Vous êtes sur la page 1sur 338

ER

ZITET U Z
E

UN

SI

IC

AEN

SIS

UNIVER

ZE

S
ST

A. Kara
Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala

ISBN

N
IC

UDIORUM

Univerzitet u Zenici
Mainski fakultet

Aleksandar Kara

Rijeeni ispitni zadaci


iz Otpornosti materijala

Zenica, 2014.

dr. Aleksandar Kara, Mainski Fakultet Univerziteta u Zenici


Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala
Prvo izdanje
Izdava
Univerzitet u Zenici
Za izdavaa
prof. dr. Devad Zei
Urednik
prof. dr. Devad Zei
Recenzenti
Prof. dr. Nermina Zaimovi-Uzunovi, Mainski Fakultet, Univerzitet u Zenici
Prof. dr. Alojz Ivankovi, University College Dublin
Lektor i korektor
Mirela Bai
Izdavanje rukopisa je odobreno Odlukom Senata Univerziteta u Zenici Broj: 01-108-313-3115/14.
29.10.2014. godine.

CIP -- Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
620.17(075.8)(076.2)
KARA, Aleksandar
Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti
materijala / Aleksandar Kara - Zenica :
Univerzitet, 2014. - 298, 21 str. : ilustr.
Bibliografija: str. [299]
ISBN 978-9958-639-64-7
COBISS.BH-ID 21715206

od

ER

ZITET U Z
E

ST

UDIORUM

N
I

UN

IC

SI

IC

AEN

SIS

UNIVER
A

Univerzitet u Zenici
Mainski fakultet

Aleksandar Kara

Rijeeni ispitni zadaci iz


OTPORNOSTI MATERIJALA

Zenica, 2014.

Predgovor

Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala predstavlja kolekciju svih ispitnih zadataka s rjeenjima, koji su bili zadani na ispitnim rokovima na Mainskom i Politehnikom
fakultetu Univerziteta u Zenici u akademskoj 2012/2013. i 2013/2014. godini. Kolekcija
broji ukupno 109 zadataka iz oblasti aksijalnih optereenja, uvijanja, savijanja, sloenih
optereenja te hipoteza o razaranju materijala, na taj nain pokrivajui osnovni kurs iz
podruja otpornosti materijala koja se izuavaju na kursevima Otpornost materijala i Otpornost materijala I na tehnikim fakultetima Univerziteta u Zenici.
Prilikom pripremanja ove kolekcije prvobitno sam imao dilemu da li da uz zadatke dam
rjeenja u iskljuivo matematikom jeziku, koristei samo formule uz minimalna objanjenja, to je uobiajena praksa u veini zbirki, ili da rjeenje svakog zadatka bude detaljno
uraeno. Meni je, naravno, vie odgovarala prva varijanta, jer zahtijeva puno manje posla,
a i veina zadataka je ve bila pripremljena kroz MathCAD dokumente, koji su na raspolaganju studentima preko web stranica kursa. S druge strane, smatram da je taj nain puno
bolji i za studente, jer do znanja ne dolaze samo itanjem, na gotovo, nego se moraju malo
i potruditi da u potpunosti shvate rjeenja pojedinih zadataka kroz pretraivanje i itanje
dodatne literature.
Ipak, znajui da veina zbirki nema detaljno uraene zadatke, naroito na naim jezicima, te da je dodatna literatura uglavnom nepristupana veini studenata, odluio sam
se za drugu varijantu. Stoga su svi zadaci detaljno uraeni bez obzira to su neki tipovi
zadataka meusobno slini. Dakle, rjeenja svih zadataka su originalna, odnosno napisana u
duhu kako bih ja to rijeio kada bih trebao rijeiti. U rjeenjima zadataka data su izvoenja
konanih izraza te izrazi s brojanim vrijednostima pojedinih veliina. U izrazima nisu uvrtavane i jedinice, ali su sve vrijednosti veliina date u osnovnim jedinicama (prema Dodatku
B), osim ako to nije drugaije naglaeno u zadatku. Na taj nain studenti mogu lake pratiti
rjeenja zadataka, ali se i izvjetiti u koritenju jedinica (Nevjerovatno je koliko mnogo studenata ima problema s pretvaranjem jedinica pa se nadam da e im ovo pomoi da barem
usvoje pristup u kojem e minimizirati svoje greke.). S obzirom da je ispit iz pomenutih
kurseva otvorenog tipa, odnosno dozvoljeno je koristiti Formule i tabele (vidi Dodatak C),
na poetku svakog poglavlja date su osnovne formule iz Dodatka C vezane za tematiku
poglavlja, kako bi studenti lake pratili primjenu izraza u konkretnim problemima. Onima
koji brzo kapiraju moda e biti dosadno iitavati iste fraze, ista objanjenja, moda e
im smetati previe teksta izmeu formula. Kako god, mislim da e i oni, kao i oni drugi,
moi nai neto korisno u svemu ovome.
Na kraju, zahvalio bih se prof. Zaimovi-Uzunovi i prof. Ivankovi, koji su prihvatili
da budu recenzenti, a zatim i uradili recenziju ove zbirke. Iako nisu imali previse primjedbi
na radni materijal, dali su mi niz sugestija koje su mi mnogo pomogle u pripremi konane
verzije zbirke, ali i za neke sline budue projekte. Takoer bih se zahvalio Mireli, koja je
nala vremena i snage da lektorie ovaj, za nju vjerovatno previe tehniki, vrlo dosadan,
materijal. Ipak, najvea zahvalnost ide mojim najbliim, Dani, Ladi i Maji, koji su strpljivo
(ponekad i ne ba, naroito mlai narataj) opratali moju mentalnu odsutnost za vrijeme
pripremanja ovog materijala.
A. Kara
Posveceno Smijehu ...

Poglavlje 1

Naponi i deformacije
1.1

Osnovne formule

Srednji normalni napon:


Fn
< doz
A

nsr =

(11)

Srednji tangencijalni (smiui) napon:


ssr =

Fs
< doz
A

Dozvoljeni napon duktilnih materijala:




ReH ( )
ReH ()
doz =
doz =
S
S
Dozvoljeni napon krtih materijala:


Rm ()
Rm ( )
doz =
doz =
S
S

(12)

(13)

(14)

Poissonov koecijent:
=

pop
uzd

(15)

Hookeov zakon (normalni naponi):


= E

(16)

Hookeov zakon (smiui napon):


= G

(17)

Normalna (uzduna) deformacija:


=

L
L

(18)

Poglavlje 2

Aksijalno naprezanje
2.1

Osnovne formule

Normalni napon:
n =

F
< doz
A

(21)

Promjena duine (izduenje/skraenje):


=

FL
< max
EA

(22)

Promjena duine elementa sastavljenog iz vie segmenata:


X Fi Li
X
i =
=
< max
Ei Ai
i
i

Promjena duine elementa s kontinuiranom promjenom karakteristika/optereenja:


Z L
F (x)
=
dx < max
E(x)A(x)
0

(23)

(24)

Promjena duine opruge krutosti k:


=

F
< max
k

k=

EA
L

(25)

Promjena duine usljed utjecaja temperature:


T = T L

(26)

Normalni napon u ravni ija normala zaklapa ugao s pravcem djelovanja aksijalne sile:
x
(1 + cos 2)
(27)
=
2
Tangencijalni napon u ravni ija normala zaklapa ugao s pravcem djelovanja aksijalne sile:
x
(28)
= sin 2
2

2 Aksijalno naprezanje

2.2

Statiki odreeni problemi

2.2.1

Aksijalni problemi

Zadatak 2.1 Spoj na slici 2.11 sastoji se od eline ipke CB (E = 200 GPa) i aluminijumske ipke BA (E = 70 GPa), pri emu su obje krunog poprenog presjeka prenika 12
mm. Ako je spoj izloen optereenjima kao na slici, odrediti pomjeranje u takama A i B.
Veliinu spojnice B zanemariti.

3m

2m

B FB=6 kN

A FA=18 kN

Slika 2.11: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.1: Podaci uz zadatak 2.1
ECB = 200 GPa

EBA = 70 GPa

FB = 6 kN

LCB = 3 m

LBA = 2 m

FA = 18 kN
d = 12 mm

Na osnovu slike 2.11 se jasno vidi da je problem statiki odreen, poto je jedina nepoznata reakcija u osloncu C. Stoga moemo postaviti jednainu ravnotee uzdu ose ipke,
pri emu pretpostavljamo da reakcija oslonca na ipku djeluje na lijevu stranu, odnosno
zateznom silom (vidi sliku 2.12).
X
F =0
FC + FB FA = 0
(2.11)
Na osnovu izraza (2.11) dobija se nepoznata reakcija u osloncu C:
FC = FA FB = 18 103 12 103 = 12kN
Kada znamo sve sile koje djeluju na ipku, moemo skicirati dijagram sila, kao to je to
prikazano na slici 2.12. Vidi se da je ipka CB itavom duinom optereena silom FC , dok
je ipka BA optereena silom (FC + FB ), odnosno silom FA , ako ipku posmatramo s desne
strane. Treba napomenuti da se kod ovakvih statiki odreenih problema nije ni morala
odreivati reakcija oslonaca, nego se zadatak mogao uraditi skicirajui dijagram sila s desne
na lijevu stranu, od presjeka A do presjeka C, tako da je ipka BA optereena silom FA , a
ipka CB silom F (FA FB ) (kao to je dato u zagradama pojedinih polja dijagrama sila).
Na osnovu dijagrama sila, primjenjujui izraze za promjenu duine aksijalno optereenih
ipki, (22) i (23), moe se doi do traenih pomjeranja, i to:

Statiki odreeni problemi

FA=18 kN

FB=6 kN

FC
C

+F

18 kN

12 kN

FC +FB (=FA)

FC (= FA FB)
0

Slika 2.12: Dijagram sila

a) pomjeranje take B
Pomjeranje take B jednako je izduenju ipke CB, odnosno
B = CB =

12 103 3
FC LCB
=
= 1.592mm
ECB ACB
200 109 1.131 104

pri emu je
ACB = ABA =

(12 103 )2
d2
=
= 113.097 106 m2
4
4

b) pomjeranje take A
Pomjeranje take A jednako je ukupnom izduenju ipke CBA, odnosno zbiru izduenja
pojedinanih segmenata (ukupno dva segmenta) pa je:
FA LBA
EBA ABA
18 103 2
= 1.592 103 +
= 6.139mm
70 109 1.131 104

A = CB + BA = B +

Zadatak 2.2 elina ipka AD (E = 200 GPa) krunog poprenog presjeka, povrine 0.4
cm2 , optereena je kao na slici 2.21. Odrediti pomjeranje u takama C i D. Veliine
spojnica B i C zanemariti.
Ostali podaci: FB = 12 kN, FC = 8 kN, FD = 6 kN, a = 1.5 m, b = 0.5 m i c = 0.75 m.
a
A

b
B

FB

c
C

Slika 2.21: Opis problema

FC

FD

2 Aksijalno naprezanje

R j e e nj e

Tabela 2.2: Podaci uz zadatak 2.2


E = 200 GPa
A=

0.4cm2

FB = 12 kN

a = 1.5 m

FC = 8 kN

b = 0.5 m

FD = 6 kN

c = 0.75 m

Na osnovu slike se jasno vidi da je problem statiki odreen, poto je jedina nepoznata
reakcija u osloncu A. Stoga moemo postaviti jednainu ravnotee uzdu ose ipke, pri emu
pretpostavljamo da reakcija oslonca na ipku djeluje na lijevu stranu, odnosno zateznom
silom (vidi sliku 2.22).
X
F =0
FA FB FC + FD = 0
(2.21)
Na osnovu izraza (2.21) dobija se nepoznata reakcija u osloncu A:
FA = FB + FC FD = 12 103 + 8 103 6 103 = 14kN

FA

+F

FB

FC

FD

14 kN
FA(= FD +FB +FC)
2 kN
0
FA FB (= FD +FC)

6 kN
FA FB FC (= FD )

Slika 2.22: Dijagram sila

Kada znamo sve sile koje djeluju na ipku, moemo skicirati dijagram sila, kao to je to
prikazano na slici 2.22 (u pojedinim poljima dijagrama sila dati su izrazi za izraunavanje
sile; u zagradama su izrazi kada se sile postavljaju s desne strane). Sada se primjenjujui
izraze za promjenu duine aksijalno optereenih ipki, (22) i (23), moe doi do traenih
pomjeranja. Pri tome, pomjeranje take C jednako je izduenju segmenta ABC, dok je
pomjeranje take D jednako ukupnom izduenju ipke AD. Traena pomjeranja su:
a) pomjeranje take C dio ipke AC sastoji se od dva segmenta pa je
FA a (FA FB )b
+
EA
EA
14 103 1.5
(14 12) 103 0.5
=
+
= 2.75mm
200 109 0.4 104 200 109 0.4 104

C = AB + BC =

Statiki odreeni problemi

b) pomjeranje take D ukupno izduenje ipke AD s tri segmenta, odnosno pomjeranje


take C uveano za promjenu duine dijela CD:
FD c
EA
6

103 0.75
= 2.187mm
= 2.75 103 +
200 109 0.4 104

D = AC + CD = C +

Zadatak 2.3 Dvije cilindrine ipke ipka 1 izraena od legure aluminijuma (E1 = 70
GPa) i ipka 2 izraena od elika (E2 = 200 GPa) spojene su u presjeku C i ukljetene u
osloncu A. Ako su ipke optereene kao na slici 2.31, odrediti:
a) napone, izduenja i deformacije u ipkama,
b) pomjeranje presjeka C.
Ostali podaci: A1 = 2A2 = 2 cm2 , L1 = 1 m, L2 = 0.4 m, LAB = 0.5 m, FB = 80 kN,
FC = 10 kN, FD = 20 kN.
L2

L1
C

D
2

1
LAB
D1

D2
Slika
C
B 2.31: Opis problema

FD

FC

FB

R j e e nj e
Tabela 2.3: Podaci uz zadatak 2.3
E1 = 70GPa
E2 = 200GPa
A1 = 2A2 = 2

cm2

LAC = L1 = 1 m

FB = 80 kN

LCD = L2 = 0.4 m

FC = 10 kN

LAB = 0.5 m

FD = 20 kN

LBC = 0.5 m

Na osnovu slike je jasno da se radi o statiki odreenom problemu pa se slino prethodnom


zadatku prvo moe odrediti reakcija oslonca A i skicirati dijagram sila za sistem ipki.
Pretpostavljajui da reakcija u osloncu A na ipku 1 djeluje zateznom silom (na lijevo),
jednaina ravnotee je
X

F =0

FA FB + FC + FD = 0

Na osnovu izraza (2.31) dobija se nepoznata reakcija u osloncu A:


FA = FB FC FD = 80 103 10 103 20 103 = 50kN

(2.31)

2 Aksijalno naprezanje

Sada se moe skicirati dijagram sila, kao to je dato na slici 2.32, te se moe pristupiti
rjeavanju podzadataka (u pojedinim poljima dijagrama sila dati su izrazi za izraunavanje
sile; u zagradama su izrazi kada se sile postavljaju s desne strane).

D
2

FA

FB

FC

FD

+F
50 kN
FA FB +FC (= FD)

FA (=FD FC +FB)
0

FA FB (= FD FC)
30 kN

20 kN

Slika 2.32: Dijagram sila

a) Naponi, izduenja i deformacije u ipkama


Naponi u ipkama se odreuju na osnovu izraza (11) pri emu treba imati na umu da
se u ipki 1 u presjeku B mijenja vrijednost sile, a time i napona. Naponi u pojedinim
dijelovima su:
FA
50 103
=
= 250MPa
A1
2 104
FA FB
(50 80) 103
=
=
= 150MPa
A1
2 104
FD
20 103
=
=
= 200MPa
A2
1 104

AB =
BC
CD

Izduenja pojedinih ipki dobijaju se na osnovu izraza (22) i (23), pa je za ipku 1:


(FA FB )LBC
FA LAB
+
E1 A1
E1 A1
3
50 10 0.5
(50 80) 103 0.5
=
+
= 0.71mm
70 109 2 104
70 109 2 104
a za ipku 2:
1 = AB + BC =

2 = CD =

FD LCD
20 103 0.4
=
= 0.4mm
E2 A2
200 109 1 104

Deformacije u pojedinim dijelovima sistema ipki dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16) i izraunatih napona, pa se slino naponima posmatraju tri dijela sistema
ipki:
AB =

250 106
AB
=
= 3.57 103
E1
70 109

Statiki odreeni problemi

BC
150 106
=
= 2.14 103
E1
70 109
CD
200 106
=
=
= 1 103
E2
200 109

BC =
CD

b) Pomjeranje presjeka C
Pomjeranje presjeka C jednako je izduenju ipke 1, s obzirom da se odnosi na nepokretni
referentni presjek A, odnosno
C = 1 = 0.7mm
S obzirom na predznak, presjek C se pomjera udesno, tj. ipka se izduuje.
Zadatak 2.4 Dvije cilindrine ipke ipka 1 izraena od legure aluminijuma (E1 = 70
GPa) i ipka 2 izraena od elika (E2 = 200 GPa) spojene su u presjeku C i ukljetene u
osloncu D. Ako su ipke optereene kao na slici 2.41, odrediti:
a) napone, izduenja i deformacije u ipkama,
b) pomjeranje presjeka B.
Ostali podaci: A1 = 2A2 = 2 cm2 , L1 = 1 m, L2 = 0.4 m, LAB = 0.5 m, FA = 80 kN,
FB = 10 kN, FC = 20 kN.
L2

L1

FA

D1
A

FC

FB

LAB

D2
Slika 2.41:
Opis problema C
B

R j e e nj e
Tabela 2.4: Podaci uz zadatak 2.4
E1 = 70GPa

LAC = 1 m

FA = 80 kN

E2 = 200GPa

LCD = 0.4 m

FB = 10 kN

A1 = 2A2 = 2 cm2

LAB = 0.5 m

FC = 20 kN

LBC = 0.5 m

Zadatak je slian prethodnom pa se rijeava na isti nain. Dakle, radi se o statiki


odreenom problemu, pa se slino prethodnom zadatku prvo moe odrediti reakcija oslonca
D i skicirati dijagram sila za sistem ipki. Pretpostavljajui da reakcija u osloncu D na
ipku 1 djeluje zateznom silom (nadesno), jednaina ravnotee je
X
F =0
FA FB FC + FD = 0
(2.41)

10

2 Aksijalno naprezanje

Na osnovu izraza (2.41) dobija se nepoznata reakcija u osloncu D:


FD = FA + FB + FC = 80 103 + 10 103 + 20 103 = 50kN
S obzirom da je dobivena negativna vrijednost, pogreno je pretpostavljen smjer djelovanja
reakcije u osloncu D, odnosno sila reakcije pritie ipku. Sada se moe skicirati dijagram
sila, kao to je dato na slici 2.42, te se moe pristupiti rjeavanju podzadataka (u pojedinim
poljima dijagrama sila dati su izrazi za izraunavanje sile; u zagradama su izrazi kada se sile
postavljaju s desne strane).

FA

FB

FC

FD
(= FA +FB +FC)

+F
0

FD

-FA
(= FD FC FB)

FA+FB
(= FD FC)

50 kN
70 kN

80 kN

Slika 2.42: Dijagram sila

a) Naponi, izduenja i deformacije u ipkama


Naponi u ipkama se odreuju na osnovu izraza (11) pri emu treba imati na umu da
se u ipki 1 u presjeku B mijenja vrijednost sile, a time i napona. Naponi u pojedinim
dijelovima su:
FA
80 103
=
= 400MPa
A1
2 104
FA FB
(80 (10)) 103
=
=
= 350MPa
A1
2 104
FD
50 103
=
=
= 500MPa
A2
1 104

AB =
BC
CD

Izduenja pojedinih ipki dobijaju se na osnovu izraza (22) i (23), pa je za ipku 1:


FA LAB
(FA FB )LBC
+
E1 A1
E1 A1
3
(80 (10)) 103 0.5
80 10 0.5
+
= 5.36mm
=
70 109 2 104
70 109 2 104

1 = AB + BC =

a za ipku 2:
2 = CD =

FD LCD
50 103 0.4
=
= 1mm
E2 A2
200 109 1 104

Statiki odreeni problemi

11

Deformacije u pojedinim dijelovima ipke dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16)


i izraunatih napona pa se slino naponima posmatraju tri dijela sistema ipki:
AB
400 106
=
= 5.71 103
E1
70 109
BC
350 106
=
=
= 5 103
E1
70 109
CD
500 106
=
=
= 2.5 103
E2
200 109

AB =
BC
CD

b) Pomjeranje presjeka B
Pomjeranje presjeka B jednako je izduenju dijela BCD, s obzirom da se odnosi na
nepokretni referentni presjek D, odnosno
FD LCD
(FA + FB )LBC
+
E1 A1
E2 A2
(80 + 10)) 103 0.5
50 103 0.4
=
+
= 3.5mm
70 109 2 104
200 109 1 104

B = BC + CD =

S obzirom na predznak, presjek B se pomjera udesno, tj. ipka se skrauje.


Zadatak 2.5 Dvije cilindrine ipke 1 i 2, izraene od elika (E1 = 210 GPa, 1 =
11.7 106 1/ C) i bronze (E2 = 110 GPa, 2 = 20.9 106 1/ C), optereene su kao na
slici 2.51. Odrediti:
a) pomjeranje presjeka D,
b) napone i deformacije u ipkama AC i CD,
c) promjenu temperature kojom treba izloiti obje ipke da bi ukupno izduenje ipke
ABCD bilo jednako nuli.
Podaci: D1 = 30 mm, D2 = 25 mm, L1 = 1 m, L2 = 600 mm, LAB = 500 mm, FB = 100
kN, FD = 50 kN.

L2

L1
B

C
2

1
LAB
D1

FB
D2
Slika 2.51: Opis problema

FD

12

2 Aksijalno naprezanje

R j e e nj e
Tabela 2.5: Podaci uz zadatak 2.5
E1 = 210 GPa
1 =

E2 = 110 GPa

11.7 106

1/ C

2 =

20.9 106

FB = 100 kN
1/ C

FD = 50 kN

D1 = 30 mm

D2 = 25 mm

LAB = 0.5 m

L1 = 1 m

L2 = 600 mm

LBC = 0.5 m

I u ovom sluaju se radi o statiki odreenom problemu, pa slino prethodnim zadacima


prvo treba odrediti reakciju oslonca A i skicirati dijagram sila za ipku. Pretpostavljajui
da reakcija u osloncu A na ipku 1 djeluje zateznom silom (nalijevo), jednaina ravnotee je
X

F =0

(2.51)

FA FB FD = 0

Na osnovu izraza (2.51) dobija se nepoznata reakcija u osloncu A:


FA = FB + FD = 100 103 + 50 103 = 150kN
Sada se moe skicirati dijagram sila, kao to je dato na slici 2.52, te se moe pristupiti
rjeavanju podzadataka (u pojedinim poljima dijagrama sila dati su izrazi za izraunavanje
sile; u zagradama su izrazi kada se sile postavljaju s desne strane).
C

D
2

1
FA

FD

FB

+F
150 kN
FA FB (=FD)

FA
(=FD +FB)

50 kN

0
Slika 2.52: Dijagram sila

a) Pomjeranje presjeka D
Pomjeranje presjeka D jednako je ukupnom izduenju sistema ipki na kojem moemo
razlikovati tri segmenta s konstantnim veliinama u izrazu za izduenje, pa se koristei
izraze (22) i (23) dobija:
FD LBC
FD LCD
FA LAB
+
+
E1 A1
E1 A1
E2 A2
3
3
50 10 0.5
150 10 0.5
+
=
210 109 706.858 106
210 109 706.858 106
50 103 0.6
+
= 1.229mm
110 109 490.874 106

D = AB + BC + CD =

Statiki odreeni problemi

13

gdje je
A1 =

D12
(30 103 )2
=
= 706.858 106 m2
4
4

D22 (25 103 )2


= 490.874 106 m2
4
4
S obzirom na pozitivan predznak, presjek D se pomjera udesno, tj. ipka se izduuje.
A2 =

b) Naponi i deformacije u ipkama


Naponi u ipkama se kao i ranije odreuju na osnovu izraza (11) pri emu treba imati
na umu da se u ipki 1 u presjeku B mijenja vrijednost sile, a time i napona. Naponi u
pojedinim dijelovima su:
FA
150 103
=
= 212.207MPa
A1
706.858 106
50 103
FD
=
= 70.736MPa
=
A1
706.858 106
FD
50 103
=
=
= 101.859MPa
A2
490.874 106

AB =
BC
CD

Deformacije u pojedinim dijelovima sistema ipki dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16) i izraunatih napona, pa se slino naponima posmatraju tri dijela sistema
ipki:
212.207 106
AB
=
= 1.01 103
E1
210 109
BC
70.736 106
=
=
= 3.37 103
E1
210 109
101.859 106
CD
=
= 0.93 103
=
E2
110 109

AB =
BC
CD

c) Promjena temperature kojom treba izloiti obje ipke da bi ukupno izduenje ipke
ABCD bilo jednako nuli
Da bi ukupno izduenje ipke AD bilo jednako nuli, potrebno je da zbir promjene duine
ipke AD usljed promjene temperature T (izraz (26)) i usljed djelovanja sila D , kao
to je uraeno pod a), bude jednak nuli, odnosno
T + D = TAC + TCD + D = 1 T L1 + 2 T L2 + D = 0
Sada se dobija traena promjena temperature kao
T =

1.229 103
D
=
= 50.7C
1 L1 + 2 L2
11.7 106 1 + 20.9 106 0.6

Dakle, da bi nakon djelovanja sila i temperature ipka ostala iste duine neophodno je
ohladiti za 50.7 C.
Zadatak 2.6 Dvije cilindrine ipke 1 i 2, izraene od bronze (E1 = 110 GPa, 1 =
20.9 106 1/ C)) i elika (E2 = 210 GPa, 2 = 11.7 106 1/ C)), respektivno, optereene su kao na slici 2.61. Odrediti:

14

2 Aksijalno naprezanje

a) pomjeranje take D,
b) napone i deformacije u ipkama AC i CD,
c) promjenu temperature kojom treba izloiti ipku 2 da bi ukupno izduenje ipke ABCD
bilo jednako nuli.
Ostali podaci: D1 = 30 mm, D2 = 25 mm, L1 = 1 m, L2 = 600 mm, FB = 50 kN,
FC = 20 kN, LAB = 500 mm.

L2

L1
C

D
2

1
LAB
D1
A

FC

FB
D2
Slika B
2.61: Opis problema C

R j e e nj e

Tabela 2.6: Podaci uz zadatak 2.6


E1 = 110 GPa

E2 = 210 GPa

FB = 50 kN

1 = 20.9 106 1/ C

2 = 11.7 106 1/ C

FC = 20 kN

D1 = 30 mm

D2 = 25 mm

LAB = 500 mm

L1 = 1 m

L2 = 600 mm

I u ovom sluaju se radi o statiki odreenom problemu, pa se slino prethodnim zadacima


prvo moe odrediti reakcija oslonca A i skicirati dijagram sila za sistem ipki. Pretpostavljajui da reakcija u osloncu A na ipku 1 djeluje zateznom silom (nalijevo), jednaina ravnotee
je
X
F =0
FA FB FC = 0
(2.61)
Na osnovu izraza (2.61) dobija se nepoznata reakcija u osloncu A:
FA = FB + FC = 50 103 + 20 103 = 70kN
Sada se moe skicirati dijagram sila, kao to je dato na slici 2.62, te se moe pristupiti
rjeavanju podzadataka (u pojedinim poljima dijagrama sila dati su izrazi za izraunavanje
sile; u zagradama su izrazi kada se sile postavljaju s desne strane).
a) Pomjeranje presjeka D
Pomjeranje presjeka D jednako je ukupnom izduenju ipke na kojem moemo razlikovati
tri segmenta s konstantnim veliinama u izrazu za izduenje (treba napomenuti da je dio

Statiki odreeni problemi

15

D
2

FA

FB

FC

+F
70 kN
FA
(=FC +FB)

FA FB
(=FC)

50 kN
0 kN

0
Slika 2.62: Dijagram sila

ipke CD nenapregnut, tako da je pomjeranje presjeka D jednako pomjeranju presjeka


C) pa se koristei izraze (22) i (23) dobija:
(FA FB )LBC
FA LAB
+
+0
E1 A1
E1 A1
70 103 0.5
20 103 0.5
=
+
= 0.579mm
9
6
110 10 706.858 10
110 109 706.858 106

D = AB + BC + CD =

(2.62)

gdje je
D12
(30 103 )2
=
= 706.858 106 m2
4
4
S obzirom na pozitivan predznak, presjek D se pomjera udesno, tj. ipka se istee.
A1 =

b) Naponi i deformacije u ipkama


Naponi u ipkama se kao i ranije odreuju na osnovu izraza (11) pri emu treba imati
na umu da se u ipki 1 u presjeku B mijenja vrijednost sile, a time i napona, a da je ipka
2 nenapregnuta. Naponi u pojedinim dijelovima su:
FA
70 103
=
= 99.03MPa
A1
706.858 106
20 103
FC
=
= 28.3MPa
=
A1
706.858 106
=0

AB =
BC
CD

Deformacije u pojedinim dijelovima sistema ipki dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16) i izraunatih napona pa se slino naponima posmatraju tri dijela sistema
ipki:
99.03 106
AB
=
= 9 104
E1
110 109
28.294 106
BC
=
= 2.572 104
=
E1
110 109
=0

AB =
BC
CD

16

2 Aksijalno naprezanje

c) Promjena temperature kojom treba izloiti ipku 2 da bi ukupno izduenje ipke ABCD
bilo jednako nuli
Da bi ukupno izduenje ipke AD bilo jednako nuli, potrebno je da zbir promjene duine
ipke CD usljed promjene temperature T (izraz (26)) i ipke AD usljed djelovanja sila
D , kao to je uraeno pod a), bude jednaka nuli, odnosno
TCD + D = 2 T L2 + D = 0
Sada se dobija traena promjena temperature kao
T =

D
0.579 103
=
= 82.44C
2 L2
11.7 106 0.6

Dakle, da bi nakon djelovanja sila i temperature ipka AD ostala iste duine neophodno
je ipku 2 ohladiti za 82.44 C.
2.2.2

Ravanski problemi

Zadatak 2.7 Kruta poluga ABC se oslanja pomou dvije ipke BD i CE, kao na slici 2.71.
ipka BD, duine 0.5 m, izraena je od elika (EBD = 210 GPa) i ima popreni presjek od
500 mm2 . ipka CE, duine 0.4 m, izraena je od legure aluminijuma (ECE = 72 GPa) i
ima popreni presjek od 400 mm2 . Ako na polugu ABC u taki A djeluje sila F = 20 kN,
odrediti:
a) sile koje vladaju u ipkama BD i CE,
b) izduenje ipki BD i CE,
c) pomjeranje take A,
d) nagib krute poluge ABC usljed djelovanja sile F .
Dodatni podaci: duina dijela krute poluge AB je 400 mm, a duina dijela krute poluge BC
je 200 mm.
R j e e nj e
Tabela 2.7: Podaci uz zadatak 2.7
EBD = 210 GPa

ECE = 72 GPa

LAB = 400 mm

LBD = 0.5 m

LCE = 0.4 m

LBC = 200 mm

ABD = 500

mm2

ACE = 400

mm2

F = 20 kN

Da bismo rijeili zadatak krutu polugu izdvojimo iz zadatog sistema i veze zamijenimo
vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.72 (reakcije u horizontalnom pravcu zanemarujemo, poto nema djelovanja optereenja u tom pravcu). S obzirom da je broj nepoznatih dva, a problem ravanski pa moemo postaviti dvije jednaine ravnotee (zanemaruje
se ona u horizontalnom pravcu), sistem je statiki odreen.

Statiki odreeni problemi

17

F
C

E
D

Slika 2.71: Opis problema

a) Sile koje vladaju u ipkama BD i CE


Pretpostavimo da obje ipke na polugu djeluju prema gore (slika 2.72), odnosno da su
obje ipke optereene pritiskom i postavimo jednaine ravnotee za krutu polugu:
X
Fy = 0
FBD + FCE F = 0
(2.71)
X
MC = 0
FBD LBC F (LAB + LBC ) = 0
(2.72)
Sada se iz (2.72) dobija FBD , a uvrtavanjem u (2.71) sila FCE , odnosno
20 103 (0.4 + 0.2)
F (LAB + LBC )
=
= 60kN
LBC
0.2
= F FBD = 20 103 60 103 = 40kN

FBD =
FCE

S obzirom da je za FCE dobijena negativna vrijednost, pogreno je pretpostavljen smjer


djelovanja sila pa sila FCE djeluje na dole na krutu polugu, odnosno istee ipku CE.
b) Izduenje ipki BD i CE
Izduenja ipki se dobivaju koritenjem izraza (24) pa je:
60 103 0.5
FBD LBD
=
= 0.286mm
EBD ABD
210 109 500 106
FCE LCE
(40 103 ) 0.4
=
=
= 0.556mm
ECE ACE
72 109 400 106

BD =
CE

S obzirom na pretpostavljeni smjer djelovanja sila na ipke (pritisak), dodaje se predznak


"". Na osnovu dobivenih rezultata je jasno da se ipka BD skrauje, a ipka CE
izduuje.

18

2 Aksijalno naprezanje

F
B

FBD
FBD

FCE
FCE

E
FCE
D
FBD

Slika 2.72: Sile koje djeluju na polugu

C'
A

B
BB'

C
M

B'

AA'

A'
Slika 2.73: Pomjeranje take A

CC'

Statiki odreeni problemi

19

c) Pomjeranje take A
Pomjeranje take A dobiva se na osnovu injenice da je poluga kruta i da su poznate
promjene duine ipki BD i CE. Na taj nain, ipka ABC se pomjera u poloaj A B C ,
kao to je dato na slici 2.73. Pri tome, taka C se pomjera u taku C prema gore za
CC = CC = |CE |, a taka B u taku B prema dole za BB = BB = |BD |. Na
osnovu slinosti trouglova CC M , BB M i AA M , moe se izraunati duina M B,
a preko nje i AA = AA , tj. pomjeranje take A. Imamo:
CC
MC
=
BB
MB
M C + M B = LBC
pa se dobija:
MB =

LBC
LBC
0.2
=
=
= 67.925mm

|
|
|0.556|
CC
CE
1+
1+
1+
|BD |
| 0.286|
BB

Pomjeranje take A se dobija na osnovu proporcije:


AA
AA
M B + LAB
=
=
BB
BD
MB
pa je:
AA =

M B + LAB
67.925 + 400
(0.286 103 ) = 1.968mm
BD =
67.925
MB

d) Nagib krute poluge ABC usljed djelovanja sile F


Nagib poluge, odnosno ugao rotacije poluge, moe da se dobije na osnovu slike 2.73 kao:






BB
BE
| 0.286|
= 0.241
= arctg
= arctg
= arctg
67.925
BM
BM
Zadatak 2.8 Kruta poluga ABC se oslanja pomou dvije ipke BD i CE kao na slici 2.81.
ipka BD je izraena od bronze (EBD = 105 GPa) i ima popreni presjek od 240 mm2 .
ipka CE je izraena od aluminijuma (ECE = 72 GPa) i ima popreni presjek od 300 mm2 .
Ako na polugu ABC djeluje sila F = 10 kN, odrediti:
a) sile koje vladaju u ipkama BD i CE,
b) izduenje ipki BD i CE,
c) pomjeranje take A,
d) nagib krute poluge ABC usljed djelovanja sile F .
R j e e nj e
Zadatak je slian prethodnom zadatku, s tom razlikom da se ipka BD nalazi s gornje
strane krute poluge. Dakle, sistem je statiki odreen i postupak rjeavanja je isti kao u
prethodnom zadatku.

20

2 Aksijalno naprezanje

2.8

225 mm

F
A

150 mm

E
225 mm

125 mm

Slika 2.81: Opis problema


Tabela 2.8: Podaci uz zadatak 2.8
EBD = 105 GPa

ECE = 72 GPa

LAB = 125 mm

LBD = 225 mm

LCE = 150 mm

LBC = 225 mm

ABD = 240

mm2

ACE = 300

mm2

F = 10 kN

a) Sile koje vladaju u ipkama BD i CE


Da bismo dobili sile koje vladaju u ipkama BD i CE krutu polugu izdvojimo iz zadatog
sistema i veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.82. Pretpostavimo da obje ipke na polugu djeluju prema gore, odnosno ipka BD je optereena
zatezanjem, a ipka CE pritiskom. Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FBD + FCE F = 0
(2.81)
X
MC = 0
FBD LBC F (LAB + LBC ) = 0
(2.82)
Sada se iz (2.82) dobija FBD , a uvrtavanjem u (2.81) sila FCE , odnosno
F (LAB + LBC )
10 103 (0.125 + 0.225)
=
= 15.56kN
LBC
0.225
= F FBD = 10 103 15.56 103 = 5.56kN

FBD =
FCE

S obzirom da je za FCE dobijena negativna vrijednost, pogreno je pretpostavljen smjer


djelovanja sila pa sila FCE djeluje nadolje na krutu polugu, odnosno zatee ipku CE.

Statiki odreeni problemi

21

FBD

B
F
A

FBD

FBD

FCE
C

E
FCE
Slika 2.82: Sile koje djeluju na polugu

FCE

22

2 Aksijalno naprezanje

b) Izduenje ipki BD i CE
Izduenja ipki se dobivaju koritenjem izraza (24) pa je:
15.56 103 0.225
FBD LBD
=
= 0.139mm
EBD ABD
105 109 240 106
FCE LCE
(5.56 103 ) 0.150
=
=
= 0.039mm
ECE ACE
72 109 300 106

BD =
CE

S obzirom na sile koje vladaju na ipkama, obje ipke se izduuju. Razlika u koritenju
predznaka "-" u gornjim izrazima posljedica je pretpostavke na poetku zadatka; pretpostavlja se da pozitivna vrijednost sila FCE skrauje ipku CE, a pozitivna vrijednost
sile FBD izduuje ipku BD.
Napomena: U prethodnim zadacima smjerovi sila su proizvoljno pretpostavljeni kako
bi se demonstrirale razlike u pristupu rjeavanja i primjeni formula; sile mogu razliito
da djeluju na ipke (zatezanje ili pritisak) pa se stoga javljaju razlike u prethodnim
izrazima. Meutim, moe se usvojiti opti pristup po kojem se sile djelovanja na ipke
uvijek postavljaju u smjeru zatezanja, tako da izraunate pozitivne vrijednosti upuuju
zatezanjem, a ukoliko se dobiju negativne vrijednosti onda se radi o pritisku.
c) Pomjeranje take A
C'
A

CC'

B
M

BB'
AA'
B'

A'
Slika 2.83: Pomjeranje take A

Pomjeranje take A dobiva se na osnovu injenice da je poluga kruta i da su poznate


promjene duine ipki BD i CE. Na taj nain, ipka ABC se pomjera u poloaj A B C ,
kao to je dato na slici 2.83. Pri tome, taka C se pomjera u taku C prema gore za
CC = |CE | = CC , a taka B u taku B prema dolje za BB = |BD | = BB . Na
osnovu slinosti trouglova CC M , BB M i AA M , moe se izraunati duina M B,
a preko nje i AA , tj. pomjeranje take A. Imamo:
CC
MC
=
BB
MB
M C + M B = LBC

Statiki odreeni problemi

23

pa se dobija:
MB =

0.225
LBC
LBC
=
= 176.09mm
=

|0.039|
CC
CC
1+
1+
1+
BB
|0.139|
BB

Pomjeranje take A se dobija na osnovu proporcije:


AA
AA
M B + LAB
=
=

BB
MB
BD
pa je:
AA =

M B + LAB
176.09 + 125
(0.139 103 ) = 0.237mm
BD =
176.09
MB

d) Nagib krute poluge ABC usljed djelovanja sile F


Nagib poluge, odnosno ugao rotacije poluge, moe da se dobije na osnovu slike 2.73 kao:






BB
|BD |
0.139
= arctg
= arctg
= arctg
= 0.045
176.09
BM
BM
Zadatak 2.9 Kruta poluga AB oslonjena je na dva elina tapa u A i B i optereena
trouglastim optereenjem, kao na slici 2.91. Ako su oba tapa iste duine L, odrediti:
a) sile i napone u tapovima A i B,
b) deformacije tapova A i B,
c) nagib krute poluge.
Podaci: q0 = 100 kN/m; poluga AB LAB = 1 m; tapovi E = 200 GPa, AA = 2AB = 100
cm2 , L = 300 mm.

2.9
q0
B

LAB

Slika 2.91: Opis problema

24

2 Aksijalno naprezanje

R j e e nj e
Tabela 2.9: Podaci uz zadatak 2.9
AA = 2AB = 100 cm2

LAB = 1 m

L = 300 mm

q0 = 100 kN/m

Da bismo rijeili zadatak krutu polugu izdvojimo iz zadatog sistema i veze zamijenimo
vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.92 (i u ovom sluaju reakcije u horizontalnom
pravcu zanemarujemo, poto nema djelovanja optereenja u tom pravcu). S obzirom da je
broj nepoznatih dva, a problem ravanski pa moemo postaviti dvije jednaine ravnotee
(zanemaruje se ona u horizontalnom pravcu), sistem je statiki odreen.
a) Sile i naponi u tapovima A i B
Pretpostavimo da oba tapa na polugu djeluju prema gore, odnosno da su oba tapa
optereena pritiskom (slika 2.92). Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FA + FB Q = 0
(2.91)
X
LAB
=0
(2.92)
MA = 0
FB LAB Q
3
pri emu je ukupna teina trouglastog optereenja Q = 21 q0 LAB s teitem na udaljenosti
LAB /3 od oslonca A. Sada se iz (2.92) dobija FB , a uvrtavanjem u (2.91) sila FA ,
odnosno

q0 LAB
100 103 1
Q
=
=
= 16.67kN
3
6
6
1
1
FA = Q FB = q0 LAB FB = 100 103 1 16.67 103 = 33.33kN
2
2
Sile koje djeluju na tapove imaju suprotan smjer djelovanja od onih koje djeluju na
krutu polugu, pa su oba tapa izloena sabijanju. Naponi se dobivaju na osnovu izraza
(21):
FB =

33.33 103
FA
=
= 3.33MPa
AA
100 104
FB
16.67 103
B =
=
= 3.33MPa
AB
50 104

A =

S obzirom na pretpostavljeni smjer djelovanja sila na tapove (pritisak), dodaje se predznak "".
b) Deformacije tapova A i B
Deformacije u tapovima dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16) i izraunatih
napona pa je:
3.33 106
A
=
= 1.67 105
EA
200 109
B
3.33 106
B =
=
= 1.67 105
EB
200 109
A =

Statiki odreeni problemi

25

q0
LAB/3

A
FA

B
Q
LAB

FA

FB

FB
B

FA

FB
Slika 2.92: Sile koje djeluju na polugu

c) nagib krute poluge.


S obzirom da su deformacije tapova jednake, a time i promjene duine, poluga e ostati
u horizontalnom poloaju.
Zadatak 2.10 Kruta poluga ABC se oslanja pomou dvije ipke BD i CE, kao na slici
2.101. ipka BD, duine 0.4 m, izraena je od aluminijuma (EBD = 72 GPa) i ima popreni
presjek od 400 mm2 . ipka CE, duine 0.35 m, izraena je od elika (ECE = 210 GPa) i
ima popreni presjek od 300 mm2 . Ako na polugu ABC djeluje kontinuirano optereenje
q = 20 kN/m, odrediti:
a) sile i napone koje vladaju u ipkama BD i CE,
b) izduenje ipki BD i CE,
c) nagib krute poluge ABC usljed djelovanja optereenja q,
d) promjenu temperature ipke BD (BD = 22.2 106 1/C ) da bi poluga ABC ostala u
horizontalnom poloaju.
Dodatni podaci: duina krute poluge ABC je 700 mm, a duina dijela BC krute poluge je
300 mm.
R j e e nj e
Zadatak je varijanta zadatka 2.7 s razlikom u nainu optereenja krute poluge; umjesto sile
u taki A, u ovom sluaju poluga je itavom duinom optereena kontinuiranim optereenjem. Dakle, zadati sistem je statiki odreen i postupak rjeavanja je isti onom u zadatku
2.7.

26

2 Aksijalno naprezanje

2.10

E
D

Slika 2.101: Opis problema


Tabela 2.10: Podaci uz zadatak 2.10
EBD = 72 GPa

ECE = 210 GPa

LAC = 700 mm

LBD = 0.4 m

LCE = 0.35 m

LBC = 300 mm

ABD = 400
BD =

mm2

22.2 106

ACE = 300

mm2

q = 20 kN/m

1/ C

a) Sile i naponi koji vladaju u ipkama BD i CE


Da bismo dobili sile koje vladaju u ipkama BD i CE krutu polugu izdvojimo iz zadatog
sistema i veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.102. Pretpostavimo da obje ipke na polugu djeluju prema gore, odnosno da su obje ipke optereene pritiskom. Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FBD + FCE Q = 0
(2.101)
X
LAC
=0
(2.102)
MC = 0
FBD LBC Q
2
gdje je Q = qLAC .

Sada se iz (2.102) dobija FBD , a uvrtavanjem u (2.101) sila FCE , odnosno


qLAC LAC
20 103 0.7 0.7
=
= 16.33kN
2LBC
2 0.3
= Q FBD = 14 103 16.33 103 = 2.33kN

FBD =
FCE

S obzirom da je za FCE dobijena negativna vrijednost, pogreno je pretpostavljen smjer


djelovanja sile FCE ; ona djeluje nadolje na krutu polugu, odnosno zatee ipku CE.
Naponi koji vladaju u ipkama dobivaju se na osnovu izraza (21) pa je:
16.33 103
FBD
=
= 40.333MPa
ABD
400 106
FCE
(2.33) 103
=
=
= 7.78MPa
ACE
300 106

BD =
CE

Statiki odreeni problemi

27

Q
LAC/2

FBD

FCE

FBD

FCE
E

E
D
FCE
FBD
Slika 2.102: Sile koje djeluju na polugu

U gornjim izrazima je stavljen predznak "", jer se pretpostavilo da sile djeluju na ipke
pritiskajui ih.
b) Izduenje ipki BD i CE
Izduenje ipki se dobija koritenjem izraza (22) pa je:
FBD LBD
16.33 103 0.4
=
= 0.227mm
EBD ABD
72 109 400 106
(2.33 103 ) 0.35
FCE LCE
=
= 0.013mm
=
ECE ACE
210 109 300 106

BD =
CE

Dakle, ipka BD se skrauje, a ipka CE izduuje.


c) Nagib krute poluge ABC usljed djelovanja optereenja q
Nagib poluge, odnosno ugao rotacije poluge, moe da se dobije na osnovu slike 2.103
kao:




BB + CC
0.227 + 0.013
= arctg
= 0.046
= arctg
300
BC
pri emu je BB = |BD | i CC = |CE |.

