, nom. mn. predasi

prebjegnuti (prebjei), prez. prebjegnem, aor.

prebjegnuh,
gl.
prid.
rad.
prebjegnuo/prebjegnula,
gl.
pril.
pro.
prebjegnuvi

predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed.

predanou/predanosti
predgrae, gen. jed. predgraa, instr. jed.
predgraem

preblijedjeti (preblijeeti), prez. preblijedim,

aor.
preblijedjeh,
gl.
prid.
rad.
preblijedio/preblijedjela,
gl.
pril.
pro.
preblijedjevi

predio, gen. jed. predjela

predistorija

preblijeeti (preblijedjeti), prez. preblijedim,

aor.
preblijeeh,
gl.
prid.
rad.
preblijedio/preblijeela,
gl.
pril.
pro.
preblijeevi

predistorijski

preblizu (pril.)

predloak, gen. jed. predloka,

predloci, gen. mn. predloaka

nom.

mn.

predloiti,
predloen

prid.

trp.

instr.

jed.

predjelni
predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi

preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid.

rad. prebolio/preboljela, gl. pril. pro. preboljevi
prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi

predloim,

prednost, gen. jed.

prednou/ prednosti

prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim

prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim

gl.

prednosti,

prednjonepani

precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp.

precijeen

predosjeaj (predoeaj), gen. jed. predosjeaja,

instr. jed. predosjeajem

precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp.

precijenjen

predosjeati (predoeati), prez. predosjeam,

gl. pril. sad. predosjeajui, gl. im. predosjeanje

precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp.

precijepljen

predosjetiti (predoetiti), prez. predosjetim,

predoeati (predosjeati), prez. predoeam,
gl. pril. sad. predoeajui, gl. im. predoeanje

preac (prijeac), gen. jed. preaca

preati (prijeati), prez. pream

predoetiti (predosjetiti), prez. predoetim

preica

predradnica, vok. jed. predradnice

preka, dat. jed. preki, gen. mn. preaka/preki

preeranost
(pretjeranost),
preeranosti,
instr.
preeranou/preeranosti

prez.

gen.

predradniin

jed.
jed.

predradnik, vok. jed. predradnie, nom. mn.

predradnici
predratni

preerati (pretjerati), prez. preeram

predsjednica
predsjednice
242

(predednica),

vok.

jed.

predsjedniin (prededniin)

predvieti (predvidjeti), prez. predvidim, aor.

predvieh, gl. prid. rad. predvidio/predviela, gl.
pril. pro. predvievi

predsjedniki (prededniki)
predsjednik
(predednik),
vok.
predsjednie, nom. mn. predsjednici

jed.

predvodnik, vok. jed. predvodnie, nom. mn.

predvodnici

predsjednitvo (predednitvo), gen. jed.

predsjednitva, gen. mn. predsjednitava/
predsjednitva

predvojiti, prez. predvojim

predznak, nom. mn. predznaci

predskazati, prez. predskaem, imper. predskai

preanji

predstava

prefiks

predstavnik, vok. jed. predstavnie, nom. mn.

predstavnici

pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoe,

gen. mn. pregalaca

predstavnitvo, gen. jed. predstavnitva, gen. mn.

predstavnitava/predstavnitva

pregalatvo, gen. jed. pregalatva, gen. mn.

pregalatava/pregalatva

predkolski

pregaoev

predednica
predednice

(predsjednica),

vok.

jed.

pregib
pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed.
pregladnjelou/pregladnjelosti

prededniin (predsjedniin)
prededniki (predsjedniki)
predednik
(predsjednik),
predednie, nom. mn. predednici

vok.

pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh,

gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. pro.
pregladnjevi

jed.

predednitvo (predsjednitvo), gen. jed.

predednitva, gen. mn. predednitava/
predednitva

pregled

predtakmienje, gen. jed. predtakmienja, instr.

jed. predtakmienjem

pregor (prijegor)

pregledati, prez. pregledam

pregon (prijegon)
pregoreti (pregorjeti), prez. pregorim

predturski

pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad.

pregorijevajui, gl. im. pregorijevanje

preduzee, gen. jed. preduzea, instr. jed.

preduzeem

pregorjeti (pregoreti), prez. pregorim, aor.

pregorjeh, gl. prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl.
pril. pro. pregorjevi

preduzeti, prez. preduzmem

preduzetnik, vok. jed. preduzetnie, nom. mn.
preduzetnici

pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci,

gen. mn. pregradaka

preduzima, vok. jed. preduzimau, instr. jed.

preduzimaem
predvee (pril.)

pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid.

rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. pro. pregrizavi

predveerje, gen. jed. predveerja, instr. jed.

predveerjem

pregrt, gen. jed.

pregru/pregrsti

predverernji

prehlada

predvidjeti (predvieti), prez. predvidim, aor.

predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl.
pril. pro. predvidjevi

prehladiti,
prehlaen

prez.

prehrambeni
243

pregrti,

prehladim,

instr.

gl.

prid.

jed.

trp.

prehrana

preljuba

prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid.

rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. pro. prekipjevi

preljubniki
preljubnik, vok. jed. preljubnie, nom. mn.
preljubnici

prekjue (pril.)
prekjueranji
preklani (pril.)

premac, gen. jed. premca, vok. jed. preme, gen.

mn. premaca

preklati, prez. prekoljem

premastan, premasna, odr. vid premasni

preklop

premaz

preklopiti, prez.
preklopljen

preklopim,

gl.

prid.

premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp.

premijeen

trp.

prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni

premio, premila, odr. vid premili

Preko Morae (top.)

premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad.

premjeravajui, gl. im. premjeravanje

prekookeanski

premjeriti, prez. premjerim

prekor (prijekor), instr. jed. prekorom

prekoran, prekorna, odr. vid prekorni

premjetaj, gen. jed. premjetaja, instr. jed.

premjetajem

prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad.

prekorijevajui, gl. im. prekorijevanje

premjetati, prez. premjetam, gl. pril. sad.

premjetajui, gl. im. premjetanje

prekoriti, prez. prekorim

premo, gen. jed.

premou/premoi

prekovremeni

premoi,

instr.

jed.

preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp.

preneraen

prekrst (prijekrst)
preksino (pril.)

preneraenost, gen. jed. preneraenosti, instr. jed.

preneraenou/preneraenosti

preksjutra (prekutra) (pril.)

prekutra (preksjutra)

prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid.

rad.
prenio/prenijela,
gl.
prid.
trp.
prenijet/prenesen, gl. pril. pro. prenijevi

prelaz (prijelaz)
prelazan, prelazna, odr. vid prelazni

prenizak, preniska, odr. vid preniski

prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen.

mn. prelazaka

prenoini

preleeti (preletjeti), prez. preletim, aor.

preleeh, gl. prid. rad. preletio/preleela, gl. pril.
pro. preleevi

prenoite, gen. jed. prenoita, instr. jed.

prenoitem

preletjeti (preleeti), prez. preletim, aor.

preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril.
pro. preletjevi

prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed.

prenosioe, gen. mn. prenosilaca

prenos (prijenos)

prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed.

prenosivou/prenosivosti

prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi

prelijetati, prez. prelijeem,
prelijetajui, gl. im. prelijetanje

gl.

pril.

sad.

preoblaiti (se), prez. preoblaim (se)

preliv

preobraaj, gen. jed. preobraaja, instr. jed.

preobraajem

prelom (prijelom)

Preobraenje
244

preobui se, prez. preobuem se, aor.

preobukoh se (preobue se), gl. prid. rad.
preobukao se/preobukla se, gl. pril. pro.
preobukavi se

prepravka, dat. jed. prepravci, gen. mn. prepravki

prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka
preprijeiti, prez. preprijeim, gl. prid. trp.
preprijeen

preobuka, dat. jed. preobuci

preobuti, prez.
preobuven

preobujem,

gl.

prid.

prepui (prepuknuti), prez. prepuknem, aor.

prepukoh
(prepue),
gl.
prid.
rad.
prepukao/prepukla, gl. pril. pro. prepukavi

trp.

preokret

prepuknuti (prepui), prez. prepuknem, gl.

prid. rad. prepuknuo/prepuknula, gl. pril. pro.
prepuknuvi

preosjetljiv (preoetljiv), preosjetljiva, odr. vid

preosjetljivi
preosjetljivost
preosjetljivosti,
preosjetljivosti

(preoetljivost), gen. jed.

instr. jed. preosjetljivou/

prepun, prepuna, odr. vid prepuni

prerez
prerija

preovladavati
(preovlaivati),
prez.
preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajui, gl. im.
preovladavanje

prerijski
presadnica (prijesadnica)

preovlaivati
(preovladavati),
prez.
preovlaujem, gl. pril. sad. preovlaujui, gl. im.
preovlaivanje

presaljati, prez. presaljam,

presaljajui, gl. im. presaljanje

gl.

pril.

sad.

presedan, gen. presedana

prepei, prez. prepeem, aor. prepekoh

(prepee), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril.
pro. prepekavi

presjedjeti (preeeti), prez. presjedim, aor.

presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl.
pril. pro. presjedjevi

prepijecati, prez. prepijeem, gl. pril. sad.

prepijecajui, gl. im. prepijecanje

presjek, nom. mn. presjeci

preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad.
preseljavajui, gl. im. preseljavanje

prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki

prepis (prijepis)

preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed.

preseljenjem

prepisati, prez. prepiem, imper. prepii

prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski

presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad.

presijecajui, gl. im. presijecanje

prepjev, nom. mn. prepjevi

presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad.

presijedajui, gl. im. presijedanje

preplet (prijeplet)
prepletati (preplitati)

presjesti (preesti), prez. presjednem, aor.

presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril.
pro. presjevi

prepona
preporuiti, prez. preporuim, gl. prid. trp.
preporuen

preskok, nom. mn. preskoci

preporuivati, prez. preporuujem, gl. pril. sad.

preporuujui, gl. im. preporuivanje

preskup, preskupa, odr. vid preskupi

preslan, preslana, odr. vid preslani

preporuljiv, preporuljiva, odr. vid preporuljivi

presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen

preporuka, dat. jed. preporuci

presniji (komp. od prijesan)

prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni

presresti, prez. presretem/presretnem, aor.

presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril.
pro. presrevi

prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed.

prepotentnou/prepotentnosti
245

prestar, prestara, odr. vid prestari

prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti,
prestarjelou/prestarjelosti

pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed.

pretencioznou/pretencioznosti

instr. jed.

pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn.

pretendenata

presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad.

predui, gl. prid. rad. preo/prela

preticati, prez. pretiem, imper. pretii, gl. pril.

sad. pretiui, gl. im. preticanje

prestii (prestignuti), prez. prestignem, aor.

prestigoh
(prestie),
gl.
prid.
rad.
prestigao/prestigla, gl. pril. pro. prestigavi

pretio, pretila, odr. vid pretili

pretlji (komp. od pretio)

prestignuti (prestii), prez. prestignem, aor.

prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula,
gl. pril. pro. prestignuvi

pretjeranost
(preeranost),
pretjeranosti,
instr.
pretjeranou/pretjeranosti

presto (prijesto), gen. jed. prestola

pretjerati (preerati), prez. pretjeram

prestolonasljednica (prijestolonasljednica),
vok. jed. prestolonasljednice

pretjerivati (preerivati), prez. pretjerujem, gl.

pril. sad. pretjerujui, gl. im. pretjerivanje

prestolonasljednik
(prijestolonasljednik),
vok. jed. prestolonasljednie, nom. mn.
prestolonasljednici

pretplaivati, prez. pretplaujem, gl. pril. sad.

pretplaujui, gl. im. pretplaivanje

gen.

jed.
jed.

pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaen

prestoni (prijestoni)

pretposljednji

prestonica (prijestonica)

pretpostavljeni

prestoniki (prijestoniki
prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi

pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn.

pretpostavki

prestup (prijestup)

pretpraznini

prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid.

prestupni

pretproli
pretprologodinji

presvisnuti, prez. presvisnem

pretraga, dat. jed. pretrazi

presvlaiti, prez. presvlaim, gl. pril. sad.

presvlaei, gl. im. presvlaenje

pretrnuti, prez. pretrnem

pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid.
rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. pro. pretrpjevi

prea
preno (pril.)

pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid

pretvorivi

pretea
Preeka (top.)
pretei, prez. preteknem/preteem,
pretekoh
(pretee),
gl.
prid.
pretekao/pretekla, gl. pril. pro. pretekavi

pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid

pretvorljivi

aor.
rad.

pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed.

pretvornou/pretvornosti

pretei (pretegnuti), prez. pretegnem, aor.

pretegoh
(pretee),
gl.
prid.
rad.
pretegao/pretegla, gl. pril. pro. pretegavi

pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi

pretegnuti (pretei), prez. pretegnem, aor.

pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl.
pril. pro. pretegnuvi

prevaga, dat. jed. prevazi

preuzak, preuska, odr. vid preuski

prevagnuti, prez. prevagnem
prevara (prijevara)

pretek, nom. mn. preteci

246

prevarant, gen.
prevaranata

jed.

prevaranta,

gen.

mn.

prevakati, prez. prevaem

prhnuti, prez. prhnem

prevarantkinja

prialac, gen. jed. priaoca, vok. jed. priaoe, gen.

mn. prialaca

prevaspitati, prez. prevaspitam

prevazii, prez. prevaziem, aor. prevazioh, gl.
prid. rad. prevaziao/prevazila, gl. pril. pro.
prevaziavi

priesni
pribiljeka, dat. jed. pribiljeci, gen. mn. pribiljeki

prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad.

prevazilazei, gl. im. prevazilaenje

pribjei (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor.

pribjegoh
(pribjee),
gl.
prid.
rad.
pribjegao/pribjegla, gl. pril. pro. pribjegavi

previdjeti (previeti), prez. previdim, aor.

previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril.
pro. previdjevi

pribjegnuti (pribjei), prez. pribjegnem, aor.

pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula,
gl. pril. pro. pribjegnuvi

previeti (previdjeti), prez. previdim, aor.

previeh, gl. prid. sad. previdio/previela, gl. pril.
pro. previevi

priest, gen. jed.

prieu/priesti

priesti,

instr.

jed.

priee, gen. jed. priea, instr. jed. prieem

previjan, previjana, odr. vid previjani

prierati (pritjerati), prez. prieram

previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed.

previjanou/previjenosti

prierivati (pritjerivati), prez. prierujem, gl. pril.

sad. prierujui, gl. im. prierivanje

prevod (prijevod)

prii, prez. priem, aor. prioh, gl. prid. rad.

priao/prila, gl. pril. pro. priavi

prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed.

prevodioe, gen. mn. prevodilaca

prid. (skr. pridjev)

prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi

prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem

pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad.

pridijevajui, gl. im. pridijevanje

prevoz (prijevoz)

pridjev

prevozni

pridjevski

prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozei,

gl. im. prevoenje

pridobiti, prez. pridobijem

pridoi, prez. pridoem, aor. pridooh, gl. prid.
rad. pridoao/pridola, gl. pril. pro. pridoavi

prevozniki
prevoznik, vok. jed. prevoznie, nom. mn.
prevoznici

pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl.

prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. pro.
pridonijevi

prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh,

gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. pro.
prevrevi

pridrijemati, prez. pridrijemam

pridjenuti (prienuti), prez. pridjenem

prez. (skr. prezent)

prienuti (pridjenuti), prez. prienem

prezir

prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi

preziran, prezirna, odr. vid prezirni

prihvaati (prihvatati), prez. prihvaam, gl. prid.

sad. prihvaajui, gl. im. prihvaanje

prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirui, gl.

im. preziranje

prihvatati (prihvaati), prez. prihvatam, gl. pril.

sad. prihvatajui, gl. im. prihvatanje

prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad.

prezreo/prezrela, gl. pril. pro. prezrevi

prije (pril.)

preivar
247

prijeac (preac), gen. jed. prijeca, gen. mn.

prijeaca

prijevor

prijeati, prez. prijeam

prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni

prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi

prikaiti, prez. prikaim, gl. prid. trp. prikaen

prijegon (pregon)

prikljuiti,
prikljuen

prijevoz (prevoz)

prijegor (pregor)
prijek, prijeka, odr. vid prijeki

prez.

prikljuim,

gl.

prid.

trp.

prijeklad

prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci,

gen. mn. prikumaka

prijeklet

pril. (skr. prilog)

prijeko (pril.)

prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen.

mn. prilazaka

prijekor (prekor)

prileeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prileeh,

gl. prid. rad. priletio/prileela, gl. pril. pro.
prileevi

prijekrst (prekrst)
prijelaz (prelaz)
prijem

priletjeti (prileeti), prez. priletim, aor. priletjeh,

gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. pro.
priletjevi

prijemni

prilian, prilina, odr. vid prilini

prijenos (prenos)

prilika, dat. jed. prilici

prijenuti, prez. prijenem

prilog, nom. mn. prilozi

prijeplet (preplet)

priloki

prijesan, prijesna, odr. vid prijesni

prijeek

priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci,

gen. mn. priljepaka

prijesnac, gen. jed. prijesnaca

priljean, priljena, odr. vid priljeni

prijesnica

priljenost, gen. jed. priljenosti,

priljenou/priljenosti

prijelom (prelom)

prijesno

instr. jed.

primai (primaknuti), prez. primaknem, aor.

primakoh
(primae),
gl.
prid.
rad.
primakao/primakla, gl. pril. pro. primakavi

prijesto (presto), gen. jed. prijestola

prijestolonasljednica (prestolonasljednica),
vok. jed. prijestolonasljednice

primaknuti (primai), prez. primaknem, aor.

primaknuh, gl. pril. pro. primaknuvi, gl. prid. rad.
primaknuo/primaknula

prijestolonasljednik
(prestolonasljednik),
vok. jed. prijestolonasljednie, nom. mn.
prijestolonasljednici
prijestoni (prestoni)

primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoe,

gen. mn. primalaca

prijestonica (prestonica)

primj. (skr. primjedba)

prijestoniki (prestoniki)

primjeivati, prez. primjeujem, gl. pril. sad.

primjeujui, gl. im. primjeivanje

prijetiti, prez. prijetim, impf. prijeah, gl. pril. sad.

prijetei

primjedba, gen. mn. primjedaba/primjedbi

primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid
primjenljivi

prijetnja
prijevod (prevod)
248

primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed.

primjenljivou/primjenjivosti

prisegnuti (prisei), prez. prisegnem, aor.

prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl.
pril. pro. prisegnuvi

primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid

primjenjivi
primjer

prislukiva, gen. jed. prislukivaa, vok. jed.

prislukivau, instr. jed. prislukivaem

primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci,

gen. mn. primjeraka

prislukivati, prez. prislukujem, gl. pril. sad.

prislukujui, gl. im. prislukivanje

primjetan, primjetna, odr. vid primjetni

prismrdjeti (prismreti), prez. prismrdim, aor.

prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela,
gl. pril. pro. prismrdjevi

primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed.

primjetnou/primjetnosti
primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem

prismreti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor.

prismreh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrela, gl.
pril. pro. prismrevi

Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje)

prisoj, instr. jed. prisojem

prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh,

gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. pro.
pronijevi, gl. pril. trp. prinesen/prinijet

prispijee,
prispijeem

primopredaja

jed.

prispijea,

instr.

jed.

prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad.

prispijevajui, gl. im. prispijevanje

pripadnik, vok. jed. pripadnie, nom. mn.

pripadnici
pripadnost, gen. jed. pripadnosti,
pripadnou/pripadnosti

gen.

prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed.

prispjelou/prispjelosti

instr. jed.

pripjev

prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid.

rad. prispio/prispjela, gl. pril. pro. prispjevi

pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad.

pripovijedajui, gl. im. pripovijedanje

pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn.

pristranci, gen. mn. pristranaka

pripovijesni

pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni

pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed.

pripovijeu/pripovijesti

prisukati, prez. prisuem

pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki,

gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki

prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen

prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva

prit, nom. mn. pritevi

prirjeni

pritedjeti (priteeti), prez. pritedim, aor.

pritedjeh, gl. prid. rad. pritedio/pritedjela, gl.
pril. pro. pritedjevi, gl. prid. trp. priteen

prirodnjaki
prirodnjak, vok. jed. prirodnjae, nom. mn.
prirodnjaci
mn.

priteeti (pritedjeti), prez. pritedim, aor.

priteeh, gl. prid. rad. pritedio/priteela, gl.
pril. pro. priteevi, gl. prid. trp. priteen

prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed.

prisebnou/prisebnosti

priueti se (priutati se), prez. priutim (se),

aor. priueh (se), gl. prid. rad. priutio
(se)/priuela (se), gl. pril. pro. priuevi (se)

prirodnjatvo,
gen.
prirodnjatava/prirodnjatva

prisei (prisegnuti), prez. prisegnem, aor.

prisegoh (prisee), gl. prid. rad. prisegao/prisegla,
gl. pril. pro. prisegavi

priutati se (priueti se), prez. priitim (se)

pritei (pritegnuti), prez. pritegnem, aor.
pritegoh (pritee), gl. prid. rad. pritegao/pritegla,
gl. pril. pro. pritegavi
249

pritei (priticati), prez. priteem, aor. pritekoh

(pritee), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril.
pro. pritekavi

privremen, privremena, odr. vid privremeni

pritegnuti (pritei), prez. pritegnem, aor.

pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl.
pril. pro. pritegnuvi

pr. n. e. (skr. prije nove ere)

priticati (pritei), prez. priteem, gl. pril. sad.

pritiui, gl. im. priticanje

procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata

privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp.

privrijeen
probisvijet
procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp.
procijeen

pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp.

pritijenjen

procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp.

procijenjen

pritijenjen, pritijenjena, odr. vid pritijenjeni

pritijenjenost, gen. jed. pritijenjenosti, instr. jed.
pritijenjenou/pritijenjenosti

procijep (procjep)

pritjerati (prierati), prez. pritjeram

procjep (procijep)

pritjerivati (prierivati), prez. pritjerujem, gl. im.

pritjerivanje

proerati (protjerati), prez. proeram

pritka,
dat.
jed.
pritka/pritaka/pritki

pritki,

gen.

procjena

proerivati (protjerivati), prez. proeram, gl.

pril. sad. proerujui, gl. im. proerivanje

mn.

prodavnica

pritoka, dat. jed. pritoci

prodo, gen. jed. prodola

privatnik, vok. jed. privatnie, nom. mn. privatnici

privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid.
rad. priveo/privela, gl. pril. pro. privevi

prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid.

rad.
prodro/prodrla,
gl.
pril.
pro.
prodrijevi/prodrvi

privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen.

mn. privezaka

produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid.

trp. produbljen

privezati, prez. priveem

produkcija

privii (priviknuti), prez. priviknem, aor.

privikoh (privie), gl. prid. rad. privikao/privikla,
gl. pril. pro. privikavi

produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata

privid

produpsti (produbiti), prez. produbim, aor.

produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl.
pril. pro. produbavi

priviati, prez. priviam, gl. pril. sad. priviajui,

gl. im. privianje

produavati (produivati), gl.

