Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Duan D. Miljkovi
Recenzent
Prof. dr Ranko Konar
Urednik
Milijan R. Andri
Kompjuterska priprema
Goran Janji, dipi. in.
Likovno reenje
naslovne strane i dizajn
Neboja Kujundi
Grafiki prilozi
Dragan Miljkovi, dipi. in.
tampa
AMD SISTEM D.O.O. Beograd
Tira
1.000
Duan D. Miljkovi
STRADANJA
U CAZINSKOJ KRAJINI
I ANTIFAISTIKA BORBA
(1941-1945)
Beograd, 2011.
PREDGOVOR
uan Miljkovi je svoju autorsku re, na poetku knjige, naslovio
Da se ne zaboravi. I stvarno bi bila sramota i greh od srpskog naro
da i potomaka iz Cazinske krajine zaboraviti ili ne zabeleiti imena na hiljade
ubijenih dece, ena i staraca, pre svih, ali i svih drugih nevinih u najboljem i
votnom dobu koji su ubijeni, spaljeni u svojima kuama i crkvama samo zato
to su bili Srbi pravoslavci. Takvi zloini, koje je poinila ustaka Nezavina Dr
ava Hrvatska, nisu zabeleeni ni u svetu. ak su se i nemaki a posebno italijanski oficiri zgraavali nad ustakim zloinima koje su poinili pripadnici
hrvatskog i muslimanskog naroda. Koliko je o tome pisano, da li je namerno
ili nenamerno mnogo toga preutano u vreme socijalizma, ko je za to kriv, mo
da u ovom trenutku i nije bitno. Vano je da istinu na videlo, makar i posle
70 godina, u svojoj knjizi saoptava svedok dogaaja, iznosi ono to je video,
saznao od rtava i godinama zapisivao. I sam autor je, mogue, bio u dilemi,
moda zbog svoje vojnike karijere, da li i kada da napie knjigu u kojoj e poimenice progovoriti o hiljadama rtava, pogromu pre svih nad Srbima, ali i
imenima bestijalnih ustakih ubica.
Danas, naalost, nema ko da slua i ita prie o zloinima u Cazinskoj kra
jini osim Bonjaka i nekih istoriara, jer je preostali srpski ivalj posle Dru
gog svetskog rata, kolonizacijom posle 1945. godine i kasnije drugim
politikim i ekonomskim merama i ratnim sukobima (1991-1995) sveden na
bezznaajan procenat: u optinama Biha i Bosanska Krupa na tri odsto, a u
optinama Cazin, Velika Kladua i Buim na manje od jednog procenta No,
to su opet druge teme i za neka nova istraivnja i nove knjige.
U Drugom svetskom ratu sva srpska sela izmeu Une i granice sa dana
njom Hrvatskom su spaljena, srpski narod je etri i po godine bio po zbegovima u Kapeli, Grmeu, Pljeevici, Lici i drugim mestima Korduna, Like,
Banije i Bosanske krajine. O zloinima ustaa govorili su svedoci koji jo ima
ju potomke negde po Vojvodini ili irom sveta. Moda e neka od ovih knji
ga biti dostupna i direktnim potomcima rtava, ali i roacima onih iji su ivoti
prekinuti ustakim noem ili srbosekom.
Kao to je na Kordunu narod ispevao Na Kordunu grob do groba takva
ista pesma mogla se ispevati i u Krajini. U tri sreza: Biha, Cazin i Krupa ubi
jeno je 20.693 Srbina. Povrina ovih optina bila je oko 2.154 kilometra kva
dratna2 tako daje na svakom kvatratnom kilometru oko 10 srpskih grobova.
Ako se srpskim rtvama dodaju i muslimnske rtve onda je broj grobova po
kvadratnom kilometru u Cazinske krajine i vei.
Pored rtava rata, ima jo injenica koje se ne smeju zaboraviti. Zato emo,
istine radi i da bi narataji saznavali istinu o svom kraju, Bonjaci pre svih i najpre oni iji su dedovi i oevi ubijani po brdima i jarugama, kuama i crkvama
Cazinske krajine, navesti nekoliko podataka o srpskom ali i ostalom stanov
nitvu Cazinske krajine. Po turskom proraunu i procenama iz 1865. godine
u BiH je bilo 593.548 ili 46,60 odsto pravoslavnih, 419.628 ili 32,60 odsto mu
slimana, 257.920 ili 20,17 odsto katolika i ostalih 7.754 ili 0,63 odsto .3
Po tim procenama u Cazinskoj krajini (delu Bihakog sandaka - Biha,
Cazin i Krupa) bilo je 18.577 ili 51,46 odsto pravosalvnih, 4.626 ili 12,81 od
sto katolika i 12.890 ili 35,71 odsto muslimana 4. U to vreme u Bihakom san
daku bilo je 50 odsto pravosalvnih, 10 odsto katolika i 40 odsto muslimana
.Tako je bilo u tursko vreme. Srpsko stanovnitvo je u BiH sve do 1971. go
dine inilo relativnu veinu u odnosu na ostala dva naroda (Muslimane i Hrvte). Po popisu stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1961. godine Srbi su bili
veinski narod sa 42,89 odsto, Muslimani (danas Bonjaci) 25,69 odsto, Hrva
ti 21,7 odsto i Jugosloveni 8.42 odsto ,5
U periodu od 1961. do 1971. relatvinu veina u odnosu na ostale narode u
BiH preuzima muslimanski narod. Tako je prvi put posle sto godina i po po
pisu 1971. relativnu veinu u odnosu na ostala dva naroda imao muslimanski
narod: (Muslimani 39,57 odsto, Srbi 37,19 odsto, Hrvati 20,62 odsto i Jugo
sloveni 1,17).6 U vreme SFRJ demografska slika se izmenila, srpki narod je
posle genocida od 1941. do 1945. i etnikog ienja pedeset godina kasnije
nestao iz Cazinske krajine.
O
vremenu najveih zloina nad srspskim narodom u Cazinskoj krajini
svedoi i Miljkovieva knjiga. U njoj je opisao deo stradanja obinih ljudi i za
tiranje celih familija u gotovo svim naseljima Cazinske krajine, od Une do Ko
rane. U opisima zloina na Garavecima, iz dela Duana Miljkovia sazanli smo
ko su bili glavni zloinci, kojem narodu su pripadali i nain na koji su vrena
zverstva. Na stratitu u Garevicama ubijeno je oko 12.000 Srba i antifaista iz
bihakog sreza i sela Like, Korduna i Cazinske krajine.
Po poslednjem popisu pred Drugi svetski rat, u srezu Biha 1931.bilo je
39.295 stanovnika od ega pravoslavnih 17.169 ili 43,69 odsto, katolika 7.997
ili 20,35 odsto, muslimana 13.959 ili 35,52 odsto, evangelista pet, ostalih hriana 15, druge konfesije ili nepoznato 150. U srezu je bilo 6.493 kue i 6.958
domainstava. Srez Biha je 1931. imao osam optina i nijedna nije bila isto
nacionalana. Veinsko stanovnitvo u tri optine bilo je muslimansko, u tri
pravoslavno i u dve katoliko.
U srezu Cazin 1931. bilo je 47.283 stanovnika - od toga pravoslavnih 11.072
ili 23,41 odsto, katolika 895 ili 1,89 odsto, muslimana 35.313 ili 74,68 odsto,
ostalih tri. Kua je bilo 8.237 i domainstava 8.183. Kotar Cazin imao je 1931.
3 Srpska akademija nauka, posebno izdanje, Odeljenje drutvenih nauka, nova serija, knjiga 12, Na
una knjiga, Beograd, 1955, autor ore Pejanovi, urednik akademik Jovan Radonji, tabela broj 2.
4 Isti izvor.
5 Popis stanovnitva u BiH 1961. ( tabelarni pregled strukture stanovnitva) .
6 Popis astnovnitva u BiH 1971. (tabelarni pregled stanovnitva).
Petar Trkulja
DA SE NE ZABORAVI
i vie godina radim na tome da se objavi istina o ustakim zlo
etrdeset
inima nad srpskim narodom u Drugom svetskom ratu na prostorima
Cazinske krajine. Sedamdesetih godina prolog veka bila je pokrenuta inici
jativa od Optinskog odbora SUBNOR-a Cazin da se istrae stradanja i saopti istina o tome, to sam smatrao za pravu stvar, verujui da e se kroz
monografiju Cazinska krajina u NOB-u i revoluciji prikazati ratna zbivanja
na tim prostorima.
Svi borci i na bilo koji nain uesnici i svedoci dogaaja u toku NOB-a po
zvani su da daju svoje priloge - pisane ili usmene izjave.
Borci su ozbiljno prihvatili tu obavezu, a ja sam do tada ve imao dosta po
dataka za moje selo i trudio se da prikupim i podatke koje do tada nisam imao.
To su radili i ostali uesnici NOR-a. Nastojali smo da priloimo to tanije i to
potpunije svedoenje kako bi eventualna monografija o cazinskom kraju bila
istinito i sveobuhvatno svedoanstvo i, pre svega, pouka za narataje da u naj
veim nesreama, kakve su svakako ratovi, treba biti i ostati ovek. U nareeno vreme uzimane su brojne izjave preivelih stradalnika mukaraca, ena i
dece koji su uspeli izbei smrt, ali su preiveli strane torture i poniavanja.
Prikupljana su imena ubijenih na razne naine, kao i to taniji i potpuniji po
daci o palim borcima, tako da je u relativno kratkom vremenu obezbeen sa
drajan materijal koji smo predali optinskom odboru SUBNOR-a u Cazinu.
Imenovan je bio i redakcioni odbor za monografiju Cazinska krajina u
NOB-u i revoluciji. Pregledavi materijal ovaj odbor je upoznao elne ljude
u optini Cazin, kao i pojedince u vrhu Bosne i Hercegovine i Jugoslavije koji
su, pre svih, bili protiv sveobuhvatnog objavljivanja podataka o masovnim po
koljima i do tada nevienim zloinima. Po miljenju tadanjih rukovodilaca ta
kvu publikaciju trebalo je izbei. Tada je traeno da se o zloinima govori kroz
cifre, uopteno i apersonalno, i to tako da se brojke umanje a poinioci zlodela prikau kao pojedinci, ustae i ustake i okupatorske sluge.
Po gleditima tadanjih rukovodilaca u dravi, bilo je tetno prikazati kako je
u stvari bilo i kako su prikupljeni podaci potvrivali, poto bi to, po njima, mo
glo da naruiti krvavo stvoreno bratstvo i jedinstvo i da teti ugledu Cazinske
krajine steenom u oslobodilakom ratu i revoluciji. Bila su to najee milje
nja tada monih ljudi iz Cazina i uopte sa tih prostora. Podaci o poinjenim
zloinima i poznatim zloincima bili su minimizirani i skrivani su od ire jav
nosti. Na stranu visokih politikih dunosnika stavljali su se i borci neretko i Sr
bi, pa je takvo miljenje prihvaeno kao ispravno. Uprkos tekim optubama
stradalnika koji su u poslednji as uspeli pobei sa stratita. Oni su zahtevali suehja mnogim zloincima.
Preutkivanje istorijske istine, medjutim, nije samo karakteristika druge Ju
goslavije koju sada svi olako i bez dokaza pokuavaju da eree. To je na ovim
prostorima, tako rei, tradicija uslovljena prevagom politike nad pravnom dr
avom. Posle Prvog svetskog rata, primera radi, poznati prijatelj srpskog na-
10
ovim prostorima. Takoe, u toku istraivanja otkrio sam niz slabosti u popisu
rtava rata 1964. Popis je u nekim mestima bio nepotpun a neka mesta nisu ni
obuhvaena, a i tamo gde jesu - vani podaci su esto izostavljani, nepotpuni
ili neodreeni.
Na spiskovima rtava ustako-faistikog terora je vie od 11000 na zverski
nain pobijenih, najvie dece i ena. U knjizi su i izjave desetine muenika ko
ji su uspeli izbei smrt i vratiti se da svedoe o zverstvima poinjenim nad ne
vinim meu kojima su i deca u naruju majki ili jo neroena. O izvrenim
masakrima, bez mnogo ustezanja, govorili su i sami zloinci prilikom saslua
nja na suenju, mada je, po miljenu rtava, mnogo vie onih koji su izbegli su
oavanje sa zakonom i pravdom.
Svakako da nije mogue u jednoj knjizi obuhvatiti sve teme koje bi trebalo.
Zato sam odluio da ova hronika sadri samo nekoliko osnovnih i, po mome mi
ljenu, najvanijih tema: poinjeni zloini nad srpskim narodom u Cazinskoj kra
jini i sve to ima neposredne veze sa ustako-faistikim terorom nad Srbima.
Posebno mije vano da objavim to potpunije spiskove rtava, stradalih ci
vila. Poznato mi je da su od faista stradali i drugi narodi. Meutim, nemam
potrebnih podataka - od koga, kako i kada su stradali, pa to preputam nekome drugom ko raspolae sa odgovarjuim saznanjima - da objavi imena onih
rtava koje se nisu nale izmeu korica ove knjige.
Sva ostalo o emu imam odreena saznanja zabeleio sam bez ulaenja u i
ru analizu i opise dogaaja poto se o svemu, osim stradanja srpskog naroda
na ovim prostorima, i ranije dosta pisalo. U najkraem sam u knjizi zabeleio
poneto o pobuni naroda protiv ustakog terora, o dizanju ustanka koji je u po
etku bio slabo organizovan i vrlo zavistan i povezan sa ustankom u Bosanskoj
krajini, Podgrmeu, Lici, Kordunu i Baniji. Na tim prostorima ustanak je ra
nije i organizovanije poeo i bio bolje voen.
Bolje organizovan i uspeno voen otpor ustaama i okupatoru na prostoru
Cazinske krajine poeo je krajem 1942. A to znai - posle oslobaanja Bihaa
i cele Cazinske krajine, emu je naroito doprineo tromeseni boravak ruko
vodilaca NOB na ovim prostorima, uspostavljanje narodne vlasti (NOO) i vrlo
aktivan rad lanova KPJ, SKOJ-a i AFZ-a. Takva aktivnost znatno je pozitivno
delovala i na ovdanji muslimanski ivalj koji je bio zaveden od ustakih vla
sti. Razni skupovi i brojni mitinzi su bili prilika gde su aktivisti narodu obja
njavali ciljeve narodnooslobodilakog pokreta, potrebu okupljanja naroda u
jedinstveni front za borbu protiv okupatora i njegovih slugu - ustaa i etnika.
Krajem decembra 1942. od Treeg bataljona Seste krajike brigade formi
rana je Osma krajika brigada. Bataljon Hamdije Omanovia postao je jezgro
za formiranje Osme krajike brigade. Novu brigadu popunjavali su borci sa
podruja Bosanske krajine. Uspostavljena je narodna vlast u srezu, optinama
i selima. Organizovane su masovne organizacije NOF, USAOJ, AF. Narod je
osetio pravu slobodu, naalost, ta sloboda je kratko trajala ,ali je ostavila du
bok trag u narodu na ovim prostorima.
Krajem januara 1943. godine okupator i ustae krenule su u veliku ofanzivu na slobodnu teritoriju i jaim snagama potisli NOV sa ovog prostora. Ta
ko je kratko vreme zaustavljen razvoj NOP-a na ovim prostorima.
11
Januar - april 1943. godine bio je ponovo vrlo teak za Srbe, ali su i Musli
mani bili pod udarom ustaa i okupatora zbog saradnje sa partizanima.
Povratkom Osme krajike brigade na prostor Cazinske krajine u aprilu
1943. godine i formiranje Cazinskog partizanskog odreda u leto iste godine, a
naroito prelaskom muslimanske milicije Huske Miljkovia pod komandu e
tvrtog korpusa ponovo je snano oivala podrka NOP-u. Formirane su nove
borbene jedinice, Unska operativna grupa, 1. 2. i 3. muslimanska brigada, a
narod se masovno ukljuio u NOP dajui sve od sebe za pobedu nad fai
zmom.
Na kraju, eleo sam da mlae i budue generacije saznaju neto vie o rat
nim deavanjima u drugom svetskom ratu na prostorima Cazinske krajine,
kako nam se skrivene istine i politika istorija ne bi surovo ponavljale i na
novo svetile.
Duan Miljkovi
12
13
dini, krvlju natopljena sela Pitaline, Perna, Podgomile, zloini u selima Stije
na, Mutnik, Marin Most, Rujnica, Krndija, Bugar, Bukovica, Traka Ratela,
Kordunski Ljeskovac, uloga Talijana u slabljenju i razbijanju NOP-a, formira
nje ustanikih gerilskih odreda - jedinica, Bojanska eta i neke njene brorbene aktivnosti, neuspeh Druge ete Treeg bataljona u turliu, napadi na
slobodnu teritoriju junog Korduna, reorganizacija u drugom Kordunakom
partizanskom odredu, samilost i humanost u vreme stranih zloina i prvi ula
zak partizana u Cazin.
Ovi naslovi u potpunosti odgovaraju nameri autora da se doe do potpu
nije predstave o dogaajima na sloenom politikom, nacionalnom i verskom
prostoru Cazinske krajine. To je uslovilo da se u svojim zapaanjima distan
cira od iskljuivih formulacija i kvalifikacija - da uinjene zloine ne poistoveti sa narodima u celini. Potvrdilo se to i u iznoenju podataka o ponaanju
i nekih uglednih muslimanskih porodica i ljudi u osudi zloina nad srpskim
narodom - Nurija Pozderac i dr.
Jo vie se to potvrdilo u informacijama o razvitku otpora ustakom pokre
tu, koji je u poetku imao spontani i egzistencijalni karakter i zato uveliko neuspean, ali ne i jednonacionalan. U tom smislu dublje istorijske analize
utvrdile bi sigurno da motivi otpora nisu bili samo egzistencijalnog ve i ireg,
antifaistikog karaktera do koga e na ovim prostorima doi posle bihake
operacije i Prvog zasedanja AVNOJ-a.
Drugi deo knjige upravo se vie bavi razvojem antifaistikog pokreta, ko
ji sada dobija i iru nacionalnu i politiku osnovu. Ovaj deo teksta baziran je
na relevantnoj literaturi i probranim seanjima i uverljivo pokazuje nove razmere pokreta koji ide od formiranja Osme krajike brigade, prvih organa vla
sti - narodnooslobodilakih odbora, njihove politike i kulturne aktivnosti i dr.
Knjiga sadri i brojne fotografije o najvanijim akterima istorijskih doga
aja u Cazinskoj krajini, ali i kratke istorijske portrete najistaknutijih organi
zatora NOP-a, komandanata partizanskih jedinica i boraca. Ovi portreti
upravo i pokazuju nacionalnu i politiku irinu vodstva NOP-a u Cazinskoj
krajini u kojem su i Srbi i Muslimani i Hrvati intelektualci, radnici i seljaci.
Uzimajui u obzir da je re o prvom pokuaju potpunijeg osvetljavanja pi
tanja stradanja stanovnitva u Cazinskoj krajini i dokumentovanoj zasnova
nosti knjige i ozbiljnosti pristupa ovom sloenom istorijskom problemu,
smatram da postoje sve vane pretpostavke da se knjiga publikuje. Iz tih raz
loga i preporuujem njeno objavljivanje.
Novi Sad, 7. juli 2011.
14
PRVI DEO
Tragedija srpskog stanovnitva
pod vlau NDH (1941-1942)
o potpisivanju Trojnog pakta sa Nemakom i Italijom, kao i
Saznanje
vojni pu 27. marta 1941. u Beogradu, u selima Cazinske krajine izaz
vali su ne malo uznemirenje. Vesti su pristizale sa zakanjenjem pa su pone
kad jedna drugu potirale. S druge strane, dolazak mladog kralja Petra na vlast
obradovao je Srbe, a verovaio se da e nova vlada s generalom Duanom Simoviem na elu zavesti red, i da e zemlja, ukoliko bude napadnuta, biti uspeno branjena. Verovao je narod, takodje, da e nai stari saveznici, Engleska i
Amerika, pomoi u odbrani od faistike Nemake i Italije.
Pojedinci u srpskim selima, bolje obaveteni, znali su o do tada postignu
tim uspesima Nemaca koji su ve uveliko pregazili veliki broj zemalja Evrope.
Krajem marta i poetkom aprila stizali su pozivi mlaim vojnim obveznicima
da se jave u svoje ratne jedinice, to je posebno zabrinulo narod. Osealo se da
stvarno preti rat, a takva strepnja se ubrzo i obistinila.
estog aprila 1941. godine Nemci su bombardovali Beograd i rat je poeo.
Nemaka i Italija, dakle, bez objave rata udarile su na Jugoslaviju. U Bihau i
okolini vidjeni su avioni koji su nadletali i bombardovali vojne objekte i cen
tre za mobilizaciju. Tih prvih ratnih dana stizale su retke esto protivrene ve
sti i to uvek sa zakanjenjem. Ljudi su bili zbunjeni esto protivurenim
vestima - as loim, as ohrabrujuim. Vrlo slaba obavetenost stanovnitva,
a i retki radio-aparati, kao jedini kakav-takav prozor u svet, bili su ubrzo od
uzeti. Ljudi su se esto iz Bihaa, Cazina, Bosanske Krupe i Kladue vraali
uplaeni. Bilo je vesti i da je rat zavren, te da je naa vojska kapitulirala. Usko
ro, posle tih zlokobnih vesti o porazu na bojnom polju, proulo se i da su kralj
Petar i Vlada generala Simovia pobegli iz zemlje u inostranstvo. Neki to nisu
prihvatili kao tano, meutim, dan-dva potom tanost su potvrdili neto rani
je mobilisani vojnici koji su uspeli da izbegnu zarobljavanje i vrate se kuama.
A neki, opet, ak nisu ni metak ispalili na neprijatelja, dok su se pojedinci vra
ali sa kompletnom ratnom opremom, poto je vojni garnizon i centar za mo
bilizaciju u Bihau bio rasputen. Takvi vojnici su neretko delove vojne opreme
i oruje prodavali za sitne pare, a uniforme menjali za bilo kakvo civilno odelo kako bi izbegli zarobljavanje. Takve prilike, naroito da dodju do oruja, is
koristili su promuurniji i hrabriji da se naoruaju. Naalost, vie je bilo onih
koji su na poziv ustakih vlasti predali oruje.
Krajem aprila kroz sela Cazinske krajine prolazile su grupe vojnika, prete
no oficiri i podoficiri, Srbi koji su izbegli zarobljavanje i napustili jedinice ko
je su ustaama ili Nemcima predavali komandanti i komandiri. Ovi mladi ljudi
bili su poreklom Srbi iz Srbije i Bosne i nameravali su da se probiju u Srbiju,
ubeeni da e tamo uspeno organizovati otpor okupatoru i domaim izdaj
15
nicima. Ovi hrabri mladi oficiri, vatreno govorei o nastavku rata, bodrili su
prisutne seljake, govorili su im da rat nije zavren, te da e kralj i vlada od sa
veznika, Engleza i Amerikanaca, dobiti pomo za unitenje i proterivanje oku
patora i njegovih slugu - ustaa. Sluajui te nadahnute govore, ver ovaio se da
e uskoro okupator biti proteran i da e se ponovo vratiti sloboda.
Ali, ubrzo je bilo jasno da su to bile prie za malu decu, od organizovanog ot
pora tada nije bilo nita. A ti mladi oficiri, kako smo neto kasnije saznali, ve po
sle nekoliko dana bili su razoruani, neki su odvedeni u zarobljenitvo, a neke su
ustae likvidirale. Samo su najhrabriji i najsnalaljiviji stigli svojim kuama.
Uprkos svemu, krajem jula 1941. narod se pobunio protiv ustakog terora,
podigao se na ustanak pod rukovodstvom KPJ i krenuo u borbu protiv oku
patora i domaih izroda - ustaa i etnika.
Polovinom aprila 1941. narod srpskih sela Cazinske krajine, na razne nai
ne, saznao je o proglaenju Nezavisne drave Hrvatske, kao i to da Bosna pa i
Cazinska krajina potpadaju pod novoproglaenu ustaku dravnu tvorevinu.
Nezavisna drava Hrvatska proglaena je 10. aprila. Proglasio ju je pukovnik
bive austrijske armije ustaa Slavko Kvaternik. Dakle, pre kapitulacije Jugoslovenske vojske i Jugoslavije, na tlu te zemlje stvorena je i kvislinka drava,
budua grobnica srpskog naroda.
Odmah po tom saznanju naglo su se pogorali odnosi izmeu komija i do
tadanjih prijatelja i kumova. Hrvati su poeli otvoreno da prete Srbima govo
rei kako je prolo srpsko vreme, kako je proterana ciganska monarhija Karaorevia. im su Nemci stigli u Biha, Cazin, Krupu i Kladuu poelo je us
postavljanje ustake vlasti i sprovoenje novih zakona, naredbi i propisa, Mu
slimani nisu pokazivali naroito primetnu
aroganciju prema Srbima, iako su na prosto
rima Cazinske krajine bili mnogobrojniji i
jai. Ipak se u njihovim istupima videlo da
oni oekuju neka nova i vea prava u odno
su na srpsko stanovnitvo. Prie Hrvata o
stvaranju nove drave NDH, proglaene
pre kapitulacije Jugoslavije, ovde su ozvaniene 17. maja 1941. donoenjem Uredbe
o odbrani naroda i drave NDH. Ovom
uredbom otkrivene su namere da e se iz Hr
vatske i Bosne ukloniti Srbi, Jevreji i Ciga
ni. Svi oni a posebno Srbi stavljeni su van za
kona, to se ubrzo moglo uvideti iz drugih
uredbi, naredbi i proglasa kojima se regulie prevoenje iz jedne u drugu veroispovest.
Zatim, iz nadlenosti prekih sudova za ne
poudne, kao i iz raznih zabrana, kao to su
udaljavanja iz mesta boravka, zabrana rada
Slavko Kvaternik, bivi austrougarski oficir,
zamenik poglavnika Ante Pavelia. Desetog dana
Aprila 1941. proglasio je Nezavisnu Dravu Hrvatsku
16
17
od takvih bio je uitelj iz Bosanske Krupe Husejin Muranovi koji se prihvatio dunosti logor
nika i ustakog poverenika, i poeo aktivnu
propagandu kako treba Srbe unititi. Ubrzo
Osman Kulenovi,
potom hoda Smajil Mujaki predvodio je delepotpresednik vlade NDH
gaciju kod Ante Pavelia u ime Muslimana Bodo novembra 1941. godine
sanske Krupe i okoline.
Pojavili su se i politiar i advokat Osman Ku
lenovi , Hasan Miljkovi, Kadija Mujki, Dafer Kulenovi a Muranovi je pri
kupio hiljadu i petsto potpisa Muslimana iz Bosanske Krupe i okolnih sela i pre
ko hoda (kao podrku) sa delegacijom, uz pozdrave, preneo Anti Paveliu.
Velika smetnja i usporavanje u sprovoenju zloinakih ustakih planova
bili su prvenstveno Nurja Pozderac, bivi posla
nik u Skuptini Kraljevine Jugoslavije, Abdulah
Ibrahimpaic, Sulejman Topi, Mahmut Zuli,
Mustafa Dizdarevi, Idriz Muratovi, Muhamed
Bajri Odinac, Munib Muranovi i mnogi dru
gi Muslimani antifaisti i protivnici ustake po
litike, kao to su, uz ostale, Osman Karabegovi,
Skender Kulenovi, Hamdija Omanovi, Huka
Miljkovi, Avdo uk, Rahmija Kadini, braa
Terzi, Ale Gali, Remzija Hercegovac, Meo
Ibrahimovi, Esad Redi, Meho Hadibegi ,
Esad Midi , Izudin auevi, emso Tabakovi, Ahmet ehovi, Mahmut Ibrahimpai,
Hajro Kapetanovi, Ferid Dedi, Mujo Deli, Sabit Dauevi, Muharem Bajri, Zaim Dizdarovi, efket Maglaji, Idriz ejvan, Mustafa Diz
darevi, Mahmut Zuli i drugi antifaisti, protivDafer Kulenovi, potpresednik vlade NDH
od novembra 1941. do kraja rata
18
19
dno uzmu sve to im treba od Srba, Banjaluki stoernik i ustaki ideolog, a veliki srbomrzac dr Vik
tor Guti govorio je: Unitimo sve Srbe, koljimo
ih, ubijmo ih, proterujmo ih. Ako je kome potre
bna krava, konj ili vo, ima svega u Srba, uzmite,
ne bojte se.
Vrhovni elnici NDH inili su sve da prido
biju taj nepismeni siromani narod. Podilazili su
Muslimanima govorei da su oni znaajna sna
ga koja treba da pomogne u stvaranju i uvre
nju vlasti u mladoj NDH. Ove tvrdnje su bile
sasvim osnovane, jer ustaka vlast sa proklamovanom politikom i namerama bez podrke Mu
slimana u Bosni nije imala nikakve anse da se
odri i sprovede u delo svoje planove o ienju
NDH od Srba i Jevreja - posebno Srba. S toga su
Ante Paveli, poglavnik NDH,
isticali znaaj saradnje Muslimana na razne na
najvei krvnik srpskog naroda
ine,
u svim govorima i na mnogim mestima;
i ratni zloinac Drugog svetskog
rata koji je izbegao suenje slavili su i hvalili njihove aktivnosti i uspehe i
i zasluenu kaznu svakom prilikom govorili su da su Muslimani
cvee hrvatskog naroda, hrvatske glaveine pa
i sam Ante Paveli rado su nosili na glavi fes sa
slovom U.
Nudili su im znaajna mesta u vladi drave,
odmah su postavili Osmana Kulenovia za mi
nistra i potpredsednika vlade. Tako su Paveli i
hrvatske ustae, neto propagandom, raznim
obeanjima, ali i pretnjama, sa izvesnim zaka
njenjem u maju prve ratne godine uspostavili kakvu-takvu vlast. Nova ustaka vlast je od samog
poetka vrila progon i satiranje Srba, Jevreja i
Roma. U poetku su ovde Muslimani imali izda
nu pomo svake vrste od ustaa iz Zagreba, Sa
rajeva, Banjaluke, Slunja, Gospia, Gline i drugih
hrvatskih gradova.Ve tada su imali odgovara
jua iskustva, jer su vie od dva meseca ranije po
eli sprovoditi u delo ranije donete planove o
Andrija Artukovi, ministar
ienju navedena tri naroda. Pridoli instrukto
unutranjih poslova u vladi
ri iz pomenutih gradova poeli su i na terenu Ca
NDH, i glavni organizator logora
smrti u Hrvatskoj
zinske krajine, i ire, da formiraju logore i sratita
i praktino vre obuku novih koljaa na ovim po
slovima. Naroito se isticao ministar unutranjih poslova Andrija Artukovi i
njegov pomonik Maks Luburi.
Na ovim prostorima vlast je najpre uspostavljena u Bihau, Bosanskoj Kru
pi, Cazinu i Velikoj Kladui. Neto ranije ustae su formirale vlast u Banjalu
ci, a zakleti srbomrzac i ustaa dr Viktor Guti postavljen je za stoernika.
20
21
brovoljci i to oni koji su spremni za klanje Srba. alju ih u ustake centre na pri
premu, obuku i usvajanje tamo steenih iskustava, poto su u maju i junu 1941.
uveliko vreni pokolji na Kordunu, Lici i Baniji, pa su i sa ovih prostora prve
grupe Srba upuene u logore Gospi, Rab i Jadovno. Tamo su na zverski na
in bili mueni a zatim poubijani, esto i ivi bacani u jame bezdanice. Zada
tak regrutovanja ustaa u Cazinskoj krajini u poetku nije iao lako, meutim,
nakon govora Ante Pavelia, poglavnika, Viktora Gutia, banjalukog stoernika, kao i govora niza muslimanskih politiara srbomrzaca i proglasa velikog
upana Ljubomira Kvaternika u Bihau, pridobijanje muslimanskog ivlja bi
lo je mnogo uspenije.
22
23
24
Pokrtavanje Srba vreno je na mnogim mestima. Mnogi pokrteni Srbi kasnije su bili poklani
25
fudbalski stadion i u italijanskim kamionima preveeni u Kulen-Vakuf i Bosanskii Petrovac, a mnogi su usput likvidirani. U selima Cazinske krajine preno
sile su se razne glasine od roaka i prijatelja sa Korduna, Banije i Like. Prialo
se da su ustae ve odvele neke ljude. Postoje razliite tvrdnje, od onih da su ti
ljudi u zatvoru u Gospiu, do onih da su odvedeni na prisilan rad u Nemaku
i Italiju, ali su se sve ee uli i glasovi da ustae ubijaju odvedene. Saznaje se
da je veliki upan Ljubomir Kvaternik izdao nareenje i proglas o potrebi ukla
njanja nepodobnih. Pojava begunaca sa stratita potvuje ove strane prie da su ustae pobili sve odvedene, a pojavom begunaca sa stratita oke evia, Peje Smiljania, ure ujia i drugih ove vesti su i potvrene; postalo je sve
tee mirnim putem dovesti ljude na Idanicu. Da bi se lino uverio Huka Milj
kovi, kao Musliman komunista, iao je iz Gate u Biha i osmotrio ta ustae
rade odvenim Srbima. Doneo je uasavjue vesti koje, naalost, mnogi Srbi ni
su prihvatili ozbiljno, ve su se i dalje odazivali na pozive ustaa koji ih i dalje,
neto milom, neto silom, odvode na stratita. Nakon upanovog nareenja i
objavljenog proglasa, u Bihau poinje hapenje uglednih Srba i Jevreja, potom
u Bosanskoj Krupi, Cazinu i Velikoj Kladui, a zatim i po okolnim naseljima.
Hapenja se vre u velikoj tajnosti. Ljudi se u poetku sasluavaju i zatvaraju
u bihaku kulu i u mesni zatvor. U poetku neke osude na progone iz NDH,
pojedince i oslobaaju, neke zatvaraju, ali je najvei broj uhapenih u tajnosti
iz kule i zatvora odveden na razna mesta, kao to su jame bezdanice na Pljeevici. I pored pokuaja izvravanja tih zloina u tajnosti, bilo je ve tada slua
jeva da ustae sasvim javno ubijaju ljude. Na primer, 4. juna 1941. godine grupa
muslimanskih ustaa sa Muslimanskom milicijom i ustaom Avdijom Avdiem na elu na zverski nain ubilli su Jovu Mudrinia iz sela Zborite, a zatim
seljacima naredili da Jovu obese o drvo. Ovaj ustaki postupak izazvao je ve
liku uznemirenost i strah ovdanjeg srpskog stanovnitva.
Prema postojeim dokumentima, od 18. juna do 14. jula 1941. odvedeni su
i ubijeni: Milan Vojvodi, Duan Matavulj, Mihajlo Mandi, Veljko Mandi,
arko Kozomori, Jovo Kozomori, ore uki, Ilija uki, ore Breki,
Milan arak, uro Kora, Jovo Trbojevi, Jo
vo Rako, Jovo Brdar, Stevo Tima, Ilija Jovi,
Vojislav Brdar, Pero Stupar, Ilija Bilbija, Du
an Stupar, ivko uki, Mihajilo arkovi,
Ljubo Banjeglav, Vaso Cviji, Strahinja Radi,
Nada Berkovi, Stanoja ukovi, Simo leevi, Dimitrije Petrovi, Risto Prodanovi,
Spasoje Pavkovi i Petar evi. Bili su to vrlo
ugledni, umni i ranije veoma potovani ljudi
u gradu i okolini. Ova prva masovnija ubistva
izvravale su ustae iz Zagreba, Sarajeva, Gli
ne i Zenice, Gospia, Slunja i drugih grado
va, a naredbodavaci i instruktori bili su
Vjekoslav Maks Luburi, ustaki pukovnik
i komandant logora smrti u NDH i okrutni ubica.
Izbegao suenje, ali je 1969 godine u paniji likvidiran
26
Vjekosvav Maks Luburi Ivica Devi Pivac,Mijo Babi, Ante Roi, Ante kori i Enver Kapetanovi, Jakov Dal, Petar imi, Mate Deud, Mijo Vidovi,
Murat Ibrahimpai, Ivan Buni, Ante Vugrin, Josip Golub, David Prut i Viskovii. Tako su ve juna i jula 1941. godine nestali Srbi iz Bihaa i neposred
ne okoline.
U isto vreme dok se hapse Srbi u Bihau vre se pojedinana i grupna hap
enja ljudi u Bosanskoj Krupi, Cazinu i Velikoj Kladui i po srpskim selima.
Grupno i pojedinano hapteni su najobrazovaniji i najugledniji i sve do 23. ju
la odvoeni u koncetracione logore u Gospiu i Jadovnu. Odatle su ih, posle
muenja i izmrcvarene, odvodili na ostrvo Pag logor Slano, laama prevozili
i ubijali a zatim bacali u more. Najvei broj su iz logora u Gospiu i Jadovnu,
posle poniavanja i muenja, odvodili po grupama i tako mrtve ili poluive,
ak, i ive bacali u jame bezdanice.
27
Iz sela Perne odvedeni su: Mirko Bokan, Mile Grmu, Dmitar Zeljkovi,
Vid Kovaevi, Bogdan Rokvi, Duan Skendi, Sreko Panoak.
Iz sela Podgomila: Stevan Anii, Jovo Tima i Ilija Luki.
Polovinom jula 1941. godine u Gospi su odvedeni metani sela Stabonde: Mihajlo M. Vranjeevi, Petar M. Banjac, Petar I. Radi, Jovo I. Radi,
Duan R. Dondur, Stevo . Zec, Milo L. Jelii, Aim Pere Zec, Pero Mile
Zec, Mile Nikole Zec, Trivo M. Zec, Pero O. Tati, Ostoja V. Grmua, Pajo
Stevana Grmua, Stevan V. Vukojevi, Stevo P. kunda, Mile S. Medi, Milan
Jove Bori, Mladen S. Obradovi, Duan Mika Tintor, Stojan Jove Tintor, Jo
vo P. Boii, Stojan Petra Marjanovi, Marko N. Deran, Rade S. Baji, ura
M. Dacijar, Rade M. Dacijar, Trivo L. Dondur, Sava M. Dondur, Trivo P. Milinovi, Ilija M. Majki, Nikola M. Majki, Trivo T. Drai, Pero T. Drai, Ra
de T. Drai, Gojko M. Vejnovi, Milan M. Medi, Mio Milunovi.
Tih dana su ustae u Stabandi i Dobrom Selu uhvatile jo trideset ljudi i od
veli ih u Brodarevac kod Buima gde su ih muili i sve poubijali. U Gospi i Jadovno su, takoe u julu, odvedeni i stanovnici iz Glinice, Bojne i Velike
Kladue, a iz sela u Baniji odvedeno je tada oko stotinu ljudi.
Iz Dobrog Sela u Gospi i Jadovno su odvedeni : Vajagi V. Jovo, Vajagi
R. Duan, Vajagi L. Cvijo, Vajagi L. Risto, Vajagi L. Ilija, Jerkovi Mile. Jerkovi M. Milan, Jerkovi M. Duan, Jerkovi M. Pero, Gavrilovi Mile, Gavrilovi Gojko, Stupar Stojan, Stupar S. Mile, Stupar Stole, Kecman O. Todor,
Popovi T. Boo, Popovi T. Dragoja, Popovi P. Spaso, Popovi Rade, Bogunovi S. uro, Medi M Rade, Medi S. Milo, Novakovi M. Janko, Novakovi J. Mihajilo, Progomenja Stevo, Kecman S. Simo, Kecman M. Pero - Pepa,
Kecman R. Mio, Koki D. ura, Koki S. Jovo - Joja, Paan S. Rade, Paan
R. Janko, Krneti S. Milo, Krneti S. Cvijo, Todi R. Nikola, Bjelan Stevan,
Ciganovi Petar, Suzi M. Pero, Kneevi I. Mirko, Kneevi Mile, Lovri S.
Mirko, Lovri ura, Lovri P. Trivo, Serdar P. Stojan, ulibrk T. Mio, ulibrk T. Petar, Drai S. Milo, uri D. Stanko, Ljiljak J. Ilija, Babi Ilija, Mileni - ulibrk, Kosanovi Milo, Popovi Rade, Gavrilovi Mirko, Latinovi
Pero, Kosanovi Nikola, Kneevi Luka, Kneevi Obrad.
Iz Ljusine: Kosanovi B uro i Miji Glie Rade.
Iz Ivanjske: Babi M. Stevan, Baji R. Stevan, Baji R. Trivo, Baji S. Ilija, Beronja S. Milovan, ulibrk T. Branko, Daki J. Spase, Daki M. Nikola, Drlja
a M. Luka, Drljaa M. Milan, Drljaa M. Trivo, Gaji R. Mirko, Gaji P.
Duan, Gerdijan M. Mirko, Grubor S. Rade, Jankovi J. Branko, Jovii . La
zo, Jovii M. Nikola, Jovii N. Uro, Lonar M. Nikola, Luka J. Milan, Luka L. Bogdan, Oljaa D. Branko, Oljaa . Simo, Oljaa M. Ilija, Oljaa M.
Mirko, Oljaa M. Uro, Oljaa T. Vladan, Peri M. Dragan, Serdar P. Dragan,
Stankovi M. Lazo, Stankovi S. Mirko, Svjetlica O. Marko, kori . Boo,
trbac T. Milan, Vajagi M. Bogdan, Vajagi M. Rajko, Vajagi S. Ilija, Vrankovi . Dragan, Vrankovi . Ljuban, Vrankovi M. Bogdan, Vrankovi P.
Mirko.
Iz Glinice je odveden Gardijan . Dmitar, a iz Batre: Lovri . Milivoj,
Raeta M. Rade, Lovri N. Jovo, Tati . Vaso.
Iz Perne (Bosanska Krupa): Bokan N. Marinko, Grmua L. Mile, Zeljkovi
J. Dmitar, Zeljkovi J. Simo, Kovaevi M. Vid, Ponoka I. Sretko, Rokvi O.
28
29
30
izvren na sedam mesta i to u - Davidovia bukviku, Bekutovom dvoritu, Galonjia Rade umi, Mujkia potoku, proplanaku iznad Glinica, crkvi u Zboritu
i rastiku pored crkve. Mnoga su stratita i mesta gde su deca, ene i starci poh
vatani u vie sela i dovedeni silom ili uz obeanje da idu na pokrtavaanje. Tako
su izveni pokolji u Lazia dolu, Selitu, Memia brdu, Miostri, Osredku, Buko
vici, Krndiji, zatim ume Mavina, Crnaja, Kor. Ljeskovac, oralii, Begov po
tok, crkva Sadilovac, crkva Budmiri, crkva u Velikoj Kladui, itd.
Koriene su i tronije kue - Janka Maraa, Ilije Media, Paje Media, Paje Bojia, Rajka Rokvia, arka Mandia, Milana Babia, Mile Zoria, Jovana
Zeljkovia, Mile Bursaa, Mile Raete za spaljivanje. Mesta kao to su Perna,
Pitalina, ojluk, Ljusina, Otoka, Ivanjska, Batra, Podgradina, Stijena, Miostra, Gnjlovac, Macini dolovi, ongur brdo, Cazin, Slatina, oralii, Smrdan,
Gradina, Osredak, Vrelo, Brekovica, Zlopoljac, Biha-kula, Biha-egar, Biha-Garavice postala su stratita. U stvari, u kasnijem periodu mesta za ubija
nje Srba nisu se ni tajila ni birala. Ustaki monstrumi, te ivotinje sa ljudskim
likom, klali su pripadnike srpskog naroda na kunom pragu, crkvenom olta
ru, svuda gde nau rtvu.
GARAVICE
Garavice su najvee i najkrvavije stratite na
ovim prostorima. Veruje se da je krvolok srp
skog naroda Ljubomir Kvaternik, sa njegovim
ustaama koljaima, na Garavicama i stratitima
oko Bihaa pobio vie od dvadeset hiljada Srba i
tako postigao barem tree mesto po broju na
zverski nain umorenih Srba, posle Jasenovca i
Jadovna. Ubijene su hiljade Srba iz Bosne, Like,
Korduna i Banije. Takvog srbomrsca i krvnika
nije rodila majka. Jasenovac jeste prvi po strada
nju Srba, ali Kvaternik je postigao rekord u brzi
ni ili kratkoi akcije, svireposti i efikasnosti
ubijanja. Za mesec dana poinio je toliko zla da
se ne moe reima opisati. Ljubomir Kvaternik,
ideolog i naredbodavac za otvaranje klanice za
Srbe na Garavicama, primao je nareenja i uputstva iz Zagreba od poglavnika Ante Pavelia i Zloglasna Kapetanova kula u Bihau
vlade NDH, trudio se da opravda poverenje po
Zloglasna Kapetanova kula
glavarstva. Da bi ispunio planove i izvrio nare
u Bihau gde su zatvarani,
enja, bilo je jasno da se morala stvoriti
mueni i ubijani neduni
atmosfera mrnje prema Srbima i kod Muslima
pripadnici srpskog naroda
na kao veinskog naroda.
Trebalo je, zapravo, raspaliti maksimalnu mrnju prema do jueranjim
komijama i dobrim susedima. Veliki upan Ljubomir Kvaternik i banjaluki
stoernik Viktor Guti - od dolaska ustake NDH intenzivno su radili na to
me. Savetovali su svoje pristalice da uine sve da pripreme Muslimane za ra
dnje koje predstoje. Naalost, ustae su preko svojih slugu, pristalica i ulizica,
31
32
33
34
Iz Brekovice - Biha:
Zec Mitar (56)
Zec Jovan(58)
Iz Pitotane - Biha:
Babi Stojan (41)
Babi Jandre Ilija (56)
36
Jedan od stradalnika i prvih koji je pobegao ispod ustakog noa, danas pokojni Pejo
Smiljani, iz sela Bugara, optina Biha, ne
koliko dana posle bega vie puta ispriao je
sledeu priu:
Onog dana kada su ustae i andari do
li u selo sa pozivom da ljudi iz Bugara pou u
optinu, poao sam i ja. Mislio sam, ta u,
vlast poziva, mora se ii. Ii u svoje odradi
ti, pa u poslije biti miran. Kada smo doli u
Bubolove kole nali smo tamo jo poveliku
grupu ljudi, i oni su kao i mi vjerovali da idu
na privremeni rad.
Pejo Smiljani
iz Bugara
37
Kod kole smo ekali oko dva sata. Prikupljali su se ljudi iz drugih sela, sa
pridolicama su dolazile ustae i naoruani civili iz muslimanskih sela. Jedan
ustaa, izgleda njihov starjeina, naredi pokret. Digli smo se i poli putem pre
ma Ilidi. Grupa ustaa ila je ispred nas, a druga grupa sa ostalim Muslima
nima bila je oko nas.
Iza prvog hraa doeka nas dvadesetak kola sa konjskim zapregama, a kod
njih koijai, Muslimani. Naredili su nam da sjednemo u kola, a zatim krenu
smo putem Ilide. Kad smo izali sa seoskog puta na cestu vie Ilide, krenu
smo desno prema Vrsti. Na putu su nas pratili naoruani sprovodnici, raspo
reeni po kolima, a sedeli su napred pored koijaa. Na ovom dijelu puta su se
prema nama dobro odnosili, nije bilo nikakvih drskosti ili grubosti prema na
ma. Tek kada smo preli rjeicu Klokot i doli ispred Mikojanove kue, svra
tili su nas u njegovo dvorite. Kapiju je otvorio ustaa koji je ispred nje stajao.
Pri prolasku kroz kapiju primjetio sam da sa svake strane stoji po jedan na
oruani ustaa. Ovdje su, u stvari, poela muenja i batinanja. Ove ustae na
kapiji poele su nas tui kundacima. Kako je koji od nas ulazio u dvorite do
bio je kundakom po leima. Ve tu sam vidio da mi ne idemo na rad nego na
pogubljenje, ali tada se ve nije imalo kuda. Kada smo uli u dvorite vidio sam
grupu od oko stotinak ljudi u poluueem stavu. Ovi ljudi su ovdje dovede
ni prije nas, ve su bili povezani dvoje po dvoje icom za ruke. Kod vezivanja
su koristili klijeta, pa se vidilo kako su ljudima natekle ruke a ica se up ila u
meso. Slobodnu ruku su morali drati u visu iznad glave.
Oko te grupe svezanih ljudi stajali su naoruani seljaci Maari, Hrvati i Mu
slimani. Meu ovim seljacima nalazila se mala grupa uniformisanih ustaa i
andara. Kada smo mi svi uli u dvorite, naredie nam da stanemo dvoje po
dvoje pored onih svezanih. Dok smo se postrojavali, udarali su nas sa svih stra
na kundacima. Kada je postrojavanje zavreno, naredie nam da unemo i to
samo u poluuanj. Priao nam je jedan ustaa sa kolutom ice oko ruke, a u
drugoj ruci je drao klijeta. Priao je jo jedan te su nas vezali dvoje po dvo
je, a druga dvojica su imali jau icu na koju su prikopali svezane, tako da se
dobije lanac i da se ne mogu odmicati jedan od drugoga.
Oito ve uvebani u tom poslu, za kratko vrijeme bili smo svi povezani u
jedan lanac. Kada su zavrili sa vezivanjem, naredie i nama da dignemo slo
bodnu ruku uvis, i to smo uradili. Neki, naroito stariji ljudi, ne mogu dugo da
u tom stavu ue, nego se pridignu.Za kaznu ga najblii ustaa mlatne po gla
vi ili kud stigne. Tuku i onoga koji sjedne ili se spusti u puni uanj. Bilo je tu
i staraca koji su stalno padali na zemlju, pa su straari bili stalno zaposleni ba
tinanjem. Brkatim ljudima upaju brkove. Jedan brko, kada mu je Musliman
povukao brk da ga iupa, otresao je glavom kao da se htjeo odbraniti, a usta
a, koji je to posmatrao i bio blizu tog brke, udario ga je kundakom u lice ta
ko da mu je rasekao obraz, krv je potekla i brko je pao u nesvijest, a onaj
Musliman mu je tako onesvijeenom, nastavio upati brkove smejui se na
sav glas. Vie ljudi imaju iznakaena lica, nekima se ve skorila krv na licu, pa
su vrlo bijedno i alosno izgledali. Poeli su nas vezati oko est sati, a oko se
dam stie jedna grupa seljaka sa sjekirama u rukama. im su uli u dvorite po
eli su nas tui. Udarali su kud je ko stigao. Bili su to seljaci iz oblinjih sela
38
39
40
41
42
43
44
nima iz ovih okolnih sela, meu njima je bio i Muhremovi Harno i Husein
Nadarevi stigli u nae selo. Mene su nali kod kue Milana Pjevca. Kada su me
vidili, odmah su poeli na mene vikati i psovati me. Govorili su da su ve dvi
je patrole slali kui po mene i nikako da me dovedu.
Uvrstili su me u stroj sa ocem i ostalim ljudima odavde koje su nali kod ku
e ili su ih negdje uhvatili. Otjerali su nas u Ratela i zatvorili u kuu Stojana
Cvetianina. Poslije naeg dolaska u Ratela, stigao je i Ahmet Aliaji sa gru
pom meni nepoznatih Muslimana koji su dotjerali jednu jo veu grupu ljudi,
mislim da su bili iz Rujnice, Krndije i drugih sela ratelake optine. Prije nas
su dovedeni neki ljudi iz pomenutih sela.
Tog dana, bio je to 31. juli, etvrtak poslije podne, u Ratele stie povei ka
mion i jedna limuzina. Mislim da su stigli iz Bihaa.im je kamion stigao, po
strojili su nas i poeli vezati icom dvojicu po dvojicu, a kada smo bili povezani,
naredili su da se penjemo u kamion. Kamion je bio tako pretrpan da su ljudi le
ali jedni preko drugih. Meu poslednjima je doveden Bogdan Kovaevi, dje
ak koji nije mogao ui u kamion, pa su ga stavili u putniki auto sa jo nekima.
Tako zgruvani, a vezani icom, stajali smo i guili se u kamionu. Da bi bilo jo
tee naredili su nam da dignemo uvis ruku koja nije bila vezana i da stalno dr
imo sagnutu glavu. Kada smo stigli blizu Bihaa, negdje kod rijeke Klokot, ka
mion je stao. Naredili su izlazak iz kamiona. uli su se razgovori iz kojih smo
razumjeli da je kamion u kvaru, pa moramo nastaviti put pjeice u Biha.
Meutim, oni nas nisu vodili u Biha cestom, nego smo skrenuli sa ceste de
sno preko polja u pravcu Pljeevice. Kada smo od ceste odmakli oko 150 me
tara doekala nas je grupa ljudi sa aovima i lopatama, a neto dalje sam vidio
veliku, dosta dugaku iskopanu jamu. Odmah sam vidio o emu se radi, jasno
mi je bilo da e nas tu pobiti.
Neto dalje od nas, desno, vidim izrastao kukuruz. Rijeio sam da poku
am pobijei. Namjerno sam u hodu napravio da mi padne kapa sa glave, idui
sam se sagnuo da je uzmem i u tom pokretu sam uspio da raskinem icu kojom
sam bio vezan.
Vidjevi da sam odrijeen, iznenada sam skoio iz stroja i potrao u prav
cu kukuruza. Sa malim zakanjenjem i oigledno neprecizno pucali su iz pu
aka za mnom, a onda su potrali da me trae u kukuruzu. im sam stigao u
kukuruz, nisam dugo trao kroz njega, sakrio sam se pod jednu lozu misirae.
Vikali su i trali po kukuruzima, ali me nisu nali. Jedan andar je doao ispred
loze u kojoj sam leao, vikao je kako neu pobjei, ali me nije dirao, iako mi
slim da me je on vidio u mome skrovitu. Ni sada ne znam ko je taj andar bio
i da li je namjerno preutao da me je pronaao, a moda me nije ni vidio.
Kada je andar otiao i potjera se smirila, nastavio sam bjeati izbjegavaju
i kue i puteve. Kada sam bjeei odmakao dalje od gubilita, uo sam mitra
ljeski rafal, malo sam zastao i uo viku i jauke ljudi sa mjesta strijeljanja u
vrijeme prekida mitraljeske paljbe. Bjeao sam kroz ivice, trnjake i ume, sav
sam se izgrebao u bjesomunom bijegu. Stigao sam u Bugar, gdje sam se ne
koliko dana krio izbjegavajui i nae ljude - ispriao je Cuji.
Iz napred navedenih kazivanja Peje Smiljania i ure ujia nije teko za
kljuiti da su ustae raspolagale ranije steenim velikim iskustvom i precizno
45
46
Toplica panino i u tuzi jei, krvava sam od 350 Srba, puna rana Korano,
sestro, pouri, rane mi lijei od krvi krndijaa, bukoviana i rujniana... Krva
vi talas oekujem vei 50 ubijenih srba u Maloj Pei...
Korana jeziv i straan odgovor vraa u Sadilovakoj crkvi spaljena srpska
braa 500 ubijenih sadlovana i bugarana, teem krvava, prepuna sam rana...
Kladunica u pomo zove, a Glinica slua na Mehinom stanju ustae ubi
le 5.000 dua, guim se u nevinoj krvi Srba, u ove dane doi da zajedio tugu
jemo i viamo rane...