28

2 Aksijalno naprezanje

C'
A

B
M

BB'

B'

CC'
BB'

A'
Slika 2.103: Nagib krute poluge

d) Promjena temperature ipke BD da bi poluga ABC ostala u horizontalnom poloaju.


Da bi kruta poluga ABC ostala u horizontalnom poloaju izduenja ipki BD i CE
moraju biti jednaka. To e se postii kada se duina ipke BD pod utjecajem temperature
promijeni za razliku izduenja ipki CE i BD dobivenim pod b), odnosno zbir izduenja
ipke BD usljed utjecaja temperature, BDT , i kontinuiranog optereenja, BDq , treba
biti jednak izduenju ipke CE usljed kontinuiranog optereenja, CEq :
BDT + BDq = CEq
BD T LBD + BDq = CEq
pa je:
T =

CEq BDq
[0.013 (0.227)] 103
=
= 27 C
LBD BD
0.4 22.2 106

Dakle, da bi poluga ostala u horizontalnom poloaju neophodno je ipku BD zagrijati za


27 C.
Zadatak 2.11 Kruta horizontalna greda ABCD oslanja se na vertikalne eline ipke BE
i CF te je optereena silama F1 i F2 koje djeluju u takama A i D, respektivno (vidi sliku
2.111). Odrediti:
a) sile u ipkama BE i CF ,
b) napone i deformacije u ipkama BE i CF ,
c) promjenu duine ipki BE i CF .
Dodatni podaci: ABE = 11000 mm2 , ACF = 9280 mm2 .

Statiki odreeni problemi

29

2.11
F1=400 N
1.5 m
A
B

F2=360 N
1.5 m

2.1 m
C

2.4 m

0.6 m

Slika 2.111: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.11: Podaci uz zadatak 2.11
LBE = 3 m

LAB = 1.5 m

F1 = 360 kN

ABE = 11000 mm2

LBC = 1.5 m

F2 = 400 kN

LCF = 2.4 m

LCD = 2.1 m

ACF = 9280

mm2

Slino zadacima 2.7 i 2.8, i ovaj problem je statiki odreen, a postupak rjeavanja je
identian onom u tim zadacima.
a) Sile i naponi u ipkama BE i CF
Da bismo dobili sile koje vladaju u ipkama BE i CF krutu polugu AD izdvojimo iz
zadatog sistema i veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.112.
Pretpostavimo da obje ipke na polugu djeluju prema gore, odnosno da su obje ipke
optereene pritiskom. Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FBE + FCF F1 F2 = 0
(2.111)
X
MB = 0
F1 LAB + FCF LBC F2 (LBC + LCD ) = 0
(2.112)
Sada se iz (2.112) dobija FCF , a uvrtavanjem u (2.111) sila FBE , odnosno
F2 (LBC + LCD ) F1 LAB
LBC
360 (1.5 + 2.1) 400 1.5
= 464N
=
1.5
= F1 + F2 FCF = 400 + 360 464 = 296N

FCF =

FBE

Kao to je ranije reeno, sile koje djeluju na ipke imaju suprotan smjer djelovanja od
onih koje djeluju na krutu polugu pa su obje ipke izloene pritisku (vidi sliku 2.112).

30

2 Aksijalno naprezanje

F1=400 N

F2=360 N
D

FBE

FCF

FBD
B

FCE
C

F
E
FCE
FBD
Slika 2.112: Sile koje djeluju na polugu

b) Naponi i deformacije u ipkama BE i CF


Naponi se dobivaju na osnovu izraza (21):
296
FBE
=
= 26.91kPa
ABE
11000 106
FCF
464
=
=
= 50kPa
ACF
9280 106

BE =
CF

pri emu je u oba izraza uzet predznak "-", jer se pretpostavlja da sile FBE i FCF djeluju
pritiui ipke.
Deformacije u ipkama dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16) i izraunatih
napona pa je:
BE
26.91 103
=
= 1.34 107
EBE
200 109
50 103
CF
=
= 2.5 107
=
ECF
200 109

BE =
CF

gdje je usvojeno EBE = ECF = 200 GPa.


c) Promjena duine ipki BE i CF
Promjena duina ipki dobija se na osnovu izraza (18)
BE = BE LBE = 1.34 107 3 = 0.4m

Statiki neodreeni problemi

31

CF = CF LCF = 2.5 107 2.4 = 0.6m

2.3

Statiki neodreeni problemi

2.3.1

Aksijalni problemi

Zadatak 2.12 Kompozitna ipka na slici 2.121 sastoji se od eline ipke AB (E = 200
GPa), prenika 20 mm, i bronzanih ipki DA i BC (E = 100 GPa), prenika 50 mm. Ako
je ipka izloena optereenjima datim na slici, odrediti pomjeranje u takama A i B.

75 kN

250 mm

500 mm

250 mm

A 75 kN
50 mm

100 kN

100 kN

20 mm 50 mm

Slika 2.121: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.12: Podaci uz zadatak 2.12


EDA = EBC = 100 GPa

EAB = 200 GPa

FA = 2 75 = 150 kN

LDA = LBC = 250 mm

LAB = 500 mm

FB = 2 100 = 200 kN

dDA = dBC = 50 mm

dAB = 20 mm

Da bi se odredila pomjeranja taaka A i B, neophodno je nai sile koje vladaju u ipkama.


Problem je statiki neodreen, s obzirom da su nepoznate dvije reakcije oslonaca, a kako
je problem aksijalan moe se postaviti samo jedna jednaina ravnotee, odnosno jednaina
ravnotee sila uzdu ose ipke. Zbog toga je neophodno uz jednainu ravnotee postaviti
i uslove kompatibilnosti, odnosno kinematske uslove pomjeranje u presjecima, odnosno
osloncima D i C jednako je nuli. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na ipku djeluju
zateznom silom, odnosno da sila FD djeluje ulijevo, a sila FC udesno (vidi sliku 2.122a),
traene jednaine su:
X

F =0

D = C = 0

FD FA + FB + FC = 0

(2.121)
(2.122)

Uslov kompatibilnosti (2.122) znai i da je ukupno izduenje ipke jednako nuli.


Nepoznate reakcije oslonaca mogu se odrediti na dva naina i to pomou: dijagrama sila
i metode superpozicije.

32

2 Aksijalno naprezanje

a)
FD
A

75 kN

100 kN

75 kN

100 kN B

FC
C

b)
+F
FD

FD+FA

(=FC)
FD+FA -FB

0
c)
+F
42.42 kN
0
-107.58 kN
-157.58 kN
Slika 2.122: Dijagram sila

Postupak I: Dijagram sila


Kod rjeavanja ovakvih problema pomou dijagrama sila, pretpostavljajui smjerove nepoznatih reakcija, skicira se dijagram sila za ipku, kao to je prikazano na slici 2.122b. Dakle,
pretpostavi se smjer djelovanja sile u D, a zatim se prema A skiciraju promjene vrijednosti
sile zavisno od optereenja; naprimjer, od take D do take A nema promjene vrijednosti
sile, ona je jednaka FD (pozitivna, jer je zateua), a zatim se u taki A pojavljuje sila FA
pa je ipka AB itavom duinom optereena silom (FD + FA ), poto je pretpostavljeni smjer
djelovanja sile FD isti kao smjer sile FA , itd. Optereenja u pojedinim dijelovima ipke jasno
se vide na slici. Treba napomenuti da skica dijagrama sila ovisi o pretpostavkama o smjeru
djelovanja reakcija i samim tim ne mora biti tana.
Nakon to se skicira dijagram sila, primjeni se uslov kompatibilnosti po kojem je ukupno
izduenje ipke jednako nuli koristei izraz (23):

DC = DA + AB + BC
(FD + FA )LAB
(FD + FA FB )LBC
FD LDA
+
+
=0
=
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC

(2.123)

Statiki neodreeni problemi

33

Iz izraza (2.123) se direktno dobija nepoznata sila FD u osloncu D:

FD

FD

FA LAB
(FA FB )LBC
+
EAB AAB
EBC ABC
=
LAB
LBC
LDA
+
+
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC
(2.124)
150 103 0.5
(150 200) 103 0.25
+
9 314.16 106
9 1963 106
200

10
100

10
=
0.5
0.25
0.25
+
+
100 109 1963 106
200 109 314.16 106
100 109 1963 106
= 107.58kN

gdje je
ADA = ABC =

d2DA
d2
(50 103 )2
= BC =
= 1963 106 m2
4
4
4

(20 103 )2
d2AB
=
= 314.6 106 m2
4
4
S obzirom da je dobivena negativna vrijednost, pogreno je pretpostavljen smjer sile FD , pa
sila djeluje pritiui ipku DA. Sada se na osnovu izraza (2.121) dobija reakcija FC :
AAB =

FC = FB + FA + FD = 200 + 150 + (107.58) = 157.58kN


pa je pretpostavljeni smjer pogrean, odnosno i ipka BC je pritisnuta. Na osnovu dobijenih
rezultata moe se nacrtati stvarni dijagram sila, kao to je prikazano na slici 2.122c.
Treba napomenuti da se za pomjeranje BC umjesto sile (FD + FA FB ) mogla uzeti i
sila FC , ali bi u tom sluaju bilo neophodno rijeiti sljedei sistem jednaina, poto bi se i u
jednaini (2.123) nalazile dvije nepoznate:
FD FA + FB + FC = 0
FD LDA
(FD + FA )LAB
FC LBC
+
+
=0
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC
Postupak II: Metoda superpozicije
Metoda superpozicije se sastoji u tome da se za statiki neodreen sistem oslobodi jedna
od nepoznatih (obino se jedan od oslonaca oslobodi i zamijeni djelovanjem sile), a zatim se
problem svodi na rjeavanje dva statiki odreena problema: (I) sistem na koji djeluju poznata vanjska optereenja i (II) sistem na koji djeluje samo jedna nepoznata ("osloboena")
reakcija. Proraun vezan za ovako dobivena dva sistema se primjeni na jednainu kompatibilnosti.
U ovom primjeru moe se kao viak uzeti oslonac D pa se zadati statiki neodreeni
sistem moe predstaviti pomou dva superponirana sistema, kao to je dato na slici 2.123.
Ukupno izduenje sistema (I) na koji djeluju poznate vanjske sile dobiva se na osnovu
izraza (23) :
I = DAI + ABI + BCI = 0 +

(FA FB )LBC
FA LAB
+
EAB AAB
EBC ABC

(2.125)

Pretpostavlja se da je student savladao statiki odreene probleme i skiciranje dijagrama sila za takve sluajeve, tako
da ovdje dodatni dijagrami nisu prikazani. Zadaci ovog tipa su u poglavlju 2.2.1.

34

2 Aksijalno naprezanje

100 kN

75 kN

100 kN B

75 kN

Sistem I

FB

FA

FB

FA

Sistem II
FD
D

Slika 2.123: Metoda superpozicije

Za sistem (II) na koji djeluje samo nepoznata FD ukupno izduenje je:


II = DAII + ABII + BCII =

FD LDA
FD LAB
FD LBC
+
+
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC

(2.126)

Sada se izrazi (2.125) i (2.126) uvrste u uslov kompatibilnosti po kojem je zbir promjena
duine sistema (I) i sistema (II) jednak nuli:
I + II = 0
pa se dobija:
FA LAB
(FA FB )LBC
FD LDA
FD LAB
FD LBC
+
+
+
+
=0
EAB AAB
EBC ABC
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC

(2.127)

Iz izraza (2.127) dobija se nepoznata FD :

FD

FA LAB
(FA FB )LBC
+
EAB AAB
EBC ABC
=
LDA
LAB
LBC
+
+
EDA ADA
EAB AAB
EBC ABC

(2.128)

Izraz (2.128) identian je izrazu (2.124) pa je FD = 107.58 kN, a FC = 57.58 kN.

Statiki neodreeni problemi

35

Pomjeranja taaka A i B
S obzirom da su odreene sile koje vladaju u ipkama, mogu se izraunati izduenja pojedinih dijalova ipke, a time i pomjeranja pojedinih presjeka, koristei izraze (22) i (23).
Pomjeranje take A jednako je izduenju ipke DA, dok je pomjeranje take B jednako
izduenju ipke DB ili ipke BC:
A =

107.58 103 0.25


FD LDA
=
= 0.137mm
EDA ADA
100 109 1963 106

157.58 103 0.25


FC LCD
=
= 2.01mm
ECD ACD
100 109 1963 106
S obzirom da su dobivena negativna pomjeranja, oba dijela ipke se sabijaju, tako da se
presjek A pomjera ulijevo, a presjek B udesno.
B =

Zadatak 2.13 Aksijalno optereena elina ipka AD (E = 200 GPa), ukljetena na oba
kraja, izloena je sili P = 100 kN, koja djeluje u spojnici B, kao na slici. Odrediti pomjeranje
u takama B i C, ako je A1 = 50 mm2 i L = 1 m. Veliine spojnica B i C zanemariti.

2.13

L/4

L/2

L/4

B
A1

D
2A1

Slika 2.131: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.13: Podaci uz zadatak 2.13
L=1m

A1 = 50 mm2

P = 100 kN

EDE = EBC = 100 GPa

Slino prethodnom zadatku, da bi se odredila pomjeranja taaka B i C, neophodno je


nai sile koje vladaju u ipkama. Problem je statiki neodreen, s obzirom da su nepoznate
dvije reakcije oslonca, a kako je problem aksijalan moe se postaviti samo jedna jednaina
ravnotee, odnosno jednaina ravnotee sila uzdu ose ipke. Zbog toga je neophodno uz
jednainu ravnotee postaviti i uslove kompatibilnosti, odnosno kinematske uslove pomjeranje u presjecima, odnosno osloncima A i D jednako je nuli. Pretpostavljajui da reakcije
u osloncima na ipku djeluju zateznom silom, odnosno da sila FA djeluje ulijevo, a sila FD
udesno (vidi sliku 2.132a), traene jednaine su:
X
F =0
FA + P + FD = 0
(2.131)

36

2 Aksijalno naprezanje

A = D = 0
(2.132)
Uslov kompatibilnosti (2.132) znai i da je ukupno izduenje ipke jednako nuli.
I ovaj put e se nepoznate reakcije oslonaca odrediti na dva naina i to pomou: dijagrama
sila i metode superpozicije.
Postupak I: Dijagram sila
Pretpostavljajui smjerove nepoznatih reakcija, skicira se dijagram sila za ipku, kao to je
prikazano na slici 2.132. Jasno je da od take A do take B nema promjene vrijednosti sile,
ona je jednaka FA , a zatim se u taki B pojavljuje sile P pa je ostatak ipke BCD itavom
duinom optereen silom (FA P ) ili, ako posmatramo s desne strane, silom FD (sila je
zateua pa je pozitivna).

a)
P

FA

FD
B

b)
+F
FA

FA P (=FD)

0
c)
+F
66.67 kN
0

-33.33 kN
Slika 2.132: Dijagram sila

Sada se primjeni uslov kompatibilnosti po kojem je ukupno izduenje ipke jednako nuli
koristei izraz (23):
AD = AB + BC + CD
FA LAB
(FA P )LBC
(FA P )LCD
=
+
+
=0
EA1
EA1
EA2
Iz izraza (2.133) se direktno dobija nepoznata sila FA u osloncu A:
P LCD
P LBC
100 103 0.25 100 103 0.5
+
+
A1
A2
50 106
100 106
=
FA =
0.25
0.25
0.5
LBC
LCD
LAB
+
+
+
+
50 106 50 106
100 106
A1
A1
A2
FA = 66.67kN

(2.133)

Statiki neodreeni problemi

37

gdje je:
LAB = LBC =
LCD =

L
1
= = 250mm
4
4

1
L
= = 500mm
2
2

AAB = ABC = A1 = 50mm2


ACD = 2A1 = 2 50 106 = 100mm2
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer sile FA je ispravno pretpostavljen,
odnosno sila djeluje isteui ipku AB. Sada se na osnovu izraza (2.131) dobija reakcija
FD :
FD = FA P = 66.67 100 = 33.33kN
pa je pretpostavljeni smjer pogrean, odnosno ipka CD je pritisnuta. Na osnovu dobijenih
rezultata moe se nacrtati stvarni dijagram sila, kao to je prikazano na slici 2.132c.
Kao i u prethodnom zadatku, za silu u ipki BD umjesto sile (FA P ) mogla se uzeti i
sila FD , ali bi u tom sluaju bilo neophodno rijeiti sljedei sistem jednaina, poto bi se i
u jednaini (2.133) nalazile dvije nepoznate:
FA + P + FD = 0
FA LAB
FD LBC
FD LCD
+
+
=0
EA1
EA1
EA2
Postupak II: Metoda superpozicije
Za ovaj problem izaberimo silu FD kao suvinu i oslobodimo oslonac D. Sada se zadati
statiki neodreeni sistem moe predstaviti pomou dva superponirana sistema, kao to je
dato na slici 2.133.
Ukupno izduenje sistema (I) na koji djeluje sila P dobiva se na osnovu izraza (23):
I = ABI + BCI + CDI =

P LAB
+0+0
EA1

(2.134)

Za sistem (II), na koji djeluje samo nepoznata FD , ukupno izduenje je:


II = ABII + BCII + CDII =

FD LBC
FD LCD
FD LAB
+
+
EA1
EA1
EA2

(2.135)

Sada se izrazi (2.134) i (2.135) uvrste u uslov kompatibilnosti po kojem je zbir promjena
duine sistema (I) i sistema (II) jednak nuli:
I + II = 0
pa se dobija:
FD LAB
FD LBC
FD LCD
P LAB
+
+
+
=0
EA1
EA1
EA1
EA2

(2.136)

38

2 Aksijalno naprezanje

Sistem I
P

Sistem II

FD
B

Slika 2.133: Metoda superpozicije

Iz izraza (2.136) dobija se nepoznata FD :

FD

FD

P LBC
A1
=
LAB
LBC
LCD
+
+
A1
A1
A2
100 103 0.25
50 106
=
0.25
0.25
0.5
+
+
50 106 50 106
100 106
= 33.33kN

(2.137)

to je identino rjeenju koritenjem dijagrama sila, pa je FA = 66.67 kN.


Pomjeranja taaka B i C
S obzirom da su odreene sile koje vladaju u ipki, mogu se izraunati izduenja koristei
izraze (22) i (23). Pomjeranje take B jednako je izduenju ipke AB, dok je pomjeranje
take C jednako promjeni duine ipke AC ili ipke CD:
B =

66.67 103 0.25


FA LAB
=
= 1.67mm
EA1
200 109 50 106

Statiki neodreeni problemi

39

FD LCD
33.33) 103 0.5
=
= 0.833mm
EA2
200 109 100 106
Na osnovu predznaka pomjeranja presjeka, odnosno izduenja pojedinih dijelova ipki te
pretpostavljenih zateuih reakcija oslonaca, zakljuuje se da su pomjeranja obje take
prema desnoj strani.
C =

Zadatak 2.14 Dvije cilindrine ipke AC, izraene od elika (EAC = 210 GPa), i CE,
izraene od bronze (ECE = 110 GPa) spojene se u taki C i ukljetene u osloncima A i
E. Za optereenje prikazano na slici 2.141 odrediti:
a) reakcije oslonaca A i E,
b) pomjeranje take C.
ipke su krunog poprenog presjeka s prenicima datim na slici.

180

100

120

100

60 kN

40 kN
C

40 mm

30 mm

Slika 2.141: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.14: Podaci uz zadatak 2.14


LAB = 180 mm

LCD = 100 mm

FB = 60 kN

LBC = 120 mm

LDE = 100 mm

FD = 40 kN

dAB = dBC = 40 mm

dCD = dDE = 30 mm

EAB = EBC = 210 GPa

ECD = EDE = 110 GPa

a) Reakcije oslonaca A i E
Ovo je varijanta prethodna dva zadatka. Problem je statiki neodreen, tako da je za
odreivanje reakcija neophodno uz jednainu ravnotee postaviti i uslove kompatibilnosti, odnosno kinematske uslove pomjeranje u presjecima, odnosno osloncima A i E
jednako je nuli. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na ipku djeluju zateznom
silom, odnosno da sila FA djeluje ulijevo, a sila FE udesno (slika 2.142a), traene jednaine su:
X
F =0
FA + FB + FD + FE = 0
(2.141)

40

2 Aksijalno naprezanje

(2.142)

A = E = 0

Uslov kompatibilnosti (2.142) znai i da je ukupno izduenje ipke jednako nuli.


Nepoznate reakcije oslonaca mogu se odrediti na dva naina i to pomou: dijagrama sila
i metode superpozicije.

Postupak I: Dijagram sila


Pretpostavljajui da reakcije oslonaca na ipku djeluju zateznim silama, moe se skicirati
dijagram sila, kao to je prikazano na slici 2.142b. Vidi se da postoje tri podruja
u kojima vladaju konstantne sile, i to: i) dio AB u kojem djeluje (pretpostavljena)
zateua sila FA , ii) dio BD u kojem djeluje sila (FA FB ) i iii) dio DE u kojem djeluje
sila (FA FB FD ) ili sila FE , ako se krene s desne strane prema lijevo. Nakon to

a)

FB

FA

A
b)

FD

FE
E

+F
FA

FA FB

(=FE)
FA FB-FD

0
c) +F
62.84 kN
2.84 kN
0

-37.16 kN
Slika 2.142: Dijagram sila

se skicira dijagram sila, primjeni se uslov kompatibilnosti po kojem je ukupno izduenje


ipke jednako nuli koristei izraz (23):
AE = AB + BC + CD + DE
FA LAB
(FA FB )LBC
=
+
+
EAB AAB
EBC ABC
(FA FB )LCD
(FA FB FD )LDE
+
+
=0
ECD ACD
EDE ADE

(2.143)

Statiki neodreeni problemi

41

Iz izraza (2.143) se direktno dobija nepoznata sila FA u osloncu A:


FB LBC
FB LCD
(FB + FD )LDE
+
+
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE
FA =
LBC
LCD
LDE
LAB
+
+
+
EAB AAB
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE
(60+40) 103 0.1
60 103 0.12
60 103 0.1
210 109 1256.64 106 + 110 109 706.86 106 + 110 109 706.86 106
=
0.1+0.1
0.18+0.12
210 109 1256.64 106 + 110 109 706.86 106
FA = 62.84kN

(2.144)

gdje je
AAB = ABC =

d2AB
d2

(40 103 )2
= BCC =
= 1256.6 106 m2
4
4
4

d2CD
d2
(30 103 )2
= DE =
= 706.86 106 m2
4
4
4
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer sile FA je pravilno pretpostavljen,
odnosno ipka AB je optereena zatezanjem. Sada se na osnovu izraza (2.141) dobija
reakcija FE :
ACD = ADE =

FE = FA FB FD = 62.84 103 60 103 40 103 = 37.16kN


pa je pretpostavljeni smjer pogrean, odnosno ipka DE je pritisnuta. Na osnovu dobijenih rezultata moe se nacrtati stvarni dijagram sila, kao to je prikazano na slici
2.142c.
Kao i u prethodnim zadacima umjesto sile (FA FB FD ) mogla se uzeti i sila FE , ali bi
u tom sluaju bilo neophodno rijeiti sljedei sistem jednaina, poto bi se i u jednaini
2.143 nalazile dvije nepoznate:
FA FB FD FE = 0
(FA FB )LBC
(FA FB )LCD
FE LDE
FA LAB
+
+
+
=0
EAB AAB
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE
Postupak II: Metoda superpozicije
Pratei postupak rjeavanja dat u zadatku 2.12, "oslobodimo" reakciju oslonca FA pa
ovaj statiki neodreen sistem svedemo na rjeavanje dva statiki odreena problema
data na slici 2.143: (I) sistem na koji djeluju poznata vanjska optereenja FB i FA i (II)
sistem na koji djeluje samo jedna nepoznata ("osloboena") reakcija FA , pri emu je u
oba sluaja kraj A slobodan, a kraj E ukljeten. Proraun vezan za ovako dobivena dva
sistema se primjeni na jednainu kompatibilnosti.
Ukupno izduenje sistema (I) na koji djeluju poznate vanjske sile dobiva se na osnovu
izraza (23):
I = ABI + BCI + CDI + DEI
FB LCD
(FB FD )LDE
FB LBC
+
+
=0+
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE

(2.145)

42

2 Aksijalno naprezanje

FB
C

FD

Sistem I

FB
C

FD

Sistem II
FA
A

Slika 2.143: Metoda superpozicije

Predznak "" je uzet jer sila FB skrauje ipku. Za sistem (II) na koji djeluje samo
nepoznata FA ukupno izduenje je:
II = ABII + BCII + CDII + DEII
FA LAB
FA LBC
FA LCD
FA LDE
=
+
+
+
EAB AAB
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE

(2.146)

Sada se izrazi (2.145) i (2.146) uvrste u uslov kompatibilnosti po kojem je zbir promjena
duine sistema (I) i sistema (II) jednak nuli:
I + II = 0
pa se dobija:
FB LBC
FB LCD
(FB FD )LDE
FA LAB
FA LBC
+
+
+
+
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE
EAB AAB
EBC ABC
(2.147)
FA LCD
FA LDE
+
+
=0
ECD ACD
EDE ADE
Iz izraza (2.147) dobija se nepoznata FA :
FB LBC
FB LCD
(FB + FD )LDE
+
+
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE
FA =
LBC
LCD
LDE
LAB
+
+
+
EAB AAB
EBC ABC
ECD ACD
EDE ADE

(2.148)

Izraz (2.148) identian je izrazu (2.144) pa je FA = 62.84 kN, a FE = 37.16 kN.

Statiki neodreeni problemi

43

b) Pomjeranje take C
S obzirom da su odreene sile koje vladaju u ipki, mogu se je izraunati izduenja,
odnosno pomjeranja pojedinih presjeka/taaka, koristei izraze (22) i (23). Pomjeranje
take C jednako je izduenju ipke AC ili ipke CE:
FA LAB
(FA FB )LBC
+
EAB AAB
EBC ABC
3
(62.84 60) 103 0.18
62.84 10 0.18
+
=
9
6
210 10 1256.64 10
210 109 1256.64 106
C = 0.044mm
C = AB + BC =

S obzirom na pozitivan rezultat, dio ipke AC se izduuje pa je pomjeranje take C


udesno.
Zadatak 2.15 Dvije cilindrine ipke istog poprenog presjeka ipka 1 izraena od legure
aluminijuma (E1 = 70 GPa) i ipka 2 izraena od elika (E2 = 200 GPa) spojene se u
presjeku C i ukljetene u osloncima A i D kao na slici 2.151. Ako u presjeku B djeluje sila
FB , odrediti:
a) reakcije u osloncima A i D,
b) napone i deformacije u ipkama 1 i 2,
c) pomjeranje presjeka C.
Podaci: A1 = A2 = 2 cm2 , LAC = 1 m, LCD = 0.4 m, LAB = 0.5 m, FB = 50 kN.
LCD

LAC
A

FB

LAB

Slika 2.151: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.15: Podaci uz zadatak 2.15


LAB = 500 mm

LCD = 400 mm

LBC = 500 mm

ECD = 200 GPa

FB = 50 kN

EAB = EBC = 70 GPa


A1 = A2 = A = 2 cm2

Zadatak je slian zadatku 2.13, s tim da se u ovom zadatku jo trae i naponi i deformacije
u ipkama.

44

2 Aksijalno naprezanje

a) Reakcije u osloncima A i D
Problem je statiki neodreen pa se postavlja jednaina ravnotee sila uzdu ose ipke
te uslov kompatibilnosti. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na ipke djeluju zateznom silom, odnosno da sila FA djeluje na lijevo, a sila FD na desno, traene jednaine
su:
X
F =0
FA + P + FD = 0
(2.151)
(2.152)

A = D = 0

pri emu uslov kompatibilnosti (2.152) znai i da je ukupno izduenje ipke jednako nuli.

a)
FD

FA
A

FB

b)
+F

FA

FA FB (=FD)

0
c)

+F

28.07 kN
0

-21.93 kN
Slika 2.152: Dijagram sila

Postupak dobivanja reakcija oslonaca je identian onom u zadatku 2.13, tako da e se


ovdje pokazati samo metod dijagrama sila. Pretpostavljajui da nepoznate reakcije imaju
zatezni karakter, skicira se dijagram sila za ipku, kao to je prikazano na slici 2.152a.
Jasno je da od take A do take B nema promjene vrijednosti sile, ona je jednaka FA ,
a zatim se u taki B pojavljuje sile FB pa je ostatak ipke BCD itavom duinom
optereen silom (FA FB ) ili ako posmatramo s desne strane, silom FD (sila je zateua
pa je pozitivna).
Sada se primjeni uslov kompatibilnosti po kojem je ukupno izduenje ipke jednako nuli
koristei izraz (23):
AD = AB + BC + CD
(FA P )LBC
(FA P )LCD
FA LAB
+
+
=0
=
EAB A
EBC A
ECD A

(2.153)

Statiki neodreeni problemi

45

Iz izraza (2.153) se direktno dobija nepoznata sila FA u osloncu A:


P LBC
P LCD
P LCD
P LBC
+
+
EBC A ECD A
EBC
ECD
FA =
=
LBC
LCD
LBC
LCD
LAB
LAB
+
+
+
+
EAB A EBC A ECD A
EAB
EBC
ECD
50 103 0.5 50 103 0.4
+
70 109
200 109
=
0.5
0.5
0.4
+
+
70 109 70 109
200 109
FA = 28.07kN
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer sile FA je ispravno pretpostavljen,
odnosno sila djeluje isteui ipku AB. Sada se na osnovu izraza (2.151) dobija reakcija
FD :
FD = FA FB = 28.07 103 50 103 = 21.93kN

(2.154)

pa je pretpostavljeni smjer pogrean, odnosno ipka CD je pritisnuta.


b) Naponi i deformacije u ipkama 1 i 2
S obzirom na oblik dijagrama sila, razlikujemo tri podruja s konstantom silom, modulom elastinosti i geometrijom, pa se koristei izraze (21) i (18) izraunavaju naponi i
deformacije kako slijedi:
28.07 103
FA
= 140.35MPa
=
A
2 104
FA FB
(28.07 50) 103
=
= 109.65MPa
=
A
2 104
(28.07 50) 103
FA FB
= 109.65MPa
=
=
A
2 104

AB =
BC
CD

AB
140.35 106
=
= 2.005 103
EAB
70 109
109.65 106
BC
=
= 1.566 103
=
EBC
70 109
CD
109.65 106
=
=
= 5.482 104
ECD
200 109

AB =
BC
CD

c) Pomjeranje presjeka C
Pomjeranje presjeka C jednako je promjeni duine ipke AC ili ipke CD:
C =

21.93 103 0.4


FD LCD
= 0.219mm
=
ECD A
200 109 2 104

(2.155)

S obzirom na dobivenu negativnu vrijednost, dio ipke CD se sabija, tako da se presjek


C pomjera udesno.

46

2 Aksijalno naprezanje

Zadatak 2.16 Dvije cilindrine ipke istog poprenog presjeka ipka 1 izraena od legure
aluminijuma (E1 = 70 GPa) i ipka 2 izraena od elika (E2 = 200 GPa) spojene se u
presjeku B i ukljetene u osloncima A i D kao na slici 2.161. Ako u presjeku C djeluje sila
FC , odrediti:
a) reakcije u osloncima A i D,
b) napone i deformacije u ipkama 1 i 2,
c) pomjeranje presjeka B.
Podaci: A1 = A2 = 2 cm2 , LAB = 1 m, LBC = 0.3 m, LCD = 0.3 m, FC = 50 kN.

LBD

LAB

FC
A

B 2

D
LCD

Slika 2.161: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.16: Podaci uz zadatak 2.16


LAB = 1 m

LBC = LCD = 300 mm

EAB = 70 GPa
A1 = A2 = A = 2

FC = 50 kN

EBC = ECD = 200 GPa


cm2

Zadatak je slian prethodnim zadacima pa se u potpunosti moe pratiti postupak rjeavanja.


a) Reakcije u osloncima A i D
Problem je statiki neodreen pa se postavlja jednaina ravnotee sila uzdu ose ipke
te uslov kompatibilnosti. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na ipku djeluju
zateue, odnosno da sila FA djeluje ulijevo, a sila FD udesno (slika 2.162a), traene
jednaine su:
X

F =0

A = D = 0

FA + FC + FD = 0

(2.161)
(2.162)

pri emu uslov kompatibilnosti (2.162) znai i da je ukupno izduenje ipke jednako nuli.
Reakcije oslonaca e se u ovom zadatku izraunati koritenjem i dijagrama sila i metodom
superpozicije.

Statiki neodreeni problemi

47

Postupak I: Dijagram sila

Koristei pretpostavljene smjerove reakcija oslonaca, skicira se dijagram sila za ipku,


kao to je prikazano na slici 2.162b. Jasno je da od take A do take C nema promjene
vrijednosti sile, ona je jednaka FA , a zatim se u taki C pojavljuje sile FC pa je ostatak
ipke BCD itavom duinom optereen silom (FA FC ) ili ako posmatramo s desne
strane, silom FD (sila je zateua pa je pozitivna).

a)

FC

FA
A

B 2

FD

C
D

b) +F
(=FD)
FA

FA -FC

0
c) +F

4.34 kN
0
-45.66 kN
Slika 2.162: Dijagram sila

Sada se primjeni uslov kompatibilnosti po kojem je ukupno izduenje ipke jednako nuli
koristei izraz (23):

AD = AB + BC + CD
FA LAB
FA LBC
(FA FC )LCD
=
+
+
=0
EAB A
EBC A
ECD A

(2.163)

48

2 Aksijalno naprezanje

Iz izraza (2.163) se direktno dobija nepoznata sila FA u osloncu A:


FC LCD
FC LCD
ECD A
ECD
FA =
=
LAB
LAB
LBC
LCD
LBC
LCD
+
+
+
+
EAB A EBC A ECD A
EAB
EBC
ECD
50 103 0.3
200 109
=
0.3
0.3
1
+
+
70 109
200 109
200 109
FA = 4.34kN

(2.164)

S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer sile FA je ispravno pretpostavljen,


odnosno sila djeluje isteui ipke AB. Sada se na osnovu izraza (2.161) dobija reakcija
FD :
FD = FA FC = 4.34 50 = 45.66kN
pa je pretpostavljeni smjer pogrean, odnosno ipka CD je pritisnuta. Na osnovu dobivenih rezultata sada se moe nacrtati stvarni dijagram sila, kao na slici 2.162c.
Postupak II: Metoda superpozicije
Pratei postupak rjeavanja, dat u zadatku 2.12, "oslobodimo" reakciju oslonca FA pa
ovaj statiki neodreen sistem svedemo na rjeavanje dva statiki odreena problema
data na slici 2.163: (I) sistem na koji djeluje poznato vanjsko optereenje FC i (II)
sistem na koji djeluje samo jedna nepoznata ("osloboena") reakcija FA , pri emu je u
oba sluaja kraj A slobodan, a kraj D ukljeten. Proraun vezan za ovako dobivena dva
sistema se primjeni na jednainu kompatibilnosti. Ukupno izduenje sistema (I) na koji
djeluju poznate vanjske sile dobiva se na osnovu izraza (23) i dijagrama sila datog na
slici 2.163:
I = ABI + BCI + CDI = 0 + 0 +

FC LCD
ECD A

(2.165)

Predznak "" je uzet jer sila FC skrauje ipku. Za sistem (II) na koji djeluje samo
nepoznata FA ukupno izduenje je:
II = ABII + BCII + CDII =

FA LAB
FA LBC
FA LCD
+
+
EAB A
EBC A
ECD A

(2.166)

Sada se izrazi (2.165) i (2.166) uvrste u uslov kompatibilnosti po kojem je zbir promjena
duine sistema (I) i sistema (II) jednak nuli:
I + II = 0
pa se dobija:
FC LCD
FA LAB
FA LBC
FA LCD
+
+
+
=0
ECD A
EAB A
EBC A
ECD A

(2.167)

Statiki neodreeni problemi

49

FC
A

B 2

Sistem I
A

FC
B 2

FA
A

Sistem II
B 2

Slika 2.163: Metoda superpozicije

Iz izraza (2.167) dobija se nepoznata FA :


FC LCD
ECD A
FA =
LAB
LBC
LCD
+
+
EAB A EBC A ECD A

(2.168)

Izraz (2.168) identian je izrazu (2.164) pa je FA = 4.34 kN, a FE = 45.66 kN.


b) Naponi i deformacije u ipkama 1 i 2
S obzirom na oblik dijagrama sila, razlikujemo tri podruja s konstantom silom, modulom elastinosti i geometrijom pa se koristei izraze (21) i (18) izraunavaju naponi i
deformacije kako slijedi:
4.34 103
FA
= 21.7MPa
=
A
2 104
FA
4.34 103
=
= 21.7MPa
=
A
2 104
(4.34 50) 103
FA FC
= 228.3MPa
=
=
A
2 104

AB =
BC
CD

AB =

AB
21.7 106
=
= 3.1 104
EAB
70 109

50

2 Aksijalno naprezanje

BC
21.7 106
=
= 1.085 104
EBC
200 109
CD
228.31 106
=
=
= 1.142 103
ECD
200 109

BC =
CD

c) Pomjeranje presjeka B
Pomjeranje presjeka B jednako je promjeni duine ipke AB ili BD:
B =

4.34 103 1
FA LAB
= 0.31mm
=
EAB A
70 109 2 104

S obzirom da je vrijednost pozitivna, presjek B e se pomjerati udesno (u dijelu ipke


AB vlada zatezna sila, to znai da se ipka izduuje, a lijeva strana ipke je nepokretna!)
Zadatak 2.17 Dvije cilindrine ipke, AB, izraene od elika (EAB = 210 GPa, AB =
11.7 106 1/ C), i BC, izraene od bronze (EBC = 110 GPa, BC = 20.9 106 1/ C),
spojene se u taki B i ukljetene u osloncima A i C, kao na slici 2.171. Ukoliko je ipka u
poetnom trenutku rastereena i zagrije se za 50 C, odrediti
a) reakcije oslonaca A i C,
b) pomjeranje take B.
ipke su krunog poprenog presjeka s prenicima datim na slici.

2.17

250 mm

300 mm

A
30 mm

50 mm

Slika 2.171: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.17: Podaci uz zadatak 2.17
LAB = 250 mm

LBC = 300 mm

EAB = 210 GPa

EBC = 110 GPa

dAB = 30 mm
AB =

11.7 106

T = 50 C

dBC = 50 mm
1/ C

BC = 20.9 106 1/ C

Usljed promjene temperature javljaju se termike deformacije, a ukoliko se takav dio


ogranii u irenju/skraenju dolazi i do pojave termikih napona. U ovom primjeru ipka

Statiki neodreeni problemi

51

je ukljetena na oba kraja tako da dolazi do pojave termikih napona, tj. sile unutar ipke.
Problem je statiki neodreen s obzirom da se moe postaviti samo jedna jednaina ravnotee
(zbir svih sila uzdu ose jednak je nuli), a imamo dvije nepoznate reakcije oslonaca, FA i
FC , odnosno
X
F =0
FA + FC = 0
(2.171)

pri emu se pretpostavlja da obje sile djeluju pritiskajui ipku.

a) Reakcije oslonaca A i C
Reakcije oslonaca se mogu rijeiti na vie naina, ali je najjednostavnija metoda superpozicije. Slino rjeavanju prethodnih problema, i ovdje se jedan oslonac "oslobodi",
naprimjer oslonac A, a statiki neodreen sistem na slici 2.171 se svodi na dva statiki
odreena sistema (vidi sliku 2.172): (I) sistem na koji djeluje promjena temperature i
(II) sistem na koji djeluje samo jedna nepoznata ("osloboena") reakcija FA , pri emu je
u oba sluaja kraj A slobodan, a kraj C ukljeten.

Sistem I

II

FA

Sistem II

Slika 2.172: Metoda superpozicije

Ukupno izduenje sistema (I) dobiva se na osnovu izraza (26):


I = ABI + BCI = AB T LAB + BC T LBC
Za sistem (II) na koji djeluje samo nepoznata FA ukupno izduenje je:
II = ABII + BCII =

FA LBC
FA LAB
+
EAB AAB
EBC ABC

52

2 Aksijalno naprezanje

Analogno prethodnim zadacima, zbir promjena duine sistema (I) i sistema (II) jednak
je nuli, to jest:
I + II = 0
pa se dobija:
AB T LAB + BC T LBC

FA LAB
FA LBC

=0
EAB AAB
EBC ABC

(2.172)

Iz izraza (2.172) dobija se nepoznata FA :


AB T LAB + BC T LBC
LBC
LAB
+
EAB A EBC A
11.7 106 50 0.25 + 20.9 106 50 0.3
=
0.25
0.3
+
210 109 706.86 106
110 109 1963 106
FA = 119.08kN

FA =

(2.173)

gdje je
AAB =

(30 103 )2
d2AB
=
= 706.86 106 m2
4
4

ABC =

(50 103 )2
d2BC
=
= 1963 106 m2
4
4

S obzirom na pozitivnu vrijednost sile, smjer reakcije FA je pravilno pretpostavljen pa je


ipka izloena pritisku.
b) Pomjeranje take B
Pomjeranje take B jednako je izduenju ipke AB usljed djelovanja sile FA i promjene
temperature, odnosno:
FA LAB
+ AB T LAB
EAB AAB
119.08 103 0.25
=
+ 11.7 106 50 0.25
210 109 706.86 106
B = 0.054mm
B = FA + T =

(2.174)

S obzirom da je vrijednost negativna, presjek B e se pomjerati ulijevo. Do istog rezultata


bi se dolo i preko promjene duine ipke BC.
Zadatak 2.18 Dvije cilindrine ipke 1 i 2, izraene od elika (E1 = 210 GPa, 1 =
11.7 106 1/ C)) i bronze (E2 = 110 GPa, 2 = 20.9 106 1/ C)), ukljetene su u
osloncima A i B, respektivno, i meusobno razdvojene zazorom , kao to je prikazano
na slici 2.181. Ukoliko se ipka 2 zagrije za 50 C odrediti:
a) reakcije oslonaca A i B,
b) napone i izduenja ipki 1 i 2,

Statiki neodreeni problemi

53

2.18
L1
A

1
D1

L2
2

B
D2

Slika 2.181: Opis problema

c) graninu temperaturu ipke 1 pri kojoj ipke nisu u kontaktu.


Podaci: D1 = 30 mm, D2 = 25 mm, L1 = 300 mm, L2 = 300 mm, = 0.1 mm.
R j e e nj e
Tabela 2.18: Podaci uz zadatak 2.18
L1 = 300 mm

L2 = 300 mm

E1 = 210 GPa

E2 = 110 GPa

D1 = 30 mm
1 =

11.7 106

T = 50 C

D2 = 25 mm
1/ C

2 = 20.9 106 1/ C

Usljed zagrijavanja ipke 2 dolazi do njenog izduenja prema izrazu (26):


2T = 2 L2 T = 11.7 106 0.3 50 = 0.313mm

(2.181)

S obzirom da je 2T > doi e do kontakta izmeu ipki i pojave sile (pritiska) u njima.
a) Reakcije oslonaca A i B
Problem je statiki neodreen, s obzirom da sila pritiska F , koja nastaje unutar ipki,
nije poznata. Ova sila je konstantna itavom duinom ipki, tako da su reakcije oslonaca
po intenzitetu jednake ovoj sili (FA = FB = F ), a suprotnog su smjera, odnosno imaju
isti (pritisni) karakter. Sila F dobiva se na osnovu uslova kompatibilnosti, po kojem
je ukupno izduenje ipki usljed djelovanja sile F i djelovanja temperature na ipku 2
jednako poetnom zazoru . Drugim rijeima, promjena duine obje ipke 1 i 2 usljed
djelovanja sile F (1F i 2F , respektivno) jednaka je razlici izduenja ipki 2 i poetnog
zazora izmeu ipki (vidi sliku 2.182), odnosno:
1F + 2F = 2T
pa se koritenjem izraza (22) i (26) dobija
F L1
F L2
+
= 2 L2 T
E1 A1
E2 A2
Iz prethodnog izraza se dobija traena vrijednost sile
11.7 106 0.3 50 0.1 103
2 L2 T
=
0.3
0.3
L2
L1
+
+
210 109 706.86 106 110 109 490.87 106
E1 A1
E2 A2
F = 28.177kN
F =

54

2 Aksijalno naprezanje

gdje je
A1 =

D12
(30 103 )2
=
= 706.86 106 m2
4
4

D22
(25 103 )2
=
= 490.87 106 m2
4
4
Ovo su ujedno i reakcije oslonaca FA i FB . Treba napomenuti da bi u sluaju manjeg
izduenja ipke 2 od poetnog zazora ova sila imala negativnu vrijednost, to bi ukazivalo
na injenicu da nije dolo do dodira ipki.
A2 =

2T
2F

Poloaj ravnotee

1F

Slika 2.182: Promjena duine ipki

b) Naponi i izduenja ipki 1 i 2


Naponi u ipkama dobivaju se na osnovu izraza (21) kako slijedi:
28.177 103
F
=
= 39.86MPa
A1
706.86 106
28.177 103
F
=
= 57.4MPa
2 =
A2
490.87 106

1 =

pri emu je predznak "" stavljen zbog toga to je pretpostavljeno da sila F ima pritisni
karakter.
Izduenja ipki dobivaju se na osnovu djelovanja sile i utjecaja temperature na sljedei
nain:
F L1
28.177 106
=
= 0.057mm
E1 A1
210 109 706.86 106
F L2
2 = 2 L2 T
E2 A2
28.177 106
= 0.157mm
= 11.7 106 0.3 50
110 109 490.87 106

1 =

Na osnovu prorauna se vidi da je 2 + 1 = .

vai samo za ipku 2

Statiki neodreeni problemi

55

c) Granina temperatura ipke 1 pri kojoj ipke nisu u kontaktu.


Da bismo dobili graninu promjenu temperature ipke 1, pri kojoj ne dolazi do kontakta
ipki (sila F = 0), ukupna promjena duina ipki usljed promjene temperature treba da
je jednaka poetnom zazoru, odnosno:
1T + 2T =
1 L1 T1 + 2 L2 T =
pa se dobija traena promjena temperature:
2 L2 T
0.1 103 11.7 106 0.3 50
=
= 60.83C
1 L1
11.7 106 0.3
Dakle, ukoliko se ipka 1 ohladi za vie od -60.83 C, pri emu je ipka 2 zagrijana za 50

C, nee doi do kontakta izmeu ipki.


T1 =

2.3.2

Ravanski problemi

Zadatak 2.19 Kruta poluga ABC oslonjena je na tri stuba istih duina u A, B i C, pri
emu su stubovi u A i C identini, i optereena trouglastim optereenjima, kao na slici
2.191. Odrediti:
a) sile i napone u stubovima A, B i C,
b) deformacije i izduenje stubova A, B i C,
c) nagib krute poluge.
Dodatni podaci: q0 = 15 MN/m; poluga ABC: L = 2 m; stubovi A i C: EAC = 70 GPa,
AAC = 500 cm2 , LAC = 0.3 m; stub B: EB = 200 GPa, AB = 1400 cm2 , LB = 0.3 m.
Napomena: Uzeti da je duina svakog trouglastog optereenja jednaka L/2.

q0

"

L
Slika 2.191: Opis problema

R j e e nj e
Kako nema djelovanja sila u horizontalnom pravcu, dovoljno je postaviti dvije jednaine
ravnotee. S obzirom da imamo tri nepoznate vertikalne sile u stubovima, problem je statiki
neodreen, pa se moraju koristiti i dodatni uslovi, odnosno uslovi kompatibilnosti.