produavajui, gl. im. produavanje

priviknuti (privii), prez. priviknem, aor.

priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl.
pril. pro. priviknuvi

produetak, gen. jed. produetka, nom. mn.

produeci, gen. mn. produetaka

privilegija

produivati (produavati), gl.

produujui, gl. im. produivanje

privlanost, gen. jed. privlanosti, instr. jed.

privlanou/privlanosti

profesorica, vok. jed. profesorice

pril.

pril.

sad.

sad.

profesoriin

privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid.

rad. privolio/privoljela, gl. pril. pro. privoljevi

progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl.

prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad.
progorjevi

privrednik, vok. jed. privrednie, nom. mn.

privrednici

proja
250

projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn.

projekata

propovijed, gen. jed. propovijedi, istr. jed.

propovijeu/propovijedi

projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn.

projekata

propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad.

propovijedajui, gl. im. propovijedanje

projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn.

projektanata

propovijediti, prez. propovijedim

projektantski

propovjedaonica

prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni

prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva

propovjednik, vok. jed. propovjednie, nom. mn.

propovjednici

prokuvati, prez. prokuvam

prorati, prez. proram

proleeti (proletjeti), prez. proletim, aor.

proleeh, gl. prid. rad. proletio/proleela, gl. pril.
pro. proleevi

prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp.

prorijeen

propovijedni

prorijeenost, gen. jed. prorijeenosti, instr. jed.

prorijeenou/prorijeenosti

proletjeti (proleeti), prez. proletim, aor.

proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril.
pro. proletjevi
prolijetati, prez. prolijeem,
prolijeui, gl. im. prolijetanje

gl.

pril.

prorjeivati, prez. prorjeujem, gl. pril. sad.

prorjeujui, gl. im. prorjeivanje

sad.

proroica, vok. jed. proroice

proroiin

prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril.

sad. prolijevajui, gl. im. prolijevanje

prorok, vok. jed. proroe, nom. mn. proroci

prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril.

sad. prolivajui, gl. im. prolivanje

prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. proe, gen. mn.

prosaca

proljeni

prosidba, gen. mn. prosidba/prosidbi

proljetos (pril.)

prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad.

prosijecajui, gl. im. prosijecanje

proljetonji

prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi

promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp.

promijenjen

prosijek, nom. mn. prosijeci

promijeati, prez. promijeam

prosjak, vok. jed. prosjae. nom. mn. prosjaci

promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl.

prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. pro.
promiljevi

prosjean, prosjena, odr. vid prosjeni

prosjek, nom. mn. prosjeci

promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi

proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp.

proslijeen

promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed.

promjenljivou/promjenljivosti

prosljeivati, prez. prosljeujem, gl. pril. sad.

prosljeujui, gl. im. prosljeivanje

pronii (proniknuti), prez. proniknem, aor.

pronikoh
(pronie),
gl.
prid.
rad.
pronikao/pronikla, gl. pril. pro. pronikavi

prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen.

mn. prospekata
prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen.
mn. prospekata

proniknuti (pronii), prez. proniknem, aor.

proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula,
gl. pril. pro. proniknuvi

prostodunost, gen. jed. prostodunosti, instr. jed.

prostodunou/prostodunosti
prostrel (prostrijel)
251

prostijel (prostrel)

protivprirodan,
protivprirodni

prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp.

prostrijeljen

protivprirodna,

odr.

vid

protivreformacija

prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl.

prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. pro.
prostrijevi/prostrvi

protivrjean (protivurjean), protivrjena, odr.

vid protivrjeni

prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi

protivudar

prosvjeenje, gen. jed. prosvjeenja, instr. jed.

prosvjeenjem

protivurjean (protivrjean), protivurjena,

odr. vid protivurjeni

prosvjeivati, prez. prosvjeujem, gl. pril. sad.

prosvjeujui, gl. im. prosvjeivanje

protivurjeiti
protivurjeim

prosvjeta

protivusluga, dat. jed. protivusluzi

prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare,

instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem

protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr.

jed. protivvrijednou/protivvrijednosti

prosvjetitelj, instr. jed. prosvjetiteljem

protivzakonit,
protivzakoniti

protivrjeiti (protivurjeiti), prez. protivrjeim

prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn.

prosvjetiteljki

(protivrjeiti),

protivtzakonita,

prez.

odr.

vid

protjerati (proerati), prez. protjeram

prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/

prosvjetiteljstva

protjerivati (proerivati), prez. protjerujem, gl.

pril. sad. protjerujui, gl. im. protjerivanje

prosvjetni

protuva

prologodinji

prouzrokovati, prez. prouzrokujem

prolost, gen. jed. prolosti, instr. jed. prolou/

prolosti

providjeti se (provieti se), prez. prividim se,

aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio
se/prividjela se, gl. pril. pro. prividjevi se

pronja, gen. mn. pronja/pronji

protein
protekcionist
protekcionista

(protekcionista),

gen.

jed.

provieti se (providjeti se), prez. providim se,

aor. provieh se, gl. prid. rad. providio
se/proviela se, gl. pril. pro. provievi se

protekcionista
protekcioniste

(protekcionist),

gen.

jed.

provijati, prez. provijem

provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad.
provijavajui, gl. im. provijavanje

protekcionistkinja

provokacija

protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen.

mn. protekcionizama

provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed.

provokatorom

protestni
protivmjera

provreti (provrtjeti), prez. provrtim, aor.

provreh, gl. prid. rad. provrtio/provrela, gl. pril.
pro. provrevi

protivnapad

provreti, prez. provrim

protivdokaz

protivnik,
protivnici

vok.

jed.

protivnie,

nom.

mn.

provrtjeti (provreti), prez. provrtim, aor.

provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl.
pril. pro. provrtjevi

protivotrov

252

prozainost, gen. jed. prozainosti, instr. jed.

prozainou/prozainosti

psiholokinja

prozaik, vok. jed. prozaie, nom. mn. prozaici

psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate

prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista

psihoza

prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste

psovati, prez. psujem, gl. pril. sad. psujui, gl. im.

psovanje

psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata

prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl.

prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro.
prodrijevi/prodrvi

psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki

penica

prsluk, nom. mn. prsluci

penini

prsa (mn. sr. r.), dat. prsima

peninjak, nom. mn. peninjaci

prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvae, nom. mn.

prvaci

Pt (skr. platina)

prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva

ptica

prvi

ptiiji (ptiji)

Prvi balkanski rat

ptiji (ptiiji)

Prvi maj

PTT (skr. pota, telegraf i telefon)

Prvi svjetski rat

pubilicistika, dat. jed. publicistici

prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijene,

gen. mn. prvijenaca

publicist (publicista), gen. jed. publicista

prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva

publicistiki

prvoborac, gen. jed. prvoborca,

prvobore, gen. mn. prvoboraca

vok.

publicista (publicist), gen. jed. publiciste

jed.

publicistkinja
pu, instr. jed. puem, nom. mn. puevi

prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed.

prvoklasnou/prvoklasnosti
prvomajski

pui (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh

(pue), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. pro.
pukavi

prvoroeni

puiti, prez. puim

prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki

puding, nom. mn. pudinzi

prvosvjetenik, vok. jed. prvosvjetenie, nom.

mn. prvosvjetenici

puk, vok. jed. pue, nom. mn. pukovi

P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog)

puknuti (pui), prez. puknem, aor. puknuh, gl.

prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. pro. puknuvi

psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama

puls

Pseudo-Aristotel

punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi

psihoanalitiar, vok. jed. psihoanalitiaru/

psihoanalitiare, instr. jed. psihoanalitiarom/
psihoanalitiarem

punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed.

punoglave, gen. mn. punoglavaca
punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni

psihoanalitiki
psihoanaliza

punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed.

punokrvnou/punokrvnosti

psiholog, vok. jed. psiholoe, nom. mn. psiholozi

punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni

psiholoki
253

punoljetnica, vok. jed. punoljetnice

rabotnica, vok. jed. rabotnice

punoljetniin

rabotniin

punoljetniki

rabotnik, vok. jed. rabotnie, nom. mn. rabotnici

punoljetnik, vok. jed. punoljetnie, nom. mn.

punoljetnici

racija

punoljetstvo,
gen.
punoljetstava/punoljetstva

racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista

racionalan, racionalna, odr. vid racionalni

mn.

racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste

punomoje, gen. jed. punomoja, instr. jed.

punomojem

racionalistiki
racionalistkinja

punomonik, vok. jed. punomonie, nom. mn.

punomonici
punomostvo,
gen.
punomostava/punomostva

racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn.

racionalizama

mn.

raunaljka, dat. jed. raunaljki/raunaljci, gen.

mn. raunaljki

pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi

raunovodstvo,
raunovodstva

pupan, pupana, odr. vid pupani

purist (purista), gen. jed. purista

jed.

pustinjae,

raunovodstava/

radijator, instr. jed. radijatorom

pustinjaki
vok.

mn.

raunovoa

purista (purist), gen. jed. puriste

pustinjak,
pustinjaci

gen.

nom.

radije (pril.)

mn.

radijum

pustinjatvo, gen. mn. pustinjatava/pustinjatva

radijus

pustolov

radikalan, radikalna, odr. vid radikalni

pustolovina

radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinou/

radinosti

pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn.

pustolovki

radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn.

radiji

puani

radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni

puionica

radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr.

jed. radioaktivnou/radioaktivnosti

puka, dat. jed. puci/puki, gen. mn. puaka

putniin

radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed.

radioamaterom

putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopie,

gen. mn. putopisaca

radioaparat

puvati, prez. puvam

Radio Crne Gore

radiodifuzija

radiodrama

r. (skr. razred)

radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore,

instr. jed. radiokomentatorom

rabat, gen. jed. rabata

radiologija

rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajui, gl.

im. rabotanje

radioloki
254

radionica

rasjeckati (raeckati), prez. rasjeckam, gl. prid.

trp. rasjeckan

radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici

radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici

rasjei (raei), prez. rasijeem, aor. rasjekoh

(rasijee), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril.
pro. rasjekavi

radioprijenos (radioprenos)

rasedlati, prez. rasedlam

radiostanica

rasformirati, prez. rasformiram

radiotelevizija

rashod

radnica, vok. jed. radnice

rashodovati, prez. rashodujem

radniin
radniki

rasijavati, prez. rasijavam,

rasijavajui, gl. im. rasijavanje

radnik, vok. jed. radnie, nom. mn. radnici

rasijati, prez. rasijem

radosnica

rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajui, gl.

im. rasipanje

radioprenos (radioprijenos)

radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radou/radosti

gl.

pril.

sad.

rasist (rasista), gen. jed. rasista

radostan, radosna, odr. vid radosni

rasista (rasist), gen. jed. rasiste

raati, prez. raam, gl. pril. sad. raajui, gl. im.

raanje

rasistiki

raga, dat. jed. ragi

rasistkinja

rak rana

raskalaan, raskalana, odr. vid raskalani

ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca

raskalanost, gen. jed. raskalanosti, instr. jed.

raskalanou/raskalanosti

rang lista

raskisjeliti (raskieliti), prez. raskisjelim, gl.

prid. trp. raskisjeljen

ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioe, gen. mn.

ranilaca

raskieliti (raskisjeliti), prez. raskielim, gl. prid.

trp. raskieljen

ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed.

ranoranioe, gen. mn. ranoranilaca

raskol, gen. jed. raskola

ranoranilaki
ranjenik, vok. jed. ranjenie, nom. mn. ranjenici

raskopavati, prez. raskopavam, gl. pril. sad.

raskopavajui, gl. im. raskopavanje

ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi

rasko, gen. jed. raskoi, instr. jed. raskou/raskoi

rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed.

rascijepanou/rascijepanosti

raskraviti,
raskravljen

rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp.

rascijepan

raskrsnica

rascijepiti,
rascijepljen

raskuiti, prez. raskuim, gl. prid. trp. raskuen

prez.

rascijepim,

gl.

prid.

prez.

raskravim,

gl.

prid.

trp.

raskre, gen. jed. raskra, instr. jed. raskrem

trp.

rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed.

rascijepljenou/rascijepljenosti

raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan

rascjepkanost
rascjepkanosti,
rascjepkanosti

raspar

raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli

(raepkanost), gen. jed.

instr. jed. rascjepkanou/

rasparati, prez. rasparam

raspasati, prez. raspaem
255

raspee, gen. jed. raspea, instr. jed. raspeem

raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl.
prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. pro. raspevi

rasprostrijeti,
prez.
rasprostrem,
aor.
rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla,
gl. pril. pro. rasprostrijevi/rastrostrvi

raspikua

raspusni

raspisati, prez. raspiem

raspusnica, vok. jed. raspusnice

raspjevati (se), prez. raspjevam (se)

raspusniin

rasplakati, prez. rasplaem, imper. rasplai

raspusniki

rasplameti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim,

aor.
rasplameh,
gl.
prid.
rad.
rasplamtio/rasplamela,
gl.
pril.
pro.
rasplamevi

raspusnik, vok. jed. raspusnie, nom. mn.

raspusnici

rasplamsati, prez. rasplamsam

raspust

rasplamtjeti (rasplameti), prez. rasplamtim,

aor.
rasmpamtjeh,
gl.
prid.
rad.
rasplamtio/rasplamtjela,
gl.
pril.
pro.
rasplamtjevi

rasputenica, vok. jed. rasputenice

raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed.

raspusnou/raspusnosti

rasputeniin
rasputenik, vok. jed. rasputenie, nom. mn.
rasputenici

rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid.

rad. raspleo/rasplela, gl. pril. pro. rasplevi

rasputenost, gen. jed. rasputenosti, instr. jed.

rasputenou/rasputenosti

rasplet

raspuvati, prez. raspuvam

raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp.

raspodijeljen

rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen.

mn. rastanaka

raspodjela, gen. mn. raspodjela

rastegljaj, gen.
rastegljajem

raspoloiv (raspololjiv), raspoloiva, odr. vid

raspoloivi

rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid.

rad. rastresao/rastresla, gl. pril. pro. rastresavi

raspregnuti (rasprei), prez. raspregnem, aor.

raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula,
gl. pril. pro. raspregnuvi

rasprezati, prez. raspreem,

raspreui, gl. im. rasprezanje

sad.

gl.

pril.

jed.

rastri (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor.

rastrgoh (rastre), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla, gl.
pril. pro. rastrgavi

rasprei (raspregnuti), prez. raspregnem, aor.

raspregoh
(raspree),
gl.
prid.
rad.
raspregao/raspregla, gl. pril. pro. raspregavi

rad.

instr.

rastjerivati (raerivati), prez. rastjerujem, gl.

pril. sad. rastjerujui, gl. im. rastjerivanje

gl. pril. sad.

raspresti, prez. raspredem, gl. prid.

raspreo/rasprela, gl. pril. pro. rasprevi

rastegljaja,

rastjerati (raerati), prez. rastjeram

raspololjiv (raspoloiv), raspololjiva, odr. vid

raspololjivi
raspredati, prez. raspredam,
raspredajui, gl. im. raspredanje

jed.

rastrgnuti (rastri), prez. rastrgnem, aor.

rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl.
pril. pro. rastrgnuvi
rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp.
rastrijebljen
rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp.
rastrijenjen

rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad.

rasprostirui, gl. im. rasprostiranje

rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajui,

gl. im. rasturanje
rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuen
256

rasukati, prez. rasuem, imper. rasui

razabrati, prez. razaberem

rasulo

razapeti (raspeti), prez. razapnem

rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp.

rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje

razasijati, prez. razasijam

razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl.
prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt,
gl. pril. pro. razastrijevi /razastrvi

rasvjeta, gen. mn. rasvjeta

rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed.
rasvjetljenjem

razasuti, prez. razaspem

rasvjetni

razbjei se (razbjegnuti), prez. razbjegnem se,

aor. razbjegoh se (razbjee se), gl. prid. rad.
razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. pro.
razbjegavi se

raepiti, prez. raepim, gl. prid. trp. raepljen

raeprkati, prez. raeprkam
raeati, prez. raeem

razbjegnuti se (razbjei se), prez. razbjegnem,

aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo
se/razbjegnula se, gl. pril. pro. razbjegnuvi se

raiavati, prez. raiavam, gl. pril. sad.

raiavajui, gl. im. raiavanje

razbojnik, vok. jed. razbojnie, nom. mn.

razbojnici

raistiti, prez. raistim, gl. prid. trp. raien

ralaniti, prez. ralanim, gl. prid. trp. ralanjen

razbojnitvo,
gen.
razbojnitava/razbojnitva

ralanjivati, prez. ralanjujem, gl. pril. sad.

ralanjujui, gl. im. ralanjivanje
raepkanost (rascjepkanost),
raepkanosti,
instr.
raepkanou/raepkanosti

gen.

mn.

razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril.

sad. razbolijevajui se, gl. im. razbolijevanje

jed.
jed.

razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se,

gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. pro.
razboljevi se

raerati (rastjerati), prez. raeram

raeretati se, prez. raeretam se

razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed.

razboritou/razboritosti

raerivati (rastjerivati), prez. raerujem, gl.

pril. sad. raerujui, gl. im. raerivanje

razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen

rata (rije.)

razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed.

razdijeljenou/razdijeljenosti

raeckati (rasjeckati), prez. raeckam

raei (rasjei), prez. raeem, aor. raekoh
(rasijee), gl. prid. rad. raekao/raekla, gl. pril.
pro. raekavi

razdio, gen. jed. razdjela

Ravijojla

razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi

ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni

razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed.

razdjeljivou/razdjeljivosti

razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci,

gen. mn. razdjeljaka

ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed.

ravnomjernou/ravnomjernosti

razdrijeiti, prez. razdrijeim, gl. prid. trp.

razdrijeen

ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni

razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor.

razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. pro.
razdrijevi

ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr.

jed. ravopravnou/ravnopravnosti
Ravno Selo (top.)
razabirati, prez. razabiram,
razabirajui, gl. im. razabiranje

gl.

pril.

razduvati, prez. razduvam

sad.

razgnjeiti, prez. razgnjeim, gl. prid. trp.

razgnjeen
257

razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp.

razgnjevljen

razmjer, instr. jed. razmjerom

razgolienost, gen. jed. razgolienosti, instr. jed.

razgolienou/razgolienosti

raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid.

rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen
/raznijet, gl. pril. pro. raznijevi

razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril.

sad. razgorijevajui se, gl. im. razgorijevanje

raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed.

raznolikou/raznolikosti

razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh

se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril.
pro. razgorjevi se

raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed.

raznovrsnou/raznovrsnosti

razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni

raznjeenost, gen. jed. raznjeenosti, instr. jed.

raznjeenou/raznjeenosti

raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni

razgrtati, prez. razgrem, gl. pril. sad. razgrui,

gl. im. razgrtanje

raznjeiti se, prez. raznjeim se

razleeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor.

razleeh se, gl. prid. rad. razletio se/razleela se,
gl. pril. pro. razleevi se

razoarenje, gen. jed. razoarenja, instr. jed.

razoarenjem
razrijediti, prez. razrijedim,
razrijeen, gl. im. razrjeenje

razletjeti se (razleeti se), prez. razletim se,

aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela
se, gl. pril. pro. razletjevi se
razliitost, gen. jed. razliitosti,
razliitou/razliitosti

instr.

gl.

prid.

trp.

razrijeenost, gen. jed. razrijeenosti, instr. jed.

razrijeenou/razrijeenosti

jed.

razrijeiti, prez. razrijeim, gl. prid. trp. razrijeen

razlijetati se, prez. razlijeem se, gl. pril. sad.

razlijeui se, gl. im. razlijetanje

razrjediv
razrjedivi

razlika, dat. jed. razlici

razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid

razrjedljivi

razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci,

gen. mn. razlomaka

(razredljiv),

razrjediva,

odr.

vid

razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed.

razrjeenjem

razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp.

razljuen

razrjeivanje, gen. jed. razrjeivanja, instr. jed.

razrjeivanjem

razmai (razmaknuti), prez. razmaknem, aor.

razmakoh
(razmae),
gl.
prid.
rad.
razmakao/razmakla, gl. pril. pro. razmakavi

razrjeivati, prez. razrjeujem, gl. pril. sad.

razrjeujui, gl. im. razrjeivanje
razrjeavati, prez. razrjeavam, gl. pril. sad.
razrjeavajui, gl. im. razrjeavanje

razmaknuti (razmai), prez. razmaknem, aor.

razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula,
gl. pril. pro. razmaknuvi

razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed.

razrjeenjem

razmaenost, gen. jed. razmaenosti, instr. jed.

razmaenou/razmaenosti

razrjeiv, razrjeiva, odr. vid razrjeivi

razmetati se, prez. razmeem se, gl. pril. sad.

razmeui se, gl. im. razmetanje

razrjeivost, gen. jed. razrjeivosti, instr. jed.

razrjeivou/razrjeivosti

razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed.

razmetljivou/razmetljivosti

razrokost, gen. jed.

razrokou/razrokosti

razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid.

rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. pro. razmiljevi

razuenost, gen. jed. razuenosti, instr. jed.

razuenou/razruenosti

razmirica
258

razrokosti,

instr.

jed.

razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad.

razumijevajui, gl. im. razumijevanje

realistinost, gen. jed. realistinosti, instr. jed.

realistinou/realistinosti

razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl.

prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. pro.
razumjevi

realistkinja
realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama
realnost, gen. jed.
realnou/realnosti

razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se,

gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. pro.
razvevi se
razvlastiti,
razvlaen

prez.

razvlastim,

gl.

prid.

realnosti,

instr.

jed.

rei, prez. reem/reknem, aor. rekoh (ree),

imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. pro.
rekavi

trp.

re. (skr. reenica)

razvrat

redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn.

redaka

razvratnica, vok. jed. razvratnice

razvratniin

redakcija

razvratniki

red. br. (skr. redni broj)

razvratnik, vok. jed. razvratnie, nom. mn.

razvratnici

redosljed

razvreti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor.

razvreh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrela, gl. pril.
pro. razvrevi

reformacija

razvri (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor.

razvrgoh
(razvre),
gl.
prid.
rad.
razvrgao/razvrgla, gl. pril. pro. razvrgavi

reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn.

reformatorki

razvrgnuti (razvri), prez. razvrgnem, aor.

razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl.
pril. pro. razvrgnuvi

region

razvrtjeti (razvreti), prez. razvrtim, aor.

razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril.
pro. razvrtjevi

rekla-kazala

reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed.

reformatorom

reisul-ulema
rekapitulacija
rekreacija
rekreacijski (rekreacioni)

raaliti se, prez. raalim se

rekreacioni (rekreacijski)

raalostiti se, prez. raalostim se

rekvijem

raariti, prez. raarim, gl. prid. trp. raaren

remekdjelo

raeniti (se), prez. raenim (se), gl. prid. trp.

raenjen

rendgen
rendgenolog, vok. jed. rendgenoloe, nom. mn.
rendgenolozi

raestiti se, prez. raestim se

ra

rendgenologija

rav, rava, odr. vid ravi

rendgenoloki

rati, prez. ram, gl. pril. sad. rajui, gl. im.

ranje

rendgenolokinja

realist (realista), gen. jed. realista

rendgenski

realista (realist), gen. jed. realiste

renesansa (istor.)
renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei
259

Rentgen (vlast. ime)

rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata

rentgen (med. aparat)

rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei

reon

rezistencija

replika, dat. jed. replici

rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni

reporter, vok.
reporterom
reporterka,
reporterki

dat.

jed.

reporteru,

instr.

jed.

reiserka, dat. jed. reiserki, gen. mn. reiserki

Ribnica

jed.

reporterki,

gen.

mn.

ribniki
Riard Lavlje Srce

reprezentacija

riokos, riokosa, odr. vid riokosi

reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok.

jed. reprezentative, gen. mn. reprezentativaca

rije. (skr. rijeca)

reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen.

mn. reprezentativki

Rijeanin, nom. mn. Rijeani

republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed.

republikane, gen. mn. republikanaca

rijeca

republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn.

republikanki

rijeni

Rijeanka, dat. jed. Rijeanki, gen. mn. Rijeanki

Rijeka nahija
rijedak, rijetka, odr. vid rijetki

respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad.

respektujui, gl. im. respektovanje

rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeen, gl. im.

rijeenje

restauracija
restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed.
restauratorom

Rijeka Crnojevia

reetka, dat. jed. reetki, gen. mn. reetki/reetaka

rijetko (pril.)

reo, gen. jed. reoa, nom. mn. reoi

rijetkost, gen. jed.

rijetkou/rijetkosti

rijeka, dat. jed. rijeci

retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed.

retorom

instr.

jed.