Na Vuije jame u umi Osoj kod Vrste odvedeni su i pobijeni i ovi ljudi.
Iz sela Mutnik - Cazin:
Grbi Rade Radovan (31)
Kea Dragan (41)
Kea Lazo (51)
Konar Mile (61 )
Lonar Janka Milovan (51)
Lonar Milovana Dragan (23)
Lonar Milana Duka (19)
Medi uro (81)
Medi Milan (61)
Mudrini Dragia Spase (32)
upica Milo (71)
upica Miloa Vojkan (41)
upica Miloa Mile (51)
47
48
49
50
51
52
53
tine dua iz Podgrmekih sela nalo se tih dana u Sokolskom domu u Bosan
skoj Krupi gde su mueni i pobijeni mnogi. Meu tim, navodimo imena samo
nekih od tih muenika.
Iz sela Perne, Bosanska Krupa:
Bokan Boe Stevan (45)
Bokan Dane Jovo (56)
Bokan Jove Boo (35)
Bokan Jove Ilija (33)
Bolti Laze Jovo (52)
Bolti Laze Pero (46)
Grbi Markona Dragan (34)
Grbi Markona Pero (41)
Grbi Markona Milan (29)
Grbi Vida Duan (38)
Grbi Mile Relja (38)
Zeljkovi Mile Trivo (39)
Zeljkovi Mile Stojan (35)
Zeljkovi Pere Branko (38)
Kovaevi Mijata Rade (61)
Kovaevi Mijata Stojan (591)
Kovaevi Mijata Pero (67)
Mitrainovi Trive Boo (41)
Mitrainovi Trive Gojko (33)
Mitrainovi Trive Nikola (35)
54
Krajem jula i poetkom avgusta 1941. na Crnom jezeru na reci Uni, kod
Bosanske Krupe, pobijeni su i u Unu baeni i ovi ljudi :
Iz sela Podgomile Bosanska Krupa
Anii Vida Mile (51)
Anii Vida Pane (35)
Anii Stevana Mirko (29)
Anii ura Sran (55)
Anii ura Miladin (36)
Anii ura Duan (34)
Anii ura Branko (23)
Anii Stevana Marko (19)
Anii Stevana Uro (27)
Bokan Joje Jovo (46)
Vejinovi Pere Lazo (71)
Vejinovi Laze Branko (41)
Drakuli Rade Spase (71)
Dikli Tome Branko (23)
Maksi Boka Bogdan (17)
55
56
57
ustavi na nekoliko metara, jer drveni most ne bi mogao podnijeti ovaj cijeli te
ret. Tako objasni jedan od ustaa. Zatim dodade da preko mosta treba da pre
e desetina po desetina. I prva desetorica sioe iz kamiona i uputie se preko
mosta, a na drugoj strani bili su postavljeni pukomitraljezi. Po ljudima osue
vrui mitraljeski rafali. Poslije rafala slijedile su bombe. Smrt je ovdje sigurna.
Kad je to vidio, Ilija skoi sa kamiona preko ustaa i potravi kroz kukuruze ba
ci se u Unu. Una ga je nosila oko 200 metara. Znao je da piiva. Ispalie nekoli
ko metaka za njim. Ustae su bile suvie zabavljene oko grupe u kamionu, pa
nisu imale vremena da jure za Ilijom Studenom. Rafali i sve je gotovo. Pobjegoe njih petorica, estorica ili sedmorica, i to oni koji su znali plivati, jer su
prije rafala poskakali u vodu. Ilija se izvue iz vode u vrbake pored obale. Usta
e okrenue kamion i vratie se natrag u Krupu pjevajui i pucajui.
Una je pronosila leeve.
U selu Jezersko - Bosanska Krupa, ubijeni su i ovi ljudi:
Iz sela Perne
Bokan Riste Golub (36)
Bokan Riste Mihajilo (31)
Bokan Riste Trivo (22)
Bokan Riste Milan (17)
Bokan Nikole Simo (18)
Bokan Pere uro (49)
Bokan Pere Vaso (41)
58
Spomen-ploa na spomeniku
na Macinim dolovima
59
60
61
62
63
Meu poslednjim grupama mukaraca na prevaru odvedenih ili na silu pohapenih, 1. i 2. avgusta, u selima Crnaja, Trakim Ratelama i Kordunskom
Ljeskovcu bilo je pedesetak koje su ustae pokupili i zatvorili u kuu i podrum
Stojana Cvjetianina u Trakim Ratelama.
64
Sa prvim odvoenjima
nekoliko manjih grupa oda
branih ljudi (sredina jula
1941) u Gospi i Veliku Kladuu, te neopisivog muenja
i poniavanja zatoenih u
logoru kod Gospia - Jadovna, neduni zarobljenici su
transportovani u Karlobag na
more ili na Velebit (Jadovno)
gde su ubijani i bacani u
more ili u jame bezdanice. O
sudbini tih ljudi nije se dugo
nita znalo, uspeno je uva
na tajna petnaestak dana.
Poetkom avgusta 1941,
takoe, na prevaru i po neka
kvom dogovoru o pomirenju
sa Muslimanima, i po pozivu
ustakih vlasti, iz sela - Glinice, Bosanske Bojne, Stabonde, Gradine, Zborita,
Poljane i Drenovca, stotine
ljudi, u najboljim godinama,
Spomenik na stratitu Poljice kod Vrnograa
odvedeno je u Veliku Kladugde je opljakano, mueno, ubijeno
u, Vrnogra i Buim. Potom
i sahranjeno oko dve hiljade nevinh
su upuivanina stratita na
Mehinom stanju, nedaleko od Kladue, u pravoslavnu crkvu u Velikoj Kladui,
na Poljice kod Vrnograa, Breskovo kod Buima i Budmiri u crkvu. Na preva
ru su tamo dovodili rtve, zatvarali ih, a zatim na neopisive naine poniavali i
muili da bi ih posle svega, tako izmuene i poniene, ubijali. Mrtve su odvozi
li i sahranjivali u ogromnim rakama na Poljicu kod Vrnograa i Mehinom sta
nju kod Velike Kladue. Prve likvidacije Srba u Velikoj Kladuii vrila je grupa
ustaa iz Zagreba pod komandom Vidakovia. rtve su na prevaru pozivom ili
su hapene i silom dovoene u zatvor ili u pravoslavnu crkvu, gde su premlai
vane, opljakane, vezane icom a potom kamionima odvoene na streljanje. Pr
ve grupe su ubijane vatrenim orujem, kasnije su za likvidaciju koriena sva
mogua orua - no, sekira, malj i drugo. Vidakovieva grupa je u poetku li
kvidacija bila organizator i izvrilac na stratitima Mehino stanje kod Kladue i
na Poljicu kod Vrnograa. Posle Vidakovieve akcije stigle su ustae iz Slunja sa
Baljkom na elu koji je pokuvao da propagandom ohrabri Srbe izbegle na Kor
dun i Baniju da se vrate svojim kuama. Naalost, i ovaj put je prevara uspela. Uz
priu o prelasku u katliku veru jer je jedino tako mogu opstanak na imanju,
mnogi su doli u crkvu gde su uhapeni a zatim poklani.
O
stradanju na Poljicu, imanju Petra Vajagia, dovoljno govore izjave Ni
ne Vujasina i Rade Beronje.Poljice je druga grobnica (po veliini) na teritori
65
66
Rade Beronja, iz sela Glinica kod Kladue, je tako rei vaskrsnuo iz Poljike
jame gde je ubijeno vie od dve hiljade Srba. Uspeo je da pobegne i da posve doi o stradanju svojih komija. Gledao sam kako ubijaju moje seljane, kae
Beronja. U drugoj grupi koju su pohvatali u Glinici bio sam i ja. Sve su nas
povezali icom. Vezali su me sa Radom Kesiem koji je bio na kraju kolone.
Krenuli smo u Vrnogra. Putem su nas esto zaustavljali i tukli traei od nas
68
69
pan meu svojima. Znao sam mjesta gdje se rijeka moe prijei. Preao sam,
dohvatio se livada i uao u selo. Znao sam da se i ovdje moram kriti, jer an
dari stalno patroliraju po srpskim selima. Uao sam u nau staju i legao u oak na slamu. Poto je vrijeme bilo da se nahrani stoka, ula je moja sestra i
kada me je vidjela vrisnula je i pobjegla da kae majci da je u staji vidjela ne
kakvo udovite. Onda su dole majka i sestra i, uvi kako jedva izgovaram
svoje ime, shvatile su da sam to ja. Odvele su me u kuu, oprale i obukle. Krio
sam se 18 dana u zemunici ispod sadjevene slame. Leili su me nekim trava
ma od kojih mi je bilo bolje. Po ozdravljenju prikljuio sam se glinikoj ustanikoj grupi Bjelia Rade koji je imao slinu sudbinu mojoj.
On je pobjegao od andara na Kamenskom mostu kada su ga potjerali sa
grupom u Gospi.
Ratovao sam do kraja rata. Na drugoj strani, oni to su nas ubijali i oni kra
jem 1943. godine i kasnije dooe u partizane, i umjesto da poslije rata odgo
varaju za poinjene zloine, dobie posao i isposlovae penzije. Evo me, jo
trajem i priam kada me neko kao vi pita o naem stradanju. Uvijek priam
mladima, da budu oprezni i da nikad vie ne veruju onima koji su nas htjeli
potpuno unititi.
(Izjavu Rade Beronje pribeleio uitelj Stevo Babi 1980. godine u Crvenki).
(Za Bosansku Bojnu podatke dali: Pilipovi Branko, Beronja Savo, Novakovi Lazo i Zori Mika).
70
71
Iz Velike Kladue - kae Milka - ubijeni su: Dragica Miljanovi, ena Matijina, i njene erke Ranka, Nevenka i Soka, Evica Miljanovi, ena Savina i
jedno njeno dete, ivko obuar, kojem ne znam prezime, njegova ena Stoja i
ker Duanka, te mnogi drugi, ijih se imena ne seam. Tada je odvedena i ubi
jena moja sestra Dragica stara 13 godina.
Geografski poloaj stratita Mehino stanje je takav da su ustae sa teritori
je Korduna, Banije i Cazinske krajine koristile pogodnost postojanja ve isko
panih grobnica, pa su sa svih strana ovde sahranjivani ubijeni, a takoe su
dovoeni i ivi, tu ubijani i sahranjivani.
Potrebno je istai da su se u ovim zlodelima na Mehinom stanju istakle usta
e: Jozo uurovi, uro Cindri, Muharem Malki, Mehmed Dautovi i drugi.
Te ustae i mnoge druge su sa pripremljenim ekipama i njihovim pomaga
ima u crkvi prebijali, muili i ubijali nemone ljude, a onda ih tako izmrcva
rene, mrtve ili poluive odnosili na Mehino stanje bez ikakvog obzira da su to
ljudi, kao ivotinje su ih sahranjivali. Mnogi su ivi ovde sahranjeni.
Treba rei, takoe, da je i ovde bilo lepih i humanih primera. Neke Srbe su
spasili Muslimani. Tako je Branka Badria spasio Raid Sarajli sakrivi ga od
ustaa, a brau Boka i Neboju Trkulju spasio je Kaica Karaji. S obzirom na
to da je u Velikoj Kladui bila pravoslavna crkva, tamo je bilo vie Srba nego
u Cetingradu, ovde su svi pohvatani i ubijeni Srbi tih dana sahranjeni na Me
hinom stanju.
Ustae
ored ranije pomenutih ustakih zloinaca,
ovim fotografijama elim da i ove zveri u
liku oveka pokaem normalnim ljudima kako bi
upoznali monstrume ljudskog roda. Oni su uz
pomo gospodara Hitlera i Mosulinija, to im dadoe mo da stvore tu nakaznu NDH, postali
strah i trepet za obinog oveka u Hrvatskoj, a
pod njihov udar pali su, pre svih, Srbi, Jevreji i Ro
mi.
Svojom okrutnou prevazili su i svoje go
spodare Hitlera i Musolinija i njihove oficire i
diplomate.
Ante paveli, ranije poznati ustaa, po pro
glaenju Nezavisne Drave Hrvatske stigao je iz
inostranstva i kao voa ustakog pokreta postao
Simboli pred kojima SU ustae poglavnik NDH. Tada je okupio malobrojnu
polagale zakletvu na vernost i zloinaku grupu i krenuo sa sprovoenjem geposlunost poglavniku i NDH nocida nad srpskim narodom.
Uz njega su : Slavko Kvaternik, Eugen Dido
Kvaternik, Mile Budak, Andrija Artukovi, Mijo Babi, Vjekoslav Maks Luburi, Mirko Puk, Ljubo Milo, Dinko aki, Miroslav Pilipovi Majstoro-
72
Mio Babi,
organizator
i komandant svih
logora smrti u NDH
73
t
Dinko aki,
okrutni komandant
logora smrti
74
75
nom, deset ustaa, meu kojima sam bio ja, Mili Bogut, Marko Obajdin, Ivi
ca Biani, Ivan Obajdin i drugi. Kada smo stigli do jame izaao sam iz kami
ona, a iz prvog kamiona ustae su poele tui i bacati u jamu. Kada je prvi
kamion zavren nastavili smo iz drugog kamiona voditi narod kod jame, a ja
sam vodio dva ovjeka, etiri ene i jedno dijete. Meu njima dvije ene su bi
le u drugom stanju. Od njih sam ubio jedno dijete, jednog ovjeka, jednu e
nu koja je bila trudna, sve sa sjekirom. Komandovao sam da legnu, a zatim
sam udario svakog po dva puta sjekirom po vratu, otricom. Kada smo svoj po
sao zavrili, odvezli smo se u Kladuu, a poubijani narod zatrpavali su civili iz
okolice Kladue.
Dakle, stratite Mehino stanje moemo svrstati meu najvee u NDH po
sle Jasenovca, Jadovna, Garavica. Sigurno je Mehino stanje jedno od najkrva
vijih i najtunije mesto za Srbe na tim prostorima.
76
O
tim dogaajima pria Milka Vasilja Boi iz
Crnaje, kerka Vasilja i Dragojle Boi, tada devojica od 18 godina: Toga dana kada su ustae
prije podne odvele dvadesetak ljudi iz Crnaje, po
slije podne su ponovo doli da pohvataju i pove
du preostale mukarce. Moj otac Vasilj sa Veljom
Miljkoviem i jo nekim ljudima iz Crnaje sklo
nili su se u umu. Neka ena je mojoj majci javila
da ustae i andari dolaze da pohvataju ostale lju
de. Majka meni i sestri Anici ree da odemo u
Platnicu kod Ognjenovia i Miloevia da im javi
mo da se sklone. Ja sam sama poletela, pola je i
Anica koja je tada bila bolesna pa me nije mogla
stii. Ustaa aban Delilovi sustigao je Anicu, a
za mnom je pucao i vikao, stoj. Tako sam morala
i ja stati. aban me je uhvatio i estoko tukao, pso
Milka, kerka Vasilja Boia
vao
mi majku i prijetio, pri tom je od nas traio da
iz Crnaje, tada devojica
mu pokaemo gdje se otac krije. U ovoj hajci je
uestvovao i neki Krajkovi, ula sam daje kasnije poginuo. Vratili su me ku
i i usput tukli. Kod kue su bile dvije ene koje su ustae svukli i po golom ti
jelu estoko tukli. Moj brat od strica, Simo, nije htjeo da bjei u umu, nego je
otiao u kuu nekog Muslimana u Platnici, mislim da se taj ovijek zvao Omer.
Ovaj dobri komija i prijatelj, prihvatio je Simu, sakrio ga tih nekoliko dana i
spasio mu ivot. Simo je kasnije poginuo kao borac NOP. ta je bilo sa Omerom ne znam. Eto, na primjer, taj Omer je imao brata ustau, a on je sklanjao
nae ljude. Mitra i strica Mihajila su sakrivali neki ljudi iz Platnice, ali ne znam
koja je to porodica inila, ali je u svakom sluaju to u ono vrijeme bio divan pri
mjer komijske solidarnosti i gest prijateljstva.
Toga dana navee doao je Duan Kvoka da nam javi da treba bjeati. Kad
smo krenuli od kue uz put smo svratili kui Ilije (Ivanina) Miljkovia. Iliju
smo nali na tavanu, zvali smo ga da sie, ali on nikako nije htjeo sii, mislio
je da su ponovo dole ustae, ali smo se ipak nekako popeli iako je na nas ba
cao sve to je gore imao. Skinuli smo Iliju sa tavana, a on je bio sav isprebijan
od strane ustaa. Priala je Ilijina ena Smiljana kako su se njih dvoje suprot
stavili bandi, ali su i Smiljana i Ilija vie dobili batina. Ilija je neto kasnije umro
u mukama od tekih povreda koje su mu ustae nanijele tom prilikom.
Iliju i Smiljanu su takoe tukli aban Delilovi i onaj Karajkovi, oni su se
isticali toga dana u batinanju i maltretiranju naroda u naem dijelu sela, - is
priala je Milka Boi.
Za prva etiri dana avgusta 1941. godine ustae i andarmi, uz pomo Mu
slimana civila iz okolnih sela, neto na prevaru, neto prisilno iz sela - Crna
je odveli su 26 ljudi u optinu Traka Ratela. Zatvorili su ih u kuu Stojana
Cvetianina gde su ih tri dana muili i poniavali, a onda icom povezali sa
jo 20 ljudi iz Kordunskog Ljeskovca. Zaprenim kolima prevezli su ih u Ca
zin i u Macine dolove na Gnjilovcu gde su ih na zverski nain poubijali. I u
ovom zloinu se posebno istakao ustaa Enver Kapetanovi.
77
Oi narode ujedinite se
Zapjevajmo da se gora trese
Oj narode ujedinite se!
Ostavite i suze i tugu
Da faiste gonimo ko kugu.
Smrkni, svani, mi smo partizani,
Oj ustae, nadajte s nami!
Kompartija
Iz planine zakliktala vila,
Partija nam poziv opravila.
Kada poziv od Partije stie,
Krajina se na ustanak die.
Oj Partijo ti si naa vila,
Svud si svoja rairila krila,
Svu si brau u boj okupila,
Da se rui faistika sila.
Kompartijo, naa majko mila,
Junake si mnoge odgojila.
Pobjedie zvijezda petokraka
Kad imade ovakvih junaka.
Komunisti, ivjela vam ruka
Vi ste narod izbavili muka.
Vladimir Nazor
Krajem juna i tokom jula 1941. aktivisti KPJ - Milan Pilipovi, Huka Milj
kovi, Tone Hrovat, Pero ipka, Mile Dejanovi i drugi ili su po selima Ca
zinske krajine, Banije i Korduna. Upoznavali su ljude sa namerama ustake
vlasti NDH i ta e sve raditi sa Srbima, Jevrejima i Ciganima. Govorili su da
ustae hoe da unite Srbe.
Naalost, ova upozorenja nisu dovoljno ozbiljno i sa poverenjem u narodu
prihvatna. Hiljade ljudi naselo je na lai i prevare i odazvalo se na poziv usta
kih vlasti koje su ih kao ovce odveli na klanicu.
Na teritoriji Cazinske krajine bila je slaba organizacija KPJ. Jedino je par
tijska organizacija u Velikoj Kladui sa Milanom Pilipoviem na elu bila ak
tivna i radila na pripremi ustanka. Naalost, drug Milan Pilipovi je odrao
samo nekoliko zborova po spskim selim. Govorio je narodu da se ne daju us
taama u ruke. Jedan od njegovih poslednjih skupova uprilien je u selima Gati i Osretku. Zboru u Gati prisustvovao je i Huka Miljkovi koji je lino iz
Bihaa donio izvetaj o pokolju koji se tih dana ustae izvile u tom gradu. Po
sle odranog sastanka u Gati i susreta sa ljudima u Vrelu i Osretku Pilipovi
78
79
80
Iz sela Vrelo
Bogunovi Ilije Mile 37
Bogunovi Jove Uro 38
uki ure Duan 32
uki ure Mile 20
uki Uro 37
Latinovi Petra Nikola 59
Majko pravoslavna
Jesi li se nasjedila na zgaritu kue svoje
Ah ta kua bjedna!
Trae okom i rukama kolevkicu malog Jove,
Ikonicu svetog ora i urevi tvoje Rue?
Sve je sada dim i pepel, sve proguta aa tavna.
Ti, slomljena krepka grana, najbisednija me enama.
Majko pravoslavna.
Jesi li se nahodala nogama to jedva nose.
Oh, te noge bolne!
Jesi li se umorila trae Ruu, kravu svoju,
Kravu svoju, hraniteljku stare bake i djeice?
Dal je vuci rastrgae, ii je sakri uma travna?
Ne mui se! Za koga bi sada bili sir i mlijeko
Majko pravoslavna.
Jesi li se naplakala nad sudbinom druga svoga?
O drue ljubljeni!
Izdajom ga ulovie, kao psa izmlatie.
Muili ga, vezali ga, bacili ga u tamnicu.
I on, koga vuklo djela vrit teka i slavna,
kao hrom se bogalj vrati, da ti umre na rukama,
eno pravoslavna.
Jesi li se nakukala iznad one strane jame,
O jamo prokleta!
Gdje s grkljanom prerezanim djeca tvoja sada lee,
Pokraj bake i gdje majku svoju zovu, za njom plau,
I boje se, jer je rupa puna mrtvih ljudi, vlana, tamna.
Majko pravoslavna.
Bljedi, tanji i koi se, no bol nemoj guit svoj,
Bol tu preduboku!
Pusti neka tuba tvoja odjekuje irom zemlje,
I nek traje vjekovima, neka uju u to sada,
Prometnu se sjeta tvoja, tvoja tuga stara, davna.
uti. Bljedi. I oreol muenitva ve te kruni,
Majko pravoslavna.
Krajina je krvava haljina,
Krvav lee, krvav ustaje
I krvave jede zalogaje.
82
83
84
ali ona im nije nita priznala. Ja sam odavde otiao preko Stovrela do kue Baglav Boje gde sam proveo no i sledei dan, sakriven u kokoinjem svinjcu.
Kada se unoalo otiao sam do moje kue. Majka je mislila da sam ubijen.
Ispriala mi je, pored ostalog, da su bili poterali svu stoku, ali je naiao jedan
Musliman, opisala mi ga je, koji ih je upozorio ovim reima, prozivajui ih poi
menino:
Gonite, gonite, ali e doi vreme kada ete i odgovarati za to, na ta su se
oni trgli, uplaili i svu stoku ostavili. Po majinom opisu, zakljuio sam da je
to bio Muhamed Bajri Odinac, rodom sa Gnjilavca ili iz Glogovca.
Ja sam se sutradan, etvrtog avgusta, sklonio u peinu u Dubravi, blizu ku
e Stojana Kneevia. U ovoj peini krio sam se nekoliko dana, a svako vee
sam odlazio kui i opet se ujutro rano vraao da predanim. U ovoj peini sam
se krio. Jednog dana sam se naao na mestu gde smo se mi posle borbe povu
kli. Tu sam naao izginule drugove i njihovo oruje, jer je bilo baeno dalje od
njih, te ga ustae nisu nale. Oruje sam prikupio i sklonio, a u meuvremenu
je od Ostroca naila masa ustaa. Sa druge strane od Mutnika i Trstovca, pre
ko Vrela isto tako. Vikali su prevrni svaku kuicu graha, moda e pod njom
nai vlaha. Poto ih je bilo jako mnogo, nisam se usudio da se negde sklonim
jer sam se bojao detaljnog pretres, i zbog toga sam krenu iz Osredka kuama
Vojinovia. Blizu njihove kue jedan Musliman je kosio travu i kad me je vi
deo bacio je kosu i izaao pred mene, rekao je ovi te smeju uhvatiti jer oni za
svoje postupke danas nikom ne odgovaraju, ve treba da beim u Cazin i da se
tamo prijavim jer je stiglo nareenje da se vie ne smiju ubijati nevini ljude. Ni
sam ne znam kako sam ovoga oveka odmah posluao i krenuo u Cazin. Valj
da me je instinkt terao na to, jer kako bi u toj situaciji poverovao bilo kojem
Muslimanu kojeg lino ne poznajem, a ovog nisam poznavao. ao mi je to ni
sam saznao nita blie o tom oveku. Inae, oni su vrili detaljan pretres i si
gurno ovog puta ne bih uspeo da se izvuem.
U Cazinu sam krenuo u zgradu gde je bio smeten srez za vreme bive Ju
goslavije, u nameri da pronaem Aliju Berberovia. Samo to sam stigao do
njega, nisam uspeo ni re da progovorim, a ustaa me iza lea dograbio i poveo
u kolu. U koli je ve bilo dovedeno dvadeset do trideset ljudi iz naih sela Osredka, Vrela i Gradine. U koli smo ostali taj dan i no, a sutradan oko de
set sati, doao je ustaki tabornik, Ale Omanovi. Vodili su ga ispod ruku Bran
ko Vojinovi i jo jedan ovek iz naeg kraja. Oba ova oveka su imali fes na
glavi. Ustaki tabornik nas je upoznao da moemo prei u muslimansku ili ka
toliku veru, a ko nee morae da se seli u Srbiju. Ko uzme muslimansku veru
ostae na svom imanju, dobie nazad sve to mu je opljakano i jo vie. Ko
pree u katoliku veru ii e za orkovau, to znai za Hrvatsku, jer je to na
Baniji i pripada teritoriji Hrvatske. Pristao sam da budem Musliman. Dobio
sam traku na kojoj je pisalo Musliman. Otiao sam u trgovinu da kupim fes jer
je bilo nareeno da se odmah mora nositi fes. U trgovini sam zatraio fes, ako
ima od pola dinara, odnosno kune. Na to je na mene navalio ustaa, hoe da me
bije, zato ja potcenjujem fes. Trgovac me je uzeo u zatitu govorei da sam ja
mislio na fes od najmanje para, zato to nemam dovoljno para i tako se ustaa
smirio. Kupio sam fes, ja i ostali drugovi i krenuli smo naim kuama. Dok smo
85
izali iz Cazina, odmah vie bolnice, u prisutstvu ivka Banjca i cele grupe dru
gova, ostavio sam fes sa porukom napisanom da ga vie neu nositi.
Dalje sam nastavio da se krijem i sklanjam ispred ustaa. Nije prolo ni de
set dana od kada sam bacio fes, doao je Branko Vojnovi koji je vrio dunost
ustakog kneza i u poverenju preneo mojoj majci daje tabornik rekao da mo
ram biti likvidiran, te da se nigde ne pojavljujem, to sam ja i bez toga nameravao da inim.
Za vreme borbi, 2. avgusta, zapaljene su i izgorele sledee kue: Mari Tadije koji je sam kod svoje kue doekao ustae i jurnuo na njih sekirom, a oni
su u njega ispalili plotun, Banjac Milana, Karanovi Ilije, Grbi Srena Brkonje, Mari Milana, Vukainovi ure i Milana avia i Cvije zvani Relja, Ba
njac Duana Kusonje, Grmue ukana, Banjac Duana, Popovi ure,
Kneevi Stojana iz Vrela, Doli Rajka, Maria Mile, Mudrini Ljubana, Majstorovi Ilije.
U Gradini i Vrelu jo je bilo zapaljenih kua, ali se ne seam ije su to bile
kue. U prvoj polovini avgusta nastupilo je primirje i obeano da se vie ne
sme niko samovoljno dirati, ali uz uslov da se prihvati pokrtavanje, da se pre
e u rimokatoliku veru ili u Islam.
I pored svega to je preduzeto, da bi ljudi ostali mirni, u drugoj polovini
avgusta ustae su na elu sa B. Boom iz sela Skoaj kod Bihaa, Rifeto m Beireviem iz Ostroca i Jusi Muhamedom zvani Tocara, iz Proia, pohvatali
sledee drugove: Mari Vladu, Bonjak Radu, Mari Pilipa, Grbi Srana, Mu
drini Ljubana, Mari Milana, Banjac Milana.Svi ovi su bili preli ko u islam,
ko u rimokatoliku veru, pa su se ponadali da e moi biti mirni, ali je sve to
bilo uzalud.
Po naknadno dobijenim izvetajima od saradnika Muslimana, oni su ovu
grupu ljudi amcima prebacili preko Une u Kostelima i odveli ih do ostroakog mosta. Usput su ih tukli i maltretirali celim putem i u amcu i dalje do
mesta na desnoj obali Une, nizvodno od mosta, gde su ih pobili i bacili u re
ku. Masakr nad ovim ljudima uinjen je bez ikakvog povoda. Saradnici koji
su o ovome dali kasnije obavetenje bili su Mehmed Meho i Dedo Albabi. Sve
ovo je potvrdio i Muhamed Bajri, sin Mehmeda Bajria iz sela Proia, koji je
lino gledao kada su ih tovarili u amce.
Posle odvoenja ove grupei, narod je ponovo poeo da podozreva, zazire od
ustaa i ivi na oprezu.
Malo kasnije, u septembru, grupa partizana u selu Rujnica saekala je neko
liko zaprenih kola u kojima su bili Muslimani. Jedan od njih je poeo da bei
i kao takav postao je sumnjiv, pa su ga partizani tom prilikom ubili, a ostali su
bili sasluani i puteni. U ovoj grupi nalazio se i Ale Samardi. Posle ovog do
gaaja oekivala se odmazda i pretila je opasnost svim graninim srpskim seli
ma, pa i dublje. Dobijeno je i obavetenje od Muniba Muranovia i njegove
ene da su stigle strane ustae i da predstoji napad na srpska sela. Nastala je uz
buna i pometnja u narodu i poelo je beanje prema selima Rujnica, Bugar i
dalje prema Kordunskom Ljeskovcu. Poto je stanovnitvo ova naa tri sela bi
lo pokrteno, Rade Mudrini i Rade Rodi doli su na ideju da nabave i dove
du katolikog popa da zatiti i spase ovaj narod. Tako su oni pod hitno otili u
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
vratiti kuama i podneti zahtev za prelazak u katoliku ili islamsku veroispovest. Bila je i u Crnaji nekolicina ljudi koji su razmiljali o mogunosti da pre
laskom na katoliku veroispovest spasu ivot i imanje ali, koliko znam, do
pokrtavanja u Crnaji nije dolo. U selima Vrelo i Osredak, nakon neuspelog
oruanog otpora 2. avgusta 1941. godine, na inicijativu nekih ljudi dolo je do
masovnog prelaska stanovnitva u katoliku veru, pa im je katolika crkva,
preko domobrana, neko vreme obezbedila zatitu od Muslimana.
Vesti o novoj opasnosti za narod u Crnaji stigle su oko polovine septembra
kada su ustae izvrile pokolj na Pogledalu i Dakia gaju u blizini Ratela.
Stizale su vesti da ustae spremaju pokolj u Crnaji. Na ove vesti narod je, kao
i vie puta ranije, pokupio sve nesposobne za beanje i prebacio ih na Kordun.
Kod kua su i ovoga puta ostali samo starci i starice koji ni po cenu ivota ni
su hteli napustiti svoja ognjita, a ostale su i neke mlae ene bez dece koje su
verovaie da e uspeti pobei ako doe do stvarne opasnosti.
Takve beanije su izvoene nekoliko puta toga leta i jeseni, a poto bi stigla
vest i uveravanja od prijatelja iz susednih sela da je opasnost prola, narod se
manje ili vie vraao kuama i uz stalnu opreznost obavljao je svoje poslove.
Tako je Crnaja, iako u izuzetno nepovoljnom poloaju u odnosu na usta
ki orijentisana muslimanska sela, uspela da se odri due od pola godine, sve
do poetka marta 1942. kada je bila do temelja spaljena, a svi koji su u to vre
me uhvaeni bili su poklani.
Za ovako dugo odravanje Crnaje pa i Johovice i Adina Potoka, pored
ostalog, stajala je i pretnja okolnim selima, u kojima se znalo da postoje organizovane i pametno voene naoruane srpske grupe pod komandom Vasilja
Boia, Mile Draia i drugih ustanikih voa, ije je postojanje pretilo osve
tom ukoliko srpska sela budu napadnuta. Dobro se znalo da Vasiljevi i Milini
ljudi baziraju u selima preko Korane, a nisu se mogle obezbediti sve kue Trca i turlia. Tada se po muslimanskim selima prialo o brojnim etnicima u
Bugaru, Mavini, Ljeskovakoj kosi, Rujnici, Koranskom Lugu, Basari pa i Cr
naji i Johovici. To su bili izvori opasnosti za sela koja su okruivala Crnaju.
Vasilj je bio jedan od vodeih ljudi ustanka u ovim krajevima, a vodio je
mudru politiku. Poruivao je on uglednim ljudima i njemu dobro poznatim u
Trcu, Sturliu i Platnici, pa i drugim uticajnim ljudima Cazinske krajine, da
ne diraju Crnaju i druga srpska sela ako ele da i
sami budu mirni. Takva Vasiljeva politika je izgle
da dala dobre rezultate jer je dobro znao ovaj na
rod, tako daje Crnaja od 10. avgusta 1941. godine
sve do 3. marta 1942. godine ostala bez znaajni
jeg uznemiravanja.
O
povratku kui priala mi je i Rosa Rajak, ro
ena Gluvaji, iz Donje Gate:
U leto 1941, krajem jula ili poetkom avgu
sta, jednog dana dole su ustae naoj kui kod deda Spase Gluvajia. Traili su konje i kola da
Rosa Rajak-Gluvaji, iz Donje Gate, tada je imala 10 godina
98
prevezu ljude iz sela u Biha i pri tom su rekli da treba i deda Spase sa sinovi
ma da pou sa njima. Iz nae kue poao je deda Spase, moj otac Milan, stri
evi Branko i uro, samo stric Vlado nije poao. Iz kua Gluvaji, koliko znam,
tada su otili i Gojko, Rade, Nikola, Mio, Ilija, Milo i Duan Gluvaji
Ustae su govorile da e se svi vratiti kui kada budu zavreni nekakvi ra
dovi. Ovi ljudi su otili mirno, ubeeni da idu na rad. Posle nekoliko dana sa
znali smo da su svi pobijeni na Garavicama kod Bihaa. Prialo se da je sa rake
pobegao oko evi.
Ustae su poele lov za preostalim mukarcima. U naoj kui su traili stri
ca Vladu. On se skrivao u umi i u tali kod kue. Jednog dana ustae zamalo
nisu uhvatile strica Vladu. Ustae su dole, tukle strinu i njihovu decu, a stric
je tada bio na senu u tali. Poto se bojao da e strina rei gde je, on je odvalio
dasku i pobegao. Ustae ga nisu ni tada uhvatile. Stric Vlado je jedini od sino
va Spase Gluvajia preiveo rat.
Nekoliko dana posle saznanja ta se desilo sa odvedenim ljudima, poeli
smo danju beati u umu, a onda smo otili na Kordun kod nekih roaka u se
lo Lipovaa. Tamo smo ostali neko vreme, ne znam koliko je to trajalo. Seam
se da su nam komije iz Gate javili da je sada mirno, da ustae ne diraju narod,
pa je i moja majka sa nama krenula kui.
Bio je to za nas teak put, ali smo se radovali da se vratimo svojoj kui. Ku
i smo stigli uvee. Umorni, odmah smo legli da se odmorimo. Svi smo zaspa
li. Sutradan ujutro uli smo neku galamu i pla dece. Pred naom kuom su se
pojavili Muslimani, vikali su da svi treba da izaemo iz kue. Majka i ostale
strine pitale su zato bude decu. Muslimani su psovali i traili da odmah svi iza
emo. Izali smo na put gde je bilo jo naroda, puno ena a jo vie dece. Bilo
je nekoliko naoruanih ustaa, a mnogo vie civila Muslimana. Vodili su nas
prema Tripovcu, to je susedno muslimansko selo.
Izveli su nas na jednu poljanu. Tek to je svanulo, bilo je prohladno jutro.
Gomila, uglavnom ena i dece i poneki starac. Na toj poljani nali smo se okru
eni od strane Muslimana civila, naoruanih sekirama, rasaenim kosama, no
evima, motikama, motkama. Svega dvojica-trojica su imali puke. Na jednom
mestu stajala je grupa sa noevima i sekirama koja se spremala da nas kolje.
Na nau sreu, pojavila se grupa od desetak vojnika na konjima. Ovi vojni
ci poee vikati na Muslimane. Pitali su ih ta rade sa tim narodom i naredili
su im da nas puste kui. Muslimani su se razili, a ovi su nas pozvali da sa nji
ma poemo u selo Vrelo. Verujui da su nas oni spasili, poli smo sa njima u
Vrelo. U srpskoj crkvi u Vrelu doekao nas je katoliki pop. Ovaj pop, kasni
je sam ula da mu je bilo ime Marijan, odrao je neku molitvu, a onda kratko
odrao govor. Rekao je tada taj pop da sada slobodno idemo kui. Tvrdio je da
nas sada Muslimani ne smeju dirati, ako vas pitaju da li ste katolici kaite da
jeste a vi znate ta ste. Koliko znam, tog katolikog popa ustae su neto kasni
je ubile.
Moja majka i mi deca neko vreme smo ostali u Vrelu kod Latinovia, na
ih kumova, a neto kasnije smo se vratili kui. Neki nai suseljani su se odmah
vratili kui i neko vreme nisu bili dirani od strane Muslimana, - ispriala je Ro
sa Rajak.
99
Grupe iz drugih sela nisu imale tu sreu, kako je rekla Rajakova. Toga da
na su mnogi bili poklani u Krndiji, Bukovici, Rujnici, Trakim Ratelama,
Mutniku, Selitu, Lazia dolu, Dakia gaju i na drugim mestima.
100
101
102
103
ditelja gde smo zatekle sve pusto, opljakano i razbijeno. Od ivih bia jedino
nas je doekao na kuni uvar, pas koji nije lajao ve cvilio i zavijao kao da ho
e neto da mi kae.
Nae prisutstvo kod kue otkrio je na komija Borojevi Jandre koji nas je
prihvatio i poveo na reku Unu da nas preveze sa laom. Kada smo dole do oba
le pas je uznemireno jurio i trao, as uz reku as nama cvilei. Poli smo da vi
dimo ta je pas primetio. Na moje veliko zaprepaenje nala sam svog oca uru
koji se mrtav zakaio za jedan deblji ogranak vrbe koji je bio u vodi. Moj otac u
ro zaklan je pre nekoliko dana u svom odnosno zajednikom mlinu porodice
Uzelac, i baen u vodu gde ga je voda donela neposredno blizu kue. (Stoja se
prisea da je bila van sebe, da nije mogla ni plakati ve je drhtala i prosto zanemela. No vremena nije bilo, moralo se ii dalje). Prela sam reku Unu i smestila se kod porodice naeg komije Borojevi Jandre, a nakon nekoliko dana prela
sam u Veliki Radi gde je bila formirana Radika partizanska eta. Ljudi su mi
pomogli da se oporavim od rane na ruci i delimino rane na srcu za izgubljenom
porodicom. Radila sam u pozadini koliko sam mogla do polovine 1942. godine,
kada sam stupila u Prvu proletersku brigad koja je dola u Podgrme.
Stoja se sea da je bila prihvaena od prof.dr. Popovi anija i dr Maria Ro
mano koji su je obuili da bude bolniarka i instrumentarka.
Iz pakla strave i uasa preivelo je jo nekoliko lica koja su svedoila o ne
uvenom zloinu.
Meu preivelim bila je i Mara Grahovac, ena Mihajla Grahovaca, solun
skog dobrovoljca, koga su meu prvima oterale ustae i zverski ubile na Ma
cinim dolovima nedaleko od Cazina.Bila je subota u avgustu 1941. godine,
poela je svoju ispovest Mara Grahovac. Dole su ustae kod naih kua. Nas
su isterali iz kue govorei nam da nita ne nosimo, da idemo za Cazin na promenu vere, takvo je nareenje. Sutra se vraate svojim kuama. Tako sam kre
nula sa svojim sinom Milanom 16 godina, erkom Zorom 14 godina Anom
sedam godina, Stojom pet godina i malim sinom Duanom dve godine staro
sti. Najstarija erka Milka bila je udata nedaleko u selu u porodicu Marea.
Ustae su skupljale Srbe sa svih strana sela, tako da smo se poveavali to
smo dalje ili. Moj sin Milan i erka Zora pridruili su se sestri Milki i sa njom
ili prema Cazinu, kako su nam to ustae rekle. Kada smo skrenuli sa druma
koji vodi za Ostroac uputili smo se prema selu Durdii i nekom prostoru
koji nije bio naseljen, prema jednom gaju. Tada mi je priao jedan Musliman,
komija Epi Ramo koji mije apnuo: Maro, zastani malo, tobo zbog malog
deteta kod ovih kukuruza i uleti u njih sa decom, ubrzo e svi ovi biti ubijeni.Posluala sam ovog oveka, iskoristila nepanju i uletela sam u kukuruze
sa troje dece, Anom, Stojom i Duanom. Kada sam ula u kukuruze posmatrala sam kako grupiu narod na ivici tog gaja. Moglo se dobro videti, bila je
velika vedrina i meseina, ali me tada obuzela misao i tuga za ostalom decom.
Razmiljala sam da li da i ja poem sa ovom decom ili da ostanem. Moje raz
miljanje prekinula je pucnjava, a potom krici i jauk. Ustae su svim i svaim
tukli i ubijali. Uzvikivali su: Udri srpsku paad
Tada sam shvatila ta se u stvari deava. Kada su se kuknjava i jauci smiri
li, ja sam sa svoje troje dece krenula prema Gomilama i nou kroz umu bea-
104
la sve dalje i dalje. U zoru sam stigla u zaselak sela Pitaline kod kue Rokvi
Gojka i Smilje. Ispriala sam ta sam doivela, ula i videla. Povero vali su i ni
su. Savetovala sam im da bee bilo kuda, da ovde nema spasa. Otila sam da
lje prema Perni i Podgomili, gde sam sa ostalim narodom prela preko reke
Une kod velikog eleznikog tunela i stigla u podgrmeka sela. Smetena sam
sa decom u selo Benakovac. Za vreme etvrte neprijateljske ofanzive 1943.
godine erka Stoja mi je jako promrzla, i nakon prolaska ofanzive dola sam u
Majki Japru gde mi je ki Stoja umrla u svojoj osmoj godini ivota. Ostala
sam sa kerkom Anom i sinom Duanom do konanog osloboenja 1945.
godine. (Mara je umrla 1986. godine na Banovom Brdu u Beogradu).
Trei svedok ovog zloina je Petrovi Stanka Gojko koji je iveo u Kucuri
kod Vrbasa. Izneo je svoja tuna seanja povezujui ih sa svojom majkom Ma
rijom. Naredili su da izadjemo iz kue, da nita ne nosimo sa sobom, da se su
tra vraamo kui, a da sada idemo u Cazin na promenu vere, po volji, u
katoliku ili muslimansku. Poterali su nas prema centru sela, obzirom da su
nae kue bile stenovite brane iznad reke Une i na kraju sela. Tu je ve bilo
dosta srpskog ivlja i kretali smo se u kolonama kako je ko pristizao. Doli
smo do raskrsnice Ostroac - selo Durdii gde smo skrenuli udesno prema
mestu zvanom Brezik. Potom smo skrenuli sa seoskog puta prema jednoj ne
ba velikoj umi, gaju koji se neto due protezao, ali sa malom irinom.
Zaustavili su nas ispred jedne poumljene doline sa strane obraslom rastovim drveem a u dolini ljeskama. Tu u toj uvali nalazila se peina, a gaj se zvao
Durdia gaj. Bila je meseina, vrlo dobro smo mogli videti ustae kako su nas
opkolile, ali i civile sa sekirama, rasaenim kosama sa kosita, koljem u ruka
ma i ko zna ta sve nisu imali. U jednom trenutku ustae su osule na nas palj
bu iz vatrenog oruja uz viku i galamu:
Udrite Srbe, nae krvopije, majku im njihovu!
Kada je zapucalo mi smo popadali po zemlji, a kada je prestala pucnjava, us
tae su navalile na nas sa sekirama, kosama, koljem, noevima. Nastalo je guanje, krici, jauci i vriska ustaa. U asu kada sam bacio pogled prema majci
Mariji, video sam ustau kako je zamahnuo sekirom, tog istog trenutka uo
sam majin uzvik: Beite, sinovi moji!
Tada mi se srce sledilo, povukao sam brata Milana, koji je roen istog da
na kad i ja, jurnuli smo kroz neke ljeske, izleteli na jednu manju istinu a po
tom u kukuruze. Pobegli smo, a iza sebe ostavili majku, brau, sestre, strievie,
ali mi im nismo mogli pomoi. Pod zatitom noi preli smo preko njiva do na
ih kua u cilju da uzmem bratov pitolj iz skrovita i vidim ta je sa kuom.
Paljivo sam priao i video sve razbacano, razbijeno i opustoeno. Uzeo sam iz
skrovita pitolj i krenuli smo ka selu Podgomile u ojluk gde sam bio u naj
mu. Nakon vrlo kratkog vremena, preli smo reku Unu u Radi gde sam stu
pio u svojoj 16. godini ivota u Radiku partizansku etu, a moj brat Milan,
neto kasnije, 1942. godine, poao je u partizane
Gojko se prisea jeseni 1942. za vreme Bihake operacije kada ga je sudbi
na dovela u rodno selo Miostra kao partizanskog borca.Tada je bio zarobljen
jedan broj ustaa iz sela koji su uestvovali u masovnom pokolju Srba avgusta
1941. godine.
105
106
107
108
Sledeeg dana stigao je na brat Branko sa irovakim andarima, odrobili nas i sa nama poveli svezanog Pilingera i njegove uvare. Polovinom sep
tembra smo sa roacima uspele da preemo u Srbiju. Vratila sam se 1946.
godine u irovac i odavde odlazila na Gorevinu. Smuilo mi se kada sam u
la da je retko ko od zlikovaca kanjen. Otila sam u Crkvinu u Mesni narodnooslobodilaki odbor (MNOO) da traim da me neko saslua, da kaem ja i
nekoliko njih koji su preiveli pokolj ta se desilo u umi Rastovai. Htela sam
da prijavim sve zloince koje sam videla i prepoznala na mestu pokolja.
Posle 14 dana dobila sam poziv. Idui u Crkvinu prepoznala sam neke ko
ljae kako mirno odbijaju otkose u Vukojevia bari. To me je strano pogodi
lo. Iz odbora je sa mnom u Kladuu poao odbornik Rade Radi. Primio nas
je jedan Musliman, kau da je bio borac a sada partijski sekretar. Poto je uo
razlog zato sam dola, rekao mi je da ispriam moj sluaj. Ja sam priala a on
je pisao. Posle mog iskaza zatraio je da proitam i potpiem izjavu. Poto ja
nisam znala da itam, zamolila sam Radia da on proita. Pola stvari partijski
sekretar nije zapisao. Kada sam ga pitala gde su imena onih koje sam nabro
jala, rekao je da se za njih zna i da nema potrebe da ih zapisujemo. Nikada ni
ko me vie nije pozvao kao svedoka. Jo jednom sam dala izjavu isledniku iz
Krupe, ini mi se da se zvao Gali Ostoja.
Sve to sam rekla 1946. godine ponovila sam i pred njim 1948. Rekao je da
u biti pozvana, ali sam na taj poziv ekala sve do 1980. godine.
Nas su klali u Paenovom dolu, Stabanda,
rekla je, izmeu ostalog, Andja Vezmar - Tintor
i nastavila: Moj deda Ostoja, kao solunski borac
dobio je zemlju u Bakoj, u Temerinu. Dolaskom
hortijevaca na vlast morali smo se seliti iz Bake.Tako smo se sa po jednim zaveljajem u ruci
nali kod strica Miloa u Stabandi. Teili su nas
kada smo stigli, ali kako je vreme odmicalo i ovde je bilo sve gore. Poele su pljake, pretnje, hap
enja. Najtee nam je bilo kada su strica oterali u
Gospi. Moj otac Ostoja, ne ekajui ovo zlo, pobegao je u Srbiju. Sada nas je ostalo petnaestoro u
kui. Nisam nikad ni pomislila da emo stradati
od naih komija Muslimana. Seam se da smo 2.
Ana Vezmar-Tintor,
avgusta izbegli u irovac, a posle dve nedelje se
iz Stabande, tada devojica
vratili kui. Dvadeset i drugog avgusta, moj brat
od strica i ja ustali smo rano da napasemo goveda. Magla je bila tako gusta da
smo ispred sebe jedva mogli videti goveda. Od Garainih kua uo se agor.
Jedna ena je vikala: De nas vodite, ta smo vam mi krivi?
Ostavili smo goveda i otrali kui da kaemo ta smo uli. Gotovo u isto
vreme za nama su uleteli Muslimani,
civili. Naredili su da niko ne mrda dok
se kua ne pretrese. Nali su jedan balon rakije i pili dodajui jedan drugom.
Jedan od njih, koji je poznavao strinu Devu, rekao je da svi izaemo napolje.
Kada je moja mati upitala zato nas teraju iz kue, odgovorio je da nas vode u
kolu na pokrtavanje. Kada smo izali u avliju, videli smo na putu veliki broj
109
ena i dece. Svi su bili opkoljeni Muslimanima, civilima koji su u rukama ima
li kose, sekire, noeve i drugo. Jedan od njih, kojeg je strina Deva poznavala,
jahao je na konju i vikao da se odmah krene prema koli. Kolona je bila jako
velika, izgledalo je da je sav narod iz Drenovca doveden. Kada smo stigli do ku
e Mie Media njegova eljad nas je ve ekala na putu. Doveli su nas do ko
le. kolsko dvorite i put ispred kole bili su puni naroda. Ovde su nas podelili
u dve grupe. Naa porodica i strieva pripale su grupi koju su vodili u Paenov
do, a druga, vea grupa je oterana u Gakov potok (jarak).
Terali su nas da pourimo, neke starce su udarali i psovali srpsku majku.
Kada smo stigli u Paenov do, izdvojili su svu muku decu u stranu i odrasle
mukarce. Moja majka je naslutila ta e biti sa mukom decom, pa mome
mlaem bratu Milanu poveza maramu i on osta sa nama.
Muku decu su odveli nedaleko od nas, iza nekih grmova, a nas izdelili na
vie grupa i naredili da posedamo. Oko nas su stajali delati, ve sam vam re
kla ta su imali u rukama.
Meu njima je bilo i mladih koju godinu stariji od mene. Prvo su poeli
klati grupu deaka ije smo jauke i zapomaganje uli. U naoj grupi su prvo po
eli klati strinu Devu. Njoj su rasekli stomak i izvadili dete. Pokazivali su ga i
govorili: Pogledajte, vlahinje, kako mi Muslimani poraamo!
Bili smo sve troje uz majku kada su je poeli klati. Ovo mi je teko priati ali
moram vam rei. Nije se mnogo ni otimala. Drali su je za kosu i povlaili ko
som po vratu. Krv je u mlazevima ila, a kolja je govorio: Sada e, kujo vla
ka, gledati kako ti djecu koljemo.Prvo su ubili brata Milana, pa sestru Milosavu. Meni su prila dvojica od tih mladih, jedan me udario sekirom po glavi, a dru
gi kosom po vratu. Pala sam pored brata i sestre koji su ve leali u krvi. Bila sam
svesna, ali se nisam smela pokretati. ula sam jauke i zapomaganja ostalih. Ka
da su sve poklali, onda su uz smeh i galamu otili od nas. Tekom mukom sam
se podigla i sela. Pogledala sam u majku. Bila je jo iva, ostavili su je da se mu
i. Suze su joj tekle, kao da se radovala to sam iva, ali nita nije mogla da mi ka
e. Dok sam razmiljala kuda i kako da odem odavde, na moje veliko zaprepaenje vidim brata kako pokuava da se podigne. Pomislila sam da mi se to pri
vida, pruila sam mu ruku da mu pomognem. Uspravio se i seo. Majka je i nje
ga sada videla ivog. Rekla sam mu da moramo to pre odavde otii. Pristao je
odmah. U tom momentu pokrenu se i sestra Milosava (6 godina) i okrenu gla
vu prema nama. Pomogla sam joj da se pridigne i sedne.
Majci su i dalje suze tekle. Videla nas je sve troje ivih. Sestra nije htela da
poe sa nama. Rekla je da mi idemo, a ona e ostati sa mamom. Nisam nika
ko mogla da je nagovorim da treba da poe sa nama. Na putu prema koli sre
tnu nas dva Muslimana. Pitali su nas iji smo i povedu nas Kasaru u Ravnice.
Kada smo bili kod stabanakog mosta, molila sam ih da nas puste da se napijemo vode i da se umijemo. Na ulasku u Kasar, sreo nas je jedan andar i upi
tao kakva su to djeca, zatim je poeo da vie na ovu dvojicu to su nas doveli
ovamo. Dok su oni raspravljali, jedna kuvarica nas je uvela u jednu prostori
ju i ponudila nas da jedemo ali mi nismo mogli.
andar nam je rekao da se vratimo odakle smo i doli. Tako se nas dvoje po
novo vratimo koli. Pred kolom nas je video sin uiteljice Ankice, Braco, uveo
110
nas unutra i dao da se napijemo vode, a onda je nas dvoje i jo jednu devojicu odveo do Mee, odakle smo sa jednim ovekom otili u irovac. Odavde su
nas odvezli u Glinu na leenje gde smo ostali mesec dana.
Posle tri dana ljudi su kradom odlazili na mesta pokolja da trae svoje uku
ane i rodbinu i nau nau sestru Milosavu pored mrtve majke. Tada su, a to
sam ula kasnije, nali jo jednog preivelog deaka po imenu Miji Branko sa
Drenovca. Sestru su dovezli u bolnicu, te smo se tako ponovo sve troje nali za
jedno. Iz bolnice smo doli u irovac gde nas je primila Milka orda i uva
la nas kao majka. Za vreme netvrte ofanzive bombardovan je irovac. Meu
mnogim poginulim bila je i naa sestra Milosava.