56

2 Aksijalno naprezanje

Tabela 2.19: Podaci uz zadatak 2.19


EAC = 70 GPa
AAC = 500

EB = 200 GPa

cm2

AB = 1400

LAC = 0.3 m

L=2m

cm2

q0 = 15 MN/m

LB = 0.3 m

a) Sile i naponi u stubovima A, B i C


Da bismo dobili sile koje vladaju u stubovima A, B i C, krutu polugu izdvojimo iz
zadatog sistema i veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.192.
Pretpostavimo da svi stubovi na polugu djeluju prema gore, odnosno da su stubovi
optereeni pritiskom. Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FA + FB + FC 2Q = 0
(2.191)
X
L
1L
1L
L
+Q
FC = 0
(2.192)
MB = 0
FA Q
2
32
32
2

Sada se iz (2.192) dobija da je FA = FC = FAC . Ovo je oekivan rezultat s obzirom da


je problem simetrian u odnosu na geometriju, materijal i optereenje. Sada se jednaina
(2.191) svodi na:
X
Fy = 0
2FAC + FB 2Q = 0
(2.193)

q0

Q
FA
"
#

"
!#

B
FB

"
!#

C
FC

"
#

FA

FB

FC

FA

FB

FC

Slika 2.192: Sile koje djeluju na polugu

Dodatna jednaina, odnosno uslov kompatibilnosti, dobiva se na osnovu simetrije sistema


u odnosu na geometriju, optereenje i raspored materijala, prema kojoj poluga mora
ostati u horizontalnom poloaju. Na taj nain, promjene duine stubova su jednake,

Statiki neodreeni problemi

57

odnosno A = B = C . Do ovog zakljuka se moe doi i ako se problem posmatra kao


nesimetrian, odnosno ako kruta poluga rotira uzrokujui razliita izduenja tapova.
Ako pretpostavimo da se taka A pomjera za duinu A , taka B za duinu B , a taka
C za duinu C onda se prema slici 2.193 i slinosti trouglova A B B i A C C ,
moe postaviti relacija
B B
BB AA
A B
AB
=
=
=

C C
CC AA
AC
AC
odnosno,
LAB
B A
=
C A
LAC

(2.194)

Kako je LAC = 2LAB , a A = C (jer su tapovi isti i FA = FC ), moe se pokazati da


vrijedi A = B = C .

C
A=

"""""!

A'

!C="""""!
C''

E''

E=

"""""!

C'
E'
Slika 2.193: Dijagram pomjeranja

Oznaavajui promjene duina tapova A i C sa AC i koristei vezu izduenja i sile (22)


dobija se:
AC = B
FAC LAC
FB LB
=
EAC AAC
EB AB

(2.195)
(2.196)

pa se za silu FAC dobija:


FAC =

EAC AAC
LB EAC AAC

FB =

FB
LAC EB
AB
EB
AB

a uvrtavanjem u izraz (2.193) dobija se nepoznata sila FB :


2Q
EAC AAC
2

+1
EB
AB
2 7.5 106
=
= 12MN
70 109 500 104
2

+
1
200 109 1400 104

FB =

gdje je
Q=

1
2
1 L
q0 = 15 106 = 7.5MN
2 2
2
2

(2.197)

58

2 Aksijalno naprezanje

Sada se iz (2.197) dobija sila FAC


EAC AAC

FB
EB
AB
70 109 500 104
=

12 106 = 1.5MN
200 109 1400 104

FAC =

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u stubovima su pravilno pretpostavljeni i stubovi su


izloeni pritisku. Naponi koji vladaju u tapovima dobivaju se na osnovu izraza (21), s
tim da se uzima predznak "" zbog pritisnog karaktera sile pa je:
FAC
1.5 106
=
= 30MPa
AAC
500 104
FB
12 106
B =
=
= 85.71MPa
AB
1400 104

AC =

b) Deformacije i izduenje stubova A, B i C


Deformacije stubova dobivaju se iz Hookeovog zakona (16) pa je:
AC
30 106
=
= 4.29 104
EAC
70 109
B
85.71 106
B =
=
= 4.29 104
EB
200 109
AC =

a izduenja dobivamo na osnovu izraza (18):


AC = AC LAC = 4.29 104 0.3 = 1.29mm
B = B LB = 4.29 104 0.3 = 1.29mm
Dakle, oba stuba imaju ista skraenja i deformacije to je u saglasnosti s prethodnim
uslovima.
c) nagib krute poluge.
Na osnovu prethodnih razmatranja poluga ostaje u horizontalnom poloaju, odnosno
nagib je jednak nuli.
Zadatak 2.20 Kruta poluga ABC oslonjena je na tri stuba istih duina u A, B i C, pri
emu su stubovi u A i C identini, i optereena trouglastim optereenjima, kao na slici
2.201. Odrediti:
a) sile i napone u stubovima A, B i C,
b) deformacije i izduenje stubova A, B i C,
c) nagib krute poluge.
Dodatni podaci: q0 = 10 MN/m; poluga ABC: L = 2 m; stubovi A i C: EAC = 100
GPa, AAC = 500 cm2 , LAC = 0.2 m; stub B: EB = 150 GPa, AB = 1000 cm2 , LB = 0.2 m.
Napomena: Uzeti da je duina svakog trouglastog optereenja jednaka L/2.

Statiki neodreeni problemi

59

q0

q0

B
!
L

Slika 2.201: Opis problema

q
R j e e nj e
Tabela 2.20: Podaci uz zadatak 2.20
EAC = 100 GPa

EB = 150 GPa

L=2m

AAC = 500 cm2

AB = 1000 cm2

q0 = 10 MN/m

LAC = 0.2 m

LB = 0.2 m

Zadatak je slian prethodnom s jedinom razlikom u nainu postavljanja trouglastog optereenja. Kako je i ovaj zadatak simetrian u odnosu na materijal, geometriju i optereenje,
postupak rjeavanja je identian prethodnom zadatku.
a) Sile i naponi u stubovima A, B i C
Da bismo dobili sile koje vladaju u stubovima A, B i C krutu polugu izdvojimo iz
zadatog sistema i veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.202.
Pretpostavimo da svi stubovi na polugu djeluju prema gore, odnosno da su stubovi
optereeni pritiskom. Sada postavimo jednaine ravnotee:
X
Fy = 0
FA + FB + FC 2Q = 0
(2.201)
X
L
L
2L
2L
MB = 0
FA Q
+Q
FC = 0
(2.202)
2
32
32
2

Sada se iz (2.202) dobija da je FA = FC = FAC . Ovo je oekivan rezultat s obzirom da


je problem simetrian u odnosu na geometriju, materijal i optereenje. Sada se jednaina
(2.201) svodi na:
X
Fy = 0
2FAC + FB 2Q = 0
(2.203)

Dodatna jednaina, odnosno uslov kompatibilnosti, dobiva se na osnovu simetrije sistema,


prema kojoj poluga mora ostati u horizontalnom poloaju, odnosno promjene duine
stubova su jednake, ili A = B = C (vidi zadatak 2.19 za vie detalja). Oznaavajui
promjene duina tapova A i C sa AC i koristei vezu izduenja i sile (22) dobija se:
AC = B

(2.204)

!
60

2 Aksijalno naprezanje

q0

q0

Q
FA

"
!

FB

"

C
FC

!
!

FA

FB

FC

FA

FB

FC

Slika 2.202: Sile koje djeluju na polugu

FB LB
FAC LAC
=
EAC AAC
EB AB

(2.205)

pa se za silu FAC dobija:


FAC =

EAC AAC
LB EAC AAC

FB =

FB
LAC EB
AB
EB
AB

i uvrtavanjem u izraz (2.203) dobija nepoznata sila FB :


Q
EAC AAC
2

+1
EB
AB
5 106
=
= 3MN
9
100 10
500 104
2

+
1
150 109 1000 104

FB =

gdje je
Q=

1
2
1 L
q0 = 10 106 = 5MN
2 2
2
2

Sada se iz (2.206) dobija sila FAC


EAC AAC

FB
EB
AB
100 109 500 104
=

3 106 = 1MN
150 109 1000 104

FAC =

(2.206)

Statiki neodreeni problemi

61

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u stubovima su pravilno pretpostavljeni i stubovi su


izloeni pritisku. Naponi koji vladaju u tapovima dobivaju se na osnovu izraza (21), s
tim da se uzima predznak "" zbog pritisnog karaktera sila pa je:
FAC
1 106
=
= 20MPa
AAC
500 104
3 106
FB
=
= 30MPa
B =
AB
1000 104
AC =

b) Deformacije i izduenje stubova A, B i C


Deformacije stubova dobivaju se iz Hookeovog zakona (16) pa je:
AC
20 106
=
= 2 104
EAC
100 109
30 106
B
=
= 2 104
B =
EB
150 109
AC =

a izduenja dobivamo na osnovu izraza (18):


AC = AC LAC = 2 104 0.2 = 0.04mm
B = B LB = 2 104 0.2 = 0.04mm
Dakle, oba stuba imaju ista skraenja i deformacije to je i oekivano s obzirom na uslov
kompatibilnosti 2.204.
c) nagib krute poluge.
Na osnovu prethodnih razmatranja jasno je da poluga ostaje u horizontalnom poloaju,
odnosno nagib je jednak nuli.
Zadatak 2.21 Horizontalna kruta greda ABC je izloena trouglastom optereenju, kao na
slici 2.211. Odrediti reakcije oslonaca, ako su oslonci izraeni od drveta (E = 12 GPa)
krunog poprenog presjeka od 120 mm i duine 1.4 m u nenapregnutom stanju. Koliki je
nagib grede u stepenima?

2.21 zad:01-2012-07-03a

2m

1m

Slika 2.211: Opis problema

1.4 m

18 kN/m

62

2 Aksijalno naprezanje

R j e e nj e

Tabela 2.21: Podaci uz zadatak 2.21


d = 120 mm

E = 12 GPa

LAB = 2 m

L = 1.4 m

q0 = 18 MN/m

LBC = 1 m

Da bismo rijeili zadatak, prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.212. Dakle, pretpostavljamo da
reakcije stubova djeluju na polugu prema gore, odnosno da su stubovi optereeni pritiskom.
Vidi se da je sistem statiki neodreen; zanemarujui horizontalni pravac u kojem nema

q0
Q
A
FA

"#$ % "#&

B
FB

C
FC

"#$
FA

FB

FC

FA

FB

FC

Slika 2.212: Sile koje djeluju na polugu

optereenja, broj nepoznatih je tri, a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je
dva, odnosno
X
Fy = 0
FA + FB + FC Q = 0
(2.211)
X
2
MA = 0
FB LAB + FC LAC Q LAC = 0
(2.212)
3

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjene duine stubova. Koristei pretpostavku da se stubovi
sabijaju te injenicu da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je
dato na slici 2.213.
S obzirom da svi stubovi mogu promijeniti duinu (nema nepokretnih oslonaca na polugi),
pretpostavimo pomjeranje prva dva stuba, a pomjeranje treeg se dobiva na osnovu injenice
da je poluga kruta. Sva pomjeranja su prema dolje s obzirom na pretpostavku sabijanja

Statiki neodreeni problemi

63

C
A=

"""""!

!C="""""!
C''

A'

C'

E=

E''

"""""!

E'

Slika 2.213: Dijagram pomjeranja

stubova. Sada se sa slike mogu uoiti slini trouglovi A B B i A C C pa je:


B B
BB AA
A B
AB
=
=
=
C C
CC AA
A C
AC
odnosno,
LAB
B A
=
C A
LAC
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22), dobija
se:
FB L FA L

B A
EA = LAB = 2
= EA
FC L FA L
C A
LAC
3

EA
EA
odnosno nakon sreivanja
FA 3FB + 2FC = 0

(2.213)

Rjeavajui sistem od tri jednaine (2.211), (2.212) i (2.213) s tri nepoznate, dobivaju se
sljedee vrijednosti za nepoznate sile u stubovima:
6LAB LAC
62 3
Q=
27 103 = 5.79kN
3LAB + 12LAC
3 2 + 12 3
3 27 103 4 5.79 103
3Q 4FA
=
= 11.57kN
FC =
5
5
3
3
FB = Q FA FC = 27 10 5.79 10 11.57 103 = 9.64kN
FA =

gdje je
1
1
q0 LAC = 18 103 3 = 27kN
2
2
Dakle, smjerovi sila koje vladaju u svim stubovima su pravilno pretpostavljeni i stubovi
su izloeni pritisku. Pomjeranja stubova data su izrazom (22) (uz predznak "" zbog
pritisnog karaktera sila) i iznose:
Q=

FA L
5.79 103 1.4
= 0.06mm
=
EA
12 109 11309.73 106
FC L
11.571 103 1.4
C =
= 0.119mm
=
EA
12 109 11309.73 106
A =

64

2 Aksijalno naprezanje

gdje je
A=

d2
(120 103 )2
=
= 11309.73 3 m2
4
4

pa se na osnovu slike 2.213 vidi da je nagib jednak:






C A
0.119 103 0.06 103
= arctg
= 1.14 103
= arctg
LAC
3
a greda se okree u smjeru kretanja kazaljke na satu.

Zadatak 2.22 Tri identine eline ipke (E = 200 GPa), poprenog presjeka A pridravaju
krutu gredu ABC, koja je optereena silom P , kao na slici 2.221. Odredi napone u ipkama,
te nagib grede ABC u stepenima.
Dodatni podaci: d =1 m, L=2 m, A=200 mm2 i P =10 kN.

P
A
d/2

d/2

Slika 2.221: Opis problema

R j e e nj e
F
Tabela 2.22: Podaci uz zadatak 2.22
L=2m
A = 200

d=1m

P = 10 kN

mm2

E = 210 GPa

Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama,
kao to je prikazano na slici 2.222. Dakle, pretpostavljamo da reakcije ipki djeluju na
polugu prema gore, odnosno pretpostavljamo da su ipke napregnute zatezanjem. Vidi se
da je sistem statiki neodreen; zanemarujui horizontalni pravac u kojem nema optereenja,
broj nepoznatih je tri, a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je dva, odnosno
X
Fy = 0
FA + FC + P
FE P = 0
(2.221)
/

Statiki neodreeni problemi

65

FC

FA

FE

E
FC

FA
P

FA
A

FE

FC

FE
E

C
d/2

d/2

Slika 2.222: Sile koje djeluju na polugu

MA = 0

(2.222)

FC LAC + FE LAE P LAP = 0

S obzirom na geometriju problema, jednaina momenta (2.222) se svodi na:


FC d + FE 2d P

d
=0
2

(2.223)

2FC + 4FE P = 0
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjene duine stubova. Koristei pretpostavku da se tapovi
izduuju te injenicu da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je
dato na slici 2.223. S obzirom da svi tapovi mogu promijeniti duinu (nema nepokretnih

A
A=

A'

C
"""""!

!C="""""!
C''

E''

E=

"""""!

C'
E'
Slika 2.223: Dijagram pomjeranja

oslonaca na polugi), pretpostavimo pomjeranje prva dva tapa, a pomjeranje treeg se dobiva na osnovu injenice da je poluga kruta. Sva pomjeranja su prema dolje s obzirom na

66

2 Aksijalno naprezanje

pretpostavku izduenja tapova. Sada se sa slike mogu uoiti slini trouglovi A C C i


A E E pa je:
C C
CC AA
AC
=
=
E E
EE AA
AE
odnosno
C A
LAC
=
E A
LAE
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22), dobija
se:
FC L FA L

C A
EA = LAC = 1
= EA
F
F
L
E A
LAE
2
AL
E

EA
EA
odnosno nakon sreivanja
FA 2FC + FE = 0

(2.224)

Rjeavajui sistem od tri jednaine (2.221), (2.223) i (2.224) s tri nepoznate, dobivaju se
sljedee vrijednosti za nepoznate sile u tapovima:
10 103
P
=
= 3.33kN
3
3
10FC P
10 3.33 103 10 103
FA =
=
= 5.83kN
4
4
FE = P FA FC = 10 103 5.83 103 3.33 103 = 0.83kN

FC =

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u svim tapovima su pravilno pretpostavljeni i tapovi su
izloeni zatezanju.
Da bi se odredio nagib poluge, neophodno je nai promjenu duina dva tapa, naprimjer
A i C, pomou izraza (22):
FA L
5.83 103 2
= 0.292mm
=
EA
200 109 200 106
3.33 103 2
FC L
= 0.167mm
=
C =
EA
200 109 200 106
A =

gdje je za elik usvojeno E = 200 GPa. Na osnovu slike 2.223 se vidi da je nagib jednak:




C A
0.167 103 0.292 103
= arctg
= 0.716 103
= arctg
LAC
1
S obzirom da se dobila negativna vrijednost, pogreno smo pretpostavili da je izduenje tapa
A manje od izduenja tapa C (vidi sliku 2.223), tako da se poluga okree za dobijeni ugao
u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu.

Statiki neodreeni problemi

67

dB

dC

2b

2b

b
P

Slika 2.231: Opis problema

Zadatak 2.23 Kruta ipka ABCD je zglobno vezana na kraju A i uvrena pomou dva
elina ueta (E = 210 GPa) jednakih poetnih duina L = 1 m u takama B i C, kao to je
prikazano na slici 2.231. U taki D djeluje sila P = 2 kN. Odrediti pomjeranja u takama
B i C.
Dodatni podaci: db = 12 mm, dc = 20 mm.
R j e e nj e
C

Tabela 2.23: Podaci uz zadatak 2.23


E = 210 GPa

P = 2 kN

LB = LC = 1 m

LAB = LBC = 2b

db = 12 mm

LAC = 4b

dc = 20 mm

LAD = 5b

Da bi se odredila pomjeranja taaka B i C neophodno je odrediti Psile koje vladaju u


uadima B i C. U tu svrhu, prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.232. Dakle, pretpostavljamo da
reakcije uadi djeluju na polugu prema gore, odnosno da su uadi optereene zatezanjem
(poluga rotira prema dolje). Vidi se da je sistem statiki neodreen, poto je broj nepoznatih
etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije sile u uadima), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri. No, kako nam nisu potrebne reakcije oslonaca, a nema djelovanja sila u
horizontalnom pravcu, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu
momenta u odnosu na oslonac A:
X
MA = 0
FB LAB + FC LAC P LAD = 0
(2.231)
FB 2b + FC 4b P 5b = 0
2FB + 4FC 5P = 0
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjene duine uadi. Koristei pretpostavku da se uad

68

2 Aksijalno naprezanje

P
FB

FC

FA
A

FAx=0

FB

FC

FB

FC

B
2b

C
2b

Slika 2.232: Sile koje djeluju na polugu

izduuju te injenicu da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je


dato na slici 2.233. Iz slike se vidi da su trouglovi ABB i ACC slini pa je:
BB
AB
=
CC
AC
odnosno
B
LAB
2b
1
=
=
=
C
LAC
4b
2
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22), dobija
se:
FB L
B
1
EB AB
=
=
FC LC
C
2
EC AC
pa se za silu FB dobija:
AB
FB =
FC
(2.232)
2AC
a uvrtavanjem u izraz (2.231) dobija se nepoznata sila FC :
FC =

5P
AB
+4
AC

5 2 103
= 2.29kN
113.1 106
+4
314.16 106

Statiki neodreeni problemi

69

A=A'

B=

C=

B'
C'
Slika 2.233: Dijagram pomjeranja

gdje je
AB =

d2b
(12 103 )2
=
= 113.1 106 m2
4
4

(20 103 )2
d2c
=
= 314.16 106 m2
4
4
Sada se iz (2.231) dobija sila FB
AC =

FB =

5P 4FC
5 2 103 4 2.29 103
=
= 0.413kN
2
2

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u uadima su pravilno pretpostavljeni i uad su izloena
zatezanju. Izduenja uadi data su izrazom (22) i iznose:
0.43 103 1
FB LB
=
= 0.035mm
EB AB
210 109 113.1 106
FC LC
2.29 103 1
C =
=
= 0.07mm
EC AC
210 109 314.16 106

B =

(2.233)

a prema V illiotovom planu pomjeranja predstavljaju i pomjeranja taaka B i C.


Zadatak 2.24 Kruta poluga ABC oslonjena je na dva elastina tapa AD i CE i moe da
se okree u osloncu B, kao to je prikazano na slici 2.241. Ako je poluga optereena silom
F = 10 kN, koja djeluje na polovini dijela poluge AB, odrediti:
a) sile i napone u tapovima AD i CE,
b) deformacije tapova AD i CE,
c) nagib krute poluge ABC.

70

2 Aksijalno naprezanje

F
A

B
LAB

LAC

Slika 2.241: Opis problema

Podaci: poluga ABC LAB = 1 m, LAC = 3 m; tap AD EAD = 7 GPa, AAD = 1 cm2 ,
LAD = 300 mm; tap CE ECE = 2 GPa, ACE = 1.5 cm2 , LCE = 400 mm.
A
R j e e nj e
Tabela 2.24: Podaci uz zadatak 2.24
EAD = 7 GPa

ECE = 2 GPa

LAB = 1 m

LAD = 0.3 m

LCE = 0.4 m

LAC = 3 m

AAD = 1 cm2

ACE = 1.5 cm2

LBC = 2 m

F = 10 kN

Kako bismo rijeili zadatak, prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze
zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.242. Dakle, pretpostavljamo
da sila FA djeluje na polugu prema dolje, tj. ipka AD je optereena zatezanjem, a sila FC
na polugu djeluje prema gore, tj. ipka CE je optereena pritiskom. Treba napomenuti da
je ovakva pretpostavka razliitog predznaka napona/izduenja ipki posljedica injenice da
kruta poluga rotira; ovdje je pretpostavljeno da rotira u smjeru kretanja kazaljke na satu.

F
A
LAB

FA

FB
FBx=0
B

LBC

FC
FA

FC

FA

FC
Slika 2.242: Sile koje djeluju na polugu

Vidi se da je sistem statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije
oslonca, i dvije sile usljed utjecaja tapova), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri.

Statiki neodreeni problemi

71

a) Sile i naponi u tapovima AD i CE


Kako nam nisu potrebne reakcije oslonaca, a nema djelovanja sila u horizontalnom pravcu,
dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu momenta u odnosu
na oslonac B kako bismo direktno dobili ovisnost sila u tapovima:
X
LAB
MA = 0
FA LAB F
+ FC LBC = 0
(2.241)
2
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji daje zavisnost promjena duina tapova AD i CE. Uzimajui u obzir
pretpostavljena djelovanja sila na tapove te koristei injenicu da je poluga kruta, moe
se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.243.
A'

A=

A
B
D

C

C=
C'

E
Slika 2.243: Dijagram pomjeranja

Iz slike se vidi da su trouglovi A AB i C CB slini pa je:


AA
AB
=

CC
BC
odnosno
A
LAB
=
C
LBC

(2.242)

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FA LAD
LAB
A
EAD AAD
=
=
FC LCE
C
LBC
ECE ACE
Treba napomenuti da je prethodna jednaina u potpunosti korektna s obzirom na predznak sila i izduenja, iako se pretpostavlja da su tapovi izloeni silama razliitog predznaka, a razlog je upravo takva pretpostavka deformacije, a time i izduenja, usljed
djelovanja sila imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju . Za silu FA se
dobija:
400 103 7 109 1 104 1
LCE EAD AAD LAB

FC =

FC
LAD ECE ACE LBC
300 103 2 109 1.5 104 2
(2.243)
14
FC
FA =
9
FA =

Ukoliko bi se pretpostavilo da obje sile FA i FC na polugu djeluju prema dolje postupak rjeavanja bi bio isti uz sljedee
razlike: i) u izrazu (2.241) ispred sile FC bio predznak "", ii) u izrazu (a) ispred sile FC bi bio predznak "", jer sila ima
suprotan (zateui) smjer od pomjeranja take C, odnosno deformacije tapa CE (sabijanje). Krajnje rjeenje bi, naravno,
bilo istovjetno.

72

2 Aksijalno naprezanje

a uvrtavanjem u izraz (2.241) dobija se nepoznata sila FC :


FC =

9F LAB
9 10 103 1
=
= 1.41kN
28LAB + 18LBC
28 1 + 18 2

Sada se iz (2.243) dobija sila FA


FA =

14
14
FC =
1.41 103 = 2.19kN
9
9

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u tapovima su pravilno pretpostavljeni.


Naponi u tapovima se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na tapove (predznak "" je stavljen zbog djelovanja
sile pritiska):
2.19 103
FA
=
= 21.9MPa
AAD
1 104
FC
1.41 103
=
=
= 9.38MPa
ACE
1.5 104

AD =
CE

b) Deformacije tapova AD i CE
Deformacije tapova dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16):
AD
21.9 106
=
= 3.1 103
EAD
7 109
CE
9.38 106
=
=
= 4.69 103
ECE
2 109

AD =
CE

c) Nagib krute poluge ABC


Prema slici 2.243 nagib poluge se moe odrediti preko izduenja tapa AD i/ili tapa
CE. Izduenje tapa AD dobija se na osnovu izraza (18):
AD = A = AD LAD = 3.1 103 0.3 = 0.938mm
pa je nagib poluge:




A
0.938 103
= arctg
= 0.054
= arctg
LAB
1
u smjeru kretanja kazaljke na satu.
Zadatak 2.25 Kruta ipka ABCD je zglobno vezana u taki B i oslonjena na opruge u
takama A i D, kao to je prikazano na slici 2.251. U taki C djeluje sila P = 2 kN.
Odrediti pomjeranja u takama A i D.
Napomena: Sila koja vlada u opruzi jednaka je proizvodu njene krutosti i izduenja,
Fo = k L.

Statiki neodreeni problemi

73

500 mm
C

B
250 mm

200 mm

Slika 2.251: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.25: Podaci uz zadatak 2.25


k1 = 10 kN/m

P 0.25 m
LAB =

k1 = 25 kN/m

LBC = 0.2 m

LBD = 0.5 m
P = 2 kN

Zadatak je vrlo slian prethodnom, s jedinom razlikom u mjestu djelovanja optereenja i


nainu oslanjanja u ovom sluaju kruta poluga je oslonjena na opruge, dok su u prethodnom
zadatku tu ulogu imali tapovi. Ipak, treba imati u vidu da tapovi predstavljaju opruge,
ija je krutost jednaka k = EA/L, tako da je postupak rjeavanja identian prethodnom
zadatku.
Kako bi se odredila pomjeranja taaka A i D, neophodno je odrediti sile koje vladaju
u pojedinim oprugama. U tu svrhu prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a
veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.252. Slino prethodnom
zadatku, pretpostavljamo da sila FA djeluje na polugu prema dolje, tj. opruga A je optereena zatezanjem , a sila FD na polugu djeluje prema gore, tj. opruga D je izloena pritisku.
Treba napomenuti da je ovakva pretpostavka razliitog predznaka napona/izduenja opruga
posljedica injenice da kruta poluga rotira. U ovom sluaju pretpostavljeno je da rotira u
smjeru kretanja kazaljke na satu. Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih
etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije sile usljed utjecaja opruga), a broj jednaina ravnotee
koje moemo postaviti je tri. Kako nam nisu potrebne reakcije oslonaca, a nema djelovanja
sila u horizontalnom pravcu, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu momenta u odnosu na oslonac B kako bismo direktno dobili ovisnost sila u oprugama:
X
MB = 0
FA LAB P LBC + FD LBD = 0
(2.251)
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji daje vezu izmeu promjena duina opruga A i D. Uzimajui u obzir
pretpostavljena djelovanja sila na opruge te koristei injenicu da je poluga kruta, moe se
postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.253. Iz slike se vidi da su trouglovi
A AB i D DB slini, pa je:
AA
AB
=
DD
BD

Ovdje se radi o torzionoj opruzi, tako da je ona napregnuta na uvijanje, ali se u kontekstu zadatka radi o opruzi koja
mijenja duinu usljed aksijalne sile.

74

2 Aksijalno naprezanje

FB
FBx=0

LAB

FA

LBD
D

LBC
FD

P
FA

FD

FD

FA
Slika 2.252: Sile koje djeluju na polugu

A=

"""""!

A'
A

B
D
E

D=

"""""!

D'

Slika 2.253: Dijagram pomjeranja

odnosno
LAB
A
=
D
LBD
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereenu oprugu (25),
dobija se:
FA
A
LAB
k
= 1 =
FD
D
LBD
k2
Treba napomenuti da je prethodna jednaina u potpunosti korektna s obzirom na predznak
sila i izduenja, iako se pretpostavlja da su opruge izloene naponima razliitog predznaka, a
razlog je upravo takva pretpostavka deformacije, a time i izduenja, usljed djelovanja sila
imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju (vidi zadatak 2.24 za vie detalja).
Za silu FA se dobija:
10 103 0.25
k1 LAB

FD =

FD
k2 LBD
25 103 0.5
FA = 0.2FD

FA =

(2.252)

Statiki neodreeni problemi

75

a uvrtavanjem u izraz (2.251) dobija se nepoznata sila FD :


FD =

2 103 0.2
P LBC
=
= 727.27N
0.2 LAB + LBD
0.2 0.25 + 0.5

Sada se iz (2.252) dobija sila FA


FA = 0.2FD = 0.2 727.27 = 145.46N
Dakle, smjerovi sila koje vladaju u oprugama su pravilno pretpostavljeni.
Pomjeranja taaka A i D se izraunavaju koristei izraze (25), pri emu treba imati na
umu pretpostavke smjerova sila (predznak "" za silu pritiska):
FA
145.46
=
= 14.55mm
k1
10 103
727.27
FD
=
= 29.1mm
=
k2
25 103

A =
D

Zadatak 2.26 Kruta poluga ABC oslonjena je na dva elina tapa u A i C i optereena
trouglastim optereenjem, kao na slici 2.261. Odrediti:
a) sile i napone u tapovima AD i CE,
b) deformacije i izduenje tapova AD i CE,
c) nagib krute poluge.
Podaci: q0 = 1 MN/m; poluga ABC: LAB = 0.5 m, LAC = 1.5 m; tap AD: EAD = 70
GPa, AAD = 100 cm2 , LAD = 300 mm; tap CE: ECE = 200 GPa, ACE = 15 cm2 ,
LCE = 400 mm.
Napomena: Uzeti da je duina trouglastog optereenja jednaka LAC s poetkom u taki
A i krajem u taki C.
q0

B
LAB

LAC
E
Slika 2.261: Opis problema

R j e e nj e
Zadatak je slian zadatku 2.24 s jedinom razlikom u nainu optereenja umjesto silom
kruta poluga optereena je trouglastim optereenjem. Stoga je postupak rjeavanja slian
onom u zadatku 2.24. Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo
vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.262. Dakle, pretpostavljamo da sila FA

76

2 Aksijalno naprezanje

Tabela 2.26: Podaci uz zadatak 2.26


EAD = 70 GPa

ECE = 200 GPa

LAB = 0.5 m

LAD = 0.3 m

LCE = 0.4 m

LAC = 1.5 m

AAD = 100

cm2

ACE = 15

cm2

q0 = 1 MN/m

LBC = 1 m

djeluje na polugu prema dolje, tj. ipka AD je optereena zatezanjem, a sila FC na polugu
djeluje prema gore, tj. ipka CE je izloena pritisku. Treba napomenuti da je ovakva pretpostavka razliitog predznaka napona/izduenja ipki posljedica injenice da kruta poluga
rotira; u ovom sluaju pretpostavljeno je da rotira u smjeru kretanja kazaljke na satu. Vidi
LBC
q0

FB
A
LAB
FA

B FBx=0
2

3

C
Q

FA

FC

FC

D
E

FA
FC
Slika 2.262: Sile koje djeluju na polugu

se da je sistem statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i
dvije sile usljed utjecaja tapova), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri.
a) Sile i naponi u tapovima AD i CE
Kako nam nisu potrebne reakcije oslonaca, a nema djelovanja sila u horizontalnom pravcu,
dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu momenta u odnosu
na oslonac B kako bismo direktno dobili ovisnost sila u tapovima:


X
2
(2.261)
LAC LAB + FC LBC = 0
MB = 0
FA LAB Q
3

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se postavlja na osnovu promjena duina tapova AD i CE. Uzimajui u
obzir pretpostavljena djelovanja sila na tapove te koristei injenicu da je poluga kruta,
moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.263. Iz slike se vidi da

Statiki neodreeni problemi

77

A'

A=

A
B
D

C=
C'

E
Slika 2.263: Dijagram pomjeranja

su trouglovi A AB i C CB slini pa je:


AA
AB
=

CC
BC
odnosno
LAB
A
=
C
LBC
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FA LAD
LAB
A
EAD AAD
=
=
FC LCE
C
LBC
ECE ACE
Treba napomenuti da je prethodna jednaina u potpunosti korektna s obzirom na predznak sila i izduenja, iako se pretpostavlja da su tapovi izloeni naponima razliitog
predznaka, a razlog je upravo takva pretpostavka deformacije nastale djelovanjem sila,
a time i odgovarajua izduenja, imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju
(vidi zadatak 2.24 za vie detalja). Za silu FA se dobija:
LCE EAD AAD LAB

FC
LAD ECE ACE LBC
400 103 70 109 100 104 0.5
=

FC
300 103 200 109 15 104
1
14
FC
FA =
9

FA =

a uvrtavanjem u izraz (2.261) dobija se nepoznata sila FC :






2
2
Q
750 103
LAC LAB
1.5 0.5
3
3
FC =
=
= 210.9kN
14
14
LAB + LBC
0.5 + 1
9
9
gdje je
Q=

1
1
q0 LAC = 1 106 1.5 = 750kN
2
2

(2.262)

78

2 Aksijalno naprezanje

Sada se iz (2.262) dobija sila FA


FA =

14
14
FC =
210.9 103 = 328.12kN
9
9

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u tapovima su pravilno pretpostavljeni.


Naponi u tapovima se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na tapove (predznak "" za silu pritiska):
328.12 103
FA
=
= 32.8MPa
AAD
100 104
FC
210.9 103
=
=
= 140.62MPa
ACE
15 104

AD =
CE

b) Deformacije tapova AD i CE
Deformacije tapova dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16):
32.8 106
AD
=
= 4.69 104
EAD
70 109
CE
140.62 106
=
=
= 7.03 104
ECE
200 109

AD =
CE

c) Nagib krute poluge ABC


Prema slici 2.263 nagib poluge se moe odrediti preko izduenja tapa AD i/ili tapa
CE. Izduenje tapa AD dobija se na osnovu izraza (18):
AD = A = AD LAD = 4.67 104 0.3 = 0.141mm
pa je nagib poluge:




0.141 103
A
= 0.016
= arctg
= arctg
LAB
0.5
u smjeru kretanja kazaljke na satu.
Zadatak 2.27 Kruta poluga ABC oslonjena je na dva elina tapa u A i C i optereena
kontinuiranim optereenjem, kao na slici 2.271. Odrediti:
a) sile i napone u tapovima AD i CE,
b) deformacije i izduenje tapova AD i CE,
c) nagib krute poluge.
Podaci: q = 1 MN/m; poluga ABC: LAB = 0.75 m, LAC = 2.25 m; tap AD: EAD = 14
GPa, AAD = 300 cm2 , LAD = 450 mm; tap CE: ECE = 40 GPa, ACE = 45 cm2 ,
LCE = 600 mm.
Napomena: Uzeti da je duina kontinuiranog optereenja jednaka LBC s poetkom u
taki B i krajem u taki C.

Statiki neodreeni problemi

79

B
LAB

LAC
E
Slika 2.271: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.27: Podaci uz zadatak 2.27
EAD = 14 GPa

ECE = 40 GPa

LAB = 0.75 m

LAD = 0.45 m

LCE = 0.6 m

LAC = 2.25 m

AAD = 300

cm2

ACE = 45

cm2

q = 1 MN/m

LBC = 1.5 m

Zadatak je slian prethodnom zadatku s jedinom razlikom u nainu optereenja umjesto trouglastim optereenjem kruta poluga je jednim dijelom optereena kontinuiranim
optereenjem pa je postupak rjeavanja identian. Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog
sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.272. Dakle,
pretpostavljamo da sila FA djeluje na polugu prema dolje, tj. ipka AD je optereena zatezanjem, a sila FC na polugu djeluje prema gore, tj. ipka CE je izloena pritisku. Treba
napomenuti da je ovakva pretpostavka razliitog predznaka napona/izduenja ipki posljedica injenice da kruta poluga rotira; u ovom sluaju pretpostavljeno je da rotira u smjeru
kretanja kazaljke na satu.
a) Sile i naponi u tapovima AD i CE
Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i
dvije sile usljed utjecaja tapova), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je
tri. Kako nam nisu potrebne reakcije oslonca, a nema djelovanja sila u horizontalnom
pravcu, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu momenta u
odnosu na oslonac B kako bismo direktno dobili ovisnost sila u tapovima:
X
LBC
MB = 0
FA LAB Q
+ FC LBC = 0
(2.271)
2
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjenu duina tapova AD i CE. Uzimajui u obzir
pretpostavljena djelovanja sila na tapove te koristei injenicu da je poluga kruta, moe
se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.273. Iz slike se vidi da su
trouglovi A AB i C CB slini pa je:
AA
AB
=
CC
BC
odnosno
A
LAB
=
C
LBC

80

2 Aksijalno naprezanje

FB
A
B
LAB

FA

FBx=0 
2

C
Q
LBC

FA

FC

FC

D
E

FA
FC

Slika 2.272: Sile koje djeluju na polugu

A'

A=

A
B
D

C=
C'

E
Slika 2.273: Dijagram pomjeranja

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FA LAD
A
LAB
EAD AAD
=
=
FC LCE
C
LBC
ECE ACE

(2.272)

Treba napomenuti da je prethodna jednaina u potpunosti korektna s obzirom na predznak sila i izduenja, iako se pretpostavlja da su tapovi izloeni naponima razliitog
predznaka, a razlog je upravo takva pretpostavka deformacije, a time i izduenja, usljed
djelovanja sila imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju (vidi zadatak 2.24
za vie detalja). Za silu FA se dobija:
LCE EAD AAD LAB

FC
LAD ECE ACE LBC
600 103 14 109 300 104 0.75

FC
=
450 103 40 109 45 104 1.5
14
FC
FA =
9

FA =

(2.273)

Statiki neodreeni problemi

81

i uvrtavanjem u izraz (2.271) dobija nepoznata sila FC :


QLBC

FC =
2

14
LAB + LBC
9

=

1.5 106 1.5


 = 421.88kN

14
0.75 + 1
2
9

gdje je
Q = qLBC = 1 106 1.5 = 1.5MN
Sada se iz (2.273) dobija sila FA
FA =

14
14
FC =
421.88 103 = 656.25kN
9
9

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u tapovima su pravilno pretpostavljeni.


Naponi u tapovima se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na tapove (predznak "" za silu pritiska):
FA
656.25 103
=
= 21.88MPa
AAD
300 104
421.88 103
FC
=
= 93.8MPa
=
ACE
45 104

AD =
CE

b) Deformacije tapova AD i CE
Deformacije tapova dobivaju se na osnovu Hookeovog zakona (16):
21.88 106
AD
=
= 1.56 103
EAD
14 109
CE
93.75 106
=
=
= 2.34 103
ECE
40 109

AD =
CE

c) Nagib krute poluge ABC


Prema slici 2.273 nagib poluge se moe odrediti preko izduenja tapa AD i/ili tapa
CE. Izduenje tapa AD dobija se na osnovu izraza (18):
AD = A = AD LAD = 1.56 103 0.3 = 0.7mm
pa je nagib poluge:




A
0.7 103
= arctg
= 0.054
= arctg
LAB
0.75
u smjeru kretanja kazaljke na satu.
Zadatak 2.28 Kruta poluga ABC oslonjena je na dva elastina tapa AD i CE i moe
da se okree u osloncu B, kao to je prikazano na slici 2.281. Ako se tap AD zagrije za
T = 40 C, odrediti sile i napone u tapovima AD i CE.
Podaci: poluga ABC LAB = 1 m, LAC = 3 m; tap AD EAD = 7 GPa, AAD = 1
cm2 , LAD = 300 mm, AD = 22.2 106 1/ C ; tap CE ECE = 2 GPa, ACE = 1.5 cm2 ,
LCE = 400 mm.

82

2 Aksijalno naprezanje

B
LAB

LAC
E
Slika 2.281: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 2.28: Podaci uz zadatak 2.28


EAD = 7 GPa

ECE = 2 GPa

LAB = 1 m

LAD = 0.3 m

LCE = 0.4 m

LAC = 3 m

AAD = 1

cm2

ACE = 1.5

cm2

T = 40 C

AD = 22.2 106 1/ C

Ovaj zadatak je varijanta prethodnih zadataka, s tim da je ukljuen utjecaj promjene temperature. Postupak rjeavanja ovakvih zadataka je slian rjeavanju prethodnih zadataka,
pri emu treba voditi rauna da se pomjeranja tapova uzrokovana vanjskim optereenjima
i promjenama temperature superponiraju. Na taj nain, u jednainama ravnotee ne javljaju se izrazi koji su vezani za promjene temperature, nego se oni javljaju samo u izrazima
vezanim za promjene duine pojedinih elemenata.
No, prije nego se zadatak pone rjeavati, razmotrimo problem. Usljed porasta temperature u tapu AD dolazi do izduenja tapa, to uzrokuje pomjeranje kraja poluge AB prema
gore, a dijela poluge BC prema dolje, na taj nain pritiui tap CE. S obzirom da se tap
CE opire djelovanju kretanja poluge prema dolje, tap AD se ne moe izduiti za duinu
za koju bi se izduio kada bi bio slobodan, tj. ADT = AD T LAD , pa se u njemu javlja
sila pritiska, koja tap vraa za duinu ADF , kao to je prikazano na slici 2.282. Usljed
pomjeranja poluge tap CE je izloen sili pritiska, tako da je promjena izduenja tapa CE,
CE , uzrokovana samo djelovanjem sile u tapu.

Poloaj ravnotee

A'

A=
A

C
B
LAB

LAC

=C=

C'
E

Slika 2.282: Pomjeranja poluge AC

Dakle, usljed promjene temperature, u tapu se javljaju sile, za koje pretpostavljamo


da djeluju na sljedei nain: u tapu AD javlja se sila pritiska, odnosno sila FA djeluje

Statiki neodreeni problemi

83

na polugu prema gore, a u tapu CE se takoer javlja sila pritiska, odnosno sila FC koja
djeluje na tap prema gore (slika 2.283). Treba napomenuti da se kod slinih zadataka s
djelovanjem temperature sile koje djeluju na tapove mogu proizvoljno pretpostaviti, bez
obzira na gornje objanjenje, ali treba imati na umu smjer pomjeranja usljed djelovanja sila
i promjene temperature, kao to e biti objanjeno kasnije u zadatku.
FB
A

C
B
LAB

FA

FBx=0
LBC

FA

FC
FC

D
E

FA
FC
Slika 2.283: Sile koje djeluju na polugu AC

Sada polugu moemo izdvojiti iz zadatog sistema, a veze zamijeniti vanjskim silama, kao
to je prikazano na slici 2.283. Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri
(dvije reakcije oslonca, i dvije sile usljed utjecaja tapova), a broj jednaina ravnotee koje
moemo postaviti je tri. Kako nam nisu potrebne reakcije oslonaca, a nema djelovanja sila u
horizontalnom pravcu, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee, i to jednainu
momenta u odnosu na oslonac B kako bismo direktno dobili ovisnost sila u tapovima:
X
MB = 0
FA LAB FC LBC = 0
(2.281)

odnosno

FA = FC

LBC
LAB

(2.282)

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjenu duina tapova AD i CE. Uzimajui u obzir pretpostavljena djelovanja sila na tapove, utjecaj temperature na tap AD te koristei injenicu
da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.282.
Iz slike se vidi da su trouglovi A AB i C CB slini pa se moe postaviti relacija:
AA
AB
=
CC
BC

(2.283)

Meutim, za razliku od prethodnih zadataka, ovdje je pomjeranje AA nastalo usljed djelovanja sile koja vlada u tapu AD, ali i usljed promjene temperature. S obzirom da je
pretpostavljeno da sila FA na tap djeluje pritiskajui ga, tj. skrauje ga, a poveanje temperature izduuje tap, onda je pomjeranje AA jednako razlici pomjeranja usljed porasta

84

2 Aksijalno naprezanje

temperature i djelovanja sile FA . Stoga, pomjeranje usljed sile ima suprotan predznak od
ukupnog pomjeranja (pozitivno prema gore). Izraz (2.283) sada postaje:
A
ADT ADF
LAB
=
=
C
C
LBC

(2.284)

S druge strane, promjena duine tapa CE uzrokovana je samo djelovanjem sile FC i jednaka
je C . U gornjem izrazu C nije s predznakom "", iako se radi o pritisnoj sili, jer je
pomjeranje usljed sile istog smjera kao ukupno pomjeranje (pozitivno prema dolje).
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22) te
izraza za izduenje usljed promjene temperature (26), dobija se :
ADT ADF
=
C

T LAD

FA LAD
EAD AAD

FC LCE
ECE ACE

LAB
LBC

(2.285)

Iz (2.285) se sila FA moe predstaviti kao:


FA = EAD AAD T

LCE EAD AAD LAB

FC
LAD ECE ACE LBC

a uvrtavanjem u izraz (2.282) dobija se nepoznata sila FC :


AAD EAD T
LBC
LCE EAD AAD LAB
+

LAC
LAD ECE ACE LBC
1 104 7 109 22.2 106 40
=
2 400 103 7 109 1 104 1

+
3 300 103 2 109 1.5 104 2
FC = 175N
FC =

Sada se iz (2.282) dobija sila FA


FA = FC

LBC
2
= 175 = 350kN
LAB
1

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u tapovima su pravilno pretpostavljeni.


Naponi u tapovima se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na tapove (predznak "" za pritisne sile):
FA
350
=
= 3.5MPa
AAD
1 104
175 103
FC
=
= 1.165MPa
=
ACE
1.5 104

AD =

(2.286)

CE

(2.287)

Zadatak 2.29 Kruta poluga BCD, oslonjena na elastini tap DE i okaena o ue AC nosi
kontinuirano optereenje, kao to je prikazano na slici 2.291. Odrediti:

Ovdje jo jednom treba napomenuti da su se sile djelovanja na polugu mogle proizvoljno pretpostaviti, naprimjer kao u
prethodnim zadacima da sila u taki A djeluje na polugu prema dolje, a sile u C da djeluje na polugu prema gore. U tom
sluaju bi izduenja AD i AD imala isti predznak u izrazu (2.284).
T

Statiki neodreeni problemi

85

a) sile i napone u tapu DE i uetu AC,


b) deformaciju ueta AC i tapa DE.
Podaci: poluga BCD LBC = 2 m, LBD = 3 m; ue AC EAC = 200 GPa, AAC = 3 cm2 ,
LAC = 2 m, = 30 ; tap DE EDE = 10 GPa, ADE = 10 cm2 , LDE = 200 mm; q = 50
kN/m.