Risan

revizija

risanski

revnost, gen. jed.

revnou/revnosti

revnosti,

instr.

jed.

riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed.

riskantnou/riskantnosti

revnostan, revnosna, odr. vid revnosni

revolucionar,
vok.
revolucionaru/revolucionare,
instr.
revolucionarom/revolucionarem

Risti-Kangrgin rjenik
jed.
jed.

Rinjanin, nom. mn. Rinjani

Rinjanka, dat. jed. Rinjanki, gen. mn. Rinjanki

rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed.

rezervisanou/rezervisanosti

rjeica

rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista

rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste

rjeitost, gen. jed.

rjeitou/rjeitosti

rezidencija

rjeniki

rezidencijalan,
rezidencijalni

rijetkosti,

rezidencijalna,

odr.

rjeit, rjeita, odr. vid rjeiti

rjenik, nom. mn. rjenici

vid

rjei (komp. od rijedak)

260

rjeitosti,

instr.

jed.

rjeavati, prez. rjeavam, gl. pril. sad. rjeavajui,

gl. im. rjeavanje

ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioe, gen.

mn. ronilaca

rjeenje, gen. jed. rjeenja, instr. jed. rjeenjem

ropski

rjeiv, rjeiva, odr. vid rjeivi

ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva

rjeivost, gen. jed.

rjeivou/rjeivosti

rjeivosti,

instr.

jed.

Rovci (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

Rovanin, nom. mn. Rovani

rkt. (skr. rimokatoliki, rimokatolik)

Rovanka, dat. jed. Rovanki, gen. mn. Rovanki

rodoljub

.rs (internet domen Srbije)

rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed.

rodoljubivou/rodoljubivosti

rum, gen. jed. ruma

rodonaelnik, vok. jed. rodonaelnie, nom. mn.

rodonaelnici

RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore)

rt, gen. jed. rta

rodski

.ru (internet domen Rusije)

roak, vok. jed. roae, nom. mn. roaci

ruak, gen. jed. ruka, nom. mn. rukovi

roaka, dat. jed. roaki

ruka, dat. jed. ruki/ruci, gen. mn. ruaka/ruki

roendan, gen. jed. roendana

Rudo Polje (top.)

rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista

ruka, dat. jed. ruci

rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste

rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca

rojalistiki

rukovodilac, vok. jed. rukovodioe, gen. mn.

rukovodilaca

rojalistkinja

rukovodstvo,
gen.
rukovodstava/rukovodstva

rokoko, gen. jed. rokokoa

.ro (internet domen Ruminije)

mn.

rom. (skr. romanski, romanizam)

rumeniti (initi rumenim), prez. rumenim, gl.

prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje

romanist (romanista), gen. jed. romanista

rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim

romanista (romanist), gen. jed. romaniste

Rumun

romanistiki

Rumunija

romanistika, dat. jed. romanistici

Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki

romanistkinja

rumunski

romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn.

romanizama

Rus

romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed.

romanopie, gen. mn. romanopisaca

rus. (skr. ruski)

romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed.

romansijeru, instr. jed. romansijerom

Ruskinja

Rusija
ruski

romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn.

romansijerki

ruskoslovenski

romansijerski

ruilac, gen. jed. ruioca, vok. jed. ruioe, gen. mn.

ruilaca

rusofil

261

rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje

saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem

rva, vok. jed. rvau, instr. jed. rvaem

saglasan, saglasna, odr. vid saglasni

rvaica, vok. jed. rvaice

saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed.

saglasnou/saglasnosti

rvaicin

sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad.

sagorijevajui, gl. im. sagorijevanje

rzati, prez. rem, gl. pril. sad. rui, gl. im rzanje

sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid.

rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. pro. sagorjevi

sagovornik, vok. jed. sagovornie, nom. mn.

sagovornici

S (skr. sjever)
S (engl. South, jug)

sahat-kula

S (skr. sumpor)

Sahat-kula (istor. objekt)

S (skr. skaka u ahu)

sablast, gen. jed.
sablau/sablasti

sablasti,

instr.

sajdija

jed.

sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi

sabrati, prez. saberem

sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven

sa, gen. jed. saa, instr. jed. saem, nom. mn. saevi

saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi

sainjavati, prez. sainjavam, gl. pril. sad.

sainjavajui, gl. im. sainjavanje

saleeti (saletjeti), prez. saletim, aor. saleeh, gl.

prid. rad. saletio/saleela, gl. pril. pro. saleevi

saerati (satjerati), prez. saeram

saletjeti (saleeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl.

prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. pro. saletjevi

saerivati (satjerivati), prez. saerujem, gl. pril.

sad. saerivajui, gl. im. saerivanje

salijetati, prez. salijeem, gl. pril. sad. salijeui,

gl. im. salijetanje

sai, prez. saem, aor. saoh, gl. prid. rad.

saao/sala, gl. pril. pro. saavi

sam samcat
samilost, gen. jed.
samilou/samilosti

SAD (skr. Sjedinjene Amerike Drave)

sadanji

gl.

pril.

instr.

jed.

samilostan, samilosna, odr. vid samilosni

sadanjost, gen. jed. sadanjosti, instr. jed.

sadanjou/sadanjosti
sadijevati, prez. sadijevam,
sadijeajui, gl. im. sadijevanje

samilosti.

samljeti, prez. sameljem

samodrac, gen. jed. samodrca, vok. jed.
samodre, gen. mn. samodraca

sad.

samokritian,
samokritini

sadist (sadista), gen. jed. sadista

sadista (sadist), gen. jed. sadiste

samokritina,

odr.

vid

samoodbrana

sadistiki

samoposluga, dat. jed. samoposluzi

sadistkinja

samostalan, samostalna, odr. vid samostalni

sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva

samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed.

samosvijeu/samosvijesti

sadrug, vok. jed. sadrue/sadrugu, nom. mn.

sadruzi
saenuti (saesti), prez. saenem

samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed.

samosvojnou/samosvojnosti

saesti (saenuti), prez. saedem, aor. saedoh,

gl. prid. rad. saeo/saela, gl. pril. pro. saevi

samotvor
262

samoubica

sapetost, gen. jed.

sapetou/sapetosti

samoubilaki
samoubistvo,
gen.
samoubistava/samoubistva
samouvjerena,

instr.

jed.

sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjui, gl.

im. sapinjanje

mn.

sapun

samouk, samouka, odr. vid samouki

samouvjeren,
samouvjereni

sapetosti,

odr.

saputnica, vok. jed. saputnice

vid

saputniin

samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed.

samouvjerenou/samouvjerenosti

saputniki

samovolja

saputnitvo, gen. mn. saputnitava/saputnitva

samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed.

samozvane, gen. mn. samozvanaca

saradnica, vok. jed. saradnice

saputnik, vok. jed. saputnie, nom. mn. saputnici

saradniin

san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi

saradnik, vok. jed. saradnie, nom. mn. saradnici

sanatorijum
sandue, gen. jed. sandueta

saraivati, prez. saraujem,

saraujui, gl. im. saraivanje

gl.

pril.

sanduk, nom. mn. sanduci

Sarajevo

sanke

sarajevski

sankcionisati, prez. sankcioniem, gl. pril. sad.

sankcioniui, gl. im. sankcionisanje

Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki

sad.

Sarajlija

San Marino

sarkofag, nom. mn. sarkofazi

santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra

sanjivost, gen. jed.
sanjivou/sanjivosti

sanjivosti,

instr.

jed.

sasjei (saei), prez. sasijeem, aor. sasjekoh

(sasijee), imper. sasijeci, gl. prid. rad.
sasjekao/sasjekla, gl. pril. pro. sasjekavi

saobraaj, gen.
saobraajem

saobraaja,

instr.

jed.

sasijecati, prez. sasijecam,

sasijecajui, gl. im. sasijecanje

sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi

jed.

gl.

pril.

sad.

sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci,

gen. mn. sastanaka

saobraajac, gen. jed. saobraajca, vok. jed.

saobraaje, gen. mn. saobraajaca

sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen.

mn. sastojaka

saobraati, prez. saobraam, gl. pril. sad.

saobraajui, gl. im. saobraanje

saiti, prez. saijem, gl. prid. trp. saiven

saoptavati, prez. saoptavam, gl. pril. sad.

saoptavajui, gl. im. saoptavanje

sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (asovnici); gen.

jed. sata, nom. mn. sati (asovi)

saoptenje, gen. jed. saoptenja, instr. jed.

saoptenjem

sat-dva
satjerati (saerati), prez. satjeram

sapatnica, vok. jed. sapatnice

sapatniin

satjerivati (saerivati), prez. satjerujem, gl. pril.

sad. satjerujui, gl. im. satjerivanje

sapatniki

sauesnica, vok. jed. sauesnice

sapatnik, vok. jed. sapatnie, nom. mn. sapatnici

sauesniin

sapatnitvo, gen. mn. sapatnitva/sapatnitva

sauesniki
263

sauesnik, vok. jed. sauesnie, nom. mn.

sauesnici

saei, prez. saeem, aor. saegoh (saee), gl.

prid. rad. saegao/saegla, gl. pril. pro. saegavi

sauenitvo,
gen.
sauesnitava/sauesnitva

saetak, gen. jed. saetka, nom. mn. saeci, gen. mn.

saetaka

mn.

sav (vas)

saeti, prez. samem, imper. sami

Sava Kovaevi Mizara

saveznica, vok. jed. saveznice

saetost, gen. jed.

saetou/saetosti

savezniin

secesija

saveznik, vok. jed. saveznie, nom. mn. saveznici

secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista

saveznitvo, gen. mn. saveznitava/saveznitva

secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste

Savi Markovi tedimlija

secesionistiki

sedamdesetogodinjak,
sedamdesetogodinjae,
sedamdesetogodinjaci

savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed.

savjesnou/savjesnosti
instr.

savjetnica, vok. jed. savjetnice

sedamnaestogodinji

savjetniin

sedamnaestoro

savjetniki

sedam-osam

savjetnik, vok. jed. savjetnie, nom. mn. savjetnici

sedamsto (sedam stotina)

savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed.

savjetodave, gen. mn. savjetodavaca

sedam stotina (sedamsto)

odr.

sedmogodinjak, vok. jed. sedmogodinjae,

nom. mn. sedmogodinjaci

vid

sedmogodinjakinja

savjetodavev

sedmogodinji

savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed.

savjetovanjem

sedmogodinjica

savremenik, vok. jed. savremenie, nom. mn.

savremenici

sedmoro

sedmomjeseni

savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed.

savremenou/savremenosti

sedmospratnica

sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi

sekretarica, vok. jed. sekretarice

sazvjee, gen.
sazvjeem

jed.
mn.

sedamdesetogodinjica
sedamnaest

savjetodavna,

vok.
nom.

sedamdesetogodinji

jed.

savjestan, savjesna, odr. vid savjesni

savjetodavan,
savjetodavni

jed.

sedamdeset

Savino Selo (top.)

savjesti,

instr.

secesionistkinja

savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci,

gen. mn. savijutaka

savjest,
gen.
jed.
savjeu/savjesti

saetosti,

jed.

sazvjea,

instr.

Sejelska ostrva

jed.

sekretariin
sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn.
sekundanata

sazvuje, gen. jed. sazvuja, instr. jed. sazvujem

sekund (sekunda), gen. jed. sekunda

264

sekunda (sekund), gen. jed. sekunde

sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajui, gl.

im. sijevanje

sekundantski

siktati, prez. sikem, gl. pril. sad. sikui, gl. im.

siktanje

seljak, vok. jed. seljae, nom. mn. seljaci

seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki

silicijum

sentencija

Sili-Pranjkovieva Gramatika

seoba

silnik, vok. jed. silnie, nom. mn. silnici

seoski

simbioza

separatist (separatista), gen. jed. separatista

simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista

separatista (separatist), gen. jed. separatiste

simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste

separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei

simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn.

simbolizama

serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed.

serdarom/serdarem

simpozijum

sertifikat (certifikat)

sinagoga, dat. jed. sinagogi

servis (sluba, usluga)

sinhronian, sinhronina, odr. vid sinhronini

sestrina

sinhronija

sfera

sinhronizacija

SFRJ (skr. Socijalistika Federativna Rerublika

Jugoslavija)

sino (pril.)
sinonji

shema (ema)
shematski (ematski)

sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinove, gen.

mn. sinovaca

shodan, shodna, odr. vid shodni

sinovica, vok. jed. sinovice

shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajui, gl.

im. shvatanje

sinoviin

shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaen

sintaksiki

sintaksa

.si (internet domen Slovenije)

sigurnost, gen. jed.
sigurnou/sigurnosti

sigurnosti,

instr.

sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajui, gl. im.

sipanje

jed.

sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi

sijalica
sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijui, gl. im. sijanje

sipljivost, gen. jed.

sipljivou/sipljivosti

sijed, sijeda, odr. vid sijedi

sire, gen. jed. sireta

sijeeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad.

sijedei, gl. prid. rad. sijedio/sijeela gl. im.
sijeenje

siretni

sijelo, gen. jed. sijela

siroe, gen. jed. siroeta

sijeno, gen. jed. sijena

siromah, vok. jed. siromae, nom. mn. siromasi

sijerak, gen. jed. sijerka

siromatvo, gen. mn. siromatava/siromatva

siroad, gen. jed.

siroau/siroadi

sirota
265

sipljivosti,

instr.

jed.

siroadi,

instr.

jed.

sirovost, gen. jed.

sirovou/sirovosti
sisar, vok. jed.
sisarom/sisarem

sirovosti,

instr.

jed.

sjedjeti (eeti), prez. sjedim, impf. sjeah, gl.

prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeenje

sisaru/sisare,

instr.

jed.

sjekira (ekira)
sjekiracija (ekiracija)

sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajui, gl. im.

sisanje

sjekiranje (ekiranje)

sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisave, gen. mn.

sisavaca

sjekuti, gen. jed. sjekutia, instr. jed. sjekutiem

sjekirica (ekirica)

sistem, gen. jed. sistema

sjeme (eme), gen. jed. sjemena

sistematian, sistematina, odr. vid sistematini

sjemenite (emenite), gen. jed. sjemenita,

instr. jed. sjemenitem

sie, gen. jed. siea, nom. mn. siei

sjemenjaa (emenjaa)

sjahati, prez. sjaem, imper. sjai

sjeniti, prez. sjenim, gl. im. sjenenje

sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem

sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki

sjajan, sjajna, odr. vid sjajni

sjenokos (enokos)

sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki

sjenokosan (enokosan), sjenokosna, odr. vid.

sjenokosni

sjeckati (eckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad.

sjeckajui, gl. im. sjeckanje

sjesti (esti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh,

gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. pro. sjevi

sjeckavac (eckavac), gen. jed. sjeckavca, gen.

mn. sjeckavaca

sjeta

sjea (ea)

sjetan, sjetna, odr. vid sjetni

sjeivo (eivo)

sjetiti (se), prez. sjetim (se), impf. sjeah (se)

sjeanje (eanje), gen. jed. sjeanja, instr. jed.

sjeanjem

sjev. (skr. sjeverni)

sjever (ever)

sjeati (se) (eati se), prez. sjeam (se), gl. pril.

sad. sjeajui (se), gl. im. sjeanje

sjeverac (everac), gen. jed. sjeverca, gen. mn.

sjeveraca

sjei (ei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.

sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla
sjedalo (edalo)

sjeveriti (everiti), prez. sjeverim, gl. pril. sad.

sjeverei, gl. im. sjeverenje

sjedeke (edeke) (pril.)

Sjeverna Amerika

sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl.

im. sjedinjenje

sjeverni (everni)

sjedite (edite), gen. jed. sjedita, instr. jed.

sjeditem

sjevernjak (evernjak), gen. jed. sjevernjaka,

nom. mn. sjevernjaci

Sjevernjaa (evernjaa)

sjednica (ednica)
sjedniar
(edniar),
sjedniaru/sjedniare,
sjedniarom/sjedniarem

sjutra (utra) (pril.)

vok.
instr.

jed.
jed.

sjutradan (utradan) (pril.)

sjutranji (utranji)

sjedniiti (edniiti)

sjutri dan (utri dan) (pril.)

sjednik (ednik), vok. jed. sjednie, nom. mn.

sjednici

.sk (internet domen Slovake)

Skadar, gen. Skadra
266

skadarski

slavistiki

Skadarsko jezero

slavistika, dat. jed. slavistici

Skadranin, nom. mn. Skadrani

slavistkinja

Skadranka,
Skadranki

dat.

jed.

Skadranki,

gen.

mn.

slei se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor.

slegoh se (slee se), gl. prid. rad. slegao se/slegla
se, gl. pril. pro. slegavi se

Skenderbeg

slea (pril.)

skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajui

(se), gl. im. skijanje

slegnuti se (slei se), prez. slegnem se, aor.

slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se,
gl. pril. pro. slegnuvi se

skije
skladini

slezena

skladite, gen. jed. skladita, instr. jed. skladitem

skladnost, gen. jed.
skladnou/skladnosti

skladnosti,

instr.

slijed, nom. mn. sljedovi

jed.

slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedei, gl. im.

slijeenje

Skopska Crna Gora

skr. (skr. skraeno; skraenica)

slijegati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl.

im. slijeganje

skrinja (krinja)

slijep, slijepa, odr. vid slijepi

skrob

slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepe, gen.

mn. slijepaca

skuiti, prez. skuim, gl. pril. trp. skuen

slijetati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl.

im. slijetanje

skuvati, prez. skuvam

s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta)
slabost, gen. jed.
slabou/slabosti

slabosti,

instr.

slijeva (pril.)

jed.

SLO (Meunarodna auto-oznaka za Sloveniju)

slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid

slabovidi

slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed.

slobodoumnou/slobodoumnosti

slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid

slabovidni

slobotina

sladak, slatka, odr. vid slatki

sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu

sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed.

sladokue, gen. mn. sladokusaca

sluaonica

slastiar, vok. jed. slastiaru/slastiare, instr. jed.

slastiarom/slastiarem

sluavka, dat. jed. sluavki, gen. mn. sluavki

slov. (skr. slovenski)

slukinja

slastiara (slastiarnica)

sljedbenica, vok. jed. sljedbenice

slastiarnica (slastiara)

sljedbeniin

slatkorjeiv, slatkorjeiva, odr. vid slatkorjeivi

sljedbeniki

slatkorjeivost, gen. jed. slatkorjeivosti, instr. jed.

slatkorjeivou/slatkorjeivosti

sljedbenik, vok. jed. sljedbenie, nom. mn.

sljedbenici

slavist (slavista), gen. jed. slavista

sljedbenitvo,
gen.
sljedbenitava/sljedbenitva

slavista (slavist), gen. jed. slaviste

sljedei (prid.)
267

mn.

sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujui,

gl. im. sljedovanje

smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed.

smjernou/smjernosti

sljeme (ljeme), gen. jed. sljemena

smjesa (smjea)

sljepaki

smjea (smjesa)

sljepica
sljepiin

smjekati se, prez. smjekam se, gl. pril. sad.

smjekajui se, gl. im. smjekanje

sljepi, instr. jed. sljepiem

smjetaj, gen. jed. smjetaja, instr. jed. smjetajem

sljepilo

smjetati, prez. smjetam,

smjetajui, gl. im. smjetanje

sljepoa

gl.

pril.

sad.

smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijui

sljepoonica

Smokovac (top.), gen. Smokovca

sljez
sljubiti se, prez. sljubim se

smrdljivac, gen. jed. smrdljivca,

smrdljive, gen. mn. smrdljivaca

sljutiti, prez. sljutim, gl. prid. trp. sljuten

smra (smreka)

smai (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh

(smae), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. pro.
smakavi

smri se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor.

smrkoh se (smre se), gl. prid. rad. smrkao
se/smrkla se, gl. pril. pro. smrkavi se

Smail-aga

smrdjeti (smreti), prez. smrdim, impf. smrah,

gl. prid. rad. smrdio/smrdjela

smaknuti (smai), prez. smaknem, aor.

smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl.
pril. pro. smaknuvi

smrdljivac, gen. jed. smrdljivca,

smrdljive, nom. mn. smrdljivci

vok.

vok.

jed.

jed.

smeokos, smeokosa, odr. vid smeokosi

smrdljivica, vok. jed. smrdljivice

smee, gen. jed. smea, instr. jed. smeem

smrdljiviin

smekast, smekasta, odr. vid smekasti

smreti, prez. smrdim, impf. smreh, gl. prid. rad.

smrdio/smrela

smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijui

se, gl. im. smijanje

smreka (smra), dat. jed. smreci

smijeh, nom. mn. smjehovi

smrknuti se (smri se), prez. smrknem se

smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen

smraviti, prez. smravim

smijeak, gen. jed. smijeka, nom. mn. smijeci,

gen. mn. smijeaka

smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smru/smrti

smrtnost, gen. jed.
smrtnou/smrtnosti

smijean, smijena, odr. vid smijeni

smijeno (pril.)

jed.

smuditi, prez. smudim, impf. smuah, gl. pril. sad.

smudei, gl. im. smuenje

smisao, gen. jed. smisla

smiljenost, gen. jed. smiljenosti, instr. jed.
smiljenou/smiljenosti
smjelosti,

instr.

smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed.

smrtonosnou/smrtonosnosti

smion, smiona, odr. vid smioni

smjelost, gen. jed.

smjelou/smjelosti

smrtnosti,

instr.

smutljivac, gen. jed. smutljivca,

smutljive, gen. mn. smutljivaca

jed.

smutljivica, vok. jed. smutljivice

smutljiviin

smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajui,

gl. im. smjeranje

smuvati, prez. smuvam

268

vok.

jed.