Istog dana, 22. avgusta izvren je pokolj u selu
Zborite. Evo nekoliko izjava svedoka o zverstvima. O stradanju u selu Zborite (Mujkia potok)
Marija Vajagi- Grubor rekla je sledee: Moj brat
Tomo, Nina Ostoji i Ibrajim Duki bili su najbo
lji drugovi. Zajedno su odvozili rakiju u Liku i ta
mo ostajali po mesec dana. Ibrajim je naoj djeci
donosio milote. Djeca su se radovala kada je do
lazio u nau kuu. Kada je taj nesreni pokolj po
eo, mi smo se pripremali da vozimo ito u
Ostojie. uli smo da jedna ena iz Miljatovia vi
e: Bjete, narode, evo Turaka, odvode ene i dje
cu! Mi nismo stigli da pobjegnemo. Poveli su nas
zajedno sa ostalim roacima i komijama u Muj
Marija
Vajagi-Grubor
kia
potok. Kada je poelo klanje nae grupe priao
iz Zborita
nam je Ibrajim. Tada je jedan od Tominih djeaka
plaui molio: ia Ibrajime, ne daj nas! Ibrajim se obratio meni i pitao ko
ga prvo da kolje, mene ili djecu. Ako oe da kolje kolji mene, a djecu ne ubi
jaj, jer ti nita nijesu kriva. Ne, ne, prvo u klati djecu, a ti e gledati. Prvo je
zaklao malog nejakog Radu, Tominog djeaia, a onda redom Tominu i Petro
vu djecu. Onda je priao meni i rekao: E, kujo vlaka, sada si ti na redu. Osje
tila sam udarac po glavi i vie se nieg ne sjeam. Kada sam se osvestila nikog
nije bilo osim unakaenih razbacanih tela ena i dece. Ja sam sva izranjavana i
krvava ustala i sa velikom mukom vratila se u kuu da umrem, ili ako ponovo
dou da me ubiju, da se ne muim. Sutradan su od Pere Gaka i nae male ro
ake Duje braa saznala gde smo poklani. Petar je od posledica ranjavanja dru
gog dana umro, a mala uja, bogu fala, ostala je iva zahvaljujui tome to je
jedan od Tominih djeaka pao na nju. Tako su naa braa saznala za nau tra
gediju i sa jednim od irovakih andara, doli kolima, potovarili svu Tominu
i Petrovu djecu i mene i dovezli do iia. Mene su istim kolima komije odvezle u glinsku bolnicu, a oni su ostali da sahranjuju svoju djeicu: Petrovog
sinia Peru od dve godine, Slavka od pet i erku Dragicu od devet godina, To
minog Radu od est godina, Slavka od tri i uru od devet godina.
Poslije rata sam svjedoila kada je bilo suenje Ibrajimu. Putem su na mene
neki Muslimani bacali kamenje i pretili mi kako bi odustala od svjedoenja. On
je osuen na smrt, a ostale koji su klali niko nije pozvao ni na sasluanje.
111
Ubijali su nas lugarskim ekiem i sekirom, ispriao je Duan Zec, Zborite, i dodao: uli smo da Muslimani idu po selu i odvode nekud narod. Mo
ji ukuani nisu u to verovali i nisu hteli da bee. Moj brat Milo, Duan
Vuenov, Davidovi i ja krenemo da beimo. Uz put nam prie i Rajko Davidovi. Kada smo ugledali grupu Muslimana odmah smo poeli beati. Milo
se od nas odvojio, a mi smo trali kroz kukuruz. Pri izlasku na livadu naleti
mo na drugu grupu i tu nas pohvataju. Vodili su nas kuama Duana i Steve
Davidovia. Utrli su u kuu i isterali Duanovu majku sa malim detetom, nje
govu brau Milu i Miladina, zatim Stevinu enu i sina. Dalje, uz put uhvate i
enu Gruje Zeca. Kod kue Mie Zeca nau njegovu enu i sina. Ona druga
grupa je doterala desetak ena i dece.
Spojili su nas i naredili da idemo dvoje po dvoje i da se drimo za ruke. e
ne su malu decu nosile a druga vea su ila pored njih. Predoseao sam da nas
vode na ubijanje. Rajku sam stiskom ruke davao znak da beimo, ali Rajko ni
je uopte reagovao. Zaustavili su nas na jednom proplanku iznad potoka Buimnice. Iz kolone su izvodili po dvoje i ubijali. Doli smo na red Rajko i ja.
Stali smo izmeu dvojice koljaa. Jedan je imao lugarski eki, a drugi sekiru.
Dobio sam udarac u potiljak i pao na zemlju. Posle izvesnog vremena sam se
osvestio. Nisam smeo dugo da se pomiem. Bojao sam se da su nai susedi jo
tu. Polako sam okrenuo glavu prema Rajku. Zvao sam ga tiho, Rajko, Rajko, ali
on se nije odazivao. Tada sam ispruio ruku, opipao ga i zakljuim da nije iv.
Ustao sam i pogledao u pravcu muslimanskih kua, ali nisam nikog video. Iz
gleda da su bili svi zauzeti pljakom srpskih kua posle pokolja. Onako krvav i
izranjavan krenuo sam ponovo kroz kukuruz prema strievoj kui. Svratio sam
na vrelo Manduevac kod mlina i malo se umio. Preao sam preko reke Stabande i primetio sam daje mutna. Iao sam pored kue Stanka Garae prema
crkvini. Na potoku Crkvine ponovo se umijem kako bi ublaio bolove. Proao
sam pored kua Dacijara, erana, Milinovia i nikog nisam video. Kada sam
doao do Brezovakog mlina naie putem gomila goveda i konja. Nisam tada
razmiljao da li neko ide iza njih. Proao sam izmeu stoke i na kraju sretnem
se sa dvojicom Muslimana. Bili su iznenaeii. Jedan me upita: Odakle ti, ma
li, ove? Morao sam neto da odgovorim, kaem da sam bio kod tetke.
Ja sam nastavio dalje, a i oni za plenom. Stigao sam do kue Stevia, kua
moje tetke. U kui nije bilo nikoga. Unutra nisam smeo. Otiao sam do stoga
sena i zavukao se, ali tu mi se uinilo da nije sigurno.. Preem u kukuruz, le
gnem i pokrijem se lozom od misirae (tikve). Bolovi su bili neizdrljivi. Reio sam da uem u kuu, da legnem pa to god bude. Leao sam i mislio kuda
dalje, ide no. Stoka se kree po dvoritu, sve je otvoreno, svinje ulaze i izlaze,
psi zavijaju. Ne mogu dalje, bolovi su sve jai. Pojavili su se i crvi na rani. Od
jednom sam uo korake sa dvorita. Rekao sam samom sebi, Duane, sada ti
je kraj. Na vratima se pojavio ovek. U rukama mu gvozdene vile. Laknulo mi
je kada sam prepoznao moga roaka Milana Bekuta. Ma jesi li ti to, Dua
ne? Jesam, rekoh. Pomoe mi da se podignem i ree ajde to pre da odemo
odavde. Kad smo ili iznad Stevia kua pucali su na nas, ali je to bilo daleko.
im smo preli Suvu meu svratili smo kod iia, a odavde me odmah odvezu u ukur u ambulantu. Sutradan sam sa vie ranjenih ena i dece preba
112
en u glinsku bolnicu. Strano mi je bilo kada sam posle nekoliko dana saznao
da su svi moji poklani.
I
u selu Crvarevac, 22. avgusta, poinjen je stravian zloin o emu govori
Svetozar Vajagi.
Na narod u Crvarevcu je pripadao Zborikoj parohiji. Zajedniki smo iz
gradili crkvu i kolu. Mnogi od nas su i zemlju ima
li u Zboritu. Bili smo rodbinski povezani. Mi smo
lepo iveli i sa naim komijama Muslimanima. Nji
hova deca su dolazila kod nas, mi kod njih. Nisam se
ustruavao da zatraim hleba i vode od ukuana
mojih drugova Muslimana, a to su i oni inili kod
moje kue. Stariji su takoe lepo sa njima iveli. Po
zajmljivali su jedni drugima poljoprivredni alat, za
jedno ili na kosidbu bara -livada.U danima
svetkovanja estitali su jedni drugima verske prazni
ke. Seam se dobro kako smo sa Husom Naninim i
erifom Velajdiem, zagrljeni, pevali bosanske pesme sevdalinke. Nikad nisam mogao ni pomisliti da
e
se Ljudi Preko nol> radi neke 1 neije politike,
Svetozar Vajagi
iz Crvarevca
pretvoriti u zveri i poiniti pomor svojih sugraa
na.
Posle ubistva trgovca Joe u Zboritu, poetkom juna 1941. godine, poeli
su hapsiti nae ljude. Pohapeni mukarci su odvoeni u Gospi, Vrnogra,
Buim i Vel. Kladuu. Niko nije vraen kui. Prvi napad na nae selo i ostala
srpska sela izvren je 2. avgusta 1941. godine, na Ilindan. Svi smo tada izbegli
u Grljevac, i dalje na Baniju. Tada je stradalo dosta ena i dece iz Zborita. Ku
e su paljene i crkva opljakana. Posle nedelju dana provedenih u izbeglitvu,
doao je kod nas Mejica Adi i pozvao sve da se vrate kuama, garantujui
bezbedan i miran ivot. Mejica i Milo Dobri su vaili za dva najistaknutija oveka u selu. Podjednako su uvaavani, kako od Muslimana, tako i od Srba. Mi
lo i njegova braa su se vratili, a za njima i svi Crvarevani.
Nisam hteo da otac, mati i sestra budu sami, pa sam u staji za stoku napra
vio sklonite i tu provodio dane. Uoi pokolja uletela je mati kod mene da mi
kae da ne izlazim, i dodala da njih vode na pokrtavanje. Posle toga sam uo
veliki agor, pla dece i kuknjavu ena. Isterivali su ih iz kua, uo sam kako
neko vie: Ceraj sve amo! i slino. Pomislio sam tada na brata Nikolu koji je
pred samu blokadu sela otiao u Zborite. Nakon izvesnog vremena, od Dropeve kue dopirala je strana kuknjava i zapomaganje. Nisam znao ta se do
gaa. To je trajalo samo neko vreme i sve je utihnulo. Sve mi je bilo jasno kada
sam ubrzo osetio miris izgorelog ljudskog mesa. ta sam toga momenta u du
i oseao, to se reima ne moe iskazati. Ostao sam i sledeeg dana u skloni
tu. Nedolazak roditelja kui potvrivao je moje slutnje. Nisam bio toga dana
sam, u talu je uao na komija Memed Meji i sa vrata viknuo: O harume,
nijedan vie te nikad vala nee raniti, zatim je uzeo nekoliko snopova zobi, ba
cio u jasle i iziao. Kada sam mu posle rata to rekao, odgovorio je da je morao
po nareenju vlasti da ide po selu i hrani marvu. Posle rata sam davao izjavu
113
114
Gledao sam kako bolesnom Grujici Zoriu, kojeg su u plahti doneli u doli
nu, probadaju stomak dok je stajao pred arom i Cordiem i to uz smeh i aenje, kao da se radi o lutkama a ne o ivim ljudskim biima. U putu do dolaska
u Ie Zoria dolinu - ubili su moju malu sestricu od tri meseca, na najsvirepi
ji nain. Njih trojica uzeli su dete od moje majke i uz opkladu za pet litara ra
kije, dvojica su bacila dete uvis, a trei ga na no doekivao. Ovo je gledala
Stana Marka Majkia koja je bila sakrivena u bunu i uspela da ostane iva.
Kada sam ovo isledniku priao strano sam se uzrujao, pa je islednik zamolio
predsednika optine Duana Vukovia da odvede daktilografkinju u njegovu
kancelariju, a mene molio da pokuam, razumevajui potpuno moje razloge,
da se smirim. ekao sam posle moje izjave da u biti pozvan da ponovim ovo
isto pred sudom, meutim, vreme je prolazilo i vie me niko o tome nije pitao.
Toga dana, kako se iz priloenih izjava vidi, poinjen je stravian zloin,
22. i 23. avgusta na prostoru pomenutih naselja pa i ire, na razne naine, ubi
jeno je vie od 1500 ljudi meu njima najvie dece. Dobro selo ima ukupno
309 rtava ustako-faistikog terora i 87 palih boraca. Stabanda ukupno 576
rtava utako-faistikog terora i 51 palog borca. Crvarevac ima 210 rtava i
dva pala borca. Zborite ima ukupno 489 rtava i 34 pala borca, Varoka Rije
ka 75 rtava i 21 pali borac, Buim ukupno 14 rtava i 20 palih boraca, aglica 65 rtava i 10 palih boraca.
115
Ilija je svoju tunu priu ponavljao vie puta. Priseao se dobro kada su mu us
tae oterale oca Miloa i brata Danu u Cazin. U kui je zavladao strah za sudbinu
ostatka porodice, jer nisu verovali ustaama da su odvedeni upueni u Nemaku
na rad. Kad su otac i brat sa grupom poterani na streljanje, brat Dane je uspeo da
pobegne. Uspostavio je vezu sa pokretom i stupio u NOB, dok je otac Milo beei sa streljanja ranjen uspeo da umakne ispred delata i pod zatitom noi da se do
mogne sela i svoje kue. Naalost, otkriven je u zaseoku Podgradina i ubijen.
Kada smo saznali za njegovu smrt, tuzi nije bilo kraja, poinje svoju ispovest Ilija Kabi. Shvatili smo da je krenuo porodici, da pokua da nas spasi, ali,
naalost, nije uspeo. Ilija se dalje prisea svojih vrnjaka i komija koji su na
stradali. Posebno se prisea ustake propagande koju su uhapenim ljudima
govorili: Morate ii za Nemaku na rad, bilo milom bilo silom.
Tako su pokupili vie od 60 ljudi iz sela, ali umesto u Nemaku oterani su
u Macine dolove i zverski poubijani.
Posebno mi je ostalo u seanju kada su ustae drugog dana po Velikoj go
spojini, a to je upravo bila subota, 30. avgusta 1941. godine, zali u selo i obavestili da se priprema promena vere, da Srbin ne moe biti u nezavisnoj ustakoj
hrvatskoj dravi i da e se prevoenje u islamsku ili katoliku veru sprovesti u
toku dana, kada se od svetenika odredi vreme. Moja pokojna majka i ja smo
razgovarali ta raditi, kuda i kako beati kada smo opkoljeni sa svih strana.Bili
smo oboje uvereni u ustaku la, predoseali da se neto strano sprema, jer
smo ranije uli da su 9/10. avgusta 1941. godine masovno poklani Srbi u selu
Miostri. Nije bilo kuda. Moja majka me molila i savetovala da se ja sklonim,
sakrijem u umu i da saekam ta e se desiti, a ako se desi neto strano, ti si
ne bei, neka bar neko ostane iv. Sa suzama i tugom posluao sam majku i sa
krio se u umu na tako preglednom mestu da sam mogao pratiti dosta zbivanja.
Ustae su u prvim veernjim asovima pokupile srpski ivalj iz kua, a to su
mogli lako jer su negde po podne blokirali sva srpska naselja, zaseoke i kue. Za
izvrenje masovnog zloina odabrali su teren neposredno kod kue Laze i Mie
Popovia na takozvanom mestu Polenac. im je pao prvi suton, ustae su krv
niki navalile na opkoljeni srpski ivalj. Udarajui sekirama, kosom, koljem, kla
njem noem i ko zna im nisu tukli i sve to uz urlike i psovke: Udri, kolji, ubijaj
srpsku gamad, majku im srpsku! Brzo su savladali nejaku decu, ene, ponekog
mladia i starca. Jedan broj male dece su pobili u kui Mie i Laze Popovia.
Predoseao sam ta se desilo, plakao sam za majkom, ocem, braom, stri
evima i svima koji su nastradali. Dugo sam bio u umi i na kraju odluio da
posetim Polenac kod kue Popovia, gde je kua ve izgorela i samo je dim iz
bijao. Ne mogu da tvrdim koliko je moglo biti vremena, ali negde oko dva sa
ta po ponoi. Priao sam uz veliku opreznost i zatekao stravu i uas. Na
Polencu je bilo toliko mrtvih, poklanih i iskasapljenih na prostoru za jedno 34 guvna povrine. Sve je bilo mirno. Nisam mogao prepoznati svoju majku i
brau, a nisam ni smeo da se zadravam. Vratio sam se u umu, samo na po
voljnije mesto da mogu osmatrati kretanje ustaa i muslimanskog stanovni
tva. Sutradan, 31. avgusta osvanula je nedelja. Ve u ranim jutarnjim asovima
video sam muslimansko stanovnitvo kako pretrauje po srpskim zaseocima,
odvoze i odnose razne stvari, gone stoku i drugo.
116
Video sam vie zaprenih konjskih kola sa ustaama gde su tovarili poubi
jane Srbe i odvozili ih u umu Kasapovac, gde se nalazila jedna velika peina
u koju su pobacane rtve.
Dugo sam razmiljao kuda, kako i ta raditi. Za brata Danu nita nisam
znao, nisam znao daje uspeo pobei sa streljanja. Oseaj da sam ostao od po
rodice sam bio je teak, hvatala me panika, na sve sam pomiljao i na kraju
odluio da krenem u nepoznato. Nakon par dana glad me naterala da idem
dalje. Krenuo sam u pravcu Pitaline, Ljusine i sela Vukovac gde sam imao
jednu rodicu udatu u porodicu Mudrinia. Seam se, kada sam prolazio kroz
nenaseljeni predeo sela Pitalina, putujui uvek van ceste i puteva, da sam vi
deo na kraju sela, na brdu zvanom Vrankovia glavica, da dogoreva jedna ku
a. Nisam odmah znao ija je, ali sam kasnije saznao da je to kua Raeta Mile
i da je u njoj te veeri izgorelo preko 100 srpskih dua. Video sam prema selu
Perni vatru i kako gore kue. Uspeo sam proi jako opasan teren od kua Babia, Bokana, Kneevia, ulibrka, gde nije bilo naroda, ali je bilo paljevine i
ustaa. Na kraju sam uspeo doi do kua Mudrinia na Vukovcu. Zatekao
sam ih u kui gde je bilo jo naroda. Ljudi su se okupljali jer je iz ove porodi
ce bio jedan novoverac, pa su ljudi verovali da e ih spasiti.
Ja i mnogi drugi nismo ekali niije spasenje, nastavismo put reice Batre,
Glodine i sela Ivanjske, gde su ljudi podigli ustanak. Bez razmiljanja sam stu
pio u Ivanjsku partizansku etu.
Na kraju se Ilija Kabi prisea da je iz opteg metea, prilikom masovnog kasapljenja naroda na Polencu, pobeglo dvoje dece Duana ulibrka, sinovi Dra
go i Mio. Pobegavi od masovnog pokolja uputili su se prema Stijeni i u toku
noi stigli kui kod hode koji je prihvatio ove deake, uvao ih do osloboe
nja, a potom su otili u dom gde su zavrili kole i zanate. Ime ovog plemeni
tog muslimanskog svetenika nismo uspeli saznati do izdavanja ove knjige, jer
su umrla braa ulibrci, Drago i Mio. Ilija je sluajno kontaktirao sa braom
posle osloboenja, jer je Drago iveo u Bosanskoj Krupi, a Mio u Zenici. Ta
ko je dolo do meusobnog evociranja tunnih uspomena.
Toga 30. avgusta, pored ubijanja nevine dece, ena i staraca, silovano je vie devojica i mladih ena, dok je vie mladih devojaka prisilno odvedeno za ene. Izme
u ostalih su odvedene: Luka Nikole Mika,19 godina, Ljubii Nikole Janja, 20
godina, Zmijanjac Duana Mika, 19 godina, Popovi Laze Nevenka, 20 godina.
Tada su ugaene porodice Bjeli, Vujanovi, Dobrijevi, Jari, Kerkez, Kuki, Kotle, Majki, Mandi, Milanovi, Miljevi, Obradovi, Popovi, Raenovi, Stupar, Tima, Trivunovi, eran, aki. Preivelo je samo 28 seljana.
Samo Memi Brdo i Podgredina imali su ukupno 278 rtava ustakog terora i
etiri pala borca.
117
118
Spomen-obeleje na kui
Gojka Rokvia u selu Pitaline
120
Iz Podgomile
Mandi Marka Rua 51
Mandi Marka Marinko 14
Mandi Marka Bogdan 9
Mandi Marka Gojko 6
Mandi Marka Jovo 4
Mandi Nikole Deva 30
Mandi Nikole Milka 7
Mandi Stojana Cvjeta 59
Mandi Miloa Ana 51
Mandi Miloa Boja 30
121
122
Spomen-obeleje na kui
Milana Babia u Pitalinama
Iz sela Podgomile:
Drakuli Dane Petra 46
Drakuli Dane Vida 9
Spomen-obeleje na kui
Mile Zoria oe - Pitaline
123
Iz sela Podgomile:
Miji Relje Milka 36
Miji Relje Drago 9
Miji Relje Mirko 7
Miji Relje Ilija 6
Miji Mile Jovan 68
124
Spomen-obeleje na kui
Jovana Zeljkovia - Pitaline
125
126
Spomen-obeleje na kui
Mile Bursaa - Pitaline
127
Iz sela Perna:
Jovii Ilije Duanka 19
Jovii Ilije Bosiljka 15
Jovii Ilije Radojka 6
Jovii Boe Nevenka 25
128
Spomen- obeleje
na kui Mile Raete - Pitaline
129
Iz sela Perna:
Bokan Ilije Rua 60
Bokan Nikole Milka 22
Bokan Nikole Mara 10
Bokan Nikole Vid 8
130
Iz sela Perna:
Bokan Marinka Mirko 19
Iz Pitaline u zaseoku Skenderija
su zaklani:
Zori Miloa Marko 18
Zori Miloa Gojko 15
Zori Svetka Duan 13
Zori Mile Vlad 23
U zaseoku Potkraj sela Pitaline su
zaklani:
131
Iz sela Podgomila:
Ili Laze Mika 45
Ili Marinka Stana 26
Ili Marinka Dete 5
Ili Marinka Dete 3
Ili Marinka Dete 1
Ili Nikole Ana 35
Petrovi Stanka Marija 50
Petrovi Stanka Duan 22
Petrovi Stanka Branko 10
Petrovi Stanka Duanka 12
Petrovi Ilije Cuka 60
Petrovi Ilije Ranko 40
Petrovi Ranka Mileva 40
Iz sela Perna:
Bokan Stevana Branko 27
Iz sela Pitaline
Kljaji Mihajila Branko 26
Kljaji Mihajila Mile 17
132
Iz sela Podgomile:
Bokan Jove Milka 8
Bokan Jove Boja 6
Bokan Jove Sava 4
Bokan Jove Mirko 4
133
U selu Podgomile:
umi Mile Milan 31
umi Steve Milka 36
Zori Vuena Stevan 66
Zori Rade Gojko 33
Zori Gojka Duan 14
Zori Laze Mile 51
Kuki Ilije Milka 17
Miji Relje Uro 4
Miji Trive Mile 41
Miji Vase Milka 71
Mandi Mirka Mio 15
U selu Perna:
Grbi Pere Dragi 19
Grmua Laze Joka 51
Dobrijevi Adama Pero 41
Zeljkovi Dmitra Ilinka 49
Zeljkovi Sime taka 41
Jovii Duana Rajko 15
Jovii Ilije Marinko 23
Karanovi Petra Draginja 37
134
135
136
137
Iz sela Bukovica -
138
Traka Ratela.
139
140
141
smiju ni prii. Dogovorili smo se Uro Rastovac, Rade Goji, koji ivi na Petrovaradinu i ja, da poemo Italijanima i njihovom komadantu ispriamo ta
ustae ovdje rade Srbima.
Poslije napornog pjeaenja, izbjegavajui puteve i naselja, stigli smo u Plavu Dragu kod nekog komandira, iji je sin u Ljeskovcu prije rata neko vrijeme
bio pop. Ovaj ovijek nas je lijepo primio, ali je bio problem kako ui u Plaki
i doi do italijanskog komandira.
Na putu je bila italijanska straa, koja je proputala mjetanske obane, pa
smo i mi rijeili da tako pokuamo ui u grad. Uzeli smo motke, pridruili se go
vedarima i gonei goveda, neometano smo pored straara uli u Plaki. Kada
smo proli strau pitamo onu djecu koja je kua tog ovjeka, a oni nam je pokazae. Poemo tamo, a kada smo stigli pred kuu, vidimo italijansku kuhinju i
puno Italijana oko kue. Uemo u kuu i taj nas ovjek saslua. Kada je saznao
ko smo i zato smo doli, odvede nas on u talu, gde naosmo uru Grgia, do
brovoljca iz Prvog svjetskog rata. Pita nas on okle mi, kaemo mu da stiemo iz
Kordunskog Ljeskovca, a on nama kae da je tu ve dvadesetak dana. Ostali smo
i mi pet-est dana u toj tali, ljudi su nam donosili jesti i piti. ekali smo da nam
se napravi propusnica kako bi mogli ui kod komandanta. Jednog dana smo do
bili propusnice i tolmaka (prevodioca) i krenuli u italijanski tab. Prvi sam uao
kod komandanta. Za stolom sam vidio gdje sjedi ovjek maleak, irok i debeo,
apka mu stoji na stolu. Pitao je onog tolmaka ta mi hoemo, a ovaj mu na italijanskom ponovi sve ono to smo mu mi ispriali, pa onda jo i on odade ono
to smo mi ispustili da mu kaemo. Ispria on tome Italijanu sve redom, kako
ustae po naim selima kolju nevin narod, ene, starce, pa i djecu sasvim malu
od mjesec dana. Italijan skoi kaj bik, zgrabi onu njegovu apku sa stola, baci je
na pod, pa je nogama svu atra na patosu. Poe vikati, onda se malo smiri i re
e: Ajte vi vaim kuama, dobit ete propusnice, niko vas ne smije dirati. Naa
vojska e doi u Rakovac da zatiti vaa sela od ustaa. Vratili smo se kui, a Ita
liani su ubrzo posle toga dana doli u Rakovac. Prol su kroz Ljeskovac i Bugar.
Na narod je tada ponovo poeo odlaziti u Rakovac.
142
Ove jedinice su okupljale ljude iz vie sela, komandire su birali borci formi
rane jedinice to je ponekad izazivalo sukobe meu borcima. Evo deliminih
spiskova tih gerilski jedinica.
U ustanikom odredu Crnaja bili su:
1. Boi Nikole Vasilj, komadir
2. Boi Mile Milan,
zam. komandira
3. Boi Milana Nikola
4. .Boi Mile uro
5. Boi luke Miladin
6. Boi Luke Stojan
7. Boi Mile Branko
8. Boi Miladina Nikola
9. Boi Miladina Sava
10. Boi Stojana Dragan
11. Boi Rade Duan
12. Boi Duana uro
13. Boi Milana Stevo
14. Dmitrovi Dragoj a Bogdan
15. Dmitrovi Koje Nikola
16. Dmitrovi Koje Branko
17. Grkovi Vase uro
18. Grkovi Stanka Milo
19. Kvoka Mihajila Milan
20. Kvoka ure Duan
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
143
144
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Relja Zobenica
Dane Zobenica
Duan Markovi
Mile Gravora
Pejo Smiljani
Miladin Pjeva
Milan Gravora
Mane Drai (svi iz Bugara)
Milojko aa
Radovan Grgi
145
21.
22.
23.
24.
Dane Grkovi
Branko Zatezalo
Mile Zatezalo
Branko Paravina (iz Sadilovca)
25.
26.
27.
28.
Milanko Paravina
Dragan Gatalo (iz erkezovca)
Novak Vurdelja
Dragan Grgi (iz Mutnika)
146
147
148
Odred Bugar imao je ljudstvo iz Bugara, Sadilovca, Rujnice, Gate, erkezovca, Krndije i Bukovice. Komandir je bio Bogdan Veselica iz Bugara a ko
mesar Radovan Grgi iz Sadilovca. U poetku su bili naoruani sa 12 vojnikih
puaka, nekoliko lovakih puaka i pitolja.
Odred Mavina inilo je ljudstvo iz Mavine, Jamara, Stare i Nove Krlje,
Basare. Komandir odreda bio je Ilija Kovaevi, komesar Dmitar Kovaevi.
U poetku su bili naoruani sa 11 vojnikih puaka, nekoliko lovakih puaka
i pitolja.
Odred Koranski Lug imao je ljudstvo iz Koranskog Luga, Gornje Mavi
ne, Furjana, Basare, Bogovolje, Johovice, Adina Potoka. Komandir Mile Devrnja, komesar Spase Miloevi, naoruani u poetku sa sedam vojnikih
puaka.
Od formiranih partizanskih odreda u oktobru se formiraju vodovi sa 3-4
desetine. Ovi vodovi ine etu koja kao 2. eta ulazi u sastav i pod komandu 3.
bataljona Drugog kordunako-banijskog partizanskog odreda. Prvi komandir
2. ete 3. bataljona Kordunako-banijskog odreda bio je Mio Bara, a kome
sar Viljem Galjer io.
149
150
javljao. Rjeili smo da u kuu uemo kroz prozor, uvjereni da emo ga uhva
titi na spavanju. Ovaj nimalo lak zadatak dopao je meni. Bio je problem kako
da se sa spoljne strane i bez buke otvori prozor da bi se moglo ui u kuu.
Da bih se popeo do prozora na ardaku, uzeo sam sa ormana brklju na i
jem je vrhu jo bio naviljak otave, stavio je na sudurmu i prislonio uz duvar.
Popeo sam se polako na sudurmu, a zatim uz brklju do prozora. Kad sam sti
gao do prozora, otkrio sam da je dio prozora razbijen, to mi je olakalo da ga
otvorim i uem u kuu.
im sam uao i osvijetlio baterijom prostoriju, utvrdio sam da tamo nema
nikoga. Soba je bila prazna, sa pitoljem u jednoj i baterijom u drugoj ruci,
kroio sam u prostoriju. Tu sam naao u jednom oku samo stap (drvena po
suda za izradu masla od mlijeka). Vidjevi da tu nema nita interesantno za
mene, otvorio sam vrata i uao u drugu prostoriju, pogledao po njoj, ni tamo
nije bilo ljudi. Na sredini nalazilo se veliko ognjite, a na njemu zapretana e
ravica iz koje su jo vrcale varnice, a pored vatre stajala je pekva i rukatka.
Utvrdivi da i tu nema oruija, polako sam otvorio vrata sledee prostori
je. Jo sa vrata vidjeo sam vie osoba gdje lee, dueci prostrti po patosu pre
krivenom raznim ilimima. Odmah sam primjetio karabin objeen na jedan
zid sobe, pored puke stajala je i ostala oprema: ranac, opasa sa fieklijama i
uniforma. Uzeo sam karabin i ostalu vojniku opremu i sve to kroz prozor ba
cio drugovima koji su stajali pred kuom.
Kad sam obavio glavni dio posla, priao sam Muharemu koji je jo uvek
vrsto spavao. Udario sam ga nogom u petu, nato se on trgnuo iz sna i odmah
pogledao na zid, gdje mu je ranije stajala puka. Vidjevi da tamo puke nema,
oito uzbuen, pitao je ko je to. Rekao sam mu tiho da je ovdje njegov komija i naredio mu da se spremi i poe napolje. Za vrijeme naeg razgovora pro
budila se cijela njegova porodica. Bilo je tu petoro-estoro djece i ena, svi su
bili uzbueni i vidno uplaeni. Smirivao sam ih govorei im da se nita ne bo
je i da mogu slobodno dalje nastaviti da spavaju. Muharema sam kroz po
drumska vrata izveo pred kuu, gdje su ve okupljeni stajali nekoliko mojih
drugova. Muharem je mene i jo neke drugove od ranije poznavao to ga je
donekle ohrabrilo.
Saoptili smo mu da smo mi narodna vojska, te da se borimo protiv oku
patora i ustaa. Pozvali smo ga da poe sa nama. Muharem nije prihvatio na
poziv, pri tome je bilo jasno da on misli kako hoemo da ga ubijemo. Traio
je da ga pustimo ili da ga ubijemo tu, kod njegove kue. Objanjavali smo mu
da mi ne ubijamo ljude za koje nemamo dokaza da su zloinci i ubice nevinog
naroda, nego mislimo da bi i on kao poten ovijek trebao da nam se pridru
i u borbi protiv okupatora i njegovih slugu, zlikovaca - ustaa. Odgovorio je
da on to ne eli i da za sada nee, a zatim je rekao da, ako ga pustimo, sutra e
otii komandiru trukelju i rei mu ko je odnio puku i opremu. Rekli smo
mu da to moe slobodno uiniti, a zatim smo ga pustili da ue u kuu.
Ojaani jo jednim karabinom krenuli smo zadovoljni u Ljeskovac. Poslije
kraeg vremena ispred Muharemove kue uli smo jedan zviduk, a zatim vi
e uzastopnih zviduka na raznim mjestima u selu. Bio je to znak upozorenja
straama u turliu, a nama upozorenje gdje se nalaze strae i patrole kako bi
151
152
153
sve vie Muslimana, sa noem u ruci, upadaju meu nae ene i djecu i ko
lju ih kao jaganjce. Glavni podstreka i uitelj kako se to radi bio je hoda Bo
ri, ali je najvei krvnik bio Mujaga Perviz. Poklao je taj na stotine nemonih
staraca, ena i djece. Muslimani su ga veliali kao junaka sa dva srca, neustra
ivog ustau u borbi protiv etnjaka, a mnogi Muslimani su ga se plaili i iz
bjegavali ga.
Vasilj je jednog dana odluio da poemo i likvidiramo Mujagu. U Draga novoj desetini bili su ljudi mahom iz okoline Trstovca, a neki su i lino poz
navali Mujagu. Milo Bogunovi o, Dragan Dmitrovi, Duan Kopani,
drugovi iz Rujnice i Gate dobro su poznavali teren pa smo bez tekoa, oko po
la noi, stigli Mujaginoj kui u Trstovac. Uli smo u kuu i uhvatili Mujagu na
spavanju, bez tekoa smo ga savladali i svezali mu ruke lisicama. Uzeli smo
njegovo oruije i izveli ga napolje.
U kui su ostale dvije uplaene mlade ene i djeca. Mujagi je oigledno od
mah bilo jasno ta e mu se desiti. Traio je da ga ubijemo tu, kod kue. Pove
li smo ga dalje od kue sa namjerom da ga tiho likvidiramo. Uz put smo ga
pitali ko je jo uestvovao u klanju Srba. Odgovorio je da smo smijeni ako
stvarno oekujemo da e odati svoje drugove.
Kada smo odmakli od kue zadatak likvidacije ustae preuzeo je o. No
em je dva puta udario Mujagu ali on nije pao. Snana mrcina je poela bjea
ti, onako svezan i teko ranjen. Morali smo ga dokrajiti sa nekoliko metaka,
to je otkrilo nae prisutstvo. Kada smo bili sasvim sigurni da je ustaa mrtav,
pourili smo preko onih gudura izbjegavajui puteve i tako uspjeli izbjei us
taku intervenciju dok smo bili na njihovoj teritoriji. Ustae iz Trstovca su ne
to kasnije pripucale, ali smo mi ve tada bili daleko.
Negdje poslije pola noi stigli smo u Rujnicu koja je tada bila poluosloboena teritorija. Zastali smo da se odmorimo vjerujui da smo tu no dobro i
bez gubitaka izvrili zadatak. Nastavili smo put prema naem logoru, pri tom
smo prolazili pored kue Milana Gajia, tadanjeg rujnikog kneza. U kui
smo primjetili svjetlo to nam je bilo sumnjivo i, u najmanju ruku, neuobia
jeno da u to doba noi u kui gori svjetlo. Bio je tada neki sat iza ponoi. Da
ne Topi je svratio i pogledao kroz prozor u sobu. Tamo je primjetio andarsku
uniformu i to saoptio nama. Prili smo i bolje pogledali i tada utvrdili da unu
tra ima nekoliko andara. Neki su sedeli i drijemali, a drugi leali. Nismo tano znali koliko ih ima. Da ne bi stradala porodica ako bacimo bombe,
pripremili smo se za borbu, a zatim pozvali andare da se predaju. Iznenae
ni i bunovni poslije sna, poeli su pucati iz kue. Pruali su otpor. Otvorili smo
i mi vatru, tako da je otpoela borba koja nije dugo trajala. andari nisu ima
li kuda, kada su uvidjeli da smo jai i kada su im poginula trojica a jedan bio
ranjen, i ona dvojica su se predala.
Mislim da je tada bila ranjena i Milanova ena, ali niko drugi od porodice
nije stradao.
Pokupili smo i ovdje bogat plijen: dobili smo est novih puaka, 650 meta
ka, dva pitolja, dve bombe, uniforme i drugu opremu.
To je bio neplanirani i neoekivani uspjeh u to vrijeme. Vijest o naem uspje
hu brzo se prenosila kroz etu, ali i kroz narod po selima. Nastalo je veliko veselje.
154
Naoruali smo nove borce koji su ekali oruije kao ozebo sunce. eta je postala
jo snanija, povjerenje naroda prema partizanima je raslo. Ustae i njihovi prati
oci koljai u okolnim selima uvi ta se desilo sa Mujagom, poeli su strahovati
od posjete partizana i mogue kazne koja je izvrena na Mujagi Pervizu.
Za ovakve i sline pohode traili su se dobrovoljci, izuzetno snalaljivi i hra
bri ljudi. Veliku pomo inila je primjena raznih lukavstava (maskiranje u us
take i andarske uniforme, a ponekad je bio dovoljan i samo fes da se
bezbjedno ue i proe kroz selo).
Sjeam se Dragana Dmitrovia, Dragana Grgia i Velje Miljkovia, a radi
li su to i drugi borci koji su se esto, ak i u srpskim selima, pojavljivali sa fe
sovima na glavi i sa raznim ustakim oznakama, to je ponekad i nae ljude
zbunjivalo. Potrebno je rei da upadi na neprijateljsku teritoriju, naroito ka
da nisu bili dobro pripremljeni, nisu se uvijek ni dobro zavravali. Za tu tvrd
nju istiem primijer kada je u jednoj takvoj akciji udarna desetina upala u
neprijateljsku zasedu u blizini Ratela i tom prilikom je teko ranjen Dane Topi iz Crnaje. Dane je neto kasnije i podlegao zadobijenim ranama. Sluaj u
Sturliu, poetkom 1942. godine, i sline akcije govore da se uvijek nije ozbilj
no i dovoljno oprezno ulazilo u ovakve poduhvate.
Pored estih upada i diverzantskih dejstava u manjim udarnim grupama u
neprijateljskoj pozadini, povremeno su postavljane i zasede na neprijateljskim
komunikacijama. Akcije ove vrste vrene su najee na putu Slunj - Rakovac
- Drenik. Tamo su vrene i diverzije uz pomo rezervnih seoskih odreda i
omladine. Vie puta su rueni PTT stubovi i tako prekidane neprijateljske te
lefonske veze. Manje zasede povremeno su organizovane i na putu Trac turli, Ratela - Cazin i Ratela - Gata.
Poto su zakljuili da su ugroene komunikacije, a naroito put i telefonske
veze na putu Slunj - Rakovica i Rakovica - Drenik, ustae su polovinom de
cembra 1941. godine sa jaim snagama pokuale prodrijeti na slobodnu teri
toriju junog dijela Korduna, sa namjerom da razbiju tada jo uvek slabe
partizane, i tako obezbijede pomenute komunikacije. Napad je poeo u popo
dnevnim asovima iz pravca Rakovice i Lipovae. Na tom pravcu poloaje su
drali vodovi iz Krlje, Mavine i Koranskog Luga, a u toj borbi je uestvova
la i jedna desetina iz ljeskovakog voda. Ovi dijelovi 2. ete 3. bataljona uspje
no su se suprotstavili znatno jaem neprijatelju, koji je pored mnogo vie
puaka i sa dosta municije, imao i teki mitraljez, kao i vie pukomitraljeza.
Partizani su imali malo puaka sa jo manje metaka. Meutim, dobrim kori enjem zemljita, velikom hrabrou i upornou, neprijatelj je poslije vieasovne borbe odbijen a nanijeti su mu i osjetni gubici.
U tenji da se ouva slobodna teritorija i spasu sela, i ovaj put je odstupljeno od partizanske taktike ratovanja, ponovo je primjenjena frontalna borba,
to je iznudilo veliku potronju dragocjene municije. Ovaj put su u borbi pa
la tri druga i to: Milovan Zinaji, Boo Miljkovi i Dane Bjeljac. Izgubljene su
dvije dragocjene puke i utroeno je dosta municije.
Krajem 1941. i poetkom 1942. godine zavladalo je due zatije. Ustae su
odustale od napada na slobodnu teritoriju, a partizani, odnosno 2. eta jo ni
je imala dovoljno snage za neke vee borbene aktivnosti. Vodovi 2. ete bili su
155
156
157
158
159
160
je takoe bilo vrlo vano za jaanje NOP-a, stvorale su se klice nove narodne
vlasti.
Moe se rei da je krajem 1941. i tokom 1942. godine nastupila znaajno
drugaija vojno-politika situacija i opta atmosfera na prostorima Cazinske
krajine, Korduna i Banije. Stvorene su velike slobodne teritorije na Kordunu,
Baniji, u Bosanskoj pa i u Cazinskoj krajini. Znaajno se promenila politika
svest kod muslimanskog naroda. Mnogi mladi Muslimani stupali su u redove
partizana, a ustae su sve tee mobilisali muslimanski ivalj za vrenje zloina
nad srpskim stanovnitvom. Uz ustae su i dalje ostali zloinci koji su okrva
vili svoje ruke na nevinim srpskim narodom, znajui da ih eka zasluena ka
zna ako padnu u ruke partizana.
161
bombe u zgradu i tako primora neprijatelja na predaju. Ovaj pokuaj nije uspio.
Mio i Duan su, neprijateljskim mecima prije bacanja bombi, bili pokoeni.
Bio je to, poslije pogibije druga ilje novi veliki gubitak za narod Korduna.
Saznavi za Miinu smrt, borci su uporno i jo snanije napali neprijatelja u
uporitu i uspjeli ga zauzeti.
Ubijeno je tada sedam andara i zarobljeno 22 domobrana. Zaplenjena su
22 karabina i pukomitraljez, 1200 metaka i dosta ostale ratne opreme.
Borci 2. ete su i ovaj put pokazali veliku borbenost i upornost. Pogibija
druga Mie, prvog komandira 2. ete, i Duana Mandia, jednog od prvobo
raca i izuzetno hrabrog ovjeka, unjela je veliku tugu i alost kod boraca i na
roda ovog prostora. Istovremeno je to bio novi borbeni podsticaj za mrnju
prema neprijatelju.
Iz ljubavi prema Mii, svom komandantu, ubrzo poslije njegove pogibije,
narodni pjesnik je spjevao pjesmu o njemu i Duanu.
Krajem februara 1942. godine, dunost kamandanta 3. bataljona Drugog
KPO, primio je Slavko Klobuar ort, ranije operativni oficir 3. bataljona Dru
gog KPO. Klobuar je jula 1942. godine poginuo kao komandant odreda, a
poslije rata proglaen je za narodnog heroja Jugoslavije. Pod kraj februara
1942. godine, poslije uspjenog napada na Traka Ratela i Pounjski Tri, 2.
eta je narasla na oko 200 naoruanih boraca svrstanih u vodovima ete. Jo
vei broj slabije naoruanih ili nenaoruanih boraca nalazio se u seoskim re
zervnim odredima, uz jo neto puaka. Bili su stvoreni uslovi za formiranje jo
jednog bataljona.
Tadanji komandir 2. ete, ambiciozni i hrabri
mladi komunista, Vilim Galjer io aktivno je od ra
nije, a naroito u to vrijeme, radio na traenju mo
gunosti da pribavi novo oruje, kako bi formirao jo
jednu etu.
U vrijeme dok je io bio odsutan, a vjerovatno i
za vrijeme njegovog prisutstva u Kordunskom Ljeskovcu, bez njegovog znanja, neki ljudi iz naih sela
sa Dmitrom (Milijana) Kovaeviem iz Mavine i sa
ljudima iz turlia i Platnice sa Hodom Uskiem i
Huseinom olakoviem, vrili su pregovore. Jedan
od tih sastanaka odran je u Bogovolji u kui Laze
Hrkmana. Dmitar je obavijestio Siu o dogovoru sa
turlianima, a da li je io sa pomenutim ljudima
razgovarao, nije mi poznato. Meutim, zna se da je
io tada gajio puno povjerenje prema Dmitru Kova- Viljem Franje Galjer io,
eviu. Ne provjeravajui kakve su stvarne namjere komesar i komandir Druge
ete Treeg bataljona
turliana, Sio je prihvatio dogovor, kao povoljnu Drugog
kordunakog
priliku, da bez veih tekoa dobije jo 40 puaka.
partizanskog odreda,
ak je ovo organizovao samostalno i bez obavjeta narodni heroj
vanja vie komande. Prema prianju Rade Markovia i Ilije Smiljania, io je ozbiljno upozoravan da ne treba vjerovati
turlianima. Odvraali su ga od te akcije i komandiri vodova, Mile Drai,
162
Mile Devrnja, Vasilj Boi i drugi borci iz susjednih sela. I pored svih upozo
renja koja su ukazivala bar na potrebu ozbiljnije provjere namjera ljudi iz turlia, io je odluio da bez naknadnih provjera krene na izvrenje zadatka.
Na insistiranje komandira vodova i drugih ljudi, pristao je da pored dese
tine na ijem elu e lino poi u turli, uputi djelove ete koja e mu u slu
aju potrebe pritei u pomo.
Dio ete, pod komandom Vasilja Boia, poao je u Crnaju sa namjerom da
sa te strane pritekne u pomo, a drugi dio je iao u Johovicu.
Toga dana napadao je veliki snijeg, partizani su se maskirali bijelim ogrta
ima i poli na zadatak, mnogi slutei najgore. Vasilj Boi, stigavi u Crnaju,
naredio je da se svi Crnajani prebace na Kordun. Kuriri su nosili obavjete
nje da treba prei preko Korane. Veina je posluala Vasiljevo nareenje, ali je
bilo i onih koji su smatrali da za to ima vremena.
Nou, po nekim podacima, izmeu 3. i 4. marta 1942. godine, ja mislim da
je to bilo ranije koji dan, komandir 2. ete io na elu jedne desetine u ijem
je sastavu bio i Dmitar M. Kovaevi i ljudi mahom iz Korduskog Ljeskovca i
susjednih sela, krenuli su sa svojim komandirom na zadatak, vjerujui u solid
nu pripremu i obezbjeenje, i znajui u kakav osinjak ulaze. Na samom ulasku
u turli sreli su ih dvojica Muslimana iz ovog sela koji su ih upozorili da su us
tae saznale za dogovor, te da su cjelokupno stanovnitvo turlia i okolnih mu
slimanskih sela organizovali i postavili zasjede, kao i da su spremni na pokolj
partizana. Ovo upozorenje dobronamjernih ljudi io nije primio ozbiljno, na
stavio je put prema kui seljaka koji je bio odreen za vezu u ovoj akciji. Po pri
i Dragia Mukinje i jo nekih ljudi, Dmitar M. Kovaevi se naprasno
razboleo. Ili je to simulirao, i prije ulaska u turli, vratio se na Kordun.
Kad su stigli kui seljaka odreenog za vezu, koji je na poziv izaao iz kue,
saoptio je ii da moraju ii u kafanu, gdje e preuzeti obeano oruije. Seljak
se zatim vratio u kuu, a io je sa drugovima nastavio put prema kafani. Po
nekim priama, io je stigao u kafanu, a drugi govore da su partizani napad
nuti prije nego to su stigli do kafane.
Napad je izvren sa svih strana, pa je nekoliko boraca poginulo u prvom
okraju. io se sa preostalim drugovima sklonio u sjenik, odakle su kratko
vrijeme pruali otpor. io, teko ranjen, uspio je da se skloni u podrum Ale
Dizdarevia. Pruajui otpor pucao je iz pitolja. Na kraju je savladan i ubijen.
Sutradan su ustae skinule sa njega odijelo i opremu, iznjeli ga van sela u u
mu i bacili u jedan iprag. Slino su uradili i sa drugim poginulim borcima.
Prialo se kasnije da su ih seljaci sjekli sjekirama na komade jer, kako su tada
govorili, ne zasluuju nego da ih kerovi raznesu.
Iz desetine, koju je vodio drug io, uspio je tada izbjei smrt samo Dane
Mukinja koji se, iako ranjen, uspio tu no sakriti. Sljedeeg dana se vratio u
etu i ispriao agoniju partizana u turliu.
Kasnije su o masakru partizana priali i seljaci iz turlia, a jedan od njih
iao je kod Pavelia da primi nagradu za uinjeni podvig.
Dugo se poslije te borbe u turliu i po okolnim selima prialo o hrabrom
dranju partizana, a posebno o hrabrom dranju komandira ie.
U momentu poetka borbe u turliu ostali dijelovi ete nalazili su se jedan
163
do dva kilometara udaljeni od mjesta dogaaja. Prije poetka pucnjave u turliu, Vasilj Boi sa njegovim borcima prolazio je pored seoskih kua u koji
ma nije bilo nikoga, to je Vasilju bilo sumnjivo, a kada je poela borba sumnja
je bila i opravdana. urili su drugovi u pomo svom komandiru, teko se kre
ui kroz veliki snijneg. Odjednom se ispred njih pojavila masa ljudi, ena i
djece koja je nezadrivo jurila na partizane koji su se branili gaajui voe u
masi, ali oni nisu ni obraali panju na to to iz njihovih redova pojedinci pa
daju.
Ubrzo je postalo jasno da partizani nemaju snage da zaustave razjarenu ma
su civila, podstrekivanu znatno manjim brojem ustaa i drugih kolovoa. Na
reeno je povlaenje u Crnaju, a zatim preko Korane u Kordunski Ljeskovac.
U toku povlaenja iz turlia poginuli su Boi M. Miladin iz Crnaje, Boo i
Mane Miljkovi iz Basare, Sekuli Milo iz Kordunskog Ljeskovca, a smrtno je
ranjen Rado Boca iz Crnaje. Ubrzo zatim podlegao je ranama. Koliko se sje
am, u Crnaji je poginuo jedan borac porijeklom iz Plakog, mislim da se zvao
Skorupan.
U centru turlia pali su, pored komandira 2. ete Vilima Galjera ie i Mi
lan Budimlija, Dragi Kolundija, Dane Kovaevi, svi iz Krlje, Janko Miljko
vi iz Basare, Duan S. Mandi, Petar D. Peri, Milutin Zdjelar, svi iz Furjana,
Lazo Vinji.
U tim borbama, ranjeni su, pored smrtno ranjenog Radoa Boce, i Bjelobrk
Dane iz Kordunskog Ljeskovca, Stevo Miljkovi iz Crnaje, Stevo Kovaevi iz
Krlje, Milo D. Grgi iz Bugara i Dane Mukinja iz Krlje. Pored dvadeset bo
raca izbaenih iz stroja ete, tada je izgubljeno 13 puaka i utroeno mnogo
dragocjene municije.
Toga jutra razjarena masa civila, podstrekivana ustaama, upala je u srpska
sela oko turlia. Sve to je od ivih ljudi uhvaeno zaklali su, kue opljakali
i sela popalili. O ustakim zvjerstvima toga dana u Crnaji, kao oevici i nepo
sredni svjedoci, govore Rade i Milka Boi.
Rade i Milka (Vasilja) Boia, iako su bili obavjeteni da treba napustiti Cr
naju, vjerujui da mogu na vrijeme pobjei ako zatreba, ostali su kod kue u
Crnaji. U Crnaji su ostali i Mili i Vasilija Miljkovi, Ana Miljkovi, Milija, Sa
ra i Draga Boi i nekoliko mlaih ena i odraslije djece koji su mislili slino
kao Rade i Milka da e uspjeti na vrijeme pobjei ako zatreba. Nekima je to zai
sta i uspjelo.
O
stradanju Crnajana i njegovom linom stradanju toga dana u Crnaji,
priao mi je Rade V. Boi, tada petnaestogodinji djeak, kasnije aktivni ue
snik i borac NOR-a. Toga dana bio je veliki snijeg i jaka zima, ne znam tano koji je to bio mjesec, poetkom 1942. godine. Moj je otac tada je bio
komandir Ljeskovakog voda u eti. Uoi stradanja naroda i ustakog paljenja
Crnaje, jedna grupa partizana, sa njima i moj otac, doli su u kuu Petria Bo
ia. Bio sam sa njima negdje do tri sata poslije pola noi. Oni su krenuli na za
datak, a ja sam, mislei da nema opasnosti, poao kui. Kod kue sam naao
sestru Milku. Majka i ostala djeca tada su bili u Basari, rasporeeni u kuu ika Miljkovia.
164
165
Preao sam cestu i krenuo Dmitrovia kuama. Paljivo sam priao zgari
tu, dobro osmotrio i vidio da je sve izgorjelo, a od ivih nema nikoga. Stojei
tu malo, ogrejao sam se, a zatim krenuo preko onih kanala na barama. Na jed
nom mjestu naoh tele. Zaglavilo se pod led, ostavio sam ga tu. Kod brvice na
Korani, blizu Boia milna, sreo sam grupu partizana, poli su da prenesu mrt
vog desetara Miloa Sekulia koji je tog jutra, pri povlaenju iz turlia, pogi
nuo, tu, na barama. Svratio sam u kuu Boe Boia, mlinara, tu sam se malo
ogrejao, a onda nastavio kui ika Miljkovia gdje mi je bila moja majka Dragojla i ostala braa i sestre. Obradovao sam se kada sam uo da je i Milka sti
gla iva. Zbog promrzlina i teke prehlade razboleo sam se i teko oporavio, a
posledice tadanjeg stradanja osjeam i dan danas, kae Rade.
Neto bolje prola je Radina sestra Milka, tada dvadesetogodinja djevojka.
Ova mlada djevojka, takoe kerka Vasilja Boia, pria:
Dan pred to e Crnaja biti spaljena bila sam kod kue u Crnaji. Poslije
podne toga dana doao je Mihajlo kod nas i pria da je bio sa odom u Platnici, te da je oda rekao da se oni nee predati, a Husar ovi iz turlia je obe
ao da e oni predati oruije. Tada nam je Mihajlo prenio oevo nareenje da
moramo svi u toku noi izai iz Crnaje. Sara, Draga, ja i Milija nismo vjero
vali da e Crnaja biti napadnuta a mi opljakani. Svratili su toga dana kod nas
i Duan Kvoka i Nikola Plaanin i govorili nam da je otac naredio da idemo
u Basaru i da tu nikako ne doekamo dan. Ipak smo ostale da kod svoje kue
prespavamo, vjerovale smo da emo uspjeti pobjei ako bude trebalo. Pred
svanjivanje toga dana kada je u turliu zapucalo, svi smo istrali napolje, bio
je tu i na Rade koji je nou stigao kui. Vidili smo da gori Topia kua. Bilo
je jasno da moramo bjeati.
Rade je mislio bjeati na konju, a ja sam odmah krenula bjeati. Draga, Sa
ra i Milija Boi su kasno pole. Dragu su koljai uhvatili odmah u gaju nie
nae kue, a onda su uhvatili i Saru i Miliju. Sve su ih vratili kui Milana Trkulje i tu su ih pobili. Toga jutra je stradala i Ana, ena Mane Miljkovia. Ona
je izgorjela na tali. Na Klenovcu su istog dana zaklali Milia i Vasiliju Miljko
vi - Loki.
Ja sam na vrijeme umakla pred ustaama i palikuama. Bila sam strano za
brinuta ta je sa Radom, Dragom, Milijom i Sarom. Negdje kod Brkina gaja
srela sam Milana akirana Budana, Radia Dmitrovia i jo nekoliko parti
zana koji su na nekim (tigama, nosila) vukli teko ranjenog partizana. Bio je
to Dane Bjelobrk iz Ljeskovca. Stalno sam se osvrtala i zvala Radu. Radi i Budan su me smirivali, govorili su mi da ne viem, plakala sam i derala se, ve
sam mislila da su Radu ve uhvatili i ubili. urno smo vukli ranjenika. Kod
kue Mile Vrege nali smo nekakve saonice, stavili Danu na njih i nastavili put
prema Korani. Preko ceste i istine na barama jedva smo pod estokom va
trom proli i prevukli ranjenika.