A
LAC

q
B

C
LBC

E
LBD

Slika 2.291: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.29: Podaci uz zadatak 2.29
EAC = 200 GPa

EDE = 10 GPa

LBC = 2 m

LAC = 2 m

LDE = 0.2 m

LBD = 3 m

AAC = 3 cm2

ADE = 10 cm2

= 30
q = 50 kN/m

Kao i u prethodnim zadacima, prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze
zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.292. Dakle, pretpostavljamo da
C
sila FC djeluje na polugu prema gore, tj. ue je optereeno
zatezanjem, a sila FD takoer
djeluje na polugu prema gore, tj. tap je izloen pritisku.
Vidi se da je sistem statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije
oslonca, i dvije sile usljed utjecaja tapa i ueta), a broj jednaina ravnotee koje moemo
postaviti je tri. S obzirom da imamo djelovanje tapa pod uglom, u osloncu B e se javiti i
horizontalna komponenta sile, tako da je za potpuno rjeavanje zadatka neophodno postaviti
sve tri jednaine. Ipak, s obzirom da se ne trai reakcija oslonca B, i u ovom primjeru
dovoljno je postaviti samo jednainu momenta u odnosu na oslonac B, u kojoj su jedine
nepoznate sile u uetu i tapu.

86

2 Aksijalno naprezanje

FC
A

FC

FB

FC
B

FBx=0

LBD/2
LBC

D
FD

LBD
FD
D
E
FD
Slika 2.292: Sile koje djeluju na polugu

a) Sile i naponi u tapu DE i uetu AC


Prema slici 2.292 jednaina momenta u odnosu na oslonac B glasi:
X
LBD
MB = 0
FC sin LBC + FD LBD Q
=0
(2.291)
2
S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatnu jednainu uslov
kompatibilnosti, koji dovodi u vezu promjenu duina ueta AC i tapa DE. Uzimajui u
obzir pretpostavljena djelovanja sila na ue i tap te koristei injenicu da je poluga kruta,
moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.293. Pri tome treba
imati na umu da se pomjeranja taaka C i D u poloaje C i D , respektivno, izvode
prema V illiotovom planu pomjeranja, odnosno okomito na krutu polugu. S obzirom
da tap DE zaklapa ugao od 90 , pomjeranje take D je ujedno i skraenje tapa DE
(uzimajui u obzir pretpostavljenu silu pritiska). S druge strane, ue AC zaklapa ugao
s krutom polugom, tako da se pomjereni poloaj take C mora nalaziti u presjecitu
okomica na polugu i na ue (V illiotov plan pomjeranja se primjeni i na ue). Uzimajui
da je izduenje ueta C = CC na osnovu trougla CC C imamo da je
C
C = CC =
sin
Sada se moe postaviti uslov kompatibilnosti na osnovu slinosti trouglova BCC i
BDD pa je:
CC
BC
=

DD
BD

Statiki neodreeni problemi

87

C=

"""""
!!
C''

!C="""""!
C'
C C''

D
D=

!C="""""!

C'

"""""!

D'
E

Slika 2.293: Dijagram pomjeranja

odnosno
C
C
LBC
=
=
D
D sin
LBD
Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FC LAC
C
LBC
EAC AAC
=
=
FD LDE
D sin
LBD
sin
EDE ADE
Treba napomenuti da je prethodna jednaina u potpunosti korektna s obzirom na predznak sila i izduenja deformacije, a time i izduenja, usljed djelovanja sila imaju isti
smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju (vidi zadatak 2.24 za vie detalja). Za silu
FC se sada dobija:
LDE EAC AAC LBC

sin FD
LAC EDE ADE LBD
0.2 200 109 3 104 2
=

sin(30 )FD

2 10 109 10 104 3
FC = 0.2FD

FC =

pa se uvrtavanjem u izraz (2.291) dobija nepoznata sila FD :


FD =

150 103 3
QLBD
=
= 70.31kN
2 (0.2 sin LBC + LBD )
2 (0.2 sin 30 2 + 3)

gdje je
Q = qLBD = 50 103 3 = 150kN
Sada se iz (2.292) dobija sila FC
FC = 0.2FD = 0.2 70.31 103 = 14.1kN
Dakle, smjerovi sila koje vladaju u uetu i tapu su pravilno pretpostavljeni.

(2.292)

88

2 Aksijalno naprezanje

Naponi u uetu i tapu se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na ue (zatezanje) i tap (pritisak; predznak ""):
FC
14.1 103
=
= 47MPa
AAC
3 104
FD
70.31 103
=
=
= 70.3MPa
ADE
10 104

AC =
DE

b) Deformacije ueta AC i tapa DE


Deformacije se mogu dobiti na osnovu Hookeovog zakona (16):
AC
47 106
=
= 2.35 104
EAC
200 109
DE
70.3 106
=
=
= 7.03 103
EDE
10 109

AC =
DE

Zadatak 2.30 Kruta poluga ABC, okaena o ue CD i oslonjena na elastini tap BE,
nosi kontinuirano optereenje, kao to je prikazano na slici 2.301. Odrediti:
a) sile i napone u tapu BE i uetu CD,
b) deformaciju ueta CD i tapa BE,
c) vertikalno pomjeranje take C.
Podaci: poluga ABC LAB = 1.5 m, LAC = 2 m; ue CD ECD = 200 GPa, ACD = 3
cm2 , LCD = 2.5 m, = 30 ; tap BE EBE = 20 GPa, ABE = 20 cm2 , LBE = 200 mm;
q = 20 kN/m.

LCD

q
A

B
LAB

C
E

LAC
Slika 2.301: Opis problema

Statiki neodreeni problemi

89

R j e e nj e
Tabela 2.30: Podaci uz zadatak 2.30
ECD = 200 GPa

EBE = 10 GPa

LAB = 1.5 m

LCD = 2.5 m

LBE = 0.2 m

LAC = 2 m

ACD = 3

cm2

ABE = 10

cm2

= 30
q = 20 kN/m

Zadatak je varijanta prethodnog zadatka u kojoj su zamijenjena mjesta hvatita ueta


i tapa. Stoga je postupak rjeavanja identian. Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog
sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.302. Dakle,
pretpostavljamo da sila FC djeluje na polugu prema gore, tj. ue je optereeno zatezanjem,
a sila FB takoer djeluje na polugu prema gore, tj. tap je izloen pritisku. Sistem je statiki

FC
A

FC

FA

FC
A

FAx=0

LAC/2

q
C

FB

LAB
LAC

FB
B
E
FB
Slika 2.302: Sile koje djeluju na polugu

neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije sile usljed utjecaja
tapa i ueta), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri. S obzirom da imamo
djelovanje tapa pod uglom, u osloncu A e se javiti i horizontalna komponenta sile, tako
da je za potpuno rjeavanje zadatka neophodno postaviti sve tri jednaine. Ipak, s obzirom
da se ne trai reakcija oslonca A, i u ovom primjeru dovoljno je postaviti samo jednainu
momenta u odnosu na oslonac A u kojoj su jedine nepoznate sile u uetu i tapu.

90

2 Aksijalno naprezanje

a) Sile i naponi u tapu BE i uetu CD


Prema slici 2.302 jednaina momenta u odnosu na oslonac A glasi:
X

MA = 0

FC sin LAC + FB LAB Q

LAC
=0
2

(2.301)

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatnu jednainu, koja se


dobija na osnovu uslova kompatibilnosti, odnosno promjena duina ueta CD i tapa
BE. Uzimajui u obzir pretpostavljena djelovanja sila na ue i tap te koristei injenicu
da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici
2.303. Pri tome treba imati na umu da se pomjeranja taaka B i C u poloaje B i
C , respektivno, izvode prema V illiotovom planu pomjeranja, odnosno okomito na krutu
polugu. S obzirom da tap BE zaklapa ugao od 90 , pomjeranje take B je ujedno i
skraenje tapa BE (uzimajui u obzir pretpostavljenu silu pritiska). S druge strane,
ue CD zaklapa ugao s krutom polugom, tako da se pomjereni poloaj take C mora
nalaziti u presjecitu okomica na polugu i na ue (V illiotov plan pomjeranja se primjeni
i na ue). Uzimajui da je izduenje ueta C = CC na osnovu trougla CC C imamo
da je
C = CC =

C
sin

(2.302)

Sada se moe postaviti uslov kompatibilnosti na osnovu slinosti trouglova ABB i


D

C=

"""""
!!
C''

!C="""""!
C'
B=

"""""!

C'

B'
E
Slika 2.303: Dijagram pomjeranja

ACC pa je:
CC
AC
=
BB
AB
odnosno
C
LAC
C
=
=
B
B sin
LAB

C''

!C="""""!

Statiki neodreeni problemi

91

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FC LCD
LAC
C
ECD ACD
=
=
F
L
B sin
LAB
B BE
sin
EBE ABE
Treba napomenuti da je prethodna jednaina i u ovom sluaju u potpunosti korektna s
obzirom na predznak sila i izduenja deformacije, a time i izduenja, usljed djelovanja
sila imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju (vidi zadatak 2.24 za vie
detalja). Za silu FC se dobija:
LBE ECD ACD LAC

sin FB
LCD EBE ABE LAB
200 103 200 109 3 104
2
=

sin(30 )FB
9
4
2.5
10 10
20 10
1.5
FC = 0.16FB
FC =

(2.303)

pa se uvrtavanjem u izraz (2.301) dobija nepoznata sila FB :


FB =

40 103 2
QLAC
=
= 24.1kN
2 (0.16 sin LAC + LAB )
2 (0.16 sin 30 2 + 1.5)

gdje je
Q = qLAC = 20 103 2 = 40kN
Sada se iz (2.303) dobija sila FC
FC = 0.16FB = 0.16 24.1 103 = 3.86kN
Dakle, smjerovi sila koje vladaju u uetu i tapu su pravilno pretpostavljeni.
Naponi u uetu i tapu se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na ue (zatezanje) i tap (pritisak; predznak ""):
FC
3.86 103
=
= 12.8MPa
ACD
3 104
FB
24.1 103
=
=
= 12.05MPa
ABE
20 104

CD =
BE

b) Deformacije ueta CD i tapa DE


Deformacije se mogu dobiti na osnovu Hookeovog zakona (16):
12.8 106
CD
=
= 6.4 105
ECD
200 109
BE
12.05 106
=
=
= 1.2 103
EBE
10 109

CD =
BE

92

2 Aksijalno naprezanje

c) Vertikalno pomjeranje take C


Vertikalno pomjeranje take C dobiva se na osnovu V illotovog plana pomjeranja datog
na slici 2.303 te izraza (2.302) i (18):
C =

CD LCD
6.4 105 2.5
C
= 0.32mm
=
=
sin
sin
sin 30

Zadatak 2.31 Kruta poluga ABC, okaena o ue CD i oslonjena na elastini tap BE,
nosi trouglasto optereenje, kao to je prikazano na slici 2.311. Odrediti:
a) sile i napone u tapu BE i uetu CD,
b) deformaciju ueta CD i tapa BE,
c) vertikalno pomjeranje take C.
Podaci: poluga ABC LAB = 1 m, LAC = 1.5 m; ue CD ECD = 200 GPa, ACD = 3
cm2 , LCD = 1 m, = 60 ; tap BE EBE = 10 GPa, ABE = 30 cm2 , LBE = 100 mm;
q0 = 150 kN/m.

LCD

q0
A

B
LAB

C
E

LAC
F
Slika 2.311: Opis problema

R j e e nj e
Tip problema je identian onom iz prethodnog zadatka, s jedinom razlikom u mjestu
uvrenja ueta CD te vrsti optereenja (trouglasto umjesto kontinuiranog optereenja),
tako da je postupak rjeavanja isti. Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze
zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.312. Dakle, pretpostavljamo da
sila FC djeluje na polugu prema gore, tj. ue je optereeno zatezanjem, a sila FB takoer
djeluje na polugu prema gore, tj. tap je izloen pritisku. Sistem je statikiCneodreen, poto

Statiki neodreeni problemi

93

Tabela 2.31: Podaci uz zadatak 2.31


ECD = 200 GPa

EBE = 10 GPa

LAB = 1 m

LCD = 1 m

LBE = 0.1 m

LAC = 1.5 m

ACD = 3

cm2

ABE = 30

mm2

= 60
q0 = 150 kN/m

FC
D

C
FC

q0
FA

FC
A

FAx=0 LAC/3

FB

LAB
LAC

FB
B
E
FB
Slika 2.312: Sile koje djeluju na polugu

je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije sile usljed utjecaja tapa i ueta),
a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri. S obzirom da imamo djelovanje
tapa pod uglom, u osloncu A e se javiti i horizontalna komponenta sile, tako da je za
potpuno rjeavanje zadatka neophodno postaviti sve tri jednaine. Ipak, s obzirom da se ne
trai reakcija oslonca A, i u ovom primjeru dovoljno je postaviti samo jednainu momenta
u odnosu na oslonac A, u kojoj su jedine nepoznate sile u uetu i tapu.

94

2 Aksijalno naprezanje

a) Sile i naponi u tapu DE i uetu CD


Prema slici 2.312 jednaina momenta u odnosu na oslonac A glasi:
X

MA = 0

FC sin LAC + FB LAB Q

LAC
=0
3

(2.311)

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatnu jednainu uslov


kompatibilnosti, koji daje vezu izmeu promjena duina ueta CD i tapa DE. Uzimajui
u obzir pretpostavljena djelovanja sila na ue i tap te koristei injenicu da je poluga
kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.313. Pri tome
treba imati na umu da se pomjeranja taaka B i C u poloaje B i C , respektivno, izvode
prema V illiotovom planu pomjeranja, odnosno okomito na krutu polugu. S obzirom da
tap DE zaklapa ugao od 90 , pomjeranje take D je ujedno i skraenje tapa DE
(uzimajui u obzir pretpostavljenu silu pritiska). S druge strane, ue CD zaklapa ugao
s krutom polugom, tako da se pomjereni poloaj take C mora nalaziti u presjecitu
okomica na polugu i na ue (V illiotov plan pomjeranja se primjeni i na ue). Uzimajui
da je izduenje ueta C = CC na osnovu trougla CC C imamo da je
C = CC =

C
sin

(2.312)

Sada se moe postaviti uslov kompatibilnosti na osnovu slinosti trouglova ABB i

C
C=

"""""
!!

!C="""""!

C''
B=

"""""!

C
C''
C'

B'
E
Slika 2.313: Dijagram pomjeranja

ACC pa je:
CC
AC
=

BB
AB
odnosno
C
LAC
C
=
=
B
B sin
LAB

!C="""""!

Statiki neodreeni problemi

95

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FC LCD
C
LAC
ECD ACD
=
=
FB LBE
B sin
LAB
sin
EBE ABE
Treba napomenuti da je prethodna jednaina i u ovom sluaju u potpunosti korektna s
obzirom na predznak sila i izduenja deformacije, a time i izduenja, usljed djelovanja
sila imaju isti smjer djelovanja kao i sile usljed kojih nastaju (vidi zadatak 2.24 za vie
detalja). Za silu FC se dobija:
LBE ECD ACD LAC

sin FB
LCD EBE ABE LAB
0.1 200 109 3 104 1.5
=

sin(60 )FB
1 10 109 30 104 1
FC 0.26FB
FC =

(2.313)

pa se uvrtavanjem u izraz (2.311) dobija nepoznata sila FB :


FB =

QLAC
112.5 103 1.5
=
= 42.06kN
3 (0.26 sin LAC + LAB )
3 (0.26 sin 60 1.5 + 1)

gdje je
Q=

1
1
q0 LAC = 150 103 1.5 = 112.5kN
2
2

Sada se iz (2.313) dobija sila FC


FC = 0.26FB = 0.26 42.06 103 = 10.93kN
Dakle, smjerovi sila koje vladaju u uetu i tapu su pravilno pretpostavljeni.
Naponi u uetu i tapu se dobivaju na osnovu izraza (21), pri emu treba uzeti u obzir
pretpostavljeni smjer djelovanja sila na ue (zatezanje) i tap (pritisak, predznak ""):
FC
10.93 103
=
= 36.42MPa
ACD
3 104
42.06 103
FB
=
= 14.02MPa
=
ABE
30 104

CD =
BE

b) Deformacije ueta CD i tapa DE


Deformacije se mogu dobiti na osnovu Hookeovog zakona (16):
36.42 106
CD
=
= 1.821 104
ECD
200 109
BE
14.02 106
=
=
= 1.402 103
EBE
10 109

CD =
BE

96

2 Aksijalno naprezanje

c) Vertikalno pomjeranje take C


Vertikalno pomjeranje take C dobiva se na osnovu V illotovog plana pomjeranja datog
na slici 2.313 te izraza (2.312) i (18):
C =

CD LCD
1.821 104 1
C
= 0.21mm
=
=
sin
sin
sin 60

Zadatak 2.32 Kruta poluga BCD, okaena o ue AC, nosi trouglasto optereenje, kao
to je prikazano na slici 2.321. Ispod poluge na kraju D nalazi se elastini tap DE na
udaljenosti od poluge. Odrediti:
a) sile i napone u tapu DE i uetu AC,
b) deformaciju ueta AC i tapa DE.
Podaci: poluga BCD LBC = 1.5 m, LBD = 3 m; ue AC EAC = 200 GPa, AAC = 3
cm2 , LAC = 2 m, = 60 ; tap DE EDE = 10 GPa, ADE = 10 cm2 , LDE = 200 mm;
q0 = 10 kN/m.

LAC
q0

!
B

LBC

E
LBD

Slika 2.321: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.32: Podaci uz zadatak 2.32
EAC = 200 GPa

EDE = 10 GPa

LBC = 1.5 m

LAC = 2 m

LDE = 0.2 m

LBD = 3 m

AAC = 3 cm2

ADE = 10 cm2

= 60
q0 = 10 kN/m

Ovaj problem je varijanta zadatka 2.29 s tim da tap DE nije u kontaktu s krutom
polugom nego je izmeu njih zazor . Usljed djelovanja optereenja kruta poluga rotira u

Statiki neodreeni problemi

97

smjeru kretanja kazaljke na satu sve dok ne dodirne tap DE. Pri tome se tom kretanju
opire ue AC. Nakon toga, poluga nastavlja rotirati, ali ovaj put uz djelovanje i sile tapa
DE. Na taj nain, sistem je statiki odreen sve dok ne nastupi dodir izmeu poluge i
tapa DE, a nakon to dodir nastupi, sistem postaje statiki neodreen. Ipak, rjeavanju
problema moe se pristupiti openito, i to s pretpostavkom da je sistem statiki neodreen,
s tim da se do kontakta izmeu poluge i tapa CE smatra da je sila koja nastaje njihovim
kontaktom jednaka nuli.
FC
A

C
FC

q0

FB
FC
B

FBx=0

LBC
!

D
FD

LBD
LBD

FD
D
E
FD
Slika 2.322: Sile koje djeluju na polugu

Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao
to je prikazano na slici 2.322. Dakle, pretpostavljamo da sila FC djeluje na polugu prema
gore, tj. ue je optereeno zatezanjem, a sila FD takoer djeluje na polugu prema gore, tj.
tap je izloen pritisku. Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije
reakcije oslonca, i dvije sile usljed utjecaja tapa i ueta), a broj jednaina ravnotee koje
moemo postaviti je tri. S obzirom da imamo djelovanje tapa pod uglom, u osloncu B e se
javiti i horizontalna komponenta sile, tako da je za potpuno rjeavanje zadatka neophodno
postaviti sve tri jednaine. Ipak, s obzirom da se ne trae reakcije oslonca B, i u ovom

98

2 Aksijalno naprezanje

primjeru dovoljno je postaviti samo jednainu momenta u odnosu na oslonac B, u kojoj su


jedine nepoznate sile u uetu i tapu:
X

MB = 0

2
FC sin LBC Q LBD + FD LBD = 0
3

(2.321)

a) Sile i naponi u tapu DE i uetu AC


Da bismo izraunali sile i napone u uetu i tapu, zadatak moemo rijeiti slijedei postupak rjeavanja kao u prethodnim zadacima. No, s obzirom da izmeu poluge i tapa
DE postoji zazor, moemo prvo provjeriti da li e uope doi do kontakta izmeu poluge
i tapa AD. U tom sluaju, sila FD = 0 i problem se svodi na statiki odreen, odnosno
jednaina momenta (2.321) se svodi na:
X

MB = 0

2
FC sin LBC Q LBD = 0
3

pa je sila u uetu AC jednaka:


2
2
Q LBD
15 103 3
3
3
FC =
=
= 23.1kN
sin LBC
sin 60 1.5
gdje je
Q=

1
1
q0 LBD = 10 103 3 = 15kN
2
2

Izduenje ueta moemo dobiti na osnovu izraza (22):


C =

23.1 103 2
FC LAC
=
= 0.77mm
EAC AAC
200 109 3 104

Kako bismo provjerili da li e doi do dodira izmeu poluge i tapa DE neophodno


je odrediti pomjeranje take D za ovaj statiki odreeni sistem. Pri tome treba imati
na umu da se pomjeranja taaka C i D u poloaje C i D , respektivno, izvode prema
V illiotovom planu pomjeranja, odnosno okomito na krutu polugu (vidi sliku 2.323).
Takoer, ue AC zaklapa ugao s krutom polugom, tako da se pomjereni poloaj take
C mora nalaziti u presjecitu okomica na polugu i na ue (V illiotov plan pomjeranja
se primjeni i na ue). Uzimajui da je izduenje ueta C = CC na osnovu trougla
CC C imamo da je
C = CC =

C
sin

Pomjeranje D se moe izraunati na osnovu slinosti trouglova BCC i BDD pa je:


CC
BC
=
DD
BD
odnosno
C
LBC
C
=
=
D
D sin
LBD

Statiki neodreeni problemi

99

D
C
C=

"""""
!!

!C="""""!

C''

D=

C'' C'

!C="""""!

"""""!

D'

Slika 2.323: Dijagram pomjeranja

pa je
D =

0.77 103 3
C LBD
=
= 1.778mm
sin LBC
sin 60 1.5

S obzirom da je pomjeranje take D manje od zazora , do kontakta nee doi pa je


napon u tapu DE jednak nuli. Napon u uetu se dobiva na osnovu izraza (21):
AC =

23.1 103
FC
=
= 77MPa
AAC
3 104

b) Deformacije ueta AC i tapa DE


Deformacija u tapu DE jednaka je nuli, dok se u uetu rauna na osnovu izraza (16):
AC =

AC
77 106
=
= 3.85 104
EAC
200 109

Zadatak 2.33 Kruta poluga ABC, okaena o dva ueta iste duine BD i CD, nosi kontinuirano optereenje, kao to je prikazano na slici 2.33. Odrediti:
a) sile i napone u uadima BD i CD,
b) deformaciju uadi BD i CD,
c) vertikalno pomjeranje take C.
Podaci: poluga ABC LAB = 2 m, LAC = 3 m; ue BD EBD = 200 GPa, ABD = 3 cm2 ;
ue CD ECD = 200 GPa, ACD = 4 cm2 ; H = 0.6 m; q = 10 kN/m.

100

2 Aksijalno naprezanje

D
H

q
A

B
LAB
LAC

Slika 2.331: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 2.33: Podaci uz zadatak 2.33
ECD = 200 GPa
ACD = 4

EBD = 200 GPa

cm2

ABD = 3

LAB = 2 m

cm2

q = 10 kN/m

LAC = 3 m

H = 0.6 m

LBC = 1 m

Da bismo rijeili zadatak prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao to je prikazano na slici 2.332. Dakle, pretpostavljamo
da
C
reakcije uadi djeluju na polugu prema gore, odnosno da !su uadi optereene
zatezanjem
"
(poluga rotira prema dolje).

FB

FC

B
FA

FAx=0

FB

LAC/2

LAB

FB

FC

"!

LAC
Slika 2.332: Sile koje djeluju na polugu

FC

Statiki neodreeni problemi

101

a) Sile i naponi u uadima BD i CD


Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije
sile u uadima), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri. No, kako nam
nisu potrebne reakcije oslonca A, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee,
i to jednainu momenta u odnosu na oslonac A:
X

MA = 0

FB sin LAB + FC sin LAC Q

LAC
=0
2

(2.331)

pri emu su uglovi i jednaki i iznose:

0.6
H
= 50.19
= arctg
= = arctg

1
LBC
2
2

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjene duine uadi. Koristei pretpostavku da se uad
izduuju te injenicu da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to
je dato na slici 2.333. Pri tome treba imati na umu da se pomjeranja taaka B i C
u poloaje B i C , respektivno, izvode prema V illiotovom planu pomjeranja, odnosno
okomito na krutu polugu. S obzirom da uad BD i CD zaklapaju ugao = s krutom
polugom, pomjereni poloaj taaka B i C mora se nalaziti u presjecitu okomica na
polugu i na uad (V illiotov plan pomjeranja se primjeni i na uad). Uzimajui da je
izduenje uadi B = BB i C = CC na osnovu trouglova BB B i CC C imamo
da je
B
sin
C
C = CC =
sin

(2.332)

B = BB =

(2.333)

""""""
!!
B''

B=

"B="""""!

B'
A

"""""!
B

B=

B''

"!

"""""!

C=

C''
B'

C'
C

"C="""""!

#C="""""!!
!

C'
Slika 2.333: Dijagram pomjeranja

C''

102

2 Aksijalno naprezanje

Iz slike se takoer vidi da su trouglovi ABB i ACC slini pa je:


BB
AB
=

CC
AC
odnosno
B
B
sin
= LAB
=
C
C
LAC
sin

(2.334)

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FB LBD
LAB
B
EBD ABD sin
=
=
F
L
C
LAC
C CD
ECD ACD sin
pa se za silu FC dobija:
LBD ECD ACD LAC sin

FB
LCD EBD ABD LAB sin
0.781 200 109 4 104 3 sin 50.19
=


FB

0.781 200 109 3 104 2 sin 50.19


FC = 2FB

FC =

gdje su duine tapova:


s
LBD = LCD =

H2

LBC
2

2

0.62

(2.335)

 2
1
+
= 0.781m
2

Sada se uvrtavanjem u izraz (2.331) dobija nepoznata sila FB :


30 103 3
QLAC
=
2 (2 sin LAC + LAB sin )
2 (2 sin 50.19 3 + 2 sin 50.19)
FB = 7.322kN

FB =

gdje je:
Q = qLAC = 10 103 3 = 30kN
Sada se iz (2.335) dobija sila FC
FC = 2FB = 2 7.322 103 = 14.644kN

(2.336)

Dakle, smjerovi sila koje vladaju u uadima su pravilno pretpostavljeni i uad su optereena zatezanjem. Naponi u uadima se dobivaju na osnovu izraza (21):
7.322 103
FB
=
= 24.407MPa
ABD
3 104
FC
14.644 103
=
=
= 36.611MPa
ACD
4 104

BD =
CD

Statiki neodreeni problemi

103

b) Deformacije uadi BD i CD
Deformacije se mogu dobiti na osnovu Hookeovog zakona (16):
BD
24.207 106
=
= 1.22 104
EBD
200 109
CD
36.611 106
=
=
= 1.831 104
ECD
200 109

BD =
CD

c) Vertikalno pomjeranje take C


Vertikalno pomjeranje take C dobiva se na osnovu V illotovog plana pomjeranja datog
na slici 2.334 te izraza (2.333) i (18):
C =

C
CD LCD
1.831 104 0.781
= 0.186mm
=
=
sin
sin
sin 50

Zadatak 2.34 Kruta poluga ABC, okaena o dva ueta BD i CD, nosi trouglasto optereenje, kao to je prikazano na slici 2.341. Odrediti:
a) sile i napone u uadima BD i CD,
b) deformaciju uadi BD i CD,
c) vertikalno pomjeranje take C.
Podaci: poluga ABC LAB = 2 m, LAC = 3 m; ue BD EBD = 200 GPa, ABD = 3 cm2 ;
ue CD ECD = 200 GPa, ACD = 3 cm2 ; H = 1 m; q0 = 10 kN/m.

q0

"!
!
A

LAB
LAC
FC

D
Slika 2.341: Opis problema

104

2 Aksijalno naprezanje

R j e e nj e
Tabela 2.34: Podaci uz zadatak 2.34
ECD = 200 GPa
ACD = 3

EBD = 200 GPa

cm2

ABD = 3

LAB = 2 m

cm2

LAC = 3 m

H =1m

q0 = 10 kN/m

Ovaj problem je varijanta prethodnog problema s drugaijim nainom vjeanja i drugim


tipom kontinuiranog optereenja. Stoga se moe primjeniti identian redoslijed rjeavanja.
Prvo izdvojimo krutu polugu iz zadatog sistema, a veze zamijenimo vanjskim silama, kao
to je prikazano na slici 2.342. Dakle, pretpostavljamo da reakcije uadi djeluju na polugu
prema gore, odnosno da su uadi optereene zatezanjem (poluga rotira prema dolje).

FC

FB
D
C F
C
B

q0
FA

A FAx=0 L /3
AC

FB
FB

FC
B

"!

LAB
LAC
Slika 2.342: Sile koje djeluju na polugu

a) Sile i naponi u uadima BD i CD


Sistem je statiki neodreen, poto je broj nepoznatih etiri (dvije reakcije oslonca, i dvije
sile u uadima), a broj jednaina ravnotee koje moemo postaviti je tri. No, kako nam
nisu potrebne reakcije oslonca A, dovoljno je postaviti samo jednu jednainu ravnotee,
i to jednainu momenta u odnosu na oslonac A:
X
LAC
MA = 0
FB sin LAB + FC sin LAC Q
=0
(2.341)
3
pri emu su uglovi i dati sa:

 

1
H
= 26.56
= arctg
= arctg
LAB
2

Statiki neodreeni problemi

= arctg

H
LAC

105

 
1
= 18.435
= arctg
3

S obzirom na statiku neodreenost, neophodno je postaviti dodatni uslov uslov kompatibilnosti, koji se odnosi na promjene duine uadi BD i CD. Pretpostavljajui da se
uad izduuju te koristei injenicu da je poluga kruta, moe se postaviti dijagram pomjeranja, kao to je dato na slici 2.343. Pri tome treba imati na umu da se pomjeranja
taaka B i C u poloaje B i C , respektivno, izvode prema V illiotovom planu pomjeranja, odnosno okomito na krutu polugu. S obzirom da uad BD i CD zaklapaju ugao s
krutom polugom, pomjereni poloaj taaka B i C mora se nalaziti u presjecitu okomica
na polugu i na uad (V illiotov plan pomjeranja se primjeni i na uad). Uzimajui da je
izduenje uadi B = BB i C = CC na osnovu trouglova BB B i CC C imamo
da je
B
sin
C
C = CC =
sin

(2.342)

B = BB =

(2.343)

"C="""""!

"""""
!!
C''
!

C=

C'
A

"!
B''

"""""!

B=

B'

B
"B="""""!

C
C''
C'

"""""!

C=

""""""
!!
B''
!

D=

B'
Slika 2.343: Dijagram pomjeranja

Iz slike se takoer vidi da su trouglovi ABB i ACC slini, pa je:


BB
AB
=

CC
AC
odnosno
B
B
sin
= LAB
=
C
C
LAC
sin

(2.344)

106

2 Aksijalno naprezanje

Koristei se izrazom za vezu izmeu izduenja i sile za aksijalno optereeni tap (22),
dobija se:
FB LBD
B
LAB
EBD ABD sin
=
(2.345)
=
FC LCD
C
LAC
ECD ACD sin
pa se za silu FC dobija:
LBD ECD ACD LAC sin
FC =

FB
LCD EBD ABD LAB sin
(2.346)
2.236 200 109 3 104 3 sin 18.435


FB

=
3.162 200 109 3 104 2 sin 26.565
FC = 0.75FB
gdje su duine tapova:
q
p
LBD = H 2 + L2AB = 12 + 22 = 2.236m
q
p
LCD = H 2 + L2AC = 12 + 32 = 3.162m
Sada se uvrtavanjem u izraz (2.341) dobija nepoznata sila FB :
QLAC
3 (0.75 sin LAC + LAB sin )
15 103 3
= 9.34kN
=
3 (0.75 sin 18.435 3 + 2 sin 26.565)

FB =

gdje je
1
1
q0 LAC = 10 103 3 = 15kN
2
2
Sada se iz (2.346) dobija sila FC
Q=

FC = 0.75FB = 0.75 9.34 = 7kN


Dakle, smjerovi sila, koje vladaju u uadima, su pravilno pretpostavljeni i uad su optereena zatezanjem. Naponi u uadima izraza (21):
FB
9.34 103
=
= 31.13MPa
ABD
3 104
7 103
FC
=
= 23.33MPa
=
ACD
3 104

BD =
CD

b) Deformacije uadi BD i CD
Deformacije se mogu dobiti na osnovu Hookeovog zakona (16):
31.13 106
BD
=
= 1.56 104
EBD
200 109
CD
23.33 106
=
=
= 1.16 104
ECD
200 109

BD =
CD

Statiki neodreeni problemi

107

c) Vertikalno pomjeranje take C


Vertikalno pomjeranje take C dobiva se na osnovu V illotovog plana pomjeranja datog
na slici 2.344 te izraza (2.343) (18):
C =

C
CD LCD
1.16 104 3.16
= 1.16mm
=
=
sin
sin
sin 18.43

Poglavlje 3

Uvijanje
3.1

Osnovne formule

Sve formule se odnose na kruni popreni presjek. Formule za odgovarajue momente inercije
nalaze se u Dodatku C.
Maksimalan tangencijalni napon:
u max =

T rmax
T
=
< doz
Io
Wo

(31)

Napon na udaljenosti od ose uvijanja:


u =

Io

(32)

Polarni moment inercije otpora poprenog presjeka (veza s polarnim momentom inercije):
Wo =

Io
dmax /2

(33)

Ugao uvijanja:
=

TL
< max
GIo

Ugao uvijanja elementa sastavljenog iz vie segmenata:


X
X Ti Li
=
< max
i =
Gi Ioi
i
i

Ugao uvijanja elementa s kontinuiranom promjenom karakteristika/optereenja:


Z
T (x)
=
dx < max
G(x)I
o (x)
0

(34)

(35)

(36)

Uzduni (relativni) ugao uvijanja:


=

< max
L

(37)

110

3 Uvijanje

Modul klizanja (veza s modulom elastinosti)


G=

E
2(1 + )

(38)

Statiki odreeni problemi

3.2

111

Statiki odreeni problemi

Zadatak 3.1 Pri buenju rupe u nogari stola, koristi se runa builica s burgijom, prenika
d = 4mm (vidi sliku 3.11). Odrediti:
a) maksimalan tangencijalni napon, ako je momenat uvijanja jednak 0.3 Nm.
b) (uzduni) ugao uvijanja, ako je materijal burgije elik (E = 210 GPa, =0.33), a moment
uvijanja kao pod a).
d

Slika 3.11: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 3.1: Podaci uz zadatak 3.1
d = 4 mm

E = 210 GPa

T = 0.3 Nm

= 0.33

a) Maksimalan tangencijalni napon


Maksimalan tangencijalni napon se odreuje na osnovu izraza (31) pa je:
max =

T
0.3
=
= 23.87MPa
Wo
12.566 109

pri emu je polarni moment inercije otpora poprenog presjeka za puni popreni presjek,
Wo , jednak:
Wo =

(4 103 )3
d3
=
= 12.566 109 m3
16
16

b) Uzduni ugao uvijanja


S obzirom da nije data duina burgije, moe se izraunati samo uzduni ugao uvijanja,
, koristei izraze (34) i (37):
=

T
0.3
=
= 0.151rad/m = 8.67 /m
GIo
78.95 109 25.133 1012

112

3 Uvijanje

gdje je polarni moment inercije:


Io =

d4
(4 103 )4
=
= 25.133 1012 m4
32
32

i modul klizanja:
G=

210 109
E
=
= 78.95GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)

Zadatak 3.2 uplje elino vratilo, koje je dio sistema za buenje rupa u zemlji, kao na
slici 3.21, ima vanjski prenik d2 = 150 mm i unutranji prenik od d1 =125 mm. Za
primjenjeni moment uvijanja od 15 kNm odrediti:
a) maksimalan tangencijalni napon,
b) (uzduni) ugao uvijanja (E = 210 GPa, =0.33).

d1
d2

Slika 3.21: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 3.2: Podaci uz zadatak 3.2


d2 = 150 mm

E = 210 GPa

d1 = 125 mm

= 0.33

T = 15 kNm

a) Maksimalan tangencijalni napon


Maksimalan tangencijalni napon se odreuje na osnovu izraza (31) pa je:
max =

15 103
T
=
= 43.72MPa
Wo
3.431 104

Statiki odreeni problemi

113

pri emu je polarni moment inercije otpora poprenog presjeka za prstenasti popreni
presjek, Wo
Wo = (1 4 )

d32
(150 103 )3
= (1 0.8334 )
= 3.341 104 m3
16
32

uz
=

d1
125
=
= 0.833
d2
150

b) Uzduni ugao uvijanja


S obzirom da nije data duina vratila, moe se izraunati samo uzduni ugao uvijanja, ,
koristei izraze (34) i (37):
=

T
15 103
=
= 0.0074rad/m = 0.423/m
GIo
78.95 109 2.573 105

pri emu je polarni moment inercije za prstenasti popreni presjek, Io , jednak:


Io = (1 4 )

d42
(150 103 )4
= (1 0.8334)
= 2.573 105 m4
32
32

a modul klizanja:
G=

210 109
E
=
= 78.95GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)

Zadatak 3.3 uplje elino vratilo vanjskog prenika 20 mm i debljine zida 5 mm, optereeno je momentima uvijanja, kao na slici 3.31. Odredi ugao uvijanja, te raspored napona
po poprenom presjeku na kraju B.

A
D
C

200 mm
30 Nm
600 mm

B
20 Nm

800 mm
80 Nm

Slika 3.31: Opis problema

114

3 Uvijanje

R j e e nj e
Tabela 3.3: Podaci uz zadatak 3.3
d2 = 20 mm

LBC = 0.8 m

TB = 80 Nm

t = 5 mm

LCD = 0.6 m

TC = 20 Nm

LDA = 0.2 m

TD = 30 Nm

Da bismo rijeili zadatak neophodno je prvo skicirati dijagram momenata uvijanja vratila.
S obzirom da je jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu A, problem je statiki odreen
pa se ne mora ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija i skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti od B prema osloncu A i redom
nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti izrade rijeimo i
nepoznatu reakciju TA . Na slici 3.32 dat je prikaz optereenja vratila koristei vektore s
dvije strelice (kako bi se razlikovali od vektora sila). Pri tome je usvojena analogija s aksijalno optereenim elementima po kojoj vektor momenta uvijanja, koji ima smjer suprotan
smjeru vekora normale na povrinu, ima negativan karakter (moment uvijanja TB ; u smjeru kazaljke na satu), a onaj u smjeru vektora normale na povrinu ima pozitivan karakter
(pretpostavljeni smjer momenta uvijanja TA ). Postavimo sada jednainu ravnotee:
X
T =0
TB + TC TD TA = 0

Odavde se dobiva da je:

TA = TB + TC TD = 80 + 20 30 = 90Nm
Kako je dobijen negativan rezultat, smjer djelovanja momenta TA je pogreno pretpostavljen.
Dijagram momenta uvijanja ima oblik, kao na slici 3.32. Dakle, dio vratila BC izloen je
momentu uvijanja TBC = TB = 80 Nm, dio CD momentu uvijanja TCD = TB + TC =
80 + 20 = 60 Nm, i dio DA momentu uvijanja TDA = TCD TD = TA = 60 30 = 90
Nm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.
Ugao uvijanja na kraju B u odnosu na oslonac A dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se moe
podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TBC LBC
TCD LCD
TDA LDA
+
+
GBC IoBC
GCD IoCD
GDA IoDA
60 0.6
80 0.8
+
=
9
8
78.95 10 1.473 10
78.95 109 1.473 108
90 0.2
+
78.95 109 1.473 108
BA = 0.101 = 5.82
BA = BC + CD + DA =

gdje je
IoBC = IoCD = IoDA = (1 4 )
=

(20 103 )4
d42
= (1 0.54 )
= 1.473 108 m4
32
32

d1
d2 2t
20 2 5
=
=
= 0.5
d2
d2
20

Statiki odreeni problemi

115

C
TC

TB

D
TD

FA

T
0

TB +TC

TB

(TA)

-60 kNm

-90 kNm

-80 kNm

TB +TC TD
max

min
min

max
Slika 3.32: Dijagram momenata uvijanja i raspodjela napona

210 109
E
=
= 78.95GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)
pri emu se za elik usvaja E = 210 GPa i = 0.33. Negativna vrijednost ugla nam govori
da se presjek B uvija u odnosu na presjek A u smjeru kretanja kazaljke na satu, odnosno u
istom smjeru u kojem djeluje moment uvijanja TB .
Iz teorije je poznato da se napon mijenja linearno od ose uvijanja, gdje je nula, do
maksimalne vrijednosti na povrini. S obzirom da se radi o cijevi, imamo maksimalnu
vrijednost napona na povrini presjeka B, koju dobivamo na osnovu izraza (31):
G=

max =

TBC
80
=
= 54.33MPa
Wo
1.473 106

pri emu je polarni moment inercije otpora poprenog presjeka za prstenasti popreni presjek,
Wo , jednak:
Wo = (1 4 )

(20 103 )3
d32
= (1 0.54 )
= 1.473 106 m3
16
32

a minimalan napon je na unutranjoj povrini cijevi i rauna se prema obrascu (32) za


= d1 (mada vrijedi i max : min = d2 : d1 pa se napon moe izraunati i iz ove proporcije):
TBC d1
20 103 2 5 103
TBC d2 2t
80

=
=
Io 2
Io
2
1.473 108
2
= 27.162MPa

max =
max

Raspodjela napona po poprenom presjeku data je na slici 3.32.

116

3 Uvijanje

Zadatak 3.4 uplje elino vratilo vanjskog prenika 40 mm i debljine zida 10 mm, optereeno je momentima uvijanja, kao na slici 3.41. Odredi ugao uvijanja u presjeku B u
odnosu na presjek A, te raspored napona po poprenom presjeku na kraju B.
500 Nm

300 Nm
A

200 Nm
C
D
400 Nm
300 mm
B

400 mm
500 mm

Slika 3.41: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 3.4: Podaci uz zadatak 3.4
d2 = 40 mm

LAC = 0.3 m

TA = 300 Nm

t = 10 mm

LCD = 0.4 m

TC = 500 Nm

LDB = 0.5 m

TD = 200 Nm
TB = 400 Nm

Da bismo rijeili zadatak neophodno je prvo skicirati dijagram momenata uvijanja vratila.
No, prije toga, s obzirom da nema nepoznatih optereenja koja djeluju na vratilo, provjerimo
da li se vratilo nalazi u statikoj ravnotei. Za tu svrhu koristiemo skicu optereenja, kao na
slici 3.42, gdje su pojedini momenti uvijanja prikazani pomou vektora s dvije strelice umjesto uobiajenog oznaavanja zakrivljenim strelicama (smjer djelovanja momenta uvijanja
odreuje se pravilom desne ruke, a predznak momenta uvijanja se usvaja prema analogiji s
aksijalno optereenim elementima; negativan karakter ima onaj moment uvijanja kod kojeg
vektor momenta uvijanja ima smjer suprotan vektoru normale na povrinu, odnosno smjer
kretanja kazaljke na satu.). Izraunajmo zbir momenata uvijanja za kraj A:
X
T = TA + TC + TD TA = 300 + 500 + 200 400 = 0

S obzirom da je zbir momenata uvijanja jednak nuli, vratilo se nalazi u statikoj ravnotei
pa moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.42. Pri tome,
usvajamo da je smjer momenta uvijanja TA negativan, odnosno u smjeru kretanja kazaljke
na satu kada se gleda prema presjeku B (smjer vektora momenta uvijanja je suprotan

Statiki odreeni problemi

117

smjeru vektora normale na povrinu A). Dakle, dio vratila AC izloen je momentu uvijanja
TAC = TA = 300 Nm, dio CD momentu uvijanja TCD = TAC TC = 300 + 500 = 200
Nm, i dio DB momentu uvijanja TDB = TCD + TD = TA = 200 + 200 = 400 Nm. Sada

A
TA

C
TC TD

TC

D
TD

400 kNm
200 kNm
0

-TA +TC+TD
(TB)

-TA +TC

-TA

TB

max

200 kNm

min
min

max
Slika 3.42: Dijagram momenata uvijanja i raspodjela napona

moemo rijeiti sve traene veliine.


Ugao uvijanja na kraju B u odnosu na oslonac A dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se moe
podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TAC LAC
TCD LCD
TDB LDB
+
+
GAC IoAC
GCD IoCD
GDB IoDB
200 0.4
300 0.3
+
=
9
7
78.95 10 2.356 10
78.95 109 2.356 107
400 0.5
+
78.95 109 2.356 107
BA = 0.01 = 0.585

BA = AC + CD + DB =

gdje je
IoAC = IoCD = IoDB = (1 4 )

d42
(40 103 )4
= (1 0.54 )
= 2.356 107 m4
32
32

d2 2t
40 2 10
d1
=
=
= 0.5
d2
d2
40
E
210 109
G=
=
= 78.95GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)
=

118

3 Uvijanje

pri emu se za elik usvaja E = 210 GPa i = 0.33. Pozitivna vrijednost ugla nam govori
da se presjek B uvija u odnosu na presjek A u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu, odnosno u smjeru suprotnom od smjera momenta uvijanja TA .
Iz teorije je poznato da se napon mijenja linearno od ose uvijanja, gdje je nula, do
maksimalne vrijednosti na povrini. S obzirom da se radi o cijevi, imamo maksimalnu
vrijednost napona na povrini presjeka B, koju dobivamo na osnovu izraza (31):
max =

TDB
400
=
= 33.95MPa
Wo
1.178 105

pri emu je polarni moment inercije otpora poprenog presjeka za prstenasti popreni presjek,
Wo , jednak:
Wo = (1 4 )

d32
(40 103 )3
= (1 0.54 )
= 1.178 105 m3
16
32

a minimalan napon je na unutranjoj povrini cijevi i rauna se prema obrascu (32) za


= d1 (mada vrijedi i max : min = d2 : d1 pa se napon moe izraunati i iz ove proporcije):
40 103 2 10 103
TDB d2 2t
400
TDB d1

=
=
Io 2
Io
2
2.356 107
2
= 16.98MPa

max =
max

Raspodjela napona po poprenom presjeku data je na slici 3.42.