Sn (skr. kalaj)
snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad.
snabdijevajui, gl. im. snabdijevanje

socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista

socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste
socijalistiki

snabdjeti (snabeti), prez. snabdijem, aor.

snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril.
pro. snabdjevi

sociolog, vok. jed. socioloe, nom. mn. sociolozi

sociologija

snabeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor.

snabeh, gl. prid. rad. snabdio/snabela, gl. pril.
pro. snabevi

socioloki

snai, prez. snaem, aor. snaoh, gl. prid. rad.

snaao/snala, gl, pril. pro. snaavi

Sofokle, gen. Sofokla

snaha, dat. jed. snahi

solfeo, gen. jed. solfea

snijeg, nom. mn. snjegovi

solist (solista), gen. jed. solista

snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajui,

gl. im. snijevanje

solista (solist), gen. jed. soliste

sociolokinja
soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi

solistiki

snijean, snijena, odr. vid snijeni

solistkinja

snijeiti, prez. snijeim, gl. pril. sad. snijeei, gl.

im. snijeenje

soliti, prez. solim, gl. pril. sad. solei, gl. im.

soljenje

snijenica

Solun

snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen.

mn. snimaka

solunski

snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi

Solunjanin, nom. mn. Solunjani

snoljivost, gen. jed. snoljivosti, instr. jed.

snoljivou/snoljivosti

Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn.

Solunjanki

snovienje, gen. jed. snovienja, instr. jed.

snovienjem

sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata

snudenost, gen. jed. snudenosti, instr. jed.

snudenou/snudenosti

sonet

sonantski
sonetni (sonetski)

snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti

sonetski (sonetni)

Snjeko Bijeli

sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni

snjeanica

Sotonii (geogr.; crnogorsko pleme)

so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli

spana, gen. jed. spanaa, instr. jed. spanaem

sobarica, vok. jed. sobarice

Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne

sobariin

spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioe. gen.

mn. spasilaca

sobiak, gen. jed. sobika, nom. mn. sobici, gen.

mn. sobiaka

spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spaen

socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed.

socijaldemokrata

spaavati, prez. spaavam,

spaavajui, gl. im. spasavanje

socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed.

socijaldemokrate

spavaonica

socijaldemokratski
269

gl.

pril.

sad.

spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajui, gl.

im. spavanje

spotakao se/spotakla se, gl. pril. pro. spotakavi

se

specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista

spotaknuti se (spotai se), prez. spotaknem se,

aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo
se/spotaknula se, gl. pril. pro. spotaknuvi se

specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste

specijalistiki

spram (pred.)

specijalistkinja

spreavanje, gen. jed. spreavanja, instr. jed.

spreavanjem

spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki

spisatelj, gen. jed. spisatelja, instr. jed. spisateljem

sprei (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh

(spree), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril.
pro. spregavi

spisataljica, vok. jed. spisateljice

spisateljiin

sprega, dat. jed. sprezi

spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka

spregnuti (sprei), prez. spregnem, aor.

spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl.
pril. pro. spregnuvi

Splianin, nom. mn. Spliani

Splianka, dat. jed. Splianki, gen. mn. Splianki

spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed.

spremnou/spremnosti

Split
splitski
spodoba

sprijeenost, gen. jed. sprijeenosti, instr. jed.

sprijeenou/sprijeenosti

spoljanjost, gen. jed. spoljanjosti, instr. jed.

spoljanjou/spoljanosti

sprijeiti, prez. sprijeim, aor. sprijeih, gl. prid.

trp. sprijeen

spomenik, nom. mn. spomenici

sputanost, gen. jed. sputanosti,

sputanou/sputanosti

sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se,

gl. pril. sad. sporazumijevajui se, gl. im.
sporazumijevanje

instr.

jed.

s. r. (skr. svojom rukom, svojeruno)

s. r. (skr. srednji rod)

sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor.

sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio
se/sporazumjela se, gl. pril. pro. sporazumjevi
se

sramotan, sramotna, odr. vid sramotni

sramotniki

sporekati se (sporjekati se)

sramotnik, vok. jed. sramotnie, nom. mn.

sramotnici

sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed.

sporednou/sporednosti

srazmjer, gen.
srazmjerom

sporjekati se
sporjekam se

SRB (Meunarodna nauto-oznaka za Srbiju)

(sporekati

se),

prez.

jed.

srazmjera,

instr.

jed.

Srbija

sportist (sportista), gen. jed. sportista

sportista (sportist), gen. jed. sportiste

Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijane,

gen. mn. Srbijanaca

sportistkinja

Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki

sportski

Srbin, nom. mn. Srbi

sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed.

sposobnou/sposobnosti

srdaan, srdana, odr. vid srdaan

srdanost, gen. jed.
srdanou/srdanosti

spotai se (spotaknuti se), prez. spotaknem se,

aor. spotakoh se (spotae se), gl. prid. rad.
270

srdanosti,

instr.

jed.

srdba

stand. (skr. standardno)

srean, srena,odr. vid sreni

stanica

srenica, vok. jed. srenice

stanini

srenik, vok. jed. srenie, nom. mn. srenici

stani-pani

sredinji

stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed.

stanodave, gen. mn. stanodavaca

srednji vijek

starac, gen. jed. starca, vok. jed. stare, gen. mn.

staraca

srednjoevropski
srednjokolac, gen. jed. srednjokolca, vok. jed.
srednjokole, gen. mn. srednjokolaca

Stara Crna Gora

srednjokolka, dat. jed. srednjokolki, gen. mn.

srednjokolki

staraki

srednjokolski

Stari aerodrom

srednjovjekovni

Stari zavjet

sredovjean, sredovjena, odr. vid sredovjeni

starjeina

Sredozemlje,
Sredozemljem

starjeinstvo,
gen.
starjeinstava/starjeinstva

gen.

Sredozemlja,

Stara varo

instr.

Sredozemno more

starmali

Sremski front (istor.)

starocrkvenoslovenski

srijeda

starocrnogorski

srijetati, prez. srijeem, gl pril. sad. srijeui, gl.

im. srijetanje

starodrevni

srodnost, gen. jed.

srodnou/srodnosti

srodnosti,

instr.

mn.

starogradski

jed.

starogrki
starolatinski

st. (skr. stoljee)

starosjedilac
(staroedilac),
gen.
jed.
starosjedioca, vok. jed. starosjedioe, gen. mn.
starosjedilaca

stadijum
stadion
staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed.
stakloree, gen. mn. staklorezaca

starosjedilaki (staroedilaki)
starosjedioev (staroedioev)

staklorezaki

staroslovenski

stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn.

stalaka
stalan, stalna, odr. vid stalni

staroedilac
(starosjedilac),
gen.
jed.
staroedioca, vok. jed. staroedioe, gen. mn.
staroedilaca

staleki

staroedilaki (starosjedilaki)

stale, gen. jed. stalea, instr. jed. staleom

staroedioev (starosjedioev)

stalno (pril.)

starozavjetni

stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stranaca

statika, dat. jed. statici

stanac kamen

statistiar, vok. jed. statistiaru/statistiare, instr.

jed. statistiarom/statistiarem

stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki

271

statistiarka, dat. jed. statistiarki, gen. mn.

statistiarki

stotina

statistika, dat. jed. statistici

staist (staista), gen. jed. staista

stovarite, gen.
stovaritem

staista (staist), gen. jed. staiste

stoer, instr. jed. stoerom

staistkinja

stoina

Stega mitropolita Petra

str. (skr. strana)

steona

stradalnica, vok. jed. stradalnice

sticati, prez. stiem, gl. pril. sad. stiui, gl. im.

sticanje

stradalniin

stovarini
jed.

stovarita,

instr.

jed.

stradalniki

stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed.

stihotvore, gen. mn. stihotvoraca

stradalnik, vok. jed. stradalnie, nom. mn.

stradalnici

stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti

stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. strane, gen. mn.

stranaca

stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed.

stjenovitou/stjenovitosti

stranputica

Stjepan Mitrov Ljubia

stranputice (pril.)

sto (broj)

strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strau/strasti

sto (dio namjetaja), gen. jed. stola, nom. mn.

stolovi

strastan, strasna, odr. vid strasni

strastven, strastvena, odr. vid strastveni

STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija)

strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed.

strastvenou/strastvenosti

sto deseti
sto dvadeset
sto pet

straljivac, gen. jed. straljivca, vok. jed. straljive,

gen. mn. straljivaca

sto posto

straljivica, vok. jed. straljivice

stoga (rije.)

straljiviin

stogodinjak, vok. jed. stogodinjae, nom.

mn. stogodinjaci

straljivost, gen. jed. straljivosti,

straljivou/straljivosti

stogodinjakinja

strelica

stogodinji

strepnja

stogodinjica
stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama

strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad.

strepei, gl. im. strepljenje

stoiki

stric, vok. jed. strie

stoik, vok. jed. stoie, nom. mn. stoici

strijela

stoljee, gen. jed. stoljea, instr. jed. stoljeem

strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajui,

gl. im. strijeljanje

stopostotni

instr. jed.

strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed.

strijeljanjem

stoprocentni
stospratnica

strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijele, gen.

mn. strijelaca
272

strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad.

strijepei, gl. im. strijepljenje

sudionik, vok. jed. sudionie, nom. mn. sudionici

striko

sue, gen. jed. sua, instr. jed. suem

sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva

strog, stroga, odr. vid strogi

strogost, gen. jed.
strogou/strogosti

suenica, vok. jed. suenice

strogosti,

instr.

jed.

sueniin
sueniki

strujomjer, instr. jed. strujomjerom

suenik, vok. jed. suenie, nom. mn. suenici

struktura

sugraanin, nom. mn. sugraani

strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad.

stukturirajui, gl. im. strukturiranje

sugraanka, dat. jed. sugraanki, gen. mn.

sugraanki

stsl. (skr. staroslovenski)

student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata

sujevjerje, gen.
sujevjerjem

studentkinja

sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti

studentski

sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed.

sumanutou/sumanutosti

stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoe,

gen. mn. stvaralaca

Stvaranja,

stvarnost, gen. jed.

stvarnou/stvarnosti

stvarnosti,

jed.

sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi

instr.

instr.

instr.

sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajui,

gl. im. sumnjanje

stvaralatvo, gen. mn. stvaralatava/stvaralatva

gen.

sujevjerja,

sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja

stvaralaki
Stvaranje (asopis),
Stvaranjem

jed.

sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed.

sumnjivou/sumnjivosti

jed.

sumraan, sumrana, odr. vid sumrani

subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn.

subjekata

sumrak

subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn.

subjekata

sunarodniin

sunarodnica, vok. jed. sunarodnice

subjekatski

sunarodniki

subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni

sunarodnik, vok. jed. sunarodnie, nom. mn.

sunarodnici

subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn.

subektivizama

sunarodnitvo,
sunarodnitva

subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed.

subjektivnou/subjektivnosti

gen.

mn.

sunarodnitava/

sunasljednica, vok. jed. sunasljednice

subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni

sunasljedniin

suelice (pril.)

sunasljedniki

sueliti, prez. suelim, gl. prid. trp. sueljen

sunasljednik, vok. jed. sunasljednie, nom. mn.

sunasljednici

sueljavati, prez. sueljavam, gl. pril. sad.

sueljavajui, gl. im. sueljavanje

sunasljednitvo, gen. mn. sunasljednitava/

sunasljednitva

sudija, gen. jed. sudije

sunce

sudijinica, vok. jed. sudijinice

273

Sunce (astr.)

svakojako (pril.)

Sunev sistem (astr.)

svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni

suparnica, vok. jed. suparnice

svastika, dat. jed. svastici

suparniin

svata (svato) (gen. svaega)

suparniki

svato (svata) (gen. svaega)

suparnik, vok. jed. suparnie, nom. mn. suparnici

svemogu, svemogua, odr. vid svemogui

suparnitvo, gen. mn. suparnitava/suparnitva

sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski

superl. (skr. superlativ)

svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad.

sveo/svela, gl. pril. pro. svevi

suptropski

svetati, prez. svetam, gl. pril. sad. svetajui, gl.

im. svetanje

surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki

susjed
susjedni

svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. svee, gen. mn.

svetaca

Sutivan

Sveta Trojica

Sutomore

Sveti Petar Cetinjski

suv, suva, odr. vid suvi

Sveto pismo (Biblija)

suveren, suverena, odr. vid suvereni

sveznajui

suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed.

suverenou/suverenosti

svidjeti se (svieti se), prez. svidim se, aor.

svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl.
pril. pro. svidjevi se

suvlasnica, vok. jed. suvlasnice

svieti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor.

svieh se, gl. prid. rad. svidio se/sviela se, gl.
pril. pro. svievi se

suvlasniin
suvlasniki
suvlasnik,
suvlasnici

vok.

jed. suvlasnie,

nom.

mn.

svijenjak, nom. mn. svijenjaci

suvoa

svijest, gen.
svijeu/svijesti

suvomea

svijet, nom. mn. svjetovi

suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni

svijetlei (svjetlei)

suvota (ostava)

svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla

s. v. (skr. lat. sub voce - kod rijei)

svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi

sv. (skr. sveska)

svijetlozelen,
slijetlozeleni

sv. (skr.

sveti)

jed.

svijesti,

svijetlozelena,

instr.

odr.

jed.

vid

svadba, gen. mn. svadbi/svadba

svijetlout, svijetlouta, odr. vid svijetlouti

svadbeni

svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetlei, gl.

prid. rad. svijetlio/svijetljela

svagdanji

svilen, svilena, odr. vid svileni

svakakav
svakidanji

svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn.

svitaca

svako (gen. svakoga)

svjeica
274

svjetlei (svijetlei)
svjedoanstvo,
svjedoanstva

gen.

mn.

svrenost, gen. jed. svrenosti,

svrenou/savrenosti

svjedoanstava/

svjedoiti, prez. svjedoim,

svjedoei, gl. im. svjedoenje

gl.

pril.

svjesnosti,

instr.

sad.

svugdje (svuge) (pril.)

svuge (svugdje) (pril.)

jed.

svjestan, svjesna, odr. vid svjesni

svjetenik, vok. jed. svjetenie, nom. mn.

svjetenici

ah
ahist (ahista), gen. jed. ahista

svjetenstvo, gen. mn. svjetenstava/svjetenstva

ahista (ahist), gen. jed. ahiste

svjetiti, prez. svjetim

ahistkinja

svjet. (skr. svjetski)

aka, dat. jed. aci

svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/

svjetiljki

akake (pril.)
al

svjetionik, nom. mn. svjetionici

ala

svjetlosni
svjetlost, gen. jed.
svjetlou/svjetlosti

jed.

svui (se), prez. svuem se, aor. svukoh (se)

(svue se), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se),
gl. pril. pro. svukavi (se)

svjedok, vok. jed. svjedoe, nom. mn. svjedoci

svjesnost, gen. jed.
svjesnou/svjesnosti

instr.

svjetlosti,

instr.

aljiv, aljiva, odr. vid aljivi

jed.

aljivdija

svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad.

svjetlucajui, gl. im. svjetlucanje

aljivost, gen. jed.

aljivou/aljivosti

svjetovni

ampion

svjetski

ampionat

svlaionica

anac, gen. jed. anca, nom. mn. anevi, gen. mn.

aneva

svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi

svojevremena,

odr.

instr.

jed.

apat, gen. jed. apata

svojeruan, svojeruna , odr. vid svojeruni

svojevremen,
svojevremeni

aljivosti,

apnuti, prez. apnem

vid

apta, vok. jed. aptau, instr. jed. aptaem

aptati, prez. apem, gl. pril. sad. apui, gl. im.
aptanje

svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni

svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva

aputati, prez. apuem, gl. pril. sad. apuui, gl.

im. aputanje

svri (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh

(svre), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. pro.
svrgavi

ar planina

svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla

aranci (geogr.; crnogorsko pleme)

svrgnuti (svri), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl.

prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. pro.
svrgnuvi

arenjeti, prez. arenim, gl. pril. sad. arenei, gl.

prid. rad. arenio/arenjela

svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni

armantan, armantna, odr. vid armantni

arka, dat. jed. arki

275

armantnost, gen. jed. armantnosti, instr. jed.

armantnou/armantnosti

est

aavac, gen. jed. aavca, vok. jed. aave, gen.

mn. aavaca

estoasovni

estina

aavica, vok. jed. aavice

estogodinjak, vok. jed. estogodinjae, nom.

mn. estogodinjaci

aaviin

estogodinjakinja

atrovac, gen. jed. atrovca, vok. jed. atrove, gen.

mn. atrovaca

estogodinji
estogodinjica

atrovaki

estomjeseni

atrovev

estodnevni

epan Mali

estoro

epan Polje (top.)

estosatni

epati, prez. epam

eti (htjeti),
hoe/e

prez.

hou/u,

estospratnica

hoe/e,

estougao,
estouglovi

uuriti se, prez. uurim se

gen.

jed.

estougla,

nom.

mn.

estougaoni

egrt, nom. mn. egrti

estougaonik, nom. mn. estougaonici

ema (shema)
ematski (shematski)

etati, prez. etam, gl. pril. sad. etajui, gl. im.

etanje

epavac, gen. jed. epavca, vok. jed. epave, gen.

mn. epavaca

etnja, gen. mn. etnja/etnji

ezdeset

epavica, vok. jed. epavice

ezdesetak

epaviin
epavost, gen. jed.
epavou/epavosti

epavosti,

instr.

ezdesetina

jed.

erijat, gen. erijata

ezdesetogodinjak,
ezdesetogodinjae,
ezdesetogodinjaci

erijatski

ezdesetogodinjakinja

esnaest

ezdesetogodinjica

esnaesterac, gen. jed. esnaesterca, gen. mn.

esnaesteraca

ezdesetoro

jed.
mn.

iar (dobit)

esnaestina

iljak, gen. jed. iljka, nom. mn. iljci, gen. mn.

iljaka

esnaestodnevni
esnaestogodinjak,
esnaestogodinjae,
esnaestogodinjaci

vok.
nom.

vok.
nom.

jed.
mn.

iljeg, nom. mn. iljezi, gen. mn. iljega

iljee, gen. jed. iljea, instr. jed. iljeem
ipak, gen. jed. ipka, nom. mn. ipci, gen. mn.
ipaka

esnaestogodinjakinja
esnaestogodinjica

ipanzo

esnaestoro

ipka, dat. jed. ipci, gen. mn. ipaka/ipki

276

ipraje, gen. jed. ipraja, instr. jed. iprajem

ovinizam,
ovinizama

irokogrudost, gen. jed. irokogrudosti, instr. jed.

irokogrudou/irokogrudosti

gen.

jed.

ovinizma,

gen.

mn.

ovinstkinja

ika, dat. jed. iki, gen. mn. iaka/iki

pan. (skr. panski)

izofrenija

panija

k. (skr. kolski)
k. g. (skr. kolska godina)

panac, gen. jed. panca, vok. jed. pane, gen. mn.

panaca

kola

pankinja
panski

kolski

pekulacija

ved. (skr. vedski)

pekulant, gen.
pekulanata

kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei,

gl. im. kiljenje

jed.

pekulanta,

gen.

mn.

pekulantkinja

kiljiti (kiljeti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei,

gl. im. kiljenje

perploa

kotska, gen. kotske, dat. kotskoj

pica

kot

pijati, prez. pijam, gl. pril. sad. pijajui, gl. im.

pijanje

kotkinja

pijun

krinja (skrinja)
kripati, prez. kripim

pijunirati, prez. pijuniram, gl. pril. sad.

pijunirajui, gl. im. pijuniranje

krtac (krtica), gen. jed. krca, vok. jed. kre,

gen. mn. krtaca

pijunka, dat. jed. pijunki, gen. mn. pijunki

to bilo (ta bilo)

krtica, vok. jed. krtice

krtost, gen. jed.
krtou/krtosti

krtosti,

instr.

tavie (rije.)

jed.

tedionica
tedjeti (teeti), prez. tedim, impf. teah, gl.
pril. sad. tedei, gl. prid. rad. tedio/tedjela

lezvig-Holtajn
ljem
ljeme (sljeme), gen. jed. ljemena

tedljivac, gen. jed. tedljivca, vok. jed. tedljive,

gen. mn. tedljivaca

ljivovaa (ljivovica)

tedljivica, vok. jed. tedljivice

ljivovica (ljivovaa)

tedljiviin

ljuiji (ljuji)

tedljivost, gen. mn. tedljivosti, instr. jed.

tedljivou/tedljivosti

ljuji (ljuiji)

teeti, prez. tedim, impf. teah, gl. pril. sad.

tedei, gl. prid. rad. tedio/teela

ljuka, dat. jed. ljuki

ljunak, gen. jed. ljunka

teta

ovinist (ovinista), gen. jed. ovinista

tetnica, vok. jed. tetnice

ovinista (ovinist), gen. jed. oviniste

tetniin

ovinistiki

tetnik, vok. jed. tetnie, nom. mn. tetnici

277

tetnost, gen. jed.

tetnou/tetnosti

tetnosti,

instr.

jed.

vajcarac, gen. jed. vajcarca, vok. jed. vajcare,

gen. mn. vajcaraca

tetoina

vajcarkinja

tienica, vok. jed. tienice

vajcarska, gen. vajcarske, dat. vajcarskoj

tieniin

valer, vok. jed. valeru, instr. jed. valerom

tieniki

valerka, dat. jed. valerki, gen. mn. valerki

tienik, vok. jed. tienie, nom. mn. tienici

ved. (skr. vedski)

tirak, gen. jed. tirka

vedska, gen. vedske, dat. vedskoj

titovo, gen. titova

veanin, nom. mn. veani

to bilo (bilo to) (zamj.)

veanka, dat. jed. veanki, gen. mn. veanki

to drago (zamj.)
to god (bilo to) (zamj.)

togod (neto) (zamj.)