Kad smo stigli na ljeskovaku stranu, stali smo da se odmorimo i posmatrali smo straan prizor u Crnaji. Tamo su redom gorjele kue. Stalno sam mi
slila ta je bilo sa bratom Radom, Sarom, Milijom i Dragom. U mislima su mi
se zbivale strane stvari, crne slutnje su me sve vie obuzimale. Navee, kasno
toga dana, saznala sam da je stigao iv Rade, sav mokar i promrzao. Ostalih ni-
166
167
168
169
170
171
STAN
POGLAVNIKA,
VOJSKOVODJA I ZAPOVJEDNIK
174
175
176
177
178
sela na levoj obali Une koja su pripadala optini Krupa, ubijeno je 3717 Srba
civila kao rtava ustako-faistikog terora. Krupska optina imala je je 842
poginula borca NOR-a.
U optini Bosanska Krupa i na levoj obali Une, praktino unitena su srp
ska sela i zasoci: Pitaline, Podgomile, Perna, Podvran, Dobro Selo, Mrazovac,
Ivanjska, Jezersko, Banjani, Batra, Glavica, Varoka Rijeka, Otoka, Memi Se
lo, Voloder i druga. Veina ovih naselja su etniki ostala ista od Srba jo u leto 1941. godine.
Za vreme Bihake republike i stanovnici Bosanske Krupe su izabrali naro
dnu vlast - NOO po selima i optinama, a Krupa je postala centar kuturnog,
ekonomskog i svakog drugog zbivanja i ivota. Muslimanski narod je masov
no prilazio NOP-u, organizovane su masovne organizacije NOF, USAOJ i AF,
a mladi ljudi su stupali u partizanske jedinice.
Posebno treba istai i znaaj slobodne Velike Kladue u vremenu februar mart 1942. i Bosanske Krupe juni - juli 1942. godine.
U to vreme je snano u mase muslimanskog naroda prodrlo saznanje o
NOP-u i partizanima, razbijene su ustake lai koje su u narod unosile strah jer
se govorilo da su partizani, u stvari etnici, koji e poklati sve Muslimane ako
im se dozvoli da dou u njihova sela. Prisustvo partizana u Velikoj Kladui i
Bosanskoj Krupi i kratak upad partizana 3. bataljona 6. krajike brigade sa ko
mandantom Hamdijom Omanoviem na elu, 2. septembra 1942. godine u
Cazin, neosporno je znatno promenilo miljenje i odnos Muslimana prema
NOP-u i partizanima.
U jesen 1942. narod Bosanske i Cazinske krajine sve vie postaje spreman
za saradnju i pomo NOP-u. Valja istai da je srpski narod Bosanske Krupe i
srpskih sela krupske optine neopisivo stradao od ustaa u toku leta 1941. go
dine. Primer za to je selo Pitaline koje je toga leta imalo vie od 1.300 rtava
ustakog terora, a grad Krupa i sela optine vie od 3.700 rtava ustako-fai
stikog terora. Iz sela i grada Krupe poginulo je vie od 800 boraca za slobodu
svih naih naroda.
Borci iz Krupe, Cazinske krajine i pomenutih sela borili su se u redovima
krajikih, banijskih, kordunakih i likih brigada, ginui na prostorima Grmea, Cazinske krajine, Banije, Korduna, Like sve do Sutjeske, Zelengore, Hrvat
ske i Slovenije.
Bosanska Krupa, za okupatora vano mesto, konano je i sasvim oslobo
ena 24. aprila 1945. godine.
Svedoci stranih dogaaja u vreme letnje ofanzive (1942) na srpska sela ju
nog Korduna govore. Meu njima je i jedna od est keri komandira ete Vasilja Boia, tada omladinka i skojevka Milka Boi. Priala je kako je ona sa
majkom Dragojlom i ostalom djecom Vasilja i Dragojle Boi (bilo ih je tada
devetoro) bjeala ispred noa koljaa, sklanjajui se po umarcima i dolina
ma. Tog dana su stigli u umu Mavinu da bi se pridruili velikom zbegu na
roda. U toj potresnoj prii Milka Boi je rekla:
Onog dana, pred sam neprijateljski napad na naa sela, sjeam se, bio je to
etvrtak, bili smo u Rujnici. Kopali smo kukuruz koji smo posijali na zemlji Grbia Vukana i njegovog brata. Bila je to neka vrsta mobe, okupilo se nas oko
179
180
181
182
je pretrpeo sve strahove i lino video mnoge pa i svoje najblie - zverski pobi
jene i tako ostavljene.
Onogjulskog dana 1942. godine, jutrom rano, poela je pucnjava. Uoi to
ga dana saopteno je da treba bjeati u Moila preko Prisjeke. Kasno smo kre
nuli i stigli u Jamare. Tamo je ve bilo puno naroda. Neto kasnije pojavio se
meu narodom partizan na konju. Vikao je da se to prije treba skloniti u u
mu, pilje i peine. Rekao je da smo napadnuti sa svih strana od mnogo jaeg
neprijatelja, kae, pored ostalog, Milo Boca i nastavlja: Moja majka Milka
pokupila je svu djecu i povela u Zinajia peinu koja se nalazila na ponoru rje
ice Suvaje. Kada smo stigli u peinu, tamo je ve bilo puno naroda. Na samom
ulazu, koji je bio vrlo dobro maskiran i neprimjetan, stajale su kace sa itom i
druge ivotne namirnice. Bilo je tu i raznih sanduka, ali i konja i krava.
U dubini peine nali smo mnogo ljudi, ena i djece. Narod je bio snabdje
ven raznim sredstvima za osvjetljavanje (svijee, lampe, baterije). Mi nismo
nita od toga imali. Sluili smo se osvjetljenjem drugih i tako stigli do samog
jezera, dublje u peini. Blizu tog jezera smo se smjestili. Brzo smo osjetili daje
tu hladno, a mi smo bili slabo, kao za ljeto obueni, i nismo imali nikakvih po
krivaa da se utoplimo. Drhtali smo od zime. Nita ni od hrane nismo poni
jeli. A mala djeca su poala plakati i vikati da su gladni. Majka ih je tjeila
govorei da e donijeti palente, ali od toga nije bilo nita. Ostali smo taj dan i
no u peini. Sutradan, 19. jula u peinu stie moja starija sestra Mileva. Ona
je proli dan provela krijui se u Ljeskovakoj kosi. Bila je zajedno sa njenim
svekrom Milanom Zecom i ostalim lanovima porodice. Svekar je Milevu upu
tio na jednu veliku stijenu da vidi odakle ide vojska. im se od skrovita uda
ljila dvadesetak metara do skrovita su stigle ustae i odmah poele da kolju.
Na tom mjestu koljai su zaklali sedamnaestoro mukaraca, ena i djece. Vo
a ovih krvnika bio je Avdo Muji - prepoznala ga je sestra Mileva. Ona ga
je poznavala od ranije, jer su prije rata zajedno uvali stoku. Vidjevi ta se na
tom mjestu desilo, Mileva je uspjela pobjei. Na putu prema peini nala je
djeaka starog 13-14 godina, Milana Egia. Njegov otac Stevo Egi, kada je vi
dio da koljai dolaze i ocijenio da ne moe pobjei, da im ne bi pao iv u ruke,
sam se zaklao. Sin mu Milan pokuao je uiniti isto, ali je to uinio samo djelimino i pored oca pao na zemlju. Koljai su proli pored njih mislei da su
obojica mrtvi. Milan se kasnije osvjestio, krenuo da trai nae ljude i takav, poluzaklan, sreo nau Milevu. Ona ga je dovela u peinu gdje su mu ljudi previli ranu.
U peini smo ostali do 20. jula. Ja sam bio strano ozebao, pa me je majka
uputila prema izlazu. Bilo je to negdje poslije podne toga dana. Poao sam pre
ma izlazu, ali ljudi koji su bili blie izlazu, kao obezbjeenje, rekoe mi da ne
smijem napolje jer su ustae pronale ulaz u peinu. U dijelu peine gdje je na
rod ostavio ito, robu i stoku uli su se povici ustaa. Pljakali su sve to su ta
mo nali i dovikivali se poimenino. uo sam glas Murata Tovagia koji
komanduje: Omere, bacaj bombe u peinu. Bacili su dvije bombe, ispalili
nekoliko hitaca iz puke i povikali: Hajmo naprid! Neki su ljudi vikali da ne
maju lampi i baterija i da nee ii u peinu bez osvjetljenja. Nisu bili sigurni ta
ih tamo eka. uo sam glas: Doi emo sutra sa fenjerima i baterijama.
183
184
185
eta je osnovni zadatak izvrila bez borbe, poto su ustae neto ranije na
pustile svoje poloaje. Oekivale su se velike kolone izbeglica ali toga nije bilo.
Problem je nastao kod naroda u zbjegu Mavina.
O tome mi je priao jedan od preivjelih svedoka, ka
ko je tih dana stradao na narod, sklanjajui se ispred
ustakih koljaa na raznim mjestima i na razne nai
ne. To je Rade V. Boi iz Crnaje, tada etrnaestogo
dinji deak, i ranije spominjan. Rade je o tadanjim
doivljajima rekao:
Druga eta je toga dana u Mavini ostala sa na
rodom sve do uvee. U Mavinu se skrcao ogroman
narod. Bilo je dogovoreno da narod saeka dok se ne
obezbijedi prolaz preko puta Slunj - Rakovica. eta
je krenula prema Broancu da obezbijedi prolaz, a ja
sam sa narodom ostao u Zbjegu. U sam sumrak sa
Bliznice je ispaljena bacaka mina koja je pala i eks
plodirala blizu prikupljenog naroda. Bilo je tu i ko
Rade Boi
kao trinaestogodinjak
nja koji su se poplaili, poeli bjeati i praviti lom.
Narod, mislei tako da su neki povikali da su ustae
stigle i da kolju, razbjeao se na sve strane. Znam da se prialo da su poslije ove
panike stigli borci na mjesto odreeno za prikupljanje naroda s namjerom da
ga povedu preko obezbjeene ceste, ali narod se nije mogao prikupiti. Neki
ljudi nisu htjeli da pou, jer nisu vjerovali borcima da je put slobodan. Tako je,
koliko ja znam, to vee samo manji dio naroda preao, a veina se razbjeala
po umi. Neki borci nisu ni poli sa etom. Znam da je sa pukom ostao u Ma
vini uro Orli, Mane Mandi i neki od Markovia iz Mavine. Jednog dana
smo sa naoruanim borcima doekali ustae, istina, tada je bilo najvie plja
kaa i palikua iz ustakih sela. Uspjeli smo ih tada najuriti prema Basari, ali
drugi put, kada su ponovo doli, uro i ostali borci su ih tukli, ali su brzo osta
li bez municije. uro Orli je pao mrtav nedaleko od kunog praga.
Vidjevi da je bande mnogo, a da smo mi ostali bez oruija, razbjeali
smo se po umarcima i peinama. Bio sam odvojen od mame, a sa mnom su
bile sestre Draga, Ljubica i Soka. Nikola je sam sa nekim djeacima ve dru
gi dan preao u Moila. On je kasnije priao kako je tih dana proao kroz us
taki Laevac.
Dva-tri dana skrivali smo se po raznim mjestima i na razne naine, po Ma
vini u umarcima i peinama. Zadnji dan, bio je to etvrtak, ustae su pono
vo pretraivale. Pobjegli smo u umu, a ja kaem Soki, ajde ti Soko nas zatrpaj
u ovom bunju (bila je tu neka vrtaa), ,,a ti se poslije sakri malo dalje, poseb
no, pa kad ustae prou, ti nas pred no potrai ako ostane iva.
Legnem ja u tu vrtau koja je liila na pravu grobnicu, nalazila se u nekoj
stijeni. Draga legne kraj mene, a mala Ljubica okrene se tako da je glavicu sta
vila na moje rame. Soka nas onda zatrpa granama a preko njih nabaca unja.
Ostali smo tako leei cio dan, sluajui galamu i pucnjavu nedaleko od nas.
Uvee, kad smo izali iz ume, bilo nas je jo moda desetoro. Ostale su usta
e pohvatali i poklali.
186
Toga etvrtka uvee uspjeli smo prei u Moila. Tako smo uspjeli punih
est dana izbjegavati smrt i trpjeti strah, glad i e, kae Rade
Potresnu i u mnogo emu slinu priu uo sam i
od Jelice Miljkovi. Tada je bila djevojica od devet
godina. Evo jednog dijela njenog potresnnog svedoenja:
Jedan dan smo se sakrivali u umi, nedaleko od ku
a u Ljeskovcu, a onda smo nou preko onih brda sti
gli u veliku umu, zvali su je Mavina. Tamo smo se
dva dana sakrivali i svako vee pokuavali da preemo
u Moila. Jednom smo se, poslije neuspjelog prelaska
vratili svi zajedno, nosei svako svoj prtljag. Ponovo
smo se krili u Mavini. Drugi put, kada smo uvee poli za Moila, na putu je dolo do panike i velike guve.
Ja sam se u mraku odvojila od mame i Drage. Mama je
stalno nosila malu Daru, iako su neki ljudi govorili da
je mora ostaviti da dijete ne otkrije kolonu. Dara, iako Jelica Miljkovi sa samo
je bila svega dvije godine stara nikada nije plakala. Bi devet godina spoznala
je strahote rata
la je tako tiha, kao da je znala da ne smije plakati.
Kada sam vidjela da nema mojih, krenula sam za grupom nepoznatih lju
di i ena i tako se nala ispred jedne kue od brvana sa vrlo visokim pragom.
Ula sam u ovu kuu, gdje su oko vatre na velikom ognjitu sjedili meni nepo
znati ljudi, ene i djeca. Prila sam blizu ognjita, skinula svoj prtljag sa lea i
sjela na njega kraj vatre. Izgleda da sam ubrzo zaspala i tako tu ostala do jutra.
Ujutro sam se probudila, ali vie u kui nije bilo nikoga. Kod mene nije bilo ni
mog prtljaga. Pokriva koji sam stalno vukla, za vrijeme dok sam spavala, ne
stao je. Neko ga je umjesto mene ponio. Izala sam iz te kue, osjeajui se iz
uzetno lakom bez moga prtljaga. Krenula sam prema umi, vidjela sam grupice
ljudi i ena sa djecom. Oekivala sam da vidim mamu i Dragu, ali njih nije bi
lo. Nikoga nisam poznavala, ipak sam pola za njima. Ubrzo su se svi ovi lju
di izgubili ispred mene. Ostala sam u toj velikoj umi sasvim sama. Onda su
se iznenada za mnom pojavile meni nepoznate ene sa djecom. Pristigle su me
i upitale ko sam, zato idem tako sama. Ne sjeam se da li sam im neto odgo
vorila, ali znam da sam se obradovala ovom susretu, i da sam samo mislila gdje
su moja mama i sestre.
Neko vrijeme sam ila u drutvu tih ena, a onda su mi one savjetovale da
se sakrijem jer e ustae uskoro zapoeti pretraivanje ume, a zna se ta e bi
ti ako me nau. Predloile su mi da legnem u jednu pilju na jednoj stijeni, a
one e me zatrpani unjem (suvo lie). Pristala sam na njihov prijedlog. Le
gla sam tamo, one su me dobro zatrpale a zatim nestale. Leala sam zatrpana
u toj pilji, a vjerovatno sam i zaspala i neko vrijeme spavala u tom unju. Ne
gdje pred no sam se probudila. Ne znam da li su me probudili neki glasovi,
ili sam se sama trgla iz sna. Kada sam vidjela da pada mrak, digla sam se iz
mog skrovita i krenula kroz umu. Ubrzo sam vidjela jo ljudi, ena i djece.
Idui tako kroz umu, primjetila me i prepoznala naa sestra od tetke Mare iz
Bogovolje, Draga. Ona je tada bila djevojka. Zaustavila me je i rekla: Evo na
187
188
189
190
mino ovaj problem resili smetajem jednog dela porodica. Pored svih napo
ra i zalaganja za veinu nije bilo pravog reenja.
Od ranije je bilo poznato da u Lici i Bosanskoj krajini, u Podgrmeu posto
je velike prilino stabilne slobodne teritorije. Neke porodice su samostalno
pole u Plaki i njegovu okolinu, traile su spas kod roaka i prijatelja. Veina
je krenula grupno preko Kapele prema slobodnoj Korenici i dalje preko Like,
Pljeevice i Une u Bosansku krajinu, u sela Podgrmea. Krenule su tamo tih da
na ili neto kasnije stotine porodica. Najvie je bilo onih iz srpskih sela Cazin
ske krajine, a takoe i porodica iz sela junog Korduna. Ovaj brojni ugroeni
narod bio je bratski, sa puno razumijevanja i solidarnosti, prihvaen od stra
ne naroda po selima Like i Bosanske krajine. Pri tom treba imati u vidu da je
narod i tamo ranije bio opljakan, a neka sela su bila i popaljena. Partizani su
tamo due vreme uspevali odbijati ustake prodore na slobodnu teritoriju. Ta
ko je u Podgrmeu, toga leta, slobodna teritorija ostala mirna, a narod je slo
no i nesebino radio i sve to je imao davao je za NOV i solidarno pomagao
postradalu brau iz popaljenih i opljakanih sela. Svi domaini i izbeglice u
selima Podgrmea radovali su se velikoj pobedi partizana kada su saznali za
osloboenje Bihaa i Cazinske krajine. Radost izbeglica iz sela Cazinske kra
jine i Korduna bila je jo vea kada su saznali da imaju mogunost za povra
tak na sopstvena ognjita. Te ratne jeseni, polovinom novembra 1942. godine,
krenule su mnoge porodice iz Podgrmea na svoja opustjela ognjita. Uz put
su neki svraali u Biha, glavni grad Bihake republike.
Pristiui u svoja sela nalazili su pusto i oseali tugu za poginulim lano
vima svojih porodica, ali se ivot morao nastaviti dalje. Narodna vlast i narod
susednih sela pritekli su u pomo da se napravi neto sklonita kako bi se de
ca sklonila od nastupajue zime. Nije lako bilo za kratko vreme napraviti ku
icu bez i najpotrebnijih sredstava (na primjer nije bilo avala, pa ih je trebalo
skupljati sa zgarita). Ovamo su najee stizale porodice sa dosta dece, a bez
mukaraca u snazi. Mukarci su izginuli u leto 1941. godine ili kasnije u par
tizanskim redovima. Oni preostali nalazili su se u partizanskim jedinicama.
Vodili su i dalje borbu za osloboenje. Novoizabrani NO odbori u susednim
muslimanskim selima, pritekli su u pomo pri izgradnji bajtica. Pojedine imu
nije i potene porodice prijateljski su prihvatile pod svoj krov ene i sitnu decu svojih suseda i prijatelja. Moja majka Kata i sestre Dragica, Jelica i Darinka
nale su prijateljsko sklonite u kui Ahmeta i ahe umar. Slino su postupi
le i druge porodice u Trcu, turliu, Platnici i drugim selima Cazinske kraji
ne. Puna dva meseca te jeseni i zime uivale su nae porodice gostoprimstvo
kod prijatelja koji su za to vreme nesebino delili sve to su imali na raspola
ganju. Pomagali su ovi ljudi naim porodicama da pronau i povrate poneto
opljakane imovine, stoku i ostale stvari potrebne za ivot. Sve je to znatno
olakalo da se preive ti teki ratni dani. Narod se bio prilino snaao i poeo
da se nada skorijoj i punoj slobodi, kada su ustae i njihove pristalice, uz po
mo okupatora, otpoele do tada na tom prostoru najveu - takozvanu etvr
tu neprijateljsku ofanzivu.
Partizani su se povlaili pred viestruko jaim neprijateljem. Narodne vla
sti su obavestile partizanske porodice i sve srpske porodice da ponovo bee na
191
192
Spomen-ploa sa imenima 463 rtve spaljene u Sadilovakoj crkvi 29. jula 1942. godine
193
Iz sela Crnaja
Grkovi Milka 37
Grkovi Petra Desa 14
Grkovi Petra Ljuba 11
194
Prve akcije partizana, osloboenje Trakih Ratela (januar 1942), Velike Kladue (februar 1942), Bosanske Krupe (jun 1942) i druge uspene akcije na ovim
prostorima, uglavnom na teritoriji Cazinske krajine, menjale su sliku o partiza
nima. Poeli su se menjati stavovi muslimanskog ivlja o njima. Pojavljivali su se
pojedinani sluajevi dolaska ljudi iz muslimanskih sela u partizanske redove.
Meutim, Cazin, sa neposrednom okolinom, ostao je vrsto ustako uporite sve
do septembra 1942. godine. Cazin se oslanjao na jake garnizone okupatora i pro
pagandom uplaeni muslimanski narod koji je 1941. godine poinio monstruozne
zloine nad Srbima u Cazinu, Macinim dolovima, Miostri, Stijeni, Podgredini,
Pitalinama, Perni, Podgomili, Ljusini, Otoki, Batri, Ivanjskoj, Glavici, Banjanima, Dobrom Selu, Mrazovcu, Osredku, Vrelu, Gradini, oraliima, Mutniku, Bar
skoj, Krndiji, Gati, Rujnici, Crnaji, Adinom Potoku, Marin Mostu, Selitu i dr.
Narastanje snage partizanskih jedinica u Bosanskoj krajini, Lici, Kordunu i Ba
niji stvoreni su uslovi i za vee akcije, kao i potreba da se Muslimanima u Cazinu i
Cazinskoj krajini pokae ko su partizani. Na inicijativu i predloge boraca iz stradalih srpskih sela u Cazinskoj krajini, krajem avgusta 1942, Stab Prvog krajikog-partizanskog odreda odluio je da delom snaga izvri upad na teritoriju Cazinske
krajine. Osnovni zadatak je bio napasti i zauzeti Cazin, tadanji ustaki centar, ko
ga su pored Bihaa ustae uspele zadrati u svojim rukama.
Odluka je bila da se sa treim bataljonom Prvog KPO, u sadejstvu sa delom
snaga 3. KNU brigade, i delom snaga Kozarakog PO, pree Una i napadnu tamo
nja ustaka uporita.
Nou, izmeu 1. i 2. septembra, izvrio je pokret 3. bataljon Prvog KPO pod
komandom Hamdije Omanovia, preao je Unu i sa njene obale kraj sela Miostra
ka Gnjilavcu i Cazinu, vetim manevrom, izbegavajui naselja sa vodiima urom
Lukiem i Miloem Bogunoviem, bataljon je bez borbe prodro do Gnjilavca gde
su ustae i domobrani pruili slab otpor. Drugog dana septembra ujutro, posle
kratkog i slabog otpora ustaa, bataljon je uao u Cazin. Ustae su se razbeale, a
28 domobrana se predalo.
Ulazak partizana u Cazin bio je veliko i neprijatno iznenaenje za ustake zlo
ince i njihove pomagae, one koji su pre godinu dana poinili masovne pokolje
u Cazinu i njegovoj okolini.
U susretu sa narodom partizani su objanjavali ciljeve NOP-a, pri tom se tru
dei da razbiju sve ustake lai o partizanskom pokretu. Sigurno je da je posle
kratkog boravka u Cazinu, 3. bataljon Prvog KPO znatno izmenio miljenje ovog
naroda o NOP-u i partizanima.
Postignut je znaajan vojni i politiki uspeh. Bataljon se nije zadravao u Ca
zinu, jer su ustae dobile jako pojaanje. Bataljon se povukao. Neprijatelj je imao
stotinjak poginulih i vie ranjenih ustaa i andarma, zarobljeno je 28 domobra
na i 28 puaka, pukomitraljez, municija.
Nai gubici su bili: est nestalih i devet ranjenih, izgubljeno sedam puaka.
Saznanje da je komandant partizana Hamdija Omanovi snano je odjeknulo
u narodu, poto je Hamdija njihov sugraanin i mnogi su ga lino poznavali, takoe i saznanje da u bataljonu ima dosta Muslimana, ostavilo je dobar utisak, pa
su se neki domobrani prijavili da ostanu u partizanima.
U toku pokreta, za vreme ove akcije borci su videli na vie mesta gomile kosti
ju - godinu dana ranije poklanih Srba. Ovi prizori su izazazivali tugu ali i osnaili
elju za osvetom nad zloincima, ustaama i njihovim pomagaima.
195
PREGLED RTAVA DRUGOG SVETSKOG RATA BORACA I SRPSKOG NARODA PO OPTINAMA I GODINI
POGIBIJE
BIHA
IME SELA I
NASELJA
RB
UKUPNO
NACIONALNOST
RTAVA RATA
BORCI
PRIMEDBA
1 Biha
ME
596
231
365
218
58
58
24
2 Boljevac
SRP
27
22
20
3 Brekovica
ME
16
1 nepoznat
4 Bugar
SRP
380
75
305
79
134
73
16
2 nepoznata
5 Dobrinica
ME
11
11
6 Donja Gata
ME
285
45
240
105
19
101
12
7 Golubi
ME
17
15
4 nepoznata
8 Gornja Gata
SRP
68
67
43
17
9 Izoi
ME
57
50
26
16
1 nepoznat
10 Jankovac
SRP
97
90
64
19
3 nepoznata
11 Jasika
SRP
76
74
56
16
12 Kamenica
SRP
28
22
14
13 Lohovska Brda
SRP
28
26
21
14 Lohovo
SRP
126
10
116
99
15 Mala Pea
ME
12
10
16 Meudraje
ME
17 Pitotan
SRP
37
36
31
18 Sokolac
ME
19 Turija
ME
24
19
20 Vedro Polje
ME
21 Velika Gata
ME
60
22
38
16
11
22 Viki
ME
10
23 Vrsta
ME
88
13
75
57
16
24 Zavalja
ME
25 Zlopoljac
SRP
141
15
126
78
28
2208
487
1721
967
265
381
71
21
UKUPNO
1 nepoznat
1 nepoznat
3 nepoznata
BOSANSKA KRUPA
IME SELA I
NASELJA
RB
NACIONALNOST
UKUPNO
RTAVA RATA
BORCI
1 Bag
MUS
2 Banjani
SRP
180
64
116
50
35
26
3 Batra
SRP
77
25
52
27
13
4 Bosanska Krupa
ME
652
176
476
300
46
100
24
5 Buim
ME
34
20
14
11
PRIMEDBA
1 nepoznat
6 Dobro Selo
SRP
395
87
308
258
18
23
3 nepoznata
7 Glavica
SRP
99
47
52
32
11
2 nepoznata
8 Ivanjska
SRP
196
67
129
65
23
31
9 Jezersko
ME
192
30
162
116
38
10 Konjoder
ME
11 Lubarda
MUS
25
25
12 Ljusina
SRP
164
58
106
59
12
28
13 Memi Selo
ME
28
21
20
14 Mrazovac
ME
150
19
131
125
15 Otoka
ME
78
18
60
44
16 Perna
SRP
306
40
266
106
154
17 Pitaline
ME
1430
62
1368 1322
45
18 Podgomila
SRP
372
56
316
218
96
19 Podvran
ME
51
48
20 Varoka Rijeka
ME
96
21
75
75
21 Voloder
ME
16
12
4551
837
3714 2830
209
540
50
19
UKUPNO
196
CAZIN
RB
IME SELA I
NASELJA
1 Brezova Kosa
2 Bukovica
3 Cazin
4 Crnaja
5 ajii
6 oralii
7 Gornja Barska
8 Donja Koprivna
9 Donja Luka
10 Geeti
11 Glogovac
12 Gnjilavac
13 Gornja Koprivna
14 Gornja Luka
15 Gradina
16 Hain Potok
17 Japi Brdo
18 Kapici
19 Klin
20 Klisa
21 Kovaevii
22 Krivaja
23 Krkaa
24 Krndija
25 Kudii
26 Kula
27 Liskovac
28 Ljubijankii
29 Majetii
30 Mujaki
31 Marin Most
32 Memi Brdo
33 Miostrah
34 Mutnik
35 Osredak
36 Ostroac
37 Peigrad
38 Pijanici
39 Podgredina
40 Polje
41 Ponjavii
42 Proii
43 Pukari
44 Roii
45 Rujnica
46 Selite
47 Skokovi
48 Slatina
49 Stjena
50 turli
51 turlika Platnica
52 Trac
53 Traka Ratela
54 Traka Platnica
55 Vrelo
56 Vilenjaa
57 egar
UKUPNO
NACIONALNOST
ME
SRP
ME
SRP
MUS
ME
MUS
ME
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
SRP
SRP
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
SRP
MUS
ME
ME
MUS
MUS
MUS
ME
ME
ME
ME
SRP
MUS
MUS
MUS
SRP
ME
MUS
MUS
MUS
MUS
SRP
SRP
MUS
ME
ME
ME
MUS
MUS
ME
MUS
SRP
MUS
MUS
UKUPNO
RTAVA RATA
22
247
181
198
15
198
4
33
8
2
1
6
2
4
149
85
2
1
2
6
3
10
10
155
1
48
17
8
1
1
34
8
239
151
334
22
23
5
233
10
2
6
1
3
427
57
3
2
43
25
7
11
77
1
174
2
3
3323
BORCI
9
32
54
37
15
11
4
2
8
0
1
6
2
4
14
25
2
1
2
6
1
10
10
12
1
0
15
8
1
1
13
1
9
8
107
22
23
5
3
10
2
6
1
3
70
1
3
1
21
22
7
11
2
1
64
1
0
711
PRIMEDBA
90
1
3
1916
7
0
0
253
9
0
0
369
4
0
0
61
0
0
0
13
197
VELIKA KLADUA
IME SELA I
NASELJA
RB
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
NACIONALNOST
Bosanska Bojna
Bukovlje
Brda
Crvarevac
aglica
elinje
Dolovi
Donja Slapnica
Donja Vidovska
Donji umatec
Drenovac
Elezovii
Glavica
Glinica
Golubovii
Gornja Slapnica
Gornja Vidovska
Gornji umatec
Grabovac
Gradina
Grahovo
Johovica
Klupe
Kudii
Kumarica
Mala Kladua
Marjanovac
Miljkovii
Mrcelji
Oreva Luka
Podzvizd
Poljana
Polje
Ponikve
Raj novac
Slapnica
Stabanda
abii
estinovac
iljkovaa
mrekovac
Todorova Slapnica
Todorovo
Trnovi
Velika Kladua
Vidovska
Vjenac
Vrnogra
Zagrad
Zborite
UKUPNO
BIHA
BOS. KRUPA
CAZIN
VEL. KLADUA
ZBIR ZA SVE 4 OPS
198
SRP
ME
ME
SRP
ME
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
ME
ME
MUS
SRP
MUS
MUS
ME
MUS
ME
SRP
ME
SRP
MUS
MUS
MUS
MUS
MUS
ME
MUS
ME
MUS
SRP
ME
ME
ME
MUS
SRP
MUS
MUS
SRP
ME
MUS
MUS
MUS
ME
ME
MUS
ME
ME
SRP
iTINE
UKUPNO
RTAVA RATA
BORCI
409
19
28
212
75
8
4
4
3
31
236
17
6
485
11
11
13
1
18
322
7
193
3
30
3
33
10
26
17
17
13
266
10
93
7
10
627
6
2
242
2
10
22
11
202
69
14
45
10
522
4435
2208
4551
3323
4435
14517
65
19
16
2
10
8
4
4
3
31
13
13
6
63
11
11
8
1
3
80
5
35
3
30
3
33
10
8
17
5
8
29
7
15
6
10
51
6
2
15
0
10
22
11
35
6
14
14
8
34
823
487
837
711
823
2858
1942
1943
72
0
0
0
0
0
0
0
0
0
148
0
0
63
0
0
4
0
0
19
0
80
0
0
0
0
0
1
0
6
0
64
0
53
0
0
11
0
0
164
1
0
0
0
13
32
0
2
2
1
736
133
0
3
0
0
0
0
0
0
0
7
0
0
82
0
0
1
0
1
23
1
50
0
0
0
0
0
0
0
1
3
19
0
8
0
0
28
0
0
37
0
0
0
0
6
19
0
3
0
12
437
6
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
4
0
0
0
0
0
1
0
5
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
0
0
0
0
0
0
0
10
0
0
0
0
3
1
0
0
0
0
32
265
209
253
736
1463
381
540
369
437
1727
967
1721
3714 2830
2612 1916
3612 2395
11659 8108
PRIMEDBA
1944 1945
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2
1
0
0
0
1
9
1 Nepoznato
1 Nepoznato
1 Nepoznato
1 Nepoznato
71
50
61
32
214
21
19
13
9
62
BIHA
BOSANSKA KRUPA
CAZIN
VELIKA KLADUSA
URPH
-16 17
'...........
225
170
1145
135
652
810
2010
211
1489
177
430
466
627
2127
576
225
............... 2S2'.. ............ T'8'CT....
771 ..... ........ 748................
Ukupno
32
34
52
58
1707
3717
2614
3613
11651
199
Pitaline
Stabana
Zborite
200
DO 7
373
103
119
8-16 17-60
306 630
96 340
88 239
PREKO 61
56
31
31
NEPOZ
3
6
12
201
202
203
OPTINA CAZIN
Rbr. Stratita
I
BREZOVA KOSA
2.
BUKOVICA
3.
CAZIN
Zatvor
Bolnica
ajin potok
ongur brdo
Macini dolovi
4.
CRNAJA
Klenovac
Vranduk
5.
ORALII
Ratkovac
6.
DONJA KOPRIVNA
7.
GEETI
8.
GRADINA
Dubrave
Prkosi
9.
HADIN POTOK
10.
KOVAEVII
II
KRNDIJA
12
KULA
13.
LISKOVAC
14.
MARIN MOST
15.
MEMI BRDO
Polenac
16.
MIOSTRAH
Duri Gaj
17.
MUTNIK
Smrdan
18.
OSREDAK
Dubrave
19.
PODGREDINA
Polenac
Polje
20.
RUJNICA
Dakia gaj i Lazi do
21.
SELISTE
22.
STIJENA
23.
TURLI
24.
TRZaCKA RATELA
ajii
Lazi Do
EGAR
OPTINA VELIKA KLADUA
Rbr. Stratita
1.
BOSANSKA BOJNA
2.
BRDA
3.
CRVAREVAC
204
Dobriev jarak,
Dropev jarak,
kua Pere Dropca
4.
AGLICA
5.
DRENOVAC
6.
ELEZOVII
7.
CLINICA
crkva Budmiri
8.
GORNJA VIDOVSKA
9.
GRABOVAC
10.
GRADINA
11.
JOHO VICA
Begovac
Komesarac
12.
MILJKOVII
13.
ORCEVA LUKA
14.
PODZVIZD
15.
POLJANA
kue - Maraa Janka,
Medi Ilije,
Mandi Paje,
Bajia.
16.
POLJE
17.
PONIKVE
kue Zdjelara
18.
STABANDA
Gakov jarak
Paanov Do
Bunia jarak
Pelin potok
ordaica
Vranjeevia Jarak
Trkuljin Jarak
Tadiev Jarak
ukundin Do
uma Rastovaa
19.
ILJKOVAA
20.
VELIKA KLADUA
Zatvor
Pravoslavna crkva
21.
VIDOVSKA
22.
VRNOGRA
Poljice
23.
ZAGRAD
24.
ZBORITE
Davidovia bukvik
Bekutovo dvorite
Galovia uma
Mujkia potok
Proplanak iznad Glinice
Zborina crkva
Rastik kod crkve
RB
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
206
Naselje
RB
BALJEVAC
BIHA
BREKOVICA
22
365
8
1
2
BANJANI
BASTRA
116
52
BUGAR
DOBRINICA
DONJA GATA
GOLUBI
GORNJA GATA
305
11
240
15
67
50
3
4
BOSANSKA KRUPA
BUIM
476
14
5
6
7
8
DOBRO SELO
GLAVICA
IVANJSKA
308
52
129
JEZERSKI
KONJODER
LJUSINA
162
2
106
21
IZAI
JANKOVAC
JASIKA
KAMENICA
LOHOVO
LOHOVSKA BRDA
MALA PEA
MEUDRAJE
PITOTEN
SOKOLAC
TURIJA
VELIKA GATA
VIKI
VRSTA
ZAVALJE
ZLOPOLJAC
OPTINA CAZIN
Naselje
BREZOVA KOSA
BUKOVICA
CAZIN
ORALII
CRNAJA
DONJA KOPRIVNA
GEETI
GRADINA
HAIN POTOK
KOVAEVI I
KRNDIJA
KULA
LISKOVAC
MARIN MOST
MEMI BRDO
MIOSTRAH
MUTNIK
OSREDAK
PODGREDINA
RUJNICA
SELITE
STJENA
TURLI
TRAKA RATELA
VRELO
90
74
22
116
26
10
6
36
3
5
9
10
11
Naselje
12
13
14
MAHMI SELO
MRAZOVAC
OTOKA
PERNA
15
16
17
18
PITALINE
PODGOMILE
PODVRAN
VAROKA RIJEKA
19
VOLODER
RB
1
Br. rtava
131
60
266
1368
316
48
75
12
38
7
75
3
126
Br. rtava
13
215
127
187
2
3
4
161
31
2
135
60
2
5
6
7
8
143
48
2
12
7
230
143
227
230
357
56
22
3
75
110
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
CRVAREVAC
AGLICA
DRENOVAC
ELEZOVII
GLINICA
GORNJA VIDOVSKA
GRABOVAC
GRADINA
JOHOVICA
MILJKOVII
OREVA LUKA
PODZVIZD
POLJANA
POLJE
PONIKVE
STABANA
ILJKOVAA
VELIKA KLADUA
VIDOVSKA
VRNOGRA
ZAGRAD
ZBORITE
Br. rtava
340
12
210
65
223
4
422
5
14
242
158
18
12
5
237
3
78
576
227
167
63
31
2
488
207
DRUGI DEO
Bihaka operacija
Poetkom godine, a naroito u letol942. postignuti su veliki uspesi parti
zanskih jedinica i NOP-a u celini. Pored velikih borbenih pobeda, osloboena
su brojna mesta i velike teritorije u Bosanskoj krajini, Lici, Kordunu i Baniji.
Saznanje o karakteru i ciljevima NOP-a prodiralo je sve vie do svesti mno
gih do tada neprijateljski raspoloenih ljudi, sve vie je prihvaen NOP kao je
dino mogue i pravilno reenje na putu do slobode. Naroito je bilo vano
postii poverenje kod muslimanskog stanovnitva u Cazinskoj krajini koga je
neprijatelj 1941. uspeo mobilisati da masovno radi za ciljeve hrvatske ustake
politike i vrenje masovnih zloina nad srpskim narodom. Snana promena
svesti ovog naroda poela je prodorom partizana na prosotor Cazinske kraji
ne, prvo oslobaanje Trakih Ratela (30 januar), prvo posedanje Velike Kladue (23. februar 1942), a zatim oslobaanje Bosanske Krupe (20. jun 1942) i
upad partizana u Cazin 2. septembra 1942. godine.
Povlaenje Italijana iz garnizona na ovim prostorima znatno je olakalo po
sedanje i zauzimanje nekih gradova i naselja, sve se lake dolazilo do potreb
nog oruija i drugog ratnog materijala. Neka mesta su od strane Italijana
naputana bez borbe. Tako su u Bosanskoj krajini, Lici, Kordunu i Baniji stvo
rene velike slobodne teritorije.
Istina, ustaka i domobranska vojska je pokretala povremeno ofanzive (pri
mer aprilske ofanzive na Petrovu goru i letnje ofanzive na juni Kordun) kada
se ponovio pokolj Srba civila i kada su nanovo popaljena sela, ali se neprijatelj
posle tih zloina vrlo brzo morao povui u svoje sve malobrojnije garnizone.
Pristizale su grupe proleterskih brigada na prostore Bosanske krajine, koje
su na svom borbenom putu poruile mnoga neprijateljska uporita, zauzele
brojne gradove i sela i osvajale simpatije do tada neprijateljski raspoloenog
stanovnitva prema NOP-u. Dolaskom na prostor Bosanske krajine, proleteri
su uneli u narod snaan polet i ojaali veru u pobedu kod stanovnitva; i kod
boraca se razvio jo snaniji borbeni duh.U sadejstvu sa krajikim brigadama,
proleteri su uspeno izvrili nekoliko operacija i oslobodilii nekoliko gradova,
stvorivi tako veliku slobodnu teritoriju, to je na ovim prostorima narod ohra
brilo, a noroito dolazak Vrhovnog taba i druga Tita u Bosansku krajinu.
Spajanjem krajikih sa proleterskim brigadama, na relativno malom prosto
ru nale su se znaajne snage NOV sa velikim borbenim mogunostima i ratnim
iskustvom. To je omoguilo planiranje i izvoenje i veih borbenih operacija.
Krajem avgusta 1942. Vrhovni tab i drug Tito sazvali su savetovanje ope
rativnih tabova. Ovom savetovanju prisustvovali su Operativni tab za Bo
sansku krajinu, Operativni tab etvrte operativne zone Hrvatske, tabovi
proleterskih brigada i Prve krajike brigade. Analizirana je vojno-politika si
tuacija i razmatrani mogui planovi za dalja borbena dejstva tada raspoloivih
snaga. Sagledani su razni pravci i mesta kao objekti i ciljevi dejstva a, izmeu
ostalih, kao ciljevi napada pominjani su Biha, Grahovo i Bosanska Krupa.
Postavljeni su zadaci tabovima da temeljno proue i prikupe podatke za pred
209
210
211
212
213
214
215
Posle uvodnog go
vora druga Tita, Veselin
Maslee je u svom poli
tikom referatu govorio
i uspesima
Delegati za vreme zasedanja AVNOJ-a prate rad
antiiasisticke borbe naroda Jugoslavije. U diskusiji su uestvovali i mnogi delegati, a izmeu ostalih
su govorili: anica Stanko Opai, delegat sa Korduna, Nurija Pozderac, iz
Cazinske Krajine, Vicko Krstulovi, iz Dalmacije, Vladimir Dedijer, iz Srbije,
Boo Ljumovi, iz Crne gore, Moa Pijade, Luka Stevi, iz Srbije i drugi.
216
217
218
jem 1941. i poetkom 1942. godine, na prostorima Catinske krajine karakteri sali su i svakodnevni upadi na teritoriju NDH, kao i oslobaanje gradskih sre
dita - Velike Kladue, Bosanske Krupe, Cazina itd. Pomenuti vojniki i
politiki uspesi bili su istovremeno dobra priprema za uplaeni i dezorijentisani muslinaski narod Cazinske krajine, a u vezi sa dogaajima koji e se odi
grati krajem 1942. godine.
Predsednitvo u toku
zasedanja Skuptine
AVNOJ-a: Vlado
Zeevi, Nurija
Pozderac i Josip Broz
Tito (sleva udesno)
Tito u Bihau
(u pauzi zasedanja)
219
220
221
Na povratku iz Otoke ili smo saonicama preko sela Stijene za Cazin. Sni
jeg je bio dosta velik, prtina kako se samo poeljeti moe, pa je bilo ugodno pu
tovati, iako je vrijeme bilo hladno. U prvim saonicama nalazili su se Nurija
Pozderac, Hajro Kapetanovi i Ferid Dedi. Konji su poskakivali, a koija je
vrsto drao uzde u svojim rukama ne dozvoljavajui brzu vonju. No, poto
su ili kui, konji su bili neto ustriji.
U drugim saonicama, pozadi njih, vozili smo
se ia Janko, Stojan Bjelajac i ja. Nai konji bili
su nemirniji. Odjednom ih je koija oinuo, pa
su zagrabili i stigli u visinu drugog sjedita prvih
saonica. To je bio signal za trku. Oba koijaa
pustie kajase i potjerae punom brzinom, ia
Janko je ustao i povikom naprijed! podsticao
svoju ekipu. Na koija nije alio bia i za tili as
smo prestigli prve saonice. U preticanju, drug
Moa nam je mahnuo rukom i smijui se doba
cio da ne voli biti zadnji. Oigledno je bio zado
voljan zborovima.
Na ovim zborovima su svi govornici, pored
ostalog, isticali vanost i potrebu da se narod i sa
ovog prostora to bre i to masovnije odazove
na poziv u borbu protiv okupatora i njegovih
slugu, narodnih neprijatelja ustaa i etnika.
Postalo je jasno i narodu Cazinske krajine da
je bio prevaren i uvuen u zloin u interesu oku
patora i kvislinke vlast i zloinake NDH.
Moa Pijade
u Bosanskoj Krajini 1942. godine
U nadi da e bar delimino opravdati poi
njene zloine i doprineti brzom porazu i proterivanju okupatora i ustake vlasti, tokom decembra mladi Muslimani iz
optina Biha, Cazin, Bosanska Krupa, Peigrad, Trac, Velika Kladua maso
vno se javljaju u NOV.
Organizovani su kursevi za vojno-politiku obuku u nekoliko mesta za mla
die koji nisu odsluili vojsku. Kroz ove kurseve prolo je nekoliko stotina njih
koji su zatim popunjavali ete 3. bataljona 6. kraike brigade. Stari borci iz sr
pskih sela Cazinske krajin, iz likih, bosanskih, kordunakih i banijskih jedi
nica u znatnom broju su preli u 3. bataljon 6. krajike brigade.
U drugoj polovini decembra 1942. godine brojno stanje 3. bataljona 6. kra
jike brigade znatno je poveano, pa su stvoreni uslovi da se na prostoru Ca
zinske krajine formira nova brigada NOV i PO Jugoslavije.
Po zavrenom zadatku posadne jedinice u Bihau, 4. eta 3. bataljona 6. kra
jike brigade u kojoj sam se i ja naao, krenula je u Cazin i Cazinsku krajinu na
nove zadatke. Na ovom putu smo prolazili uglavnom kroz muslimanska sela,
idui skoro istim putem kao neposredno posle osloboenja Bihaa i Cazinske
krajine, s tom razlikom to smo se ovaj put neko vreme prevozili zaprenim
vozilima. Od prolaska kroz ova muslimanska sela, poetkom novembra 1942.
godine, za svega mesec dana znatno se situacija izmenila nabolje u korist NOP-
222
223
zimali preostalo sakriveno naoruanje koje se zateklo kod seljaka. Kontrolisali smo takoe puteve Buim - Vrnogra, Buim - Cazin i Buim - Otoka. Na
e patrole su krstarile i po desetak kilometara dalje od Buima. Zadatke smo
vrili po hladnom, kiovitom i snenom vremenu. Brdovito zemljite, raskvaeni i blatnjavi seoski putevi oteavali su izvrenje svakodnevnih zadataka. Po
red gore pomenutih tekoa, u poetku je bio otean i kontakt s narodom na
ovom terenu.
U poetku su nas tu i tamo saekivali samo stariji ljudi i ene. Oni su nas u
tim prilikama pozivali u kuu ili su iznosili razne ponude. Ponekad smo bili
poaeni purom i masnicom i si.
224
General-pukovnik u penziji
Rahmija Avde Kadeni,
zamenik komesara Osme
krajike brigade
225
Nekoliko dana posle naeg dolaska na ovaj teren, narod se sve vie i sve bo
lje privikavao na nae prisustvo. Prilazili su nam slobodnije i s vie otvoreno
sti. Postavljali su nam razna pitanja. Postepeno su se pojedinci ukljuivali da
nam pomognu u poteri za ustakim zloincima, otkrivajui nam (tu i tamo)
njihova skrovita. Sve vre uverenje ovdanjeg naroda da se u naim redo
vima nalaze i Muslimani pozitivno je delovalo na ove ljude da se bre stvori poverenje prema nama i da nam sve vie priteknu u pomo pri izvrenju raznih
obaveza.
Tokom decembra 1942. organizovani su masovni politiki zborovi na ko
jima su o ciljevima NOP-a govoril visoki politiki rukovodioci Nurija Pozderac, Moa Pijade, Skender Kulenovi i Hamdija Omanovi. Inae, Hamdija
Omanovi je jedan od starih partizana, u to vreme komadant 3. bataljona 6.
krajike brigade i lan Sreskog komiteta KPJ Cazin.
226
227
Za ovu brigadu se, bez ustezanja i sa ponosom, moe rei da je bila pravi iz
vor rukovodeih kadrova za nove jedinice NOV ali i pravo olienje bratstva i
jedinstva naroito srpskog i muslimanskog naroda.
Brigada je zavrila rat u Sloveniji, a njeni pripadnici mogu se ponositi to su
se borili u njenim redovima.
NARODNI HEROJI OSME KRAJIKE BRIGADE
UK Rec AVDO
Roen
1920,
Bosanska
Dubica,
Musliman,
ak
gimnazije
u
Bihau
i
uiteljske kole u B. Lu
ci. U NOB od 1941. poli
tiki
komesar
brigade.
Poginuo
13.
novembra
1943, ardak, kod Bo
sanske Krupe. Za narod
nog heroja proglaen 23.
jula 1952.
Avdo uk
DURII
Alekse
BLAO
Roen
1914,
Ptieblo,
SAD, Srbin, in. agrono
mije. U NOB od 1941,
zamjenik politikog ko
mesara
brigade,
posle
pol. komesar divizije i 3.
korpusa NOV Jugoslavi
je.
General-major.
Za
narodnog
heroja
pro
glaen
27.
novembra
1953. Umro 1991.
Blao urii
Rade Bai
228
MILJEVI
LANI
Milana
Ml-
Rade Brki
229
230
231
a narod je ostao sam sa svojom sudbinom. Naem narodu oni vie nisu potre
bni. Na je narod znao da se sam bori i pobjeuje u najteim danima svoje hi
storije, pa e znati da bez njih sobom i upravlja kad uniti svoje neprijateije.
Posle izvene smotre etvrte krajike narodnooslobodilake udarne divizi
je u Jesenici, drug Tito je sa delom Vrhovnog taba do poetka etvrte nepri
jateljske ofanzive (15 dana) boravio je i komandovao Narodnooslobodilakom
vojskom Jugoslavije iz zamka Ostroac kod Cazina.
232
Josip Maaroa,
komandant etvrte krajike
divizije, narodni heroj
233
234
grupe je bio snage devet bataljona i odgovarajue pratee jedinice. Ova opera
tivna grupa je formirana kao formacija privremenog karaktera sa svrhom iz
vrenja nekoliko akcija na prostorima Cazimske krajine, Korduna i Banije.
tab operativne grupe inio je komadant Petar Kleut, politiki komesar Raj
ko Miti i zamenik komadanta Hamdija Omanovi. Za vreme postojanja ope
rativne grupe dunost komadanta Osme krajike brigade vrio je Uro Kukolj.
Osnovni zadatak Unske opeartivne grupe bio je vraanje poverenja musli
manskog naroda Cazinske krajine u NOP i mobilizacija novih boraca sa ovog
prostora. Teilo se da se na tim prostorima formiraju nove jedinice NOV, a
pri formiranju tih jedinica kao jezgro i rukovodei kadar trebalo je da bude iz
Osma krajika brigada.
Zadatak Osme krajike brigade bio je ulazak i zauzimanje manjih garnizo
na na prostoru Cazinske krajine. Prilikom pristizanja brigade na ove prostore
osetilo se pozitivno raspoloenje kod muslimanskog naroda, iako su na tim
prostorima delovale grupe zelenog kadra i Muslimanske milicije koju je poet
kom leta Huka Miljkovi organizovao i vodio u borbe protiv NOV i POJ. Delovanje Huske Miljkovia i njegove milicije znatno je otealo i usporilo razvoj
NOP na ovim prostorima. Inae, Miljkovi je stari lan KPJ i organizator
ustanka 1941. god protiv ustake vlasti. On sada, meutim, istupa pred naro
dom sa parolom za din (din je turska re i oznaava veru, verski zakon, vero
ispovest) - podilazi ovom verski odanom i po obrazovanju zaostalom narodu
i Muslimansku miliciju organizuje i stavlja pod kontrolu okupatora i ustaa, to
je znatno oteavalo razvoj NOP.
Prve akcije brigade bile su upad u Biim, Vrnogra i mnoga druga sela, me
utim, ona se angaovala i van prostora Cazinske krajine, kao to su bili na
padi na Staro Selo i Buicu, Slunj i Veliku Kladuu. Mora se rei da zbog estih
pokreta i kratkog zadravanja u selima Cazinske krajine, brigada nije izvrila
u potpunosti osnovni zadatak - mobilisanje novih boraca sa tog prostora.
Nemci i ustae su upotrebili velike snage da ometu izvrenje ovoga zadatka
koji je neto kasnije delimino bio izvren prelaskom Huskine Muslimanske
milicije u NOV.
Osma krajika, krajem juna 1943, vratila se u sastav etvrte krajike divizi
je u sela Podgrmea.
Poetkom jula 1943. formiran je Cazinski partizanski odred (CPO). Formi
rana je jo jedna nova partizanska jedinica, posle Osme krajike vezana za Cazinsku krajinu. CPO formiran je od boraca sa prostora Cazinske krajine i sa
rukovodeim kadrovima iz Osme krajike i muslimanskih boraca iz kordunakih i banijskih jedinica, starih boraca. Za komandanta CPO postavljen je Zuhdija Zali, prvoborac iz Banijske brigade, a komesar je bio Hakija Pozderac iz
Osme krajike brigade. Ovaj odred je u leto 1943. uspeno izvravao vrlo teke
i sloene zadatke u borbama protiv jakih snaga Nemaca, ustaa, domobrana,
ali i vodio teke borbe protiv grupa zelenog kadra i Muslimanske milicije Hu
ske Miljkovia, kao i grupa, dezertera iz domobranskih, ustakih i nemakih
jedinica. Te grupe su upadale u sela, ubijale i pljakale stanovnitvo.
Cazinski partizanski odred je poetkom 1944. godine uao u sastav UOG u
ijoj je formaciji u to vreme bila i Muslimanska milicija Huske Miljkovia.
235
236
237
238
Ahmet Ramadan
Fetahagi roenje 1913.
u Zavidoviima, BiH.
lan KPJ od 1937,
panski borac. U NOR-u
hrabar borac i sjajan
stareina, naelnik taba
20. dalmatinske divizije,
zamenik komadanta
Unske operativne grupe.
Poginuo je 25. decembra
1944. kodlzoia.
Proglaen za narodnog
heroja 10. septembra
1949. godine
Upornim politikim radom i borbom za svakog oveka vreno je opismenjavanje ljudi kroz analfabetske teajeve i razne kurseve, te politiko uzdiza
nje za politike radnike, za delegate vodova, za sanitetsko osoblje, za uitelje.
Omasovljavane su omladinske organizacije, omladinci su primani u SKOJ
i KP}. Bio je to mukotrpan posao, esto i ivotno opasan, ali svest i upornost
politikih radnika, lanova KP i skojevaca dao je velike rezultate. Jedinstvo i
vojnika vrstina i disciplina su ouvani.
BRAO MUSLIMANI!
Hitler gubi bitku za bitkom. Ruska vojska pribliava se brzim koracima Nje
makoj. Engleska i amerikanska vojska tuku Hitlerovu vojsku u Italiji, a njihova
avijacija pretvara njemake gradove u ruevine. Englezi su dva puta bombardi
rali Zagreb, a slijedi e jo jai udari. Naa pobjeda je sigurna i vrlo blizu. S nama
su veliki Saveznici Rusija, Engleska i Amerika. S nama se bori vie od tristo tisu
a nae brae za slobodu, sretan ivot naih naroda i zato je nepobjediva.