Zadatak 3.5 Puno elino vratilo sastavljeno iz dva dijela 1 i 2 optereeno je momentima
uvijanja, kao na slici 3.51. Odrediti:
a) ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A,
b) maksimalan napon u presjeku C.
Podaci: E = 200 GPa, = 0.3, D1 = 1.25D2 = 125 mm, L1 = 2L2 = 2LAB = 500 mm,
TB = TD = 20 kNm.
D

1
TA

FD

TB

T
40 kNm
TD +TB (=TA)

TD

0
Slika 3.51: Opis problema

20 kNm

Statiki odreeni problemi

119

R j e e nj e

Tabela 3.5: Podaci uz zadatak 3.5


D1 = 125 mm

E = 200 GPa

TB = 20 kNm

D1 = 1.25D2

= 0.3

TD = 20 kNm

L1 = 500 mm
L1 = 2L2 = 2LAB

Slino prethodnim zadacima, neophodno je prvo skicirati dijagram momenata uvijanja


vratila. S obzirom da je jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu A problem je statiki
odreen pa se ne mora ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija
i skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti s desne, poznate, strane
prema osloncu A i redom nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti izrade rijeimo i nepoznatu reakciju. Pretpostavljajui da je smjer djelovanja momenta
TA pozitivan (u smjeru vektora normale na povrinu A, suprotno kretanju kazaljke na satu)
moemo postaviti jednainu ravnotee (vidi sliku 3.52):
X
T =0
TA TB TD = 0
Odavde se dobiva da je:

TA = TB + TD = 20 + 20 = 40kNm
pa je smjer djelovanja momenta TA pravilno pretpostavljen. Dijagram momenta uvijanja ima
oblik kao na slici 3.52. Dakle, dio vratila AB izloen je momentu uvijanja TAB = TA = 20
kNm, a dio BD (i BC i CD) momentu uvijanja TBC = TCD = TAB TB = 40 20 = 20
kNm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.
D

1
TA

FD

TB

T
40 kNm
TA (TD +TB)
TD

20 kNm

0
Slika 3.52: Dijagram momenata uvijanja

a) Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A


Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na oslonac A dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se

120

3 Uvijanje

moe podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TBC LBC
TCD LCD
TAB LAB
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
20 103 0.25
40 103 0.25
+
=
76.92 109 2.397 105
76.92 109 2.397 105
3
20 10 0.25
+
76.92 109 9.817 106
DA = 0.015 = 0.845
DA = AB + BC + CD =

gdje je
LAB = L2 =

L1
500 103
=
= 0.25m
2
2

IoAC = IoAB = IoBC =

D14
(125 103 )4
=
= 2.397 105 m4
32
32

D24
0.14
=
= 9.817 106 m4
32
32
D1
125 103
D2 =
=
= 0.1m
1.25
1.25
E
200 109
GAB = GBC = GCD =
=
= 76.923GPa
2(1 + )
2(1 + 0.3)
IoCD =

Pozitivna vrijednost ugla nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u


smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu.
b) Maksimalan napon u presjeku C
Na osnovu izraza za maksimalan napon usljed uvijanja (31) vidi se da je napon obrnuto
proporcionalan polarnom momentu (otpora) poprenog presjeka. Kako je u presjeku C
moment uvijanja kontinuiran (jednak TD ), onda je maksimalna vrijednost napona, uz
zanemarivanje koncentracije napona, na strani manjeg poprenog presjeka pa je:
max =

TCD D2
100 103
20 103

=
= 101.86MPa
IoCD 2
9.817 106
2

Zadatak 3.6 Za puno elino vratilo AD sastavljeno iz dva dijela 1 i 2 te optereeno momentima uvijanja, kao na slici 3.61, treba :
a) skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD,
b) izraunati ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A,
c) izraunati maksimalan napon uvijanja u presjeku C.
Podaci: E = 200 GPa, = 0.3, D1 = 1.2D2 = 120 mm, L1 = 1.5L2 = 2LAB = 300 mm,
2TB = 3TC = TD = 60 kNm.

Statiki odreeni problemi

121

L2

L1

D1

TD

TC

TB

LAB

D2
Slika 3.61: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 3.6: Podaci uz zadatak 3.6


D1 = 120 mm

E = 200 GPa

TD = 60 kNm

D1 = 1.2D2

= 0.3

2TB = 3TC = TD

L1 = 300 mm
L1 = 1.5L2 = 2LAB

Zadatak je varijanta prethodnog zadatka pa je postupak rjeavanja isti. S obzirom da je


jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu A problem je statiki odreen pa se ne mora
ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija i skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti s desne, poznate, strane prema osloncu A i redom
nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti izrade rijeimo i
nepoznatu reakciju. Pretpostavljajui da je smjer djelovanja momenta TA pozitivan (u smjeru vektora normale na povrinu A, suprotno kretanju kazaljke na satu) moemo postaviti
jednainu ravnotee (vidi sliku 3.62):
X

T =0

TA TB + TC + TD = 0

Odavde se dobiva da je:


TA = TB TC TD = 30 20 60 = 50kNm
pa je smjer djelovanja momenta TA pogreno pretpostavljen.
a) Dijagram momenata uvijanja vratila AD
Dijagram momenta uvijanja ima oblik kao na slici 3.62. Dakle, dio vratila AB izloen je
momentu uvijanja TAB = TA = 50 kNm, dio BC momentu uvijanja TBC = TAB TB =
5030 = 80 kNm, a dio CD momentu uvijanja TCD = TD = TBC +TC = 80+20 =
60 kNm.
b) Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A
Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na oslonac A dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se

122

3 Uvijanje

A
TA

1
TB

TC

TD

T
0 -TD -TC+TB (=TA)
-50 kNm

-TD -TC

-TD
-80 kN

-60 kNm

Slika 3.62: Dijagram momenata uvijanja

moe podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TAB LAB
TBC LBC
TCD LCD
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
80 103 0.15
50 103 0.15
+
=
9
5
76.92 10 2.036 10
76.92 109 2.036 105
3
60 10 0.2
+
76.92 109 9.817 106
DA = 0.028rad = 1.624
DA = AB + BC + CD =

gdje je
LAB =

L1
300 103
=
= 0.15m
2
2

L1
300 103
=
= 0.2m
1.5
1.5
(120 103 )4
D4
= 2.036 105 m4
IoAC = IoAB = IoBC = 1 =
32
32
D4
0.14
IoCD = 2 =
= 9.817 106 m4
32
32
D1
120 103
D2 =
=
= 0.1m
1.2
1.2
200 109
E
=
= 76.923GPa
GAB = GBC = GCD =
2(1 + )
2(1 + 0.33)

L2 =

Negativna vrijednost ugla nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u


smjeru kretanja kazaljke na satu.
c) Maksimalan napon uvijanja u presjeku C
Na osnovu izraza za maksimalan napon usljed uvijanja (31) vidi se da je napon obrnuto proporcionalan polarnom momentu (otpora) poprenog presjeka i direktno proporcionalan momentu uvijanja. Kako se u presjeku C mijenja i moment uvijanja i popreni

Statiki odreeni problemi

123

presjek, neophodno je izraunati maksimalne napone s lijeve (l) i s desne (d) strane
presjeka C pa imamo
maxCl =

120 103
80 103
TBC D1

=
= 235.8MPa
IoBC 2
2.036 105
2

maxCd =

100 103
60 103
TCD D2

=
= 305.58MPa
6
IoCD 2
9.817 10
2

Maksimalna vrijednost tangencijalnog napona u presjeku C je vea od dvije izraunate


vrijednosti (s desne strane), odnosno max = 305.58 MPa.
Zadatak 3.7 Za puno vratilo od legure aluminijuma, sastavljeno iz dva dijela 1 i 2, te
optereeno momentima uvijanja, kao na slici 3.71, treba :
a) skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD,
b) izraunati ugao uvijanja u presjeku A u odnosu na presjek D,
c) izraunati maksimalan napon uvijanja u presjeku C.
Podaci: E = 70 GPa, = 0.35, D1 = 1.2D2 = 60 mm, L1 = 1.5L2 = 2LAB = 240 mm,
2TA = 3TB = TC = 3 kNm.
L2

L1

1
TA

TB

LAB

TC

D1

D2
Slika 3.71: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 3.7: Podaci uz zadatak 3.7
D1 = 60 mm

E = 70 GPa

TD = 3 kNm

D1 = 1.2D2

= 0.35

2TA = 3TB = TC

L1 = 240 mm
L1 = 1.5L2 = 2LAB

Zadatak je varijanta prethodnog zadatka pa je postupak rjeavanja isti. S obzirom da je


jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu D problem je statiki odreen pa se ne mora
ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija i skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti s lijeve, poznate, strane prema osloncu D i redom
nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti izrade rijeimo i

124

3 Uvijanje

nepoznatu reakciju. Pretpostavljajui da je smjer djelovanja momenta TD pozitivan (u smjeru vektora normale na povrinu D, suprotno kretanju kazaljke na satu) moemo postaviti
jednainu ravnotee (vidi sliku 3.72):
X
T =0
TA + TB + TC TD = 0

Odavde se dobiva da je:

TD = TA + TB + TC = 1.5 + 1 + 3 = 2.5kNm
pa je smjer djelovanja momenta TD pravilno pretpostavljen.
a) Dijagram momenata uvijanja vratila AD
Dijagram momenta uvijanja ima oblik kao na slici 3.72. Dakle, dio vratila AB izloen
je momentu uvijanja TAB = TA = 1.5 kNm, dio BC momentu uvijanja TBC =
TAB +TB = 1.5+1 = 0.5 kNm, i dio CD momentu uvijanja TCD = TD = TBC +TC =
0.5 + 3 = 2.5 kNm.
D

FA

FC

FB

-TA +TB +TC


(=TD)

T
0
-1.5 kNm

-TA

-TA+TB

TD

2.5 kNm

-0.5 kNm

Slika 3.72: Dijagram momenata uvijanja

b) Ugao uvijanja presjeka A u odnosu na presjek D


Ugao uvijanja presjeka A u odnosu na oslonac D dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se
moe podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TBC LBC
TCD LCD
TAB LAB
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
0.5 103 0.12
1.5 103 0.12
+
=
25.93 109 1.272 106
25.93 109 1.272 106
2.5 103 0.16
+
25.93 109 6.136 107
AD = 0.018rad = 1.024
AD = AB + BC + CD =

gdje je
LAB =

240 103
L1
=
= 0.12m
2
2

Statiki odreeni problemi

125

LBC = L1 LAB = 240 103 120 103 = 0.12m


L1
240
L2 =
=
= 160mm
1.5
1.5
(60 103 )4
D4
= 1.272 106 m4
IoAC = IoAB = IoBC = 1 =
32
32
D4
(50 103 )4
IoCD = 2 =
= 6.136 107 m4
32
32
D1
60 103
D2 =
=
= 50mm
1.2
1.2
E
70 109
GAB = GBC = GCD =
=
= 25.926GPa
2(1 + )
2(1 + 0.35)
Pozitivna vrijednost ugla nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u
smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (suprotna je smjeru momenta TA ).
c) Maksimalan napon uvijanja u presjeku C.
Na osnovu izraza za maksimalan napon usljed uvijanja (31) vidi se da je napon obrnuto proporcionalan polarnom momentu (otpora) poprenog presjeka i direktno proporcionalan momentu uvijanja. Kako se u presjeku C mijenja i moment uvijanja i popreni
presjek, neophodno je izraunati maksimalne napone s lijeve (l) i s desne (d) strane
presjeka C pa imamo
maxCl =

TBC D1
60 103
0.5 103

=
= 11.8MPa
6
IoBC 2
1.272 10
2

maxCd =

50 103
2.5 103
TCD D2

=
= 101.86MPa
IoCD 2
6.136 107
2

Maksimalna vrijednost tangencijalnog napona u presjeku C je vea od dvije izraunate


vrijednosti (s desne strane), odnosno max = 101.86 MPa.
Zadatak 3.8 Vratilo sastavljeno iz dva dijela od razliitih materijala 1 i 2, optereeno je
momentima uvijanja, kao na slici 3.81. Odrediti:
a) ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A,
b) maksimalan napon u presjeku C.
Podaci: E1 = 200 GPa, 1 = 0.3, E2 = 150 GPa, 2 = 0.35, D1 = D2 = 125 mm,
L1 = L2 = 2LAB = 500 mm, 3TA = TB = 1.5TD = 120 Nm.
R j e e nj e
Da bismo rijeili zadatak neophodno je prvo skicirati dijagram momenata uvijanja vratila.
No, prije toga, s obzirom da nema nepoznatih optereenja koja djeluju na vratilo, provjerimo
da li se vratilo nalazi u statikoj ravnotei. Za tu svrhu koristiemo skicu optereenja, kao
na slici 3.82, gdje su pojedini momenti uvijanja prikazani pomou vektora s dvije strelice
(smjer djelovanja momenta uvijanja odreuje se pravilom desne ruke, a predznak momenta
uvijanja se usvaja prema analogiji s aksijalno optereenim elementima; negativan karakter
ima onaj moment uvijanja kod kojeg vektor momenta uvijanja ima smjer suprotan vektoru

126

3 Uvijanje

L2

L1
TA

TD
TB

1
B

2
C

LAB
D1

D2

Slika 3.81: Opis problema


Tabela 3.8: Podaci uz zadatak 3.8
D1 = 125 mm

E1 = 200 GPa

TD = 120 kNm

D1 = D2 = D

1 = 0.3

3TA = TB = 1.5TD

L1 = 500 mm

E2 = 150 GPa

L1 = L2 = 2LAB

2 = 0.35

normale na povrinu, odnosno smjer kretanja kazaljke na satu.). Izraunajmo zbir momenata
uvijanja za kraj A:
X
T = TA TB + TD = 40 120 + 80 = 0

gdje je:

120
120
= 40Nm
TB =
= 80Nm
3
1.5
S obzirom da je zbir momenata uvijanja jednak nuli, vratilo se nalazi u statikoj ravnotei
pa moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.82. Pri tome,
usvajamo da je smjer momenta uvijanja TA pozitivan. Dakle, dio vratila AB izloen je
momentu uvijanja TAB = TA = 40 Nm, a dio BD (i BC i CD) momentu uvijanja TBC =
TCD = TAB TB = 40 120 = 80 Nm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.
TA =

TA

TD

TB

1
A

2
C

TA
0

TA -TB
(=TD)

Slika 3.82: Dijagram momenata uvijanja

Statiki odreeni problemi

127

a) Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na presjek A


Ugao uvijanja presjeka D u odnosu na oslonac A dobija se kao zbir uglova uvijanja
pojedinanih segmenata. S obzirom na geometriju, optereenja i materijal, vratilo se
moe podijeliti na tri segmenta pa se ugao uvijanja dobija na osnovu izraza (35) kao:
TBC LBC
TCD LCD
TAB LAB
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
40 0.25
80 0.25
=
+
76.92 109 2.397 105 76.92 109 2.397 105
80 0.5
+
55.56 109 2.397 105
DA = 0.035 = 2.032
DA = AB + BC + CD =

gdje je
LAB =

L1
500
=
= 250mm
2
2
(125 103 )4
D14
=
= 2.397 105 m4
32
32
E1
200 109
= G1 =
=
= 76.923GPa
2(1 + 1 )
2(1 + 0.3)

IoAC = IoCD = IoAB = IoBC =


GAB = GBC
GCD = G2 =

E2
150 109
=
= 55.56GPa
2(1 + 2 )
2(1 + 0.35)

Negativna vrijednost ugla nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u


smjeru kretanja kazaljke na satu.
b) Maksimalan napon u presjeku C
Na osnovu izraza za maksimalan napon usljed uvijanja (31) vidi se da je napon obrnuto proporcionalan polarnom momentu (otpora) poprenog presjeka i direktno proporcionalan momentu uvijanja. S obzirom da su moment uvijanja i prenik vratila jednaki s
obje strane presjeka C maksimalna vrijednost napona jednaka je s lijeve i s desne strane
presjeka C, nalazi se na vanjskoj povrini vratila i iznosi:
max =

TBC D
125 103
80 103

=
= 208.61MPa
5
Io 2
2.397 10
2

Zadatak 3.9 elino vratilo, sastavljeno iz dva dijela punog dijela AB prenika dAB = 60
mm i cijevi CD, vanjskog prenika dCD = 90 mm i debljine stijenke tCD = 6 mm,
optereeno je momentom uvijanja, kao na slici 3.91. Odrediti maksimalan moment uvijanja
koji se moe primjeniti, ako je dozvoljeni napon usljed uvijanja = 100 MPa.
Ostali podaci: E = 200 GPa, = 0.3, LAB = LCD = 200 mm.

128

3 Uvijanje

D
C
B
90 mm

A
dAB
T

Slika 3.91: Opis problema uz zadatke 3.9 i 3.10

R j e e nj e
Tabela 3.9: Podaci uz zadatak 3.9
dAB = 60 mm

E = 200 GPa

dCD = 90 mm

= 0.3

doz = 100 MPa

tCD = 6 mm
LAB = LCD = 200 mm

Na osnovu slike 3.91 je jasno da se radi o statiki odreenom problemu, pri emu je itavo
vratilo optereeno konstantnim momentom uvijanja T . Vrijednost momenta uvijanja, koji
svaki dio vratila moe izdrati, dobija se iz izraza (31):
Tmax = doz

2Io
d

pa emo imati dvije vrijednosti za dva dijela vratila:


TmaxAB = doz

2IoAB
2 1.272 106
= 100 106
= 4.24kNm
dAB
60 103

gdje je:
IoAB =

d4AB
(60 103 )4
=
= 1.272 106 m4
32
32

i
TmaxCD = doz

2 2.807 106
2IoCD
= 100 106
= 6.238kNm
dCD
90 103

gdje je:
IoCD = (1 4 )
=

(90 103 )4
d4CD
= (1 0.8674 )
= 2.807 106 m4
32
32

90 2 6
dCD 2tCD
=
= 0.867
dCD
90

Statiki odreeni problemi

129

Sada se moe zakljuiti da je maksimalan momenat uvijanja, koji se moe primjeniti na


zadato vratilo, jednak minimalnoj vrijednosti dva izraunata momenta uvijanja, odnosno
Tmax = 4.24 kNm.
Zadatak 3.10 Vratilo, sastavljeno iz dva dijela punog elinog dijela AB prenika dAB =
50 mm i aluminijumske cijevi CD, vanjskog prenika dCD = 90 mm i debljine stijenke
tCD = 10 mm, optereeno je momentom uvijanja, kao na slici 3.91. Odrediti maksimalan
moment uvijanja koji se moe primjeniti, ako je dozvoljeni napon uvijanja za elik dozAB =
100 MPa, a aluminijum dozCD = 60 MPa. Ostali podaci: EAB = 200 GPa, AB = 0.3,
ECD = 70 GPa, CD = 0.35, LAB = LCD = 300 mm.
R j e e nj e
Tabela 3.10: Podaci uz zadatak 3.10
dAB = 50 mm

EAB = 200 GPa

dozAB = 100 MPa

dCD = 90 mm

AB = 0.3

dozCD = 70 MPa

tCD = 10 mm

ECD = 70 GPa

LAB = LCD = 300 mm

AB = 0.35

Problem je identian onom u prethodnom zadatku, s razlikama u vrsti materijala i dimenzijama. Na osnovu slike 3.91 je jasno da se radi o statiki odreenom problemu, pri
emu je itavo vratilo optereeno konstantnim momentom uvijanja T . Vrijednost momenta
uvijanja, koji svaki dio vratila moe izdrati, dobija se iz izraza (31):
2Io
d
pa emo imati dvije vrijednosti za dva dijela vratila:
Tmax = doz

TmaxAB = dozAB

2 6.136 107
2IoAB
= 100 106
= 2.45kNm
dAB
50 103

gdje je:
IoAB =

d4AB
(50 103 )4
=
= 6.136 107 m4
32
32

i
TmaxCD = dozCD

2 4.084 106
2IoCD
= 60 106
= 5.45kNm
dCD
90 103

gdje je:
d4CD
(90 103 )4
= (1 0.7784)
= 4.084 106 m4
32
32
90 2 10
dCD 2tCD
=
= 0.778
=
dCD
90
Sada se moe zakljuiti da je maksimalan momenat uvijanja, koji se moe primjeniti na
zadato vratilo, jednak minimalnoj vrijednosti dva izraunata momenta uvijanja, odnosno
Tmax = 2.45 kNm.
IoCD = (1 4 )

130

3 Uvijanje

Zadatak 3.11 Momenti uvijanja djeluju na puno elino vratilo, kao to je prikazano na
slici 3.111 (u osloncima A i E nalaze se leajevi). Odrediti:
a) ugao uvijanja diska C u odnosu na disk B i oslonac A,
b) maksimalni napon u vratilu BC,
c) dimenzije upljeg vratila od aluminijuma kojim bi trebalo zamijeniti dio CD, ako se zna
da je odnos vanjskog i unutranjeg prenika 1.2. Proraun uraditi prema kriterijumu
vrstoe. Uzeti da je dozvoljeni tangencijalni napon doz = 75 MPa.
Ostali podaci: DBC = 30 mm.

400 Nm

900 Nm
500 Nm

0.6 m

0.8 m

1m

E
0.5 m

Slika 3.111: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 3.11: Podaci uz zadatak 3.11


DAB = DBC = 30 mm

LAB = 0.6 m

TB = 400 Nm

DCD = DDE = 36 mm

LBC = 0.8 m

TC = 900 Nm

LCD = 1 m

TD = 500 Nm

LDE = 0.5 m

doz = 75 MPa

Da bismo rijeili zadatak neophodno je prvo skicirati dijagram momenata uvijanja vratila.
No, prije toga, s obzirom da nema nepoznatih optereenja koja djeluju na vratilo, provjerimo
da li se vratilo nalazi u statikoj ravnotei. Za tu svrhu koristiemo skicu optereenja, kao
na slici 3.112, gdje su pojedini momenti uvijanja prikazani pomou vektora s dvije strelice
(smjer djelovanja momenta uvijanja odreuje se pravilom desne ruke, a predznak momenta
uvijanja se usvaja prema analogiji s aksijalno optereenim elementima; negativan karakter
ima onaj moment uvijanja kod kojeg vektor momenta uvijanja ima smjer suprotan vektoru
normale na povrinu, odnosno smjer kretanja kazaljke na satu.). Izraunajmo zbir momenata
uvijanja za kraj A:
X
T = TB TC + TD = 400 + 900 500 = 0

Statiki odreeni problemi

131

S obzirom da je zbir momenata uvijanja jednak nuli, vratilo se nalazi u statikoj ravnotei
pa moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.112. Pri
tome, usvajamo da je smjer momenta uvijanja TB pozitivan. Dakle, dijelovi vratila AB
i DE nisu izloeni nikakvim momentima uvijanja (u osloncima A i E nalaze se leajevi),
dio BC je izloen momentu uvijanja TBC = TB = 400 Nm i dio CD momentu uvijanja
TCD = TD = TBC TB = 400 900 = 500 Nm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.

TC

TD
TD

TC

TB

T
400 kNm
TB
0

TB -TC
(=TD)
-500 kNm
Slika 3.112: Dijagram momenata uvijanja

a) Ugao uvijanja diska C u odnosu na disk B i oslonac A


Ugao uvijanja diska C u odnosu na disk B ostaje konstantan do oslonca A s obzirom da
je izmeu oslonca A i diska B moment uvijanja jednak nuli. Traeni ugao uvijanja se
dobija na osnovu izraza (34) kao:
CB = CA =

400 0.8
TBC LBC
= 0.051rad = 2.92
=
GBC IoBC
78.95 109 7.952 108

gdje je
IoBC =

4
DBC

(30 103 )4
=
= 7.952 108 m4
32
32

GBC =

E
210 109
=
= 78.947GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)

te usvojene vrijednosti E = 210 GPa i = 0.33 za elik. Pozitivna vrijednost ugla


nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u smjeru obrnutom od kretanja
kazaljke na satu.
b) Maksimalni napon u vratilu BC
Maksimalan napon u dijelu vratila BC dobija se na osnovu izraza za (31)
max =

400
30 103
TBC DBC
=

= 75.45MPa
8
IoBC 2
7.952 10
2

132

3 Uvijanje

c) Dimenzije upljeg vratila od aluminijuma


Dimenzionisanje na osnovu kriterija vrstoe radi se na osnovu izraza (31):
max =

TCD
< doz
WoCD

(3.111)

pri emu je za prstenasti popreni presjek polarni moment inercije otpora poprenog
presjeka jednak:
WoCD = (1 4 )

3
DCD1

16

(3.112)

uz = DCD2 /DCD1 = 1/1.2 = 0.833 prema uslovima zadatka, za DCD1 i DCD2 kao
vanjski i unutranji prenik zamjenskog vratila, respektivno.
Uvrtavajui izraz (3.112) u (3.111) dobija se traeni vanjski prenik zamjenskog vratila
kao:
s
s
16|T
|
16| 500|
CD
DCD1 = 3
= 3
= 40.33mm
doz (1 4 )
75 106 (1 0.8334)
pa je unutranji prenik jednak
DCD2 =

40.33 103
DCD1
=
= 33.6mm

1.2

Zadatak 3.12 Momenti uvijanja djeluju na puno elino vratilo, kao to je prikazano na
slici 3.121. Odrediti:
a) ugao uvijanja diskova A i B u odnosu na disk C,
b) maksimalni napon u vratilu BC,
c) dimenzije upljeg vratila od aluminijuma kojim bi trebalo zamijeniti dio CD, ako se zna
da je odnos vanjskog i unutranjeg prenika 1.2. Proraun uraditi prema kriterijumu
vrstoe. Uzeti da je dozvoljeni tangencijalni napon doz = 75 MPa.
Podaci: TA = 200 Nm, TB = 400 Nm, TC = 100 Nm, dAB = 20 mm, dBC = 30 mm,
dCD = 25 mm, LAB = 200 mm, LBC = 300 mm, LCD = 250 mm.

TCD

TBC
dCD

TAB

dBC

B
A

dAB

Slika 3.121: Opis problema uz zadatke (3.12) i (3.13)

Statiki odreeni problemi

133

R j e e nj e
Tabela 3.12: Podaci uz zadatak 3.12
dAB = 20 mm

LAB = 0.2 m

TA = 200 Nm

dBC = 30 mm

LBC = 0.3 m

TB = 400 Nm

dCD = 25 mm

LCD = 0.25 m

TC = 100 Nm
doz = 75 MPa

S obzirom da je jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu D problem je statiki


odreen pa se ne mora ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija i
skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti s lijeve, poznate, strane prema
osloncu D i redom nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti
izrade rijeimo i nepoznatu reakciju. Pretpostavljajui da je smjer djelovanja momenta TD
pozitivan (u smjeru vektora normale na povrinu D, suprotno kretanju kazaljke na satu)
moemo postaviti jednainu ravnotee (vidi sliku 3.122):
X
T =0
TA + TB + TC TD = 0

Odavde se dobiva da je:

TD = TA + TB + TC = 200 + 400 + 100 = 300Nm


pa je smjer djelovanja momenta TD pravilno pretpostavljen i moe se nacrtati dijagram
momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.122. Dakle, dio vratila AB je izloen momentu
uvijanja TAB = TA = 200 Nm, dio BC je izloen momentu uvijanja TBC = TAB + TB =
200+400 = 200 Nm i dio CD momentu uvijanja TCD = TD = TBC +TB = 200+100 = 300
Nm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.

TB

TA

TC

TD

300 kNm

T
200 kNm

-TA+TB
0

-TA+TB+TC
(=TD)

-TA

-200 kNm
Slika 3.122: Dijagram momenata uvijanja

134

3 Uvijanje

a) Ugao uvijanja diskova A i B u odnosu na disk C


Ugao uvijanja diska B u odnosu na disk C dobija na osnovu izraza (34) kao:
BC =

200 0.3
TBC LBC
= 9.557 103 rad = 0.548
=
GBC IoBC
78.95 109 7.952 108

gdje je
IoBC =

4
DBC

(30 103 )4
=
= 7.952 108 m4
32
32

GBC =

210 109
E
=
= 78.947GPa
2(1 + )
2(1 + 0.33)

te usvojene vrijednosti E = 210 GPa i = 0.33 za elik.


Ugao uvijanja diska A u odnosu na disk C dobija na osnovu izraza (35) kao:
TAB LAB
+ BC
GAB IoAB
200 0.2
+ 9.557 103 = 0.023rad = 1.301
=
78.95 109 1.571 108

AC = AB + BC =

gdje je
IoAB =

4
DAB

(20 103 )4
=
= 1.571 104 mm4
32
32

Pozitivna vrijednost ugla BC nam govori da se presjek B uvija u odnosu na presjek C


u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu, a negativna vrijednost ugla AC da se
presjek A uvija u odnosu na presjek C u smjeru kretanja kazaljke na satu.
b) Maksimalni napon u vratilu BC
Maksimalan napon u dijelu vratila BC dobija se na osnovu izraza za (31)
max =

TBC dBC
30 103
200

=
= 37.73MPa
IoBC 2
7.952 108
2

c) Dimenzije upljeg vratila od aluminijuma


Dimenzionisanje na osnovu kriterija vrstoe radi se na osnovu izraza (31):
max =

TCD
< doz
WoCD

(3.121)

pri emu je za prstenasti popreni presjek polarni moment inercije otpora poprenog
presjeka jednak:
WoCD = (1 4 )

d3CD1
16

(3.122)

uz = DCD2 /DCD1 = 1/1.2 = 0.833 prema uslovima zadatka, za DCD1 i DCD2 kao
vanjski i unutranji prenik zamjenskog vratila, respektivno.

Statiki odreeni problemi

135

Uvrtavajui izraz (3.122) u (3.121), uzimajui da je doz = 75 MPa, dobija se traeni


vanjski prenik zamjenskog vratila:
s
s
16|TCD |
16|200|
3
DCD1 =
= 3
= 34mm
doz (1 4 )
75 106 (1 0.8334)
pa je unutranji prenik jednak
DCD2 =

34 103
DCD1
=
= 28.3mm

1.2

Zadatak 3.13 Momenti uvijanja djeluju na puno elino vratilo, kao to je prikazano na
slici 3.121. Odrediti:
a) ugao uvijanja u taki B u odnosu na taku D,
b) maksimalni napon u vratilu CD,
c) dimenzije upljeg vratila od aluminijuma koje bi trebalo zamijeniti dio BC, ako se zna
da je odnos vanjskog i unutranjeg prenika 1.25. Proraun uraditi prema kriterijumu
krutosti (ugao uvijanja je jednak u oba sluaja!).
Podaci: TA = 300 Nm, TB = 600 Nm, TC = 200 Nm, dAB = 25 mm, dBC = 25 mm,
dCD = 35 mm, LAB = 0.3 m, LBC = 0.4 m, LCD = 0.3 m.
R j e e nj e
Tabela 3.13: Podaci uz zadatak 3.13
dAB = 25 mm

LAB = 0.3 m

TA = 300 Nm

dBC = 25 mm

LBC = 0.4 m

TB = 600 Nm

dCD = 35 mm

LCD = 0.3 m

TC = 200 Nm

Problem je identian onom u prethodnom zadatku, pa je i postupak rjeavanja identian.


S obzirom da je jedina nepoznata moment uvijanja u osloncu D problem je statiki odreen
pa se ne mora ni rjeavati jednaina ravnotee da bi se dobila nepoznata reakcija i skicirao dijagram momenata uvijanja, nego je dovoljno krenuti s lijeve, poznate, strane prema
osloncu D i redom nanositi momente uvijanja kako se primjenjuju. Ipak, radi kompletnosti
izrade rijeimo i nepoznatu reakciju. Pretpostavljajui da je smjer djelovanja momenta TD
pozitivan (u smjeru vektora normale na povrinu D, suprotno kretanju kazaljke na satu)
moemo postaviti jednainu ravnotee (vidi sliku 3.131):
X
T =0
TA + TB + TC TD = 0
Odavde se dobiva da je:

TD = TA + TB + TC = 300 + 600 + 200 = 500Nm


pa je smjer djelovanja momenta TD pravilno pretpostavljen i moemo nacrtati dijagram
momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.131. Dakle, dio vratila AB je izloen momentu
uvijanja TAB = TA = 300 Nm, dio BC je izloen momentu uvijanja TBC = TAB + TB =
300+600 = 300 Nm i dio CD momentu uvijanja TCD = TD = TBC +TB = 300+200 = 500
Nm. Sada moemo rijeiti sve traene veliine.

136

3 Uvijanje

TB

TA

TC

TD

500 kNm

T
300 kNm

TA+TB
0

TA+TB+TC
(=TD)

TA

300 kNm
Slika 3.131: Dijagram momenata uvijanja

a) Ugao uvijanja u taki B u odnosu na taku D


Ugao uvijanja diska B u odnosu na oslonac D dobija na osnovu izraza (35) kao:
TCD LCD
TBC LBC
+
GBC IoBC
GCD IoCD
300 0.4
500 0.3
=
+
= 0.053rad = 3.01
9
8
78.95 10 3.835 10
78.95 109 1.473 107

BD = BC + CD =

gdje je
d4BC
(25 103 )4
=
= 3.835 108 m4
32
32
d4
(35 103 )4
IoCD = CD =
= 1.473 107 m4
32
32
210 109
E
=
= 78.947GPa
GBC = GCD =
2(1 + )
2(1 + 0.33)
a vrijednosti E = 210 GPa i = 0.33 su usvojene za elini materijal. Pozitivna
vrijednost ugla BD nam govori da se presjek D uvija u odnosu na presjek A u smjeru
obrnutom od kretanja kazaljke na satu.
IoBC =

b) Maksimalni napon u vratilu CD


Maksimalan napon u dijelu vratila CD dobija se na osnovu izraza za (31)
max =

35 103
500
TCD dCD

=
= 59.39MPa
7
IoCD 2
1.473 10
2

c) Dimenzije upljeg vratila od aluminijuma


Dimenzionisanje na osnovu kriterija krutosti radi se na osnovu izraza (34) pa se koritenjem uslova zadatka o jednakosti uglova uvijanja dobija:
=

TBC LBC
TBC LBC
< max =

GBC IoBC
GBC IoBC

(3.131)

Statiki odreeni problemi

137

pri emu se GBC i Io BC odnose na zamjensko vratilo od aluminijuma prstenastog poprenog presjeka, i iznose:
Io BC = (1 4 )
GBC =

DBC

32

(3.132)

E
70 109
=
= 25.93GPa

2(1 + )
2(1 + 0.35)

(3.133)

uz = DBC2
/DBC1
= 1/1.25 = 0.8 prema uslovima zadatka, za DBC1
i DBC2
kao
vanjski i unutranji prenik zamjenskog vratila, respektivno.
Uvrtavajui izraze (3.132) u (3.131), dobija se traeni vanjski prenik zamjenskog
vratila:
s
s
32GBC IoBC
32 78.95 109 3.835 108

4
= 52.75mm
= 4
DBC1 =

4
(1 )GBC
(1 0.84 ) 25.93 109

pa je unutranji prenik jednak

DCD2
=

DCD1
52.75 103
=
= 42.2mm

1.25

Zadatak 3.14 Na slici 3.141 vratilo BC je uplje s prenicima 90 i 120 mm, a vratila AB
i CD su puna s prenikom d. Za optereenja data na slici 3.141, treba:
a) skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD,
b) nai maksimalan i minimalan tangencijalni napon u vratilu BC,
c) odrediti potreban prenik vratila CD, ako je dozvoljeni tangencijalni napon 65 MPa.

d
6 kNm

14 kNm

120/90 mm
26 kNm

B
0.9 m

6 kNm

0.7 m
0.5 m
d
Slika 3.141: Opis problema

R j e e nj e
S obzirom da nema nepoznatih optereenja koja djeluju na vratilo (nema oslonaca), provjerimo da li se vratilo nalazi u statikoj ravnotei. Za tu svrhu koristiemo skicu optereenja, kao na slici 3.142, gdje su pojedini momenti uvijanja prikazani pomou vektora s dvije

138

3 Uvijanje

Tabela 3.14: Podaci uz zadatak 3.14


dBC1 = 120 mm

LAB = 0.9 m

TA = 6 kNm

dBC2 = 90 mm

LBC = 0.7 m

TB = 14 kNm

LCD = 0.5 m

TC = 26 kNm
TD = 6 kNm

strelice (smjer djelovanja momenta uvijanja odreuje se pravilom desne ruke, a predznak
momenta uvijanja se usvaja prema analogiji s aksijalno optereenim elementima; negativan
karakter ima onaj moment uvijanja kod kojeg vektor momenta uvijanja ima smjer suprotan
vektoru normale na povrinu, odnosno smjer kretanja kazaljke na satu.). Izraunajmo zbir
momenata uvijanja za kraj A:
X
T = TA TB + TC TD = 6 14 + 26 6 = 0

a) Skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD


S obzirom da je zbir momenata uvijanja jednak nuli, vratilo se nalazi u statikoj ravnotei
pa moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja, kao to je dato na slici 3.142. Pri
tome, usvajamo da je smjer momenta uvijanja TA negativan, odnosno u smjeru kretanja
kazaljke na satu kada se gleda s vanjske strane poprenog presjeka A. Dakle, dio vratila
AB je izloen momentu uvijanja TAB = TA = 6 kNm, dio BC je izloen momentu
uvijanja TBC = TAB TB = 6 14 = 20 kNm i dio CD momentu uvijanja TCD =
TD = TBC + TC = 20 + 26 = 6 kNm.

A
TA

C
TD

B
TC
TB

TC

TD

T
6 kNm
0
6 kNm

TA

TATB+TC
(=TD)

TATB
20 kNm
Slika 3.142: Dijagram momenata uvijanja

b) Maksimalan i minimalan tangencijalni napon u vratilu BC


Maksimalan napon u dijelu vratila BC dobija se na osnovu izraza (31) pa je
max =

20 103
TBC
= 86.23MPa
=
WoBC
2.319 104

gdje je
WoBC = (1 4 )

d4BC1
(120 103 )3
= (1 0.754 )
= 2.319 104 m3
16
16

Statiki neodreeni problemi

139

dBC2
90
=
= 0.75
dBC1
120

Minimalan napon u dijelu vratila BC moe se dobiti na osnovu proporcionalnosti:


min = max

90 103
dBC2
= 64.67MPa
= 86.23 106
dBC1
120 103

c) Potreban prenik vratila CD


Dimenzionisanje na osnovu kriterija vrstoe radi se na osnovu izraza (31):
max =

TCD
< doz
WoCD

(3.141)

pri emu je zakruni popreni presjek polarni moment inercije otpora poprenog presjeka
jednak:
WoCD =

d3
16

(3.142)

Uvrtavajui izraz (3.142) u (3.141) dobija se traeni prenik zamjenskog vratila kao:
s
r
3
3 16|6 10 |
3 16|TCD |
d=
=
= 77.76mm
doz
65 106

3.3

Statiki neodreeni problemi

Zadatak 3.15 Za puno elino vratilo AD sastavljeno iz dva dijela 1 i 2, ukljeteno na oba
kraja te optereeno momentom uvijanja TB , kao na slici 3.151, treba :
a) skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD,
b) izraunati reakcije u osloncima,
c) izraunati ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A.
Podaci: E = 200 GPa, = 0.3, D1 = 1.2D2 = 120 mm, L1 = 1.5L2 = 2LAB = 300 mm,
TB = 60 kNm.
LCD

LAC
A

1
LAB

C
TB

Slika 3.151: Opis problema

140

3 Uvijanje

R j e e nj e
Tabela 3.15: Podaci uz zadatak 3.15
LAC = L1 = 300 mm

TB = 60 kNm

1.5LCD = 2LAB = L1

EAB = EBC = ECD = 200 GPa

DAB = DBC = D1 = 120 mm

AB = BC = CD = 0.3

1.2DCD = D1

Zadatak je slian zadatku 2.15, s tom razlikom to se ovdje radi o problemu uvijanja
umjesto aksijalno optereenog elementa. S obzirom na analogiju izmeu ove dvije vrste
optereenja, postupak rjeavanja je isti, s tim da se sile zamjenjuju momentima uvijanja,
pomjeranja uglovima uvijanja, moduli elastinosti modulom klizanja, a povrina se zamjenjuje polarnim momentom inercije.
a) Dijagram momenata uvijanja
S obzirom da se ne znaju dvije reakcije oslonaca, problem je statiki neodreen pa se
postavljaju jednaina ravnotee momenta uvijanja uzdu ose vratila te uslov kompatibilnosti. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na vratilo djeluju u smjeru suprotnom
kretanju kazaljke na satu, odnosno da vektor momenta uvijanja TA djeluje ulijevo, a
moment TD udesno (vidi sliku 3.152a), traene jednaine su:
X
T =0
TA + TB + TD = 0
(3.151)
A = D = 0
(3.152)
pri emu uslov kompatibilnosti (3.152) znai i da je ugao uvijanja presjeka D u odnosu
na presjek A vratila jednak nuli.
Koristei pretpostavljene smjerove nepoznatih momenata, moe se skicirati dijagram momenata uvijanja za vratilo, kao to je prikazano na slici 3.152b. Jasno je da od take A
do take B nema promjene vrijednosti momenta, on je jednak TA , a zatim se u taki B
pojavljuje moment TB pa je ostatak vratila BCD itavom duinom optereen momentom
(TA TB ) ili ako posmatramo s desne strane, momentom TD .

b) Reakcije u osloncima
Da bismo odredili reakcije u osloncima, primjenimo uslov kompatibilnosti po kojem je
ukupni ugao uvijanja vratila jednak nuli koristei izraz (35):
AD = AB + BC + CD
(3.153)
TA LAB
(TA TB )LBC
(TA TB )LCD
=
+
+
=0
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
Iz izraza 3.153 se direktno dobija nepoznati moment uvijanja TA u osloncu A:
TB LCD
TB LBC
+
GBC IoBC
GCD IoCD
TA =
LBC
LCD
LAB
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
60 103 0.15
60 103 0.2
76.92 109 2.036 105 + 76.92 109 9.817 106
=
0.15
0.15
0.2
76.92 109 2.036 105 + 76.92 109 2.036 105 + 76.92 109 9.817 106
TA = 47.41kNm

Statiki neodreeni problemi

141

a)
TB

TA
A

TD

1
LAB

LBC

D
LCD

b)
T
TA

TA TB (= TA)

0
c)
T
47.41 kNm

12.59 kNm
Slika 3.152: Dijagram momenata uvijanja

gdje je:
4
DAB

(120 103 )4
=
= 2.036 105 m4
32
32
D4
0.14
IoCD = CD =
= 9.817 106 m4
32
32
D1
120 103
DCD =
=
= 0.1m
1.2
1.2
E
200 109
GAB = GBC = GCD =
=
= 76.923GPa
2(1 + )
2 (1 + 0.3)

IoAB = IoBC =

S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer momenta TA je ispravno pretpostavljen, odnosno vratilo se uvija u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu. Sada se na
osnovu izraza (3.152) dobija reakcija TD :
TD = TB TA = 47.41 103 60 103 = 12.59kNm
pa je pogreno pretpostavljen smjer momenta TD . Stvarni dijagram momenata dat je na
slici 3.152c.
c) Ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A.
Ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A jednak je uglovima uvijanja dijela vratila
AC ili CD:
12.59 103 0.2
TD LCD
= 3.335 103 = 0.191
=
C =
GCD IoCD
76.92 109 9.817 106

142

3 Uvijanje

s obrnutim smjerom kretanju kazaljke na satu.


Zadatak 3.16 Za puno elino vratilo AD sastavljeno iz dva dijela 1 i 2, ukljeteno na oba
kraja te optereeno momentom uvijanja TC , kao na slici 3.161, treba :
a) skicirati dijagram momenata uvijanja vratila AD,
b) izraunati reakcije u osloncima,
c) izraunati ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A.
Podaci: E = 200 GPa, = 0.3, D1 = 1.2D2 = 120 mm, L1 = 1.5L2 = 2LCD = 300 mm,
TC = 60 kNm.
LBD

LAB

TC
A

B 2

D
LCD

Slika 3.161: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 3.16: Podaci uz zadatak 3.16
LAB = 300 mm

TB = 60 kNm

3LCD = 1.5L2 = L1

EAB = EBC = ECD = 200 GPa

DAB = D1 = 120 mm

AB = BC = CD = 0.3

1.2D2 = D1

Zadatak je slian prethodnom zadatku, ali i zadatku 2.16, s tom razlikom to se ovdje
radi o problemu uvijanja umjesto aksijalno optereenog elementa. Primjenimo postupak
rjeavanja kao u prethodnom zadatku.
a) Dijagram momenata uvijanja
S obzirom da se ne znaju dvije reakcije oslonaca, problem je statiki neodreen pa se
postavljaju jednaina ravnotee momenta uvijanja uzdu ose vratila te uslov kompatibilnosti. Pretpostavljajui da reakcije u osloncima na vratilo djeluju u smjeru suprotnom
kretanju kazaljke na satu, odnosno da vektor momenta uvijanja TA djeluje ulijevo, a
moment TD udesno (vidi sliku 3.162a), traene jednaine su:
X
T =0
TA + TC + TD = 0
(3.161)
A = D = 0

(3.162)

pri emu uslov kompatibilnosti (3.162) znai i da je ugao uvijanja presjeka D u odnosu
na presjek A vratila jednak nuli.

Statiki neodreeni problemi

143

Koristei pretpostavljene smjerove nepoznatih momenata, moe se skicirati dijagram momenata uvijanja za vratilo, kao to je prikazano na slici 3.162b. Jasno je da od take A
do take C nema promjene vrijednosti momenta, on je jednak TA , a zatim se u taki C
pojavljuje moment TC pa je ostatak vratila CD optereen momentom (TA TC ) ili ako
posmatramo s desne strane, momentom TD .
b) Reakcije u osloncima
Da bismo odredili reakcije u osloncima, primjenimo uslov kompatibilnosti po kojem je
ukupni ugao uvijanja vratila jednak nuli koristei izraz (35):
AD = AB + BC + CD
TA LBC
(TA TC )LCD
TA LAB
+
+
=0
=
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD

(3.163)

Iz izraza 3.163 se direktno dobija nepoznati moment uvijanja TA u osloncu A:


TC LCD
GCD IoCD
TA =
LAB
LBC
LCD
+
+
GAB IoAB
GBC IoBC
GCD IoCD
60 103 0.2
76.92 109 9.817 106
=
0.3
0.1
76.92 109 2.036 105 + 76.92 109 9.817 106 +
TA = 17.41kNm

a)
TA

TC
A

B 2

1
LAB

b)

0.1
76.92 109 9.817 106

TD

C
LBC

LCD

T
TA

TA TC
(= TD)

0
c)

T
17.41 kNm
0
42.59 kNm
Slika 3.162: Dijagram momenata uvijanja

144

3 Uvijanje

gdje je:
IoAB =

4
DAB

(120 103 )4
=
= 2.036 105 m4
32
32

D24
0.14
=
= 9.817 106 m4
32
32
D1
120 103
D2 =
=
= 0.1m
1.2
1.2
E
200 109
GAB = GBC = GCD =
=
= 76.923GPa
2(1 + )
2 (1 + 0.3)
IoBC = IoCD =

S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, smjer momenta TA je ispravno pretpostavljen, odnosno vratilo se uvija u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu. Sada se na
osnovu izraza (3.161) dobija reakcija TD :
TD = TC TA = 17.41 60 = 42.59kNm
pa je smjer momenta TD pogreno pretpostavljen. Na slici 3.162 dat je stvarni dijagram
momenta uvijanja.
c) Ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A.
Ugao uvijanja presjeka C u odnosu na presjek A jednak je uglovima uvijanja dijela vratila
AC ili CD:
C =

42.59 103 0.2


TD LCD
= 5.64 103 rad = 0.323
=
GCD IoCD
76.92 109 9.817 106

sa smjerom kretanja kazaljke na satu.