(skr. ever)

tok. (skr. tokavski)

eckati (sjeckati), prez. eckam, gl. pril. sad.

eckajui, gl. im. eckanje

tokavac, gen. jed. tokavca, vok. jed. tokave,

gen. mn. tokavaca
tokavka, dat. jed. tokavki, gen. mn. tokavki

eckavac (sjeckavac), gen. jed. eckavca, gen.

mn. eckavaca

tokavski

ea (sjea)

tokavtina

eivo (sjeivo)

tota (zamj.)

ei (sjei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.

sijecijah, gl. prid. rad. ekao/ekla

trajk, nom. mn. trajkovi

edalo (sjedalo)

trajka, vok. jed. trajkau, instr. jed. trajkaem

edeke (sjedeke) (pril.)

trajkaki
trajkbreher, instr. jed. trajkbreherom

edite (sjedite), gen. jed. edita, instr. jed.

editem

trajkovati, prez. trajkujem, gl. pril. sad.

trajkujui, gl. im. trajkovanje

ednica (sjednica)

umadijsko-vojvoanski govori

edniar
(sjedniar),
vok.
jed.
edniaru/edniare, instr. jed. edniarom/
edniarem

und literatura

edniiti (sjedniiti), prez. edniim

upljoglav, upljoglava, odr. vid upljoglavi

ednik (sjednik), vok. jed. ednie, nom. mn.

ednici

treka, dat. jed. treci/treki

upljoglavac, vok. jed. upljoglave, gen. mn.

upljoglavaca

eeti (sjedjeti), prez. edim, impf. eah, gl.

prid. rad. edio/eela, gl. im. eenje

upljoglavka, dat. jed. upljoglavki, gen. mn.

upljoglavki

eka (soj, vrsta)

ura

ekira (sjekira)

urjakinja (urnjaja)

ekiracija (sjekiracija)

urnjaja (urjakinja)

ekiranje (sjekiranje)
278

ekirica (sjekirica)

utradan (sjutradan)

eknuti, prez. eknem

utranji (sjutranji)

ekomaniti, prez. ekomanim, gl. pril. sad.

ekomanei

utri dan (sjutri dan)

ekomanka, dat. jed. ekomanki, gen. mn.

ekomanki

eme (sjeme), gen. jed. emena

t (skr. tona)

emenite (sjemenite), gen. jed. emenita,

instr. jed. emenitem

T (skr. top u ahu)

emenjaa (sjemenjaa)

tabakera

en (hlad)

taan, tana, odr. vid tani

enica (toponim)

taka, dat. jed. taki, gen. mn. taaka

enianin, nom. mn. eniani

takast, takasta, odr. vid takasti

enianka, dat. jed. enianki, gen. mn. enianki

eniki do

tanost, gen. jed.

tanou/tanosti

enokos (sjenokos)

tad (tada) (pril.)

enokosan (sjenokosan), enokosna, odr. vid.

enokosni

tada (tad) (pril.)

enjati (predosjeati), prez. enjam, gl. pril. sad.

enjajui, gl. im. enjanje

tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni

t. (skr. taka)

tanosti,

instr.

jed.

tadanji
tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed.
tajanstvenou/tajanstvenosti

era (neoprana ovja vuna)

erepica

tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed.

tajnovitou/tajnovitosti

erepiin

takmiarka, dat. jed. takmiarki, gen. mn.

takmiarki

erpaa
erpati (brzo, ljutito govoriti), prez. erpam, gl.
pril. sad. erpajui, gl. im. erpanje

takmiarski

esti (sjesti), prez. ednem/edem, aor. edoh,

gl. prid. rad. eo/ela, gl. pril. pro. evi

takmiiti se, prez. takmiim se, gl. pril. sad.

takmiei se, gl. im. takmienje

ever (sjever)

takoe (rije.)

everac (sjeverac), gen. jed. everca, gen. mn.

everaca

takorei (rije.)

everiti (sjeveriti), prez. everim, gl. pril. sad.

everei, gl. im. everenje

taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem

takozvani

everni (sjeverni)

taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed.

taksimetrom, gen. mn. taksimetara

evernjaa (Sjevernjaa)

talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoe, gen. mn. talaca

evernjak (sjevernjak), gen. jed. evernjaka, nom.

mn. evernjaci

talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata

ota (hipok.)

talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed.

talentovanou/talentovanosti

utra (sjutra)

Talijan (Italijan)
279

Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen.

mn. Talijanki

tehnolog, nom. mn. tehnolozi

talijanski (italijanski)

tehnoloki

talijum

tehnolokinja

talog, nom. mn. talozi

tekovina

taman, tamna, odr. vid tamni

telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista

tamno (pril.)

telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste

tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi

telefonistkinja

tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi

telepatija

tamnout, tamnouta, odr. vid tamnouti

telepatski

tanan, tanana, odr. vid tanani

teleskop

tango, gen. jed. tanga

teletina

tanjir, instr. jed. tanjirom

telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telau/teladi

tanjiri, gen. jed. tanjiria, instr. jed. tanjiriem

televizija

tast

televizor, instr. jed. televizorom

tata

temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem

tautologija

temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca

tautoloki

temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed.

temeljitou/temeljitosti

tehnologija

tavan, gen. jed. tavana

tavanica

temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn.

temperamenata

tazbina

temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti,

instr. jed. temperamentnou/temperamentnosti

TBC (skr. tuberkoloza)

TE (skr. termoelektrana)

tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca

teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara

tendencija

teatralan, teatralna, odr. vid teatralni

tendenciozan,
tendenciozni

teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed.

teatralnou/teatralnosti

tendenciozna,

odr.

vid

teaj, gen. jed. teaja, nom. mn. teajevi

tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed.

tendencioznou/tendecioznosti

teferi, gen. jed. teferia, instr. jed. teferiem

teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom

tefter, instr. jed. tefterom

teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki

tegoban, tegobna, odr. vid tegobni

tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista

tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed.

tegobnou/tegobnosti

tehnista (tenkist), gen. jed. tenkiste

tehniarka,
tehniarki

teokratski

dat.

jed.

tehniarki,

gen.

teokratija

mn.

teolog, vok. jed. teoloe, nom. mn. teolozi

tehniki

teologija

tehnika, dat. jed. tehnici

280

teoloki

tjelesa (elesa) (mn. sr. r.)

teolokinja

tjelesni (elesni)

teorema

tjelesnost (elesnost), gen. jed. tjelesnosti, instr.

jed. tjelesnou/tjelesnosti

tepih, nom. mn. tepisi

tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed.

tjelohraniteljem

tercijarni
teritorija

tjeme (eme), gen. jed. tjemena

terminologija

tjemenjaa (emenjaa)

terminoloki

tjerati (erati), prez. tjeram

Termopile (mn. . r.)

tjeskoba (eskoba)

termopilski
terorist (terorista), gen. jed. terorista

tjeskoban (eskoban), tjeskobna, odr. vid

tjeskobni

terorista (terorist), gen. jed. teroriste

tjesnac (esnac), gen. jed. tjesnaca

teroristiki

tjesnaki (esnaki)

teroristkinja

tjeskoba (eskoba)

terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama

tjesnoa (esnoa)

tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/

tesarem

tjesnogrudan (esnogrudan), tjesnogrudna,

odr. vid tjesnogrudni

teko (pril.)

tjestenina (estetina)

tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka

tjeitelj (eitelj), vok. jed. tjeitelju, instr. jed.

tjeiteljem

tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka

tjeiti (eiti), prez. tjeim, gl. pril. sad. tjeei, gl.

im. tjeenje

tetki, gen. jed. tetkia, instr. jed. tetkiem

tetkin

tjenji (enji)

tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi

tka (tkalac), gen. jed. tkaa, vok. jed. tkau

tezga, dat. jed. tezgi

tkalac (tka), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkale, gen.

mn. tkalaca

teak, gen. jed. teaka, vok. jed. teae, nom. mn.

teaci

tlo

teak, teka, odr. vid teki

toalet(ni) papir

ticati, prez. tiem, gl. pril. sad. tiui, gl. im. ticanje

tobdija

Tihi okean

tobdijski

tihookeanski
tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi

tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn.

tobolaca

tijelo

toak, gen. jed. toka, nom. mn. tokovi

tijesan, tijesna, odr. vid tijesni

toksini

tijesto
tj. (skr. to jest)

toksikolog, vok. jed. toksikoloe, nom. mn.

toksikolozi

tjelace (elace), gen. jed. tjelaceta

toksikologija
281

toksikoloki

tragikomedija

toksikolokinja

tragikomian,
tragikomini

tolerancija

tragikomina,

odr.

vid

tragikominost, gen. jed. tragikominosti, instr. jed.

tragikominou/tragikominosti

tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni

tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed.
tolerantnou/tolerantnosti

trafikantkinja

Toloka uma

traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista

top

traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste

top. (skr. topinim)

traktoristkinja

topao, topla, odr. vid topli

trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata

topionica

transatlantski

topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topei, gl. im.

topljenje

transplantacija

toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed.

toplomjerom

Travunija (istor.)

topografija

Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn.

Travunjanki

travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki

Travunjanin, nom. mn. Travunjani

toponim
toponomastiar, vok. jed. toponomastiaru/
toponomastiare, instr. jed. toponomastiarom/
toponomastiarem

tre (uzv.)
Trebjeani
treerazredni

toponomastika, dat. jed. toponomastici

trei

totalan, totalna, odr. vid totalni

treina

totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista

trenerica, vok. jed. trenerice

totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste

treneriin

totalitaristiki

trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki

totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed.

totalitarnou/totalitarnosti

trening, nom. mn. treninzi

traak, gen. jed. traka, nom. mn. traci, gen. mn.

traaka

trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen.

mn. trenutaka

trad. (str. tradicionalno)

trepeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepah,

gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/trepela,
gl. im. trepenje

tradicija
tradicionalan,
tradicionalni

tradicionalna

odr.

vid

trepetljika, dat. jed. trepetljici

tradicionalist
tradicionalista

(tradicionalista),

gen.

jed.

treptati, prez. trepem, gl. pril. sad. trepui, gl.

im. treptanje

tradicionalista
tradicionaliste

(tradicionalist),

gen.

jed.

treptjeti (trepeti), prez. treptim, impf. trepah,

gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/treptjela,
gl. im. trepenje

tragian, tragina, odr. vid tragini

tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn.

tresaka

tragika, dat. jed. tragici

282

tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid.

rad. tresao/tresla

triptih (triptihon), nom. mn. triptisi

trenja, gen. mn. treanja

trista (tri stotine)

Trenjevo

tri stotine (trista)

tretman, gen. jed. tretmana

trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed.

trivijalnou/trivijalnosti

triptihon (triptih)

trezven, trezvena, odr. vid trezveni

trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed.
trezvenou/trezvenosti

trgnuti, prez. trgnem

trg. (skr. trgovaki)

trnokop

Trg Republike

trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki

tri
trideset

trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn.

trocijevaka/trocijevki

tridesetak

trolan, trolana, odr. vid trolani

tridesetogodinjak,
vok.
jed.
tridesetogodinjae, nom. mn. tridesetogodinjaci

trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni

trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka

tridesetogodinjakinja

trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid

trodimenzionalni

tridesetogodinji

trodnevni

trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebei, gl.

im. trijebljenje

trogodinji

trijem

Troja

trijezan, trijezna, odr. vid trijezni

Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojane,

gen. mn. Trojanaca

trogodinjica

trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijeznei,

gl. im. trijenjenje
trijeznost, gen. jed.
trijeznou/trijeznosti

trijeznosti,

instr.

Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki

jed.

Trojiindan, gen. Trojiindana/Trojiina dne

trojica

trijumf

Trojica (top.)

trinaest

trojka, dat.
trojaka/trojki

trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn.

trinaesteraca

jed.

trojci/trojki,

gen.

mn.

tromea

trinaestina
trinaestodnevni

tromjeseje, gen. jed. tromjeseja, instr. jed.

tromjesejem

trinaestogodinjak,
vok.
jed.
trinaestogodinjae, nom. mn. trinaestogodinjaci

tromjeseni
tronedjeljni (troneeljni)

trinaestogodinjakinja

troneeljni (tronedjeljni)

trinaestogodinji

tronoac, gen. jed. tronoca, gen. mn. tronoaca

trinaestogodinjica
Trinaestojulski ustanak (istor.)

trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed.

trostrukou/trostrukosti

trinaestoro

trokovnik, nom. mn. trokovnici

283

trotoar
trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi

turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed.

turbulentnou/turbulentnosti

trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi

turist (turista), gen. jed. turista

trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad.

trpei, gl. im. trpljenje

turista (turist), gen. jed. turiste

trp. gl. prid. (skr. trpni glagolski pridjev)

turistkinja

trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski

Turjak

trani

tubalica

truba, vok. jed. trubau, instr. jed. trubaem

tuilica (ena koja tui), vok. jed. tuilice

trudbenik, vok. jed. trudbenie, nom. mn.

trudbenici

tuiliin

turistiki

tuiti, prez. tuim, gl. pril. sad. tuei, gl. im.

tuenje

trule, gen. jed. trulei, instr. jed. truleju/trulei

trulost,
gen.
jed.
trulou/trulosti

trulosti,

instr.

jed.

tuilatvo, gen. mn. tuilatava/tuilatva

trunuti, prez. trunem

tuilac, gen. jed. tuioca, vok. jed. tuioe, gen. mn.

tuilaca

truo, trula, odr. vid truli

tuiteljica (tuiteljka), vok. jed. tuiteljice

trupake (pril.)
tu (pril.)

tujeti (naricati), prez. tuim, gl. pril. sad. tuei,

gl. prid. rad. tuio/tujela

tucanik, nom. mn. tucanici

TV (skr. televizija; televizijski)

tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi

TVCG (skr. Televizija Crne Gore)

tu (bronza)

TVNK (skr. Televizija Niki)

tui, prez. tuem, impf. tucijah, gl. prid. rad.

tukao/tukla, gl. prid. trp. tuen

tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvore, gen. mn.

tvoraca

Tuemilska bitka (istor.)

tvoraki

tuinac, gen. jed. tuinca, vok. jed. tuine, gen.

mn. tuinaca

tvoratvo, gen. mn. tvoratava/tvoratva

tuinka, dat. jed. tuinki, gen. mn. tuinki

tvrdiluk, nom. mn. tvrdiluci

tuiti (se), prez. tuim (se), gl. pril. sad. tuei

(se), gl. im. tuenje

tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji

tvorba

tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed.

tvrdoglave, gen. mn. tvrdoglavaca

Tulus-Lotrek
tunika, dat. jed. tunici
tunjevina

tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn.

tvrdoglavki

tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed.

tupoglave, gen. mn. tupoglavaca

tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed.

tvrdoglavou, odr. vid tvrdoglavosti

tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed.

tupoglavou/tupoglavosti

tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni

tur. (skr. turski)

tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed.

tvrdokornou, odr. vid tvrdokornosti

turbulencija

tzv. (skr. takozvani)

284

ubojnik, vok. jed. ubojnie, nom. mn. ubojnici

U (skr. uran)

ubrk (pril.)

.ua (internet domen Ukrajine)

ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed.

ubrzanou/ubrzanosti

ubaciti (ubaiti), prez. ubacim, gl. prid. trp.

ubaen

ubrzo (pril.)

ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujui,

gl. im. ubacivanje

ubuati se, prez. ubuam se

ubaiti (ubaciti), prez. ubaim, gl. prid. trp.

ubaen

ucijelo (pril.)

UCG (skr. Univerzitet Crne Gore)

ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen

ubajatiti se, prez. ubajatim se

ucjena

ubazdjeti se (ubaeti se), prez. ubazdim se,

aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio
se/ubazdjela se, gl. pril. pro. ubazdjevi se

ucjenjiva, vok. jed. ucjenjivau, instr. jed.

ucjenjivaem
ucjenjivaki

ubaeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se,

aor. ubaeh se, gl. prid. rad. ubazdio
se/ubaela se, gl. pril. pro. ubaevi se

ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen

u. (skr. uenik)

ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeuen

ubica

uenost, gen. jed.

uenou/uenosti

ubiin

uesnica, vok. jed. uesnice

ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeen

uesniin

ubijeenost, gen. jed. ubijeenosti, instr. jed.

ubijeenou/ubijeenosti

uesnik, vok. jed uesnie, nom. mn. uesnici

ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva

ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed.
ubjedljivou/ubjedljivosti

uetvoro (pril.)

ubjeenje, gen.
ubjeenjem

ubjeivati, prez. ubjeujem,

ubjeujui, gl. im. ubjeivanje

gl.

uevan, uevna, odr. vid uevni

instr.

jed.

uinak, gen. jed. uinka, nom. mn. uinci, gen. mn.

uinaka

pril.

sad.

uionica
uiteljica, vok. jed. uiteljice

ublijedjeti (ublijeeti), prez. ublijedim, aor.

ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl.
prid. trp. ublijeen, gl. pril. pro. ublijedjevi

uiteljiin
umalost, gen. jed.
umalou/umalosti

ublijeeti, prez. ublijedim, aor. ublijeeh, gl. prid.

rad. ublijedio/ublijeela, gl. prid. trp. ublijeen, gl.
pril. pro. ublijeevi
ubojitosti,

instr.

umalosti,

instr.

jed.

instr.

jed.

utiv, utiva, odr. vid utivi

utivost, gen. jed.
utivou/utivosti

ubog, uboga, odr. vid ubogi

ubojitost, gen. jed.
ubojitou/ubojitosti

jed.

uestvovati, prez. uestvujem, gl. pril. sad.

uestvujui, gl. im. uestvovanje

ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi

ubjeenja,

instr.

uestalost, gen. jed. uestalosti, instr. jed.

uestalou/uestalosti

ubiljeiti, prez. ubiljeim, gl. prid. trp. ubiljeen

jed.

uenosti,

jed.

utivosti,

ueha (utjeha), dat. jed. uehi

uerati (utjerati), prez. ueram
285

uerivati (utjerivati), prez. uerujem, gl. pril.

sad. uerujui, gl. im. uerivanje

udugo (pril.)

ueiti (utjeiti), prez. ueim, gl. prid. trp.

ueen

udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl.

prid. trp. udubljen

ueiv (ueljiv), ueiva, odr. vid ueivi

udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl.

prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. pro.
udubavi se

udvoje (pril.)

ueljiv (ueiv), ueljiva, odr. vid ueljivi

uutati, prez. uutim

udvostruiti, prez. udvostruim, gl. prid. trp.

udvostruen

uutkati, prez. uutkam,

uutkavati, prez. uutkavam, gl. pril. sad.
uutkavajui, gl. im. uutkavanje

udjenuti (uenuti), prez. udjenem

udjesti (uesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl.
prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. pro. udjevi

udadba
udalj (pril.)

uenuti (udjenuti), prez. uenem

udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed.

udaljenou/udaljenosti

uesti (udjesti), prez. uedem, aor. uedoh, gl.

prid. rad. ueo/uela, gl. pril. pro. uevi

udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril.

sad. udaljavajui, gl. im. udaljavanje

UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica

United European Football Assotiation)

udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril.

sad. udaljujui, gl. im. udaljivanje

ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn.

ugaraka

udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad.

udajui/udavajui, gl. im. udavanje
udavljeniki

uglaenost, gen. jed. uglaenosti, instr. jed.

uglaenou/uglaenosti

udesno (pril.)

uglavnom (pril.)

udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen

uglednik, vok. jed. uglednie, nom. mn. uglednici

udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajui,

gl. im. udijevanje

ugljendioksid

udio, gen. jed. udjela

ugljenisati, prez. ugljeniem, gl. pril. sad.

ugljenisavi, gl. im. ugljenisanje

ugljenik, nom. mn. ugljenici

uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udei, gl. im. uenje
udjeljivati, prez. udjeljujem,
udjeljujui, gl. im. udjeljivanje

gl.

pril.

ugljenmonoksid

sad.

ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se

UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija)

ugnjeta, vok.
ugnjetaem

udno (pril.)

jed.

ugnjetau,

instr.

jed.

udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udove, gen.

mn. udovaca

ugnjetaica, vok. jed. ugnjetaice

udovica, vok. jed. udovice

ugnjetaki

udoviin

ugnjeivati se, prez. ugnjeujem se, gl. pril.

sad. ugnjeujui se, gl. im. ugnjeivanje

ugnjetaiin

udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad.

udovoljavajui, gl. im. udovoljavanje
udovoljiti,
udovoljen

prez.

udovoljim,

gl.

prid.

ugodnik, vok. jed. ugodnie, nom. mn. ugodnici

trp.

ugoavati (ugoivati), prez. ugoavam, gl.

pril. sad. ugoavajui, gl. im. ugoavanje
286

ugoivati (ugoavati), prez. ugoivam, gl.

pril. sad. ugoivajui, gl. im. ugoivanje

ukisjeliti (ukieliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp.

ukisjeljen

ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed.

ugrijanou/ugrijanosti

ukieliti (ukisjeliti), prez. ukielim, gl. prid. trp.

ukieljen

ugrijati, prez. ugrijem

uklijetiti, prez. uklijetim, gl. prid. trp. uklijeten

ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad.

ugrizao/ugrizla, gl. pril. pro. ugrizavi

ukoiti, prez. ukoim, gl. prid. trp. ukoen

ugroenost, gen. jed. ugroenosti, instr. jed.

ugroenou/ugroenosti

ukorak (pril.)

ukoliko (vez.)

ugruak, gen. jed. ugruka, nom. mn. ugruci

ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp.

ukorijenjen

ugruvati (se), prez. ugruvam (se)

ukoso (pril.)

uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapen

ukotac (pril.)

uhapenik, vok. jed. uhapenie, nom. mn.

uhapenici

Ukrajina

uhapenica, vok. jed. uhapenice

Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajine,

gen. mn. Ukrajinaca

uhapeniin

Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki

uho (uvo), nom. mn. ui

ukrajinski

uhoda

ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala,

gl. pril. pro. ukravi, gl. prid. trp. ukraden

uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhoen, gl. im.

uhoenje

ukrivo (pril.)

uhodnik, vok. jed. uhodnie, nom. mn. uhodnici

ukrtati, prez. ukrtam

uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran

ukuanka, dat. jed. ukuanki, gen. mn. ukuanki

uime (pril.)

ukusan, ukusna, odr. vid ukusni

uinat (pril.)

ukuvati, prez. ukuvam

uistinu (pril.)

ul. (skr. ulica)

ujak, vok. jed. ujae, nom. mn. ujaci

ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn.

ulazaka

ujevina
Ujedinjeni Arapski Emirati

uleeti (uletjeti), prez. uletim, aor. uleeh, gl.

prid. rad. uletio/uleela, gl. pril. pro. uleevi

ujednaavati
(ujednaivati),
prez.
ujednaavam, gl. pril. sad. izjednaavajui, gl. im.
izjednaavanje

uletjeti (uleeti), prez. uletim, gl. prid. rad.

uletio/uletjela, gl. pril. pro. uletjevi

ujednaivati
(ujednaavati),
prez.
ujednaujem, gl. pril. sad. ujednaujui, gl. im.
ujednaivanje

ulica
Ulica slobode
uliarka, dat. jed. uliarki, gen. mn. uliarki

ujedno (pril.)

ulijeniti se, prez. ulijenim se

ujna

ulijepiti se, prez. ulijepim se

ujesen (pril.)

ulijetati, prez. ulijeem, gl. pril. sad. ulijeui, gl.

im. ulijetanje

ujutro (pril.)
.uk (internet domen Ujedinjenog Kraljevstva)
287

ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad.

ulijevajui, gl. im. ulijevanje

umjetnik, vok. jed. umjetnie, nom. mn. umjetnici,

gen. mn. umjetnika

ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad.

ulivajui, gl. im. ulivanje

umjetnitvo, gen. mn. umjetnitava/umjetnitva

ulijevo (pril.)

umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed.

umjetnou/umjetnosti

ultrazvuni

umnogome (pril.)

ultrazvuk

umnjak, nom. mn. umnjaci

ULUCG (skr. Udruenje likovnih umjetnika

umobolan, umobolna, odr. vid umobolni

Crne Gore)

umobolnica, vok. jed. umobolnice

uludo (pril.)

umobolniin

Ulva lactica (lat. morska salata)

umobolnik, vok. jed. umobolnie, nom. mn.

umobolnici

uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici

umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla,

gl. pril. pro. umrijevi/umrvi

uljepati, prez. uljepam, gl. prid. trp. uljepan

uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljeen

umai (umaknuti), prez. umaknem, aor.

umakoh (umae), gl. prid. rad. umakao/umakla,
gl. pril. pro. umakavi

uljez
uljudnost, gen. jed.
uljudnou/uljudnosti

uljudnosti,

instr.

jed.

umuknuti (umui), prez. umuknem, aor.

umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl.
pril. pro. umuknuvi

umalo (pril.)
umanjenik, nom. mn. umanjenici
umanjilac,
umanjilaca

gen.

jed.

umanjioca,

gen.

UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije)

mn.

unakrst (pril.)

umetati, prez. umeem, gl. im. umetanje

unapredak (pril.)

umijee, gen. jed. umijea, instr. jed. umijeem

unaprijed (pril.)

umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umijeen

unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp.

unaprijeen, gl. im. unapreenje

umijeati se, prez. umijeam se

umiti, prez. umijem

unapreenje, gen. jed. unapreenja, instr. jed.

unapreenjem

umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajui, gl.

im. umivanje

unazad (pril.)
unazadak (pril.)

umjesto (pred.)

unedogled (pril.)

umjean, umjena, odr. vid umjeni

unekoliko (pril.)

umjenost, gen. jed. umjenosti, instr. jed.

umjenou/umjenosti

unesreavati
(unesreivati),
prez.
unestreavam, gl. pril. sad. unesreavajui, gl. im.
unesreavanje

umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl.

prid. rad. umio/umjela, gl. pril. pro. umjevi

unesreivati (unesreavati), prez. unesreujem,

gl. pril. sad. unesreujui, gl. im. unesreivanje

umjetnica, vok. jed. umjetnice

umjetniin

unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed.

unezvijerenou/unezvijerenosti

umjetniki

unezvijeriti se, prez. unezvijerim se

288

unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl.

prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet,
gl. pril. pro. unijevi

uposlenost (upoljenost), gen. jed. uposlenosti,

instr. jed. uposlenou/uposlenosti

unionist (unionista), gen. jed. unionista

uposlenje (upoljenje), gen. jed. uposlenja, instr.

jed. uposlenjem

unionista (unionist), gen. jed. unioniste

uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upoljen

unionistkinja

upoljenost (uposlenost), gen. jed. upoljenosti,

instr. jed. upoljenou/upoljenosti

unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn.

unionizama

upoljenje (uposlenje), gen. jed. upoljenja,

instr. jed. upoljenjem

univ. (skr. univerzitet)

upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi

Univerzitet Crne Gore

upotreba

unuk, vok. jed. unue, nom. mn. unuci

unuka, dat. jed. unuci

upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp.

upotrijebljen

unutra (pril.)

upoznati, prez. upoznam

unutranjost, gen. jed. unutranjosti, instr. jed.

unutranou/unutranjosti

upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad.

upoznajui, gl. im. upoznavanje

uob. (skr. uobiajeno)

uprei (upregnuti), prez. upregnem, aor.

upregoh (upree), gl. prid. rad. upregao/upregla,
gl. pril. pro. upregavi

uobiajiti, prez. uobiajim, gl. prid. trp. uobiajen

uobliiti, prez. uobliim, gl. prid. trp. uoblien
uokolo (pril.)

upregnuti (uprei), prez. upregnem, aor.

upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl.
pril. pro. upregnuvi

uopte (pril.)

upravo (rije.)

uostalom (rije.)

uprijeko (pril.)

up. (skr. uporedi)

uprijekrst (pril.)

uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad.

upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. pro.
uplevi

uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad.

upro/uprla, gl. pril. pro. uprijevi/uprvi

upletati (uplitati), prez. upleem, gl. pril. sad.

upleui, gl. im. upjetanje

upuenost, gen. jed. upuenosti, instr. jed.

upuenou/upuenosti

uplitati (upletati), prez. upliem, gl. pril. sad.

upliui, gl. im. uplitanje

uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva

uoi (pril.)

uprkos (pred.)

urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista

upola (pril.)

urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste

upor. (skr. uporedi)

urbanistiki

uporedo (pril.)

urbanistkinja

uporedan, uporedna, odr. vid uporedni

urbanizacija

uporeivati, prez. uporeujem, gl. pril. sad.

uporeujui, gl. im. uporeivanje
upornost, gen. jed.
upornou/upornosti

upornosti,

instr.

urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad.

urbanizujui, gl. im. urbanizovanje

jed.

urednik, vok. jed. urednie, nom. mn. urednici

urijetko (pril.)
289

urlik, nom. mn. urlici

usplameti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor.

usplameh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamela,
gl. pril. pro. usplamevi

urlikati, prez. urliem, gl. pril. sad. urliui, gl. im.

urlikanje
uroenik, vok. jed. uroenie, nom. mn. uroenici

usplamtjeti (usplameti), prez. usplamtim, aor.

usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela,
gl. pril. pro. usplamtjevi

urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi

usput (pril.)

.us (internet domen Sjedinjenih Amerikih

Drava)

usrdnost, gen. jed.

usrdnou/usrdnosti

USA (skr. United States of America)

usreilac, gen. jed. usreioca, vok. jed. usreioe,

gen. mn. usreilaca

urma, gen. mn. urma/urmi

USD (skr. ameriki dolar)

usreitelj, vok.
usreiteljem

usedmoro (pril.)
usjedjelica (ueelica)

jed.

usrdnosti,

usreitelju,

instr.

instr.

jed.

jed.

usreiteljka, dat. jed. usreiteljki, gen. mn.

usreiteljki

usjedjeliin (ueeliin)

usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl.

prid. trp. usredsrijeen

usjedjeti se (ueeti se), prez. usjedim se, aor.

usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se,
gl. pril. pro. usjedjevi se

usredsrijeenost, gen. jed. usredsrijeenosti, instr. jed.

usredsrijeenou/usredsrijeenosti

usklaenost, gen. jed. usklaenosti, instr. jed.

usklaenou/usklaenosti

usta (mn. sr. r.), gen. usta

usisiva, gen. jed. usisivaa, instr. jed. usisivaem

ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci

Uskoci, (geogr.; crnogorsko pleme), gen. Uskoka

ustanik, vok. jed. ustanie, nom. mn. ustanici

uskoki

ustavnost, gen. jed.

ustavnou/ustavnosti

uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi

ustavnosti,

instr.

jed.

uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed.

uskogrudou/uskogrudosti

Ustav Republike Crne Gore

uskok, vok. jed. uskoe, nom. mn. uskoci

ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen

Uskrs (Vaskrs)

ustvari (rije.)

uskrnji

ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen.

mn. ustupaka

ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen

usljed (pred.)

ususret (pril.)

usmreti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se,

aor. usmreh se, gl. prid. rad. usmrdio
se/usmrela se, gl. pril. pro. usmrevi se

u (va), gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui

uaniti, prez. uanim, gl. prid. trp. uanen

uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad.

uspio/uspjela, gl. pril. pro. uspjevi
uspijevati, prez. uspijevam,
uspijevajui, gl. im. uspijevanje

gl.

pril.

uestoro (pril.)
uljiv (valjiv), uljiva, odr. vid uljivi

sad.

uljivac (valjivac), gen. jed. uljivca, vok. jed.

uljive, gen. mn. uljivaca

uspjeh, nom. mn. uspjesi

uteeti, prez. utedim, aor. uteeh, gl. prid. rad.

utedio/uteela, gl. pril. pro. uteevi

uspjean, uspjena, odr. vid uspjeni

uteevina
290

utrb

uvidjeti (uvieti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl.

prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. pro. uvidjevi

uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.

prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi

uviati, prez. uviam, gl. pril. sad. uviajui, gl.

im. uvianje

uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl.

prid. rad. uutio/uutjela, gl. prol. pro. uutjevi
ueelica (usjedjelica)

uvieti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uvieh, gl.

prid. rad. uvidio/uviela, gl. im. uvievi

ueeliin (usjedjeliin)

uvijek (pril.)

ueeti se (usjedjeti se), prez. uedim se, aor.

ueeh se, gl. prid. rad. uedio se/ ueela se, gl.
pril. pro. ueevi se

uvijenost, gen. jed.

uvijenou/uvijenosti

uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem

uticajan, uticajna, odr. vid uticajni

uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed.

uvjerenou/uvjerenosti

uticati, prez. utiem, imper. utii, gl. pril. sad.

utiui

uvjerenje, gen.
uvjerenjem

utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn.

utisaka

uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi

uvijenosti,

instr.

jed.

uvis (pril.)

jed.

uvjerenja,

instr.

jed.

Utjeha (top.)

uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed.

uvjerljivou/uvjerljivosti

utjeha (ueha), dat. jed. utjehi

uvjetiti se, prez. uvjetim se

utjerati (uerati), prez. utjeram

uvo (uho), nom. mn. ui

utjerivati (uerivati), prez. utjerujem, gl. pril.

sad. utjerujui, gl. im. utjerivanje

uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn.

uvojaka

utjeitelj (ueitelj), vok. jed. utjeitelju, instr.

jed. utjeiteljem

uvolaa (zool.)

utjeiteljka (ueiteljka), dat. jed. utjeiteljki,

gen. mn. utjeiteljki

uvreti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvreh, gl.

prid. rad. uvrtio/uvrela, gl. pril. pro. uvrevi

utjeiti (ueiti), prez. utjeim, gl. prid. trp.

utjeen

uvreda

utjeiv (utjeljiv), utjeiva, odr. vid utjeivi

uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi

utjeljiv (utjeiv), utjeljiva, odr. vid utjeljivi

uto (pril.)

uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed.

uvrijeenou/uvrijeenosti

utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn.

utorci, gen. mn. utoraka

uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed.

uvrijeenou/uvrijeenosti

utornik (utorak), nom. mn. utornici

uvrijeiti se, prez. uvrijeim se

utroje (pril.)

uvrtjeti (uvreti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl.

prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. pro. uvrtjevi

uvoznik, vok. jed. uvoznie, nom. mn. uvoznici

uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeen

utuenost, gen. jed. utuenosti, instr. jed.

utuenou/utuenosti

uzao, nom. mn. uzlovi

uvar (korisno) (pril.)

uzak, uska, odr. vid uski

uvee (pril.)

uzalud (pril.)

uvenuti, prez. uvenem

uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed.

uzaludnou/uzaludnosti
291

uzastopce (pril.)

uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad.

uzvijajui se, gl. im. uzvijanje

uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim

uzvienost, gen. jed. uzvienosti, instr. jed.

uzvienou/uzvienosti

uzbrdo (pril.)
uzdanica

uzvienje,
uzvienjem

uzdaniki
uzdravlje (uzv.)

jed.

uzvienja,

instr.

jed.

uzvrtjeti se (uzvreti se), prez. uzvrtim se, aor.

uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se,
gl. pril. pro. uzvrtjevi se

uzdrhtati, prez. uzdrhtim

uzdu (pred.)

uditi, prez. udim/udijem

uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi

uzetost, gen. jed.
uzetou/uzetosti

gen.

uzetosti,

instr.

uei (uegnuti), prez. ueem, aor. uegoh

(uee), gl. prid. rad. uegao/uegla, gl. pril. pro.
uegavi

jed.

uzgred (pril.)

uegnuti (uei), prez. uegnem, aor. uegnuh,

gl. prid. rad. uegnuo/uegnula, gl. pril. pro.
uegnuvi

uzjahati, prez. uzjaem, imper. uzjai

uzleeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzleeh,
gl. prid. rad. uzletio/uzleela, gl. pril. pro.
uzleevi

ueljeti (se), prez. uelim (se), aor. ueljeh (se),

gl. prid. rad. uelio (se)/ueljela (se), gl. pril. pro.
ueljevi (se)

uzletjeti (uzleeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh,

gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. pro.
uzletjevi

uitak, gen. jed. uitka, nom. mn. uici, gen. mn.

uitaka
uivjeti (se), prez. uivim se, aor. uivjeh (se), gl.
prid. rad. uivio (se)/uivjela (se), gl. pril. pro.
uivjevi se

uzlijetati, prez. uzlijeem, gl. pril. sad. uzlijeui,

gl. im. uzlijetanje
uzmai (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor.
uzmakoh
(uzmae),
gl.
pri.
rad.
uzmakao/uzmakla, gl. pril. pro. uzmakavi

ulijebiti, prez. ulijebim, gl. prid. trp. ulijebljen,

gl. im. uljebljenje
uljebljenje, gen. jed. uljebljenja, instr. jed.
uljebljenjem

uzmaknuti (uzmai), prez. uzmaknem, aor.

uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula,
gl. pril. pro. uzmaknuvi

uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.

prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi

uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se)

uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad.
uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl.
pril. pro. uznijevi

uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl.

prid. rad. uutio/uutjela, gl. pril. pro. Uutjevi

uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn.

uzoraka

V
V (skr. volt)

uzr. (skr. uzreica)

v. (skr. vidi)

uzv. (skr. uzvik)

v. (skr. vijek)

uzvreti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor.

uzvreh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrela se, gl.
pril. pro. uzvrevi se

.va (internet domen Vatikana)

vadiep, gen. jed. vadiepa, nom. mn. vadiepi/
vadiepovi

uzvinik, nom. mn. uzvinici

vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga

292

vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani

vanstranaki

vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajui, gl. im.

vaganje

vanjski

vagon, gen. jed. vagona

varalica

vaistinu (arh.)

varaliin

vajda (fajda)

varenika, dat. jed. varenici

vajkada (pril.)

varijacija

vakcina

varijanta, gen. mn. varijanata

vakcinacija

varijetet

vakuum
val, nom. mn. valovi

varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajui, gl.

im. variranje

valorizacija

varivo, nom. mn. variva

valovit, valovita, odr. vid valoviti

Varja

valovitost, gen. jed. valovitosti,

valovitou/valovitosti

instr.

vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapei

jed.

varjaa
varljivost, gen. jed.
varljivou/varljivosti

valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn.

valjaka
valjanosti,

instr.

jed.

varnica

valjan, valjana, odr. vid valjani

valjanost, gen. jed.
valjanou/valjanosti

varljivosti,

varniav, varniava, odr. vid varniavi

instr.

jed.

varo, gen. jed. varoi, instr. jed. varoi/varoju

varoanin, nom. mn. varoani

valjaonica

varoanka, dat. jed. varoanki, gen. mn. varoanki

valjda (rije.)

varoki

vanadijum

Varavljanin, nom. mn. Varavljani

vanbraan, vanbrana, odr. vid vanbrani

vanbrodski

Varavljanka, dat. jed. Varavljanki, gen. mn.

Varavljanki

vandal, gen. jed. vandala

varavski

vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.

vandalizama

varvari

vandalski

varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.

vandalizama

Van Gog

vascijeli

vangradski

vaseljena

vanila

Vasilije, gen.Vasilija

vanmaterini

Vasilije Ostroki

vannastavni

Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne

vanparnini

vasiona

vanpartijski

Vaska, dat. Vaski

vanredan, vanredna, odr. vid vanredni

Vaskrs (Uskrs)
293

vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki

Vasojevi, nom. mn. Vasojevii

vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen.

mn. vazduhoplovki

Vasojevii (geogr.; crnogorsko brdsko pleme)

vazduan, vazduna, odr. vid vazduni

Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki

v. d. (skr. vrilac dunosti)

vaspita, gen. jed. vaspitaa, vok. jed. vaspitau,

instr. jed. vaspitaem

vee, gen. jed. veeri

vaspitaica

veernji

vaspitaiin

vedro, gen. mn. vedara

vaspitaki

veketati, prez. vekeem, gl. pril. sad. vekeui, gl.

im. veketanje

veera

vaspitanje, gen. jed. vaspitanja, instr. jed.

vaspitanjem

velegrad, nom. mn. velegradi

vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad.

vaspitavajui, gl. im. vaspitavanje

veleizdaja
veleizdajniki

vaspitni

veleizdajnik, vok. jed. veleizdajnie, nom. mn.

veleizdajnici

vaka, dat. jed. vaki/vaci

valjiv (uljiv), valjiva, odr. vid valjivi

velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid

velelepni

valjivac (uljivac), gen. jed. valjivca, vok. jed.

valjive, gen. mn. valjivaca

velelepnost
(veleljepnost),
gen.
jed.
velelepnosti, instr. jed. velelepnou/velelepnosti

vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista

veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid

veleljepni

vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste

vaterpolo

veleljepnost
(velelepnost),
veleljepnosti,
instr.
veleljepnou/veleljepnosti

vaterpolski
vatrenost, gen. jed.
vatrenou/vatrenosti

vatrenosti,

instr.

jed.

gen.

jed.
jed.

odr.

vid

veleposjed

vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed.

vatrogae, gen. mn. vatrogasaca

veletrgovina
velianstven,
velianstveni

vatrogaev
vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni

velianstvena,

Vavilon

velianstvenost, gen. jed. velianstvenosti, instr. jed.

velianstvenou/velianstvenosti

Vavilonija

velianstvo, gen. mn. velianstava/velianstva

vavilonski

veliati, prez. veliam, gl. pril. sad. veliajui, gl.

im. velianje

vazda (pril.)

velik, velika, odr. vid veliki

vazdan (pril.)

Veliki medvjed (astr.)

vazdanji

Veliki petak (prazn.)

vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok.

jed. vazduhoplove, gen. mn. vazduhoplovaca

velikoduan, velikoduna, odr. vid velikoduni

velikodunost, gen. jed. velikodunosti, instr. jed.
velikodunou/velikodunosti

vazduhoplovev

294

Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem

veslaicin

Velimljanin, nom, mn. Velimljani

veslo, gen. mn. vesala

Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn.

Velimljanki

Veo (hipok.)

Velimljankin
Velja erina (top.)

vezati, prez. veem, imper. vei, gl. pril. sad.

veui, gl. im. vezanje

veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. velei

vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi

velter kategorija

vezir

Venecija

Vezirov most

Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed.

Venecijane, nom. mn. Venecijanci

vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujui, gl.

im. vezivanje

Venecijanev

veznik, nom. mn. veznici

Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn.

Venecijanki

vibracija

venecijanski

vibracioni (vibracijski)

Venera

viceadmiral

venerian, venerina, odr. vid venerini

venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venui

vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/

vidarem

veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi

vidarica, vok. jed. vidarice

veoma (pril.)

vidariin

vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi

videoigra

verbalan, verbalna, odr. vid verbalni

videonadzor

verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista

videorekorder

verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste

videoteka, dat. jed. videoteci

verbalistiki

vidjeti (vieti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid.

rad. vidio/vidjela, gl. pril. pro. vidjevi

vez. (skr. veznik)

vibracijski (vibracioni)

verbalistkinja

vidljivost, gen. jed.

vidljivou/vidljivosti

Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem

Verdijev

instr.

jed.

vidokrug, nom. mn. vidokruzi

veresija

vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed.

vidovitou, odr. vid vidovitosti

Vergilije
versifikacija

vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka,

vidovnjae, nom. mn. vidovnjaci

versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed.

versifikatorom
veselost, gen. jed.
veselou/veselosti

vidljivosti,

veselosti,

instr.

vok.

jed.

viati, prez. viam, gl. pril. sad. viajui, gl. im.

vianje

jed.

vielica

vesla, vok. jed. veslau, instr. jed. veslaem

vielo

veslaica, vok. jed. veslaice

295

vieti (vidjeti), prez. vidim, aor. vieh, gl. prid.

rad. vidio/viela, gl. pril. pro. vievi

visiti, prez. visim, gl. im. vienje

vijadukt, gen. mn. vijadukata

vijalica

visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr.

vid visokokvalifikovani

vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem

visokokolski

vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijui, gl. im.

vijanje

visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed.

visprenou/visprenosti

vijavica

viak, nom. mn. vikovi

vijee, gen. jed. vijea, instr. jed. vijeem

viednevni

vijek, nom. mn. vjekovi

viegodinji

vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca

viemjeseni

vijest, gen. jed. vijesti, instr. jed. vijeu/vijesti

vieslojan, vieslojna, odr. vid vieslojni

vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijorei se,
gl. im. vijorenje

viestruk, viestruka, odr. vid viestruki

viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji

vieznanost, gen. jed. vieznanosti, instr. jed.

vieznanou/vieznanosti

vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi

vikati, prez. viem, gl. pril. sad. viui, gl. im.
vikanje

vinjik, nom. mn. vinjici

vikend

vitez, vok. jed. vitee, nom. mn. vitezovi

vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjae,

nom. mn. vilenjaci

Vizantija

vitetvo, gen. mn. vitetava/vitetva

vizantijski

vilica

vizija

vilini

vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed.

vizionarom/vizionarem

viljuka, dat. jed. viljuki/viljuci, gen. mn.

viljuaka /viljuki
viola

vizionarka,
vizionarki

dat.

jed.

vizionarki,

violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed.

violentnou/violentnosti

vizit karta, gen. mn. vizit karata

gen.

mn.

vjedogonja

violina

vjea

violinist (violinista), gen. jed. violinista

violinista (violinist), gen. jed. violiniste

vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujui,

gl. im. vjekovanje

violinistkinja

vjekovjean, vjekovjena, odr. vid vjekovjeni

violonelo

vjekovni

VIP (skr. very important person)

vjenanica

virtuoz, gen. jed. virtuoza

vjenanje, gen.
vjenanjem

virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni

jed.

vjenanja,

instr.

jed.

vjenati, prez. vjenam, gl. pril. pro. vjenavi

virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed.

virtuoznou/virtuoznosti

vjenavati, prez. vjenavam, gl. pril. sad.

vjenavajui, gl. im. vjenavanje

visibaba
296

vjer. (skr. vjerski)

vjetaki

vjera

vjetak, gen. jed. vjetaka, vok. jed. vjetae

vjeran, vjerna, odr. vid vjerni

vjetakinja

vjerenica, vok. jed. vjerenice

vjetica, vok. jed. vjetice

vjereniin

vjetiiji (vjetiji)

vjereniki

vjetiji (vjetiiji)

vjerenik, vok. jed. vjerenie, nom. mn. vjerenici

vjetiin

vjerenitvo, gen. mn. vjerenitava/vjerenitva

vjetiina

vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi

vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi

vjernica, vok. jed. vjernice

vjetrenjaa

vjernik, vok. jed. vjernie, nom. mn. vjernici

vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti

vjernitvo, gen. mn. vjernitava/vjernitva

vjetrina

vjernosti,

instr.

jed.

vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetrei, gl. im.

vjetrenje

vjerodostojna,

odr.

vid

vjetrobran

vjernost, gen. jed.

vjernou/vjernosti
vjerodostojan,
vjerodostojni

vjetromet

vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed.

vjerodostojnou/vjerodostojnosti

vjetrometina
vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed.
vjetromjerom

vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni

vjerolomniki

vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed.

vjetropirom

vjerolomnik, vok. jed. vjerolomnie, nom. mn.

vjerolomnici

vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn.

vjetropirki

vjerolomnitvo, gen. mn. vjerolomnitava/

vjerolomnitva
vjerolomstvo,
vjerolomstva

gen.

mn.

vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti

vjerolomstava/

vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed.

vjetrovitou/vjetrovitosti

vjeronauka, dat. jed. vjeronauci

vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovci

vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni

vjeverica, vok. jed. vjeverice

vjerovatno (pril.)

vjeveriin

vjerovatnoa

vjeveriji

vjesnica, vok. jed. vjesnice

vjebalini

vjesniki
vjesnik, vok. jed. vjesnie, nom. mn. vjesnici

vjebalite, gen. jed. vjebalita, instr. jed.

vjebalitem

vjet, vjeta, odr. vid vjeti

vjebanka, dat. jed. vjebanci, gen. mn. vjebanki

vjetac, gen. jed. vjeca, vok. jed. vjee, gen. mn.

vjetaca

vjebaonica

vjetaiti, prez. vjetaim, gl. pril. sad. vjetaei,

gl. im. vjetaenje

vl. (skr. vlasnik)

vkv. (skr. visokokvalifikovani)

297

vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoe,

gen. mn. vladalaca

vododjelnica

vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed.

vladarom/vladarem

vodomjer, gen. jed. vodomjera,

vodomjerom

vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki

vodonoa

vladianski

vodoskok, nom. mn. vodoskoci

vladiin
vladika, dat. jed. vladici

vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed.

vodozeme, gen. mn. vodozemaca

Vladimir Dukljanski

voa

Vlah, vok. jed. Vlae, nom. mn. Vlasi

vostvo, gen. mn. vostava/vostva

vlasnica, vok. jed. vlasnice

vlasniin

vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujui, gl.

im. vojevanje

vlasnik, vok. jed. vlasnie, nom. mn. vlasnici

vojn. (skr. vojniki)

vlasnitvo, gen. mn. vlasnitava/vlasnitva

vojniina

vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlau/vlasti

vojniki

vlastela

Vojnik (top.)

vlasteoski

vojnik, vok. jed. vojnie, nom. mn. vojnici

vlastodrev

vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski

vlastodrac, gen. jed. vlastodrca, vok. jed.

vlastodre, gen. mn. vlastodraca

vojskovoa

Vodolija (hor. znak)

instr.

jed.

vojtiti, prez. vojtim, gl. pril. sad. vojtei, gl. im.

vojtenje

vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed.

vlastoljupe, gen. mn. vlastoljubaca

vojvoda

vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed.

vlastoljubivou/vlastoljubivost

Vojvodina

vlastoljupev

vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva

Vlaka crkva

Vojvoanin, nom. mn. Vojvoani

vlanost, gen. jed. vlanosti, instr. jed. vlanou/

vlanosti

Vojvoanka, dat. jed. Vojvoanki, gen. mn.