BRAO MUSLIMANI!
Ne dajte se zavesti da nas vabe gone da prolijevate bratsku krv! Ne dozvo
lite da na vas padne ljaga, da ste krvnici svoga naroda i grobari njegove slobo
de! Ne pucajte na svoju brau iste krvi i vjere, koja se bori za spas Muslimana.
Muslimani se nalaze u mnogim jedinicama Narodnooslobodilake vojske, a
sada imaju i svoje divizije.
Prelazite s orujem u ruci u Muslimansku diviziju. Ugledajte se u vau bra
u Muslimane iz okoline Buima koji su iz oklopljenog vlaka preli u Musli
mansku diviziju i donijeli sa sobom puke, lake i teke mitraljeze.
Okrenite vae puke protiv DIN -DUMANA: vaba, etnika i ustaa. Mo
ete prei svakoj partizanskoj jedinici, jer e vas ona s orujem i opremom do
premiti u nau Muslimansku diviziju.
240
PROGLAS
Ilmije Bosanske krajine sa konferencije odrane polovinom
marta meseca na osloboenoj teritoriji
Brao Muslimani!
Provalom okupatora u nau zemlju, nastupili su za nas Muslimane najcr
nji dani u naoj povijesti. Njemaki okupator i ustae uspjeli su pomou Dafera Kulenovia, Hakije Haia, Ademage Meia, ujka i drugih da jedan dio
Muslimana poalje u Hitlerovu i ustaku vojsku. I dok su oni ginuli za dahilsku stvar Hitlera, vapske sluge, krvoedni etnici klali su Muslimane kao janj
ce na kunom pragu.
Sa alou moramo utvrditi da za to snosi dobar dio odgovornosti jedan
dio Ilmije na elu sa Aganoviem, Handiem i drugima. Sluei za pare Hitleru, oni su mamili Muslimane u SS trupe, u ustae i domobrane i zloupotre
bljavajui svoj verski poloaj, s dovama ih otpremali da ginu za dinar dumana
Hitlera.
Muhamed (a.s.) kae:
,,Ko se ne brine za stanje Muslimana, taj spada u njihove redove.
Oni su, dakle, pogazili zakone Svevinjega Alaha i iskoristili vjeru kao oru
ije razdora i mrnje izmeu Muslimana i Srba. Tim svojim postupcima oni su
otpali od islama.
Mi, Ilmija Bosanske krajine, ivei ranije pod okupatorskom vlau, a sada
na osloboenoj teritoriji, uvjerili smo se ko nam je prijatelj, a ko neprijatelj.
Jedini na prijatelj, zatitnik i spasilac koji nam je u tekim danima pruio
bratsku ruku i pokazao put spasa je Narodnooslobodilaki pokret sa svojom
slavnom Narodnooslobodilakom vojskom. Borci te narodne vojske, nemilo
srdno unitavajui okupatora i njegove sluge, etnike i ustae, borili su se i bo
re se i za spas Muslimana.
Zahvaljujui golemim naporima i rtvama najboljih sinova svih naroda Ju
goslavije, udareni su temelji Federalnoj jedinici, slobodnoj Bosni i Hercegovi
ni, u kojoj emo mi, Muslimani, zajedno sa braom Srbima i Hrvatima, uivati
jednaka prava i imati slobodan ekonomski i kulturan razvitak.
Naprotiv tome, vabe, etnici, ustae i njihovi izmeari iz muslimanskih re
dova, pokuavaju na sve mogue naine da nas gurnu na put bratoubilakog ra
ta i u sigurnu propast. Oni hoe da na nas navuku ljagu koljaa i time uine
odgovornim za zloine to su ih oni poinili nad nevinim srpskim ivljem. Oni
idu toliko daleko da ustaama, nemuslimanima, oblae fesove, te ovi pod feso
vima vre pokolje nad nevinom braom Srbima. Oni ne potuju nau vjeru, ne-
241
242
243
244
Spomenik na Spomen-groblju
245
Grupa boraca sa bivim stareinama Osme krajike brigade i Unske operativne grupe
1978. Sede: efik Kapetanovi, ukrija Bjedi, Hamdija Omanovi, uro Pucar Stari,
Hamdija Pozderac, Mirko Vrani, Gnjaco Peri i Hajro Kulenovi (sleva nadesno)
246
Hamdija Omanovi, komandant Osme krajike brigade, sa grupom boraca u Peigradu, 1978.
249
250
251
252
253
majka mi je rekla da su traili mene i oca; otac se bio sklonio kod deda Marka
Uzelca, maminog oca u Rastovai. Rekla je da je mene i oca lino traio Jure Hodak koji je kod nas pre rata bio sluga. On i ja smo uvali stoku, jedan do podne
drugi posle podne, kako bi mogli ii u kolu. Zajedno smo spavali u istom kreve
tu, i eto, taj na Jure je doao da mene odvede na gubilite. Nakon nekoliko dana
saznalo se da su svi odvedeni mukarci muki pobijeni kod Rakovice ispod brda
Bliznice i baeni u jednu provaliju, u bezdan. Tih dana orunika postaja je izda
la naredbu da se nitko ne sme udaljavati od kua i da svi oni koji nisu predali
oruje moraju to to prije uiniti, jer e biti kanjeni ako se kod njih nae oru
je. Neki su ak i predavali opremu, a za oruje su rekli da su ih razoruali Maekovi zatitari kada su se vraali iz rata kui.
Tako su oruje sklonili Branko Polovina Radin, Mile Grgi Bjelin, Branko
Paravina, Mio Paravina, a Milojko aa je sklonio karabin svog strica Dua
na koga su odveli Italijani, dok je Mile Zatezalo od jednog vojnika kupio ka
rabin i sklonio ga.
Posle odvoenja ljudi iz naeg sela, sklonio sam se kod maminog strica u
Smoljancu. Po danu sam bio u selu, a po noi spavao sam u umi Lisini. Tamo
sam naao Milu Grgia i njegovog sina Miu koji su se sklonili kod Miline se
stre Late. Negde oko 10. avgusta, u Lisini sam naao Radu Bubala iz Arapova
Dola koji je imao sestru u Smoljancu gde se i sklonio. Tada mi je ispriao ka
ko su ga ustae iz Gornjeg Vaganca jednu vee odveli od kue sa ostalim seljanima, strpali u kamione i oterali na Bihake barane. Pri sprovoenju do mjesta
gde je vreno streljanje, uspeo je raskinuti icu i pobei. Pokazao mi je oiljke
na ruci od ice, ak je pomenuo i imena ustaa iz Vaganca, nekog Bilana i Kuruzovia. Tada je rekao da se vie nee dati iv uhvatiti, da e se boriti. Imao je
vojniku uniformu i pitolj. Pre rata Rade je bio podnarednik u bivoj Jugoslovenskoj vojsci.
Dana 12. avgusta dobio sam od majke poruku da ustae vie ne dolaze u
selo i da doem kui. Kada sam se vratio, kod kue sam zatekao maminu se
stru Dragojlu i njenog mua koji su zajedno sa ostalom porodicom izbegli iz
sela Zaklopaa, da ih ustae ne proteraju za Bosnu, jer su sav narod iz optine
Liko Petrovo Selo iselili u Drvar i Petrovac. Tetak mi je rekao da su iz te op
tine ustae tih dana odvele 350 ljudi i sve ih streljali na Bihakim baranima
(Garavice), a da su ene i djecu proterali prema Drvaru i Petrovcu. Poto je
ve bila no, ustae nisu stigle do njihove kue, jer su oni bili toliko hrabri da
nisu smjeli po noi da nastave sa pljakom i paljevinom.
Petnaestog avgusta kraj moje kue naiao je Radovan, rekao mi je da je bio
na Dumanu na nekom sastanku. Pitao sam ga ta on misli nato e se sve ovo
izai. Rekao je da treba da se organizujemo i da pruimo otpor, kao i da je uo
da se u Moilima nalazi naoruana grupa koja je ve vodila borbu sa ustaama
i da e on ii tamo, pa ako bih hteo da poem sa njim da uhvatimo vezu. Bez
razmiljanja prihvatio sam njegov predlog.
ini mi se, bio je to 20. avgust uvee kada smo Radovan, Branko Paravina,
Branko Polovina Bajba i ja krenuli preko Lipovakog polja, preli cestu Rakovi
ca - Drenik kod Irinovca i doli do kue Marka Vejina. On je bio na poznanik
jo od ranije, jer se oenio iz naeg sela sa Milicom Krnetinom Mikom. Dalje od
254
njega tu vee nismo ili, vratili smo se u selo. Jo jednu vee pokuali smo da tra
imo vezu ali nismo uspeli. Krajem avgusta, kada se saznalo da su svi odvedeni
ljudi poubijani na Bihakim baranima (Garavice), narod je iz sela sa bosanske
strane Vrelo, Rujnica, Krndija, Gata, Bugar i Donji Vaganac prebegao u nae se
lo preko Korane, neki su uspeli da preteraju i stoku. Svedoanstvo o tome da su
svi odvedeni i pobijeni na Baranima doneo je oko evi iz Rujnice i Pejo Smiljani iz Bugara jer su obojica uspela da pobegnu sa mesta streljanja. Narod se
sklanjao u nae selo, jer su uli da je ono zatieno, da je to uradio rimokatoli
ki svetenik timac iz Drenika. Kod nas se u selu malo o tome prialo.
Pop Drago timac bio je veliki pobornik sloge izmeu vernika pravoslavne
i katolike vere. Pokuao je da u vreme ustakog divljanja nad srpskim ivljem
spasi to vie naroda pokrtavanjem, i tom prilikom je govorio da je to samo
da spasi narod od ubijanja i da nema nikakve razlike izmeu vera, jer svi ive
pod jednim nebom i dalje ostaju ono to su ve bili. Ovakav stav je imao i bi
ljenik Rajkovi, obojica su bili u toku ustanka i NOB-a simpatizeri pokreta.
Pop timac je posle dizanja ustanka bio na saradnik. Preko nae veze, Bo
jane Grgi Popovi, od njega smo dobijali sanitetski materijal i lekove za nae
ranjene borce. timac je u jesen 1942. godine biran za lana NOF kotara Slunj
i ostao je uz pokret do svoje smrti, kada su ga Nemci, januara 1943. godine, na
zahtev ustaa uhvatili i obesili posle dugog muenja.
Posle begstva naroda iz bosanskih sela, nekoliko ljudi iz Bugara, erkezovca, Rujnice i Marin Mosta imalo je nekoliko vojnikih puaka. Sa njima su iz
Sadilovca bili Milojko aa i Duan Panjevi. Okupili su se na prosini ispod
kue Dane Obradovia da se dogovore ta valja dalje initi. aa je predlagao
da se treba boriti i ne dozvoliti ustaama da pljakaju i ubijaju narod.
Ovo mi je Milojko ispriao nakon dan-dva i rekao da se njegov otac zbog
toga na njega jako ljutio, da su svi znali da je on bio na robiji. Njegov otac ni
je mogao da shvati da je on bio zatvoren zbog svojih ideja i pripadnosti radni
kom pokretu.
Kada sam ga upitao da li su ga tukli, on je rekao ne samo tukli nego i muili,
tukli po tabanima, upali nokte i kada padne u nesvest polivali ga vodom, ali je
sve to izdrao. Menije bilo poznato da andari batinaju ako neto ukrade, ali da
zato to pripada radnikom pokretu isto batinaju to mi tada nije bilo jasno.
Godine 1939. radio sam na kopanju rovova na maarsko-jugoslovenskoj
granici i neto se prialo o trajku, ali tada ja to nisam mnogo razumio. Rad
nici koji su bili na stalnom radu priali su o sindikatu, o URSU i JUGORASU,
da su to radnike organizacije koje se bore za radnika prava i da bi i mi sezonci trebali da budemo u sindikatu.
O
Radnikoj nezavisnoj partiji uo sam za vreme izbora 1938. godine kada
je bilo isticanje kandidatskih lista pojedinih stranaka. Koliko se seam, na te
renu optine Drenik Grad bile su istaknute liste JRZ i udruene opozicije, a
Odjerova stranka je pred same izbore skinuta sa liste. To je bilo moje sazna
nje do 1940. godine o radnikom pokretu i KPJ. Za Radovana i Soku sam znao
da su bili organizovani, ali to saznanje je bilo iz njihovih prianja da su uestvo
vali u studentskim demostracijama u Beogradu. Takoe, nisam znao da li su bi
li lanovi KPJ ili SKOJ-a.
255
256
Bio sam utljiv, rekao sam da su i mene ustae traile i da sam reio da se
neu dati uhvatiti. Kada me upitao kakva je to bila pucnjava u Bosni, rekao
sam da mi nije poznato, jer sam bio u Vodici. Pucnjavu sam uo, ali da ne
znam ko bi to mogao biti sem ustaa, oni su to uvek radili kada bi nailazili u
naa sela.
Dane je krajem 1941. godine otiao u domobrane i ja za njega posle nita ne
znam.
Treeg septembra, oko devet asova, ula se jaka puana paljba oko kole
na Bubalovu brdu i u erkezovcu. Mi smo posmatrali iz sela ta se to tamo
deava, videlo se da prema Bugaru i erkezovcu nastupa mnogo ljudi u stre
ljakom stroju, a pucnjava se sve dalje prenosila prema Bugaru. Borba se vo
dila do pred vee i ustanici su uzmicali sve do Batinia brda. Kada su ustae
izale na samo brdo, ustanici su iz plotunske vatre ubili dvojicu, nakon ega su
ustae poele da uzmiu, nisu imali vremena ni da odvuku svoju dvojicu mrt
vih sa poloaja.
Uvee smo Branko Paravina i ja preli u Bugar da vidimo ta se to tamo de
ava, a ini mi se da je i jo neko iao sa nama. Nali smo ustanike kod kue
Svetozara Veselice; tu sam video Milojka koji je bio naoruan. Bio je tu i Ra
dovan za koga ne znam da li je i on tu doao uvee ili je bio u samoj borbi. Milojko mi je rekao da su on i Nikola Panjevi jo od jutros u Bugaru. Ljudi su
prepriavali dogaaje, uo sam da je tog dana bilo dosta ustaa, malo ih je bi
lo u vojnikoj uniformi, veina je bila u civilnom seljakom odelu. Komandovao im je ustaki poverenik Percan Bobinjac iz Gornjeg Vaganca. Saznao sam
da je osim dvojice ubijenih ustaa na Batini brdu, bilo jo mrtvih i ranjenih.
Prema kasnije prikupljenim podacima, ustae su tog dana imale dvanaestero
mrtvih i osam ranjenih, dok ustanici nisu imali gubitaka.
U toku noi nas nekoliko vratilo se kui, a Milojko i Radovan su ostali u Bu
garu. Dan-dva kasnije, Radovan mi je prolazei pored moje kue rekao da su
doli neki ljudi i da treba da obavestim to vie naroda da dou i da uju o e
mu e se govoriti. Seam se da sam to preneo Mili Zatezalu, Radi i Branku Po
lovini i jo nekima. Stigavi u Bugar, ustanike smo zatekli kod Svetine kue, a
na okupu je bila povea grupa ljudi bez oruja. Tu sam video Branka Polovi
nu, Radovana, Milojka, Radu Pavlovia iz Sadilovca, a iz Bugara sam video
Svetu Veselicu, uru Batinia, Bogdana Veselicu, koje sam znao od ranije, a
tu je bio i Pejo Smiljani sa kojim sam u rodu po majinoj liniji. Bilo je tu jo
ljudi, po mojoj proceni oko stotinjak.
Pod jednim drvetom zapazio sam jednog oveka nepravilnog nosa, sa ko
jim je sedeo jedan omanji ovek. Razgovarali su sa Milojkom, a kada se oku
pilo dosta ljudi, ovek nieg rasta poeo je govoriti. Seam se da je rekao kako
se treba dii na oruje, da su sve stranke u zemlji, sem KPJ, prile okupatoru
ili se zabile u mije rupe, i da je uz nas Sovjetski savez. Radovan je proitao
proglas o dizanju ustanka i na kraju je rekao da onaj ko eli da poloi zakletvu
i stupi u odred, neka stupi u stroj. Nastalo je komeanje. Seam se da je Pavlovi Rade izaao iz doline i neto galamio na nekoga nosei uniformu i zvezdice narednika. Vie se nije vratio natrag, otiao je kao i jo nekoliko starijih
ljudi.
257
Iz Bugara
1. Bogdan Veselica
2. uro Batini
3. Svetozar Veselica
4. Mito Dmitrovi
5. Lukica Radmanovi
6. Duan Grgi
7. Ilija Kotur
8. Rade trbac
9. Milovan Radakovi
10. Mio Radakovi
11. Relja Zobenica
12. Dane Zobenica
13. Duan Markovi
14. Mile Gravora
15. Pejo Smiljani
16. Miladin Pjeva
17. Milan Gravora
18. Mane Drai
Iz Sadilovca
1. Milojko aa koji je itao za
kletvu
2. Radovan Grgi
3. Dane Grkovi
4. Branko Paravina
5. Mile Zatezalo
6. Branko Zatezalo
Iz erkezovca
1. Milanko Paravina
2. Dragan Gatalo
Iz Mutnika
1. Novak Vurdelja
2. Dragan Grgi
258
259
nada su nas opkolili Italijani na konjima. Bili smo nenaoruani jer smo pre
dolaska na peruanje ostavili puke u kolnici nedaleko od nas. Italijani su na
redili da poemo sa njima. Meusobno smo se pogledali i bez rei krenuli. Ka
da smo izali na kik, povie Jankovia mlina, videli smo da italijanska konjica
vodi dosta mukaraca koje su saekali na Dumanu dok su se vraali sa sajma
iz Ratela. Proli smo kroz Donji Sadilovac, kraj Rodia kua i kada smo stigli
na raskre kod kole saekalo nas je dosta ljudi, oko tri stotine. Iz odreda tu
su bili Dane Grkovi, Branko Paravina, Mito Dmitrovi, Milo Grgi, Branko
Zatezalo, Mile Zatezalo, Vajkan Drai Pozdan, Mile Grubi, Rade trbac i jo
neki mladii iz Bugara i nekoliko starijih ljudi. Italijani nisu zavirivali u kolnicu niti vrili premetainu po kuama, pa su tako nae puke ostale na mestu
gde smo ih ostavili.
Kada smo stigli u Dranik strpali su nas u staru optinsku zgradu. Pre ula
ska primetio sam popa timca kako neto ivo raspravlja sa jednim italijanskim oficirom, uo sam kako timac spominje Rim ali mi nije bilo poznato
zato.
U zgradi smo ostali do kasno u no. Milo Grgi i ja poeli smo se jo u pu
tu dogovarati kako da pobegnemo, ali nismo imali priliku iako smo bili poslednji u koloni, jer su nas dvojica Italijana na konjima stalno pourivala da
idemo dalje. Tako smo pomislili da e nam se za ostvarivanje naeg plana uka
zati prilika u samoj zgradi. Uli smo u toalet i poeli skidati crep sa krova ka
ko bi napravili prolaz za beg. Kada smo skinuli nekoliko crepova, u hodniku
se zaula galama, a jedan Italijan je poeo vikati:,,Via Serbo! Odjednom je nagrnulo na vrata i poela je trka ko e pre da izleti napolje. Milan, koji je uvao
strau dok sam ja skidao crepove, pozvao me da krenemo i mi. Ljudi su se na
kon toga vratili u Bugar, a Milo, Branko Paravina i ja svratili smo kod Veljka
Rodia da neto pojedemo. Nou kada smo se vratili u Bugar zatekli smo Ra
dovana i Bogdana kod kue Ivanevia, oni su se iste veeri vratili. Bilo je i
vih komentara kako se to moglo dogoditi. Prvo to smo pitali da li je neko
doneo oruije i kada smo dobili potvrdan odgovor bilo nam je lake. Ve se bi
lo razdanilo, niko nije tu no spavao.
Ujutro, Bogdan nas je sve postrojio i saoptio da od danas nema razilae
nja i onaj ko ostaje u odredu podvrgava se vojnikoj disciplini i odgovorno
sti. A oni koji to nee mogu da idu kuama ali bez oruija bez obzira da li je
doneeno ili dobijeno. Tada nam je saoptio da se od odreda formira vod i da
je to drugi vod Ljeskovake ete, kao i da je u Ljeskovcu formirana eta i da
se ubudue zovemo partizani a ne gerilci kao do sada. Odreen je i logor u ku
i Ivanievia, organizovana je ishrana kao kod prave vojske. Tih dana u od
red je stigao Branko Polovina Bajba koji je imao povredu noge pa nije bio
sposoban za vojsku na regrutaciji. Odreen je za kuvara, a mene je Radovan
odredio za ekonoma. Odnekud smo nabavili erpe i lonce, a kaike je svako
doneo od kue i tako smo zapoeli logorski ivot. Kui se moglo ii samo na
smenu da bi se presvukli i do odobrenog vremena morali smo se vratiti u lo
gor. Od starijih sa nama su ostali Sveto Veselica, Lukica Radmanovi i Batini uro koji je bio odgovoran za selo kao stareina i za obezbeenje hrane
za vod.
260
261
Bila je ve zora kada sam iz ume priao Hrnjakovoj kui u kojoj su ivele
devojke sestre Draga i Soka. One su se pre kratkog vremena vratile iz Bosne,
gde su zajedno sa ostalim seljanima bile proterane od ustake vlasti. Imale su
i mlaeg brata, koga tada nisam video. Sestre nisam znao odranije i kada sam
pokucao na prozor javila se Draga. Na poetku je bila je sumnjiava, ali kada
sam joj rekao da moram do Uvalice a zatim za Kik i da je molim da mi poka
e najsigurniji put kako bih izbegao ustae ili Italijene, i nakon mog predsta
vljanja odakle sam i kako se zovem, ona me je uputila kuda je najblie i
upozorila da to pre preem cestu Jezera - Preboj. Jer, kad se razdani ustae pa
troliraju cestom i izgone stoku na pau.
Brzo sam preao cestu i umskim putem popeo se na kosu Bilo, krenuo pre
ma Miri Stropini koju sam morao zaobii jer se ve razdanilo. Ovde sam se
dosta namuio, ak i zalutao. Spustio sam se strminom ka jednom potoku a od
njega sam stigao na jednu istinu. Kasnije sam saznao da se to mesto zove Pe
pin Pale. Popeo sam se na breuljak Beli vrh odakle sam sa jedne male isti
ne ugledao selo Uvalicu. Spustio sam se do prve kue na kraju sela. Uvalica je
imala oko deset do petnaest kua. Sputajui se ka selu razmiljao sam kako da
priem prvoj kui jer je ve uveliko bio dan, pre podne. U selu nisam nikoga
poznavao i nisam hteo da budem ranije primeen. Priao sam prvoj kui i do
zivao domaina. Iznenada sam bio opomenut da se ne miem. Iza ivice po
digla su se dva oveka u seljakom odelu i uperili puke u mene. Jedan od nih
mi je zaao za lea. Nije mi bilo lako jer sam u postavi svog kratkog kaputa
imao pismo koje sam tu proturio osmatrajui selo.Hteo sam neto da kaem,
ali ovek ispred mene se izderao: ut, ne govori!
Utom, iz kue se pomolio jo jedan ovek, koliko se seam, imao je lova
ku puku tuc koji me upitao kuda idem i koga traim. Odgovorio sam da
idem u Kik kod Petra Konara. Na njegovo pitanje a to e ti on, odgovorio
sam da imam poruku za njega. Rekao je da mu dam poruku ili da je prenesem,
a oni e je prosiediti dalje. Odgovorio sam da poruku moram predati lino i to
usmeno.
ovek koji je bio ispred mene sa uperenom pukom predloio je da me od
vedu. Ova re mi je bila sumnjiva ali se nisam usudio da upitam kuda to da me
odvedu. Na tome se razgovor i zavrio. Hteli su da me veu, nato sam ja re
kao: Dobro ljudi, ko ste vi, jeste li gerilci ili neko drugi?
Jedan mi je priao, pretresao me i iza pojasa izvadio moj gaser. Bez rei,
jedan ispred a drugi iza mene, krenuli smo jednom stazom. Negde oko pola
strane neko iza bukve je uzviknuo: Stoj! ovek ispred mene je odgovorio da
vode jednog sumnjivog koji hoe kod Petra. Straar nas propusti i mi krenu
smo dalje uza stranu. Staza je krivudala dok nismo doli do nekih stena. U
stvari, to je bilo mesto gde je bio smeten logor odreda Kik. Mesto je bilo
najuzvienije na planini, na nadmorskoj visini 1048 metara. Tu je bilo izgra
eno nekoliko koliba, svaka je bila od tesanih debelih greda cepanica. Koliko
sam zapamtio, bile su duine oko tri metra, vertikalno poredane jedna do dru
ge i spojene na vrhu u vidu krova.
Doveli su me pred jednu kolibu. Jedan od mojih pratilaca uao je u nju, ni
je se dugo zadrao. Kada je izaao iza njega je bio jo jedan visok postariji o-
262
vek. Upitao me je odakle sam doao, a ja sam odgovorio da neu sa njim raz
govarati ve sa Petrom Konarem. Kada mi je rekao da je to on, saoptio sam
mu da imam za njega poruku i da me pusti da uem u kolibu. Okrenuo se i po
ao ispred mene, a onoj dvojici rekao da idu, samo nisam razumeo kamo.
Uavi u kolibu predstavio sam se, rekao sam da sam stigao iz Bugara, da sam
upuen kao kurir. Iz postave sam izvadio pismo i pruio mu. Rekao sam da su
mi ona dvojica uzeli pitolj gaser i da mi ga vrate. Pozvao je jednog, ini mi
se po imenu Bude, i rekao da od patrole koja je bila u selu uzme pitolj i done
se kod njega.
Kada je otvorio pismo, ponudio mi je da sednem i upitao kada sam krenuo
i da li sam gladan. Pozvao je jednu enu i rekao joj da mi donese da jedem, a
bio sam prilino gladan. Donela je krompira i mesa. Primetio sam da je hleb
ispeen od meanog brana, jema i penice. Kada sam zavrio sa jelom, poslao
me u drugu kolibu da se odmorim. Za vreme ruka pitao me gde smo mi smeteni u Bugaru, koliko nas ima pod orujem. Odgovorio sam mu, nato je on
rekao kako su uli da smo vodili borbu sa ustaama. Potvrdio sam i rekao ko
liko je bilo ustaa i orunika, da su imali dvoje mrtvih i nekoliko ranjenih.
U kolibi gde sam se odmarao upoznao sam se sa Milom Rapajiem iz Jezer
ca, zvali su ga Kilica. Osim njega, upoznao sam i jednog iz Plitvica, zvali su ga
Medo, bio je pukomitraljezac u odredu.
Ujutro sam se javio Petru, rekao mi je da pozdravim drugove u Bugaru, ali
mi nije dao da nosim nikakvu potu.Istim putem vratio sam se u Bugar, sada
mi je ve bio poznat, iao sam natrag odmoran i dobro nahranjen.
Vod je drao obezbeenje sa jednom desetinom kod Bubalove kole, a jed
nom prema Ratelu na Lubanovu brdu. Pred kraj oktobra opet sam iao za Li
ku, nisam nosio nikakvu potu, nego je kod nas u Bugar stigao jedan drug,
nieg rasta, po ijem dranju se moglo zakljuiti da je neka vana linost. Ka
da me Bogdan pozvao, rekao mi je da se spremim na put i da u voditi jednog
druga kojeg moram dobro paziti jer je on vaan za nau stvar.
Posmatrao sam ga, uinio mi se da je vrlo prijatan ovek. Krenuli smo pred
veer. Kod moje kue u Sadilovcu majka nam je spremila veeru. Ovog puta sa
mnom je krenuo i Milo Grgi.Iz Sadilovca smo krenuli nakon veere, bio je ve
uveliko mrak. Iao sam istim putem do sela Jezerce. Nisam navraao u kuu
Drage Hrnjakove. Do sela smo stigli negde oko ponoi, preli smo jednu livadu
i cestu.
Pokucao sam na prozor kue uputa, ini mi se da se zvao Bude. Domain
je otvorio vrata i pozvao nas da uemo. Ubrzo se tu sakupila vea grupa ljudi,
odnekud se tu zatekao i Mile Rapaji Kilica. Sada smo se ve pozdravili kao sta
ri znanci.
Dok smo putovali, usput me ta vana linost, kada smo zapoeli razgovor,
upitala koliko mi je godina, da li sam pismen. Rekao sam mu koliko imam go
dina i da sam u selu zavrio etiri razreda kole, da mi je otac bio solunski do
brovoljac i da je iz Amerike doao pre dve godine. Tada mi je rekao da se zove
Vlado Cvetkovi, da je poreklom Crnogorac, da je bio u paniji i da je odreen
za komadanta Like grupe odreda. Upitao me da li sam uo za paniju. Potvrd
no sam odgovorio rekavi da nam je o tome priao iljo. Tada mi je ispriao da
263
je u panijii bilo dosta naih ljudi iz Jugoslavije, daje on postao porunik panske vojske i bio komandir baterije. Kada sam Kilici rekao koga sam doveo, on mi
je odgovorio da ga ekaju ve dva dana, po danu u umi, a po noi u selu.
Kada sam se vratio iz Like, cela eta je pod komandom Mie i Sie izvela ak
ciju, 7. novembra, na cesti Slunj - Rakovica. Saekali smo dva italijanska ka
miona koji su ili iz Slunja za Rakovicu na mestu zvanom Kljuite.Na prvi
kamion Mio je sa jednog bajera bacio bombu. Sa njim smo bili Mile Grbi,
Milojko aa i ja. Bomba nije eksplodirala jer je Mio nije aktivirao. Odbila se
od kabine i otkotrljala po cesti, mi smo otvorili vatru po kamionu i tom prili
kom smo ubili jednog oficira i dva vojnika. Bilo je i nekoliko ranjenih. Ove
podatke smo kasnije doznali. Kamioni su produili put ka Rakovici, a mi smo
sruili nekoliko TT stubova i povukli se ka Moilu. Pred veer su Italijani upa
li u Moila, pretresali deo sela, ali nisu stigli do nas. Vratili su se natrag. Mi smo
zauzeli poloaj, spremni da se pobijemo sa njima. Za ovu akciju io nam je re
kao da je to u ast proslave dana Oktobarske revolucije.
U Moilima smo se zadrali dva dana i vratili se natrag u svoje logore.
Krajem novembra opet sam iao za Liku, kada sam vodio petoricu ili e
storicu drugova ija imena nisam znao niti sam ih pitao. Meu njima je bio
jedan Italijan i jedna drugarica. Sa Italijanom sam usput najvie razgovarao i
tako sam saznao daje njegova porodica emigrirala iz Italije nakon Prvog svetskog rata, da je iveo u Zagrebu i da je odreen od Partije da ide za Liku u par
tizane.
Ovu grupu sam doveo u odred Kik, ali sam sada iao sigurnije jer sam
ve dobro poznavao teren. Dosta naroda se vratilo svojim kuama, a i gerilci
iz Kika su me ve poznavali pa nije bilo potekoa kao prvi put.
U odredu Kik sam se zadrao dva dana, a pri povratku, svrativi kui, sa
znao sam da su nai iz Bugara i Ljeskovca izvrili akciju na Drenik i da su tom
prilikom unitili arhivu optine i demolirali potu. Kada sam stigao u Bugar vi
deo sam da su doneli radio-aparat i pisau mainu na kojoj sam u odredu uio
kucati i tako postao pisar u vodu.Ovu akciju nai su izveli nou, 30. decembra
1941. godine, i tom prilikom zarobljene su i etiri vojnike puke, od toga tri
su ostavili orunici jer su uspeli pobei, a jednu su nai oduzeli od Drageca
Kosanovia.
Neposredno posle akcije na Drenik u na vod je doao komesar ete io
i Miljko aa. Pozvali su mene, Radu trbca, Mitu Dmitrovia i Milana Zobenicu u sobu koja je sluila kao kancelarija. Tu su bili Bogdan i Radovan. Mi
lojko nam je tada rekao da su nas pozvali da nas prime u Komunistiku partiju
Jugoslavije i da smo mi svojim dranjem zasluili da postanemo njeni lano
vi, te ukoliko pristajemo u vodu e se oformiti elija. Zatim nam je io govo
rio o Partiji i o tome kakav mora biti lan Partije, o ulozi KPJ u dizanju ustanka.
Milojko nas je pojedinano pitao da li elimo da postanemo njeni lanovi, to
smo mi i potvrdili. Tako je u naem vodu formirana elija KPJ.
S obzirom na to da smo pre nekoliko dana izveli neuspenu akciju na orunike u Vagancu, na sastanku je bilo rei i o tome, a samim tim je predoeno
da je zadatak nas lanova Partije da se ovakve greke u budue ne smeju dea
vati. eliju su sainjavali Radovan Grgi, lan partije odranije, pa je shodno to
264
265
266
Krajem decembra i skoro celi januar nije bilo nekih znaajnijih akcija usled
velikog snega, osim to je prva desetina na avniku iz zasede ranila ustakog
tabornika, ali nisu uspeli da ga zarobe jer, dok su stigli na mesto ranjavanja, koija je poterao konja i zajedno sa njim pobegao za Vaganac.
Poetkom januara jedna desetina iz Konareve ete donela je pukomitraljez
brnac - zbrojevku kao poklon naem vodu koji sam ja neko vreme nosio.
Oko 15. januara vodio sam jednu grupu od 15 ili 16 drugova za Liku, me
u kojima je bio i komandant GH Ivo Rukavina. Tada nisam znao, a niti
sam se interesovao koga kao kurir vodim za Liku, ali sam po njegovom dra
nju zakljuio da je visoki rukovodilac. Uvee smo krenuli iz Bugara, stigli u
Arapov dol odakle je trebalo ii uzbrdicom prema Zaklopai. Ivo je iao za
mnom a ja sam bio na elu kolone. Kada sam zastao da se malo odmorimo,
pre nego to se ponemo penjati uz stranu zapalio sam cigaretu. Ivo me opo
menuo da nije dobro paliti cigaru jer nas mogu otkriti. Odgovorio sam da su
ustae daleko u Vagancu i da svetio cigare ne mogu primetiti. Rekao mi je da
nije zdravo puiti u hodu uz stranu jer to kodi. Objasnio sam mu da puim
od malih nogu i da meni to ne smeta, on se malo zagledao u mene ali nita ni
je odgovorio. Ovu grupu su u Jezercu doekali Liani, a ja sam se iste noi
vratio natrag u Bugar.
Trideset prvog januara naa cela eta izvrila je napad na oruniku posta
ju Traka Ratela. Neposredno pre ove akcije, komandu ete preuzeo je do
tadanji komesar ete Sio, a za komesara ete izabran je Milojko aa.
Dotadanji komandir Mio Bara preuzeo je dunost komandanta Treeg
bataljona nakon iljine pogibije u Plave Dragi. Vodom iz Bugara komandovao je Bogdan Veselica. U napadu su uestvovali vod iz Bugara, vod iz Lje
skovca pod komandom Vasilj a Boia, vod iz Mavine pod komandom Spase
Miloevia i jedna desetina voda iz Rujnice, dok je ostali deo tog voda pod ko
mandom Vojina Maria drao obezbeenje prema Mutniku i Cazinu. Uveer,
pred sam napad, komesar voda Radovan doveo je nekoliko ljudi iz Sadilovca
- Veljka Rodia, uru Rodia, Aleksu Rodia i jo neke koji do tada nisu bili
u vodu niti u odredu. Od nas nekoliko mlaih uzeo je karabine i dao njima, a
kada smo se mi poeli buniti, on i Bogdan su objasnili da su oni njih pozvali
zato to su oni sluili vojsku, pa e bolje znati da se bore. Mi smo na to rekli pa to nisu doli ranije u vod i zato se od nas uzimaju puke kada mi znamo
da sa njima rukujemo i da smo ve vodili borbu i pucali iz karabina. Seam se
da su uzeli puke od mene, Mile Zatezala, Vajkana Draia, Steve Grubia i jo
od nekih.
Bilo nam je ao i bili smo ljuti to su nam oduzeli oruje. Ostali su krenuli
bez oruja u pratnji jednog starijeg druga. Prema planu komande ete, napad
je trebalo otpoeti u jutro pred svanue, a znak za napad je trebao dati truba
Petar Stralin sa komandnog mesta koje je bio smeteno na Gravorinom brdu
vie Ratela.
Vod iz Bugara napadao je od Media mosta, a jedna desetina je upuena
da napadne pravo cestom, dok je ostale snage Bogdan rasporedio da napada
ju niz stranu prema kasarni gde su bili smeteni orunici i ustae. Ljeskovaki
vod je napadao od Gravorina brda, a vod iz Ratela je imao zadatak da zauzme
267
268
Krajem februara vod se vratio u Bugar, ali je nekoliko boraca ostalo i dalje
na poloajima kod Zeev-varoi.
etvrtog marta 1942. godine naa druga eta izvela je napad na turli; ova
akcija nije uspela. Mi smo u toku noi izmeu 3-4. marta bili prikupljeni ispod
Bogovolje. Komandir ete io proitao je zapovest za napad. Vod iz Mavine,
sa kojim je iao i io, dobio je zadatak da ude u turli, i po ve ranije dogo
voru ie i jednog Muslimana preuzme oruje od orunika i Muslimanske mi
licije. Na vod iz Bugara i jedna desetina iz Ljeskovca trebalo je da pretrese sela
Gornju i Donju Platjenicu, a vod iz Rujnice, pod komandom Vojina Maria,
da dri obezbeenje prema Trcu gde se posle zauzimanja Ratela smestila po
sada orunika i ustaa. Sa nama je iao komesar ete aa Milojko. Proli smo
navedena sela, ali kod kue nismo nali ni jednog mukarca sem hode u selu
Gornja Platjenica. Kada smo izali na jednu kosu izmeu Bogovolje i Platjenice, sa okolnih brda poele su se oglaavati trube iji je zvuk podseao na zvuk
lovakog roga.
Ve se razdanilo. uli smo glasove, a zatim pokret sa brda prema nama i ga
lamu uz povike: Opkoli Huso, s liva, opkoli Mujo s desna!
Po izbijanju na seoski put zauzeli smo poloaj za borbu i otvorili vatru. Ma
lo zatim uli smo iz pravca turlia puanu i mitraljesku paljbu. Bilo nam je
jasno da je po sredi izdaja.
Na vod se poeo povlaiti prema Boia mlinu. Miloa Sekulia i mene
Bogdan je ostavio da titimo vodu odstupnicu, dok se vod ne prebaci preko lu
ke do mosta. Ostali smo kod poslednjih kua u selu. Kada su nai bili u blizi
ni mosta poeli smo odstupati, jer su ustae ve bile blizu, zapalile su dve kue.
Milo je krenuo prtinom, a ja kroz celac, niz jednu strminu kroz gaj. Rekao
sam i njemu da je bolje da idemo celcom jer oni nee za nama. Nije hteo da me
poslua ve je krenuo prtinom i tako privukao panji na sebe. Pucali su i na me
ne, osetio sam kako mi kurumi zvide oko uiju. Nekoliko puta sam zalegao
i otvarao vatru. Primetio sam Miloa kako lei na prtini. Mislio sam da i on ot
vara vatru, meutim, nije se micao. Bio je pogoen. Kada sam siao kod reke
video sam kako se oko njega kupe ustae. Krenuo sam uz vodu obalom prema
mostu i pred vee stigao u prve kue u Ljeskovcu. ini mi se da su se zvale
Miljkovii. Tu sam se odmorio i osuio odeu.
Kada sam se prebaciovao preko bara, uo sam kako viu: Nee pobei, em
ti tvoju bilu platu! Uvee smo nosili kabanice saivene od belog platna kako
bi se maskirali u snegu.
U ovoj kui sam se odmorio i osuio i predvee krenuo u Bugar. Kada sam
doao u vod svi su bili iznenaeni jer su mislili da sam poginuo i ve su kui
javili. Morao sam brzo u Sadilovac da uverim oca i majku da sam iv i zdrav.
Kasnije smo saznali da su io i jo 12 drugova poginuli i da je ostalo svo oru
je u turliu. Umesto da donesemo mi oruje od njih, ostadoe i naih 11 ka
rabina i pukomitraljez. Akcija je planirana bez znanja taba bataljona, a na
obavetajac Drakuli je istog dana pobegao ustaama u Rakovicu i oni su ga
ubrzo likvidirali.
269
270
271
272
273
274
ske. Municiju su predale naoruanim borcima evi Petra Dragica udata Zori, Brklja Mile Danica udata Zori iz Rujnice i Grbi Duana Mika udata Latinovi iz Gradine. Koliko-toliko su pojaane i poveane snage otpora.
Posle prve zaplenjene puke, dolo je do akcije na Trstovac u kojoj zaplenjena jo jedna puka od ustae Perviz Mujage koji je likvidiran. Ova akcija je
bila planirana, meutim, iste noi dolazi do druge neplanirane u Rujnici, u
kui Gaji Sime Milana kod kojeg je zanoilo est andara. Po izvrenoj akci
ji naoruana grupa je naila na njih i iz pokreta otvorila vatru. U punoj kui
Gajia (sedam lanova domainstva i est andara), jedan andar je tee a je
dan lake ranjen, kao i jedno dete.
Ostali su se predali, plen je pokupljen a sastojao se u oei, obui, oruju i mu
niciji. Zarobljenici su ostavljeni na licu mesta, a lanovi domainstva iseljeni.
Akcija je izvedena oko 15. oktobra bez gubitaka na naoj strani. Ali i bez zaplenjenih puaka i municije i ostalog, jer je grupa koja je akciju izvela plen odnela u Bugar i Kordunski Ljeskovac. Grupu su sainjavali Bogunovi Milo
oe, voa grupe, Miljkovi Nikole Veljo Verga iz Crnaje, Topi Dane iz Cr
naje, Sekuli Simo, Sekuli Josip, akiran Milan Budan, iz sela Kordunski
Ljeskovac, Dmitrovi Dane Radi, iz Krndije i drugi.
Sutradan su iz Trakih Ratela doli andarmi i domobrani jaine jednog
voda, pokupili su ive i ranjene i odneli ih u Traka Ratela bez sukoba sa na
oruanim ustanicima i bez vrenja bilo kakvih represalija, sasvim mirno. Ovo
je bio prvi znaajniji plen na tromei Bosne, Like i Korduna 1941. godine priseao se Vukain Grbi.
O
tadanjoj optoj situaciji i dogaajima govori i Branko Rajak, jedan od ak
tivnih uesnika NOP, nosilac Partizanske spomenice 1941. godine.
Koncem maja i u junu 1941. godine ustae i andari poinju planski da
hapse i odvode pojedince, vienije ljude (Vurdelju, popa lilia i dr.) sa obja
njenjem da odlaze na rad u Nemaku, ali se ulo da su pobijeni. Informisanje
stanovnitva o novonastaloj situaciji posle kapitulacije bive Jugoslavije i stva
ranja takozvane NDH je izostalo, narod nije bio pripremljen, usmeravan i organizovan, tako da su ljudi, moglo bi se rei, ili dobrovoljno na gubilite.
Sredinom juna 1941. Milan Pilipovi, lan KPJ pre rata, proglaen za narod
nog heroja, sa Vojinom Mariem iz Osredka dolazi u selo Gatu, odravaju kon
takte sa pojedincima, skreui im panju da se ne odazivaju pozivima vlasti
NDH i zakazuju sastanak sa veim brojem ljudi u julu 1941. godine. Meutim,
i dalje se nije verovaio u zlodela ustaa, tako da je u toku juna i u prvoj polovi
ni jula 1941. na stotine lica bilo ve po zatvorima ili je likvidirano. Sredinom ju
na 1941. godine odvode u bihaki zatvor Vojina Maria iz Osretka, Mirka
Turia iz Cazina i jo neke koji su sredinom avgusta puteni iz zatvora.
Oko 25. jula 1941. godine u selu Gata, u umi kod Mandia zaseoka, Milan
Pilipovi i Uska Miljkovi odravaju sastanak sa oko 40 ljudi iz sela Gate i dru
gih zaseoka. Objasnili su da su odvedeni pobijeni i skrenuli panju ponovo da
se ne odazivaju nikakvim pozivima od strane vlasti i da ljudi bee od kue, organizuju se i pruaju otpor.
Meutim, i dalje je vladala neverica i pored toga to je Uska Miljkovi ob
janjavao kako je doao iz Bihaa i video stravine prizore pokolja. Veina se
275
276
277
278
279
Poetkom maja 1942. od voda iz Bugara i Rujnice formirana je Bugarskorujnika eta kao Druga eta Treeg bataljona Drugog KPO, a za komandira
ete postavljen je Vasilj Boi, dotadanji komandir rujnikog voda, a za ko
mesara ete Milojko aa iz Sadilovca. eta je vodila borbu i drala poloaje pre
ma Cazinu, Bihau, Vagancu i Dreniku.
Uspeno odravanje slobodne teritorije u trouglu Bugar, Rujnica, Kordun
ski Ljeskovac, skoro godinu dana 1941/42 godina, stvorilo je izvanrednu si
gurnost kako kod boraca, tako i kod celokupnog civilnog stanovnitva, to je
omoguilo da se NOB stalno razvija i jaa. Rad organa narodne vlasti i drutveno-politikih organizacija sada posebno dolazi do izraaja. Ispoljena je
opta aktivnost na obezbeenju jedinica osnovnim potrebama, pre svega, hra
nom i odeom, kao i u jaanju organa narodne vlasti i svih drutveno-politikih organizacija, pre svega KPJ i SKOJ-a.
Postojanje ovako snanog i povremeno aktivnog partizanskog centra u ne
posrednoj blizini Bihaa, Slunja i Cazina uznemirilo je neprijatelje u okolnim
garnizonima. Zbog toga dolazi do eih ispada aktivnim dejstvima neprijate
lja. Otpoinje i prikupljanje jaih neprijateljskih snaga pre svega u reonu Vaganac i Cazin 19-20. jul 1942. Ustak-domobranske jedinice, uz pomo mobilisanog mesnog stanovnitva iz Trstovca, Mutnika, Trca, B. Gate, Vaganca i
dr. otpoinje opti napad na slobodnu teritoriju koja se punu godinu dana odr
ala i uspeno odolevala napadu neprijatelja.
Za poetak napada mesno stanovnitvo (pomenute teritorije) bilo je obaveteno i 19/20. jula 1942. otpoela je evakuacija iz Bugara, Rujnice i Kordun
skog Ljeskovca u pravcu planine Mavina. U toku povlaenja sa velikim zbegom naroda, u jutarnjim asovima, 20. jula 1942. godine, 2. eta vri napad na
ustae i domobrane koji su ve izbili jugoistono od padine ume Mavina. Bor
ba je voena u toku celog dana do popodnevnih asova, kada su se neprija
teljske snage poele povlaiti prema svojim bazama. Ljeskovaka eta u prepodnevnim asovima probila se u selo Moila, a Druga eta sa zbegom tek u no
i 20/21. juli 1942. godine. Imali smo velike gubitke, a posebno je stradalo ci
vilno stanovnitvo kojom prilikom su pobijene i kompletne porodice.
Ovim prestaje postojanje slobodne teritorije u optini Biha, Traka Ra
tela i Rakovica, u trouglu Bugar, Rujnica, Kordunski Ljeskovac, koja je punu
godinu dana 1941/42 godine uspeno odoljevala svim napadima ustako-domobranskih formacija. Tom akcijom neprijatelj je uspeo potisnuti nae orua
ne snage - formacije u selo Moila. Prva eta (ljeskovako-mavinsk) i Druga
eta (bugarako-rujnika) prestale su da postoje tako da je na kraj ostao bez
svojih oruanih formacija. Nisu se uspele srediti i odrati iz mnogo razloga, a
pre svega zbog nepostojanja odreene linosti koja bi ih organizovala i odra
la. Tako su borci iz pomenutih eta (prema eljama) otili u razne jedinice,
najee prema mestu ivljenja njihovih porodica. Veina je otila u krajike
jedinice, dok je jedan broj ostao u kordunakim jedinicama.
Od jula do novembra 1942. srpski ivalj optina T. Ratela, Biha i Cazin
preiveo je teke dane. Ostali su bez svojih domova i materijalnih dobara, ta
ko da je borba za goli ivot bila vrlo teka. Nije bilo najosnovnijih uslova krova nad glavom i hrane to je naroito pogodilo decu, ene i starije osobe.
280
281
282
283
284
285
U prolee 1943. godine iz pravca Trstovca dolazi grupa ustaa, hvata devet
ljudi, odvodi ih na Trstovac i strelja, a oktobra 1944. iz pravca sela Krnja u Do
nju Gatu, kod kua Zoria, poklali su devet ena i dece, ispriao je Duan Zec.
Po sramnoj kapitulaciji bive Jugoslavije 1941. nastala je muna i teka si
tuacija - prisea se Stana Ilije Repaji udata Zec Moj otac Ilija iveo je u Ilidi, selo Gata. Imao je mlin (vodenicu), neto zemlje, prodavnicu meovite
robe i gostionicu od ega je skromno iveo i izdravao est lanova domain
stva. Bio je solunski dobrovoljac i nosilac Karaoreve zvezde sa maevima,
potovan i ugledan meu ljudima. Ljudi su kod njega stalno navraali i zadr
avali se vodei sa njim svakojake razgovore koje sam ja povremeno paljivo
sluala. Mnogi su ga pitali ta e ovo biti Ilija, a on im je odgovarao da nee bi
ti nita dobro, da bi trebalo dii ustanak, ali da su malobrojni i da se nema
oruja i municije, da su Srbi, idovi, Romi i komunisti osueni na unitenje,
da im nema opstanka i ivota ako ne bude Rusa.
Ustae ve krajem juna i u maju kupe ugledne ljude i odvode ih u nepovrat, a
24. jula 1941. vre masovno kupljenje metana iz svih sela, odvode i mog oca Iliju
i brau Petra i Nikolu. Bilo je oko 600 ljudi doteranih u kafanu Suevia u Ilidi.
Ja sam sve vreme bila sa svojom majkom Marom i sa jo ena iz oblinjih kua.
Ustae su donele icu i poele vezati ljude dva po dva. Tu je bilo oko stoti
nu zaprenih kola sa konjskom vuom. Svezane su tovarili u kola dva po dva
i kada ih napune, onda ustaa seda u zadnji deo kola. Redala su se kola jedna
za drugim. Utovarili su mog oca i moju brau. Moja majka Mara je molila us
tau Hoi Amia, koji je drao kolut ice i sekao je kletima, da pusti njenog
mlaeg sina Nikolu, ali je on odgovorio odmakni ti dalje i ti e uskoro za
njima. Tu je bila i Kneevi Milija, ona je molila da joj ostave najmlaeg sina
ali joj nisu hteli udovoljiti, kao ni ostalima. Poto su sve povezali i potovarili u
kola, ustae su naredile da sagnu glave. Oterali su ih na Garavice kod Bihaa
gde su posle pljakanja i maltretiranja pobijeni.
U Ilidi je iveo Deli Husein, imao je svoje banje, prodavnicu meovite ro
be i zemlju.. Husein je imao najstarijeg sina Rifata koji je bio okoreli ustaa.
Oni su bili nae komije. Husein je dolazio esto kod mog oca na ast, kafu i
rakiju i na razgovor. Pred samo kupljenje ljudi dola sam pred njihovu kuu,
a oni dorukuju. Rifatova majka vie: Rifate, dite moje, nemoj Branka Spase
Gluvjia i Nikole Repajia, a Rifat odgovara: Nevista tu dvojicu ne bi nika
ko prometnuo.
Ja sam jo malo saekala pred njihovom kuom, zatim sam ula u kuu, Ra
sim se sagnuo i dorukuje, nita nije govorio.
U kui smo ostali nas troje, majka, ja i brat oko. Ustae su stalno pored na
e kue prolazile danju i nou, dozivale nas i govorile kako nas uvaju i da se
ne udaljavamo od kue. Jednu vee, neko zove: Maro! Ko je? Rasim.
Majka je otvorila, on je nosio u ruci bokal, mi smo mislili daje stvarno do
ao po mleko, majka je zatvorila vrata. Rasim je rekao: Maro, ovo pismo tre
ba da se odnese u Rujnicu do dana, kako zna.Mara je odgovorila: Rasime,
tvoj brat Rifat mi pobi tri muke glave, mua i dva sina, a ti hoe i nas troje
da pogubi. Ko vam moe verovati.
Rasim se nije naljutio i rekao je: Ovo su zlikovci i okupatorske sluge, Ne-
286
287
288
pe, Jovica i ja smo otili odmah, 5. februara, iz Velike Kladue u Peigrad. Husku smo nali u tabu. Leao je potrbuke na seiji, raskreenih nogu, poduprt
laktovima i zurio u tavanicu. Nije se podigao da se pozdravi sa nama, nego se
leei rukovao.
- Evo ti komesara - rekao mu je Jovica.
Huka me je odmerio od glave do pete.
- Poznajem ga jo od ranije i sluao sam dosta o njemu - rekao je na kraju
Huka.
Imao je i pravo. Nae poznanstvo poticalo je od 1942. godine kada je on bio
komandant mesta u Velikoj Kladui.
Brzo smo se sporazumeli o formiranju Prve muslimanske brigade i taba
grupe. Posle toga Huka sa nama nije mnogo razgovarao. Naprotiv, drao se
naduveno, kao da smo mi prili k njemu, a ne on nama. Jovica je to primetio,
pa je pokuao alei se, kako je on to znao i umeo, da i Husku razveseli. Me
utim, on je i dalje utao, oigledno o neemu razmiljajui.
Posmatrajui Husku, razmiljao sam i ja, kako u da radim i izaem na kraj
sa ovim ovekom, jer prema podacima sa kojima sam raspolagao i po sada
njem ponaanju, morao sam zakljuiti da u imati posla sa ovekom koji je sa
movoljan, tvrdoglav, lukav, beskarakteran, sebian, pohlepan, prevrtljivac.
Docnije sam se u sve to uverio.
Prvih dana Huka je malo drao do mene, ali je kasnije ovaj svoj stav u od
nosu na mene ispravljao. Smatrao je da je tu vojsku stvorio on i da njemu ni
ko nije ravan. Na isti nain odnosili su se prema meni i ostalim politikim
radnicima i njegovi komandanti pa i vojnici.
U poetku se Huka sa mnom nije uopte savetovao ve je sve inio samo
stalno, na svoju ruku. Isto tako su se ponaali i njegovi komandanti koji nisu
smatrali komesara ravnopravnim lanom taba. Ako bih prvih dana ma koje
nareenje izdao vojnicima ili njihovim rukovodiocima, a ne bih naglasio daje
to naredio Huka, niko ga ne bi izvrio.