Poglavlje 4

Savijanje
4.1

Osnovne formule

Normalni napon:
=

M
y < doz
I

(41)

Smiui napon:
s =

VQ
< doz
Ib

(42)

Maksimalan smiui napon za pravougaoni popreni presjek:




b h2
y12
Q=
2 4

(43)

3V
2A
Maksimalan smiui napon za kruni popreni presjek:

(44)

max =

max =

4V
3A

Maksimalan smiui napon za kruni prsten:






4V r22 + r1 r2 + r12
4V 1 + + 2
max =
=
3A
r12 + r22
3A
1 + 2

(45)

d1
d2

(46)

146

4.2

4 Savijanje

Provjera napona

Zadatak 4.1 Za gredu s prepustom pravougaonog poprenog presjeka, b h, optereenu


kao na slici 4.11, provjeri da li su normalni i tangencijalni naponi u dozvoljenim granicama.
Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 15 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 2
MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.3 m, LAC = 0.6 m, LAD = 0.8 m, M = 1 kNm, q = 10 kN/m,
dimenzije grede b h = 40 80 mm2 .
LAB
q
D

M
A

C
LAC
LAD

Slika 4.11: Opis problema

R j e e nj e
A

Tabela 4.1: Podaci uz zadatak 4.1


LAB = 0.3 m

q = 10 kN/m

LAC = 0.6 m

M = 1 kNm

LAD = 0.8 m

b h = 40 80

doz = 15 MPa
doz = 2 MPa
mm2

U ovom zadatku neophodno je nai najvee napone usljed momenata savijanja i usljed
transferzalnih sila i uporediti ih s dozvoljenim vrijednostima napona. Stoga je neophodno
prvo nai reakcije oslonaca A i C, FA i FC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri
emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.12 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom
pravcu pa je rjeenje trivijalno):
X
Fy = 0
FA Q + FC = 0
(4.11)
X
LAC + LAD
MA = 0
M + FC LAC Q
=0
(4.12)
2
Sada se iz (4.12) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.11) sila FA , odnosno
LAC + LAD
0.6 + 0.8
1 103 + 2 103
2
2
FC =
=
= 4kN
LAC
0.6
FA = Q FC = 2 103 4 103 = 2kN
M +Q

gdje je
Q = q (LAD LAC ) = 10 103 (0.8 0.6) = 2kN

Provjera napona

147

pa je smjer sile FA pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.12. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive
dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja
q. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje promjena
sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). Imajui u vidu dijagram
transferzalnih sila (mjesta gdje sila mijenja predznak), jasno je da se ekstremne vrijednosti
momenta savijanja nalaze u karakteristinim takama, a ne negdje ispod kontinuiranog optereenja. Ekstremne vrijednosti transferzalne sile nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih
sila/momenata (ukljuujui oslonce).

q
D

M
A

C
Q

FA

FC

+F

2 kN

0
2 kN
0.6 kNm
0.2 kNm
0
0.4 kNm

+M

F, kN
M, kNm

A
-2
0

Bl
-2
-0.6

Bd
-2
0.4

Cl
-2
-0.2

Cd
2
-0.2

D
0
0

Slika 4.12: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.12 se zakljuuje da je najvei intenzitet transferzalne sile u dijelu grede
AC, a momenta savijanja na mjestu djelovanja vanjskog momenta savijanja M s lijeve strane
i iznose:
Fmax = 2kN
Mmax = 0.6kNm
S obzirom da je momenat savijanja negativan, gornja vlakna su napregnuta zatezanjem, a
donja pritiskom. Treba jo napomenuti i da se ekstremna vrijednost suprotnog predznaka
moe zanemariti, s obzirom da je popreni presjek simetrian u odnosu na osu savijanja
(neutralnu osu), odnosno gornja i donja vlakna su jednako udaljena od neutralne linije, a

148

4 Savijanje

vrstoa na pritisak i zatezanje se smatraju jednakim


Sada se koristei izraz (41) mogu provjeriti normalni naponi (uzima se intenzitet momenta):
h
80 103
600
2 =
2
doz =
= 14.1MPa < 15MPa = doz
I
1.707 106
pri emu je za pravougaoni popreni presjek
Mmax

b h3
40 103 (80 103 )3
=
= 1.707 106 m4
12
12
Dakle, normalni naponi su u granicama dozvoljenih.
Tangencijalni napon emo provjeriti koristei izraz (44) (uzima se intenzitet sile)
I=

doz =

3Fmax
3 2 103
= 0.94MPa < 2MPa = doz
=
2A
2 3.2 103

A = bh = 40 103 80 103 = 3.2 103 m2


pa i tangencijalni naponi zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti napona.
Zadatak 4.2 Za konzolu krunog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.21, provjeri
da li su normalni i tangencijalni naponi u dozvoljenim granicama. Dozvoljeni napon na
savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.6 m, LAC = 0.9 m, M = 1 kNm, F = 1 kN, prenik konzole d = 50
mm.
M
LAB
C

A
LAC

Slika 4.21: Opis problema

R j e e nj e
C

Tabela 4.2: Podaci uz zadatak 4.2


LAB = 0.6 m

F = 1 kN

doz = 150 MPa

LAC = 0.9 m

M = 1 kNm

doz = 100 MPa

d = 50 mm

Slino prethodnom, i u ovom zadatku neophodno je nai najvee napone usljed momenata
savijanja i usljed transferzalnih sila i uporediti ih s dozvoljenim vrijednostima napona. Prvo

U sluaju da se neutralna linija ne nalazi na polovini poprenog presjeka, te da dozvoljeni naponi na zatezanje i pritisak
nisu jednaki, neophodno je izvriti provjeru napona za obje ekstremne vrijednosti momenta savijanja (negativnu i pozitivnu).

Provjera napona

149

treba nai reakcije u osloncu C, FC i MC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri


emu pretpostavljamo smjer reakcija dat na slici 4.22 (zbir sila u horizontalnom pravcu
nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
F + FC = 0
(4.21)
X
MC = 0
M + F (LAC LAB ) MC = 0
(4.22)
Sada se iz (4.21) dobija FC , a iz (4.22) momenat MC , odnosno
FC = F = 1kN
MC = M + F (LAC LAB ) = 1 103 + 1 103 (0.9 0.6) = 1.3kNm
pa je smjer sile FC pogreno pretpostavljen.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.22, uz podatke o vrijednosti sila i momenata u karakteristinim takama. S obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenata savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui i oslonce).

MC

F
+F

C
FC

1 kN

0
1 kNm
+M

1.3 kNm

F, kN
M, kNm

A
0
1

Bl
0
1

Bd
1
1

Cl
1
1.3

Slika 4.22: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.22 se zakljuuje da su najvee vrijednosti transferzalne sile u dijelu


konzole BC, a momenta savijanja u osloncu C i iznose:
Fmax = 1kN

150

4 Savijanje

Mmax = 1.3kNm
S obzirom da je moment savijanja pozitivan, gornja vlakna poprenog presjeka izloena
pritisku, a donja zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) mogu provjeriti normalni naponi:
50 103
d
1000
2 =
2
= 105.9MPa < 150MPa = doz
doz =
I
3.068 107
pri emu je za puni kruni popreni presjek
Mmax

(50 103 )4
d4
=
= 3.068 107 m4
64
64
Dakle, normalni naponi su u granicama dozvoljenih.
Tangencijalni napon emo provjeriti koristei izraz (45)
I=

doz =

4 1 103
4Fmax
= 0.68MPa < 100MPa = doz
=
3A
3 1.963 103

gdje je
d2
(50 103 )2
=
= 1.963 103 m2
4
4
pa i tangencijalni naponi zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti napona.
A=

Zadatak 4.3 Za konzolu kvadratnog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.31,
provjeri da li su normalni i tangencijalni naponi u dozvoljenim granicama. Dozvoljeni napon
na savijanje je doz = 100 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.6 m, LAC = 0.9 m, FA = 4 kN, FB = 1 kN, stranica poprenog
presjeka konzole b = 60 mm.

FA

LAB
C

A
LAC

FB

Slika 4.31: Opis problema

R j e e nj e
Slino prethodnim,
C usljed momenata
A i u ovom zadatku neophodno je nai najvee napone
savijanja i usljed transferzalnih sila i uporediti ih s dozvoljenim vrijednostima napona. Prvo
treba nai reakcije u osloncu C, FC i MC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri
emu pretpostavljamo smjer reakcija dat na slici 4.32 (zbir sila u horizontalnom pravcu
nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA + FB + FC = 0
(4.31)

Provjera napona

151

Tabela 4.3: Podaci uz zadatak 4.3


LAB = 0.6 m

FA = 4 kN

doz = 100 MPa

LAC = 0.9 m

FB = 1 kNm

doz = 50 MPa

b = 60 mm

MC = 0

(4.32)

FA LAC + FB (LAC LAB ) MC = 0

Sada se iz (4.31) dobija FC , a iz (4.32) momenat MC , odnosno


FC = FA FB = 4 103 1 103 = 3kN
MC = FA LAC + FB (LAC LAB )
= 4 103 0.9 + 1 103 (0.9 0.6) = 3.3kNm
pa je smjer momenta MC pogreno pretpostavljen.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.32 uz vrijednosti sila i momenata u karakteristinim
takama. S obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenata savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui i oslonce).

MC

FA

FC

+F
0
3 kN

4 kN
2.4 kNm

3.3 kNm

0
+M

F, kN
M, kNm

A
-4
0

Bl
-4
-2.4

Bd
-3
-2.4

Cl
-3
-3.3

Slika 4.32: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.32 se zakljuuje da je najvei intenzitet transferzalne sile u dijelu

152

4 Savijanje

konzole AB, a momenta savijanja u ukljetenju C i iznose:


Fmax = 4kN
Mmax = 3.3kNm
S obzirom da je moment savijanja negativan, gornja vlakna poprenog presjeka izloena su
zatezanju, a donja pritisku, a u daljem proraunu se uzima intenzitet momenta i sile.
Sada se koristei izraz (41) mogu provjeriti normalni naponi:
60 103
b
3.3 103
2 =
2
= 91.67MPa < 100MPa = doz
I
1.08 106

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

(60 103 )4
b4
=
= 1.08 106 m4
12
12

Dakle, normalni naponi su u granicama dozvoljenih.


Tangencijalni napon emo provjeriti koristei izraz (44) (uzima se apsolutna vrijednost
sile)
doz =

3Fmax
3 4 103
= 1.67MPa < 50MPa = doz
=
2A
2 3.6 103

gdje je
A = b2 = (60 103 )2 = 3.6 103 m2
pa i tangencijalni naponi zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti napona.
Zadatak 4.4 Za gredu krunog prstenastog poprenog presjeka vanjskog prenika d = 50
mm, i odnosa unutranjeg i vanjskog prenika 0.85, optereenu kao na slici 4.41, provjeriti
da li su naponi u dozvoljenim granicama. Dozvoljeni napon na savijanje doz = 100 MPa, a
dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.2 m, LAC = 0.4 m, LAD = 0.7 m, FB = 10 kN, FC = 50 kN.

LAB
A

FB

FC

LAC
LAD
Slika 4.41: Opis problema

Provjera napona

153

R j e e nj e

Tabela 4.4: Podaci uz zadatak 4.4


LAB = 0.2 m

FB = 10 kN

doz = 100 MPa

LAC = 0.4 m

FC = 50 kN

doz = 50 MPa

LAD = 0.7 m

d = 50 mm
= 0.85

Slino prethodnom, i u ovom zadatku neophodno je nai najvee napone usljed momenata
savijanja i usljed transferzalnih sila i uporediti ih s dozvoljenim vrijednostima napona, s tim
da je u ovom sluaju popreni presjek kruni prsten. Prvo treba nai reakcije u osloncima A
i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje
reakcije djeluju prema gore, kao to je prikazano na slici 4.42 (zbir sila u horizontalnom
pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA FB FC + FD = 0
(4.41)
X
MA = 0
FD LAD FB LAB FC LAC = 0
(4.42)
Sada se iz (4.42) dobija FD , a iz (4.41) sila FA , odnosno

FB LAB + FC LAC
10 103 0.2 + 50 103 0.4
=
= 31.43kN
LAD
0.7
FA = FB + FC FD = 10 103 + 50 103 31.43 = 28.57kN

FD =

pa su smjerovi reakcija pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.42 s vrijednostima sila i momenata u karakteristinim
takama. S obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenata savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui i oslonce).
Na osnovu slike 4.42 se zakljuuje da su najvee vrijednosti transferzalne sile u dijelu
grede CD, a momenta savijanja na mjestu djelovanja sile FC i iznose:
Fmax = 31.43kN
Mmax = 9.43kNm
S obzirom da je moment savijanja pozitivan, gornja vlakna poprenog presjeka izloena su
pritisku, a donja zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) mogu provjeriti normalni naponi:
50 103
d
9.43 103
2 =
2
= 1607MPa > 100MPa = doz
I
1.466 107

Mmax
doz =

pri emu je za prstenasti kruni popreni presjek


I=

d4
(50 103 )4
(1 4 ) =
(1 0.854 ) = 1.466 107 m4
64
64

154

4 Savijanje

FB

FC

D
FD

FA
+F
28.6 kN

18.6 kN

0
31.4 kN

0
5.7 kNm
9.43 kNm

+M

F, kN
M, kNm

A
28.6
0

Bl
28.6
5.7

Bd
18.6
5.7

Cl
18.6
9.43

Cd
-31.4
9.43

D
-31.4
0

Slika 4.42: Dijagrami sila i momenata savijanja

Dakle, normalni naponi su daleko iznad dozvoljene granice i neophodno je izvriti promjenu
poprenog presjeka.
Tangencijalni napon emo provjeriti koristei izraz (46) pri emu koristimo intenzitet
maksimalne sile:


4Fmax 1 + + 2
doz =
3A
1 + 2


4 31.43 103
1 + 0.85 + 0.852
=
= 114.86MPa > 50MPa = doz
3 544.87 106
1 + 0.852
gdje je
A=

d2
(50 103 )2
(1 2 ) =
(1 0.852 ) = 544.87 103 m2
4
4

pa i tangencijalni naponi ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti napona.

4.3

Dimenzionisanje greda

Zadatak 4.5 Odredi najmanji dozvoljeni prenik punog vratila koje je optereeno transferzalnim silama, kao na slici 4.51. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a
dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
Ostali podaci: L1A = 0.5 m, LA2 = 0.4 m, L2B = 0.6 m, F1 = 12 kN, F2 = 20 kN.

Dimenzionisanje greda

155

2
L2B

LA2

L1A

F1

F2
Slika 4.51: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 4.5: Podaci uz zadatak 4.5


L1A = 0.5 m

F1 = 12 kN

doz = 150 MPa

LA2 = 0.4 m

F2 = 20 kN

doz = 100 MPa

L2B = 0.6 m

Da bismo dimenzionisali vratilo, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata sav prvo nai reakcije
ijanja i transferzalnih sila koji djeluju na vratilo. U tu svrhu neophodno je
oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo
da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.52 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije
potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
F1 + FA F2 + FB = 0
(4.51)
X
MB = 0
F1 (L1A + LA2 + L2B ) FA (LA2 + L2B ) + F2 L2B = 0
(4.52)

Sada se iz (4.52) dobija FA , a uvrtavanjem u (4.51) sila FB , odnosno


F1 (L1A + LA2 + L2B ) + F2 L2B
LA2 + L2B
3
12 10 (0.5 + 0.4 + 0.6) + 20 103 0.6
=
= 30kN
0.4 + 0.6
FB = F1 + F2 FA = 12 103 + 20 103 30 103 = 2kN
FA =

pa su smjerovi sila pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.52. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata
za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). Treba napomenuti da se, s
obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti sila i momenata nalaze
u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce).
Na osnovu slike 4.52 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu
A2 vratila, a momenta savijanja na mjestu oslonca A i iznose:
Fmax = 18kN

156

4 Savijanje

1
F1

2
F2

FA

+F

FB

18 kN
2 kN

0
12 kN
6 kNm

0
1.2 kNm
+M

F, kN
M, kNm

1
-12
0

Al
-12
-6

Ad
18
-6

2l
18
1.2

2d
-2
1.2

B
-2
0

Slika 4.52: Dijagrami sila i momenata savijanja

Mmax = 6kNm
Treba napomenuti da se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s
obzirom se radi o krunom poprenom presjeku vratila za koji su i gornja i donja vlakna
jednako udaljena od neutralne linije, pri emu se u daljem proraunu uzima njegov intenzitet
s naznakom da su gornja vlakna vratila izloena zatezanju, a donja pritisku .
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati vratilo na osnovu izraza:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
I
d3
d4
64

Mmax
doz =

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
32 6 103
3
3 32Mmax
d=
=
= 74.13mm
doz
150 106

Treba, ipak, naglasiti da se vratilo okree te je optereenje naizmjenino i vlakna u jednom okretu mijenjaju napone od
maksimalnih zateznih do maksimalnih pritisnih.

Dimenzionisanje greda

157

Nakon dimenzionisanja vratila koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45):
doz =

4 18 103
4Fmax
=
= 5.56MPa < 100MPa = doz
3A
3 4.316 103

gdje je
A=

d2
(74.13 103 )2
=
= 4.316 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 74.13 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.6 Odrediti najmanji dozvoljeni prenik punog vratila koje je optereeno kao na
slici 4.61. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni tangencijalni
napon je doz = 100 MPa.
Ostali podaci: L1A = 0.25 m, LAB = 0.8 m, F = 24 kN.

A
LAB

L1A

F
Slika 4.61: Opis problema

A
R j e e nj e

Tabela 4.6: Podaci uz zadatak 4.6


L1A = 0.25 m
LAB = 0.8 m

F = 24 kN

doz = 150 MPa


doz = 100 MPa

Zadatak je slian prethodnom; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe. Da


bismo dimenzionisali vratilo, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja
i transferzalnih sila koji djeluju na vratilo. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije
oslonaca A iB, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo
da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.62 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije
potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
F + FA + FB = 0
(4.61)
X
MB = 0
F (L1 + L2 ) FA L2 = 0
(4.62)

158

4 Savijanje

Sada se iz (4.62) dobija FA , a uvrtavanjem u (4.61) sila FB , odnosno


F1 (L1A + LAB )
24 103 (0.25 + 0.8)
=
= 31.5kN
LAB
0.8
FB = F FA = 24 103 31.5 103 = 7.5kN
FA =

pa je smjer sile FB pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.62. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). Treba napomenuti da se i ovdje,
s obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti sila i momenata nalaze
u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce).

1
F1

FA

FB

+F
7.5 kN
0
24 kN
6 kNm

0
+M
F, kN
M, kNm

1
-24
0

Al
-24
-6

Ad
7.5
-6

B
7.5
0

Slika 4.62: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.62 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu


1A vratila, a momenta savijanja na mjestu oslonca A i iznose:
Fmax = 24kN
Mmax = 6kNm
I ovdje se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s obzirom da se radi
o krunom poprenom presjeku vratila za koji su i gornja i donja vlakna jednako udaljena
od neutralne linije, pri emu se u daljem proraunu uzima njegov intenzitet s naznakom da
su gornja vlakna vratila izloena zatezanju, a donja pritisku .

Slino prethodnom zadatku, i ovdje se vratilo okree te je optereenje naizmjenino i vlakna u jednom okretu mijenjaju
napone od maksimalnih zateznih do maksimalnih pritisnih.

Dimenzionisanje greda

159

Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati vratilo na osnovu izraza:


d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
I
d3
d4
64

Mmax
doz =

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
32 6 103
3
3 32Mmax
=
= 74.13mm
d=
doz
150 106
Nakon dimenzionisanja vratila koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45) (i ovdje se
koristi intenzitet sile)
doz =

4Fmax
4 24 103
= 7.41MPa < 100MPa = doz
=
3A
3 4.316 103

gdje je
A=

(74.13 103 )2
d2
=
= 4.316 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 74.13 mm dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.7 Odredi najmanju dimenziju d eline grede krunog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.71. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 300 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 100 MPa. U analizi uzeti samo dio grede ABC.
Ostali podaci: LAP1 = 1 m, LAB = 4 m, LBC = 1 m, P1 = 4 kN, P2 = 8 kN.

P1
P2

!"#

B
LAB
LAC
Slika 4.71: Opis problema

! "#$%

160

4 Savijanje

R j e e nj e
Tabela 4.7: Podaci uz zadatak 4.7
LAB = 4 m

P1 = 4 kN

doz = 300 MPa

LBC = 1 m

P2 = 8 kN

doz = 100 MPa

LAP1 = 1 m

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo
nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu
pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.72 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da ne utjeu na raspodjelu transferzalnih
sila i momenata; silu P1 preuzima oslonac A):
X
Fy = 0
P2 + FA + FB = 0
(4.71)
X
(4.72)
MA = 0
P1 LAP1 + FB LAB P2 (LAB + LBC ) = 0

gdje je LAP1 krak djelovanja sile P1 . Sada se iz (4.72) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.71)
sila FA , odnosno
P2 (LAB + LBC ) P1 LAP1
LAB
3
8 10 (4 + 1) 4 103 1
=
= 9kN
4
FA = P2 FB = 8 103 9 103 = 1kN

FB =

pa je smjer sile FA pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.72. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). Treba napomenuti da se i ovdje,
s obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti sila i momenata nalaze
u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce).
Na osnovu slike 4.72 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu
BC grede, a momenta savijanja na mjestu oslonca B i iznose:
Fmax = 8kN
Mmax = 8kNm
I u ovom zadatku uzima se samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s obzirom
da se radi o krunom poprenom presjeku grede za koji su i gornja i donja vlakna jednako
udaljena od neutralne linije, pri emu se u daljem proraunu uzima njegov intenzitet s
naznakom da su gornja vlakna grede izloena zatezanju, a donja na pritisku.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
I
d3
d4
64

Mmax
doz =

Dimenzionisanje greda

161
! "#$%

P2

B
FA

FB
8 kN

+F
0

1 kN
8 kNm

4 kNm
0
+M

F, kN
M, kNm

A
-1
-4

Bl
-1
-8

Bd
8
-8

C
8
0

Slika 4.72: Dijagrami sila i momenata savijanja

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
32 8 103
3
3 32Mmax
d=
=
= 64.76mm
doz
300 106
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45)
doz =

4Fmax
4 8 103
=
= 3.24MPa < 100MPa = doz
3A
3 3.294 103

gdje je
A=

(64.76 103 )2
d2
=
= 3.294 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 64.76 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.

162

4 Savijanje

Zadatak 4.8 Odredi najmanju dimenziju b drvene grede kvadratnog poprenog presjeka,
optereenu kao na slici 4.81. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 10 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 0.8 MPa.

2 kNm
A

C
2m

4 kN

2m

B
2m

Slika 4.81: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 4.8: Podaci uz zadatak 4.8


LAC = 2 m

M = 2 kNm

doz = 10 MPa

LAD = 4 m

F = 4 kN

doz = 0.8 MPa

LAB = 6 m

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe, s tim da u ovom sluaju imamo kvadratni popreni presjek. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila
koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB ,
pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju
prema gore, kao na slici 4.82 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s
obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
F + FA + FB = 0
(4.81)
X
MA = 0
M + F LAD FB LAB = 0
(4.82)
Sada se iz (4.82) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.81) sila FA , odnosno
2 103 + 4 103 4
M + F LAD
=
= 3kN
LAB
6
FA = F FB = 4 103 3 103 = 1kN

FB =

pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.82. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). Treba napomenuti da se i ovdje,
s obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti sila i momenata nalaze
u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce).
Na osnovu slike 4.82 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu
DB grede, a momenta savijanja na mjestu djelovanja sile F (taka D) i iznose:
Fmax = 3kN

Dimenzionisanje greda

163

M
A

F
D

FA

FB

+F
1 kN
0
3 kN
0
2 kNm
4 kNm
6 kNm
+M

F, kN
M, kNm

A
1
0

Cl
1
2

Cd
1
4

Dl
1
6

Dd
-3
6

B
-3
0

Slika 4.82: Dijagrami sila i momenata savijanja

Mmax = 6kNm
S obzirom da je moment savijanja pozitivan gornja vlakna grede izloena pritisku, a donja
zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
b
b
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
I
b3
b4
12

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

b4
12

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 6 6 10
3 6Mmax
b=
=
= 153.26mm
6
doz
10 10
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44) (uzima se intenzitet

164

4 Savijanje

sile)
doz =

3 3 103
3Fmax
= 0.19MPa < 0.8MPa = doz
=
2A
2 2.349 102

gdje je
A = b2 = (153.26 103 )2 = 2.349 108 m2
pa vrijednost stranice od 153.26 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i
tangencijalne napone.
Zadatak 4.9 Odredi najmanju dozvoljenu stranicu grede kvadratnog poprenog presjeka,
optereenu kao na slici 4.91. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
12 kN/m
A

E
1.6 m

2.4 kN
C

B
1.6 m

1.6 m

Slika 4.91: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.9: Podaci uz zadatak 4.9
LAE = 1.6 m

q = 12 kN/m

doz = 150 MPa

LAB = 3.2 m

F = 2.4 kN

doz = 100 MPa

LAC = 4.8 m

Zadatak je slian prethodnom zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe s kvadratnim poprenim presjekom. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je
nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu.
U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije
jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na
slici 4.92 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema
optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q + FB F = 0
(4.91)
X
LAE
+ FB LAB F LAC = 0
(4.92)
MA = 0
Q
2
Sada se iz (4.92) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.91) sila FA , odnosno
Q LAE
19.2 103 1.6
+ F LAC
+ 2.4 103 4.8
2
2
FB =
=
= 8.4kN
LAB
3.2
FA = F + Q FB = 2.4 103 + 19.2 103 8.4 = 13.2kN

Dimenzionisanje greda

165

gdje je
Q = q LAE = 12 103 1.6 = 19.2kN
pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.92. Pri tome treba voditi rauna o sljedeem: i) vrijednost sile u dijagramu sila ima konstantnu vrijednost ispod dijelova grede EB i BC, ii)
nagib krive dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak je vrijednosti kontinuiranog optereenja q. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take
(poloaje djelovanja sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). Za razliku od prethodnih zadataka, ekstremne vrijednosti momenata savijanja se osim u takama
djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce), mogu nalaziti i ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je transferzalna sila jednaka nuli . Ekstremne vrijednosti
transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.

q
A
Q

FA

F
C

FB

+F
13.2 kN
2.4 kN
0
6 kN
3.84 kNm

1.1 m
0
5.76 kNm
7.26 kNm
+M
F, kN
M, kNm

A
13.2
0

E
-6
5.76

Bl
-6
-3.84

Bd
2.4
-3.84

C
2.4
0

Slika 4.92: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.92 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u osloncu


A i iznosi:
Fmax = 13.2kN
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki u
kojoj je transferzalna sila jednaka nuli, odnosno gdje transferzalna sila mijenja znak. Prema

Podsjeanja radi, za gredu vrijedi da je F = dM


, odnosno funkcija momenta savijanja M ima ekstrem tamo gdje dM
dx
dx
mijenja predznak.

166

4 Savijanje

dijagramu sila, transferzalna sila ima vrijednost jednaku nuli ispod kontinuiranog optereenja
pa se poloaj take dobiva na osnovu jednakosti Fx = 0:
Fx = FA q xmax = 0
gdje je x traena udaljenost, odnosno
xmax =

FA
13.2 103
= 1.1m
=
q
12 103

pa je
Mmax = FA xmax q xmax

1.1
xmax
= 13.2 103 1.1 12 103 1.1
= 7.26kNm
2
2

Sada je jasno da je ovo zaista po intenzitetu najvea vrijednost momenta savijanja. Treba
napomenuti da se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s obzirom da
se radi o kvadratnom poprenom presjeku grede za koji su i gornja i donja vlakna jednako
udaljena od neutralne linije, pri emu su u ovom sluaju (pozitivan moment savijanja) gornja
vlakna grede izloena pritisku, a donja zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
b
b
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
I
b3
b4
12

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

b4
12

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 6 7.26 10
3 6Mmax
b=
=
= 66.22mm
doz
150 106
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 13.2 103
= 4.52MPa < 100MPa = doz
=
2A
2 4.385 103

gdje je
A = b2 = (66.22 103 )2 = 4.385 103 m2
pa vrijednost stranice od 66.22 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i
tangencijalne napone.
Zadatak 4.10 Odredi najmanji dozvoljeni prenik konzole krunog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.101. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 100 MPa.

Dimenzionisanje greda

167

1 kN/m

3 kN
C

0.8 m

0.8 m

B
1.6 m

Slika 4.101: Opis problema

R j e e nj e

q
A

Tabela 4.10: Podaci uz zadatak 4.10


LAC = 0.8 m

q = 1 kN/m

doz = 150 MPa

LAD = 1.6 m

F = 3 kN

doz = 100 MPa

LAB = 3.2 m
LDB = 1.6 m

Da bismo dimenzionisali konzolu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata


savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na nju. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije
u osloncu A pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da sila
FA djeluje prema gore, a momenat MA u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu
(negativan moment savijanja), kao na slici 4.102 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije
potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
FA F Q = 0
(4.101)
X
LAD + LAB
MA = 0
MA + F LAC + Q
=0
(4.102)
2
Sada se iz (4.102) dobija MA , a iz (4.101) FA , odnosno

1.6 + 3.2
LAD + LAB
= 3 103 0.8 + 1.6
= 6.24kNm
2
2
FA = F + Q = 3 103 + 1.6 103 = 4.6kN

MA = F LAC + Q

gdje je
Q = q LDB = 1 103 1.6 = 1.6kN
pa su smjerovi sile i momenta pravilno pretpostavljeni (momenat je negativan, a sila pozitivna).
Kada smo dobili reakcije oslonca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.102. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata
za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata i krajnjih taaka kontinuiranog
optereenja). Treba napomenuti da u ovom sluaju nije bilo potrebno crtati dijagrame momenata savijanja i transferzalnih sila kako bi se dobile ekstremne vrijednosti transferzalnih
sila i momenata savijanja, s obzirom da su sva optereenja sile koje djeluju u istom smjeru (prema dolje). Stoga su najvee vrijednosti transferzalne sile i momenta savijanja u
ukljetenju (osloncu) A.

168

4 Savijanje

MA

q
D

B
Q

FA
+F
4.6 kN
1.6 kN
0
6.24 kNm
2.56 kNm

1.28 kNm

0
+M
F, kN
M, kNm

A
4.6
-6.24

Cl
4.6
-2.56

Cd
1.6
-2.56

D
1.6
-1.28

B
0
0

Slika 4.102: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.102 se zakljuuje da ekstremne vrijednosti transferzalne i momenta


savijanja na mjestu oslonca A i iznose:
Fmax = FA = 4.6kN
Mmax = MA = 6.24kNm
U daljem proraunu se uzima intenzitet momenta savijanja s tim da su gornja vlakna vratila
izloena zatezanju, a donja pritisku.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati konzola na osnovu izraza:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
4
I
d3
d
64

Mmax
doz =

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 32 6.24 10
3 32Mmax
=
= 75.11mm
d=
6
doz
150 10

Dimenzionisanje greda

169

Nakon dimenzionisanja konzole koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45)
doz =

4 4.6 103
4Fmax
= 1.384MPa < 100MPa = doz
=
3A
3 4.431 103

gdje je
A=

d2
(75.11 103 )2
=
= 4.431 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 75.11 mm dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.11 uplje elino vratilo vanjskog prenika dv optereeno je na savijanje kao na
slici 4.111. Odredi dimenzije vratila, ako se zna da je unutranji prenik jednak du = 0.75dv .
Uzeti da je dozvoljeni normalni napon doz =200 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon
doz =150 MPa.

60 kNm

15 kN/m
A

3m

1m

Slika 4.111: Opis problema

R j e e nj eA

Tabela 4.11: Podaci uz zadatak 4.11


LAB = 3 m

q0 = 15 kN

doz = 200 MPa

LAC = 4 m

M = 60 kNm

doz = 150 MPa

du = 0.75dv m

I u ovom zadatku moemo slijediti postupak rjeavanja kao u prethodnim zadacima, s


tim da moramo imati na umu da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku. Da
bismo nali dimenzije poprenog presjeka vratila, neophodno je nai ekstremne vrijednosti
momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na vratilo. U tu svrhu neophodno je
prvo nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri
emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.112 (zbir sila u
horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
FA Q + FB = 0
(4.111)

170

4 Savijanje

MA = 0

Q LAQ FB LAB + M = 0

(4.112)

gdje je

Q=

1
1
q0 LAB = 15 103 3 = 22.5kN
2
2

2
2
LAB = 3 = 2m
3
3
s obzirom da se teite trouglastog optereenja nalazi na udaljenosti 2/3 njegove duine od
poetka optereenja.
Sada se iz (4.112) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.111) sila FA , odnosno
LAQ =

22.5 103 2 + 60 103


Q LAQ + M
=
= 35kN
LAB
3
FA = Q FB = 22.5 103 35 103 = 12.5kN

FB =

pa je smjer sile FA pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.112. Pri tome treba voditi rauna o sljedeem: i)
vrijednost sile u dijagramu sila ima konstantnu vrijednost u dijelu grede BC (jednaka je nuli,
jer s desne strane oslonca nema optereenja silama), ii) kriva dijagrama sila ispod trouglastog
optereenja je polinom drugog reda s nagibom koji se mijenja od 0 do q0 od poetka do
kraja optereenja (kriva je konveksna). Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog
optereenja). Za razliku od prethodnih zadataka, ekstremne vrijednosti momenata savijanja
se osim u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce), mogu nalaziti i
ispod trouglastog optereenja na mjestima gdje je transferzalna sila jednaka nuli, odnosno
gdje mijenja predznak (vidi na strani 165). Ekstremne vrijednosti transferzalne sile, kao i
ranije, nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.
Na osnovu slike 4.112 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u
osloncu B vratila, a momenta savijanja u dijelu vratila BC i iznose:
Fmax = 35kN
Mmax = 60kNm
Treba napomenuti da se u daljem proraunu uzimaju intenziteti sile i momenta, s naznakom da su na mjestu maksimalnog momenta savijanja gornja vlakna vratila izloena
zatezanju, a donja pritisku (moment savijanja je negativan!).
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati vratilo na osnovu izraza:
Mmax
doz =

dv
2 =

Mmax
d4v
64

dv
2

(1 4 )

pri emu je za kruni prstenasti presjek


I=

d4v
(1 4 )
64

32Mmax
< doz
4 )

d3v (1

du
= 0.75
dv

Dimenzionisanje greda

171

q0
A

B
FA

"#$

C
FB

+F
0
12.5 kN
35 kN
60 kNm

0
+M
F, kN
M, kNm

A
-13.5
0

Bl
-35
60

Bd
0
60

C
0
60

Slika 4.112: Dijagrami sila i momenata savijanja

iz kojeg se dobija
s
s
32M
32 60 103
max
= 3
= 164.73mm
dv = 3
4
doz (1 )
200 106 (1 0.754 )
i
du = 0.75dv = 0.75 164.73 = 123.55mm
Nakon dimenzionisanja vratila koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (46)


4Fmax d2v + dv du + d2u
max =
3A
d2v + d2u


3
4 35 10
164.732 + 164.73 123.55 + 123.552
=
3 9.324 103
164.732 + 123.552
max = 7.41MPa < 150MPa = doz
gdje je


(164.73 103 )2 (123.55 103 )2
(d2v d2u )
A=
=
= 9.324 103 mm2
4
4

172

4 Savijanje

pa vrijednost dimenzija dobivena na osnovu normalnih napona zadovoljava i tangencijalne


napone.
Zadatak 4.12 Drvena greda pravougaonog poprenog presjeka, irine b i visine h = 1.2b,
optereena je kao na slici 4.121. Odrediti dimenzije grede, ako je dozvoljeni normalni napon
doz =10 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon doz =0.8 MPa.
8 kN/m
A

B
4m

C
2m

Slika 4.121: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.12: Podaci uz zadatak 4.12
LAB = 4 m

q = 8 kN/m

LAC = 6 m

doz = 10 MPa
doz = 0.8 MPa

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe, s tim da u ovom sluaju imamo pravougaoni popreni presjek s poznatim odnosom
stranica. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata
savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai
reakcije oslonaca A i B pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo
da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.122 (zbir sila u horizontalnom pravcu
nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q + FB = 0
(4.121)
X
LAC
MA = 0
Q
FB LAB = 0
(4.122)
2

Sada se iz (4.122) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.121) sila FA , odnosno


LAC
6
48 103
2 =
2 = 36kN
FB =
LAB
4
FA = Q FB = 48 103 36 103 = 12kN
Q

gdje je
Q = qLAC = 8 103 6 = 48kN
pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.

Dimenzionisanje greda

173

Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.122. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak je vrijednosti kontinuiranog optereenja
q; s obzirom da je greda itavom duinom optereena kontinuiranim optereenjem, dijagram
sila ima konstantan nagib. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine
take (poloaje djelovanja sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja).
Za razliku od prethodnih zadataka, ekstremne vrijednosti momenata savijanja se osim u
takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui oslonce), mogu nalaziti i ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je transferzalna sila jednaka nuli (vidi na strani
165). Ekstremne vrijednosti transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima djelovanja
vanjskih sila/momenata.
q
A

B
Q

FA

FB

+F
16 kNm

12 kN
0
1.5 m

20 kN
16 kNm

0
9 kNm

+M
F, kN
M, kNm

A
12
0

Bl
-20
-16

Bd
16
-16

C
0
0

Slika 4.122: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.122 se zakljuuje da je najvei intenzitet transferzalne sile u osloncu


B grede (s lijeve strane) i iznosi:
Fmax = 20kN
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki
u kojoj je transferzalna sila jednaka nuli ili mijenja predznak. Prema dijagramu sila, transferzalna sila ima vrijednost jednaku nuli ispod kontinuiranog optereenja te mijenja predznak
u osloncu B. Poloaj maksimalnog momenta savijanja ispod kontinuiranog optereenja se
dobiva na osnovu jednakosti Fx = 0, tj.
Fx = FA q xmax = 0

174

4 Savijanje

gdje je x traena udaljenost, odnosno


xmax =

12 103
FA
= 1.5m
=
q
8 103

pa je
Mmax = FA xmax q xmax

xmax
1.5
= 12 103 1.5 8 103 1.5
= 9kNm
2
2

S obzirom da je ovo po intenzitetu najvei moment savijanja mjerodavan je za dalji proraun,


tj.
Mmax = 16kNm
Treba napomenuti da se ekstremna vrijednost suprotnog predznaka moe zanemariti, s obzirom da je popreni presjek simetrian oko ose savijanja, odnosno gornja i donja vlakna su
jednako udaljena od neutralne linije, a vrstoa na pritisak i zatezanje se smatraju jednakim.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
h
h
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
I
1.44 b3
b h3
12

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 1.2


I=

h 1.44b3
b h3
=
12
12

iz kojeg se dobija
r
r
6Mmax
6 16 103
3
3
=
= 188.2mm
b=
1.44doz
1.44 10 106
pa je h = 1.2b = 1.2 188.207 = 225.85 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44) (uzima se intenzitet
sile)
doz =

3Fmax
3 20 103
= 0.7MPa < 0.8MPa = doz
=
2A
2 4.251 102

gdje je
A = bh = 188.207 103 225.849 103 = 4.251 102 m2
pa vrijednosti dimenzija (188.21 225.85 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona,
zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.13 Za gredu, optereenu kao na slici 4.131, odrediti dimenzije poprenog presjeka grede ako je popreni presjek pravougaonik s odnosom visine i irine h : b = 1 : 2.
Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je
doz = 100 MPa.

Dimenzionisanje greda

175

40 kN/m

18 kNm
B

27 kNm
C

1.2 m

2.4 m

Slika 4.131: Opis problema


Tabela 4.13: Podaci uz zadatak 4.13
LAB = 1.2 m

q = 40 kN/m

doz = 150 MPa

LBC = 2.4 m

MA = 18 kNm

doz = 100 MPa

LAC = 3.6 m

MC = 27kNm

R j e e nj e
Zadatak je slian prethodnom zadatku. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je
nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu.
U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije
jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na
slici 4.132 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema
optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q + FC = 0
(4.131)
X
LAB + LAC
MA = 0
MA Q
MC + FC LAC = 0
(4.132)
2
Sada se iz (4.132) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.131) sila FA , odnosno
MC MA + Q
FC =

LAB + LAC
2

LAC
27 103 18 103 + 96 103

1.2 + 3.6
2
= 66.5kN

3.6
FA = Q FC = 96 103 66.5 103 = 29.5kN
gdje je
Q = qLBC = 40 103 2.4 = 96kN

pa su smjerovi sila FA i FC pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.132. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive
dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja
q. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja
sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). I u ovom problemu se ekstremne vrijednosti momenata savijanja, osim u takama djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui oslonce), mogu nalaziti i ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je

176

4 Savijanje

MA

q
B

MC

C
Q

FA

FC

+F
29.5 kN
0
1.94 m

66.5 kN
27 kNm

18 kNm
0
17.4 kNm

+M

28.3 kNm
F, kN
M, kNm

A
29.5
-18

B
29.5
17.4

C
-66.5
-27

Slika 4.132: Dijagrami sila i momenata savijanja

transferzalna sila jednaka nuli (vidi na strani 165). Ekstremne vrijednosti transferzalne
sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.
Na osnovu slike 4.132 se zakljuuje da je najvea vrijednost transferzalne sile po apsolutnoj vrijednosti u osloncu C grede i iznosi:
Fmax = 66.5kN
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki
u kojoj je transferzalna sila jednaka nuli. Prema dijagramu sila, transferzalna sila ima
vrijednost jednaku nuli ispod kontinuiranog optereenja. Poloaj maksimalnog momenta
savijanja ispod kontinuiranog optereenja se dobiva na osnovu jednakosti Fx = 0, tj.
Fx = FA q (xmax LAB ) = 0
gdje je x traena udaljenost, odnosno
xmax =

FA
29.5 103
+ 1.2 = 1.9375m
+ LAB =
q
40 103

pa je
Mmax = MA + FA xmax q (xmax LAB )

xmax LAB
2

= 18 103 + 29.5 103 1.9375 40 103 (1.9375 1.2)


Mmax = 28.28kNm

1.9375 1.2
2

Dimenzionisanje greda

177

S obzirom da je ovo po intenzitetu najvei moment savijanja mjerodavan je za dalji proraun,


tj.
Mmax = 28.28kNm
Treba napomenuti da se ekstremna vrijednost suprotnog predznaka moe zanemariti, s obzirom da je popreni presjek simetrian oko ose savijanja, odnosno gornja i donja vlakna su
jednako udaljena od neutralne linije, a vrstoa na pritisak i zatezanje se smatraju jednakim.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
h
h
Mmax
2 =
2 = 3Mmax <
doz
I
h3
h4
6

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 1 : 2


I=

2h h3
h4
b h3
=
=
12
12
6

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 3 28.28 10
3 3Mmax
=
= 82.7mm
h=
6
doz
150 10
pa je b = 2h = 2 82.7 = 165.395 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44) (uzima se
apsolutna vrijednost sile)
doz =

3 66.5 103
3Fmax
= 7.3MPa < 100MPa = doz
=
2A
2 1.368 102

gdje je
A = bh = 165.395 103 82.7 103 = 1.368 102 m2
pa vrijednosti dimenzija (165.4 82.7 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona, zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.14 Za gredu, optereenu kao na slici 4.141, odrediti dimenzije kvadratnog poprenog presjeka grede. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 150 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
R j e e nj e

Tabela 4.14: Podaci uz zadatak 4.14


LAC = 2 m

M = 30 kNm

doz = 150 MPa

LAD = 4 m

q = 9 kN/m

doz = 100 MPa

LAB = 6 m

178

4 Savijanje

30 kNm

9 kN/m
A

C
2m

2m

B
2m

Slika 4.141: Opis problema

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe, s tim da u ovom sluaju imamo kvadratni popreni presjek. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih
A gredu. U tu svrhu
C neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i B pa
sila koji djeluju na
postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju
prema gore, kao na slici 4.142 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati
s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
Q + FA + FB = 0
(4.141)
X
LAC
MA = 0
Q
+ M + FB LAB = 0
(4.142)
2
Sada se iz (4.142) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.141) sila FA , odnosno
2
LAC
18 103 30 103
M
2
2
=
= 2kN
FB =
LAB
6
FA = Q FB = 18 103 (2 103 ) = 20kN
Q

gdje je
Q = q LAC = 9 103 2 = 18kN
pa je smjer sile FB pogreno pretpostavljen.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.142. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). S obzirom da na oblik dijagrama
transferzalnih sila (ni na jednom mjestu transferzalna sila nije jednaka nuli), ekstremne
vrijednosti momenata se nalaze u karakteristinim takama.
Na osnovu slike 4.142 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u
osloncu A, a momenta savijanja na mjestu djelovanja momenta M s lijeve strane i iznose:
Fmax = 20kN
Mmax = 26kNm
Treba napomenuti da se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s
obzirom da se radi o kvadratnom poprenom presjeku grede za koji su i gornja i donja
vlakna jednako udaljena od neutralne linije, pri emu su u ovom sluaju (pozitivan moment
savijanja) gornja vlakna grede izloena pritisku, a donja zatezanju.

Dimenzionisanje greda

179

9 kN/m
A

C
Q

FA

FB

+F
20 kN
2 kN
0
4 kNm
0

22 kNm

+M

F, kN
M, kNm

A
20
0

26 kNm
C
2
22

Dl
2
26

Dd
2
-4

B
2
0

Slika 4.142: Dijagrami sila i momenata savijanja

Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:


b
b
Mmax
6Mmax
2
2
doz =
< doz
=
=
I
b3
b4
12
pri emu je za kvadratni popreni presjek
Mmax

b4
12
iz kojeg se dobija
r
r
3
3 6 26 10
3 6Mmax
=
= 101.32mm
b=
doz
150 106
I=

Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3 20 103
3Fmax
= 2.9MPa < 100MPa = doz
=
2A
2 1.026 102

gdje je
A = b2 = (101.32 103 )2 = 1.026 102 m2

180

4 Savijanje

pa vrijednost stranice od 101.32 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.15 Za gredu krunog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.151 odrediti
dimenzije poprenog presjeka grede. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 250 MPa, a
dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 100 MPa.