Vojvoanki

vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi

vojvoanski

voi (dem. od vo), instr. jed. voiem

vok. (skr. vokativ)

voka, dat. jed. voki, gen. mn. voaka/voki

vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed.

vokabularom

vonjak, nom. mn. vonjaci

vodarica

vokalizam,
vokalizama

vodariin

volan, gen. jed. volana

vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom

volat, gen. jed. volta

vodnik, vok. jed. vodnie, nom. mn. vodnici

Volga, dat. Volgi

vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed.

vodnjikavou/vodnjikavosti

volonter, vok.
volonterom
298

gen.

jed.

jed.

vokalizma,

volonteru,

gen.

mn.

instr.

jed.

volonterka,
volonterki

dat.

jed.

volonterki,

gen.

mn.

vreti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.

im. vrenje

Volt
volt (mj. jed.)

vri (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vre),

gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. pro. vrgavi

vosak, gen. jed. voska

vreati, prez. vrei

voi (dem. od voz), instr. jed. voiem

vrea

votiti, prez. votim, gl. pril. sad. votei, gl. prid.

trp. voten/voen

vreetina

votani

vredniji (komp. od vrijedan)

voz

vrednoa

vozovoa

vrednovanje

vonja, gen. mn. vonja/vonji

vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad.

vrednujui, gl. im. vrednovanje

vreica

v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoruno)

vrelina

vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrape, gen. mn.

vrabaca

vrelo, gen. jed. vrela

vra, instr. jed. vraem, nom. mn. vraevi/vrai

vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti

vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.

vraanje

vremenski

vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.

vraanje

vreo, vrela, odr. vid vreli

vremean, vremena, odr. vid vremeni

vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vrei, gl. im. vrenje

vradbina
vrag, vok. jed. vrae, nom. mn. vragovi/vrazi

vrgnuti (vri), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid.

rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. pro. vrgnuvi

vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn.

vragolanki

vrh, nom. mn. vrhovi

vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca

Vranii

vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni

vrapiji (vrapji)
vrapji (vrapiji)

vrijedjeti (vrijeeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad.

vrijedei, gl. im. vrijeenje

vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed.

vratarom/vratarem

vrijednica, vok. jed. vrijednice

vrijedniin

vratnik, nom. mn. vratnici

vrijednik, vok. jed. vrijednie, nom. mn. vrijednici

Vraegrmci (top.), gen. Vraegrmaca

vrijedno (pril.)

vraji

vrijednosni

Vrbas (top.)

vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed.

vrijednou/vrijednosti

vrbaski
Vrbaanin, nom. mn. Vrbaani
Vrbaanka,
Vrbaanki

vrijeati, prez. vrijeam, gl. pril. sad. vrijeajui,

gl. im. vrijeanje

dat. jed. Vrbaanki, gen. mn.

vrenje, gen. jed. vrenja, instr. jed. vrenjem

299

vrijeeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad.

vrijedei, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeela, gl. im.
vrijeenje

vuedolski
vujak, nom. mn. vujaci
vuiji (vuji)

vrijeme, gen. jed. vremena

vuji (vuiji)

vrijeslo, gen. mn. vrijesala

Vuji Do

vrijea

Vujica

vrijeiti se, prez. vrijeim se

Vujiin

vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci

vuk, vok. jed. vue, nom. mn. vukovi/vuci

vriska, dat. jed. vrisci

vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukove, gen.

mn. vukovaca

vritati, prez. vritim, gl. pril. sad. vritei, gl. im.

vritanje

vukovski

vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleti/vrleu

vulg. (skr. vulgarno)

vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi

vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed.

vulgarnou/vulgarnosti

vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki

vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci
vrsnica, vok. jed. vrsnice

vrsniin

Z (skr. zapad)

vrsnik, vok. jed. vrsnie, nom. mn. vrsnici

zabaciti (zabaiti), prez. zabacim, gl. prid. trp.

zabaen

vrsta
vrstan, vrsna, odr. vid vrsni
vridba, gen. mn. vridba/vridbi/vridaba

zabaenost, gen. jed. zabaenosti, instr. jed.

zabaenou/zabaenosti

vrnjak, gen. jed. vrnjaka, vok. jed. vrnjae, nom.

mn. vrnjaci

zabaiti (zabaciti), prez. zabaim, instr. jed.

zabaen

vrnjakinja

zabada, gen. jed. zabadaa, vok. jed. zabadau,

instr. jed. zabadaem

vrilac, vok. jed. vrioe, gen. mn. vrilaca

zabadaa, gen. jed. zabadae

vrtati, prez. vrem, gl. pril. sad. vrui, gl. im.

vrtanje

zabavini
zabazdjeti (zabaeti), prez. zabazdim, aor.
zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl.
pril. pro. zabazdjevi

vrtjeti (vreti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.

im. vrenje
vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare, inst. jed. vrtlarom/
vrtlarem
vrtloni

zabaeti, prez. zabazdim, aor. zabaeh, gl.

prid.
trp.
zabaen,
gl.
prid.
rad.
zabazdio/zabaela, gl. pril. pro. zabaevi

vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed.

vrtoglavou/vrtoglavosti

zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed.

zabezeknutou/zabezeknutosti

vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrvei, gl. prid.

rad. vrvio/vrvjela
vtrlog, nom. mn. vtrlozi

zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh

se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril.
pro. zabijeljevi se

Vuedolska bitka (istor.)

zabiljeka, dat. jed. zabiljeci, gen. mn. zabiljeaka

300

zabiljeiti,
zabiljeen

prez.

zabiljeim,

gl.

prid.

trp.

zaaiti, prez. zaaim, gl. prid. trp. zaaen

zaamati, prez. zaamam

zablejati, prez. zablejim

zaamiti, prez. zaamim

zablijetati, prez. zablijetim

zaas (pril.)

zabludjeti (zablueti), prez. zabludim, aor.

zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl.
pril. pro. zabludjevi

zaahuriti (zaauriti), prez. zaahurim, gl. prid.

trp. zaahuren
zaauriti (zaahuriti), prez. zaaurim, gl. prid.
trp. zaauren

zablueti (zabludjeti), prez. zabludim, aor.

zablueh, gl. prid. rad. zabludio/zabluela, gl. pril.
pro. zabluevi

zaetak, gen. jed. zaetka, nom. mn. zaeci, gen.

mn. zaetaka

zaboga (uzv.)

zaeti, prez. zanem, imper. zani, gl. prid. trp.

zaet

zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed.

zaboravnou/zaboravnosti

zaetnik, vok. jed. zaetnie, nom. mn. zaetnici

zabraivati, prez. zabraujem, gl. pril. sad.

zabraujui, gl. im. zabraivanje
zabrazditi, prez. zabrazdim,
zabraen

zain
zainjavati, prez. zainjavam, gl. pril. sad.
zainjavajui, gl. im. zainjavanje

gl. prid. trp.

zabre, gen. jed. zabra, inst. jed. zabrem

zaudo (pril.)

zabreknuti, prez. zabreknem

zauditi (se), prez. zaudim (se), gl. pril. trp.

zauen

zabridjeti (zabrieti), prez. zabridim, aor.

zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril.
pro. zabridjevi

zauenost, gen. jed. zauenosti, instr. jed.

zauenou/zauenosti

zabrieti (zabridjeti), prez. zabridim, aor.

zabrieh, gl. prid. rad. zabridio/zabriela, gl. pril.
pro. zabrievi

zauti, prez. zaujem, gl. pril. pro. zauvi

zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed.

zabrinutou/zabrinutosti

zaoriti (se), prez. zaorim (se)

zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril.

sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje
zautati, prez. zautim

zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad.

zabrinjavajui, gl. im. zabrinjavanje

zautkivati, prez. zautkujem, gl. pril. sad.

zautkujui, gl. im. zautkivanje

zacenuti se, prez. zacenem se

zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril.

sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje

zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen,

gl. im. zacjeljenje

zadah, nom. mn. zadasi

zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen

zadahtati, prez. zadahem

zacijukati, prez. zacijuem

zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen.

mn. zadataka

zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad.

zacjeljujui, gl. im. zacjeljivanje

zadihati (se), prez. zadiem (se)

zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid.

rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. pro. zacrnjevi

zadjenuti (zaenuti), prez. zadjenem, gl. prid.

trp. zadjenut

zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl.

prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. pro.
zacrvenjevi

zadjesti (zaesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp.

zadjeven

301

zadjevojiti se
zadjevojim (se)

(zaevojiti

se),

prez.

zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen

zagone (prilog)

zadnjonepani
zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen

zagonetka, dat. jed.

zagonetaka/zagonetki

zadovijek (pril.)

zagorati, prez. zagoram

zadovoljtina

zagoravati, prez. zagoravam, gl. pril. sad.

zagoravajui, gl. im. zagoravanje

zadrhtati, prez. zadrhtim

zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad.
zadro/zadrla, gl. pril. pro. zadrijevi
zadrtosti,

instr.

jed.

zagraivati, prez. zagraujem, gl. pril. sad.

zagraujui, gl. im. zagraivanje
zagraktati, prez. zagrakem

zadugo (pril.)

zagriti, prez. zagrim

zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp.

zaduvanjen

zagrdjeti (zagreti), prez. zagrdim, aor.

zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril.
pro. zagrdjevi

zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed.

zaduvanou/zaduvanosti

zagreti (zagrdjeti)52, prez. zagrdim, aor.

zagreh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrela, gl. pril.
pro. zagrevi

zaduvati (se), prez. zaduvam (se)

zaenuti (zadjenuti), prez. zaenem, gl. prid.
trp. zaenut

Zagreb

zaesti (zadjesti), prez. zaedem, gl. prid. trp.

zaeven

zagrebaki
Zagrepanin, nom. mn. Zagrepani

zaevica
(zadjevojiti

mn.

zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid.

rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. pro. zagorjevi

zadruga, dat. zadruzi

zaevojiti se
zaevojim se

gen.

zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad.

zagorijevajui, gl. im. zagorijevanjde

zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem

zadrtost, gen. jed.

zadrtou/zadrosti

zagonetki,

se),

Zagrepanka, dat. jed. Zagrepanki, gen. mn.

Zagrepanki

prez.

Zagara, gen. Zagaraa/Zagara

zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed.

zagrijanou/zagrijanosti

Zagaranin, nom. mn. Zagarani

zagrijati, prez. zagrijem

Zagaranka, dat. jed. Zagaranki, gen. mn.

Zagaranki

zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad.

zagrijavajui, gl. im. zagrijavanje

zagaiva, instr. jed. zagaivaem

zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid.

rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. pro. zagrizavi

zaglaivati, prez. zaglaujem, gl. pril. sad.

zaglaujui, gl. im. zaglaivanje
zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen

zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid.

rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. pro. zagrmjevi

zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad.

zaglupljujui, gl. im. zaglupljivanje

zagrta, gen. jed. zagrtaa, vok. jed. zagrtau, instr.

jed. zagrtaem

zagluenost, gen. jed. zagluenosti, instr. jed.

zagluenou/zagluenosti

zagrtati, prez. zagrem, gl. pril. sad. zagrui, gl.

im. zagrtanje

zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid.

rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. pro. zagluvjevi
302

zagudjeti (zagueti), prez. zagudim, aor.

zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril.
pro. zagudjevi

zakaljati, prez. zakaljem

zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji
zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni

zagueti (zagudjeti), prez. zagudim, aor.

zagueh, gl. prid. rad. zagudio/zaguela, gl. pril.
pro. zaguevi

zakopati, prez. zakopam

zakliktati, prez. zaklikem

zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlaen

zaklopi, instr. jed. zaklopiem

zahladnjeti, prez. zahladnim

zakljuak, gen. jed. zakljuka, nom. mn. zakljuci,

gen. mn. zakljuaka

zahlaivati, prez. zahlaujem, gl. pril. sad.

zahlaujui, gl. im. zahlaivanje

zakokodati, prez. zakokodaem

zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad.

zahtijevajui, gl. im. zahtijevanje

Zakonik knjaza Danila

zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed.
zakonitou/zakonitosti

zahtjev
zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni
Zahumlje (istor.)

zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed.

zakonodave, gen. mn. zakonodavaca

zahvala

zakonodavev

zahvalnica

zakonomjeran,
zakonomjerni

zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed.

zahvalnou/zahvalnosti

gl.

pril.

odr.

vid

zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed.

zakonotvore, nom. mn. zakonotvoraca

zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad.

zahvaljujui, gl. im. zahvaljivanje
zahvatati, prez. zahvatam,
zahvatajui, gl. im. zahvatanje

zakonomjerna,

zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid.

trp. zakorijenjen

sad.

zakovrnuti, prez. zakovrnem

zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl.
pril. sad.
zakorjenjujui (se),
gl. im.
zakorijenjivanje

zainat (pril.)
zajamiti (zajemiti), prez. zajamim, gl. prid.
trp. zajamen
zaista (zaisto) (rije.)

zakovrtati, prez. zakovrem, gl. pril. sad.

zakovrui, gl. im. zakovrtanje

zaisto (zaista) (rije.)

zakovrdati, prez. zakovrdam

zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed.

zajedljive, gen. mn. zajedljivaca

zakrijetati, prez. zakrijetim

zajedljivica, vok. jed. zajedljivice

zakrljalost, gen. jed. zakrljalosti, instr. jed.

zakrljalou/zakrljalosti

zajedljiviin

zakrljati, prez. zakrljam

zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed.

zajedljivou/zajedljivosti

zakroiti, prez. zakroim

zajemiti (zajamiti), prez. zajemim, gl. prid.

trp. zajemen

zakuiti, prez. zakuim

zakrviti, prez. zakrvim

zakuivati, prez. zakuujem, gl. pril. sad.
zakuujui, gl. im. zakuivanje

zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen

zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed.
zajmodave, gen. mn. zajmodavaca

zakukurijekati, prez. zakukurijeem

zakukurikati, prez. zakukuriem

zakaka, dat. jed. zakaki, gen. mn. zakaki

303

zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupe, gen.

mn. zakupaca

zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludnie, nom.

mn. zaludnici

zakupnica, vok. jed. zakupnice

zakupniin

zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjae, nom.

mn. zaludnjaci

zakupniki

zaludu (zalud) (pril.)

zakuvati, prez. zakuvam

zalueti, prez. zaludim, aor. zalueh, gl. prid. rad.

zaludio/zaluela, gl. pril. pro. zaluevi

zalagaonica

zaljeenje,
zaljeenjem

zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazei, gl. im.

zalaenje

gen.

jed.

zaljeenja,

zaljeivati, prez. zaljeujem,

zaljeujui, gl. im. zaljeivanje

zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen.

mn. zalazaka

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

zam. (skr. zamjenica)

zaleeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor.

zaleeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaleela se, gl.
pril. pro. zaleevi se

zamai (zamaknuti), prez. zamaknem, aor.

zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril.
pro. zamakavi

zalei (zalegnuti), prez. zaleem/zalegnem, aor.

zalegoh (zalee), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl.
pril. pro. zalegavi

zamahati, zamaem
zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi

zalegnuti (zalei), prez. zalegnem, aor.

zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril.
pro. zalegnuvi

zamaknuti (zamai), prez. zamaknem, aor.

zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl.
pril. pro. zamaknuvi

zalelekati, prez. zaleleem

zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid.

rad. zameo/zamela, gl. pril. pro. zamevi

zaletjeti se (zaleeti se), prez. zaletim se, aor.

zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl.
pril. pro. zaletjevi se

zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen.

mn. zametaka

zaliha, dat. jed. zalihi

zametati, prez. zameem, gl. pril. sad. zameui,

gl. im. zametanje

zalijeiti, prez. zalijeim, gl. prid. trp. zalijeen, gl.

im. zaljeenje

zamicati, prez. zamiem, gl. pril. sad. zamiui, gl.

im. zamicanje

zalijetati (se), prez. zalijeem se, gl. pril. sad.

zalijeui se, gl. im. zalijetanje

zamijeniti, prez.
zamijenjen

zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad.

zalijevajui, gl. im. zalijevanje

zamijenim,

gl. prid.

trp.

zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamijeen

zaliv

zamijeati, prez. zamijeam, gl. prid. trp.

zamijean

zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad.

zalivajui, gl. im. zalivanje

zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli

zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn.

zalizaka

zamiljenost, gen. jed. zamiljenosti, instr. jed.

zamiljenou/zamiljenosti

zalud (zaludu) (pril.)

zamjenica

zaludjeti (zalueti), prez. zaludim, aor.

zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril.
pro. zaludjevi

zamjeniin
zamjeniki
zamjenik, vok. jed. zamjenie, nom. mn. zamjenici
304

zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad.

zamjenjujui, gl. im. zamjenjivanje
zamjerati, prez. zamjeram,
zamjerajui, gl. im. zamjeranje

gl.

pril.

zaodjenuti (zaoenuti), prez. zaodjenem

zaodjesti (zaoesti), prez. zaodjedem, aor.
zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril.
pro. zaodjevi

sad.

zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki

zaoenuti (zaodjenuti), prez. zaoenem

zamlaivati, prez. zamlaujem, gl. pril. sad.

zamlaujui, gl. im. zamlaivanje
zamore, gen. jed. zamoreta

zaoesti (zaodjesti), prez. zaoenem aor.

zaoedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaoela, gl. pril.
pro. zaoevi

zamomiti (se), prez. zamomim (se), gl. prid.

trp. zamomen

zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed.

zaostalou/zaostalosti

zamorje

zaovica, vok. jed. zaovice

zamrcati, prez. zamrem

zaoviin

zamri (zamrknuti), prez. zamrknem, aor.

zamrkoh
(zanmre),
gl.
prid.
rad.
zamrkao/zamrkla, gl. pril. pro. zamrkavi

zaovii, instr. jed. zaoviiem

zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid.

rad. zamro/zamrla, gl. pril. pro. zamrijevi

Zapad (zapadne drave)

zamrknuti (zamri), prez. zamrknem, aor.

zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl.
pril. pro. zamrknuvi

zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl.

im. zapaljenje

zaovina
zapad (strana svijeta)
Zapadno Rimsko Carstvo

zapaljenje, gen.
zapaljenjem

zamuknuti, prez. zamuknem

zanago (pril.)

jed.

zapaljenja,

instr.

jed.

zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamen

zanatski

zapeaivati, prez. zapeaujem, gl. pril. sad.

zapeaujui, gl. im. zapeaivanje

zanatstvo
zanavijek (pril.)

zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetou/

zapetosti

zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed.

zanijemjelou/zanijemjelosti

zapei, prez. zapeem, aor. zapekoh (zapee), gl.

prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapeen

zanijekati, prez. zanijeem

zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim

zapisniarka, dat. jed. zapisniarki, gen. mn.

zapisniarki

zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor.

zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela,
gl. pril. pro. zanijemljevi

zapjevati, prez. zapjevam

zaplakati, prez. zaplaem, imper. zaplai, gl. pril.
pro. zaplakavi

zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl.

prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. pro. zanijevi

zaplameti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor.

zaplameh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamela, gl.
pril. pro. zaplamevi

zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed.

zanovijeu/zanovijeti
zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad.
zanovijetajui, gl. im. zanovijetanje

zaplamtjeti (zaplameti), prez. zaplamtim, aor.

zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela,
gl. pril. pro. zaplamtjevi

zanjihati, prez. zanjiem

zao, zla, odr. vid zli
305

zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor.

zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl.
pril. pro. zaplavjevi
zaplijeniti,
zaplijenjen

prez.

zaplijenim,

gl.

prid.

zapoedati (zaposjedati), prez. zapoedam, gl.

pril. sad. zapoedajui, gl. im. zapoedanje
zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi,
instr. jed. zapovijeu/zapovijedi

trp.

zapovijediti, prez. zapovijedim

zaplitati, prez. zapliem, gl. pril. sad. zapliuu,

gl. im. zaplitanje

zapovijedni
zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti,
instr. jed. zapovijeu/zapovijesti

zapodjenuti (zapoenuti), prez. zapodjenem

zapodjesti (zapoesti), prez. zapodjenem, aor.
zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl.
pril. pro. zapodjevi

zapovjednica, vok. jed. zapovjednice

zapoenuti (zapodjenuti), prez. zapoenem

zapovjedniki

zapoesti (zapodjesti), prez. zapoenem, aor.

zapoedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapoela, gl. pril.
pro. zapoevi

zapovjednik, vok. jed. zapovjednie, nom. mn.