Konano, 8. februara 1944. godine formirana je Prva muslimanska briga
da na poljani kod Velike Kladue. Tog dana su svim putevima prema Velikoj
Kladui ili vojnici u kolonama. Padao je sitan sneg, a vetar ga je raznosio. Sa
pesmom su stizali bataljoni, jedan za drugim. Za njima su ili ljudi, ene i om
ladina iz sela. Neki od njih nosili su upakovanu hranu za vojsku. Narod se sku
pljao da vidi formiranje Prve muslimanske brigade. Sve je bilo nekako
drugaije nego inae, veselo i sveano.
Na irokoj izgaenoj poljani, postrojila se milicija, naoruana pukama, au
tomatima i pukomitraljezima, obuena u raznovrsnu uniformu, nemaku,
ustaku, domobransku i kombinovanu. Kod mnogih su se na grudima blje
skala razna neprijateljska odlikovanja, steena u borbi protiv partizana i save
znika, a na uniformama su se videli i nemaki, ustaki ili domobranski oficirski
i podoficirski inovi. Na kapama su jedni nosili ustaki znak U, drugi do
mobranski amblem, trei razne nemake oznake, a etvrti su, opet, nosili fe
sove sa polumesecom i zvezdom. Neki su na fesove prikaili razne broeve, a
neki su, pored polumeseca i zvezde, nosili i ustako U i legionarski znak.
Ukratko, bila je to zaista udna, arena vojska, prije rulja, u kojoj su, pored po
289
290
291
- Sluaj, bolan, ja sam ti ovde velika vlast. Mene se svi plae. Vea sam ti ja
glava od tvog Sukrije - odgovorio mu je Ale kroz posprdni smeh.
- Ne valja ti to, ne zameraj se narodu...
Nije ni zavrio, kad mu upadne u re Mujo:
- Pusti ti, brate, praznu slamu. Ja, to smo mi, ve sila. Vidi, bolan, naeg
Husku. Kakva je to sila! Svi ga dozivaju i prizivaju.
- Pokret! Prekide razgovor partizan Meho uvalek i otpoe spremanje za
pokret.
Krajem februara dola je iz Slavonije grupa partizana, Muslimana, za popu
nu Unske operativne grupe, a ve 2. marta 1944. godine, formirana je u Peigradu i Druga muslimanska brigada.
Za komandanta brigade postavljen je Muharem Meedovi iz Bosanske Kru
pe, a za komesara brigade efik Kapetanovi, metalski radnik iz Novog. Za zamenika komandanta postavljen je Suljo orali, a za zamenika komesara brigade
Hakija Pozderac koji je do tada bio u Prvoj brigadi na istoj dunosti. Na njegovo
mesto u Prvoj brigadi postavljen je Hajro Kulenovi, obuar iz Kulen Vakufa.
Neto kasnije formiranje Buimski odred. Za komandanta tog odreda po
stavljen je Haso Dizdarevi, a za komesara Adem Hercegov, koji je kasnije po
stavljen za komesara Prve brigade, a na njegovo mesto za komesara odreda
Zajko Dizdarevi, predratni lan Partije iz Bosanskog Novog.
Uticaj partijske organizacije na terenu i u vojsci, rad novoformiranih narodnoosloboilakih odbora, komandi mesta i podruja, te uspene borbe jedinica
sa neprijateljem, dovele su do diferenciranja u Unskoj operativnoj grupi, a jo vi
e na terenu. Jo u martu 1944. godine bilo je sluajeva beanja vojnika iz naih
jedinica neprijatelju, ali su to uglavnom bili koljai i slini elementi koji su se
bojali narodnog suda. Oni su uspevali da ponekad povuku sa sobom i manji broj
potenih, ali naivnih boraca. Tako je komandant bataljona Mujo Rizvi, iz Trca, uspeo da poetkom maja 1944. godine dezertira neprijatelju sa svojim starim
tablijama. Uoi dana bekstva, njegov tablija, Meho, upitao gaje:
- Kad misli da beimo? Danas.- Da priekamo dan-dva?
- Zato?
- Da se pozdravim i zavrim neke svoje poslove.
- Ne sme se odgaati, saznae komesari. Vidi ti, bolan, da oni sve znaju,
da jednog po jednog hapse. Kako oni mene samo ispod oka gledaju. Da nije
ovo moj bataljon, da nisu moji vojnici, davno bih ja dobio kuglu u elo. Ako
sad ne smeju, ja ti kaem da e to uiniti za kratko vreme.
Rizvi je imao mnogo razloga da se boji daljeg razvoja dogaaja u Unskoj
operativnoj grupi. Uvrivanjem jedinica i narodne vlasti omogueno je i
enje tetnih elemenata iz vojske i na terenu, i to onih koji su se najvie ogreili o Narodnooslobodilaki pokret. Postepeno su ieni jedan po jedan kolja
i predavani narodnom sudu. ienje je imalo uticaja na ozdravljenje jedini
ca i one su postepeno postajale sve vre i jae.
Bivi Huskini vojnici, a pogotovo seljaci, esto su odlazili prvih dana u ne
prijateljske garnizone Cazin, Biha, Bosansku Krupu, Otoku itd. Ili su u gru
pama, pa su se kod oralia kafane i na drugim mestima sastajali sa ustakim
i nemakim vojnicima, sa njima vodili razgovore kao i ranije, kao da se nita
292
nije desilo. Kod njih uopte nije postojala mrnja prema neprijatelju, veza sa
Nemcima i ustaama bila je za njih sasvim normalna pojava. Seljaci su vrili zamenu i trgovinu sa neprijateljem i otuda donosili raznu neprijateljsku propa
gandu, a pojedinci su i radili prema zadacima Gestapoa.
Ni Huka nije prekidao vezu sa Nemcima i ustaama. On je i dalje bio sa nji
ma u kontaktu preko kurira koji su mu donosili pakete i pisma, a imao je i te
lefonsku vezu. Vie puta je pozivao preko telefona ustau Grabovca i sa njim
vodio duge razgovore.
Kad bi zazvonio telefon, mi bismo podigli slualicu.
- Ko je?
- Ovde Cazin. Na telefonu ustaki porunik... Trebam Husku ili Ceria.
Pozvali bi jednog od njih, a taj bi sa njima srdano, veselo i alei se dugo
razgovarao.
- Kad e doi, ta ima novo? Javi se. Poalji mi ono, ja sam tebi ve po
slao...
Jednom prilikom, poto je pozvao Cazin i traio ustakog natporunika,
Ceri je vodio ovakav razgovor:
- Kako si lafe? Ja sam ti poslao ono, a ti meni nisi nita odgovorio... Dobro,
poslau ti, a ti vidi za ono. Poalji i one stvari. Pozdravi laficu.
Zavretak razgovora, bio je uvek veseo i srdaan uz pozdrav spremni.
Roenje 11. decembra 1903. godine od majke Draginje i oca Mihajila u selu Brezova Glava kod Tuilovia, Hrvatska, u zemlj radnikoj porodici.
Kao dete ostao bez oca koji je otiao na rad u Ameri
ku, tako daje majka Draginja postala i otac i majka, sama
je u vrlo tekim uslovima odgajala i vaspitavala Stanka.
Stanko je zavrio samo osnovnu kolu i ostao da
radi na selu kao zemljoradnik, ali se nije zadovoljio
samo sa poljoprivredom. Kao mlad, potovan i vredan ovek, posmatrajui rad majstora, izuio je i sto
larski zanat. Iako samouk vrlo brzo je postao poznat i
traen majstor za izgradnju kua i raznih delova nametaja. Kao dobar domain i majstor postao je lan
zemljoradnike zadruge, a kasnije i njen upravnik.Jo
tada, pre Drugog svetskog rata, seljaci i radnici su
Stanka anicu cenili pa je kao takav jo 1939. godine
postao lan KPJ.
Kapitulacijom Jugoslavije i dolaskom kvislinke
ustake vlasti i proglaenjem NDH drave u Hrvat
skoj i na Kordunu, poetkom progona srpskog naro
da, Stanko u selu okuplja ljude koji mu veruju,
293
prikuplja oruje, kojeg je bilo vrlo malo, i priprema narod za otpor ustakoj ti
raniji.
Sa malim odredom ustanika napada ustae i domobrane u Perjasnici i osva
ja 26 vojnikih i 40 lovakih puaka, municiju i vojniku opremu, i tako stva
ra uslove za formiranje odreda Perjasica. aniini uspesi, snalaljivost i hra
brost brzo su se prouli po elom Kordunu, ali i ire u Baniji, Lici i Cazinskoj
krajini. Postao je anica primer kako se treba organizovati i hrabro odupreti
ustakoj tiraniji.
Formiranjem Glavnog taba Hrvatske i Stanko Opai anica postaje lan
taba.Narastanjem NO pokreta i sve veim brojem partizana krajem 1941. go
dine, reoni prerastaju u bataljone i anica postaje komandant Prvog bataljo
na Prvog kordunakog partizanskog odreda. U borbama na ukuru i Krnjaku
uspeno odbija prodor Italijana i vraa u garnizon Karlovac.
Osloboenjem Vojnia, januara 1942. godine, povezane su do tada oslobo
ene teritorije, zaplenjeno dosta novog naoruanja i opreme i time je omogu
eno formiranje novih eta, formiran je i Drugi NO partizanski odred.
anica je sa dunosti komandanta Prvog bataljona Prvog KPO postavljen
na dunost komandanta Prvog KPO.
Poetkom juna 1942. godine formirana je Operativna zona u koju su uli
odredi Like, Korduna i Banije. On je tada postavljen na dunost komandanta
grupe NO partizanskih odreda Korduna. U februaru 1942. godine dao je ini
cijativu za organizovanje najpre kurseva za obuku mladih boraca, a zatim i
obuku komandnog kadra, oficira.
Obueni su omladinci od kojih je formiran Omladinski bataljon Joe Vlahovi.
Aktivno je uestvovao u stvaranju vojno-pozadinskih organa vlasti na Kor
dunu: vojna podruja, komandna mesta, bolnice, seoske strae, radionice.
Pomagao je u formiranju NOO kao civilne vlasti, omladinske i AF orga
nizacije. Pomogao je u obnavljanju spaljenih kua i prikupljanju i raspodeli
hrane postradalom narodu.
Krajem 1942. godine, Stanko Opai anica, kao prvi i najpopularniji pred
stavnik naroda Korduna, uestvuje kao venik Prvog zasedanja AVNOJ-a.
U radu ovog istorijskog zasedanja bio je biran za lana Predsednitva i predsedavajui.
Neto kasnije, biran je i za venika ZAVNOH-a. Vrio je znaajne funkcije
i bio lan prve vlade Hrvatske kao ministar graevinarstva, a posle osloboe
nja 1945. godine bio je ministar industrije. Jednom reju, Stanko anica Opa
i bio je narodni voa.
Nurija Pozderac
Herojska smrt na Drago sedlu
Roen je 15. januara 1892. godine u Cazinu, Bosna i Hercegovina. Osnovnu
kolu zavrio je u Cazinu, gimnaziju u Bihau, a uiteljsku kolu u Sarajevu.
Posle odsluenja vojnog roka, u Prvom svetskom ratu mobilisan je kao au
strijski vojnik i upuen na front gde je pao u rusko zarobljenitvo.
294
Nuruja Pozderac,
potpredsednik Izvrnog
odbora AVNOJ-a,
legenda Cazinske krajine
Huka Miljkovi
Od popularnog radnikog aktiviste
i starog komuniste do prevrtljivca u ratu
Roen je 1905. godine u selu Trn kod Velike Kladue. Po zanimanju zem
ljoradnik, povremeno umarski, zidarski radnik i sitan trgovac. Pred Drugi
svetski rat ukljuio se u radniki pokret i kao dobar politiki aktivista postao
je popularan kod radnika i primljen u KPJ, a 1941. biran je u partijsko ruko
vodstvo. U toku Drugog svetskog rata bio je lan Okrunog komiteta KPJ za
295
296
U svoju miliciju mobilise seljake Cazinske krajine, ali prima i dezertere par
tizane, domobrane, ustae i one iz nemakih jedinica, handar divizije, itd.
Za samo dva-tri meseca, u prolee i leto 1943, uspeo je da okupi oko 3000
boraca, formira 11 bataljona koji su uglavnom vezani za sela iz kojih su borci.
Milicija se hranila slino kako su se hraniili i partizani. Bogatiji seljaci bili
su obavezni da daju vie za vojsku. Vojska, milicija i narod su sluah Huskina
nareenja, tako kad je on odluio da se prui snaan orpor u borbu se uklju
ivalo sve za borbu sposobno stanovnitvo.
Partizani su u nekoliko pokuaja da razbiju Huskinu miliciju doiveli neuspeh i
imali ozbiljne gubitke. On nije dozvoljavao ni ustaama i domobranima da slobod
no upadaju i kreu se po njegovoj teritoriji. Za svaki prolaz kroz Cazinsku krajinu svi
su od Huske traili dozvolu i obino su je dobijali uz dogovorene uslove i nadokna
de, najee je to bilo oruje i municija, kao i druga ratna oprema i potrebe.
Krajem 1943. desile su se velike promene vojno-politike situacije, kapitu
lacija Italije, sve vee pobede NOVJ u zemlji i napredovanje Crvene armije na
istoku. To je nateralo Husku da razmilja o konanom zavretku rata. Poeo
je misliti ta e biti sa Muslimanima Cazinske krajine koji, kao sluge ustako-faistike drave NDH, poinie zloin nevinom srpskom stanovnitvu u le
to 1941. i prolee 1942. godine.
Novembra 1943. je uspostavio vezu sa starim ratnim drugovima iz 1941. i
1942. godine, a imao je dosta poznatih u kordunakim partizanima. Jedan od
njih bio je i Jovica Lonar u to vreme lan taba etvrtog korpusa NOVH.
Ustanovljen je kontakt sa Jovicom i poeli su razgovori. Huka je postavljao
mnoge zahteve i uene i posle nekoliko razgovora sa Jovicom, ali i sa drugim
rukovodiocima KPJ, dolo je do sporazuma - pristao je da se vrati partizani
ma i to pod komandu etvrtog korpusa NOVH.
Sredinom januara 1944. sa nekoliko komandanata bataljona, Huka odla
zi u tab etvrtog korpusa NOVJ da bi i zvanino potpisao sporazum o pre
lasku njegove milicije pod komandu NOV.
Meutim, i dalje je odravao vezu sa Nemcima i ustaama, ali je poeo oz
biljno raditi po nareenjima taba etvrtog korpusa.
Nemci su konano videli da nema nita od Huskinog povratka na njihovu
stranu i reili su da ga likvidiraju. Za taj zadatak izabrali su bive ustae koji su se
nali kod Huske. Bajro Baba i Emin Okanovi su Husku saekali u zasedi i ubili.
Pokuaj Nemaca i ustaa da povrate Huskinu miliciju pod njihovu koman
du nije uspeo. Istina, bilo je posle ubistva Huske dezerterstva, ak su i celi bataljoni dezertirali, ali je veina, formirana u brigade, ostala da na strani
partizana hrabro vodi pobedniku borbu do kraja rata.
297
298
299
300
R/B
OPTINA
UKUPAN BROJ
NACIONALNA
PALIH BORACA
PRIPADNOST
BIHA
1943
1944
1945
NEPOZ.
SRBA
303
17
58
121
65
33
MUSLIMANA
164
10
66
40
42
HRVATA
20
13
VELIKA
KLADUSA
823
1942
SRBA
710
44
86
274
155
58
93
MUSLIMANA
OSTALIH
BOSANSKA
KRUPA
GODINA POGIBIJE
1941
129
12
54
I 22
36
HRVATA
OSTALIH
SRBA
437
70
42
126
86
24
89
MUSLIMANA
72
273
33
83
70
HRVATA
OSTALIH
SRBA
449
28
57
229
85
33
17
MUSLIMANA
372
19
60
171
HRVATA
OSTALIH
SRBA
1899
159
243
750
391
T 148
208
MUSLIMANA
r Lus
X_
3
0
0
938
12
42
171
348
249
116
HRVATA
26
14
OSTALIH
301
TREI DEO
SPISAK RTAVA RATA 1941 - 1945
44
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
305
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
306
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
307
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
308
SaviMira 1903/41
Savi Risto Jovo 1902/41
Sepi Marko Mihajlo 1906/41
Sepi Vid Marko 1889/41
evi Lazo ?/41
evi Lazo Smilja 1927/42
evi Stoja 1900/42
evi Zora Milkan 1928/42
Skendi Milo Milka 1915/42
Sokolovi Svetozar Vladislav 1942/43
Sokolovi Tode Sofija 1903/43
Sovilj uro Mihajlo 1924/42
Sovilj Grigaj Milka 1910/44
Stanarevi Smiljana 1905/42
Stankovi Trade Petar 1911/44
Starevi Pavle Spaso 1875/41
teta Milan Mila 1905/44
teta Milan Slado 1889/43
tikalac ujauro 1911/43
Stipi Savo Lazo 1905/41
Stjepanovi Savo Mirko 1919/41
Stoisavljevi Stevan Milica 1910/41
Stojakovi Ilija taka 1926/43
Stojakovi Ilija Stoja 1920/43
Stojakovi Stojan Ilija 1894/42
Stojanovi Dragan Braco 1923/42
Stojanovi Dragan Jovan 1914/42
Stoji Aleksa Stoka 1902/42
Stoji Stevan Mara 1907/43
Studen Milo Mirko 1919/44
Stupar Jovo Mika 1877/43
Stupar Pero Gojko 1910/41
Stupar Vaso Duan 1915/41
Stupar Vaso Petar 1913/41
Suevi Milan Stanislava 1918/41
Tepavac Rade Milan 1924/42
Tesla Mile ura 1898/41
Tomi Jovan 1918/41
Trbojevi Nikola Jovo 1906/42
Trbojevi Simo Kota 1940/41
Trbojevi Simo Milan 1929/41
Trbojevi Simo Petar 1922/41
Trkulja Mile Milan 1883/41
Tupaji Pero ore 1883/41
Uzelac Ana 1897/45
Uzelac Pane Marko 186941
Vajs Karlo Gerhard 1914/41
Vanevi Ilija Milka 1919/43
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
BALJEVAC
1. Gavrilovi Stevo Duan 1921/41
2. Gavrilovi Stevo Milka 1927/42
3. Gavrilovi Stojan Stevo 1898/41
4. Puhar Mile Dane 1902/41
5. Puhar Mile Stojan 1899/41
6. Puhar Mile Stojan 1900/41
7. Vasiljevi Vujo Stevo 1901/41
8. Vlaisavljevi Boja 1870/43
9. Vlaisavljevi uro Rade 1898/41
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
BREKOVICA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
BUGAR
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
309
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
310
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
311
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
DOBRENICA
1. Cari Mile Siba 1895/43
2. Jelaa Smilja 1902/42
312
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
DONJA GATA
1. Adamovi Mile Savo 1909/41
2. Baji Duan Boo 1939/43
3. Baji Duan Duan 1940/43
4. Baji Ilija Vujo 1876/43
5. Baji Mile Angelina 1904/43
6. Baji Vujo Duan 1914/41
7. Bandi Ivan Mile 1894/42
8. Basara Janko Boo 1908/41
9. Blanua Jovo Mile 1920/41
10. Cimesa uko Branko 1939/43
11. Cimesa uko Duan 1935/43
12. Cimesa uko Milija 1943/43
13. Cimea uran Mio 1886/41
14. Cimea Jaki Trivuna 1910/43
15. Cimea Rade Luka 1912/41
16. Cimea Trivun Vida 1910/43
17. Cvetianin Ilija uja 1916/43
18. Davidovi Aleksa Duan 1940/42
19. Davidovi uro Milan 1893/41 C
20. Davidovi Ilija Vlade 1941/43
21. Davidovi Mane Petar 1917/41
22. Davidovi Ostoja Vujo 1862/42
23. Davidovi Vujo Jovan 1888/42
24. Gluvaji ure Rade 1902/41
25. Gluvaji Gavro Nikola 1902/41
26. Gluvaji Gojko Ljubomir 1940/43
27. Gluvaji Jove Ilija 1890/41
28. Gluvaji Jove Milo 1892/41
29. Gluvaji Jovica Mile 1904/43
30. Gluvaji Jovo Gojko 1910/41
31. Gluvaji Luka Dragutin 1938/42
32. Gluvaji Luka Duan 1917/41
33. Gluvaji Milan Marija 1941/41
34. Gluvaji Milan Milan 1941/41
35. Gluvaji Milan Milica 1937/43
36. Gluvaji Mile Dragutin 1904/41
37. Gluvaji Mile Gojko 1912/41
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
313
314
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
GOLUBI
1. Koli Luka Ive 1920/45
2. Mii Ilija Branko 1929/42
3. Mii Ilija Dara 1927/42
4. Mii Ilija Ljubomir 1923/42
5. Mii Ilija Pavle 1921/41
6. Mii Ilija Zora 1925/42
7. Mii Jovo Bogdan 1913/41
8. Mii Jovo oro 1861/41
9. Mii Mihajlo Duan 1910/41
10. Mii Mile Risto 1922/42
11. Mii Rade Boko 1922/41
12. Mii Risto Mile 1900/42
13. Mii Stevo Ilija 1895/41
14. Prodanovi Jovo Milka 1916/42
15. Stupar Jovo Milka 1907/43
GORNJA GATA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
315
IZAI
1. Bjelobaba Duan Milka 1906/43
2. Bjelobaba Geno Mira 1938/42
3. Bjelobaba Geno Zorka 1932/42
4. Cvjetianin Ilija Duan 1924/41
5. Cvjetianin Ilija Milan 1918/41
6. Cvjetianin Ilija Nikola 1921/41
7. Doji Jovo Joso 1887/41
8. Doji Jovo Milan 1890/41
9. Doji Kata 1885/43
10. Doji Milan Mile 1918/41
11. Dragojevi Rade Bogdan 1922/41
12. Drakuli Iso Nikola 1916/41
13. Drakuli Jovo Iso 1880/41
14. Dubaji Dane Haka 1899/42
15. Dakula Jovo uro 1890/41
16. Dakula Jovo Duan 1895/41
17. Dakula Pera 1899/43
18. Dakula Petar Savo 1921/44
19. Dakula Petar Vlado 1919/41
20. Dokula Duan Anka 1934/43
21. Dokula Duan Desa 1936/43
22. Dokula Duan uro 1930/43
23. Dokula Duan Jovo 1940/43
24. Dokula Duan Petar 1932/43
25. Ivanevi Duan Ljubica 1927/45
26. Korda Ana 1880/43
27. Korda Ilija Nikola 1892/41
28. Korda Nikola Nikola 1923/41
29. Kovaevi Bogdan Mile 1880/?
30. Njegovan Cede Dete 1939/43
31. Njegovan edo Dragan 1937/43
32. Njegovan edo Duan 1935/43
33. Njegovan Danica 1920/43
34. Njegovan Kata 1880/43
35. Njegovan Mile 1875/41
36. Njegovan Mile edo 1918/41
37. Njegovan Mile Milan 1909/41
38. Pria Dara 1910/43
39. Pria Petar Branko 1921/41
40. Pria Petar Duka 1909/41
41. orak Duan Milovan 1910/41
42. orak Duan Petar 1908/41
43. orak Haj sije Duan 1885/41
44. Suli Ramo Jusuf 1913/43
45. uput Iso 1908/41
46. uput Marija 1910/42
47. uput Mile Nikola 1913/41
316
JANKOVAC
1. Aralica Dane 1923/41
2. Aralica Ilija 1927/41
3. Aralica Nikola 1896/41
4. Aralica Nikola Savo 1925/41
5. Aralica Nikole Dete 1926/41 O
6. Aralica Nikole Dete 1927/41 O
7. Aralica Savo Dane 1925/41 O
8. Aralica Savo uro 1927/41 O
9. ulibrk Duan Milena 1937/?
10. ulibrk Duan Mirko 1938/?
11. ulibrk Ilije Tode 1880/41
12. ulibrk Tode Stevo 1900/41
13. ulibrk Tode ura 1904/41
14. ulibrk Tode Duan 1910/41
15. ulibrk Tode Mile 1913/41
16. Cvjetianin Mile uro 1913/41
17. Cvjetianin Mile Petar 1922/41
18. Cvjetianin Slavko Dragan 1940/43
19. Cvjetianin Slavko Jovo 1942/43
20. Cvjetianin Mile uro 1917/41
21. Cvjetianin Mile Perica 1922/41
22. Doen Mileta uro 1905/41
23. Doen Mileta Vujo 1905/41
24. Doen Trivo 1880/41
25. Drakuli Nikola uro 1892/41
26. Drakuli Nikola Ilija 1894/41
27. Drakuli Nikola Vujo 1890/41
28. Drakuli Vujo Dane 1918/41
29. Grubia Perica Mileva 1923/43
30. Grubia Petar Mileva ?/44
31. Ivanevi uro Ilija 1910/41
32. Ivanevi Ilija uro 1896/41
33. Ivanevi Mile Gojko 1936/43
34. Ivanevi Mile Mika 1928/43
35. Ivanevi Mile Savo 1933/43
36. Ivanevi Savo Mile 1889/41
37. Jeremi ore Petar 1925/41
38. Jeremi Mileva 1929/41
39. Jeremi M. uro ?/41
40. Kneevi ore Duan 1913/41
41. Kneevi Duan Mile 41/43
42. Kovaevi Ilija Stevan 1891/41
43. Kovaevi Stevo Mile 1916/41
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
JASIKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
317
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
KAMENICA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
318
LOHOVSKA BRDA
1. Blakua Ilija Dane 1910/41
2. Bubulj Nikola Jovo 1922/41
3. Bubulj Nikola Proko 1924/41
4. Bubulj Simo Nikola 1901/41
5. Bubulj Stevan Simo 1882/41
6. Cvjetnianin Dmitar uro 1910/41
7. Cvjetian uro Mile 1918/41
8. Cvjetian uro Rade 1924/41
9. Cvjetian Ilija Jovo 1865/43
10. Cvjetian Mile Jovo 1910/41
11. Cvjetian Petar Mile 1871/41
12. Gluica uro Petar 1900/41
13. Gluica Ilija Nikola 1914/41
14. Krlji Stanko Soka 1880/41
15. Laki Dane Rade 1925/41
16. Laki Gavro Rade 1879/41
17. Laki Jovo Mio 1936/43
18. Laki Rade Stevo 1914/41
19. Laki Vuen Jovo 1909/41
20. Latkovi Luka Jovo 1905/41
21. Marii Ivan Milan 1911/41
22. Marii Jovo Vojin 1929/43
23. Radakovi Ivan Boja 1889/43
24. Vlatkovi Petar Bogdan 1944/44
25. Vlatko vi Petar Milan 1932/45
26. Vlatkovi Petar Petar 1910/41
LOHOVO
1. Brdar uro Petar 1917/41
2. Brdar Ilija 1898/41
3. Brdar Jovan Stojan 1880/41
4. Brdar Jovo Mile 1895/41
5. Brdar Jovo Stojan 1890/41
6. Brdar Mile uro 1902/41
7. Brdar Mile Gajo 1910/41
8. Brdar Mile Jovanka 1941/41
9. Brdar Mile Trivun 1907/41
10. Brdar Petar Branko 1939/43
11. Brdar Petar Rade 1936/43
12. Brdar Stojan Jovo 1908/41
13. Brdar Trivun ?/41
14. Brdar Trivun Mile 1895/41
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
319
111.
112.
113.
114.
115.
116.
MALA PEA
1. Bubalo Jovan Milica 1880/42
2. Krneti Petar 1904/44
3. Mudri Duan Danica 1933/41
4. Mudri Duan Draga 1937/41
5. Mudri Duan Ilija 1940/41
6. Mudri Duan Ljuba 1934/41
7. Mudri Duan Milan 1928/41
8. Mudri Duan Milo 1939/41
9. Mudri Duan Petar 1930/41
10. Mudri Duan Rade 1931/41
MEDJUDRAJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
PITOTAN
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
320
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
SOKOLAC
1. Bjekovi Vojin Ljubo 1935/42
2. Kalabi Lazo Nikola 1900/41
3. Tima Todor Mara 1888/42
TURIJA
1. Vujinovi Pero Jovo 1912/42
2. Vukadinovi Jovo Mara 1936/43
3. Vukadinovi Milan Savo 1911/?
4. Vukadinovi Savo Rade 1922/42
5. Zec ukan Milka 1863/43
VEDRO POLJE
1. Bjeli uro Soka 1912/42
VELIKA GATA
1. Bigi Mio Stoja 1902/45
2. Dubaji Milan uro 1888/41
3. Geridijan Obrad Ostoja 1880/42
4. Geridijan Ostoja Branko 1922/41
5. Geridijan Ostoja edo 1927/42
6. Geridijan Ostoja Dragoslav 1930/42
7. Geridijan Ostoja Obrad 1910/43
8. Jaki Cvijo Perica 1943/43
9. Jaki Dmitar Dragi 1913/41
10. Jaki Dragi Mara 1937/44
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
VIKI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
VRSTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
321
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
ZAVALJA
1. Brdar Luke Mile 1892/41
2. Brdar Mile Ilija 1922/41
3. Findruk Ivan Luka 1882/41
ZLOPOLJAC
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
322
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
323
324
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
BATRA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
BOSANSKA KRUPA
1. Adamovi Ilija Jovan 1904/41
2. Adamovi Ilija Milan 1902/41
3. Adamovi Joan Deva 1891/43
4. Adamovi Jovo Blao 1932/43
5. Adamovi Jovo Milka 1930/43
6. Ajdukovi Rade Mio 1908/41
7. Ami uri Sran 1906/41
8. Ani ura Miladin 1902/41
9. Anii Dragan Stana 1935/43
10. Anii Dragan Zora 1933/43
11. Anii Vid Dragan 1907/41
325
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
369.
370.
371.
372.
373.
374.
375.
376.
377.
378.
379.
380.
381.
382.
383.
384.
385.
386.
387.
388.
389.
390.
391.
392.
393.
394.
395.
BUIM
1. Baji Rade 1910/42
2. Boievi Jovo Boko 1938/41
3. Boievi Jovo Ljubica 1936/41
4. Drobac Petar Milica 1919/41
5. Grmua Jovo Joka 1889/41
6. Grmua Marko Anka 1935/41
7. Grmua Marko Savo 1935/41
8. Grmua Marko Vukain 1936/41
9. Prgomelja Jelica 1880/41
10. Romi Janja 1885/41
11. Romi Marka Dete 1920/41
12. Romi Marko Duan 1924/44
13. Romi Marko Mileva 1928/44
DOBRO SELO
1. Babi Ilija 1908/41
2. Bogunovi S. uro 1917/41
3. Bogunovi Stanko uro 1915/41
4. Boran Mile Trivuna 1885/41
5. Ciganovi Miladin Dmitar 1901/41
6. Cimesa Milan Dragan 1934/41
7. Cimesa Milan Dragica 1936/41
8. Cimesa Milan Rade 1931/41
9. Cimea Mirko Dragan 1935/41
10. Cimea Mirko Milica 1932/41
11. Cimea Mirko Rade 1930/41
12. Cimea Mirko Savka 1928/41
13. Cimea Stojan Mirko 1910/42
14. Cimea Vid Stojan 1890/41
15. orkovi Luka 1877/42
16. ulibrk Boo Dragan 1927/43
17. ulibrk Boo Milan 1919/42
18. ulibrk Boo Milanko 1921/42
19. ulibrk ura Mile 1902/41
20. ulibrk uro Mile 1877/41
21. ulibrk Milan Branko 1937/42
22. ulibrk Mile Milo 1920/41
23. ulibrk Milo Stevan 1924/42
24. ulibrk Nikola Miladin 1868/43
25. ulibrk Ostoja Mile 1897/41
26. ulibrk Pero Mile 1890/41
27. ulibrk Petar Jovana 1893/41
28. ulibrk Stana Milanko 1941/41
29. ulibrk Stana Mirko 1939/41
30. ulibrk Stana Uro 1936/41
31. ulibrk Todor Petar 1902/41
32. ulibrk Trivun Kota 1917/41
33. ulibrk Ud.Mile Stana 1890/41
34. Daki Nikola Duan 1926/42
35. Daki Nikola Marko 1914/41
36. Daki Pero Stojan 1900/41
37. Daki Stojan Milan 1920/41
38. Drai ure Mihailo 1895/43
39. Drai uro Deva 1924/41
40. Drai uro Dragan 1939/41
41. Drai uro Duan 1921/41
42. Drai uro Ljuban 1928/41
43. Drai uro Marko 1932/41
44. Drai uro Mileva 1925/41
45. Drai uro Milo 1934/41
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
GLAVICA
1. Bjeli Duan Jovo 1928/43
2. Bjeli Duan Stana 1943/43
3. Bjeli Nikola Ljuban 1940/42
4. Bjeli Nikola Petar 1941/42
5. Bjeli Nikola Trivuna 1941/42
6. Bokan Mile Lazo 1895/41
7. Bori Stevo Milka 1906/41
8. Cikota Lazo Lakan 1889/41
9. ubrilo Petar edo 1912/41
10. ubrilo Trivo Jovo 1908/41
11. ulibrk Boja 1884/45
12. ulibrk Cvijo Milanko 1939/41
13. ulibrk Dmitar uja 1936/43
14. ulibrk Dmitar Slavko 1938/43
15. ulibrk Jovo Cvijo 1882/43
16. ulibrk Miladin Milan 1921/41
17. ulibrk Milan Mihajlo 1883/43
18. ulibrk Milo Ilija 1924/45
19. ulibrk Nikola Zorka 1919/41
20. ulibrk Ostoja Milan 1888/41
IVANJSKA
1. Baji Nikola Slavko 1922/41
2. Baji Nikola Vojin 1900/41
3. Baji Nino Nikola 1888/41
4. Baji Rade Stevan 1914/41
5. Baji Rade Stevo 1926/41
6. Baji Rade Trivo 1916/41
7. Baji Stevan Ilija 1890/41
8. Baji Stevan Rade ?/41
9. Baji Stevo Ilija ?/41
10. Baji Stevo Rade ?/41
11. Beronja Stojia Milovan 1912/41
12. Bjelajac Mile Ilinka 1900/43
13. Brljak Simo Marko 1870/42
14. ulibrk Dragan Danica 1900/42
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
JEZERSKO
1. Ajdukovi Pero Anka 1876/43
2. Babi Marko Mara 1919/41
3. Babi Milka 1902/41
4. Babi Savo Stevo 1941/41
5. Banjac uro 1900/41
6. Banjac Trivo uro 1935/41
7. Banjac Trivo Mileva 1936/41
8. Banjac Trivo Rade 1937/41
9. Bomatar Rade Milo 1881/41
10. Boran uro Jovo 1890/41
11. Borijan Milan Mihailo 1905/41
12. Brkanovi Budo Marta 1905/41
13. Budimir Milan Darinka 1936/41
14. Budimir Vaso Milan 1900/41
15. Bukarica Gajo Glio 1901/41
16. Bukarica Glio Jovo 1926/41
17. Bukarica Glio Marta 1930/41
18. Bukarica Glio Nikola 1928/41
19. Bukarica Spaso Janja 1900/41
20. ilas Ilija Milica 1938/41
21. ilas Ilija Nikola 1940/41
22. Doen Boo Cvjeta 1938/41
23. Doen Boe Dete 1941/41
24. Doen Boo Ljuban 1939/41
25. Doen Boo Ljubica 1937/41
26. Doen Boo Mara 1933/41
27. Doen Boo Mika 1935/41
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
KONJODER
1. Todi Dmitar Stoja 1901/43
2. Vasiljevi Nikola Branko 1909/41
LJUSINA
1. Babi Miko Stana 1894/41
2. azi Risto Desa 1934/43
MAHMI SELO
1. Gavrilovi Duan Mileva 1937/41
2. Gavrilovi Duan Zorka 1934/41
3. Gavrilovi Luka 1895/41
4. Kerkez Lakan Rade 1925/41
5. Kerkez Stevan Lakan 1900/41
6. Kosanovi Mile Nikola 1899/41
7. Kosanovi Mile Nikola 1941/41
8. Kosanovi Mile Simo 1897/41
9. Kosanovi Nikola Marko 1939/41
10. Kosanovi Nikola Mile 1925/42
11. Kosanovi Nikola Ranko 1941/41
12. Kosanovi Petar Mile 1863/41
13. Kosanovi Simo Gojko 1940/41
14. Kosanovi Simo Milan 1918/41
15. Kosanovi Simo Mirko 1918/41
16. Malbai Mile Duanka 1939/41
17. Malbai Mile Mara 1934/41
18. Malbai Mile Radojka 1937/41
19. Petkovi Stevan Borka 1939/41
20. Petkovi Stevan Milka 1937/41
21. Petkovi Stevan Sava 1936/41
MRAZOVAC
1. Drai Rade Sava 1923/41
2. Drai Rade Ana 1937/41
3. Drai Rade Milan 1938/41
4. Drai Rade Stevan 1931/41
5. Drai Rade Stoja 1925/41
6. Drai Stojan Rade 1904/41
7. Grabovi Nikola 1901/43
8. Grabovi Petra 1908/43
9. Grabovi Nikola Ilija 1922/41
10. Grabovi Nikola Milan 1927/43
11. Ilievi Ilija 1917/41
12. Ilievi Mihajlo Stevo 1935/41
13. Ilievi Mile Milka 1930/41
14. Ilievi Nikola Ana 1940/41
OTOKA
1. Banjac Savo Duan 1919/41
2. Barjanin Ilija Smiljana 1891/43
3. Buni Marko Joka 1903/41
4. uji Rade Dragica 1931/41
5. ulibrk Dragutin Mladen 1940/44
6. ulibrk Jovo Milka 1910/43
7. Dumi Kota Trivo 1878/41
8. umi Kota Pero 1881/41
9. umi Kota Pero 1888/41
10. umi Kota Trivo 1886/41
11. umi Milan Mara 1911/43
12. Dumi Pero Mirko 1911/44
13. uni Mile Ilija 1891/41
14. uni Stojan Nikola 1901/41
15. uni Vid Stojan 1871/41
16. Gakovi Simo Pava 1872/41
17. Jovanovi Nikola Petar 1895/44
18. Kljaji Mile Jovanka 1924/41
19. Kneevi Dragica 1904/43
20. Kneevi uro Ilija 1898/44
21. Kneevi Nikola Obrad 1873/41
22. Kneevi Obrad uja 1917/41
23. Kneevi Obrad Milan 1924/42
24. Kubet Jakov Milica 1892/41
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
PERNA
1. Abramovi Ljeposava 1882/43
2. Ani ure Duan 1912/41
3. Ani Duan Boko 1941/43
4. Ani Stevan Mirko 1910/41
5. Ani Vid Stevan 1889/41
6. Babi Boo 1891/41
7. Babi uro Milka 1937/41
8. Babi uro Slavko 1934/41
9. Babi uro Slobodan 1935/41
10. Babi Gojko Jelka 1932/41
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
PITALINE
1. Anii Stevan Uro 1914/41
2. Anii Uro Mara 1941/43
3. Anii Uro Persa 1935/43
4. Anii Uro Zora 1937/43
5. Babi Bogdan uja 1919/41
6. Babi Bogdan Mile 1939/41
7. Babi Bogdan Mirko 1940/41
8. Babi Boo Milan 1921/41
9. Babi io Jovanka 1925/41
10. Babi io Lazo 1916/41
11. Babi io Sava 1889/41
12. Babi io Stoja 1930/41
13. Babi io Zora 1934/41
14. Babi David Gavro 1861/41
15. Babi uro Bosiljka 1912/41
16. Babi uro Desanka 1934/41
17. Babi uro Duan 1916/41
18. Babi uro Jela 1932/41
19. Babi uro Ljuba 1906/41
20. Babi uro Ljuba 1926/41
21. Babi uro Mara 1936/41
22. Babi uro Marinko 1918/41
23. Babi uro Marinko 1938/41
24. Babi uro Milan 1879/41
25. Babi uro Mile 1913/41
26. Babi uro Mileva 1930/41
27. Babi uro Milosav 1932/41
28. Babi uro Mirko 1932/41
29. Babi uro Mirko 1933/41
30. Babi uro Radojka 1935/41
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
415.
416.
417.
418.
419.
420.
421.
422.
423.
424.
425.
426.
427.
428.
429.
430.
431.
432.
433.
434.
435.
436.
437.
438.
439.
440.
441.
442.
443.
444.
445.
446.
447.
448.
449.
450.
451.
452.
453.
454.
455.
456.
457.
458.
459.
460.
461.
462.
463.
464.
465.
466.
467.
468.
469.
470.
471.
472.
473.
474.
475.
476.
477.
478.
479.
480.
481.
482.
483.
484.
485.
486.
487.
488.
489.
490.
491.
492.
493.
494.
495.
496.
497.
498.
499.
500.
501.
502.
503.
648.
649.
650.
651.
652.
653.
654.
655.
656.
657.
658.
659.
660.
661.
662.
663.
664.
665.
666.
667.
668.
669.
670.
671.
672.
673.
674.
675.
676.
677.
678.
679.
680.
681.
682.
683.
684.
685.
686.
687.
688.
689.
690.
691.
692.
693.
694.
695.
696.
697.
698.
699.
700.
701.
702.
703.
704.
705.
706.
707.
708.
709.
710.
711.
712.
713.
714.
715.
716.
717.
718.
719.
720.
721.
722.
723.
724.
725.
726.
727.
728.
729.
730.
731.
732.
733.
734.
735.
736.
737.
738.
739.
740.
741.
742.
743.
840.
841.
842.
843.
844.
845.
846.
847.
848.
849.
850.
851.
852.
853.
854.
855.
856.
857.
858.
859.
860.
861.
862.
863.
864.
865.
866.
867.
868.
869.
870.
871.
872.
873.
874.
875.
876.
877.
878.
879.
880.
881.
882.
883.
884.
885.
886.
887.
888.
889.
890.
891.
892.
893.
894.
895.
896.
897.
898.
899.
900.
901.
902.
903.
904.
905.
906.
907.
908.
909.
910.
911.
912.
913.
914.
915.
916.
917.
918.
919.
920.
921.
922.
923.
924.
925.
926.
927.
928.
929.
930.
931.
932.
933.
934.
935.
1128.