3 kN/m

2 kN
A

1m

4m
Slika 4.151: Opis problema

R j e e nj e

q
A

Tabela 4.15: Podaci uz zadatak 4.15


LAC = 1 m

F = 2 kN

doz = 250 MPa

LCB = 4 m

q = 3 kN/m

doz = 100 MPa

Zadatak je slian prethodnom; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe. Da


bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i
transferzalnih sila koji na nju djeluju. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca
C i B, FC i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da

pravcu nije
obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.152 (zbir sila u horizontalnom
potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
F + FB + FC Q = 0
(4.151)
X
LCB
+ FB LCB = 0
(4.152)
MC = 0
F LAC Q
2

Sada se iz (4.152) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.151) sila FC , odnosno


F LAC Q
FB =

LCB
2

LCB
2 103 1 12 103

4
2 = 5.5kN

4
FC = F + Q FB = 2 103 + 12 103 5.5 103 = 8.5kN
gdje je
Q = q LCB = 3 103 4 = 12kN
pa su smjerovi reakcija pravilno pretpostavljeni.

Dimenzionisanje greda

181

Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.152. Pri tome treba voditi rauna o tome da je nagib
krive dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja q. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje
djelovanja sila/momenata). Ekstremne vrijednosti momenata savijanja mogu se nalaziti i
ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je transferzalna sila jednaka nuli (vidi
na strani 165). Ekstremne vrijednosti transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima
djelovanja vanjskih sila/momenata.

F
A

q
B

C
Q

FC
+F

FB

6.5 kN

0
2 kN

3.17 m

5.5 kN
5.04 kNm

2 kNm

+M
F, kN
M, kNm

A
-2
0

Cl
-2
-2

Cd
6.5
-2

B
-5.5
-6

Slika 4.152: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.152 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u osloncu


C vratila i iznosi:
Fmax = 6.5kN
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki u
kojoj je transferzalna sila jednaka nuli ili mijenja predznak. Prema dijagramu sila, transferzalna sila ima vrijednost jednaku nuli ispod kontinuiranog optereenja te mijenja predznak
u osloncu C. Poloaj maksimalnog momenta savijanja ispod kontinuiranog optereenja se
dobiva na osnovu jednakosti Fx = 0, tj.
Fx = F + FC q (xmax LAC ) = 0
gdje je x traena udaljenost od take A, odnosno
xmax =

2 103 + 8.5 103


F + FC
+ 1 = 3.167m
+ LAC =
q
3 103

182

4 Savijanje

pa je
Mmax = F xmax + FC (xmax LAC ) q (xmax LAC )

xmax LAC
2

= 2 103 3.167 + 8.5 103 (3.167 1)


3.167 1
3 103 (3.167 1)
2
Mmax = 5.04kNm
S obzirom da je ovo po intenzitetu najvei moment savijanja, mjerodavan je za dalji proraun,
tj.
Mmax = 5.04kNm
Treba napomenuti da se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s
obzirom da se radi o krunom poprenom presjeku grede za koji su i gornja i donja vlakna
jednako udaljena od neutralne linije, pri emu su gornja vlakna grede izloena pritisku, a
donja zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati vratilo na osnovu izraza:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
4
I
d3
d
64

Mmax
doz =

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 32 5.042 10
3 32Mmax
d=
=
= 59mm
6
doz
250 10
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45)
doz =

4Fmax
4 6.5 103
= 3.17MPa < 100MPa = doz
=
3A
3 2.734 103

gdje je
A=

(59 103 )2
d2
=
= 2.734 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 59 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.16 Za gredu kvadratnog poprenog presjeka, optereenu kao na slici 4.161
odrediti dimenzije poprenog presjeka grede. Dozvoljeni napon na savijanje je doz = 250
MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 100 MPa.

Dimenzionisanje greda

183

3 kN/m
A

C
1.5 m

8 kN
B

2.2 m
Slika 4.161: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.16: Podaci uz zadatak 4.16
LAC = 1.5 m

F = 8 kN

doz = 250 MPa

LCB = 2.2 m

q = 3 kN/m

doz = 100 MPa

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju grede kvadratnog poprenog presjeka na osnovu kriterija vrstoe. U tu svrhu neophodno je nai ekstremne
vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. Prvo treba nai
reakcije oslonaca A i C, FA i FC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee, pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.162 (zbir sila u horizontalnom
pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA + FC Q F = 0
(4.161)
X
LCB
+ F LCB = 0
(4.162)
MC = 0
FA LAC + Q
2
Sada se iz (4.162) dobija FA , a uvrtavanjem u (4.161) sila FC , odnosno

2.2
LCB
6.6 103
+ F LCB
+ 8 103 2.2
2
2
=
= 16.57kN
FA =
LAC
1.5
FC = Q + F FA = 6.6 103 + 8 103 (16.57 103 ) = 31.17kN
Q

gdje je
Q = q LCB = 3 103 2.2 = 6.6kN
pa je smjer sile FA pogreno pretpostavljen.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.162. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). S obzirom da na oblik dijagrama
transferzalnih sila (transferzalna sila mijenja znak samo u osloncu C), ekstremne vrijednosti
momenata se nalaze u karakteristinim takama.
Na osnovu slike 4.162 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu
grede AC, a momenta savijanja u osloncu C:
Fmax = 16.57kN
Mmax = 24.86kNm

184

4 Savijanje

q
C

B
FC

FA


2

+F
14.6 kN
8 kN
0
16.6 kN
-24.86 kNm

0
+M
F, kN
M, kNm

A
-16.6
0

Cl
-16.6
-24.9

Cd
14.6
-24.9

B
8
0

Slika 4.162: Dijagrami sila i momenata savijanja

pri emu su u ovom sluaju (negativan moment savijanja) gornja vlakna grede izloena
zatezanju, a donja pritisku.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
b
b
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
I
b3
b4
12

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

b4
12

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 6 24.86 10
3 6Mmax
=
= 90.69mm
b=
doz
250 106
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 16.57 103
= 3MPa < 100MPa = doz
=
2A
2 8.224 103

Dimenzionisanje greda

185

gdje je
A = b2 = (90.686 103 )2 = 8.224 103 m2
pa vrijednost stranice od 90.69 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i
tangencijalne napone.
Zadatak 4.17 Za prostu gredu pravougaonog poprenog presjeka, b h, optereenu kao na
slici 4.171, odredi dimenzije presjeka, ako je odnos visine i duine h : b = 2 : 1. Dozvoljeni
napon na savijanje je doz = 200 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
Ostali podaci: LAB = LCD = 0.1 m, LAD = 0.4 m, q1 = 5 kN/m, q2 = 5 kN/m.
q1
A

q2
D

LAB

LCD
LAD
Slika 4.171: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.17: Podaci uz zadatak 4.17
LAB = 0.1 m

q1 = 5 kN/m

doz = 200 MPa

LCD = 0.1 m

q2 = 5 kN/m

doz = 100 MPa

LAD = 0.4 m

h = 2b

Ovaj zadatak pripada grupi zadataka iz dimenzionisanja greda, pa je postupak rjeavanja identian onom objanjenom u ranijim zadacima. Prvo je potrebno nai ekstremne
vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine
ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.172
(zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja
u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q1 Q2 + FD = 0
(4.171)
X
LAB
LAC + LAD
MA = 0
Q1
Q2
+ FD LAD = 0
(4.172)
2
2
Sada se iz (4.172) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.171) sila FA , odnosno
LAB
LAC + LAD
+ Q2
2
2
FD =
LAD
0.4 + 0.3
0.1
+ 500
500
2
2
= 500N
=
0.4
FA = Q1 + Q2 FD = 500 + 500 500 = 500N
Q1

186

4 Savijanje

gdje je
Q1 = q1 LAB = 5 103 0.1 = 500N
Q2 = q2 (LAD LAC ) = 5 103 (0.4 0.3) = 500N
pa su smjerovi sila FA i FD pravilno pretpostavljeni.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.172. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja q1 i
q2 . Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja
sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). Ekstremne vrijednosti
transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.
q1
A

C
Q2

Q1

FA

q2
D
FD

+F
500 N
0
500 N
0

25 Nm
+M
F, N
M, Nm

A
500
0

B
0
25

C
0
25

D
-500
0

Slika 4.172: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.172 se zakljuuje da je najvei intenzitet transferzalne sile u osloncima


grede i za oslonac A iznosi:
Fmax = 500N
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki
u kojoj je transferzalna sila jednaka nuli ili mijenja predznak. Prema dijagramu sila, transferzalna sila ima vrijednost jednaku nuli u podruju BC, gdje je vrijednost momenta savijanja
jednaka vrijednostima u takama B i C
Mmax = 25Nm
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, gornja vlakna grede su napregnuta pritiskom,
a donja zatezanjem. Treba istai (anti)simetrinost dobivenih dijagrama sila i momenta

Dimenzionisanje greda

187

savijanja, to se i moglo oekivati s obzirom da su i optereenje i materijal i popreni presjek


simetrini u odnosu na sredinu grede.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
2b
h
Mmax
2 =
2 = 3Mmax <
doz
2
I
2b3
b4
3

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h = 2b


I=

b (2b)3
2
b h3
=
= b4
12
12
3

iz kojeg se dobija
r
r
3 25
3
3 3Mmax
=
= 5.7mm
b=
2doz
2 200 106
pa je h = 2b = 2 5.7 = 11.4 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3 500
3Fmax
= 11.45MPa < 100MPa = doz
=
2A
2 65.52 106

gdje je
A = bh = 5.7 103 11.4 103 = 65.52 106 m2
pa vrijednosti dimenzija (5.7 11.4 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona, zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.18 Za prostu gredu krunog presjeka, optereenu kao na slici 4.181, odredi
dimenzije presjeka, ako je dozvoljeni napon na savijanje je doz = 200 MPa, a dozvoljeni
tangencijalni napon je doz = 100 MPa.
Ostali podaci: LAB = LCD = 0.1 m, LAD = 0.4 m, q = 5 kN/m.

q
C

B
LAB

D
LCD

LAD
Slika 4.181: Opis problema

188

4 Savijanje

R j e e nj e

Tabela 4.18: Podaci uz zadatak 4.18


LAB = 0.1 m

q = 5 kN/m

LCD = 0.1 m

doz = 200 MPa


doz = 100 MPa

LAD = 0.4 m
LBC = 0.2 m

Zadatak je slian prethodnom, pa je i postupak rjeavanja identian, s tim da je popreni


presjek u ovom sluaju krug. Dakle, prvo je potrebno nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo
nai reakcije oslonaca A i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu
pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.182 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom
pravcu):
X
Fy = 0
FA Q + FD = 0
(4.181)


X
LBC
MA = 0
Q LAB +
+ FD LAD = 0
(4.182)
2

pri emu je napadna sila kontinuiranog optereenja na sredini grede, s obzirom na simetrinost optereenja grede. Sada se iz (4.182) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.181) sila FA ,
odnosno


LBC
Q LAB +
2
FD =
LAD


0.2
3
1 10 0.1 +
2
= 500N
=
0.4
FA = Q FD = 1 103 500 = 500N
gdje je
Q = q LBC = 5 103 0.2 = 1kN

pa su smjerovi sila FA i FD pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.182. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive
dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja
q. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja
sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). I u ovom problemu se ekstremne vrijednosti momenata savijanja osim u takama djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui oslonce), mogu nalaziti i ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je
transferzalna sila jednaka nuli. Ekstremne vrijednosti transferzalne sile nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.

Dimenzionisanje greda

189

q
C

B
Q

FA

D
FD

+F
500 N
0
500 N
0
50 Nm

50 Nm
75 Nm

+M
F, N
M, Nm

A
500
0

B
500
50

C
-500
50

D
-500
0

Slika 4.182: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.182 se zakljuuje da su najvei intenziteti transferzalne sile u osloncima


grede i za oslonac A iznosi:
Fmax = 500N
to se tie ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, treba provjeriti vrijednost u taki
u kojoj je transferzalna sila jednaka nuli ili mijenja predznak. Prema dijagramu sila, transferzalna sila ima vrijednost jednaku nuli u podruju BC, na sredini grede, gdje je vrijednost
momenta savijanja jednaka
Mmax = 75Nm
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost, gornja vlakna grede su napregnuta pritiskom,
a donja zatezanjem. Treba istai (anti)simetrinost dobivenih dijagrama sila i momenta
savijanja, to se i moglo oekivati s obzirom da su i optereenje i materijal i popreni presjek
simetrini u odnosu na sredinu grede.
Sada se koristei izraz (41) greda moe dimenzionisati na osnovu izraza:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz =
doz
4
I
d3
d
64
pri emu je za puni kruni presjek
Mmax

I=

d4
64

190

4 Savijanje

iz kojeg se dobija
r
r
32 75
3
3 32Mmax
=
= 15.63mm
d=
doz
200 106
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45)
doz =

4Fmax
4 500
= 3.47MPa < 100MPa = doz
=
3A
3 191.92 106

gdje je
A=

(15.63 103 )2
d2
=
= 191.92 106 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 15.63 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.19 Za konzolu kvadratnog poprenog presjeka stranice b, optereenu kao na
slici 4.191, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na savijanje je
doz = 12 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 1.2 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.1 m, LAC = 0.2 m, LAD = 0.3 m, MC = 0.5 kNm, q = 30 kN/m.
MC

q
A

LAB
LAC
LAD
Slika 4.191: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 4.19: Podaci uz zadatak 4.19


LAB = 0.1 m

MC = 0.5 kNm

doz = 12 MPa

LAC = 0.2 m

q = 30 kN/m

doz = 1.2 MPa

LAD = 0.3 m

I u ovom zadatku se radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe, s tim da u


ovom sluaju imamo kvadratni popreni presjek i konzolu. Da bismo dimenzionisali konzolu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji
na nju djeluju. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije u osloncu D, MD i FD , pa
postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo smjerove sile i momenta

Dimenzionisanje greda

191

kao na slici 4.192 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da
nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
Q + FD = 0
(4.191)


X
LAB
MD = 0
Q LAD
+ M MD = 0
(4.192)
2
Sada se iz (4.191) dobija FD , a iz (4.192) moment MD , odnosno

FD = Q = 3kN




0.1
LAB
3
MD = Q LAD
+ M = 3 10 0.3
+ 500 = 250Nm
2
2
gdje je
Q = q LAB = 30 103 0.1 = 3kN
pa je smjer momenta MD pogreno pretpostavljen.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.192. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata
za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata te oslonaca). Imajui u vidu
dijagram transferzalnih sila (nema nula) jasno je da se ekstremne vrijednosti momenata
savijanja nalaze u karakteristinim takama.
Na osnovu slike 4.192 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu
konzole AD, a momenta savijanja na mjestu djelovanja momenta M s lijeve strane i iznose:
Fmax = 3kN
Mmax = 450Nm
Treba napomenuti da se uzima samo jedna ekstremna vrijednost momenta savijanja, s
obzirom da se radi o kvadratnom poprenom presjeku grede za koji su i gornja i donja
vlakna jednako udaljena od neutralne linije, pri emu su u ovom sluaju (negativan moment
savijanja) gornja vlakna grede izloena zatezanju, a donja pritisku. U daljem proraunu
uzimaju se intenziteti momenta i sile.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
b
b
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
4
I
b3
b
12

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

b4
12

iz kojeg se dobija
r
r
6Mmax
6 450
3
=
= 60.82mm
b= 3
doz
12 106

192

4 Savijanje

MC

q
A

MD
D

FD
+F
0
-3 kNm

450 Nm
250 Nm

150 Nm
0

50 Nm

+M
F, kN
M, Nm

A
0
0

Bl
-3
-150

Cl
-3
-450

Cd
-3
50

D
-3
-250

Slika 4.192: Dijagrami sila i momenata savijanja

Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3 3 103
3Fmax
= 1.216MPa > 1.2MPa = doz
=
2A
2 3.699 103

gdje je
A = b2 = (60.82 103 )2 = 3.699 103 m2
pa vrijednost stranice od 60.82 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, ne zadovoljava tangencijalne napona. Dakle, dimenzionisanje se mora uraditi prema tangencijalnim
naponima koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3Fmax
=
< doz
2A
2b2

na osnovu kojeg je
r
r
3Fmax
3 3 103
b=
=
= 61.24mm
2doz
2 1.2 106
pa je najmanja dimenzija grede, koja zadovoljava i normalne i tangencijalne napone, 61.24
mm.

Dimenzionisanje greda

193

Zadatak 4.20 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine 1.5, optereenu kao na slici 4.201, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na
savijanje doz = 12 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 2 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.5 m, LAC = 1 m, q0 = 10 kN/m.
q0
A

LAB
LAC

Slika 4.201: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.20: Podaci uz zadatak 4.20
LAB = 0.5 m

q0 = 10 kN/m

doz = 12 MPa

LAC = 1 m

h = 1.5b

doz = 2 MPa

I ovdje se radi o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe, s tim da u ovom sluaju


imamo pravougaoni popreni presjek s poznatim odnosom stranica. Da bismo dimenzionisali
gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji
djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i C, FA i FC , pa
postavljamo dvije jednaine ravnotee, pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju
prema gore, kao na slici 4.202 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati
s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q1 Q2 + FC = 0
(4.201)


X
2
1
MA = 0
Q1 LAB Q2 LAB + LBC + FC LAC = 0
(4.202)
3
3
Sada se iz (4.202) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.201) sila FA , odnosno


1
2
Q1 LAB + Q2 LAB + LBC
3
3
FC =
LAC


1
2
2.5 103 0.5 + 2.5 103 0.5 + 0.5
3
3
= 2.5kN
=
1
3
3
FA = Q1 + Q2 FC = 2.5 10 + 2.5 10 2.5 103 = 2.5kN

gdje je
Q1 = Q2 =

1
1
1
q0 LAB = q0 LBC = 10 103 0.5 = 2.5kN
2
2
2

194

4 Savijanje

LBC = LAC LAB = 1 0.5 = 0.5m


pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.202. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive
dijagrama sila ispod trouglastog optereenja jednak vrijednosti optereenja za posmatrani
poloaj, odnosno da se linearno mijenja, pa je transferzalna sila polinom drugog reda. Na
slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja
sila/momenata te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). Ekstremne vrijednosti
transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila i/ili momenata. U sluaju ekstremnih vrijednosti momenata savijanja, potrebno je provjeriti mjesta
na kojima je tranferzalna sila jednaka nuli, a to je na sredini grede. Inae, dobiveni dijagrami transferzalnih sila i momenata savijanja [vidi se da su (anti)simetrini] su oekivani s
obzirom na simetrinost optereenja, raspodjele materijala i geometrije grede u odnosu na
sredinu grede.
q0
B

A
FA

2

3

C

3

FC

+F
2.5 kN
0
2.5 kN
0

833 Nm
+M
F, kN
M, Nm

A
2.5
0

B
0
833

C
-2.5
0

Slika 4.202: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.202 se zakljuuje da su najvei intenziteti transferzalne sile u osloncima


grede, a momenta savijanja u sredini grede, i iznose:
Fmax = 2.5kN
Mmax = 0.833Nm
Poto je moment savijanja pozitivan, gornja vlakna grede su napregnuta pritiskom, a donja
zatezanjem.

Dimenzionisanje greda

195

Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:


h
h
Mmax
2 =
2 = 8Mmax <
doz
3 3
I
3 b3
b h
16

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 1.5


I=

b h3
b h2 h
b (1.5b)2 h
3 3
=
=
=
b h
12
12
12
16

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 8 0.833 10
3 8Mmax
=
= 57mm
b=
6
3doz
3 12 10
pa je h = 1.5b = 1.5 57 = 85.5 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 2.5 103
= 0.77MPa < 2MPa = doz
=
2A
2 4.873 103

gdje je
A = bh = 57 103 85.5 103 = 4.873 103 m2
pa vrijednosti dimenzija (57 85.5 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona, zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.21 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine 2, optereenu kao na slici 4.211, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na
savijanje doz = 12 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 2.5 MPa.
Ostali podaci: LAB = 1 m, LAC = 2 m, q0 = 10 kN/m.
q0
B

q0
C

LAB
LAC
Slika 4.211: Opis problema

R j e e nj e
Zadatak je slian prethodnom (razlika je u postavci trouglastog optereenja) pa je postupak rjeavanja identian. I ovdje se radi o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe pri

196

4 Savijanje

Tabela 4.21: Podaci uz zadatak 4.21


LAB = 1 m

q0 = 10 kN/m

doz = 12 MPa

LAC = 2 m

h = 2b

doz = 2.5 MPa

emu je popreni presjek pravougaonik s poznatim odnosom stranica. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila
koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i C, FA i FC ,
pa postavljamo dvije jednaine ravnotee, pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju
prema gore, kao na slici 4.212 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati
s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA Q1 Q2 + FC = 0
(4.211)


X
2
1
(4.212)
MA = 0
Q1 LAB Q2 LAB + LBC + FC LAC = 0
3
3
Sada se iz (4.212) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.211) sila FA , odnosno


1
2
Q1 LAB + Q2 LAB + LBC
3
3
FC =
LAC


1
2
5 103 1 + 5 103 1 + 1
3
3
=
= 5kN
2
3
3
FA = Q1 + Q2 FC = 5 10 + 5 10 5 103 = 5kN

gdje je
Q1 = Q2 =

1
1
1
q0 LAB = q0 LBC = 10 103 1 = 5kN
2
2
2

LBC = LAC LAB = 2 1 = 1m


pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.
Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.212. Pri tome treba voditi rauna da je nagib krive
dijagrama sila ispod trouglastog optereenja jednak vrijednosti kontinuiranog optereenja
q, odnosno da se linearno mijenja za posmatrani presjek, pa je transferzalna sila polinom
drugog reda (vidjeti razliku s dijagramima iz prethodnog zadatka). Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata te krajeve
djelovanja kontinuiranog optereenja). Ekstremne vrijednosti transferzalne sile, kao i ranije,
nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata (oslonci). U sluaju ekstremnih
vrijednosti momenata savijanja, potrebno je provjeriti mjesta na kojima je tranferzalna sila
jednaka nuli ili gdje mijenja predznak, a to je na sredini grede. Inae, dobiveni dijagrami
transferzalnih sila i momenata savijanja [vidi se da su (anti)simetrini] su oekivani s obzirom na simetrinost optereenja, raspodjele materijala i geometrije grede u odnosu na njenu
sredinu.
Na osnovu slike 4.212 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u
osloncima grede, a momenta savijanja u sredini grede, i iznose:
Fmax = 5kN

Dimenzionisanje greda

197

q0

q0
B

A
FA


3

C
2

3

FC

+F
5 kN
0

5 kN

1.67 kNm

+M

F, kN
M, kNm

A
5
0

B
0
1.67

C
-5
0

Slika 4.212: Dijagrami sila i momenata savijanja

Mmax = 1.677Nm
Poto je moment savijanja pozitivan, gornja vlakna grede su napregnuta pritiskom, a donja
zatezanjem.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu izraza:
h
h
Mmax
2 =
2 = 3Mmax <
doz =
doz
1 3
I
2 b3
b h
3
pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 2
Mmax

b h3
b h2 h
b (2b)2 h
1
=
=
= b3 h
12
12
12
3
iz kojeg se dobija
r
r
3
3 3 1.667 10
3 3Mmax
b=
=
= 59.28mm
6
2doz
2 12 10
I=

pa je h = 2b = 2 59.28 = 118.56 mm.


Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 5 103
= 1.1MPa < 2.5MPa = doz
=
2A
2 7.029 103

198

4 Savijanje

gdje je
A = bh = 59.28 103 118.56 103 = 7.029 103 m2
pa vrijednosti dimenzija (59.28 118.56 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona,
zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.22 Za gredu krunog prstenastog poprenog presjeka odnosa vanjskog i unutranjeg prenika 1.2, optereenu kao na slici 4.221, odredi dimenzije poprenog presjeka,
ako je dozvoljeni napon na savijanje je doz = 100 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je
doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.1 m, LAC = 0.4 m, q = 30 kN/m, M = 1 kNm.
M

q
C

A
LAB

LBC
Slika 4.221: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.22: Podaci uz zadatak 4.22
LAB = 0.1 m

q = 30 kN/m

doz = 100 MPa

LAC = 0.4 m

M = 1 kNm

doz = 50 MPa

LBC = 0.3m

dv = 1.2du

I u ovom zadatku moemo slijediti postupak rjeavanja kao u prethodnim zadacima, s tim
da moramo imati na umu da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku. Da bismo
nali dimenzije poprenog presjeka grede, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai
reakcije oslonaca B i C pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo
da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.222 (zbir sila u horizontalnom pravcu
nije potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
FB Q + FC = 0
(4.221)
X
LBC
FC LBC = 0
(4.222)
MB = 0
M +Q
2
gdje je
Q = qLBD = 30 103 0.3 = 9kN
Sada se iz (4.222) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.221) sila FB , odnosno
LBC
0.3
M + Q
1 103 + 9 103
2 =
2 = 1.167kN
FC =
LBC
0.3
FB = Q FC = 9 103 1.167 103 = 7.833kN

Dimenzionisanje greda

199

pa su smjerovi reakcija oslonca pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.222. Pri tome treba voditi rauna o sljedeem: i)
vrijednost sile u dijagramu jednaka je nuli u dijelu grede AB, jer s lijeve strane oslonca
B nema optereenja silama, ii) kriva dijagrama sila ispod kontinuiranog optereenja ima
konstantan nagib q od poetka do kraja optereenja. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata, s osloncima, te krajeve
djelovanja kontinuiranog optereenja). Za razliku od prethodnih zadataka, ekstremne vrijednosti momenata savijanja se osim u takama djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui
oslonce), mogu nalaziti i ispod kontinuiranog optereenja na mjestima gdje je transferzalna
sila jednaka nuli. Ekstremne vrijednosti transferzalne sile, kao i ranije, nalaze se na mjestima
djelovanja vanjskih sila/momenata.

q
C

FA
+F

LBC/2

FC

7.83 kN

1.17 kN

0
0.039 m

1 kNm

0
+M

22.7 Nm

F, kN
M, kNm

A
0
-1

Bl
0
-1

Bd
7.83
-1

C
-1.17
0

Slika 4.222: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.222 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u osloncu


B grede i iznosi:
Fmax = 7.833kN
to se tie momenta savijanja, treba samo provjeriti da li je ispod kontinuiranog optereenja
vrijednost momenta po apsolutnoj vrijednosti vea od vrijednosti u dijelu AB ili ne. U
tu svrhu treba provjeriti vrijednost momenta savijanja na mjestu gdje je transferzalna sila
jednaka nuli, a to je u presjeku na daljini x od oslonca D u kojoj je Fx = 0, tj.
Fx = FC + q x = 0

200

4 Savijanje

odnosno
x=

FC
1.167 103
= 0.0389m
=
q
30 103

u kojoj je vrijednost momenta jednaka


x2
0.03892
= 1.167 103 0.0389 30 103
= 22.7Nm
2
2
Dakle, ekstremna vrijednost momenta savijanja je u dijelu grede AB i iznosi
M (x) = FC x q

Mmax = 1kNm
Treba napomenuti da se u daljem proraunu uzima apsolutna vrijednost momenta, s naznakom da su gornja vlakna vratila izloena zatezanju, a donja pritisku (moment savijanja
je negativan).
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
Mmax

dv
2 =

Mmax

dv
2

32Mmax
= 3
< doz
4
d
d4v
v (1 )
(1 4 )
64
pri emu je za kruni prstenasti presjek
doz =

I=

d4v
(1 4 )
64

1
du
=
= 0.8333
dv
1.2

iz kojeg se dobija
s
s
32M
32 1 103
max
3
dv = 3
=
= 58.16mm
doz (1 4 )
100 106 (1 0.83334)
i
58.16 103
dv
=
= 48.5mm
1.2
1.2
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (46)


4Fmax d2v + dv du + d2u
max =
3A
d2v + d2u


4 7.833 103
58.162 + 58.16 48.47 + 48.472
=
3 811.77 106
58.162 + 48.472
max = 19.2MPa < 50MPa = doz
du =

gdje je


(58.16 103 )2 (48.467 103 )2
(d2v d2u )
=
= 811.774 106 m2
A=
4
4
pa vrijednost dimenzija, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i tangencijalne
napone.

Dimenzionisanje greda

201

Zadatak 4.23 Za gredu krunog prstenastog poprenog presjeka odnosa vanjskog i unutranjeg prenika 1.25, optereenu kao na slici 4.231, odredi dimenzije poprenog presjeka,
ako je dozvoljeni napon na savijanje doz = 100 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je
doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.3 m, LAC = 0.6 m, LAD = 0.8 m, q = 10 kN/m, F =5 kN.
F

LAB
A

LAC
LAD
Slika 4.231: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.23: Podaci uz zadatak 4.23
LAB = 0.3 m

q = 10 kN/m

doz = 100 MPa

LAC = 0.6 m

F = 5 kN

doz = 50 MPa

LAD = 0.8m

dv = 1.25du

LCD = 0.2m

S obzirom da je popreni presjek isti kao u prethodnom zadatku (kruni prstenasti)


moemo slijediti isti postupak rjeavanja. Neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i C,
FA i FC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije
djeluju prema gore, kao na slici 4.232 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno
postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
FA F + FC Q = 0
(4.231)
X
LAC + LAD
MA = 0
F LAB + FC LAC Q
=0
(4.232)
2
gdje je
Q = qLCD = 10 103 0.2 = 2kN
Sada se iz (4.232) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.231) sila FA , odnosno
0.6 + 0.8
LAC + LAD
5 103 0.3 + 2 103
2
2
=
= 4.833kN
FC =
LAC
0.6
FA = Q FC + F = 2 103 4.833 103 + 5 103 = 2.167kN
F LAB + Q

pa su smjerovi reakcija oslonca pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.232. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata

202

4 Savijanje

za karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata, s osloncima, te krajeve djelovanja kontinuiranog optereenja). S obzirom da je kontinuirano optereenje na prepustu kao
jedino optereenje, ekstremne vrijednosti momenta savijanja nalaze se u karakteristinim
takama. Ekstremne vrijednosti transferzalne sile nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih
sila/momenata.
F
A

q
D

C
Q

FA

FC

+F
2.17 kN

2 kN

0
2.83 kN
200 Nm
0
650 Nm

+M
A
2.17
0

F, kN
M, Nm

Bl
2.17
650

Bd
-2.83
650

Cl
-2.83
-200

Cd
2
-200

D
0
0

Slika 4.232: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.232 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u dijelu


grede BC, dok je ekstremna vrijednost momenta savijanja na mjestu djelovanja sile F , a
iznose:
Fmax = 7.833kN
Mmax = 650Nm
S obzirom na pozitivan predznak maksimalnog momenta savijanja gornja vlakna grede
izloena pritisku, a donja zatezanju.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
Mmax
doz =

dv
2 =

Mmax
d4v

dv
2

(1 4 )
64
pri emu je za kruni prstenasti presjek
I=

d4v
(1 4 )
64

32Mmax
< doz
d3v (1 4 )

1
du
=
= 0.8
dv
1.25

Dimenzionisanje greda

203

iz kojeg se dobija
s
s
32M
32 650
max
dv = 3
= 3
= 48.22mm
doz (1 4 )
100 106 (1 0.84 )
i
du =

48.22 103
dv
=
= 38.58mm
1.25
1.25

Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (46)


4Fmax 2 + + 1
max =
3A
2 + 1

 2
4 2.833 103
0.8 + 0.8 + 1
=
3 657.512 106
0.82 + 1
max = 5.746MPa < 50MPa = doz
gdje je


(48.22 103 )2 (38.58 103 )2
(d2v d2u )
=
= 657.512 106 m2
A=
4
4

pa vrijednost dimenzija, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i tangencijalne


napone.
Zadatak 4.24 Za gredu krunog prstenastog poprenog presjeka vanjskog prenika d1 =
50 mm, optereenu kao na slici 4.241, odredi dimenzije poprenog presjeka (unutranji
prenik), ako je dozvoljeni napon na savijanje doz = 100 MPa, a dozvoljeni tangencijalni
napon je doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.4 m, LAC = 1 m, LAC = 1.2 m, FB = 5 kN, MD =1 kNm.

LAB
A

FB

MD

LAC
LAD
Slika 4.241: Opis problema

R j e e nj e
Zadatak je slian prethodnom, s tim da je umjesto odnosa unutranjeg i vanjskog prenika
grede, poznat vanjski prenik pa je neophodno nai unutranji (naprimjer, preko izraunatog
odnosa). Da bismo nali dimenzije poprenog presjeka grede, neophodno je nai ekstremne

204

4 Savijanje

Tabela 4.24: Podaci uz zadatak 4.24


LAB = 0.4 m

FB = 5 kN

doz = 100 MPa

LAC = 1 m

MD = 1 kNm

doz = 50 MPa

LAD = 1.2 m

d1 = 50 mm

vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i C, FA i FC , pa postavljamo dvije jednaine
ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.242
(zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih
optereenja):
X
Fy = 0
FA FB + FC = 0
(4.241)
X
MA = 0
FB LAB + FC LAC MD = 0
(4.242)
Sada se iz (4.242) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.241) sila FA , odnosno
MD + FB LAB
1 103 + 5 103 0.4
=
= 3kN
LAC
1
FA = FB FC = 5 103 3 103 = 2kN

FC =

pa su smjerovi reakcija oslonca pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.242, na kojoj su date i vrijednosti transferzalnih sila i
momenata savijanja u karakteristinim takama. S obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenata nalaze se na mjestima djelovanja
vanjskih sila/momenata.
Na osnovu slike 4.242 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u dijelu
BC grede, a momenta savijanja na prepustu CD, i iznose:
Fmax = 3kN
Mmax = 1kNm
Treba napomenuti da se u daljem proraunu uzima intenzitet momenta, s naznakom da su
gornja vlakna vratila izloena zatezanju, a donja pritisku (moment savijanja je negativan).
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
Mmax
doz =

d1
1 =

Mmax

d1
2

d41
(1 4 )
64

32Mmax
< doz
d31 (1 4 )

pri emu je za kruni prstenasti presjek


I=

d41
(1 4 )
64

iz kojeg se dobija
s
s
32M
32 1 103
max
= 4 1
= 4 1
= 0.822
3
doz d1
150 106 (50 103 )3

Dimenzionisanje greda

205

MD

FB
B

FA

FC

+F
2 kN
0
3 kN

1 kNm
0
0.8 kNm
+M

F, kN
M, kNm

A
2
0

Bl
2
0.8

Bd
-3
0.8

Cl
-3
-1

Cd
0
-1

D
0
0

Slika 4.242: Dijagrami sila i momenata savijanja

pa je
d2 = d1 = 50 103 0.822 = 41.105mm
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (46)


4Fmax d21 + d1 d2 + d22
max =
3A
d21 + d22
 2

3
50 + 50 41.105 + 41.1052
4 3 10
=
3 636.5 106
502 + 41.1052
max = 9.37MPa < 100MPa = doz
gdje je


(50 103 )2 (41.105 103 )2
(d21 d22 )
A=
=
= 636.5 106 m2
4
4
pa vrijednost dimenzija, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i tangencijalne
napone.
Zadatak 4.25 Za gredu krunog prstenastog poprenog presjeka vanjskog prenika d1 =
45 mm, optereenu kao na slici 4.251, odredi dimenzije poprenog presjeka (unutranji

206

4 Savijanje

prenik), ako je dozvoljeni napon na savijanje doz = 100 MPa, a dozvoljeni tangencijalni
napon je doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.4 m, LAC = 1 m, LAD = 1.2 m, FB = 5 kN, MC =1 kNm.
LAB

FB
B

MC
C

LAC
LAD
Slika 4.251: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.25: Podaci uz zadatak 4.25
LAB = 0.4 m

FB = 5 kN

doz = 100 MPa

LAC = 0.5 m

MD = 1 kNm

doz = 50 MPa

LAD = 1.2 m

d1 = 45 mm

Tip zadatka je identian prethodnom pa je i nain rjeavanja isti. Da bismo nali dimenzije
poprenog presjeka grede, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i
transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca
A i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da
obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.252 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije
potrebno postavljati s obzirom da nema horizontalnih optereenja):
X
Fy = 0
FA FB + FD = 0
(4.251)
X
MA = 0
FB LAB MC + FD LAD = 0
(4.252)

Sada se iz (4.252) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.251) sila FA , odnosno


1 103 + 5 103 0.4
MC + FB LAB
=
= 2.5kN
LAD
1.2
FA = FB FD = 5 103 2.5 103 = 2.5kN

FD =

pa su smjerovi reakcija oslonca pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.252, na kojoj su date i vrijednosti transferzalnih sila i
momenata savijanja u karakteristinim takama. S obzirom da nema kontinuiranih optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenata nalaze se na mjestima djelovanja
vanjskih sila/momenata.
Na osnovu slike 4.252 se zakljuuje da je intenzitet transferzalne sile konstantan itavom
duinom grede (mijenja predznak u presjeku B), a momenta savijanja na mjestu djelovanja
sile FB , i iznose:
Fmax = 2.5kN

Dimenzionisanje greda

207

MC

FB
B

FA

FD

+F
2.5 kN
0
2.5 kN
0.5 kNm
0
0.5 kNm
1 kNm

+M

F, kN
M, kNm

A
2.5
0

Bl
2.5
1

Bd
-2.5
1

Cl
-2.5
-0.5

Cd
-2.5
0.5

D
-2.5
0

Slika 4.252: Dijagrami sila i momenata savijanja

Mmax = 1kNm
Treba napomenuti da su na mjesto najveeg momenta savijanja gornja vlakna vratila izloena pritisku, a donja zatezanju (moment savijanja je pozitivan).
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
Mmax
doz =

d1
2 =

Mmax
d41
64

d1
2

(1 4 )

32Mmax
< doz
4 )

d31 (1

pri emu je za kruni prstenasti presjek


I=

d41
(1 4 )
64

iz kojeg se dobija
s
s
32 1 103
32Mmax
4
= 1
= 4 1
= 0.815
3
doz d1
200 106 (50 103 )3
pa je
d2 = d1 = 45 103 0.815 = 36.67mm

208

4 Savijanje

Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (46)


4Fmax d21 + d1 d2 + d22
max =
3A
d21 + d22
 2

4 2.5 103
45 + 45 36.67 + 36.672
=
3 534.14 106
452 + 36.672
max = 9.297MPa < 100MPa = doz
gdje je


(45 103 )2 (36.67 103 )2
(d21 d22 )
=
= 534.14 106 m2
A=
4
4
pa vrijednost dimenzija, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i tangencijalne
napone.
Zadatak 4.26 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine 2, optereenu kao na slici 4.261, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na
savijanje doz = 10 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 0.8 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.3 m, LAC = 0.5 m, LAD = 0.6 m, FB = 1 kN, FD =1 kN.
LAB

FB

LAC
LAD

FD

Slika 4.261: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.26: Podaci uz zadatak 4.26
LAB = 0.3 m

FB = 1 kN

doz = 10 MPa

LAC = 0.5 m

FD = 1 kN

doz = 0.8 MPa

LAD = 0.6 m

h = 2b

Ovaj zadatak pripada grupi zadataka iz dimenzionisanja greda s pravougaonim poprenim


presjekom poznatog odnosa visine i irine, pa je postupak rjeavanja identian onom objanjenom u zadatku 4.17. Prvo je potrebno nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja
i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije
oslonaca A i C, FA i FC , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.262 (zbir sila u horizontalnom
pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA FB + FC + FD = 0
(4.261)

Dimenzionisanje greda

209

MA = 0

(4.262)

FB LAB + FC LAC + FD LAD = 0

Sada se iz (4.262) dobija FC , a uvrtavanjem u (4.261) sila FA , odnosno


1 103 0.3 1 103 0.6
FB LAB FD LAD
=
= 600N
LAC
0.5
FA = FB FC FD = 1000 (600) 1000 = 600N

FC =

pa je smjer sile FC pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.262 uz vrijednosti sila i momenata u karakteristinim
takama. S obzirom da nema kontinuiranog optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne
sile i momenta savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.
FB
A

B
FA

FC

FD

+F
600 N
0

400 Nm
1 kN

0
100 Nm
180 Nm
+M

F, kN
M, Nm

A
0.6
0

Bl
0.6
180

Bd
-0.4
180

Cl
-0.4
100

Cd
-1
100

D
-1
0

Slika 4.262: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.262 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile du


prepusta CD, a momenta na mjestu djelovanja sile FB , i iznose:
Fmax = 1kN
Mmax = 180Nm
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost momenta, gornja vlakna grede su napregnuta
pritiskom, a donja zatezanjem.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
h
2b
Mmax
Mmax
2 =
2 = 3Mmax <
doz =
doz
2
I
2b3
b4
3

210

4 Savijanje

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h = 2b


I=

b h3
b (2b)3
2
=
= b4
12
12
3

iz kojeg se dobija
r
r
3Mmax
3 180
3
b= 3
=
= 30mm
2doz
2 10 106
pa je h = 2b = 2 30 = 60 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44) (uzima se
apsolutna vrijednost sile)
doz =

3Fmax
3 1000
= 0.833MPa > 0.8MPa = doz
=
2A
2 1800 106

gdje je
A = bh = 30 103 60 103 = 1800 106 m2
pa vrijednosti dimenzija, dobivenih na osnovu normalnih napona, ne zadovoljavaju tangencijalne napone. Zbog toga se dimenzionisanje mora uraditi koristei izraz
doz =

3Fmax
3Fmax
3Fmax
=< doz
=
=
2A
2 b 2b
4b2

po kojem je
r
r
3Fmax
3 1000
b=
=
= 30.62mm
4doz
4 0.8 106
odnosno h = 2b = 2 30.62 = 61.2 mm. Dakle, potrebne dimenzije poprenog presjeka grede
su 30.6 61.2 mm2 .
Zadatak 4.27 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine 0.5, optereenu kao na slici 4.271, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na
savijanje doz = 15 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 2 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.15 m, LAC = 0.35 m, LAD = 0.6 m, FB = 5 kN, FC =3 kN.
LAB
A

FB
C

B
LAC
LAD

FC

Slika 4.271: Opis problema

Dimenzionisanje greda

211

R j e e nj e

Tabela 4.27: Podaci uz zadatak 4.27


LAB = 0.15 m

FB = 5 kN

doz = 15 MPa

LAC = 0.35 m

FC = 3 kN

doz = 2 MPa

LAD = 0.6 m

b = 2h

Ovaj zadatak pripada grupi zadataka iz dimenzionisanja greda s pravougaonim poprenim


presjekom poznatog odnosa visine i irine, pa je postupak rjeavanja identian rjeavanju
prethodnog zadatka. Prvo je potrebno nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i
transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca
A i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da
obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.272 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije
potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X
Fy = 0
FA FB + FC + FD = 0
(4.271)
X
MA = 0
FB LAB + FC LAC + FD LAD = 0
(4.272)

Sada se iz (4.272) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.271) sila FA , odnosno


5 103 0.15 3 103 0.35
FB LAB FC LAC
=
= 500N
LAD
0.6
FA = FB FC FD = 5000 3000 (500) = 2.5kN

FD =

pa je smjer sile FD pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.272 uz vrijednosti sila i momenata u karakteristinim
takama. S obzirom da nema kontinuiranog optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne
sile i momenta savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata.
Na osnovu slike 4.272 se zakljuuje da je ekstremna vrijednost transferzalne sile u dijelu
AC (mijenja predznak u B), a momenta na mjestu djelovanja sile FB , i iznose:
Fmax = 2.5kN
Mmax = 375Nm
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost momenta, gornja vlakna grede su napregnuta
pritiskom, a donja zatezanjem.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
h
h
Mmax
2 =
2 = 3Mmax <
doz
1 4
I
h3
h
6

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom irine i visine b = 2h


I=

2h (h)3
1
b h3
=
= h4
12
12
6

212

4 Savijanje

FB
A

B
FA

FC

FD

+F
2.5 kN
0.5 kN
0
2.5 kN
125 Nm
0

100 Nm
375 Nm

+M

F, kN
M, Nm

A
2.5
0

Bl
2.5
375

Bd
-2.5
375

Cl
-2.5
125

Cd
0.5
125

D
0.5
0

Slika 4.272: Dijagrami sila i momenata savijanja

iz kojeg se dobija
r
r
3 375
3
3 3Mmax
=
= 42.17mm
b=
doz
15 106
pa je b = 2h = 2 41.17 = 84.34 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3 2.5 103
3Fmax
= 1.054MPa < 2MPa = doz
=
2A
2 3.557 103

gdje je
A = bh = 84.34 103 42.17 103 = 3.557 103 m2
pa vrijednosti dimenzija, dobivenih na osnovu normalnih napona, zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.28 Za gredu krunog poprenog presjeka prenika d, optereenu kao na slici
4.281, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na savijanje doz = 100
MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 50 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.4 m, LAC = 1 m, LAD = 1.2 m, LAE = 1.5 m, FB = 10 kN, FC = 2
kN, ME =1 kNm.

