Arheologija je znanost koja sustavno prouava i istrauje stare materijalne ostatke s ciljem

rekonstrukcije cjelokupnog ivota ovjeanstva.

Sam naziv potjee od starogrkih rijei a (star, drevan) i (rije, pripovijest). Rije
a postojala je u starogrkom jeziku, ali u svom prvobitnom znaenju - prianje
starih pria. Rije arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeu,
pridajui joj znaenje blisko modernom poimanju.

Specijalizacija prema predmetu istraivanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

prapovijesna arheologiju - istrauje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne

poznaju pismo, i
povijesna arheologiju - istrauje kulture i civilizacije kod kojih je rairena uporaba
pisma.

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, ue specijalizacije:

paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljaa,

mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i rairen
ribolov,
neolitik ili mlae kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava
pripitomljavanja ivotinja,
eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih
slitina, visok znaaj stoarstva,
bronano doba, rairena uporaba bronce, i
eljezno doba, rairena uporaba eljeza.

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturoloke, npr.:

egiptologija, biblijska arheologija, antika arheologija,

antika arheologija koja prouava kulturu grkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na
klasinu arheologiju koja prouava matina podruja antikih civilizacija (Grku i
Italiju), te provincijalnu arheologiju koja prouava grke kolonije i rimske provincije,
starokranska arheologija prouava rane kranske materijalne ostatke.
srednjovjekovna arheologija istrauje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog
Carstva do stvaranja novih etnikih zajednica i uspostave njihovih drava,
novovjekovna arheologija,
industrijska arheologija.

Metodoloka specijalizacija
Arheoloka znanost (arheometrija) obuhvaa metodologiju radnji uoi istraivanja
(rekognosciranje), samog arheolokog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zatite,
konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje ue
specijalizacije:

arheologija okolia istrauje ljudsko koritenje prirodnih resursa i prilagodbu okoliu,

podvodna arheologija istrauje arheoloke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,

etnoarheologija prouava suvremeno ljudsko drutvo (primjerice obiaje izoliranih

kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheolokih podataka,

zrana arheologija prikuplja podatke uglavnom zranom fotografijom, koji su

dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheolokih nalazita.

Postoje jo mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije,

arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.