1934/41
1222. Zeljkovi Nikola Nevenka 1932/41
1223. Zeljkovi Nikola Rua 1929/41
1224. Zeljkovi Nikola Stana 1909/41
1225. Zeljkovi Nikola Stevo 1940/41
1226. Zeljkovi Nikola Trivuna 1932/41
1227. Zeljkovi Nikola Vukica 1900/41
1228. Zeljkovi Pero Branko 1911/41
1229. Zeljkovi Pero Cvijeta 1915/41
1230. Zeljkovi Pero Darinka 1924/41
1231. Zeljkovi Pero Luka 1886/41
1232. Zeljkovi Pero Marinko 1921/41
1233. Zeljkovi Pero Mile 1886/41
1234. Zeljkovi Pero Milka 1876/41
1235. Zeljkovi Pero Risto 1893/41
1236. Zeljkovi Pero Stanko 1896/41
1237. Zeljkovi Pero Svetko 1929/41
1238. Zeljkovi Pero Uro 1891/41
1239. Zeljkovi Pero Vlado 1888/41
1240. Zeljkovi Pero Vojin 1884/41
1241. Zeljkovi Rade Milica 1887/41
1242. Zeljkovi Savo Boja 1913/41
1243. Zeljkovi Savo ore 1936/41
1244. Zeljkovi Savo Rade 1931/41
1245. Zeljkovi Savo Radojka 1939/41
1246. Zeljkovi Simo Marija 1911/41
1247. Zeljkovi Sran Stoja 1912/41
1248. Zeljkovi Stevan Svetko 1925/41
1249. Zeljkovi Stevo Jovo 1904/41
1250. Zeljkovi Todor Gojko 1911/41
1251. Zeljkovi Todor Marija 1900/41
1252. Zeljkovi Todor Svetko 1915/41
1253. Zeljkovi Tomo Vaso 1876/41
1254. Zeljkovi Ud.Mare Perse Dete
1936/41
1255. Zeljkovi Ud.Mare Perse Dete
1938/41
1256. Zeljkovi UdMare Perse Dete
1940/41
1257. Zeljkovi Uro Branko 1938/41
1258. Zeljkovi Uro Ljubica 1917/41
1259. Zeljkovi Uro Mara 1934/41
1260. Zeljkovi Uro Persa 1916/41
1261. Zeljkovi Vasilije Pero 1876/41
1262. Zeljkovi Vlado Dragan 1930/41
1263. Zeljkovi Vlado Milka 1936/41
1264. Zeljkovi Vlado Mirko 1933/41
1265. Zeljkovi Vlado Nevenka 1927/41
PODGOMILA
1. AniiVid Stevan 1847/41
2. Anii Vid Mile 1890/41
3. Anii Vid Pane 1906/41
4. Anii Vid Dragi 1908/41
5. Anii Mile Stojanka 1903/43
6. Anii Pane Ana 1910/43
7. Anii Pane Ratko 1938/43
8. Anii Pane Marinko 1939/43
9. Anii Pane Savo 1941/43
10. Anii Dragi Zora 1933/43
11. Anii Dragi ivko 1941/43
12. Anii Dragi Stana 1935/43
13. Anii Stevan Mirko 1912/41
14. Anii Uro Zora 1936/43
15. Anii Uro Persa 1934/43
16. Anii Uro Mara 1940/43
17. Anii ure Sran 1886/41
18. Anii ure Miladin 1905/41
19. Anii ure Duan 1907/41
20. Anii Branko 1918/41
21. Anii Stevan Marko 1922/42
22. Anii Stevan Uro 1914/41
23. Anii Mirko Vojislav 1937/43
24. Bokan Gojo Jovo 1895/41
25. Bokan Gojo Spasenija 1900/43
26. Bokan Stevan Janja 1901/43
27. Bokan Jovo Smilja 1895/41
28. Bokan Jovo Milka 1933/41
29. Bokan Jovo Boja 1935/41
30. Bokan Jovo Savo 1937/41
31. Bokan Jovo Mirko 1937/41
32. Bokan Jovo Marko 1936/41
33. Bokan Spasoje Milka 1908/43
34. Bokan Spasoje Milan 1934/43
35. Bokan Spasoje Branko 1932/43
36. Bokan Mile Pero 1896/43
37. Vejinovi Pero Lazo 1870/41
38. Vejinovi Lazo Branko 1900/41
39. Drakuli Rade Spaso 1870/41
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
PODVRAN
1. Dobrijevi Duan Zora 1931/43
2. Dobrijevi Duan Smilja 1932/43
3. Dobrijevi Duan Stojanka 1934/43
4. Dobrijevi Duan Gojko 1936/43
5. Dobrijevi Duan Branko 1938/43
6. Dobrijevi Deva 1895/43
7. Dbrijevi Savo 1893 /43
8. Dobrijevi Savo Boo 1920/41
9. Dobrijevi Savo Mirko 1922 /41
VAROKA RIJEKA
1. Anui Mile Jeka 1901/41
2. Bai Ilija Stevo 1937/41
3. Bai Stanko Ilija 1938/41
4. Bai Stanko Stojan 1892/41
5. Bai Stanko Vlado 1939/41
6. Bai Stojan Branko 1929/41
7. Bai Stojan Danica 1907/41
8. Bai Stojan Mara 1935/41
9. Bai Stojan Zorka 1938/41
10. Beki ura Stojan 1915/41
11. Boii Jovan Mika 1906/41
12. ojanovi uro Dragica 1939/41
13. ojanovi uro Mika 1934/41
14. ojanovi uro Milutin 1937/41
15. ojanovi Filip Grujo 1876/41
16. ojanovi Grujo uro 1901/41
17. ojanovi Marko Sava 1901/41
18. ojanovi Milo Desanka 1940/41
19. ojanovi Milo Mileva 1938/41
20. ojanovi Milo Mirko 1934/41
21. ojanovi Milo Pero 1930/41
22. ojanovi Milo Rajko 1932/41
23. ojanovi Milo Slavko 1936/41
24. ojanovi Nikola Milo 1903/41
25. ojanovi Nikola Petar 1888/41
26. ojanovi Petar Gojka 1921/41
27. ojanovi Petar Ilija 1923/41
28. ojanovi Petar Milo 1911/41
29. ojanovi Stoja 1878/41
30. ojanovi Stojan Ilija 1908/41
31. Majki Simo Lazo 1896/41
32. Majki Vladimir Mile 1937/41
VOLODER
12 rtava
OPTINA CAZIN
BREZOVA KOSA
1. Brkanovi Budo ore 1933/41
2. Brkanovi Budo Nada 1926/41
3. Brkanovi Budo Nevenka 1937/41
4. Brkanovi Budo Nikola 1925/41
5. Brkanovi Budo Soka 1929/41
6. Kesi ukan Zdravko 1938/41
7. Kesi uro Dragan 1930/41
8. Kesi uro Duan 1918/41
9. Kesi uro Stana 1922/41
10. Kei Dara 1932/41
11. Kei uran Dragan 1932/41
12. Kei Milko uro 1918/41
13. ZigaOpai Milka 1913/42
BUKOVICA
1. Bigi ai Marija 1888/43
2. Bigi David Milo 1900/41
3. Bigi David Rade 1895/41
4. Bigi oko Marko 1902/41
5. Bigi uro Milka 1909/41
6. Bigi Duan Bosa 1935/42
7. Bigi Duan Dragan 1933/42
8. Bigi Latinovi Mika 1915/43
9. Bigi Mane Duan 1912/41
10. Bigi Mane Petar 1941
11. Bigi Marko Mara 1940/44
12. Bigi Milan Danica 1933/41
13. Bigi Mile Pero 1883/41
14. Bigi Mile Rosa 1918/41
15. Bigi Pero Rado 1912/41
16. Bigi Pero Duan 1912/41
17. Bigi Pero Mika 1892/41
18. Bigi Pero Rade 1918/45
19. Bigi Petro Pero 1885/41
20. Bigi Rade 1908/41 C
21. Bigi Rade oko 1883/41
22. Bigi Rade uro 1926/43
23. Bigi Rade Ljubica 1936/45
24. Bigi Rade Mile 1893/41
25. Bigi Radovana Mileva 1941/43
26. Bigi Stanko Pero 1891/41
27. Bigi Tintor Rade Milka 1913/41
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
CAZIN
1. Anii Jovo Ana 1912/43
2. Babi Jovan Boo 1892/41
3. Babi Jovo Janja 1929/41
4. Babi Jovo Mara 1925/41
5. Babi Jovo Milan 1921/41
6. Babi Jovo Nevenka 1927/42
7. Babi Jovo Zora 1930/41
8. Babi Mare Pera Jagoda 1906/41
9. Balti Petrovi Stanko Simeuna 1915/41
10. Baruh David Moisa 1873/41
11. Batili Milan Slavko 1941/43
12. Bokan Ostoja Nevenka 1908/43
13. Boi Milka 1917/42
14. Brkani Budo Desa 1930/41
15. Brkani Budo ore 1926/41
16. Brkani Budo Marija 1920/41
17. Brkani Budo Nada 1928/41
18. Brkani Budo Nikola 1923/41
19. Brkani Jovo Budo 1902/41
20. Brkanovi Budo Nada 1927/41
21. Brkanovi Budo Nikola 1925/41
22. Brkanovi Ilija Budo 1896/41
23. Brkanovi Marta 1895/41
24. Brklja uro Stoja 1888/43
25. Brklja Milo Mara 1907/43
26. Buni Milan Rade 1887/44
27. avi Vujo Stana 1902/43
28. orali Ibrahim Husein 1899/42
29. Doen Stana 1898/41
30. Drljaa Nikola Milka 1911/43
31. uki Uro 1901/42
32. uki Uro Boko 1924/42
33. Grahovac Radovan 1905/41
34. Grbi Ilija Stevo 1891/41
35. Grbi Stevo Branko 1918
36. Grgi Dane Rade 1867/1941
37. Grmua uro Smilja 1901/45
38. Jeremi uro Stana 1920/41
39. Jeremi Mila 1898/41
40. Jovii uro Mile 1901/41
41. Jovii uro Ranko 1906/41
42. Jovii Luka Nevenka 1916/41
43. Jovii Mile Milan 1919/411
44. Jovii Savo Cvjeta 1898/41
45. Jovii Stevo Jelisavka 1929/41
46. Jovii Stevo Ljubica 1925/41
47. Jovii Stevo Ranko 1927/41
CRNAJA
1. Boca Mile Savo 1935/42
2. Boca Nikola Duan 1934/42
3. Boca Nikola Milan 1935/42
4. Boca Nikola Petar 1936/42
5. Boca Rade Nikola 1906/42
6. Boca Rado Karaore 1937/42
7. Boca Rado Rade 1880/42
8. Bogunovi uro Milka 1915/?
9. Boi Dmitar Dragica 1939/42
10. Boi Dragojla 1890/42
11. Boi uro Duan 1934/42
12. Boi uro Mane 1912/41
13. Boi uro Mile 1914/41
14. Boi uro Mile 1936/43
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
ORALII
1. Brkanovi Bogdan Latinka 1900/41
2. Brkanovi Mio Branko 1938/41
3. Brkanovi Mio Milan 1926/41
4. Brkanovi Mio Nevenka 1933/41
5. Brkanovi Mio Soka 1935/41
6. Brkanovi Mio Zorka 1928/41
. 7. Drai Mio Milka 1920/41
8. Drai Radovana Dete 1941/41
9. Grbi Boro Golub 1917/41
10. Grbi Golub Ljubica 1934/41
11. Grbi Golub Stana 1917/41
12. Grbi Joja Boro 1910/41
13. Grbi Joja Mile 1905/41
14. Grbi Mile Mara 1906/41
15. Grbi Mile Momilo 1922/41
16. Grbi Momilo Marija 1925/41
17. Grbi Pane Boro 1923/41
18. Grbi Pane Rua 1925,/41
19. Grbi Rade Jeka 1909/41
20. Grbi Rade Radovan 1907/41
21. Grbi Radovan Draga 1933/41
22. Grbi Radovan Ilija 1930/41
23. Grbi Radovan Jeka 1909/41
24. Grbi Radovan Rade 1940/41
25. Grbi Radovan Savka 1926/41
26. Grbi Trivo Vida 1911/41
27. Karan Boin Cvijo 1925/41
28. Karan Boin Rade 1918/41
29. Karan Jovan 1870/41
30. Karan Jovan Boin 1891/41
31. Karan Marija ?/41
32. Karan Stoja 1875/41
33. Kea Dragan 1893/41
34. Kea Dragan Dragan 1932/41
35. Kea Dragan Dragica ?1/41
36. Kea Dragan Dragica 1921/41
37. Kea Dragan uro 1926/41
38. Kea Dragan uro 1935/41
39. Kea Dragan Mane 1930/41
40. Kea Dragan Milan 1923/41
41. Kea Dragan Milan 1924/41
42. Kea Dragan Mirko 1928/41
43. Kea Dragan Nevenka 1936/41
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
DONJA KOPRIVNA
1. Liina Vid ?/1941
2. Macura Boja ?/41
3. Macura uro ?/41
4. Macura Evica ?/41
5. Macura Marjan ?/41
6. Macura Mihajlo ?/41
7. Macura Mila ?/41
8. Macura Milan ?/1941
9. Macura Milka ?/41
10. Macura Nikola ?/41
11. Macura uro ensko ?/41
12. Macura uro Dragan ?/41
13. Macura uro Milan 1927/41
14. Macura uro Rajko ?/41
15. Macura Miladin Milka ?/41
16. Macura Nikola Draginja ?/41
17. Macura Nikola Markan ?/41
18. Macura Nikola Marko ?/41
19. Macura Nikola Milan ?/41
20. Macura Nikola Trivun ?/41
21. Macura Nikola Vid ?/41
22. tikavac Evica ?/41
23. tikavac Marko ?/41
24. tikavac Pero ?/41
25. tikavac Sena ?/41
26. tikavac Pero Muko ?/41
27. tikavac Pero Duan ?/41
28. tikavac Pero Mila ?/41
29. tikavac Pero Nedeljko ?/41
30. tikavac Pero Trivun ?/41
31. tikavac Pero Trivuna ?/41
GEETI
1. Budimir Marko Mane 1888/41
2. Pilipovi Vuko Jovanka 1912/41
GRADINA
1. Babi Milka 1894/41
2. Babi Stevo uro 1890/41
3. Babi Stevo Stojan 1892/41
4. Bigi Stojan Milka 1919/43
5. Bogunovi Trivo Mira 1900/43
6. Brklja Duka 1870/41
7. Brklja Jovica 1871/41
8. Brklja Lazo Mile 1876/41
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
HADIN POTOK
1. Cimea uro Dragan 1926/42
2. ulibrk ura Rade 1890/43
3. ulibrk Ilija Duan 1937/43
4. ulibrk Ilija Pero 193/43
5. ulibrk Ilija Zorka 1932/41
6. ulibrk Rade Milovan 1920/44
7. Drai Duan Mio 1933/42
8. Drai Duan Mile 1927/42
9. Drai Lazo Duan 1897/43
10. Dubaji Duan Mile 1890/43
11. Dubaji Ilija Mile 1898/43
12. Dubaji Mile Dragica 1937/43
13. Dubaji Mile Milica 1923/42
14. Dubaji Rade Dragan 1941/42
15. Dubaji Rade Milan 1942/43
KOVAEVII
1. Milinkovi Nikola Danica 1937/41
2. Milinkovi Vajan Mileva 1922/41
KRNDIJA
1. Goji uro Mara 1939/43
2. Goji Duan Dragan 1936/41
3. Goji Duan Jela 1937/41
4. Goji Joja Duan 1914/41
5. Goji Joja Jelica 1882/43
6. Goji uro Milka 1892/43
7. Grbi Grgi Mara 1886/41
8. Grbi Ilija Vajan 1905/41
9. Grbi Jovo ukan 1890/41
10. Grbi Jovo Vid 1881/41
11. Grbi Jovo 1870/41
12. Grbi Mile 1939/41
13. Grbi Milovan arko 1940/42
14. Grbi Pava 1870/41
15. Grbi Vajana Dete 1939/41
16. Grbi Vajan Mileva 1938/41
17. Grbi Vase Milovan 1885/41
18. Grbi Vid Mile 1920/42
19. Grbi Vid Trivo 1927/42
20. Jazi Ilije Jovo 1910/41
21. Jazi Jovo Dragan 1933/41
22. Jazi Jovo Nikola 1928/41
23. Jazi Jovo Vojin 1936/41
24. Jazi Nikola Ilija 1889/41
25. Jazi ikman Ana 1892/41
26. Jazi ikman Mara 1915/41
27. Jazi Stevo Milan 1939/41
28. Jazi Stevo Milija 1937/41
29. Jazi Stevo Milka 1936/41
30. Jazi Stevo Stoja 1941/41
31. Konar uro Mirko 1942/43
32. Konar uro Petar 1885/41
33. Konar Duan Ana 1938/43
34. Konar Duan Dragan 1936/43
35. Konar Duan Mileva 1930/43
36. Konar Duan Milka 1932/43
37. Konar Duan Stana 1934/43
38. Konar Ilije Trivun 1921/41
39. Konar Marko Milan 1905/41
40. Konar Mile Gojko 1933/41
41. Konar Mile Simo 1932/41
42. Konar Petar Milan 1907/41
43. Konar Petar Mile 1885/41
44. Konar Rapaji Sofija 1895/41
45. Konar Simo Milan 1903/41
46. Konar Stojan Duan 1888/41
47. Konar Tomo Slavko 1923/41
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
KULA - RTVE
1. Baji Nikola Milan 1920/41
2. Basari Vasao Luka 1890/43
3. Bori Jozo Mio 1902/41
4. Bori Jozo Stevo 1892/41
5. Bori Mio Janko 1923/41
6. Bori Petar Boko 1924/41
7. Bori Petar Ljubica 1936/43
8. Bori Stevao Mirko 1922/41
9. Bori Stevo Petar 1906/41
10. Bori Stevo Branko 1923/41
11. Bori Stevo uro 1920/41
12. ali uro Dane 1906/41
13. ali uro Mile 1909/41
14. ali Mile Jovo 1903/41
15. onkovi iro Dane 1889/41
16. onkovi Dane Ilija 1910/41
17. onkovi Dane Milovan 1924/41
18. onkovi Nikola uro 1912/41
19. onkovi Nikola Proko 1920/41
20. onkovi Simo Milan 1895/41
21. onkovi Simo Spaso 1900/41
22. Ivanevi oko Milan 1902/41
23. Nikola Rade 1917/41
24. orak Jovo Nikola 1911/41
25. orak Dane Jovo 1883/41
26. ovok Milan Jovo ?/43
27. ovok Pero uro 1910/41
28. Studen Mile Mio 1924/41
29. Studen Nikola Proko 1900/41
30. Studen Proko Mile 1874/41
31. Studen Proko Proko 1889/41
32. uput Janko Mio 1887/41
33. uput Mio Boo 1911/41
34. uput Mio Ilija 1913/41
35. uput Mio Janko 1927/41
36. uput Mio Petar 1921/41
37. uput Milovan Proko 1921/41
38. uput Proko Stojan 1907/41
39. uput Rade Jelka 1932/43
40. Zori Mile Zorka 1895/43
41. Zori Petar Branko 1933/43
42. Zori Petar Danica 1938/43
43. Zori Petar Dragica 1938/43
44. Zori Petar Jelka 1929/43
45. Zori Petar Milan 1931/43
46. Zori Petar Savka 1926/43
47. Zori Tomo Petar 1900/41
48. Zori Vaso Sava 1897/43
LISKOVAC
1. Bokan Rade Sara 1908/41
2. Trbojevi Ilija Milka 1932/41
MARIN MOST
1. Boi Kovaevi Jela 1885/42
2. Grgi Dane Rade 1885/41
3. Grgi Janko Stevo 1888/41
4. Grgi Mio Jela 1937/42
5. Grgi Mio Rade 1941/42
6. Grgi Mio Vojo 1939/42
7. Markovi Ilija 1882/41
8. Markovi Ilija Mile 1921/41
9. Markovi Petar 1893/41
10. Markovi Petar Milan 1918/41
11. Markovi Zec Sava 1882/41
12. Pjeva Boo Dragan 1928/42
13. Pjeva Boo Sara 1930/42
14. Pjeva Savo Boo 1900/42
15. Pjeva Smiljani Soka 1930/42
16. Rajak Jovan Mileva 1930/41
17. Rajak Marko Jovan 1885/41
18. Rajak Marko Mihajilo 1885/45
19. Rajak Marko Mile 1906/41
20. Zec Ilija Jovan 1900/41
21. Zec Mile 1880/41
MEMIA BRDO
1. Kabi Ilija Mio 1901/41
2. Kabi Mandi Boja 1901/41
3. Kabi Milo Duan 1928/41
4. Kabi Milo Gojko 1931/41
5. Kabi Milo Mirko 1934/41
6. Kabi Milo Nikola 1937/41
7. Kabi Milo Vid 1939/41
MIOSTRAH
1. Babi Ljuba 1919/41
2. Deli Mile Duan 1912/41
3. Drljaa Srpkinja 1910/41
4. Drljaa uro Nikola 1905/41
5. Drljaa Nikola 1930/41
6. uki Ana 1890/41
7. uki Ana Mile 1920/41
8. uki Gojko Milan 1921/44
MUTNIK
1. Dmitrovi Dane Soka 1935/41
2. Dmitrovi Mane Draga 1930/44
3. Dmitrovi Rade Mara 1925/41
4. Drai Trbojevi Milka 1913/41
5. Grbi Ilija Vajan 1915/41
6. Grbi Jovo ukan 1904/41
7. Grbi Jovo Milovan 1904/41
8. Grbi Jovo Vid 1897/41
9. Grbi Mile Jovo 1880/41
10. Grbi Vid Mara 1898/41
11. Grbi Vid Mihailo 1928/42
12. Grbi Vid Mile 1922/41
13. Grbi Vid Trivo 1924/41
14. Grgi Dane Rade 1896/41
15. Grgi uja 1870/41
16. Grgi Janko Nikola 1903/41
OSREDAK
1. Baglava Jovan Ranko 1930/42
2. Banjac Boo Duan 1895/41
3. Banjac uran Jovo 1890/41
4. Banjac uro 1886/41
5. Banjac uro Jelka 1937/42
6. Banjac uro Nikola 1940/42
7. Banjac Ivan Simo 1909/43
8. Banjac Jovan Milenko 1929/44
9. Banjac Mara Darinka 1903/41
10. Banjac Marko Deva 1888/43
11. Banjac Marko Milan 1900/41
12. Banjac Medi Milka 1905/43
13. Banjac Mika 1880/42
14. Banjac Mile Duan 1907/41
15. Banjac Mile Stevo 1921/43
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
PODGREDINA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
RUJNICA
1. ? Aleksa Kod Popa 1885/43
2. ? Savo Kod Popa 1880/43
3. Banjac Duan 1921/41
4. Banjac Mile Mileta 1908/41
5. Banjac Mile Pane 1898/41
6. Banjac Mile Rade 1893/41
7. Banjac Pane Milan 1920/41
8. Bebi Mane uro 1902/41
9. Brklja Dakula Mika 1883/42
10. Brklja Ivan Ilija 1886/41
11. Brklja Joja Jovo 1908/41
12. Brklja Jovo Jovo 1898/41
13. Brklja Jovo Milan 1900/41
14. Brklja Mio Dragica 1938/43
15. Brklja Mio Milena 1942/43
16. Brklja Nikola Nedeljko 1940/43
17. Brklja krbi Stoja 1915/43
18. Bruji Dane Marko 1883/41
19. Bruji Lazar Ranko 1920/41
20. Bruji Lazo Ranko 1923/41
21. Bruji Marko uro 1916/41
22. Bruji Marko Lazar 1903/41
23. Bruji Marko Mile 1918/43
24. Bruli Petar Nikola 1873/41
25. Bruji Savo Boo 1891/41
26. Buklja Jovan Milo 1902/41
27. Cimea Matija Mara 1918/44
28. ubrilo Boo Bogdan 1912/41
29. ubrilo Boo Bogdan 1913/41
30. ubrilo Rade Marko 1922/41
31. ubrilo Savo Rade 1895/41
32. Cvijanovi Jovo Marko 1888/41
33. Desnica Brklja Mika 1895/43
34. Desnica Dara 1905/43
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
SELITE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
SLATINA
1. unjar Ilija Milan 1925/41
STIJENA
1. Babi Milan Draginja 1940/41
2. Babi Milan Simo 1940/41
3. Babi Ilija Anka 1934/41
4. Babi Petar Jela 1938/41
5. Babi Petar Ljubica 1938/41
6. Babi Petar Simo 1936/41
7. Desnica Ilija Radmila 1940/42
8. Gluica Savo Stojan 1908/41
9. Gluica Savo Vladimir 1895/41
10. Grahovac uro Duan 1936/41
11. Grahovac uro Mika 1928/41
12. Grahovac uro Milan 1930/41
13. Grahovac uro Milovan 1938/41
14. Grahovac Ljubko Milka 1904/41
15. Grahovac Mihajlo Milan 1925/41
16. Grahovac Mihajlo Milka 1923/41
17. Grahovac Stanko uro 1904/41
18. Grahovac Stanko Ljubko 1904/41
19. Grahovac Stanko Mihailo 1900/41
20. Jovii Nikola Trivun 1912/41
21. Kai Bogdan uro 1928/41
22. Mare uro Ana 1908/41
TURLI
1. Brklja Nikola Mile 1895/41
2. Jeremi Savo Marija 1910/41
3. Kosanovi Gajo Duan 1902/43
TRAKA RATELA
1. Bogunovi Boo Branko 1924/41
2. Bogunovi Boo Mara 1912/41
3. Bogunovi Boo taka 1920/41
4. Bogunovi Gavro Boo 1892/41
5. Bogunovi Mara 1898/41
6. Bogunovi Rade Savo 1880/41
7. Bogunovi Stako Ljubica 1938/41
8. uji Lazo Rade 1864/41
9. Cvjetianin Stojan 1890/41
10. Deli Boo Spasa 1919/42
11. Deli Jovo Ljubica 1937/41
12. Doan uro Mara 1884/41
13. Doan Stojan uro 1892/41
14. Gluvaji Jovica Gojko 1912/41
15. Gluvaji Jovica Mile 1910/41
16. Gluvaji Luka Duan 1920/41
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
VRELO
1. Babi Ostoja Stojan 1895/41
2. Babi Stojan Ivan 1924/41
3. Babi Stojan Milan 1923/41
4. Bogunovi uro Jovo 1893/41
5. Bogunovi uro Mile 1888/41
6. Bogunovi Ilija Petar 1880/41
7. Bogunovi Jovan uro 1867/41
8. Bogunovi Jovo Ivan 1939/43
9. Bogunovi Jovo Lazo 1900/43
10. Bogunovi Petar Rade 1918/44
11. Bogunovi Trivo Uro 1895/41
12. Bogunovi Uro Trivo 1930/43
13. Bori Ilija Rade 1895/41
14. Bori Rade Ilija 1920/41
15. ojanovi Simo Vuen 1892/41
16. ulibrk Todo Mile 1900/41
17. ulibrk Todo Mile 1925/41
18. iki Duan Mileva 1937/43
19. uki Duan Milivoj 1935/43
20. uki Duan taka 1908/43
21. uki Jovo Duan 1925/44
22. uki Marko Jovo 1881/41
23. uki Mile Bogdan 1887/41
24. uki Mile uro 1885/41
25. uki Nikodin Grozda 1884/43
26. uki Uro Bosiljka 1908/43
27. uki Uro Boko 1931/42
28. Grmua Nikola uro 1886/41
29. Grmua Jovan Milo 1902/41
30. Grmua Stevo Stevan 1894/43
31. Grmua Stevo Stanko 1905/43
32. Ili Trivuna 1879/42
33. Kneevi Bogunovi Dunja 1922/43
34. Kneevi Boo Pero 1882/41
35. Kneevi Cvijo Jovo 1870/41
VILENJAA
1. Raeta Pane Jovo 1900/41
EGAR
2. Komazec Kiril Smilja 1939/43
3. Zeli Vasilj Stevan 1905/42
4. Zeli Vasilj Uro 1918/43
OPTINA V. KLADUA
BOS. BOJNA
1. Anui Jovo Milka 1924/41
2. Anui Mirko Ljuba 1935/41
3. Anui Mirko Zora 1940/41
4. Babi Jovo Branko 1938/43
5. Babi Petar Ana 1930/42
6. Babi Petar Janko 1928/41
7. Babi Petar Milka 1924/42
8. Babi Petar Slavko 1931/42
9. Babi Rade Petar 1890/41
10. Babi Spaso Jovo 1898/42
11. Babi Stana 1890/41
12. Balaban Ilija Milka 1918/43
13. Bai Jovan Stana 1883/43
14. Bai Jovo Stana 1883/43
15. Bai Milan Stojan 1883/43
16. Bai Milo Adam 1885/43
17. Bai Milo Ninko 1885/43
18. Bai R. uki Milka 1909/43
19. Beronja Dmitar Mioljka 1938/43
20. Beronja Dmitar Stoja 1932/43
21. Beronja uro Nikola* 1890/41
22. Beronja Duan Stoja 1939/41
23. Beronja Gojko Mara 1939/43
24. Beronja Ilija Branko 1934/43
25. Beronja Ilija Duanka 1938/43
26. Beronja Jovan Vid 1885/43
27. Beronja Kota Milan ?/43
28. Beronja Marko Ilija 1879/41
29. Beronja Mika 1905/43
30. Beronja Mirko 1885/43
31. Beronja Pero Ruica 1910/43
32. Beronja R. Rodi Smilja 1907/43
33. Beronja Rade Janja 1938/43
34. Beronja Savo Stoja 1936/43
35. Beronja Stevan 1914/42
36. Beronja Svetozar Borka 1932/43
37. Beronja Svetozar Mika 1930/43
38. Beronja . Vid uja 1890/43
39. Bijeli uro Mirko 1940/41
40. Bijeli Jovica uro 1889/43
41. Bursa uro Bogdan 1939/43
42. Bursa uro Slavko 1938/43
43. Bursa uro taka 1940/41
44. Bursa Jovo Janja 1877/43
BRDA
1. Cvjetianin Dane Sava 1886/41
2. Deli ure Dako 1904/41
3. Deli ure Marko 1906/41
4. Deli Petar Ilija 1910/?
5. Klanja Ilija 1901/41
6. Klanja Milan Bogdan 1904/41
7. Klanja Uro Jelka 1926/43
8. Kljaji Stevan Jelena 1938/43
9. Krneti Ilija Petar 1896/41 J
10. Krneti Pero oko 1903/41
11. Krneti Pero Petar 1903/41
12. Latinovi Luka Simo 1901/43
CRVAREVAC
1. Boii (Z.Mirka) Stana 1911/41
2. Boii uro Stana 1914/41
3. Boii Duan Danica 1937/41
4. Boii Duan uro 1939/41
5. Boii Duan Milica 1931/41
6. Boii Ilija Boko 1924/41
7. Boii Ilija Duan 1914/41
8. Boii Ilija Mile 1912/41
9. Boii Mile uja 1936/41
10. Boii Mile Ranko 1928/41
11. Boii Mile Stana 1934/41
12. Boii Petar Anka 1940/41
13. Boii Petar Gojko 1936/41
14. Boii Petar Ilija 1890/41
15. Boii Petar Jelica 1828/41
16. Boii Petar taka 1912/41
AGLICA
1. Boii Duan Danica 1937/41
2. Boii Duan uro 1939/41
3. Boii Duan Milica 1931/41
4. Boii Ilija Boko 1926/41
5. Boii Ilija Duan 1914/41
6. Boii Ilija Mile 1912/41
7. Boii Mile uja 1936/41
8. Boii Mile Ranka 1938/41
9. Boii Mile Stana 1934/41
10. Boii Petar Anka 1940/41
11. Boii Petar Gojko 1936/41
12. Boii Petar Ilija 1887/41
13. Boii Petar Jelica 1928/41
14. Boii Petar Stoja 1930/41
15. eran Milan Mara 1930/41
16. eran Milan Mile 1934/41
17. eran Milan Milica 1932/41
18. eran Milan Rade 1937/41
19. iri Petar Mara 1926/41
20. iri Petar Nikola 1928/41
21. iri Petar Stana 1901/41
22. iri Rade Stanka 1915/41
23. iri Stojana Dete 1933/41
24. iri Stojana Dete 1932/41
25. iri Stojana Dete 1931/41
26. iri Stojana Dete 1930/41
27. iri Stojan Ljubica 1908/41
28. Davidovi Milo Smilja 1911/41
29. Dejanovi Nikola Stoja 1935/41
30. Dejanovi Ostoja Anka 1926/41
31. Dejanovi Ostoja Nikola 1909/41
32. Dejanovi Ostoja Stevan 1900/41
33. Dejanovi Ostoja Stojan 1896/41
34. Dejanovi Stevan Danica 1931/41
35. Dejanovi Stevan Mileva 1929/41
36. Dejanovi Stevan Rade 1935/41
37. Dejanovi Stojan Mihajlo 1932/41
38. Dobri Dimitrije Dragica ?/41
39. Dobri Dimitrije Milica ?/41
40. Dobri Ilija Anka ?/?
41. Dobri Ilija Duan ?/?
42. Dobri Ilija Ljubica ?/?
43. Dobri Ilija Mileva ?/41
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
DRENOVAC
1. Baki Ostoja 1890/41
2. Baki Ostoja Branko 1920/41
3. Baki Ostoja Draga 1939/42
4. Buli Ilija 1912/43
5. Buli Julika 1894/41
6. Buli Mile 1893/43
7. Buli Mile Janko 1928/45
8. Buli Mile Milka 1910/42
9. ulibrk Miladin Ana 1928/42
10. ulibrk Miladin Dragica 1925/42
11. ulibrk Miladin Gojko 1940/42
12. ulibrk Miladin Ljubica 1932/42
13. ulibrk Miladin Nikola 1920/42
14. ulibrk Mile Bogdan 1914/41
15. ulibrk Mile Jovo 1938/42
16. ulibrk Mile Mara 1936/42
17. ulibrk Mile Milka 1895/41
18. ulibrk Nikola Miladin 1910/41
19. ulibrk Spaso Sava 1902/43
20. Devi Jovan Desanka 1932/42
21. Divjak uro Ljuban 1937/42
22. Divjak uro Mile 1939/42
23. Divjak Mile Dragica 1908/42
24. Divjak Mile uro 1916/41
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
ELEZOVII
1. Orelj Milan Mirko 1925/41
2. Orelj Mile Milan 1902/41
3. Orelj Mile Savo 1900/41
4. Orelj Savo Nikola 1917/41
GLINICA
1. Ajdukovi uro Milan 1926/41
2. Ajdukovi uro Stevan 1923/41
3. Ajdukovi Janko Milo 1926/41
4. Ajdukovi Stojan 1890/41
5. Ajdukovi Stojan uro 1901/41
6. Anui Stevan Pero 1893/41
7. Argorac Danica 1930/42
8. Argorac Duan 1908/42
9. Argorac Duan Duan 1933/42
10. Babi Boo Petar* 1885/41
11. Babi Milo 1909/41
12. Babi Petar Mirko 1913/41
13. Babi Stanko ?/41
14. Baji Boja 1887/42
15. Baji Ilija Nikola 1876/41
16. Baji Svetozar Mara 1937/42
17. Baji Svetozar Mirko 1930/42
18. Baji Svetozar taka 1940/42
19. Beronja Ana 1910/43
20. Beronja Boo Mirko 1899/41
21. Beronja Boo Nikola 1896/41
22. Beronja ukan Milan 1905/41
23. Beronja ukan Stojan 1905/41
24. Beronja Gojko 1914/41
25. Beronja Ilija Jovo 1900/41
26. Beronja Janko Jovo 1897/41
27. Beronja Jovo Janko 1918/41
28. Beronja Jovo Milo 1915/41
29. Beronja Jovo Stanko 1923/41
30. Beronja Marija 1880/42
31. Beronja Marko Kota 1920/41
32. Beronja Marko Mihajilo 1916/41
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
417.
418.
419.
420.
421.
422.
GORNJA VIDOVSKA
1. Radakovi Stana 1908/42 ilj
2. Radakovi Nikola Jovo 1937/42 ilj
3. Radakovi Nikola Lazo 1939/42 Cg
4. trbac Nikola Jovan 1932/43 Gv
5. Vinji Jovo Dragica 1922/42 ilj
GRABOVAC
1. Beronja Nikola Spaso 1904/41
2. Bojadija Mian Milo 1900/41
3. Bojadija Milo Pajo 1940/43
4. Deviuro 1880/41
5. Devi taka 1920/41
6. Ergarac Stevo Jovo 1920/41
7. Ergarac Stojan Milo 1913/41
8. Ergarac Stojan Pero 1920/41
9. Kesi Petar 1880/41
10. Kesi Petar Stevo 1900/41
11. Kesi Petar Lado ?/41
12. Kesi Stevo Ljuban 1916/41
13. Petkovi Jovo Duan 1911/41
14. Petkovi Rade Jovo 1891/41
15. Popovi Pero 1913/41
GRADINA
1. Anui (Z. Ilije) Anka* 1901/41
2. Anui (Z. Mihajila) Sava 1916/41
3. Anui (Z. Milana) Mileva 1918/41
4. Anui Duka Pero 1895/41
5. Anui Jovo Mika 1924/41
6. Anui Marko Ljuba 1935/41
7. Anui Marko Trivun 1928/41
8. Anui Marko Zora 1940/41
9. Anui Mile Milica 1920/41
10. Anui Mile Rade 1861/41
11. Anui Nikola Ana 1899/41
12. Anui Nikola Dragica 1924/41
13. Anui Nikola uja 1896/41
14. Anui Nikola Duanka 1912/41
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
GRAHOVO
1. Kralj Savo Joka 1884/43
2. Luka Nikola David 1866/41
JOHOVICA
1. Blanua Petar Sava 1867/43
2. Boca Mihajilo 1880/43
3. Boca Rada 1885/43
4. Boca Rade Milka 1890/43
5. Bogunovi Nikola Gojko 1931/42
MILJKOVII
1. Cimea Pajo Dragica 1929/41
2. Karmarkovi Petar 1910/41
3. Maei Mile Desanka 1937/41
4. Maei Stevan Mila 1912/41
5. Maei Stevan Petar 1923/41
6. Maei Stevan Rade 1927/41
7. Milievi Filip Boko 1904/41
8. Miljanovi Matija Dragan 1933/41
9. Miljanovi Matija Dragica 1929/41
10. Miljanovi Matija Pero 1931/41
11. Miljanovi Matija Ranka 1927/41
12. Miljanovi Petar Evica 1928/41
13. Miljanovi Petar Milo 1914/41
14. Miljanovi Petar Pajo 1926/41
15. Miljanovi Savo Evica 1910/41
16. Miljanovi Savo Mio 1941/41
17. Paji Mila 1880/42
18. Radianin Pavle uro 1920/41
OREVA LUKA
1. Orelj Stoja 1905/42
2. Orelj Boo Ljuban 1932/42
3. Orelj Boo Rade 1931/42
4. Orelj Milan Mirko 1928/42
5. Orelj Milan Stana 1928/43
6. Orelj Milan Stoja 1940/42
7. Orelj Nikola Milan 1900/41
8. Orelj Petar Dmitar 1900/41
9. Orelj Petar Milan 1904/41
10. Orelj Petar Stevo 1902/41
11. Orelj Savo Mika 1903/42
12. Orelj Savo Nikola 1928/41
PODZVIZD
1. eran Jovan Stoja 1906/41
2.
3.
4.
5.
POLJANA
1. Ajdukovi Marko Baan 1916/44
2. Ajdukovi Mile Rade 1885/42
3. Ajdukovi Pero Ana 1887/42
4. Ajdukovi Rade Dragica 1930/41
5. Ajdukovi Rade Janja 1920/42
6. Ajdukovi Rade Mileva 1924/41
7. Ajdukovi Rade Pajo* 1924/41
8. Ajdukovi Veljko Pajo*1916/41
9. Ajdukovi Veljko* 1880/41
10. Babi Janko Miljka 1939/42
11. Babi Petar Ana 1934/42
12. Babi Petar Janko 1918/41
13. Babi Petar Marko 1910/41
14. Babi Petar Slavko 1933/42
15. Babi Rako Petar 1870/41
16. Baji Aim Marko 1880/41
17. Baji Boo Joka 1895/42
18. Baji uro Dragica 1919/42
19. Baji uro Duan 1936/42
20. Baji uro Mara 1924/42
21. Baji ur Miljka 1935/42
22. Baji uro Savo 1930/42
23. Baji Ilija Boja* 1887/41
24. Baji Ilija Nikola* 1876/41
25. Baji Jovan Stana 1924/41
26. Baji Nikola Rajko* 1935/41
27. Baji Nikola Stojanka* 1939/41
28. Baji Nikola Zorka* 1938/41
29. Baji Petar Janja* 1900/41
30. Baji Svetozar Mara 1937/42
31. Baji Svetozar Mirko 1936/42
32. Baji Svetozar taka 1940/42
33. Blanua Milo Rade 1924/41
34. Blanua Stanko Milo 1903/41
35. ulibrk Ilija Slavko 1938/43
36. ulibrk Nikola Ilija 1904/41
37. uruvija Jovo Pero 1910/41
38. uruvija Mile Duan 1920/41
39. uruvija Mile Marko 1923/41
40. uruvija Pero Mile 1890/41
41. Cvetianin Jovan Sava 1878/43
42. Cvetianin Mihajilo Luka 1905/41
POLJE
1. Popovi Gavro Pero 1910/41 Vr
2. Popovi Gavro Stojan 1908/41 Vr
3. Popovi Stojan Milo 1922/41 Vr
PONIKVE
1. ulibrk Jovo Mile 1900/41
2. ulibrk Mile Milka 1900/43
3. Luki Janko Ljuba 1936/42
4. Luki Janko Mara 1937/41
5. Luki Janko Milica 1941/42
6. Luki Lazo Jeka 189542
7. Luki Luka Petar 1885/41
8. Luki Marko Kata 1880/42
9. Luki Marko Mile 1912/41
10. Luki Mile Mileva 1925/42
11. Luki Mile Mioljka 1880/42
12. Luki Mile Sava 1920/42
13. Luki Mili uro 1931/42
14. Luki Mili Mili 1941/42
15. Luki Mili Milka 1937/?
16. Luki Mili Ranka 1929/43
17. Luki Petar Marko 1890/42
18. Luki Petar Mili 1910/41
19. Luki Rade Ladan 1938/42
20. Luki Rade Mirko 1930/41
21. Luki Rade Stana 1935/42
22. Luki Rade Vasilija 1930/43
23. Luki Rade Vladimirka 1939/43
24. Luki Simo Boja 1908/43
25. Luki Viko Stana 1880/42
26. Marjanovi Rade Mileva 1924/43
27. Marjanovi Rade Stoja 1901/42
28. Miloevi Pane Pero 1880/41
29. Vejnovi Cvijan Milka 1910/43
30. Vejnovi Duan Danica 1938/42
31. Vejnovi Duana Dete 1941/41
32. Vejnovi Duan Milan 1940/42
33. Vejnovi Duan Mile 1941/42
34. Vejnovi Duan Nikola 1938/42
35. Vejnovi Kota Milija 1880/43
36. Vejnovi Luka Mile 1899/41
37. Vejnovi Luka Mile 1902/41
RAJNOVAC
1. Mandi Damjan Simo 1906/41
STABANDA
1. Anui Blagoje Milica 1920/41
2. Anui Duan uro 1939/41
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
385.
386.
387.
388.
389.
390.
391.
392.
393.
394.
395.
396.
397.
398.
399.
400.
401.
402.
403.
404.
405.
406.
407.
408.
409.
410.
411.
412.
413.
414.
415.
416.
417.
418.
419.
420.
421.
422.
423.
424.
425.
426.
427.
428.
429.
430.
431.
432.
ILJKOVAA
1. Adi uro Dragia 1922/42
2. Adi uro Dragia 1938/43
3. Adi uro Mika 1910/42
4. Adi uro Mile 1911/43
5. Adi uro Mile 1925/43
6. Adi Ilija Dragia 1924/42
7. Adi Ilija Duan 1941/42
8. Adi Ilija Mara 1934/42
9. Adi Ilija Milan 1926/42
10. Adi Lazo Kaja 1886/43
11. Adi Mile Dragia 1935/42
12. Adi Mile uro 1885/42
13. Adi Mile uro 1887/42
14. Adi Mile Ilija 1897/42
15. Adi Nikola Mica 1938/42
16. Adi Nikola Milo 1940/42
17. Ardala Pero uro 1918/43
18. Ardala Vojo Dragia 1918/43
19. Ardala Vojo Milan 1925/43
20. Ardala Vojo Danica 1930/43
21. Bjeli Dragan Dragia 1920/42
22. Bjeli Mile Ranka 1920/42
23. Bjeli Simo Dragan 1922/42
24. Bjeli Simo Mile 1920/42
25. Bubalo Dragia 1925/42
26. Bubalo Dragia Milka 1935/42
27. Bubalo Ilija Pero 1913/42
28. Bubalo Ilija Stoja 1940/42
29. Bubalo Lazo Milka 1898/42
30. Bubalo Pajo uro 1920/43
31. Bubalo Pero Dragia 1907/41
32. Bubalo Pero Gojko 1910/42
33. Bubalo Petar Kata 1881/42
34. Bubalo Rade Pajo 1894/42
35. Bubalo Rade Soka 1917/42
36. Bubalo Stojan Vlado 1907/44
37. Bubalo Vlado Mirko 1941/42
38. Cvjetianin Jovo Ilija 1923/44
39. Cvjetianin Jovo Pero 1925/44
40. Cvjetianin Lazo 1911/41
41. Cvjetianin Mio Draga 1907/42
42. Cvjetianin Pero Milan 1918/41
43. Cvjetianin Todo Obrad 1888/42
44. avlina Dule Petra 1918/42
45. avlina Mile Marija 1918/42
46. Drljaa Janko Petra 1883/43
47. ipalo uro Mika 1928/43
MREKOVAC
1. Raeta Nikola Petra 1900/42
2. Stanojevi Lazo Milka 1908/41 Vk
VELIKA KLADUA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
VIDOVSKA
1. Cvjetkovi Pero Marija 1878/42
2. Cvjetkovi Simo Stojan 1929/42
3. Cvjetkovi Stojan Simo 1875/42
4. Kneevi Ilija Dragica 1917/42
5. Kneevi Ilija uro 1918/42
6. Kneevi uro Ilija 1893/43
7. Kneevi Ilija Marija 1928/42
8. Kneevi Ilija Simo 1925/43
9. Kneevi Ilija Stana 1932/42
10. Kneevi Ilija Stevo 1933/43
11. Kneevi Janko Cane 1914/42
12. Kneevi Janko Mile 1932/42
13. Kneevi Mian Stana 1911/43
14. Kneevi Mirko Nikola 1918/42
15. Marjanovi uro Boo 1939/42
16. Marjanovi uro Mitar 1940/42
17. Marjanovi Milo Stanka 1920/42
18. Medi Jovan Bosa 1906/42
19. Medi Jovan Milka 1937/42
20. Medi Jovan Pero 1936/42
21. Medi Jovo Ilija 1932/41
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
VRNOGRA
1. Babi Marko 1886/41
2. Dejanovi Stevan Janja 1902/41
3. Dmitrovi Janko Dragica 1924/41
4. Dmitrovi Janko Dragica 1927/41
5. Dmitrovi Janko Ljubica 1926/41
6. Dmitrovi Janko Mara 1922/41
7. Dmitrovi Janko Milka 1923/42
8. Dmitrovi Janko Petra 1891/41
9. eni Ninko Stanko 1901/41
ZAGRAD
1. Basara uro Loo 1930/42
2. Basara uro Nikola 1933/42
ZBORITE
1. Anui Nikola Sava 1913/41
2. Anui Rade Sava 1911/41
3. Argavac Mile Petar 1871/41
4. Argavac Mile Sava 1898/41
5. Babi Ilija Duan 1921/41
6. Babi Ilija uro 1890/41
7. Babi Lazo uja 1931/41
8. Babi Lazo Jeka 1925/41
9. Babi Lazo Pane 1931/41
10. Babi Lazo Stana 1930/41
11. Babi Lazo Stoja 1923/41
12. Babi Petar Dragica 1935/41
13. Babi Petar Janja 1918/41
14. Babi Petar Marija* 1880/41
15. Babi Petar Milan 1936/41
16. Babi Petar Milica 1912/41
17. Babi Rade ?/41
18. Babi Rade Mile 1928/41
19. Babi Stojan Rade 1890/41
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
452.
453.
454.
455.
456.
457.
458.
459.
460.
461.
462.
463.
464.
465.
466.
467.
468.
469.
470.
471.
472.
473.
474.
475.
476.
477.
478.
479.
480.
481.
482.
483.
484.
485.
486.
487.
488.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
BALJEVAC
1. Basta Simo Milka 1892/43
2. Kneevi Ana 1902/42
3. Uremovi Petar Mile 1926/45
4. Vasiljevi Stevan Duan 1928/45
5. Vlaisavljevi Marko Nikola 1917/44
BREKOVICA
1. Avdi Ramo Hase 1923/44
2. auevi Husein Huse 1919 /44
3. ehi M Hasan 1919 /44
4. eki M Husein 1917/43
5. Juki Amet Moe 1913/43
6. Jui Juso Husein 1921/45
7. Omeradi Husejin Mae 1910/45
8. Zec Mitra uro 1911/41
BUGAR
1. Balaban Pero Pero 1912/44
2. Batini Mile Dragan 1925/44
3. Beuk Petar Duan 1915/45
4. Bori Milan Mane 1919/45
5. Bori Rade Mara 1921/43
6. Bori Rade Nada 1919/43
7. Bubalo Duan Mane 1925/43
8. avi Marko Mio 1924/43
9. ubrilo Janko Pero 1922/43
10. ubrilo Relja Smilja 1924/44
11. Cvijanovi Milivoj Lazo 1928/44
12. Devi Boidar Mile 1929/43
13. Devi Bogdan Mile 1925/?
14. Dmitrovi Stojan Mito 1922/44
15. Drai Lazo Vasilj 1921/43
16. Drai Milijan Marica 1924/43
17. Dubaji Mile Milan 1928/43
18. Dubaji Nikola Milan 1925/45
19. Graora Mane Mile 1906/42
20. Gravara Mane Dane 1896/43
21. Grgi Duan Milo 1922/44
22. Grkovi Mile Dane 1906/43
23. Grubi Uro Mara 1920/43
24. Ivanevi Mane Duan 1922/43
25. Ivanevi Mane Milivoj 1927/45
26. Ivanievi Jovo Milka 1887/42
27. Kesi Nikola Dragica 1909/42
28. Kesi Petar Branko 1927/45
DONJA GATA
1. Baji Lazo Rade 1920/42
2. Baji Rade Lazo 1910/44
3. Baji Vujo Ilija 1910/42
4. Blanua Jovo Luka 1922/42
5. Davidovi Aleksa Ilija 1904/42
6. Davidovi Nikola Sava 1926/43
7. Davidovi Todor Ilija 1887/42
8. Deli Husejin Asim 1923/43
9. Deli Husejin Rasim 1921/45
10. Gluvaji uro Paja 1926/45
11. Gluvaji Vukadina Sava 1920/43
12. Grahovac Gligorije Petar 1910/42
13. Graovac Mile Sava 1924/43
14. Jaki Marka Milan 1924/43
15. Jaki Marka Nevenka 1926/43
16. Jaki Nikole Jovo 1921/44
17. Jaki Pavla Tode 1880/43
18. Jazi Todor Petar 1926/42
19. Karanovi Petar Branko 1925/44
20. Kneevi Mile Lazo 1909/41
21. Kovaevi Mile Stojan 1920/43
22. Poznan Vujo Mile 1919/43
23. Radii Kota Nikola 1895/43
24. Radii Spaso uro 1921/45
25. Rajak Boo Milorad 1920/43
26. Rajak uro Branko 1925/43
27. Rajak uro Milan 1924/44
28. Rajak uro Milan 1927/44
29. Rajak Ilija uro 1925/43
30. Rajak Jovia Novak 1920/43
31. Rajak Mihajlo Bosiljka 1926/43
32. Rajak Mile Milan 1923/45
33. Rajak Milo Nikola 1927/42
34. Rajak Simo Nikola 1920/44
35. Stanii Mio Mile 1892/41
36. Stanii Mile Gojko 1912/43
37. Stanii Mile Mio 1923/44
38. Stanii Pere Branko 1920/43
39. Stanii Pero Milan 1909/43
40. Vurdelja Mile Duan 1915/43
41. Zec Petar Mirko 1925/43
42. Zori Duan Bosiljka 1925/43
43. Zori Duan Nevenka 1927/43
44. Zori Nikola Milica 1926/43
45. Zori Petar Marko
GOLUBI
1. Daferagi Muhamed Muhamed
1908/44
2. Kljaji Mile Anka ?/42
GORNJA GATA
1. Blanua Jovan Luka 1926/45
IZAI
1. Bjelobaba Geno Duan 1925/42
2. Fatki Haso Ale 1918/44
3. Fojkovi Hasan Ibrahim 1911/43
4. Halilagi Ahmet Mujaga 1920/44
5. Kovaevi Milan Bogdan 1929/45
6. Muminagi Ramo Redo 1912/44
7. Bai M. Ibrahim 1923/43
LOHOVO
1. Brdar Ilija Boko 1923/42
2. Klanja Stevan Dane 1920/44
3. Nogavica Milan Luka 1904/42
4. Nogovica Milan Stevo 1912/44
5. Pilipovi Vaso Boko 1920/43
6. Radakovi Milan Milka 1924/43
7. Vignjevi Lazo Milka 1923/42
8. Zori Kojo Rade 1924/44
9. Zori Milan uro 1906/45
10.
Zori Stevan Spaso 1925/45
MALA PEA
1. Deli Salko Ramo 1923/43
2. Keki Omer Mujo 1919/42
MEDJUDRAJE
1. Kneevi Dane Boo 1926/43
JANKOVAC
1. Cvjetianin Mile Milan 1925/44
2. ulibrk ura Milo 1924/45
3. Ivanevi Mile Milan 1926/43
4. Japunda ura Deva 1902/43
5. Kajtez Savo uja 1890/43
6. Stojanovi Dane Petar 1923/43
7. Vignjevi Petar Ilija 1924/42
JASIKA
1. uput Luka Boo 1924/44
2. uput Mio Janko 1928/45
KAMENICA
1. Cvjetianin uro Ljubica 1925/43
2. uri Pero Sveto 1920/?
3. uri Pero 1890/?
4. Ivanievi Nikola Ilija 1917/41
5. Stojisavljevi Peta Rade 1920/44
6. Stojisavljevi Stojan Lazo 1904/43
LOHOVSKA BRDA
1. Cvjetianin Jovo Milan 1917/44
2. Cvjetianin Jovo Ilija 1923/42
PITOTAN
1. Vladeti Simo uro 1923/41
SOKOLAC
1. Gutea Petar Milan 1922/43
2. Gutea Vuen Savo 1922/?
3. Hodi Huso Husein 1921/43
4. Kalkan uro Lazar 1902/41
5. Zeljkovi Duan Spasoje 1924/43
6. Zeri Husein Meho 1924/45
TURIJA
1. Goreti Memaga Omer 1914/45
2. Halilagi Ibro ulaga 1934/45
3. Halilagi Ibro Husein 1932/45
4. Keki Ibro aban 1919/45
5. Kozlia Hasan Ramo 1918/44
6. Kozlia aban abo 1912/44
7. Kozlia aban abo 1916/44
8. Pai Muharem Nurija 1919/45
9. Rahmanovi Mehmed Ibrahim
1912/44
10. Raki Haim Muharem 1921/45
11. Rakovi Osman Raid ?/43
12. Reki Ibro aban 1919/45
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
VIKI
1. Halki Alija Jusuf 1920/43
2. Halki Alija Remo 1919/44
3. Keki Ramo Rasim 1920/43
VRSTA
VEDRO POLJE
1. Jovani Nikola Dane 1923/44
2. Mini Joso Mato 1925/44
3. anti Franjo August 1915/44
4. Vukovi Franjo Mato 1909/43
VELIKA GATA
1. Boli Omer Mujo 1921/45
2. Fatki Huso Hasan 1927/45
3. Fatki Juso Jusuf 1915/44
4. Fatki Mujo Mujaga 1926/ 45
5. Fatki Zeo Mustafa 1924/45
6. Feli Omer Ale 1923/42
7. Feli Omer Osman 1916/45
8. Feli Salih Nazif 1928/43
9. Feli Velaga Mehmed 1903/?
10. Filipovi uro Simo 1906/43
11. Harbo Huso Mujaga 1927/45
12. Harbo Ibrahim Ibro 1924/44
13. Harbo Meho Fehim 1909/45
14. Harbo Redo Hasan 1912/44
15. Mahmutovi Ahmet Joar 1911/44
16. Mahmutovi Paa Mumin 1928/?
17. Mui Dervi 1922/44
18. Pai Sakib 1914 /45
19. Stanii Pero Branko 1920/43
20. Zec Petar Mirko 1925/43
21. Zoli Omer Osmo 1899/43
ZLOPOLJAC
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
BANJANI
1. Adamovi uro Spaso 1899/43
2. Adamovi Rade Miljka 1939/42
3. Adamovi Savo Mile 1904/43
4. Adamovi Tomo Luka 1900/41
5. Bometar Ilija Dragan 1924/42
6. Bometar Ilija Gojko 1927/42
7. Bometar Mile Ljubomir 1923/
8. Bometar Petar Lazo 1904/45
9. Bometar Petar Milan 1923/43
10. Bometar Petar Stanko 1916/43
11. Bometar Stojan Branko
12. ulibrk Jovo Predrag
13. Daki uro Uro 1910/44
14. Daki Ilija Gojko 1926/43
15. Daki Ilija Rada 1921/43
16. Daki Miladin Radovan 1925/43
17. Daki Nikola Mihajlo 1928/44
18. Daki Rade Dragan 1926/44
19. Daki Rade Duan 1917/42
20. Daki Rade Mirko 1908/43
21. Daki Rade Stanko 1922/42
22. Daki Simo Dragan 1926/42
23. Dani Pero Ljuban 1922/43
24. Drobac Dragan Gojko 1921/42
25. Gakovi Blagoje Vaso 1912/42
26. Gakovi Ilija Spasoja 1912/45
27. Gakovi Ilija Stanko 1919/44
28. Gakovi Laze Milorad
29. Gakovi Stojan Todor 1912/42
30. Gakovi arko Mirko 1923/44
31. Ilievi Milan Rade 1920/41
32. Kerkez Rade Bogdan
33. Kovaevi Ostoja Dragutin 1920/44
34. Kovaevi Ostoja Jovanka 1925/45
35. Lovri Milija edo 1925/43
36. Lujanovi Mile uran
37. Lujinovi Milo Petar 1914/43
38. Miljei Jovan Stana ?/43
39. Mrki Ostoja Branko 1924/43
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
BATRA
1. Bari Todo Rajko 1923/44
2. Borovica Lazo Rista
3. ulibrk Rade Pero 1909/41
4. Glumac Mio Duan 1914/41
5. Jatlica Pero Milan 1905/?
6. Karan Milo Rade 1907/42
7. Karanovi Marko Vaso 1926/44
8. Karanovi Mile Jelica 1900/43
9. Kovaevi Milana Nikola
10. Lonina Gojko Jovo 1939/43
11. Lonina Savo Ilija 1887/43
12. Lonina Vaso Milo
13. Lovri Marko Mihajlo 1926/43
14. Lovri Milivoj Branko 1914/43
15. Orozovi uro Zora 1917/?
16. Orozovi Mihajilo uro 1897/42
17. Stanisavljevi Pero Rajko 1915/43
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
BOSANSKA KRUPA
1. Adamovi Adam Jovo 1899/41
2. Adamovi Jovo Petar 1923/?
3. Adamovi Todor Mile 1893/43
4. Ajdukovi Dmitar Duan 1928/44
5. Alagi Rasim Muharem 1920/43
6. Andri Jusuf /43
7. Anui uro Duan 1922/45
8. Arnaut Bogdan Mio 1929/44
9. Arnaut Marko 1928/44
10. Bala Mojsije Milan 1904/44
11. Baseri Janko Milan 1919/43
12. Baseri Janko Nikola 1926/43
13. Bilarevi Nike Rade
14. Bilarevi Nike Zdravko
15. Bjelajec Jovo Duan 1922/43
16. Bjelajec Jovo Stojanka 1926/43
17. Bjeli Jovo Ilija 1898/44
18. Bjeljac Stanko Branko
19. Bokan ura Lane 1910/42
20. Bokan Marko Milan 1921/42
21. Brdar Pantelija 1904/42
22. Bulj Nikola Milan 1921/43
23. Bursa Mian Drago 1912/43
24. Bursa Mile Duan 1911/44
25. eran Rada 1907/44
26. iri Simo Nikola 1926/44
27. ulibrk Lazo Dragutin 1903/43
28. ulibrk Savo Pero 1926/45
29. upurdija Rade Ilija 1895/42
30. Cvarkovi Milan Milan 1909/42
31. Dautovi Osman Sabit ?/42
32. Deki Simo Rade 1918/43
33. Deki Stevo Milan 1924/43
34.
35.
36.
37.
38.
BUIM
1.
2.
3.
4.
DOBRO SELO
1. Stojisavljevi Rade Duan 1925/44
2. Cimea Jovo Marko 1912/43
3. Cimea Jovo Mirko 1909/43
4. Cimea Mika Duan 1925/43
5. Cimea Pero Duan 1922/43
6. Cimea Stojan Mirko 1907/43
7. ulibrk Miladin Nikola 1912/43
8. ulibrk Miladin Nikola 1916/43
9. ulibrk Nikola Mio 1895/43
10. ulibrk Nikola Rajko 1923/43
11. ulibrk Nikola Stoje 1915/43
12. ulibrk Rade Janko 1920/44
13. ulibrk Rade Milutin 1924/44
14. ulibrk Savo Stanko 1926/44
15. ulibrk Stojan Milo 1923/43
16. Daki Nikola Duan
17. Dizdarevi Abdije Fejzo 1904/44
18. Dizdarevi Mujo Hasan
19. Drai Dako Milo 1891/41
20. Drai Dako Milo 1914/44
21. Drai uro Jovo
22. Drai Nikola Miladin 1907/43
23. Drai Nikola Miladin 1915/43
24. Drai Nikola Mile 1926/44
25. Drai Rade Pavle
26. Drai Spaso Blao 1924/44
27. Drai Trivun Pavle 1913/43
28. Drai Trivun Spaso 1914/43
29. Drobac Pero Bogdan 1923/41
30. Drobac Pero Lazo 1915/42
31. uri Nikola Milan 1924/43
83.
84.
85.
86.
87.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
GLAVICA
1. Beronja Jovo Duan 1914/43
2. Beronja Jovo Duan 1923/43
3. Beronja Jovo Milan 1902/44
4. Beronja Mihajlo Milovan 1908/43
5. Beronja Mihajlo Ostoja 1920/44
6. Beronja Mihajlo Rade 1910/43
7. Bjeli Ilija Ostoja 1920/43
8. Bjeli Jovo Ilija 1905/44
9. Bokan Mile Boo 1910/42
10. eran Nikola Stanko 1925/41
11. ubrilo Lazo Branko 1919/?