zapovjednici

zapovjedniin

zapovjednitvo,
zapovjednitva

zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh,

gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. pro.
zaposjevi

zaprepaen (zaprepaten), zaprepaena, odr.

vid zaprepaeni
zaprepaenje (zaprepatenje), gen.
zaprepaenja, instr. jed. zaprepaenjem

zaposlen (zapoljen), zaposlena, odr. vid

zaposleni

zaprepatenje (zaprepaenje), gen.

zaprepatenja, instr. jed. zaprepatenjem

jed.

zapretati, prez. zapreem/zapretam, gl. pril. sad.

zapreui/zapretajui, gl. im. zapretanje

zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapoljen

zapriati (se), prez. zapriam (se)

zapoljavati, prez. zapoljavam, gl. pri. sad.

zapoljavajui, gl. im. zapoljavanje

zaprijeiti, prez. zaprijeim,

zaprijeen

zapoljen (zaposlen), zapoljena, odr. vid

zapoljeni
gen.

jed.

zaprepaten (zaprepaen), zaprepatena, odr.

vid zaprepateni

jed.
jed.

zaposlenje (zapoljenje), gen. jed. zaposlenja,

instr. jed. zaposlenjem

zapoljenost
(zaposlenost),
zapoljenosti,
instr.
zapoljenou/zapoljenosti

zapovjednitava/

zaprega, dat. jed. zaprezi

zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad.

zaposijedajui, gl. im. zaposijedanje

gen.

mn.

zapravo (rije.)

zaposjednuti, prez. zaposjednem

zaposlenost
(zapoljenost),
zaposlenosti,
instr.
zaposlenou/zaposlenosti

gen.

gl. prid. trp.

zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad.

zapro/zaprla, gl. pril. pro. zaprijevi

jed.
jed.

zaprijetiti, prez. zaprijetim

zapuiti, prez. zapuim, gl. prid. trp. zapuen

zapoljenje (zaposlenje), gen. jed. zapoljenja,

instr. jed. zapoljenjem

zapustiti (zaputiti), prez. zapustim, gl. prid. trp.

zaputen

zapoesti (zaposjesti), prez. zapoedem, aor.

zapoedoh, gl. prid. rad. zapoeo/zapoela, gl.
pril. pro. zapoevi

zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid.

rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. pro. zapustjevi
zapueti (zapustjeti), prez. zapustim, aor.
zapueh, gl. prid. rad. zapustio/zapuela, gl. pril.
pro. zapuevi

zapoednuti (zaposjednuti), prez. zapoednem

306

zaputiti (zapustiti), prez. zaputim, gl. prid. trp.

zaputen

zasijavati, prez. zasijavam,

zasijavajui, gl. im. zasijavanje

gl.

pril.

sad.

zapuvati, prez. zapuvam

zasijecati, prez. zasijecam,

zasijecajui, gl. im. zasijecanje

gl.

pril.

sad.

zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad.

zarastao/zarasla, gl. pril. pro. zarastavi
zaraivati, prez. zaraujem, gl. pril. sad.
zaraujui, gl. im. zaraivanje

zasjei (zaei), prez. zasijeem, aor. zasjekoh

(zasjee), gl. prid. rad. zasjekao/zasjekla, gl. im.
zasjekavi

zaralost, gen. jed.

zaralou/zaralosti

zasjedati, prez. zasjedam, gl. pril. sad. zasjedajui,

gl. im. zasjedanje

zaralosti,

instr.

jed.

zasjesti (zaesti), prez. zasjednem/zasjedem,

aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril.
pro. zasjevi

zarati, prez. zaram

zarei se, prez. zareem se/zareknem se, aor.
zarekoh se (zaree se), gl. prid. rad. zarekao
se/zarekla se, gl. pril. pro. zarekavi se

zasluga, dat. jed. zasluzi

zareati, prez. zaream

zasmijati (se), zasmijem (se)

zarez

zasmoiti,
zasmoen

zarudjeti (zarueti), prez. zarudim, aor.

zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril.
pro. zarudjevi

prez.

zasmoim,

gl.

prid.

trp.

zasmrdjeti (zasmreti), prez. zasmrdim, aor.

zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl.
pril. pro. zasmrdjevi

zarueti (zarudjeti), prez. zarudim, aor.

zarueh, gl. prid. rad. zarudio/zaruela, gl. pril.
pro. zaruevi

zasmreti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor.

zasmreh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrela, gl.
pril. pro. zasmrevi

zarumeniti (initi rumenim), gl. prid. trp.

zarumenjen

zasnijeiti, prez. zasnijeim, gl. pril. pro. zasnijeivi

zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen),

aor.
zarumenjeh,
gl.
prid.
rad.
zarumenio/zarumenjela,
gl.
pril.
pro.
zarumenjevi

zasobice (pril.)

zarzati, prez. zarem

zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi

zasad (pril.)

zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed.

zastarjelou/zastarjelosti

zast. (skr. zastarjelo)

zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad.
zastarijevajui, gl. im. zastarijevanje

zasebice (pril.)
zasjei (zaei), prez. zasijeem, aor. zasjekoh
(zasijee), gl. prid. rad. zasjekao/zasjekla, gl. pril.
pro. zasjekavi

zastarljiv
zastarljivi

(zastariv),

zastarljiva,

odr.

vid

zastidjeti se (zastieti se), prez. zastidim se,

aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio
se/zastidjela se, gl. pril. pro. zastidjevi se

zasjeda
zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenen

zastieti se (zastidjeti se), prez. zastidim se,

aor. zastieh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiela
se, gl. pril. pro. zastievi se

zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen

zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad.
zasjenjujui, gl. im. zasjenjivanje

zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh,

gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro.
zastrijevi/zastrvi

zasijati (obasjati), prez. zasijam

zasijati (penicu), prez. zasijem

307

zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl.

prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro. zastrvi

zataknuti (zatai), prez. zataknem, aor.

zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl.
pril. pro. zataknuvi

zastudjeti (zastueti), prez. zastudim, aor.

zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl.
pril. pro. zastudjevi

Zatarac, vok. jed. Zatare, instr. jed. Zatarcom/

Zatarcem, gen. mn. Zataraca

zastueti (zastudjeti), prez. zastudim, aor.

zastueh, gl. prid. rad. zastudio/zastuela, gl. pril.
pro. zastuevi

Zatarje (geogr.)

zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim

zatjerivati (zaerivati), prez. zatjerujem, gl. pril.

sad. zatjerujui, gl. im. zatjerivanje

zatei, prez. zateem/zateknem, aor. zatekoh, gl.

prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. pro. zatekavi

zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor.

zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela,
gl. pril. pro. zasvijetljevi

zato (rije.)
zatrati (se), prez. zatrim (se)

zasvjedoiti, prez. zasvjedoim

zatreptati, prez. zatrepem, imper. zatrepi

zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam

zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvoen

zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl.

prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrijevi

zasvoivati, prez. zasvoujem, gl. pril. sad.

zasvoujui, gl. im. zasvoivanje

zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid.

rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrvi

zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril.

rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. pro. zasvrbjevi

zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl.

prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. pro. zatrudnjevi

zatedjeti (zateeti), prez. zatedim, aor.

zatedjeh, gl. prid. rad. zatedio/zatedjela, gl. pril.
pro. zatedjevi

zauvar (pril.)

zateeti (zatedjeti), prez. zatedim, aor.

zateeh, gl. prid. rad. zatedio/zateela, gl. pril.
pro. zateevi

zauzvrat (pril.)

zauvijek (pril.)
zavapiti, prez. zavapim
zavazda (pril.)

zatitnica, vok. jed. zatitnice

zatitniin

zavesti, prez. zavedem, aor. zajedoh, gl. prid. rad.

zaveo/zavela, gl. pril. pro. zavevi

zatitniki

zavidan, zavidna, odr. vid zavidni

zatitnik, vok. jed. zatitnie, nom. mn. zatitnici

zavidjeti (zavieti), prez. zavidim, aor. zavidjeh,

gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. pro.
zavidjevi

zatitnitvo, gen. mn. zatitnitava/zatitnitva

zato (vez.; rije.)

zavidnik, vok. jed. zavidnie, nom. mn. zavidnici

zautati, prez. zautim

zavieti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zavieh,

gl. prid. rad. zavidio/zaviela, gl. pril. pro.
zavievi

zaei (zasjei), prez. zasijeem, aor. zaekoh

(zasijee), gl. prid. rad. zaekao/zaekla, gl. pril.
pro. zaekavi

zavijati, prez. zavijem

zaesti (zasjesti), prez. zaedem/zaednem, aor.

zaedoh, gl. prid. rad. zaeo/zaela, gl. pril. pro.
zaevi

zavijavati, prez. zavijavam,

zavijavajui, gl. im. zavijavanje

gl.

pril.

sad.

zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren

zatai (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh,

gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. pro.
zatakavi

zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti)

zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist)
308

zavisiti, prez. zavisim

zavrijedjeti (zavrijeeti), prez. zavrijedim, aor.

zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela,
gl. pril. pro. zavrijedjevi

zavjerenica, vok. jed. zavjerenice

zavjereniin

zavrijeeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor.

zavrijeeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeela, gl.
pril. pro. zavrijeevi

zavjereniki
zavjerenik, vok. jed. zavjerenie, nom. mn.
zavjerenici
zavjerenitvo,
zavjerenitva

gen.

mn.

zavrijeti, prez. zavrem

zavjerenitava/

zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,

gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavrtjevi

zavjeriti (se), prez. zavjerim (se)

zavritati, prez. zavritim

zavjetanje, gen. jed. zavjetanja, instr. jed.

zavjetanjem
zavjeta, vok.
zavjetaem

jed.

zavjetau,

zavjetati, prez. zavjetam,

zavjetajui, gl. im. zavjetanje

gl.

instr.
pril.

jed.

zavretak, gen. jed. zavretka, nom. mn. zavreci,

gen. mn. zavretaka

sad.

zavrtati, prez. zavrem, gl. pril. sad. zavrui, gl.

im. zavrtanje
zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,
gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavrtjevi

zavjet
zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni

zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl.

prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. pro.
zazelenjevi

zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad.

zavjetujui, gl. im. zavjetovanje
zavjetrina

zaednjeti, prez. zaednim, aor. zaednjeh, gl.

prid. rad. zaednio/zaednjela, gl. pril. pro.
zaednjevi

zavladiiti, prez. zavladiim, gl. prid. trp.

zavladien

zaditi, prez. zadim/zadijem

zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodei, gl.

im. zavoenje

zaueti, prez. zautim, aor. zaueh, gl. prd. rad.

zautio/zauela, gl. pril. pro. zauevi

zavodnica, vok. jed. zavodnice

zaudjeti (zaueti), prez. zaudim, aor.

zaudjeh, gl. prid. rad. zaudio/zaudjela, gl. pril.
pro. zaudjevi

zavodniin
zavodnik,
zavodnici

vok.

jed.

zavodnie,

nom.

mn.

zaueti (zaudjeti), prez. zaudim, aor.

zaueh, gl. prid. rad. zaudio/zauela, gl. pril.
pro. zauevi

zavodnitvo, gen. mn. zavodnitava/zavodnitva

zavojeva, vok. jed. zavojevau, instr. jed.
zavojevaem

zabratimiti (se), prez. zabratimim (se), gl. prid.

trp. zabratimljen

zavojevaki
zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid.
rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. pro. zavoljevi

zb. (skr. zbirni)

zavojtiti, prez. zavojtim, gl. prid. trp. zavojten

zbilja

zavreti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavreh,

gl. prid. rad. zavrtio/zavrela, gl. pril. pro.
zavrevi

zb. im. (skr. zbirna imenica)

zavrgnuti, prez. zavrgnem

zbrkati, prez. zbrkam

zb. (skr. zbirka; zbornik)

zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki

zbjeg, nom. mn. zbjegovi
309

zbogom (uzv.)
zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi

zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljae,

nom. mn. zemljaci

zborite, gen. jed. zborita, instr. jed. zboritem

zemljini

zboriti, prez. zborim

zemljite, gen. jed. zemljita, instr. jed. zemljitem

zbornica

zemljodjelac, vok. jed. zemljodjele, instr. jed.

zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca

zborniki

zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice

zborovoa

zemljoposjedniin

zbrda-zdola

zemljoposjedniki

zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad.

zbrinjavajui, gl. im. zbrinjavanje

zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjednie,

nom. mn. zemljoposjednici

zbrisati, prez. zbriem, imper. zbrii

zemljoradniki

zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka

zemljoradnik, vok. jed. zemljoradnie, nom. mn.

zemljoradnici

zbrkati, prez. zbrkam

zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti,
zbunjenou/zbunjenosti

instr. jed.

zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebui, impf.

zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla

zdjela

Zeta (rijeka)

zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed.

zdjelarom/zdjelarem

Zeta (geogr.)
Zeta (istor.)

zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti

Zeta (sport. klub)

zdjelica

zetski

Zdravomarija (molitva)

Zetski dom (zgrada)

zdravstveni

zgarite, gen. jed. zgarita, instr. jed. zgaritem

zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva

zduan, zduna, odr. vid zduni

zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/

zglavkovi

zebra, gen. mn. zebra/zebara

zglobobolja

zec, nom. mn. zeevi

zeiji (zeji)

zgnjeenost, gen. jed. zgnjeenosti, instr. jed.

zgnjeenou/zgnjeenosti

zeji (zeiji)

zgnjeiti, prez. zgnjeim, gl. prid. trp. zgnjeen

Zeanin, nom. mn. Zeani

zgoditi, prez. zgodim

Zeanka, dat. jed. Zeanki, gen. mn. Zeanki

zgorega (pril.)

zelemba, vok. jed. zelembau, instr. jed.

zelembaem

zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen

zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki

zgriti, prez. zgrim, gl. prid. trp. zgren

Zelenortska ostrva

zgrijeiti, prez. zgrijeim

zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zelenei

Zemlja (nebesko tijelo)

zgrtati, prez. zgrem, gl. pril. sad. zgrui, gl. im.

zgrtanje

zemlja (tlo)

zgruvati, prez. zgruvam

Zgrade agovia

310

zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen

zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed.

zloglasnou/zloglasnosti

zgusnuti, prez. zgusnem

zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, inst. jed.

zlonamjernou/ zlonamjernosti

zguvati, prez. zguvam

zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajui, gl. im.
zidanje

zlopamtilo
zlopoglea

zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajui, gl. im.

zijanje
zijev

zloslutnik, vok. jed. zloslutnie, nom. mn.

zloslutnici

zijevalica

zloslutnost, instr. jed. zloslutnou/zlosutnosti

zijevalo

zlosrean, zlosrena, odr. vid zlosreni

zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajui, gl.

im. zijevanje

zlosrenica, vok. jed. zlosrenice

zijevni

zlosrenik, vok. jed. zlosrenie, nom. mn.

zlosrenici

zlosreniin

zijevnuti, prez. zijevnem

zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp.

zloupotrijebljen

zimnica
zimus (pril.)

zlovremenica

zimunji

Zmajevanin, nom. mn. Zmajevani

zjena

Zmajevanka

zjenica (enica)

Zmajevo (top.)

zlatarica

znaka, dat. jed. znaki, gen. mn. znaaka/znaki

zlatariin

znak, nom. mn. znaci/znakovi

zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki

znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znale, gen. mn.

znalaca

zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikove, gen.

mn. zlikovaca

znalaki

zlo, gen. mn. zala

zlobnik, vok. jed. zlobnie, nom. mn. zlobnici

znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed.

znamenitou/znamenitosti

zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnou

znati, prez. znam/znadem

zloa

znatieljan, znatieljna, odr. vid znatieljni

zloudan, zloudna, odr. vid zloudni

ZOI (skr. Zimske olimpijske igre)

zloudnost, gen. jed. zloudnosti, instr. jed.

zloudnou/zloudnosti

zool. (skr. zooloki)

zoolog, vok. jed. zooloe, nom. mn. zoolozi

zlodjelo, gen. mn. zlodjela

zoologija

zloglasnica, vok. jed. zloglasnice

zooloki

zloglasniin

zoolokinja

zloglasniki

zraak, gen. jed. zraka, nom. mn. zraci, gen. mn.

zraaka

zloglasnik, vok. jed. zloglasnie, nom. mn.

zloglasnici

zraan, zrana, odr. vid zrani

311

zrak, nom. mn. zraci/zrakovi

zvonariin

zraka, dat. jed. zraki/zraci

zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko

zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijui

zvonarkin

zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajui,

gl. im. zrijevanje

zvrka, dat. jed. zvrki, gen. mn. zvrki/zvraka

zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjei, gl. im.
zvrjanje

zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca

zuka, dat. jed. zuki
zvanica

zvunost, gen. jed.

zvunou/zvunosti

zvunosti,

zvanian, zvanina, odr. vid zvanini

ZZZ (skr. Zavod za zapoljavanje)

zvaninik, vok. jed. zvaninie, nom. mn.

zvaninici

instr.

jed.

. (skr. enski)

zvaninost, gen. jed. zvaninosti, instr. jed.

zvaninou/zvaninosti

abac, gen. jed. apca, vok. jed. ape, gen. mn.

abaca

zveati, prez. zveim, gl. pril. sad. zveei, gl. im.

zveanje

abokreina

zveka, dat. jed. zveki, gen. mn. zveki/zveaka

al, nom. mn. ali

zveka, dat. jed. zveki/zveci

alba, gen. mn. alba/albi

zveketati, prez. zvekeem, gl. pril. sad. zvekeui,

gl. im. zveketanje

albeni
alije (komp. od ao)

zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri

alopojka, dat. jed. alopojci, gen. mn. alopojki

zvijere, gen. jed. zvjereta

alost, gen. jed. alosti, instr. jed. alou/alosti

zvijukati, prez. zvijuem, gl. pril. sad. zvijuui,

gl. im. zvijukanje

alostan, alosna, odr. vid alosni

zvidukati, prez. zviduem, gl. pril. sad.

zviduui, gl. im. zvidukanje

andar (dandar), vok. jed. andaru/andare,

instr. jed. andarom/andarem

zvjerad, gen. jed.

zvjerau/zvjeradi

anr, gen. jed. anra, nom. mn. anrovi

zvjeradi,

instr.

jed.

aoka, dat. jed. aoci, gen. mn. aoka

zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci

ardinjera

zvjerinji

arini

zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki

arite, gen. jed. arita, instr. jed. aritem

zvjerski

bun, nom. mn. bunovi

zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva

derati, prez. derem, gl. pril. sad. derui, gl. im.

deranje

zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed.

zvjezdarom/zvjezdarem

dral, nom. mn. dralovi/drali

zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti

zvjezdica

drebad, gen. jed. drebadi, instr. jed. drebau/

drebadi

zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki

drebe, gen. jed. drebeta

zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice

drebei
drebica
312

drebiin

ei (komp. od estok)

drijebac, gen. jed. drijepca, vok. jed. drijepe,

gen. mn. drijebaca

gepe, gen. jed. gepeta

drijepev

ii (itkiji) (komp. od idak)

drijebiti (se), prez. drijebim, gl. pril. sad.

drijebei, gl. im. drijebljenje

igolo, gen. jed. igola, nom. mn. igoli

idak, itka, odr. vid itki

drijelni

ilavost, gen. jed.

ilavou/ilavosti

ilavosti,

instr.

jed.

drijelo

irant, gen. jed. iranta, gen. mn. iranata

ednik (top.)

iri, gen. jed. irija, instr. jed. irijem, nom. mn. iriji

ednjeti, prez. ednim, gl. pril. sad. ednei, gl.

pril. rad. ednio/ednjela

iro raun
ika, dat. jed. iki/ici, gen. mn. iki/iaka

e, gen. jed. ei, instr. jed. eu/ei

itije

eludac, gen. jed. eluca, gen. mn. eludaca

itkiji (ii) (komp. od idak)

eludani

ivahan, ivahna, odr. vid ivahni

eljeti, prez. elim, gl. pril. sad. elei, gl. prid. rad.
elio/eljela, gl. prid. trp. eljen

ivahnost, gen. jed. ivahnosti,

ivahnou/ivahnosti

eljezara

instr.

jed.

eljeznica

ivjeti, prez. ivim, gl. pril. sad. ivei, impf.

ivljah, gl. prid. rad. ivio/ivjela

eljezniar, vok. jed. eljezniaru/eljezniare,

instr. jed. eljezniarom/eljezniarem

ivinarnik, nom. mn. ivinarnici

ivopisan, ivopisna, odr. vid ivopisni

eljezniarka, dat. jed. eljezniarki, gen. mn.

eljezniarki

ivopisnost, gen. jed. ivopisnosti, instr. jed.

ivopisnou/ivopisnosti

eljezniki

ivotopis

eljezo
enidba, gen. mn. enidaba/enidbi

iak, gen. jed. ika, nom. mn. ici, gen. mn.

iaka

enidbeni

lijeb, nom. mn. ljebovi

eniti, prez. enim, gl. pril. sad. enei, gl. prid. trp.
enjen

lijebiti, prez. lijebim, gl. pril. sad. lijebei, gl.

prid. trp. lijebljen, gl. im. lijebljenje

enka, dat. jed. enki, gen. mn. enki

lijezda, gen. mn. lijezda

enomrzac, gen. jed. enomrsca, vok. jed.

enomre, gen. mn. enomrzaca

ljebast, ljebasta, odr. vid ljebasti

ljezdani

enomrev

ljezdica

enska, gen. jed. enske, dat. jed. enskoj, nom.

mn. enske

migavac, gen. jed. migavca, gen. mn. migavaca

enstvenost, gen. jed. enstvenosti, instr. jed.

enstvenou/enstvenosti

migavost, gen. jed. migavosti, instr. jed.

migavou/migavosti

enturaa

murei (pril.)

enturina

mureke (pril.)

estok, estoka, odr. vid estoki

njeti, prez. anjem/njem

313

. r. (skr. enski rod)

urnalistiki

rijeb, nom. mn. rebovi

urnalistkinja

rijebati, nom. mn. rijebam, gl. pril. sad.

rijebajui, gl. im. rijebanje

ut, uta, odr. vid uti

rtvenik, nom. mn. rtvenici

utiti (initi utim), prez. utim, gl. pril. sad.

utei, gl. im. uenje

utica

u, gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui

uanica (uenica)

utokljunac, gen. jed. utokljunca, vok. jed.

utokljune, gen. mn. utokljunaca

uenica (uanica)

utokljunev

ueti (postajati ut ili biti ut), prez. utim, gl.

pril. sad. utei, gl. prid. rad. utio/uela

vakati, prez. vaem, gl. pril. sad. vaui, gl. im.

vakanje

ui (komp. od ut)

valavac, gen. jed. valavca, vok. jed. valave, gen.

mn. valavaca

ukast, ukasta, odr. vid ukasti

udjeti (ueti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,
impf. uah, gl. prid. rad. udio/udjela

____________________________________

uen, uena, odr. vid ueni

agora (top.)

ueti (udjeti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,

impf. uah, gl. prid. rad. udio/uela

ajo (hipok.)

urnal

ana (hipok.)

urnalist (urnalista), gen. jed. urnalista

ato (hipok.)

urnalista (urnalist), gen. jed. urnaliste

ena (zjena)
enica (zjenica)

314