12. ubrilo Marko Petar 1924/42
13. ubrilo Petar Boo 1910/43
14. ulibrk Jovo Ljuban 1924/42
15. ulibrk Lazo Rajko 1909/43
16. ulibrk Cvijo Stevo 1897/45
17. ulibrk Jovo Branko 1923/43
18. ulibrk Jovo Gojko 1920/43
19. ulibrk Mihajla Branko
20. ulibrk Nikola Bogdan 1908/41
21. ulibrk Nikola Miladin 1926/45
22. ulibrk Ostoja Dragan 1914/43
23. ulibrk Ostoja Duan 1922/43
24. ulibrk Ostoja Gojko 1919/43
25. ulibrk Savo Dragan 1924/43
26. ulibrk Stevo Rajko 1915/43
27. ulibrk Todo Milutin 1922/43
28. ulibrk Trivo Milorad 1926/43
29. Daki Jovo Ljuban 1918/43
30. Grandi uro Ilija 1916/44
31. Grandi Milovan Duan 1922/43
32. Grandi Nikola Boo 1922/43
33. Grandi Paja Nikola 1923/43
34. Grandi Rade Slavko 1926/43
35. Grandi Stevo Pavle 1923/45
36. Guzijan Cvijo Nikola 1922/43
37. Medi uro Pero 1926/44
38. Nikoli Dragan Vaso 1922/43
39. Nikoli Mio Stevo 1920/43
40. Nikoli Mio Stevo 1925/42
41. Radii ukan Duan 1920/43
IVANJSKA
1. Baji Marko Ostoja 1915/43
2. Baji Simo Boko 1923/42
3. Baji Stevan Gligo 1900/43
4. Beronja uro Mirko 1924/45
5. Beronja Ilija Duan 1906/43
6. Beronja Stoja Duanka
7. Brljak Marko Nikola 1912/45
8. ulibrk Jovo Miladin
9. ulibrk Ostoja Dragan
10. ulibrk Stevan Branko 1909/43
11. ulibrk Stojan Mile 1900/43
12. ulibrk Vojkana Jovo
13. Daki uro Marko 1909/41
14. Drljaa Duan Dragan
15. Drljaa Jovia Dragica 1924/44
16. Drljaa Lazar Duan 1917/43
17. Drljaa Lazo Simo 1923/43
18. Drljaa Miladin Marko
19. Drljaa Trivo Vukosava 1922/44
20. Gaji Todor Branko 1922/43
21. Gakovi Nikola Slavko
22. Gakovi Rade Dragan 1926/44
23. Grubor Stevan Mile 1919/43
24. Gurbor Stevan Mile 1919/44
25. Jovi Milan Mirko 1926/43
26. Jovi Milan Sretko 1923/44
27. Lovri Mile Dragan 1920/44
28. Luka Pero Lazo 1892/44
29. Maleni Jovan Mirko 1922/44
30. Maleni Jovo Mirko 1921/45
31. Mijatovi Marko Rajko 1918/43
32. Mili Aleksa Cvjeta 1924/43
33. Oljaa David Ljuba 1925/43
34. Oljaa David Milan 1927/44
35. Oljaa uro Cvijo 1921/43
36. Oljaa Mijo Milan 1926/45
37. Oljaa Stevan David 1902/44
38. Oljaa Stojan Simo 1905/42
39. Oljaa Todo Milivoj 1914/44
40. Oljaa Tomo Mio 1910/44
JEZERSKO
1. Babi Simo Stanko
2. Bastaja Kojo Mihajlo 1914/43
3. Hadi Ahmet Redo 1912/44
4. Ili Mio Ilija 1925/44
5. Ili Mio Mirko 1914/41
6. Japunda Mio Rajko
7. Japunda Mile Ljubica 1924/44
8. Jari Stevan uro 1922/?
9. Jari Stevan Jovan 1923/43
10. Kljaji Ilija Marko 1928/41
11. Kosanovi Pero 1911/42
12. Kovai Ahmet Ahmet 1922/44
13. Malbai Jovo ura 1914/42
14. Malbai Lazar Stanko 1926/45
15. Najdarevi Redo Huso
16. Nesimovi Redo Huso 1923/44
17. Peut Lazo Milan 1921/45
18. Pilipovi Milan Mirko 1918/44
19. Pustinjak Marko Rade 1922/43
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Repija Duan
Sedlar Jovo Milan 1928/43
Sedlar Nikola Jovan 1904/43
Starevi Milan 1922/45
Starevi Todor Petar 1900/43
Stojisavljevi Milo Lazo 1917/44
Ugrenovi Mile Vitomir 1914/45
Vuji uro Milorad 1923/44
Vukobratovi ore Dragan
Zec Mile Todor 1922/43
egarac Spaso Duan
KONJODER
1. Buljubai Redo Muhamed ?/44
2. Duranovi Hasan Huso
3. Maki Ibro Reid 1919/45
4. Pajali Ahmet Husein 1904/44
5. Pajali eriflbrahim 1928/44
6. Pehli Selim Mumin 1904/44
7. Veladi Salko Juso 1919/45
LUBARDA
1. Abdi Ale Sulejman 1920/44
2. Abdi Meho Huso
3. Aleevi Ibrahim Mustafa 1926/44
4. Aleevi Ibro Osman
5. Balinovi Zarif Mujo 1925/44
6. Balti Bajro Mustafa 1926/44
7. Bai Halil Ibrahim 1908/44
8. Buljubai Rede Muhamed
9. osi Alija Zarif 1909/44
10. osi Alija Haim
11. ordi Beo Beo 1924/44
12. Durakovi Mehmed Bajro 1886/45
13. Elkasovi Alaga Salih 1910/44
14. Elkasovi Alija Juso 1920/44
15. Elkasovi Hamid Ale 1887/45
16. Halagi Hamid Hasib 1913/44
17. Ljubijanki Alo Beir 1926/44
18. Mulali Haso Omer 1909/44
19. Muminovi Redo Abdija 1914/44
20. Odobai Omer Husein 1927/44
21. Sijamhodi Omer Muharem 1915/44
22. Sijamhodi Osman Mehmed 1934/45
23. Skenderovi Mehmed Aja 1929/45
24. omi Salih Meho 1926/44
25. Sijamhodi Smail Hasan 1914/44
LJUSINA
1. Begi Hamid Ahmet
2. Bori Cvijo Grujo
3. Bursa Petar Milan 1928/44
4. azi Risto Milanko 1920/43
5. ulibrk Pero Gojko 1928/43
6. ulibrk Stanko Jovo
7. uri Mile Dragan 1926/45
8. Grbi Lakan Nikola 1870/41
9. Grmua uro Milo
10. Grmua Milo Lazo 1910/43
11. Japunda Milan Mile 1916/43
12. Japunda Milan Rajko 1918/44
13. Japunda Mio Bogdan 1914/44
14. Karapanda Ilija Mile 1906/44
15. Karagaa Cvijan Marica 1928/45
16. Karagaa Ilija Mile 1915/44
17. Karagaa Kojo Duan 1924/43
18. Karagaa Pero Trivo 1905/43
19. Karan Nikola Duan 1906/42
20. Karan Pero Lazo 1920/43
21. Karan Spaso Lazo
22. Kapan Ilija Vlado 1923/43
23. Kouti Rade uja
24. Kouti Ilija Duan 1919/43
25. Kubet Dragoje Graja 1915/43
26. Kubet Mile Gojko 1899/43
27. Kubet Mileta Gojko 1896/43
28. Kubet Pero Bogdan 1916/43
29. Kubet Vaso Rajko 1920/42
30. Kubet Vaso Slavko 1923/43
31. Ljiljak uro Ljubo 1916/43
32. Mandi Milo Rajko
33. Mandi Pero Lazo 1897/43
34. Miji Jovo Dragan
35. Miji Jovo Nikola 1915/45
36. Miji Lazo Ilija 1908/43
37. Miji Lazo Marko 1922/44
38. Miji Rade Milorad 1920/43
39. Miji Stojan 1927/42
40. Miji Stojan Duan
41. Nedimovi Pavle Dragan
42. Nedimovi Todo Ilija 1913/45
43. Nikoli Dragan Ljuban 1926/42
44. Nikoli Duan Boo 1922/42
45. Nikoli Mile Duan
46. Nikoli Pavle uro 1924/44
47. Nikoli Pavle Mika 1927/43
48. Nikoli Pero Dragan
49. Nikoli Pero Dragan 1907/43
50. Pilipovi Cvijo Mile 1888/43
51. Seni Mile Marinko 1925/44
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
MAHMI SELO
1. Duranovi Hasan Huso 1907/44
2. Hadi Osman Mahmut
3. Mahmi Ejdo Husein
4. Mahmi Redo Sulejman
5. Malbai Mile Mihajlo 1910/42
6. Mui Mehmed Mahmut
7. Topalovi Salih Ibro
MRAZOVAC
1. Bajri Ibro Hasan 1911/44
2. Burzi Bego Haso
3. Burzi Bego Salko 1922/45
4. auevi Redo Hasan 1915/44
5. Dizdarevi Arif Salko
6. Dizdarevi Hasan Ibrahim 1925/45
7. Dizdarevi Omer Omer 1925/45
8. Dizdarevi Suljo Ibrahim 1919/44
9. uli Osman erif
10. Durakovi Mustafa Rasim 1916/44
11. Grabovi Nikola Rade 1925/?
12. Kovaevi Suljo Mahmut 1910/44
13. Leli Bajro Bajro
14. ahinovi Hasan Haso 1909/43
15. eki Mustafa Hasan 1921/43
16. ii Ahmet Zarif 1907/44
17. Spahi Ibro Osmo 1909/44
18. Stoisavljevi Milo Gojko 1921/45
19. Veinovi Petar Nikola 1912/44
OTOKA
1. Banjac Sava Bogdan 1923/44
2. Boni Aleksa Bogdan 1926/44
3. umi Pero Mirko 1924/44
4. uri Vaso Vaso 1910/42
5. Halilovi Ibro Husein
6. Homi Huso Mehmed
7. Ianovi Huso Hasib
8. Karan Petar Miroslav 1922/43
9. Ljepoja Nikola Milan
10. Mehadi Huso Ibrahim
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
PERNA
1. Bati Pero Branko 1927-1943
2. Bokan Jovo Jovo-Joja 1919-1943
3. Bokan Stevan Stana 1926-1943
4. Bokan Vaso Smilja 1926-1944
5. Bolti Pero Branko 1926-1944
6. Dizdarevi Avdija Fejzo 1918/44
7. Grbi Duan Stojan 1928-1946
8. Grmua Mihajilo Pero 1925-1943
9. Jelai Mirko Obrad 1910-1945
10. Jelai Vaso Mile 1906-1942
11. Jovii Plavanjac ujana Sava 1898-1943
12. Karanovi ujan Petar 1890-1943
13. Karanovi Lazo Duan 1906-1944
14. Karanovi Mile Milan 1924-1945
15. Karanovi Pero Relja
16. Karapanda Pero Boko 1906-1943
17. Karapanda Pero Svetozar 1923-1942
18. Kovaevi Pero Stevo 1906-1944
19. Kovaevi Rade Marinko 1926-1944
20. Kovaevi Rade Milan 1921-1943
21. Kovaevi Srejo Branko 1924-1945
22. Kubet Svetozar Mirko 1926-1944
23. Ninkovi uro Draginja 1927-1944
24. Ponoka Jovo edo 1925-1944
25. Rokvi David Milin 1911-1943
26. Rokvi David Mirko 1910-1943
27. Rokvi Milo Mirko 1913-1943
28. Rokvi Obrada Risto 1913-1943
29. Rokvi Stevana Vid 1909-1941
30. Rokvi Vida Branko 1916-1944
31. Rokvi Vid Miladin 1910-1943
32. Skendi Aleksa Marinko 1928-1945
33. Skendi Stania Stevo 1922-1943
34. Stojanovi Ilija Stevo 1925-1943
35. Todi Mile Milan 1926-1942
36. Todi Pero Sran 1926-1943
37. Todi Rajko Sran 1926-1944
38. Zeljkovi Bogdan Slavko 1931-1944
39. Zeljkovi Dmitar uja 1924-1945
40. Zeljkovi Spaso Svetko 1925-1943
PITALINE
1. Babi Boo Marko 1925-1944
2. Babi Lazar Branko 1926-1941
3. Babi Lazar Milan 1921-1943
4. Babi Savo Duan 1906-1941
5. Babi Tomo Lazo 1926-1943
6. Babi Vojin Mirko 1926-1944
7. Bolti Jovica Milanko 1919-1943
8. umi uro Trivo 1920-1943
9. umi Lazo Branko 1912-1941
10. Jovii Nikola Milan 1926-1944
11. Karanovi Mihajilo Mara 1924-1943
12. Karanovi Pero Relja 1913-1941
13. Karanovi Pero Todor 1900-1945
14. Kljaji Ilija Ranko 1897-1943
15. Kljaji Ilija Stanko 1895-1944
16. Kljaji Jovo Milenko 1921-1941
17. Kljaji Mihajilo Stevo 1914-1941
18. Kljaji Obrad Duan 1920-1942
19. Kljaji Obrad Ljubomir 1924-1943
20. Kljaji Stanko Mirko 1924-1944
21. Kneevi Kojo Nikola 1905-1945
22. Kneevi Trivo Sava 1923-1943
23. Knervi Mihajlo Lazar 1916-1944
24. Kovaevi Srejo Branko 1926-1944
25. Kuki Ilija Stojan
26. I.uki uro Bogdan 1916-1943
27. Luki uro Mile 1880-1943
28. Oegovi Ilija Gojko 1917-1944
29. Oegovi Ilija Rade 1924-1941
30. Oegovi Tomo Ilija 1895-1942
31. Pria Duan Mara 1926-1943
32. Pria Mile Mara
33. Raeta Mile Bogdan
34. Rokvi Aleksa uro 1922-1944
35. Rokvi uro Savo 1921-1943
36. Rokvi Gojko Vid 1920-1943
37. Rokvi Golub Milka 1918-1943
38. Rokvi Mile Bogdan 1911-1944
39. Rokvi Ostoja Bogdan 1913-1945
40. Rokvi Ostoja Milo 1907-1942
41. Rokvi Pajo Mirko 1920-1943
42. Rokvi Pajo Vida 1912-1943
43. Rokvi Rade Ljuba 1923-1943
44. Rokvi Risto Branko 1927-1942
45. Rokvi Risto Marko 1922-1941
46. Rokvi piro Stojan 1926-1943
47. Rokvi Stojana Milo 1925-1943
48. Subai Boo Mitar 1920-1944
49. uilovi Gojko Milin
50. uilovi Stevo Mile
51. Todi Pero Sran
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
PODGOMILA
1. Anii Aleksa Boo 1926-1942
2. Anii Mile Petar 1928-1945
3. Desnica Mile Branko 1920-1943
4. Desnica Obrad uro 1925-1945
5. Drakuli Dane Ljuba 1915-1943
6. Drakuli uro Mile 1913-1943
7. Drakuli Spaso Bogdan 1926-1943
8. Kuki Ilija Stojan 1926-1943
9. Luki Ilija Branko 1916-1942
10. Luki Ilija Gojko 1907-1942
11. Luki Mile Duan 1918-1942
12. Mandi Jovo Marinko 1918-1944
13. Mandi Lazo Drago 1914-1945
14. Mandi Milo Bogdan
15. Mandi Milo Gojko 1920-1942
16. Mandi Nikola Mirko 1915-1944
17. Mandi Stojan Boo 1923-1943
18. Mandi Stojan Duan 1924-1944
19. Mandi Stojan Milan 1920-1942
20. Miji Boeo Milica 1923-1943
21. Miji Ilija Marko 1923-1943
22. Miji Ilija Miladin 1929-1945
23. Miji Ilija Rade 1921-1945
24. Miji Jovan Drago 1919-1942
25. Miji Miladin Jovo 1913-1943
26. Miji Miladin Lazo 1919-1943
27. Miji Milan Duan 1919-1944
28. Miji Mile Branko 1925-1943
29. Miji Petar Lazo 1912-1943
30. Miji Sran Miladin 1921-1943
31. Miji Svetislav Bosiljka 1926-1942
32. Mlaenovi Duan Branko 1920-1943
33. Mlaenovi Simo Lazo 1909-1943
34. Petrovi Stanko Mirko 1924-1943
35. Radakovi Mile Branko 1915-1943
36. Radakovi Mile Petar 1925-1943
37. Radakovi Nikola uro 1915-1941
38. Radakovi Stania Milica 1924-1944
39. Radakovi Stania Nikica 1922-1944
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
PODVRAN
1. iri Simo Nikola
2. Halki Ahmet efik
3. Ugren Mile Gojko
VAROKA RIJEKA
1. Aldi Meho Ibrahim 1911/44
2. Barjaktarevi Hasan Ale
3. Barjaktarovi Meho Ibrahim 1924/45
4. Barjaktarovi Memaga Hasan 1926/44
5. ordi Beco Began 1918/44
6. Duki Boo Ilija 1924/44
7. Isakovi Ahmet Husein 1924/44
8. Isakovi Huso Hasan 1905/44
9. Krupi ulbec Husein 1914/45
10. Mami Acan Ibrahim 1908/44
11. Mileevi Jovo Simo 1921/45
12. Nani Muharem Fehim 1912/44
13. Popovi Pero Savo 1924/43
14. Popovi Vlado Duan
15. Pori Ramo Omer
16. Rogi Mehmed Ajia 1924/44
17. Skenderovi Haso Husein 1923/44
18. Skenderovi Omer Omer 1918/44
19. Skenderovi Osman Avdo 1918/44
20. Veladi Meho Ahmet 1916/44
21. Zori Grujo Ilija
VOLODER
1. umi Stevo Stevo
2. Jusi erif Salih
3. Mudrini Petar Nikola
4. Stupar Petar Dragan 1920/43
OPSTINA CAZIN
BREZOVA KOSA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
BUKOVICA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
CAZIN
1. Abdi Meho Husnija 1922/?
2. Adilagi Haso Beo 1917/?
3. Adilagi Meho Adii 1915/?
4. Babi Boo Marko 1926/41
5. Banjac Dragan Milan 1916/43
6. Banjac Mile Stevo 1923/44
7. Baagi Murat Osman 1898/16
8. Basuri Dimitrije Borislav 1916/42
9. Bolti Jovica Milenko 1924/43
10. Bori Avde Haso 1921/?
11. Burzi Muhamed Himlija 1922/?
12. emalovi Ahmet Hazim 1920/45
13. orali Husein 1900/?
14. orali Husein Tevfik 1918/44
15. Drai Dragoje Mile 1900/43
16. Grgi Rade Mio 1921/42
17. Hasanagi Adila Murat 1913/45
18. Hasanovi Hamid 1908/44
19. Herceg Murata Omer 1915/?
20. Hodi Mustafa Ejub 1909/43
21. Jezdi Mile Pero 1915/43
22. Joki Mehmed Besim 1930/45
23. Kii Muhamed Husein 1914/?
24. Klii Milorad 1910/45
25. Kljaji Jovo Milanko 1920/41
26. Mudrini Jove uro 1910/?
27. Muri Osman Ibrahim 1923/44
28. Mui Ibrahim Dedo 1922/?
29. Mustedanagi Alaga Hase 1926/?
30. Omanovi Salih Razija 1922/44
31. Pavi lovo Jovo 1918/43
32. Pavi Jovo Rade 1920/43
33. Perviz Osman Ibrahim 1902/41
34. Pjeva Duan Ljubica 1921/44
35. Pozdan Milan Veljko 1924/44
36. Pozderac Murat Nurija 1895/43
37. Rokvi Stojan Milo 1926/45
38. abi Alaga 1918/42
39. abi Hasan Hasib 1919/44
40. Selak Ilija Milka 1896/43
41. Sudevi Manojlo arko 1908/45
42. Tanaskovi Simo Ksenija 1900/44
43. Terzi Salko Ibrahim 1901/?
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
CRNAJA
1. Boca Rade Mile 1898/44
2. Boca Rade Rado 1910/42
3. Boi Duan uro 1922/43
4. Boi Ilija Dragan 1923/44
5. Boi Kata Milica 1922/43
6. Boi Luke Miladin 1905/42
7. Boi Marko Boidar 1914/44
8. Boi Mile Branko 1922/43
9. Boi Rade Ljuban 1912/43
10. Boi Rade Milutin 1902/?
11. Boi Rade Simo 1921/45
12. Budi Mane Danica 1927/42
13. Budi Mane Milija 1925/43
14. Budi Mane Milka 1923/43
15. akiran Mane Milena 1925/44
16. akiran Mane Sata 1927/44
17. Dmitrovi Dragoja Bogdan 1923/43
18. Dmitrovi Kojo Branko 1920/42
19. Dmitrovi Kojo Nikola 1923/44
20. Grkovi Vaso uro 1921/43
21. Kai Mane Boo 1910/43
22. Kvoka Mihajlo Milan 1923/42
23. Miljkovi Ilija Spase 1922/44
24. Miljkovi Miladin Ilija 1916/43
25. Miljkovi Mili Stevo 1905/43
26. Miljkovi Nikola Stevo 1910/43
27. Miljkovi Rade Milovan 1926/43
28. Milosevic Milovan Miladin 1926/42
29. Milosevic Nikola Mane 1925/44
30. Sekuli Milo Draga 1926/42
31. Skorupan uro Mile 1920/43
32. Topi uro Dane 1918/43
33. Topi uro Milka 1924/43
34. Topi uro Milo 1925/43
35. Trkulja Petar Marko 1923/45
AJII
1. Ajki Ajdin Husein 1924/?
2. Ajki Ibro Hasib 1910/?
3. Beganovi Alaga aban 1928/44
4. Beganovi Redep Suljo 1924/45
5. ai Fazlo Juso 1915/?
6. ai Mujaga Juso 1915/44
7. ogi Ohan Omer 1926/44
8. ogi Osman Huse 1924/45
9. ogi Redo Muhamed 1927/44
10. Jui Meho Meho 1916/44
11. Muvi Hasan Ibrahim 1914/44
12. Muvi Zaim Hasan 1912/45
13. Muvi Zaim Husein 1917/44
14. Nuhanovi Suljo Hasan 1921/45
15. Seferagi Okan Fata 1910/45
ORALII
1. Baagi Murat Osman 1900/43
2. Bori Abdo Hase 1919/43
3. orali Ahmet Suljo 1918/44
4. orali Husein 1900/?
5. Ibrahimagi Ibrahim Mujaga 1919/45
6. Kapi Meho Redo 1922/45
7. Loji Salih Huse 1921/?
8. Loji Suljo Ahmet 1914/45
9. Mehagi Juso Redo 1926/?
10. Trbojevi Ilija Pavle 1925/42
11. Trbojevi Ilija Rade 1926/42
GORNJA BARSKA
1.
2.
3.
4.
DONJA KOPRIVNA
1. Hodi Hamida Smajil 1909/?
2. Omerovi Mumin Ale 1912/45
DONJA LUKA
1. Ajdinovi Alaga Vele 1922/42
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
GLOGOVAC
1. Smajlovi Zaim Zaim 1926/43
GNJILOVAC
1.
2.
3.
4.
5.
6.
GORNJA KOPRIVNA
1. Haj rulahovi aban Mehmed 1924/44
2. Osmaevi Mehmed Husein 1909/44
GORNJA LUKA
1.
2.
3.
4.
GRADINA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
HADIN POTOK
1. Blanua Dragan uran 1915/43
2. Blanua Mile Milovan 1915/44
3. ulibrk Dragica 1922/43
4. ulibrk Ilija Mile 1924/45
5. ulibrk Ilija Rado 1922/42
6. ulibrk Rade Milan 1926/?
7. Drai Duan Lazo 1920/43
8. Drai Duan Luka 1920/43
9. Drai Lazo Mile 1905/42
10. Drai Mile Zorka 1922/44
11. Drai Rade Duan 1900/43
12. Dubaji Duan Mile 1890/43
13. Dubaji Mare Milan 1926/44
14. Dubaji Simo Spaso 1922/44
15. Dubaji Spaso Marinko 1922/44
16. Dubaji Spaso Pero 1922/43
17. Mandi Dragoje Duan 1923/42
18. Mandi uro Nikola 1923/44
19. Milanovi Rade Milan 1912/44
20. Milanovi Rade Nikola 1926/44
21. Milju Pero Milan 1922/43
22. Orli Dragan uro 1926/42
23. Orli Lazo Nikola 1920/43
24. Orli Mandi Milunka 1882/43
25. Podkrajac Rade Vaso 1922/44
JAPIA BRDO
1. Muri Haso Hasib 1921/43
2. Paji Redo Arif 1927/43
KAPII
1. Kapi Meho Redep 1921/45
KLEN
1. Herceg Murat Omer 1915/44
2. Toromanovi Husein Husein 1918/44
KLISA
1. Bekanovi Ramo Mustafa 1926/45
2. ati Ramo Alaga 1915/45
3. Hadi Suljo Hase 1915/45
4. Muedinovi Selim Arif 1917/44
5. Musi Ibrahim Dervi 1929/44
KOVAEVII
1. Ibrahimagi Ibrahim Mujaga 1919/45
KRIVAJA
1. Hirki Meho Ramo 1911/44
2. Luli Hamid Mehmed 1907/44
3. Luli Hasan Bego 1923/45
4. Luli Ibrahim Mujo 1912/44
5. Luli Omer Tale 1910/45
6. Macanovi Husein Hasil 1915/44
7. Macanovi Osman Hasib 1912/44
8. Macanovi Osman Hedo 1923/44
9. Macanovi Selo Selim 1927/45
10. Pukar Bego Bajro 1900/44
KRAKAA
1. Buljubai Sulejman Hasan 1917/44
2. auevi Husein Husein 1915/44
3. Druanovi aban aban 1919/?
4. Hadi Alija Redo 1926/44
5. Mahmutovi Ahmet Hasan 1914/44
6. Muhi Haso Alija 1927/44
7. Salki Mustafa erif 1927/43
8. Salki Selim Sulejman 1929/44
9. Salki Suljo Alaga 1907/45
10. Pori Mehmed Husein 1927/?
KRNDIJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
KUDII
1. Sinanovi Hasan Hasib 1925/?
LISKOVAC
1. Abdi Hasan Agan 1925/45
2. Ajki Hajder Husein 1924/44
3. Ajki Ibro Hasib 1910/44
4. Bajraktarevi Beir Bego 1910/44
5. Beganovi Mehmed Zajim 1925/44
6. Delalovi Mehmed Hasan 1920/43
7. ogi Suljo Fazlija 1923/44
8. Japi Zajima Husein 1929/?
9. Pai Bajro 1914/?
10. Pori Velega Adii 1925/45
11. Rastovac Stojan Svetozar 1938/41
12. ari Dragan Husejin 1911/44
13. Sinanovi Hasan Hasib 1925/44
14. krgi Mujaga Huso 1917/44
15. krgi Zeo Selim 1926/?
LJUBIJANKII
1. Ljubijanki Ale Hasib 1917/44
2. Ljubijanki Hasan Mahmut 1918/44
3. Ljubijanki Juso Hasan 1925/44
4. Ljubijanki Juso Sulejman 1927/45
5. Ljubijanki Mujo Haim 1906/45
6. Ljubijanki Omer Abid 1924/45
7. Ljubijanki Omer Hasan 1918/45
8. Ljubijanki Omer Omer 1908/?
MARIN MOST
1. Grbi Milovan Duan
Grbi Nikola Branko
Grgi Rade Mio 1914/42
Grgi Stevo Branko 1923/?
Mirkovi Ilija Nikola 1910/42
Pjeva Boo Milan 1921/?
Rajak Jovan Duan 1922/?
Rajak Jovan Ilija 1921/?
Rajak Jovan Smilja 1920/?
Rajak Marko Pero 1912/?
Rajak Mirko Nikola 1920/44
Zec Jovana Dragan 1929/42
Zec Jovan Ilija 1921/?
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
MAJETII
1. Majeti Hasan Hasib 1925/45
MEMIA BRDO
1. Kabi Milo Danilo 1919/44
MIOSTRAH
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
MUTNIK
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
MUJAKI
1. Pai Alije Bajro 1911/44
OSREDAK
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
OSTROAC
1.
2.
3.
4.
PEIGRAD
1. Ajdinovi Sulejman Husein 1924/42
2. Bajraktarevi Redo Ibrahim 1915/?
3. Bajraktarevi Redo Redep 1924/?
4. Beganovi Husein Arif 1925/44
5. Beganovi Redo Ibrahim 1911/44
6. auevi Husein Hasan 1914/?
7. DurmiBeir Ahmet 1927/44
8. Kudi Medo Ramo 1921/?
9. Muhi Haso Alija 1927/?
10. Mujazinovi Mustafa Hasan 1908/?
11. Mujki Hasan Ibrahim 1930/?
12. Mujki Sulejman Sele 1928/?
13. Nuhanovi Husein Omer 1930/44
14. Pandi Ale Hasan 1926/44
15. Pandi Bajro Alaga 1909/44
16. Pandi Bajro Selim 1924/43
17. Roi Ahmet Bajro 1925/?
18. Roi Ahmet erif 1927/?
19. Roi Sale Arif 1920/?
20. Sabljakovi Mehmed lusuf 1918/?
21. krgi Mehmed aban 1912/44
22. tefanac Jozo 1918/?
23. uni Mao Mujo 1903/?
PJANII
1. Jui Ahmo ulaga 1909/?
2. Jui Halim ulaga 1906/44
3. Pjani Mahmut Alija 1919/45
PODGREDINA
1. Kabi Aleksa Niko 1916/44
2. Babi Mio Dane 1918/45
3. Popovi Lazo Vid 1917/44
POLJE
1. Bajri Nezir Ibrahim 1918/43
2. Bajri Nezir Muhamed 1912/42
3. Begi Huso Arif 1926/43
4. Begi Mehmed Suljo 1892/44
5. atakovi Suljo Muhamed 1913/44
6. Klii Mehmed Husein 1915/44
7. Klii Mustafa Meho 1912/45
8. Ogreevi Muhamed Mustafa 1921/43
9. Papi uro Stevo 1922/41
10. Papi uro Stoja 1926/43
PONJEVII
1. Durakovi Hasan Redo 1925/45
2. Ponjevi piro Cvijan 1915/44
PROII
1.
2.
3.
4.
5.
6.
PUKARI
1. Pukar Mustafa Mustafa 1919/44
ROII
1. Roi Ahmet Bajro 1925/44
2. Roi Ahmet erif 1927/44
3. Sarki Ramo Husejin 1922/44
RUJNICA
1. Banjac Cvijanovi Mara 1922/42
2. Banjac Pane Dragan 1924/43
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
SELITE
1. Jeremi Rade Stakori 1895/44
SKOKOVI
1. Druanovi aban aban 1919/44
2. Muhamedagi Adii Muhamed 1915/?
3. Muedinovi erifa Arif 1908/?
SLATINA
1. Abdagi Meho Osman 1929/45
STIJENA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
TURLI
1. Begi Suljo Hase 1908/?
2. orali Osman Medo 1925/44
3. ovi Hasan Ale 1924/?
4. ovi Ibrahim Hasan 1919/43
5. ovi Omer Hasan 1917/45
6. Dervievi Haso Ale 1922/?
7. Dervievi Mehmed Hasan 1924/44
8. Dervievi Osman Ramo 1906/43
9. Dervievi Zajim Zajim 1917/45
10. Dizdarevi Alaga Feho 1908/45
11. Dizdarevi Alaga Meho 1904/44
12. Hirki Meho Ramo 1911/?
13. Runi Mumin Mustafa 1926/44
14. Runi Mustafa Rasim 1908/44
15. abanagi Ale Mujo 1904/45
16. abanagi Mujo Mustafa 1920/44
17. abanagi Mujo Ragib 1925/45
18. abanagi Osmo Husejin 1908/41
19. abanovi Ibro Hasan 1913/45
20. Seferagi Alija Arif 1901/43
21. Tepi Velage Alija 1917/?
22. Topagi Alage Meho 1914/?
TURL1KA
PLATNICA
1. ovi Hasan Mehmed 1926/45
2. ovi Omer Hasan 1902/45
3. Dervievi Huso Ale 1922/45
4. Hoti Osman Zule 1918/45
5. abanagi Ibro Asim 1924/44
6. abanagi Ibro Hasan 1910/44
7. Tepi Velaga Alija 1918/44
TRAC
1. Aliaji Ahmet Omer 1928/45
2. Aliaji Zulo Smajo 1929/44
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
TRAKA RATELA
1. Kuki Radonja Milka .192243
2. Pjeva Duan Ljubica 1922 /44
TRAKA PLATNICA
1. Hati Osman Zule 1918/45
VRELO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
VILENJAA
1. Nuhi Zajima Mustafa 1916/43
OPSTINA V. KALDUSA
BOS. BOJNA
1. Babi Jovo 1911/41
2. Bai Stojan Milan 1919/43
3. Beronja Lazo Ilija 1902/43
4. Beronja Mile Duan 1918/42
5. Beronja Mile Nikola 1924/42
6. Beronja Stojan Nina ?/43
7. Beronja Vid Ilija 1918/45
8. Bursa Mile Duan 1917/42
9. Doen Janko Pero 1922/43
10. Duki Dmitar Stanko 1916/42
11. Duki uro Mio 1903/43
12. Duki Simo Dmitar 1923/42
13. Deran Stojan Dragan 1920/44
14. Deran Stojan Milan 1918/43
15. Gak Jovo Mile 1919/43
16. Gak Petar Miko 1925/43
17. Gogi Rade uro 1920/43
18. Gogi Rade Stevo 1919/43
19. Gogi Simo Mile 1912/43
20. Gogi Stojan Milo 1900/42
21. Isak uro Mile 1924/43
22. Ivani uro Nikola 1919/43
23. Ivani uro Rade 1915/43
24. Ivani Rade Dmitar ?/43
25. Lali Stojan Jovan 1909/42
26. Miri Mile Dmitar 1923/43
27. Mikovi uro Ljuban 1917/44
28. Novakovi Ilija Ljuban 1920/43
29. Novakovi Mile Adam 1909/43
30. Novakovi Obrad Duan 1920/44
31. Novakovi Obrad Nina 1922/42
32. Novakovi Rade Dragan 1927/44
33. Opai Stanko Ljuban 1920/41
34. Opai Stanko Pero 1910/41
35. Ostoji Rui Stojan Milan 1913/43
36. Ostoji Pero Sava 1924/43
37. Ostoji Pei Pero Pero 1914/43
38. Paan Nikola Nikola 1920/41
39. Pilipovi Nikola Rade 1911/44
40. Repac Miladin Rade 1912/43
41. Repac Mili Blagoje 1906/43
42. Repac Mili Pero 1921/44
43. Repac Pero Rajko 1920/43
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
BRDA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
BUKOVLJE
1. Babi uro Mile 1919/43
2. Babi Petar Mirko 1912/41
CRVAREVAC
1. iri Petar Mile 1924/43
2. oragi Began Hasan 1907/44
AGLICA
1. ati Mao Ale 1918/44
2. Hadi Mehmed erif 1924/44
3. Husi Arif Hasan 1912/45
4. Husi Began Hasan 1914/44
5. Husi Huso Sulejman 1914/45
6. Husi Mustafa Mustafa 1925/44
7. Mainovi Ibro Hasan 1912/41
8. Mujagi Hasan Sulejman 1917/45
9. Tabakovi Omer Meho 1928/42
10. Veladi Mahmut Ibro 1905/45
ELINJA
1. Ahmetovi Osman Haso 1885/43
2. Alibegi Abdija Ramo 1901/44
3. Alibegi Hasan Husein 1896/43
4. Alibegi Husein Asim 1919/44
5. Alibegi Huso Asim 1926/45
6. Alibegi Zeo Hasan 1895/43
7. Ponjevi Juso Bajro 1900/43
8. Tabakovi Salih Arif 1928/42
DONJA VIDOVSKA
1. Roi Osman Fazla 1908/44
DONJA SLAPNICA
1.
2.
3.
4.
DOLOVI
1. Bali Mehmed Arif 1928/44
2. Ibradi Muhamed Mustafa 1925/42
3. Mekanovi Muharem Mehmed 1926/45
4. Mekanovi Muharem Mujo 1923/44
DONJI UMATAC
1. Bai Ramo Ramo 1923/45
2. Dizdarevi Agan Agica 1925/44
3. Dizdarevi Alaga Huso 1906/44
4. Dizdarevi Fazlija Ahmet 1902/44
5. Dizdarevi Haso Beir 1918/43
6. Dizdarevi Ibrahim Huso 1922/43
7. Dizdarevi Mehmed Hasib 1922/42
8. Dizdarevi Ramo Haso 1926/44
9. ogi Husein Selim 1901/45
10. ogi Huso Nurija 1926/45
11. ogi Mehmed Hasan 1924/44
12. ogi Redo Bajro 1921/44
13. Keki Mehmed Tale 1919/45
14. Miki Mujaga Meho 1925/45
15. Muhamedagi Haso Mustafa 1925/44
16. Muhamedagi Zajim Osman 1914/44
17. Mujaki Haso Haso 1919/45
18. Mujaki Mehmed Haso 1916/44
19. Mujaki Osmo Omer 1911/44
20. Mujanovi Hasan Mehmed 1916/44
21. Murti Ibrahim Hasan 1923/44
22. Murti Ibrahim Salih 1926/44
23. Nadarevi Hasan Meho 1919/44
24. Rizvanovi Crni aban 1880/44
25. Sarki Ahmet Beir 1926/44
26. Sarki Sulejman Ahmet 1902/44
27. Sarki Sulejman Suljo 1913/45
28. abi Hasan Hasib 1918/44
29. abi Hasan Ibrahim 1924/44
30. abi Mehmed Mujaga 1918/44
31. abi Mehmed Sulejman 1903/44
DRENOVAC
1. Devi Mihajilo Jovan 1889/43
2. Devi Rade Vladimir 1921/41
3. Divjak Pero Milan 1921/42
4. Doen Jovo Stojan 1925/44
5. Mustedanagi Ibro Arif 1914/44
6. Mustedanagi Mustafa Suljo
1910/45
7. Omeragi Agan Ramo 1922/44
8. Repac Rade Mladen 1925/43
9. akanovi Redo Omer 1922/44
10. arac Nina Milica 1895/42
11. Trkulja Mile Stevo 1926/44
12. Vinji Duan uro 1928/43
13. Vinji Duan Stevo 1926/42
ELEZOVII
1. Bai M. Dafer 1927/44
2. Bai Meho Dervi 1925/43
3. Bai Suljo Osman 1927/43
4. Belagi Sulejman Atif 1923/43
5. Belagi Sulejman Muharem
1925/43
6. ehi Ahmet Beir 1928/44
7. Elezovi Husein Huso 1928/43
8. Elezovi Musta Sulejman 1910/43
9. Elezovi Omer Rasim 1925/43
10. Hrni Omer Osman 1925/43
11. Kasumovii Mea Husein 1925/43
12. Koti Mustafa amil 1907/45
13. Paagi G. Zajim 1923/43
GLAVICA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
GLINICA
1. Ajdukovi Janko Milo 1927/42
2. Anuek Janko Milan 1924/44
3. Babi uro Mile 1922/43
4. Babi Ilija Stojan 1915/45
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
GOLUBOVII
1. uturi Omer Jusuf 1925/44
2. uturi Osman Zarif 1926/44 1925/44
3. Golubovi Hasan Reo 1922/44
4. Halilovi Omer erif 1927/44
5. Hai Meho Redo 1914/44
6. Huski Osman Arif 1922/44
7. Huski Selim Hasib 1922/44
8. Melki Islam Arif 1926/44
9. Melki Juso Redo 1923/44
10. Melki Osman Zajim 1910/44
11. Melki erif Mumin 1925/44
GORNJA SLAPNICA
1. Bektaevi Meho Ejdo 1906/44
2. Bektaevi Meho Mehmed 1901/43
3. Bektaevi Meho Velo 1908/44
4. ufurovi aban Osman 1911/44
5. Kapi Alaga Mustafa 1919/44
6. Keki Ale Arif 1911/44
7. Murgi Omer Husein 1911/44
8. Pilipovi Omer Ahmet 1912/44
9. Rizvi Abdo Sulejman 1901/44
10. Topagi Mustafa Meho 1913/45
11. Topagi Mustafa Mustafa 1911/45
GORNJA VIDOVSKA
1. auevi Ejdo Mehmed 1923/45
2. Deli M. Husein 1927/44
3. Hodi Mumin Mehmed 1924/44
4. Jai Suljo Mehmed 1918/45
5. Jai Suljo Osman 1903/45
6. Mahmutovi Haso Sejdo 1913/44
7. Mahmutovi erif Alaga 1927/45
GORNJI SUMATAC
1. abi Hasan Ibrahim 1927/43
GRABOVAC
1. Beronja Spaso Nikola 1928/43
2. Ergarac uro Stevo 1900/41
3. Groi Osman Sulejman 1925/43
GRADINA
1. Anui Ilija Mladen 1925/43
2. Anui Lazo Marko ?/44
3. Anui Marko Marko 1922/43
4. Anui Marko Milan 1920/44
5. Anui Mihajilo Ilija 1923/43
6. Anui Nikola Milan 1920/45
7. Babi Marko Duan 1926/43
8. Babi Marko Mile 1920/44
9. Babi Marko Milo ?/?
10. Babi Marko Rajko 1928/43
11. Babi Marko ?/?
12. Babi Mile uro 1920/44
13. Babi Mile Slavko 1912/43
14. Babi Petar ?/?
15. Banjac Mile Milo 1916/43
16. Banjac Mile Sava 1924/43
17. Blanua Marko Mihajilo 1922/43
18. Blanua Marko Tomo 1923/43
19. Blanua Rade uro 1916/42
20. ugo Petar Mirko 1918/43
21. Dmitrovi Mile Pero 1925/43
22. Dmitrovi Savo Dmitar 1901/42
23. Dmitrovi Stanko Milo 1908/43
24. Dmitrovi Stanko Rade 1916/43
25. Duki Marko Stojan 1913/43
26. uri Nikola Milo 1921/43
27. Gak Pero Mirko 1925/45
28. Gak Stevo Lazo 1914/44
29. Grubor Petar Milo 1923/45
30. Gugleta Rade Dragan 1922/44
31. Jari Petar Duan 1920/43
32. Jovi uro Uro 1900/43
33. Kovaevi Nikola Nikola 1904/44
34. Leti Mile Milan 1927/44
35. Medi uro Milan 1915/44
36. Medi Ilije Ljuban 1901/42
37. Medi Jovo uro 1922/43
GRAHOVO
1. Bai Suljo Sulejman ?/44
2. Bjelotomi Marko Duan 1915/45
3. ehi Huso Meho 1928/45
4. Galijaevi Mehmed Meho 1914/44
5. Galijaevi Suljo Selim 1903/44
JOHOVICA
1. Barjaktarevi Ramo Husein 1923/45
2. Boca Rade uro 1924/43
3. ai Milovan ivko 1925/44
4. ai Rade Milovan ?/44
5. Drai Ilija Milan 1913/43
6. Drai Milan Ilija 1920/44
7. Drai Nikola Vlado 1923/43
8. Drai Vlado Nikola 1926/43
9. Drljaa Rade Duan 1916/43
10. Dubaji Luka Gojko 1905/41
11. Dakula Duan Milan 1915/43
12. Dakula Petar Simo 1883/43
13. Dakula Simo 1920/41
14. Dakula Simo Mihajlo 1909/43
15. Grabi Rade Rade 1923/44
16. Jezdi Mile Dane 1920/44
17. Jezdi Mile Pero 1918/43
18. Keki Muho Ramo 1925/45
19. Pozdan Milan Veljko 1918/45
20. Savi Ilija Stojan 1928/44
21. Savi Rade Duan 1915/44
22. Sredi Gavro Sava 1914/45
23. aa Dragan Milovan 1896/44
24. aa Ilija Branko 1920/44
25. aa Milo Milan 1919/44
26. aa Milovan Mirko 1925/44
27. Tepavac Ilija uro 1912/44
28. Tepavac Ilija Ilija 1910/43
29. Tepavac Mile Dragica 1924/43
30. Tepavac Mile Milan 1926/43
31. Tepavac Mile Nikola 1928/45
32. Tepavac Nikola Rade 1923/42
33. Tepavac Rade Ilija 1916/43
34. Vudragovi Nikola Simo 1891/41
35. Vudragovi Simo Zorka 1921/41
KUMARICA
1. Katarevi Ale Omer 1905/44
2. Katarevi Mujo Hamed 1910/44
3. Obi erif Hasan 1924/45
KUDICI
1. Ahmetaevi Meho Selim 1911/44
2. Ahmetaevi Omer Selim 1900/45
3. Bai Alija Agan 1905/44
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
KLUPE
1. Dizdarovi Medo Medo 1915/44.
2. Hai Ibro Hasan 1928/45 .
3. Hai Sulejman Ibro 1905 /44
MALA KLADUA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
MARJANOVAC
1. Bai Hasan Emin 1910/44
2. ufurovi Mehmed Mehmed
1915/45
3. Kari Muho Sulejman 1927/44
4. Keki Juso Mehmed 1924/43
5. Murgi Hasan Omer 1915/?
6. Murti Ibrahim Salih 1927/45
7. Okanovi Meho Redep 1919/42
8. Pilipovi Agan Hasan 1926/42
9. Rami Bajro Demal 1929/44
10. Rami Bajro Suljo 1924/?
MILJKOVII
1.
2.
3.
4.
5.
MRCELJI
1. Abdi Ramo Hasan 1926/43
2. Basic Mehmed Redo 1925/45
3. Behri Alaga ulaga 1927/44
4. Behri Hasan Husein 1880/44
5. Behri Hasan Osmo 1896/43
6. Behri Suljo Nurija 1924/45
7. Behri Suljo Ramo 1927/45
8. Druanovi Meduka Mahmut
1908/44
9. Erdi Omer Osman 1898/43
10. Hampali Sulejman Ramo ?/45
11. Jai Bajro Omer 1905/42
12. Jai Huso Alija 1899/44
13. Mujanovi Ahmet Ibrahim 1920/45
14. Mujanovi Ahmet Salih ?/44
15. Oki Beir Beir 1891/43
16. Tabakovi Bajro Sulejman 1920/45
17. Veli Juso Husein 1889/43
OREVA LUKA
1. Huidi Sulejman Ale 1927/45
2. Karali eljko Alija 1910/44
3. Karali Maho Hasan 1918/44
4. Mustedanagi Osman aban 1929/43
5. akanovi Huso Bajro 1924/45
PODZVIZD
1. Dizdarevi Juso Omer 1906/45
2. Hapi Omer Mustafa 1926/43
3. Huidi Husein Hasan 1918/44
4. Huidi Mehmed Ferid 1924/45
5. Mustedanovi Bajro Mehmed
1925/43
6. Rizvi Bajro Vukala 1919/44
7. akanovi Nezir Huso 1925/44
8. Tomanovi aban Adii 1910/44
POLJANA
1. Baji uro Mile ?/43
2. Baji uro Mio 1925/42
3. Baji Jovan Slavko ?/43
4. Baji Marko Stevo ?/43
5. Beronja uro Rade 1923/43
6. Cvetianin Jovo Lazo 1923/42
POLJE
1. Deli Nazif Arif 1912/45
2. Grahovi Hasan Huso 1926/44
3. Karai Suljo Debo 1924/45
4. Karai Velija Meho 1925/45
5. Ohanovi Beir Hadi 1924/44
6. Veljai Osman Mujo 1924/44
7. Veljai Sulejman Suljo 1914/45
PONIKVE
1. Beirevi Mustafa Ale 1926/44
2. Luki Petar Milica 1892/43
3. Meinovi Hasan Meho 1915/45
4. Rizvi Hasan Sulejman 1927/45
5. tulanovi Alo Edhem 1924/44
6. tulanovi Alo Huso 1928/44
7. Vojinovi uro Mian 1925/45
8. Vojinovi Lazar Soka 1926/43
9. Vojinovi Lazo Evica 1902/43
10. Vojinovi Matija uro 1908/43
11. Vojinovi Matija Stojan 1900/43
12. Zdjelar uro Branko 1927/45
13. Zdjelar Rade Dragan 1920/43
RAJNOVAC
1.
2.
3.
4.
5.
6.
SLAPNICA
1. Abdi Fejzo Muharem 1919/44
2. Balinovi Osman Husein 1912/44
3. erimovi Hasan Meho 1925/44
4. erimovi Osman Huso 1920/44
5. Duki Mehmed Bajro 1882/43
6. Hrni Osman Ramo 1925/44
7. Mehurovi Abdija Hasan 1925/45
8. Pehli Hasan Haso 1921/42
9. Pehli Ibro Haso 1926/45
10. Pehli Talo Bajro 1906/44
STABANDA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
ABII
1.
2.
3.
4.
5.
6.
ESTANOVAC
1. Kasupovi Mehmed Ahmo 1920/42
2. Sadikovi Omer Osman 1923/42
ILJKOVAA
1. Adi uro Nikola 1914/43
2. Ardala Pero uro 1917/43
3. Bubalo Pajo uro 1924/43
TODOROVSKA
SLAPNICA
1. Debi Ikan Haim 1909/45
2. Debi Vehab Salih 1919/44
3. Melki Hasan Ramo 1925/44
4. Muhelji Hasan Abdija 1917/44
5. Muhelji Omer Husein 1910/45
6. Muhelji Omer Meho 1910/44
7. Osmanki Hasan erif 1924/45
8. Osmanki Husein Mujo 1916/45
9. Pehli Hase 1926/45
10. abi abana Osman 1922/45
TODORVO
1. Abdi Ramo Hasan 1927/45
2. Ahmetovi Islam Ale 1865/43
3. Ahmetovi Omer Abid 1925/44
4. Ahmetovi Omer Abid 1928/44
5. Aldi Fejzo Muharem 1919/43
6. Babi Medo Mustafa 1922/44
7. Barjaktarevi Mehmed Bajro 1912/45
8. Barjaktarevi Muhamed Meho 1922/44
9. auevi Suljo Arif ?/44
10. Debi Ikan Haim 1919/45
11. Debi Vehab Salih 1919/43
12. Hui Zajim Hasan 1916/45
13. Hui Zajim Haim 1915/45
14. Mahi Meho Hasan ?/44
15. Osmanovi Hasan erif
16. Puri Hasan Ismail 1914/45
17. Puri Ikan Nurija 1921/45
18. Puri Mustafa Smajil 1919/45
19. Puri Osman Rasim 1921/45
TRNOVI
1. Alibai Omer Arif 1925/44
2. Hodi Ahmo Haim 1915/44
3. Keslerovi K. Ibrahim 1928/43
4. Miljkovi Huka 1905/44
5. Mudreni Stevan Dragoja 1907/43
6. Ohanovi Ibro Mujo 1912/45
7. Pajazetovi Ahmo Haso 1924/44
8. Pehli Ale Beir 1924/44
9. Pehli Hasan Meho 1926/43
10. Pehli Ibro Haim 1920/43
11. Topi Ibrahim Ahmet 1903/45
VELIKA KLADUA
1. Alibai Hasan Hasib 1910/43
2. Babi Petar Duan 1922/41
3. Begovi Ivan Vinko 1919/44
4. Graanin Omer Sulejman 1907/44
5. Grahovac Redo Emin 1920/45
6. Grahovi Elte 1903/44
7. Grbi Stevo Milka 1910/45
8. Hadi Arif Bajro 1924/44
9. Hodi Ale Arif 1905/45
10. Hodi Mehmed erif 1924/45
11. Horvat Ivan Ante 1915/42
12. Huremovi Hasan Suljo 1914/45
13. Ilievi Ilija Pero 1910/42
14. Karaji Suljo Debo 1924/45
15. Karaji Zaim amil 1928/44
16. Karaji Zajim Mumin 1926/45
17. Kresi Petar Mihailo 1921/42
18. Mrnjak I. Ibrahim 1924/44
19. Mrnjak I. Velaga 1907/45
20. Mujagi Sulejman 1917/45
21. Muji Ilija 1901/43
22. Novkovi Rade uro 1916/44
23. Odobai Ibro Bajro 1920/44
24. Okonovi I. Huse 1913/45
25. Pavlinovi Mate Stjepan 1912/42
26. Rai Marko Stevan 1901/44
27. abi Huso Mustafa 1920/43
28. Stanojevi ura Nikola 1916/44
29. Tadi Risto Savo 1914/44
30.
31.
32.
33.
34.
35.
VIDOVSKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
VEJINAC
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
VRNOGRA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
ZAGRAD
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
ZBORITE
1. Balaban Todor Janko 1910/43
2. Banovi Marko ?/?
3. Banovi Mihajilo ?/?
4. Blanua Marko Luka 1921/43
5. Blanua Marko Tomo 1923/43
6. Blanua Rade uro 1916/43
7. eran uro Mirko 1920/44
8. eran Marko Duan 1919/43
9. eran Mile Damjan 1926/45
10. eran Petar Pavle 1912/42
11. eran Stojan Petar 1897/42
12. uga Petra Mirko 1917/42
13. Davidovi Rade Aleksa 1921/42
14. Drobac Ilija Milan 1925/43
15. Egarac Mile Nikola 1914/43
16. Ostoji Cvijo Stoja ?/43
17. Ostoji Petar Rade 1922/43
18. Peli Nikola Mile 1909/42
19. Suzi uro Milan ?/?
20. aa Pero Ilija 1919/43
21. aa Pero Rade 1910/43
22. Vajagi uro Milan 1921/43
23. Vajagi Lazo Stojan 1926/41
24. Vajagi Marko Ana 1892/43
25. Vajagi Marko Luka 1926/43
26. Vajagi Ostoja Stanko 1926/43
27. Vajagi Rade ?/43
28. Vajagi Stojan Jovo ?/43
29. Velmir Marko Boo 1910/43
30. Velmir Marko Milan 1922/43
31. Vladua Mladen Jovo 1925/45
32. Zec Duan Miladin 1927/45
33. Zec Milan Milo 1929/44
34. Zec Stevo 1920/42
ZAHVALNICA
LITERATURA
1. Vladimir Dedijer, Svedoanstvo o Drugom svetskom ratu, Narodna knji
ga, Partizanska knjiga, 1979.
2. Vladimir Dedijer, Ante Mileti, Proterivanje Srba sa ognjita 1941-1944.
godine, Beograd, 1989.
3. Milan Bulaji, Genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu, Beograd, 1995.
4. Petar Moraa, Jugoslavija 1941, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1971.
5. Vojna enciklopedija, knjiga 4. izdanje 1961.
6. Mio Lekovi, Bihaka operacija novembra 1942. godine, Beograd, 1972.
7. ukrij,a Bjedi, Ratne slike iz Cazinske krajine, Sarajevo, 1968.
8. Viktor Kuan, Operacija IV jugoslovenske armije u prolee 1945. godine,
Via vojna akademija JNA, 1956.
9. Bihaka Republika, ratne uspomene Koste Nada, Spektar, Zagreb, Zorkovaka 6, 1982.
10. Gnjaco Peri, lanak u monografiji 8. kordunake divizije
11. Branko V. Vranjeevi, Srpska sela na Suvoj mei, Informatika, Novi Sad,
2004
12. Branko Goluba Bokan, Tragom prolosti i borbe, Zemun, 1984.
13. Duan D. Miljkovi, Piloti sa Klenovca, Beograd, 2006.
14. Milan Bogunovi, Duan Miljkovi, Spiskovi rtava Drugog svetskog rata
u Cazinskoj krajini
15. Nikola Brklja (beleke), Rujniki partizanski odred.
16. Duan Miljkovi - (lanci u knjizi), Seanja boraca 6. krajike brigade, 1985.
17. Narodne pjesme o borbi i izgradnji.
18. Mio Lovri, anica, junak i narodni tribun legendarnog Korduna, Beo
grad, 2006.
19. Stanko Opai anica, Zbirka narodnih pjesama Korduna, Prosvjeta, Za
greb, 1971.
20. Smilja Avramov, Genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu, Beograd, 1995.
21. Dane Lastavica, Bezdane jame Nezavisne drave Hrvatske dernjae srp
skog naroda 1941. godine, Beograd, 2008. godine
22. Bosanska Krupa u NOR-u i revoluciji 1941-1945.
23. Miroslav Mlaenovi, Tito od ustanka do pobede 1941-1945., Beograd,
2005.
24. Petar Zinaji .Genocid na Kordunu i okolini, Beograd, 1996.
25. Branko Studen, Korana Bugari, Banja Luka, 2009.
26. Bogdan Zlatar, Zatiranje Srba u Hrvatskoj, IKP Nikola Pai, Beograd,
2008.
27. Milo Gaea, Stroj zaviaja (drugi deo) Kordun, 1991, Beograd, 2006.
28. Zbornik dokumenata i podataka o NOR jugoslovenskih naroda, tom IV i V,
knjige 3, 4, 5, 6, 7 i 8, Vojno-istorijski institut JNA, Beograd
29. Muzej genocida, Spiskovi rtava II svetskog rata, Nikole Paia, Beograd, 1964.
30. Vojni Leksikon, izdanje 1981.
31. Svetozar Livada, Kordunski rekvijum, Grafika, Zagreb, 2008.
32. Milo Gaea, Stroj zaviaja (trei deo), Beograd, 2008. godine
33. Mladen Oljaa, Duboka Krajina, Beograd, 1994.
34. Ivanjska, Glavica, Batra u narodnooslobodilakoj borbi 1941-1945. godine,
Ivanjska, 1964, Sarajevo i Biha.
465
SADRAJ
Predgovor............................................................................................................ 5
Da se ne zaboravi................................................................................................ 9
Osnova za istoriografske analize.......................................................................13
PRVI DEO
Tragedija srpskog stanovnitva pod vlau NDH (1941-1942)........................ 15
Lokalna muilita i stratita...............................................................................30
Reke i potoci krvi teku...................................................................................... 46
Masovna pogubljenja u Bosanskoj Krupi i okolnim selima..............................53
Ustae................................................................................................................ 72
Spontani otpor ustakom teroru i priprema za ustanak..................................... 76
Povratak srpskih izbeglica na razorena ognjita............................................... 95
Zastoj u ubijanju pekinuo hoda Beir............................................................100
Masakr srpskog stanovnitva u selima na Suvoj mei....................................106
Tragini avgust u Memia Brdu i u Podgredini.............................................. 115
Krvlju natopljena sela Pitaline, Perna, Podgomile,Podvran.......................... 117
Uloga Talijana u slabljenju i razbijanju NOP-a.............................................. 141
Formiranje ustanikih gerilskih odreda - jedinica...........................................142
Formiranje partizanskih jedinica.....................................................................148
Bojanska eta i neke njene borbene aktivnosti................................................149
Napadi na slobodnu teritoriju junog Korduna............................................... 168
Samilost i humanost u vreme stranih zloina.............................. ................. 188
Prvi ulazak partizana u Cazin..........................................................................194
DRUGI DEO
Bihaka operacija............................................................................................ 209
Napad na Biha i znaaj njegovog oslobaanja.............................................. 211
Uspostavljanje lokalne vlasti u Cazinskoj krajini........................................... 218
Formiranje Osme krajike brigade..................................................................226
Titov govor na smotri etvrte krajike divizije u Jesenicama........................ 230
Velika - etvrta neprijateljska ofanziva..........................................................233
Huka Miljkovi ponovo na strani partizana.................................................. 236
Proglas Unske operativne grupe..................................................................... 239
Proglas Ilmije Bosanske krajine......................................................................241
ivot i rad u Cazinskoj krajini (1944 - 1945)................................................. 243
Seanja uesnika dogaaja..............................................................................253
Seanje ukrije Bijedia (1944 - 1945).......................................................... 288
Stanko Opai anica, narodni voa i legenda sa Korduna........................... 293
Nurija Pozderac - herojska smrt na Drago sedlu........................................... 294
O AUTORU