Dimenzionisanje greda

213

LAB
A

FB

ME

C
LAC

FC

LAD
LAE

Slika 4.281: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 4.28: Podaci uz zadatak 4.28
LAB = 0.4 m

FB = 10 kN

doz = 100 MPa

LAC = 1 m

FC = 2 kN

doz = 50 MPa

LAD = 1.2 m

ME = 1 kNm

LAE = 1.5 m

Zadatak je slian prethodnom, pa je i postupak rjeavanja identian, s tim da je popreni


presjek u ovom sluaju krug. Dakle, prvo je potrebno nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo
nai reakcije oslonaca A i D, FA i FD , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu
pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.282 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom
pravcu):
X
Fy = 0
FA FB + FC + FD = 0
(4.281)
X
MA = 0
FB LAB + FC LAC + FD LAD ME = 0
(4.282)
Sada se iz (4.282) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.281) sila FA , odnosno

10 103 0.4 2 103 1 + 1 103


FB LAB FC LAC + ME
=
= 2.5kN
LAD
1.2
FA = FB FC FD = 10 103 2 103 2.5 103 = 5.5kN

FD =

pa su smjerovi sila FA i FD pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.282 uz vrijednosti sila i momenata u karakteristinim
takama. S obzirom da nema kontinuiranog optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenta savijanja nalaze se na mjestima djelovanja vanjskih sila/momenata
(ukljuujui i reakcije oslonaca).
Na osnovu slike 4.282 se zakljuuje da je najvei intenzitet transferzalne sile u dijelu
grede AB, a momenta ispod djelovanja sile FB , i iznose:
Fmax = 5.5kN

214

4 Savijanje

ME

FB
A

FA

FC

FD

+F
5.5 kN
0

2.5 kN
4.5 kN
1 kNm

500 Nm
0
+M
2.2 kNm

F, kN
M, kNm

A
5.5
0

Bl
5.5
2.2

Bd
-4.5
2.2

Cl
-4.5
-0.5

Cd
-2.5
-0.5

Dl
-2.5
-1

Dd
0
-1

E
0
-1

Slika 4.282: Dijagrami sila i momenata savijanja

Mmax = 2.2kNm
S obzirom da je dobivena pozitivna vrijednost momenta savijanja, gornja vlakna grede
su napregnuta pritiskom, a donja zatezanjem.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
d
d
Mmax
2 =
2 = 32Mmax <
doz
I
d3
d4
64

Mmax
doz =

pri emu je za puni kruni presjek


I=

d4
64

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 32 2.2 10
3 32Mmax
d=
=
= 60.74mm
6
doz
100 10
Nakon dimenzionisanja greda koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (45)
doz =

4Fmax
4 5.5 103
= 2.53MPa < 50MPa = doz
=
3A
3 2.898 103

Dimenzionisanje greda

215

gdje je
A=

d2
(60.74 103 )2
=
= 2.898 103 m2
4
4

pa vrijednost prenika od 60.74 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i


tangencijalne napone.
Zadatak 4.29 Za gredu kvadratnog poprenog presjeka stranice b, optereenu kao na slici
4.291, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni napon na savijanje doz = 100
MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 70 MPa.
Ostali podaci: LAB = 0.4 m, LAC = 1 m, LAD = 1.2 m, LAE = 1.5 m, FB = 10 kN,
MC = 1 kNm, FE =2 kN.
LAB
A

FB

MC

LAC
FE

LAD
LAE
Slika 4.291: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 4.29: Podaci uz zadatak 4.29


LAB = 0.4 m

FB = 10 kN

doz = 100 MPa

LAC = 1 m

MC = 1 kN/m

doz = 70 MPa

LAD = 1.2 m

FE = 2 kN

LAE = 1.5 m

Zadatak je slian prethodnim zadacima; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija


vrstoe, s tim da u ovom sluaju imamo kvadratni popreni presjek. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti momenata savijanja i transferzalnih sila
koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo nai reakcije oslonaca A i D, FA i FD ,
pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu pretpostavljamo da obje reakcije djeluju
prema gore, kao na slici 4.292 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati
s obzirom da nema optereenja u horizontalnom pravcu):
X

Fy = 0
MA = 0

FA FB + FD + FE = 0
FB LAB MC + FD LAD + FE LAE = 0

(4.291)
(4.292)

216

4 Savijanje

Sada se iz (4.292) dobija FD , a uvrtavanjem u (4.291) sila FA , odnosno


FB LAB + MC FE LAE
LAD
3
10 10 0.4 + 1 103 2 103 1.5
= 1.667kN
=
1.2
3
FA = FB FD FE = 10 10 1.667 103 2 103 = 6.333kN

FD =

pa su smjerovi sila FA i FD pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.292. Na slici su date i vrijednosti sila i momenata za
karakteristine take (poloaje djelovanja sila/momenata). S obzirom da nema kontinuiranog optereenja, ekstremne vrijednosti transferzalne sile i momenta nalaze se na mjestima
djelovanja vanjskih sila/momenata (ukljuujui i reakcije oslonaca).
MC

FB
A

B
FA

FD

FE

+F
6.3 kN

1.3 kN
3.7 kN
0.33 kNm

0.6 kNm
1.33 kNm

+M
2.5 kNm
F, kN
M, kNm

A
6.3
0

Bl
6.3
2.5

Bd
-3.7
2.5

Cl
-3.7
0.33

Cd
-3.7
1.33

Dl
-3.7
0.6

Dd
-1.3
0.6

E
-1.3
0

Slika 4.292: Dijagrami sila i momenata savijanja

Na osnovu slike 4.292 se zakljuuje da su ekstremne vrijednosti transferzalne sile u dijelu


grede AB, a momenta savijanja na mjestu djelovanja sile FB i iznose:
Fmax = 6.333kN
Mmax = 2.533kNm
Treba napomenuti da su u ovom sluaju na mjestu maksimalnog momenta savijanja
(pozitivna vrijednost) gornja vlakna grede izloena zatezanju, a donja pritisku.

Dimenzionisanje greda

217

Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:


b
b
Mmax
2 =
2 = 6Mmax <
doz
I
b3
b4
12

Mmax
doz =

pri emu je za kvadratni popreni presjek


I=

b4
12

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 6 2.533 10
3 6Mmax
=
= 53.37mm
b=
6
doz
100 10
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3 6.333 103
3Fmax
= 3.34MPa < 70MPa = doz
=
2A
2 2.848 103

gdje je
A = b2 = (53.37 103 )2 = 2.848 103 m2
pa vrijednost stranice od 53.37 mm, dobivena na osnovu normalnih napona, zadovoljava i
tangencijalne napone.
Zadatak 4.30 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine h : b =
1.5 : 1, optereenu kao na slici 4.301, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni
napon na savijanje doz = 12 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 1.2 MPa.
Ostali podaci: a = 0.6 m, b = 0.4 m, F = 10 kN.
F
A

C
a

B
b

Slika 4.301: Opis problema

R j e e nj e
Zadatak je slian zadatku 4.20 pa je postupak rjeavanja identian; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe pri emu je popreni presjek pravougaonik s poznatim
odnosom stranica. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti
momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo
nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu

218

4 Savijanje

Tabela 4.30: Podaci uz zadatak 4.30


a = 0.6 m

F = 10 kN

doz = 12 MPa

b = 0.4 m

h = 1.5b

doz = 1.2 MPa

LAB = 1 m

pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.302 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom
pravcu):
X
Fy = 0
FA + FB F = 0
(4.301)
X
MA = 0
FB LAB F a = 0
(4.302)
Sada se iz (4.302) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.301) sila FA , odnosno
a
0.6
= 10 103
= 6kN
LAB
1
FA = F FB = 10 103 6 103 = 4kN

FB = F

pa su smjerovi sila FA i FB pravilno pretpostavljeni.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.302 uz vrijednosti sila i momenata u karakteristinim
takama; radi se o jednom od osnovnih oblika optereenih greda.
F
A

C
FA

FB

+F
4 kN
0
6 kN

2.4 kNm
+M

F, kN
M, kNm

A
4
0

Cl
4
2.4

Cd
-6
2.4

B
-6
0

Slika 4.302: Dijagrami sila i momenata savijanja

Dimenzionisanje greda

219

Na osnovu slike 4.302 se zakljuuje da su najvei intenziteti transferzalne sile u dijelu


CB, a momenta savijanja ispod djelovanja sile F , i iznose:
Fmax = 6kN
Mmax = 2.4Nm
Poto je moment savijanja pozitivan, gornja vlakna grede su napregnuta pritiskom, a donja
zatezanjem.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
h
h
Mmax
2 =
2 = 8Mmax <
doz
3 3
I
3 b3
b h
16

Mmax
doz =

pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 1.5


I=

b h2 h
b (1.5b)2 h
3 3
b h3
=
=
=
b h
12
12
12
16

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 8 2.4 10
3 8Mmax
b=
=
= 81.1mm
6
3doz
3 12 10
pa je h = 1.5b = 1.5 81.1 = 121.64 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 6 103
= 0.912MPa < 1.2MPa = doz
=
2A
2 9.865 103

gdje je
A = bh = 81.1 103 121.64 103 = 9.865 103 m2
pa vrijednosti dimenzija (81.1 121.64 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona, zadovoljavaju i tangencijalne napone.
Zadatak 4.31 Za gredu pravougaonog poprenog presjeka odnosa visine i irine h : b = 1 :
1.5, optereenu kao na slici 4.311, odredi dimenzije poprenog presjeka, ako je dozvoljeni
napon na savijanje doz = 12 MPa, a dozvoljeni tangencijalni napon je doz = 1.2 MPa.
Ostali podaci: a = 0.6 m, b = 0.4 m, M = 10 kNm.
M
A

C
a
Slika 4.311: Opis problema

B
b

220

4 Savijanje

Tabela 4.31: Podaci uz zadatak 4.31


a = 0.6 m

M = 10 kNm

doz = 12 MPa

b = 0.4 m

b = 1.5h

doz = 1.2 MPa

LAB = 1 m

R j e e nj e
Zadatak je slian prethodnom pa je postupak rjeavanja identian; radi se o dimenzionisanju na osnovu kriterija vrstoe, pri emu je popreni presjek pravougaonik s poznatim
odnosom stranica. Da bismo dimenzionisali gredu, neophodno je nai ekstremne vrijednosti
momenata savijanja i transferzalnih sila koji djeluju na gredu. U tu svrhu neophodno je prvo
nai reakcije oslonaca A i B, FA i FB , pa postavljamo dvije jednaine ravnotee pri emu
pretpostavljamo da obje reakcije djeluju prema gore, kao na slici 4.312 (zbir sila u horizontalnom pravcu nije potrebno postavljati s obzirom da nema optereenja u horizontalnom
pravcu):
X
Fy = 0
FA + FB = 0
(4.311)
X
MA = 0
FB LAB M = 0
(4.312)
Sada se iz (4.312) dobija FB , a uvrtavanjem u (4.311) sila FA , odnosno
10 103
M
=
= 10kN
LAB
1
FA = FB = 10kN

FB =

pa je smjer sile FA pogreno pretpostavljen.


Kada smo dobili reakcije oslonaca moemo nacrtati dijagram sila i dijagram momenata
savijanja, kao to je dato na slici 4.312, pri emu su date i vrijednosti sila i momenata u
karakteristinim takama; i u ovom sluaju radi se o jednom od najjednostavnijih tipova
optereenja prostih greda.
Na osnovu slike 4.312 se zakljuuje da je transferzalna sila konstantna itavom duinom
grede, a moment savijanja najvei ispod djelovanja vanjskog momenta s lijeve strane, i
iznose:
Fmax = 10kN
Mmax = 6kNm
pri emu se u daljem proraunu uzimaju njihovi intenziteti. Poto je moment savijanja
negativan, gornja vlakna grede su napregnuta zatezanjem, a donja pritiskom.
Sada se koristei izraz (41) moe dimenzionisati greda na osnovu:
h
2b
Mmax
2
3
2 = 27Mmax <
doz =
=
doz
2
I
2 b3
b4
81
pri emu je za pravougaoni popreni presjek s odnosom visine i irine h : b = 1 : 1.5
 3
2b
b

2 4
b h3
3
=
=
b
I=
12
12
81
Mmax

Dimenzionisanje greda

221

M
A

C
FA

FB

+F
0
10 kN

6 kNm
0
+M

4 kNm

F, kN
M, kNm

A
-10
0

Cl
-10
-6

Cd
-10
-4

B
-10
0

Slika 4.312: Dijagrami sila i momenata savijanja

iz kojeg se dobija
r
r
3
3 27 6 10
3 27Mmax
=
= 188.99mm
b=
2doz
2 12 106
pa je h = 2b/3 = 2 188.99/3 = 125.99 mm.
Nakon dimenzionisanja grede koristei normalne napone, neophodno je provjeriti tangencijalne napone na osnovu maksimalne vrijednosti sile koristei izraz (44)
doz =

3Fmax
3 10 103
= 0.63MPa < 1.2MPa = doz
=
2A
2 2.381 102

gdje je
A = bh = 188.99 103 125.99 103 = 2.381 102 m2
pa vrijednosti dimenzija (188.99 125.99 mm), dobivenih na osnovu normalnih napona,
zadovoljavaju i tangencijalne napone.

Poglavlje 5

Sloena naprezanja
5.1

Osnovne formule

Normalni i tangencijalni naponi za element napona zarotiran za ugao :


x1 =

x + y
x y
+
cos 2 + xy sin 2
2
2

x y
sin 2 + xy cos 2
2
Glavni normalni naponi i pravac djelovanja:
s
2
x + y
x y
2
+ xy

1,2 =
2
2
xy =

tg2p =

2xy
x y

Maksimalni tangencijalni naponi i pravac djelovanja:


s
2
x y
2
2 = 1
max =
+ xy
2
2
tg2s =

x y
2xy

(51)
(52)

(53)
(54)

(55)
(56)

224

5.2

5 Sloena naprezanja

Zadaci

Zadatak 5.1 Horizontalni nosa ABC na slici 5.11, napravljen od ipke krunog poprenog
presjeka prenika 60 mm, izloen je silama P1 = 2 kN koja djeluje vertikalno, i P2 = 3
kN, koja djeluje horizontalno s dijelom AB, duine 0.8 m. Izraunati glavne normalne i
maksimalne tangencijalne napone u taki p (vidi sliku) uzrokovane djelovanjem sile P2 .

y0

1.1 zad:05-2012-02-14a

A
p

z0

x0

B
C

0.4 m

y0
P2

p
x0

P1
60 mm
Slika 5.11: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.1: Podaci uz zadatak 5.1


LBC = 0.4 m

d = 60 mm

LAB = 0.8 m

P1 = 2 kN
P2 = 3 kN

Ovakav tip zadataka prostorna sloena optereenja mogu se (ablonski) rjeavati na


dva naina: (i) redukcijom vanjskih optereenja na povrinu poprenog presjeka u kojem trebamo nai napone i(ii) postavljanjem nepoznatih reakcija u poprenom presjeku u kojem
se trae naponi i njihovim odreivanjem preko jednaina ravnotee. U oba sluaja dobivaju
se optereenja koja djeluju na posmatrani popreni presjek pomou kojih se odreuju normalni i tangencijalni naponi, koji se odnose na pojedinana optereenja. Ovaj zadatak e se
rijeiti koritenjem oba pristupa. Treba napomenuti da se zadatkom trai samo odreivanje
napona usljed djelovanja sile P2 , dok studentu ostaje za vjebu da nae napone koji nastaju
usljed djelovanja sile P1 .
Postupak I: Redukcija vanjskih optereenja
Redukcija vanjskih optereenja (sila, poto se momenti prenose) na posmatranu povrinu
moe se uraditi postepeno, kao to je prikazano na slikama 4.52a-c. Prvo se sila P2 reducira

Striktno govorei, redukcija sile se vri u taku u prostoru, a ne na povrinu. U kontekstu ove zbirke pojam redukcija
na povrinu predstavlja redukciju na teite posmatrane povrine.

Zadaci

225

na presjek B (slika 4.52b), pri emu je moment savijanja My0 prikazan plavom strelicom .
Nakon toga se optereenja u presjeku B, P2 i My0 , reduciraju na presjek A, kao to je
prikazano na slici 4.52c.
Dakle, sila P2 se moe redukovati na povrinu u ukljetenju A, koja sadri taku p,
tako to se njen utjecaj u presjeku C redukuje na pritisnu silu P2 i moment savijanja,
My0 = P2 LBC oko ose y0 u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Iz teorije je
poznato da pritisna sila izaziva (pritisne) normalne napone, a moment savijanja normalne
napone, tako da pojedinano imamo:
a) Normalni naponi usljed pritisne sile P2
Normalni naponi usljed aksijalne sile se dobivaju na osnovu izraza (11) i vrijede za sve
take poprenog presjeka pa tako i za taku p, kao to je prikazano na slici 5.12d
p =

3 103
P2
= 1.1MPa
=
A
2.827 103

gdje je
A=

d2
(60 103 )2
=
= 2.827 103 m2
4
4

b) Normalni naponi usljed momenta savijanja My0 = P2 LBC


Kao to je ranije reeno, moment savijanja My0 djeluje oko ose y0 u smjeru suprotnom
od kretanja kazaljke na satu, tako da su vlakna u pozitivnom dijelu ose x0 napregnuta
pritiskom, a ona u negativnom dijelu ose x0 zatezanjem, pri emu je raspodjela napona
linearna, kao to je prikazano na slici 5.12d. S obzirom na poloaj take p, jasno je da
se radi o najudaljenijim vlaknima, izloenim pritisku (predznak ""), pa se koritenjem
izraza (41) dobiva traeni napon
s =

P2 LBC d
3 103 0.4 60 103
M y0
x0 =
=
= 56.6MPa
Iy0
Iy0
2
6.362 107
2

gdje je
Iy0 =

d4
(60 103 )4
=
= 6.362 107 m4
64
64

c) S obzirom da u poprenom presjeku nema nikakvih optereenja koja su posljedica djelovanja sile P2 , a koja izazivaju tangencijalne napone (smiua sila ili uvijanje), u taki p
ne raunamo tangencijalne napone
Kada su identicirane i izraunate vrijednosti pojedinanih tangencijalnih i normalnih
komponenti napona, istovrsni naponi se saberu pa moemo izraunati maksimalne tangencijalne i glavne normalne napone. Za taku p, gdje vladaju samo normalni naponi, moe se
nacrtati element napona , kao to je prikazano na slici 5.12e. Dakle, jasno je da se radi o
aksijalno optereenom elementu s najveim normalnim naponom jednakim
max = 1.1 106 + (56.6 106 ) = 57.7MPa

Openito, vektor momenta sile predstavlja vektorski proizvod odstojanja posmatrane take od mjesta djelovanja sile i te

sile, M =
r F . Dakle, smjer se odreuje pravilom desne ruke, kreui se od vektora odstojanja (BC) do vektora sile(P2 ).

Treba napomenuti da to ne znai da u presjeku nema tangencijalnih napona, nego samo da nama optereenja koja su
direktno vezana za njihovo raunanje.

226

5 Sloena naprezanja

a)

b)

y0

y0

A
p

x0

My0=LBCP2

x0

B
z0

B
C

LBC

z0

P2

c)

P2

d)

e)
y0

y0
A

My0=LBCP2

x0
P2

57.7 MPa

57.7 MPa

x0
p

56.6 MPa
s
p

56.6 MPa

1.1 MPa
Slika 5.12: Postupak I: Redukcija vanjskih optereenja - redukcija sile (a-c), rapodjela normalnih
napona (d), element napona (e)

Iz teorije je poznato (M ohrov krug za aksijalno optereeni element) da je u ovom sluaju


maksimalan tangencijalni napon jednak polovini glavnog normalnog napona, odnosno
max =

max
57.7 106
=
= 57.7MPa
2
2

Treba napomenuti da se do istih vrijednosti moglo doi i koritenjem izraza (53) i (55),
ali s obzirom da se radilo o jednostavnom naponskom stanju za koji su poznate veze glavnih
normalnih i maksimalnih tangencijalnih napona postupak je skraen.
Postupak II: Postavljanje i odreivanje nepoznatih reakcija
Ovaj postupak rjeavanja je vie sistematian nego prethodni i moe se uvijek primjeniti
na isti nain. Popreni presjek u kojem se trae naponi se oslobodi veza s jedne strane
i utjecaj tog odvojenog dijela se zamijeni reakcijama. U tom smislu, utjecaj ukljetenja
na nosa se zamijeni sa 6 reakcija, i to 3 sile u pravcu svake od osa, Fx0 , Fy0 i Fz0 , te 3
momenta oko osa, Mx0 , My0 i Mz0 , kao to je prikazano na slici 5.13. Treba napomenuti
da ove reakcije djeluju na povrinu poprenog presjeka s normalom prema negativnoj osi
z0 za razliku od prethodnog postupka rjeavanja, gdje se sile reduciraju na povrinu ija je
normala usmjerena u pozitivnom pravcu ose z0. Pri tome, svaka od ovih reakcija predstavlja

Zadaci

227

odreeno optereenje, koje uzrokuje odreenu vrstu napona, kako slijedi (predznak napona
je prema pretpostavki smjera djelovanja):
a) Sila Fx0 smicanje: tangencijalni napon u smjeru djelovanja sile,
b) Sila Fy0 smicanje: tangencijalni napon u smjeru djelovanja sile,
c) Sila Fz0 aksijalno optereenje: normalni napon; zateui u negativnom smjeru ose z0 ,
d) Momenat Mx0 savijanje oko ose x0 : normalni naponi; pritisni u pozitivnom dijelu ose
y0 , a zatezni u negativnom,
e) Momenat My0 savijanje oko ose y0 : normalni naponi; pritisni u negativnom dijelu ose
x0 , a zatezni u pozitivnom,
f) Momenat Mz0 uvijanje: tangencijalni naponi u smjeru okretanja kazaljke na satu.
Nakon to se pretpostave reakcije koje vladaju u poprenom presjeku, postavljaju se
jednaine ravnotee (ukupno 6 jednaina, jer se radi o prostornom problemu), pri emu i
ovdje posmatrano samo silu P2 :
X
Fx = 0
Fx0 = 0
X
Fy = 0
Fy0 = 0
X
Fz = 0
Fz0 + P2 = 0
X
Mx = 0
Mx0 = 0
X
My = 0
My0 + P2 LBC = 0
X
Mz = 0
M z0 = 0

Na osnovu prethodnog sistema jednaina ravnotee jasno da su jedine reakcije razliite od


nule Fz0 = P2 i My0 = P2 LBC pa se dalji tok rjeavanja svodi na rjeavanje prema
prvom postupku. Pri tome treba imati u vidu pretpostavljene smjerove djelovanja reakcija
na posmatrani popreni presjek.
y0
My0
Fy0
A

Mz0
Fz0

Fx0

Mx0

x0

B
z0
LBC

P2

Slika 5.13: Postupak II: postavljanje reakcija na posmatrani presjek

228

5 Sloena naprezanja

Koji od predstavljena dva postupka koristiti potpuno je svejedno. Prvi postupak zahtijeva
manje pisanja i vie vjetine u prepoznavanju optereenja. S druge strane, drugi postupak
je openiti pristup rjeavanju ovog tipa problema tako da se uvijek mogu pratiti isti koraci
u rjeavanju, ali se zbog toga u nekim sluajevima pojedini koraci bezrazlono razmatraju.
Zadatak 5.2 Koljenasto vratilo optereeno je silom P = 1 kN kao na slici 5.21. Ako je
prenik gornjeg (ksiranog) dijela vratila 20 mm, izraunaj glavne normalne i maksimalni
tangencijalni napon u taki B, koja lei na vanjskoj povrini vratila na osi y0 .

y0
b1=80 mm

B
z0

x0

y0

A
z0
b2=120 mm
20 mm

b3=40 mm

P=1 kN

Slika 5.21: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.2: Podaci uz zadatak 5.2


b1 = 80 mm

d = 20 mm

P = 1 kN

b2 = 120 mm
b3 = 40 mm

Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki poprenog presjeka kojem pripada
taka B (povrina u ukljetenju), neophodno je silu P redukovati na popreni presjek u ukljetenju. To se moe uraditi postepeno , kao to je prikazano na slikama 5.22a-d. Konano
(slika 5.22d) sila P se redukuje na:
i) silu P , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose z0 izaziva
smicanje (tangencijalni naponi)
ii) moment uvijanja T = Mx0 P b2 oko ose x0 u smjeru kretanja kazaljke na satu, koji
nastaje usljed djelovanja sile P na kraku b2 izaziva uvijanje (tangencijalni naponi),

Zadaci

229

iii) moment savijanja oko ose y0 , My0 = P (b1 + b3 ), u smjeru kretanja kazaljke na satu
izaziva savijanje (normalni naponi).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i
napone, kako slijedi:
a)

B
z0

b)

y0
b1

y0
b1

B
x0

z0

x0

b2

b2

b3

c)

d)

y0

y0
B
z0

b1

T=Mx0=Pb2 B
T=Mx0=Pb2
x0

x0
z0

A
P

My01=Pb3

My01=Pb3

My01=Pb3
My02=Pb1

My0=P(b1 +b3)

Slika 5.22: Redukcija vanjskih optereenja

i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom P , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi y0 , kojoj upravo pripada taka B, i usmjereni su u pozitivnom smjeru ose z0 (slika
5.23a). S obzirom da se radi o punom krunom poprenom presjeku, koristei izraz
(45) dobija se
s =

4P
1000
4
= 4.244MPa
=
3A
3 314.16 106

230

5 Sloena naprezanja

gdje je
A=

(20 103 )2
d2
=
= 314.159 106 m2
4
4

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = Mx0 = P b2 oko ose x0 djeluje u
smjeru kretanja kazaljke na satu pa ima smjer negativne ose z0 , kao to je prikazano
na slici 5.23a. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
u =

P b2 d
1000 120 103 20 103
T d
=
=
= 76.4MPa
Io 2
Io 2
1.571 108
2

gdje je
Io =

d4
(20 103 )4
=
= 1.571 108 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose y0 linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.23b), a jednak je nuli u neutralnoj osi,
odnosno osi y0 oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka B nalazi na neutralnoj
osi, normalna komponenta napona je jednaka nuli.
Kada su identicirane i izraunate vrijednosti pojedinanih tangencijalnih i normalnih
komponenti napona, istovrsni naponi se saberu pa moemo izraunati maksimalne tangencijalne i glavne normalne napone. Na slikama 5.23a-b su prikazani pojedinani naponi u
taki/presjeku B uz element napona (5.23c) i M ohrov krug (5.23d).
a)

b)
y0

u
z0

T=Mx0=Pb2
s

y0

x0

z0

A
P

My0=P(b1 +b3)

c)

d)
u s
u s

u s

Slika 5.23: Redukovana optereenja (a), raspodjela normalnih napona (b), element napona (c) i M ohrov
krug napona

Zadaci

231

Jasno da je maksimalni tangencijalni napon


max = u s = 76.4 106 4.24 106 = 72.16MPa
a maksimalni normalni napon
max = max = 72.16MPa
Treba napomenuti da se do istih vrijednosti moglo doi i koritenjem izraza (53) i (55),
ali s obzirom da se radilo o jednostavnom naponskom stanju (u taki B djeluju samo komponente tangencijalnih napona) to se moglo uraditi i pomou skice M ohrovog kruga napona
za taku B.
Zadatak 5.3 ipka prenika 40 mm izloena je sili od 800 N, kao na slici 5.31. Nai
napone koji djeluju u pojedinim takama i to:
a) Grupa A: u taki A,
b) Grupa B: u taki B .

150 mm
200 mm
A

z
y

B
x

800 N
30
Slika 5.31: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.3: Podaci uz zadatak 5.3


L1 = 150 mm

d = 40 mm

L2 = 200 mm

F = 800 N
= 30

S obzirom da se obje take, A i B, nalaze na istom poprenom presjeku, razmotrimo


prvo koja optereenja vladaju na toj povrini. Prvo razloimo silu F = 800 N na dvije
komponente: Fy , u pravcu ose y i Fz u pravcu ose z , kao to je prikazano na slici 5.32a.
Intenziteti komponenti su kako slijedi
Fy = F sin = 800 sin 30 = 400N
Fz = F cos = 800 cos 30 = 692.82N

Jedna grupa studenata radila je zadatak pod a), a druga pod b). Na slian nain bie uraeni i ostali zadaci koji su
zadati u vie grupa.

232

5 Sloena naprezanja

Obje komponente sada redukujemo na popreni presjek koji sadri take A i B: komponenta
sile Fy ostaje kakva jeste (poto je aksijalna), dok se komponenta sile Fz redukuje na smiuu
silu Fz i moment savijanja Mx = Fz L2 oko ose x s negativnim predznakom (gornja vlakna
su izloena zatezanju, a donja na pritisku). Dakle, u presjeku koji sadri take A u B usljed
djelovanja sile F javljaju se sljedea optereenja (vidi sliku 5.32b):
i) aksijalno (zateue) optereenje usljed djelovanja komponente Fy normalni naponi,
ii) smicanje usljed djelovanja komponente Fz prema dolje tangencijalni napon,
iii) savijanje usljed djelovanja momenta savijanja Mx = Fz L2 normalni napon.
Sada moemo odrediti napone u pojedinim takama.
a)

L2
A

z
Fy

b)

Fz F

c)
z

22 MPa

z
x

Mx=L2Fz
A
B
x
s Fz

Fy y

A
B

22 MPa

0.3 MPa

Slika 5.32: Redukcija sila na posmatrani popreni presjek (a-b) i raspodjela normalnih napona

1. Grupa A: napon u taki A


Taka A nalazi se na osi x, koja ujedno predstavlja neutralnu liniju poprenog presjeka
pri djelovanju momenta savijanja Mx . Stoga se u ovoj taki javljaju samo naponi
usljed djelovanja aksijalne sile Fy i smicajne sile Fz (maksimalni tangencijalni napon
za popreni presjek), a naponi imaju sljedee vrijednosti:
i) Normalni napon usljed aksijalne sile Fy dobiva se na osnovu izraza (11)(slika
5.32c)
z =

400
Fy
= 318.31kPa
=
A
1.257 103

gdje je
A=

d2
(40 103 )2
=
= 1.257 103 m2
4
4

Zadaci

233

ii) Tangencijalni napon usljed sile smicanja Fz dobiva se na osnovu izraza (45) i ima
smjer djelovanja sile Fz (slika 5.32b)
s =

4 692.82
4 Fz
= 735.1kPa
=
3 A
3 1.257 103

2. Grupa B: napon u taki B


Taka B nalazi se na osi z na vanjskoj povrini, tako da se u ovoj taki javlja normalni napon usljed aksijalnog optereenja te normalni napon usljed savijanja, dok je
tangencijalni napon usljed smicajne sile jednak nuli. Naponi imaju sljedee vrijednosti
i) Normalni napon usljed aksijalne sile Fy isti je kao za taku A
z =

Fy
400
= 318.31kPa
=
A
1.257 103

ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.32), a u taki B ima pritisni karakter
(slika 5.32c). Vrijednost napona je prema izrazu (41)
s =

Mx
Fz L2 d
692.82 0.2 40 103
z=
=
= 22.05MPa
Ix
Ix 2
1.257 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


Ix =

d4
(40 103 )4
=
= 1.257 107 m4
64
64

Zadatak 5.4 Za dio na slici 5.41 u taki A odrediti:


a) tangencijalne napone,
b) normalne napone.

a
300 mm
A

y
a

F=6 kN
300 mm

a-a

40 mm
A

50 mm
Slika 5.41: Opis problema

234

5 Sloena naprezanja

R j e e nj e

Tabela 5.4: Podaci uz zadatak 5.4


L1 = 300 mm

d1 = 100 mm

L2 = 300 mm

d2 = 80 mm

F = 6 kN

Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka a a, kojem pripada taka
A, neophodno je silu F redukovati na posmatrani popreni presjek. To se moe uraditi
postepeno, kao to je prikazano na slici 5.42a-c: prvo se sila F redukuje u presjeku B na
smiuu silu F i moment uvijanja T = My = L2 F (slika 5.42b), a zatim se sila F redukuje
u presjek a a na smiuu silu F i moment savijanja Mx = L1 F , dok se moment uvijanja
T prenese na presjek a a (slika 5.42c). Dakle, sila F se iz take/presjeka C redukuje u
presjek a a na:
i) silu F , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose z izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = F L2 oko ose y u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na
satu, koji nastaje usljed djelovanja sile F na kraku L2 izaziva uvijanje (tangencijalni
napon),
iii) moment savijanja oko ose x, Mx = F L1 , u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i
napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi x, kojoj upravo pripada taka A, i usmjereni su prema dolje, tj. u negativnom smjeru
ose z (slika 5.42c). S obzirom da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku,
koristei izraz (46) dobija se


4F d22 + d2 d1 + d21
s =
3A
d22 + d21


4 6 103
0.082 + 0.08 0.1 + 0.12
s = 4.21MPa
=
3 2.827 103
0.082 + 0.12
gdje je
A=

(d21 d22 )
(0.12 0.082 )
=
= 2.827 103 m2
4
4

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = F L2 oko ose y djeluje u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu pa ima smjer pozitivne ose z , kao to je
prikazano na slici 5.42c. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja
(31)
u =

T d1
F L2 d1
6000 300 103 100 103
=
=
= 15.53MPa
Io 2
Io 2
5.796 106
2

Zadaci

235

gdje je
Io =

(d41 d42 )
(0.14 0.084 )
=
= 5.796 106 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.42d), a jednak je nuli u neutralnoj osi,
odnosno osi x oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka A nalazi na neutralnoj
osi, normalna komponenta napona je jednaka nuli.
a)

b)
z

L1
A

L1
B

x
a

A
x

F
B
y

F
L2

T=My=L2F

c)

d)
z
z
F

u
Mx=L1F
A

x
s

s
A

T=My=L2F

Slika 5.42: Redukcija vanjskih optereenja (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

Zadatak 5.5 Za dio na slici 5.51 u taki A odrediti:


a) tangencijalne napone,
b) normalne napone.
R j e e nj e
Tabela 5.5: Podaci uz zadatak 5.5
H = 200 mm
L = 400 mm

d = 40 mm

F1 = 1500 N
F2 = 1000 N

Zadatak je slian prethodnom, s tim da u ovom sluaju kao vanjsko optereenje imamo
dvije sile. Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka a a kojem pripada

236

5 Sloena naprezanja

z
400 mm
1500 N
200 mm
a
a

1000 N

a-a
20 mm

A
x
y
Slika 5.51: Opis problema

taka A, neophodno je obje sile, F1 = 1500 N i F2 = 1000 N, redukovati na posmatrani


popreni presjek.
Kao to je naznaeno na slici 5.52, sila F1 se postupno redukuje prvo na moment uvijanja
T i silu F1 (5.52b), a zatim na silu F1 i moment savijanja My , tako da u presjeku a a
imamo:
i) silu F1 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose x izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = Mz = F1 L oko ose z u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na
satu, koji nastaje usljed djelovanja sile F1 na kraku L izaziva uvijanje (tangencijalni
napon),
iii) moment savijanja My = F1 H oko ose y u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek usljed sile F1 moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s1 usljed smicanja silom F1 , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi y, a jednak je nuli na najudaljenijim takama od ose y, a tu spada i taka A. Dakle,
tangencijalni napon usljed smicanja silom F1 jednak je nuli u taki A.
ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = F1 L oko ose z djeluje u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu pa ima smjer pozitivne ose y , kao to je
prikazano na slici 5.52c. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja
(31)
u =

T d
F1 L d
1500 400 103 40 103
=
=
= 47.75MPa
Io 2
Io 2
2.513 107
2

gdje je
Io =

(40 103 )4
d4
=
= 2.513 107 m4
32
32

Zadaci

237

z
F1

T=Mz=FL

z
a)

b)
L
F1

H
a

a
y

d)

95.5

F1

T=Mz=F1L
My=F1H
x

c)

MPa
y

y
s

u
A x

95.5 MPa

Slika 5.52: Redukcija sile F1 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose y, My = F1 H linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.52d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi y oko koje se vri savijanje. Taka A se nalazi na mjestu gdje su najvei
zatezni naponi, a intenzitet se odreuje pomou izraza (41)
s =

My
F1 H d
1500 0.2 40 103
x=
=
= 95.5MPa
Iy
Iy 2
1.257 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


Iy =

(40 103 )4
d4
=
= 1.257 107 m4
64
64

to se tie sile F2 , ona se na povrinu a a redukuje na (vidi sliku 5.53a-c):


i) silu F2 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja Mx = F2 H oko ose x u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).

238

5 Sloena naprezanja

Ova optereenja izazivaju sljedee napone:


i) Tangencijalni naponi s2 usljed smicanja silom F2 , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi x, na kojoj se nalazi taka A. Koristei se izrazom (45) dobija se intenzitet napona
s2 =

4 F2
1000
4
= 1.06MPa
=
3 A
3 1.257 103

gdje je
A=

d2
(40 103 )2
=
= 1.257 103 m2
4
4

a smjer je jednak smjeru djelovanja napona u (slika 5.53c).


ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x, Mx = F2 H linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.53d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi x oko koje se vri savijanje, a na kojoj se nalazi taka A. Dakle, normalni
napon usljed momenta savijanja Mx u taki A jednak je nuli.
z
a)

b)

F2
F2
H
a

a
y

c)

a
y

d)
Mx=F2H

y
F2
x

A
s
x

Slika 5.53: Redukcija sile F2 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

Zadaci

239

Zadatak 5.6 Za dio na slici 5.61 cilindrinog poprenog presjeka prenika 40 mm u taki
A odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone,
c) glavne normalne i maksimalne tangencijalne napone.

100 mm

150 mm

z
y

500 N

300 N
Slika 5.61: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.6: Podaci uz zadatak 5.6


L = 150 mm

d = 40 mm

F1 = 500 N
F2 = 300 N

Slino prethodnom i u ovom zadatku kao vanjsko optereenje imamo dvije sile. Da bismo
odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka kojem pripada taka A, neophodno je
obje sile, F1 i F2 , redukovati na posmatrani popreni presjek.
Kao to je naznaeno na slici 5.62a-d, sila F1 se redukuje na:
i) silu F1 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose z izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
s

ii) moment savijanja My = F1 L oko ose y u smjeru kretanja kazaljke na satu (posmatrano
iz pozitivnog smjera ose y) izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek usljed sile F1 moemo
izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s1 usljed smicanja silom F1 , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi z, a jednak je nuli na najudaljenijim takama od ose z, a tu spada i taka A. Dakle,
tangencijalni napon usljed smicanja silom F1 u taki A jednak je nuli.
ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose y, My = F1 L, linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.62c), a jednak je nuli u neutralnoj

240

5 Sloena naprezanja

osi, odnosno osi y oko koje se vri savijanje. Taka A se nalazi na mjestu gdje su najvei
zatezni naponi, a intenzitet se odreuje pomou izraza (41)
s =

F1 L d
500 0.15 40 103
My
z=
=
= 11.97MPa
Iy
Iy 2
1.257 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


Iy =

d4
(40 103 )4
=
= 1.257 107 m4
64
64

a)
x
L

z
A

F1

b)

c)
z
My=L F1

F1
A
z

11.97 MPa

A
s

11.97

MPa

Slika 5.62: Redukcija sile F1 (a-b) i raspodjela normalnih napona (c)

to se tie sile F2 , ona se na posmatrani popreni presjek redukuje na (vidi sliku 5.63):
i) silu F2 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja Mz = F2 L oko ose z u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).
Ova optereenja izazivaju sljedee napone:
i) Tangencijalni naponi s2 usljed smicanja silom F2 , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi z, na kojoj se nalazi taka A. Koristei se izrazom (45) dobija se intenzitet napona
s2 =

300
4
4 F2
= 0.32MPa
=
3 A
3 1.257 103

Zadaci

241

gdje je
A=

(40 103 )2
d2
=
= 1.257 103 m2
4
4

a smjer je u pravcu djelovanja sile F2 .


ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose z, Mz = F2 L linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.63c), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi z oko koje se vri savijanje, a na kojoj se nalazi taka A. Dakle, normalni
napon usljed momenta savijanja Mz u taki A jednak je nuli.

a)
x
L

z
A

B
F2

b)

c)

Mz=L F2

A
B

A
z

B
y

F2

Slika 5.63: Redukcija sile F2 (a-b) i raspodjela normalnih napona (c)

s
s=0.32
s
s=11.97

MPa

MPa
s
s=11.97

MPa

Slika 5.64: Element napona za taku A

Kada smo izraunali normalne i tangencijalne napone, istovrsni naponi se sabiraju pa se


moe nacrtati element napona za taku A, kao to je dato na slici 5.64. Traene ekstremne
vrijednosti napona se izraunavaju koristei izraze (53) i (55). Pri tome, uzima se da je

242

5 Sloena naprezanja

x = s , y = 0 i xy = s2 . Dakle, imamo
r 
s 2
s
+
+ s22
1 =
2
2
s
2
11.94 106
11.94 106
=
+ (0.32 106 )2 = 11.95MPa
+
2
2
r 
s
s 2
2 =
+ s22

2
2
s
2

11.94 106
11.94 106
+ (0.32 106 )2 = 8.5kPa

=
2
2
s
r 
2
s 2
11.94 106
max =
+ s22 =
+ (0.32 106 )2 = 5.98MPa
2
2
Zadatak 5.7 Za cijev na slici 5.71 u takama a i b odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone.
ako je unutranji prenik cijevi d1 = 30 mm, a vanjski d2 = 25 mm, a dio je optereen:
i) grupa A: samo silom F1 = 1200 N,
ii) grupa B: samo silom F2 = 1500 N.

y
45 mm
45 mm

1500 N
1200 N
a
B
z

b
75 mm
20 mm
x

Slika 5.71: Opis problema

Zadaci

243

R j e e nj e

Tabela 5.7: Podaci uz zadatak 5.7


L1 = 45 mm

d1 = 30 mm

F1 = 1200 N

L2 = 45 mm

d2 = 25 mm

F2 = 1500 N

H = 75 mm

i) Grupa A: djelovanje sile F1 = 1200 N


Zadatak je slian zadatku 5.4, osim to u ovom zadatku treba izraunati napone u
dvije take. Kako se obje take nalaze u istom poprenom presjeku, razmotrimo prvo
optereenja koja vladaju usljed djelovanja vanjske sile F1 .
Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripadaju take
a i b, neophodno je silu F1 redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je
naznaeno na slici 5.72a-c, sila se prvo redukuje na silu F1 i moment uvijanja T u
presjeku A, a zatim na silu F1 i moment savijanja Mx u presjeku koji sadri take a i
b, tako da se u traenom poprenom presjeku javljaju sljedea optereenja:
i) sila F1 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose z izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = My = F1 (L1 +L2 ) oko ose y u smjeru obrnutom od kretanja
kazaljke na satu, koji nastaje usljed djelovanja sile F1 na kraku (L1 + L2 ) izaziva
uvijanje (tangencijalni napon),
iii) moment savijanja oko ose x, Mx = F1 H, u smjeru kretanja kazaljke na satu
izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F1 , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka,
odnosno osi x, kojoj pripada taka b, i usmjereni su u negativnom smjeru ose z
(slika 5.72c). S obzirom da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku,
koristei izraz (46) dobija se


4F1 d22 + d2 d1 + d21
sb =
3A
d22 + d21


4 1200
0.0252 + 0.025 0.03 + 0.032
= 11.05MPa
=
3 215.984 106
0.0252 + 0.032
gdje je
A=

(0.032 0.0252 )
(d21 d22 )
=
= 215.984 106 m2
4
4

to se tie take a, ona se nalazi na vlaknima koja su najudaljenija od neutralne


ose i tangencijalni naponi su jednaki nula.

244

5 Sloena naprezanja

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = F1 (L1 + L2 ), oko ose y


djeluje u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Smjer djelovanja zavisi
od take koja se posmatra, tako da za taku a ima smjer pozitivne ose x, a za taku
b ima smjer negativne ose z, kao to je prikazano na slici 5.72c. Intenzitet ovog
napona je isti za obje take, jer se obje nalaze na vanjskoj povrini cijevi, odnosno
na istoj udaljenosti od ose uvijanja y, a dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
T d1
F1 (L1 + L2 ) d1
=
Io 2
Io
2
1200 (45 + 45) 103 30 103
= 39.35MPa
=
4.117 108
2

ua = ub = u =

gdje je
Io =

(0.034 0.0254)
(d41 d42 )
=
= 4.117 108 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.72d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi x oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka b nalazi na
neutralnoj osi, normalna komponenta napona u ovoj taki jednaka je nuli.
to se tie take a, koja je najudaljenija taka od neutralne ose, imamo maksimalan
zateui napon, koji se odreuje prema obrascu (41)
sa =

F1 H d1
1200 0.075 30 103
Mx
z=
=
= 65.58MPa
Ix
Ix 2
2.059 108
2

gdje je za kruni prstenasti popreni presjek


Ix =

(d41 d42 )
[(30 103 )4 (30 103 )4 ]
=
= 2.059 108 m4
64
64

Na ovaj nain su odreeni svi naponi u takama a i b usljed djelovanja sile F1 .


ii) Grupa B: djelovanje sile F2 = 1500 N
Ovaj zadatak je slian zadatku 5.1 u kojem djeluje sila P2 , s tim da ovdje imamo dvije
take za koje treba odrediti napone.
Sila F2 se moe redukovati na povrinu koja sadri take a i b, tako to se njen utjecaj
redukuje na pritisnu silu P2 i moment savijanja, Mz = F2 L1 oko ose z u smjeru kretanja
kazaljke na satu, kao to je postupno pokazano na slici 5.73a-c. Iz teorije je poznato da
pritisna sila izaziva (pritisne) normalne napone, a moment savijanja normalne napone,
tako da pojedinano imamo:
a) Normalni naponi usljed pritisne sile F2
Normalni naponi usljed aksijalne sile se dobivaju na osnovu izraza (11) i vrijede za
sve take poprenog presjeka pa tako i za take a i b
a = b =

1500
F2
= 6.95MPa
=
A
215.984 106

Zadaci

245

a)

L2

b)

L1

T=My=(L1+L2) F1

F1
F1
a

b
H

B
z

b
H

B
x

c)

x
d)
z
a

y
T=My=(L1+L2) F1
F1

Mx=H F1

s
u

B a

65.58 MPa

65.58

MPa

Slika 5.72: Redukcija sile F1 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

b) Normalni naponi usljed momenta savijanja Mz


Kao to je ranije reeno, moment savijanja Mz djeluje oko ose z u smjeru kretanja
kazaljke na satu, tako da su vlakna u pozitivnom dijelu ose x napregnuta pritisakom,
a ona u negativnom dijelu ose x zatezanjem, pri emu je raspodjela napona linearna, kao to je prikazano na slici 5.13d. Kako se taka a nalazi na osi z, odnosno
neutralnoj osi, normalni naponi u taki a usljed savijanja jednaki su nuli.
to se tie take b, ona se nalazi na najudaljenijim vlaknima izloenim pritisku (predznak ""), pa se koritenjem izraza (41) dobiva traeni napon
sb =

F2 L1 d1
1500 0.045 30 103
Mz
x=
=
= 49.18MPa
Iz
Iz
2
2.059 108
2

gdje je Iz = Ix za kruni prstenasti presjek.


Na ovaj nain su odreeni svi naponi u takama a i b usljed djelovanja sile F2 .
Zadatak 5.8 Za dio na slici 5.81 u taki H odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone.
u sluaju

246

5 Sloena naprezanja

a)

b)

L1
A

F2
Mz=L1 F2

F2

b
H

B
z

c)

d)
49.18 MPa

y
F2
Mz=L1 F2
B a

b
x

a
-49.18 MPa

-6.95 MPa

Slika 5.73: Redukcija sile F2 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

i) grupa A: djelovanja sile F1 = 3 kN, ako je vanjski prenik cijevi d1a = 40 mm, a
unutranji d2a = 30 mm,
ii) grupa B: djelovanja sile F2 = 9 kN, ako je vanjski prenik cijevi d1b = 45 mm, a
unutranji d2b = 35 mm.
R j e e nj e

Tabela 5.8: Podaci uz zadatak 5.8


L1 = 120 mm

d1a = 40 mm

F1 = 3 kN

L2 = 120 mm

d2a = 30 mm

F2 = 9 kN

H = 150 mm

d1b = 45 mm
d2b = 35 mm

Tip zadatka za obje grupe je identian prethodnom za silu F1 pa je i postupak rjeavanja


identian.

Zadaci

247

y
3 kN
B

C
H

120 mm

9 kN

A
z

150 mm

120 mm
E
Slika 5.81: Opis problema

i) Grupa A: djelovanje sile F1 = 1200 N


Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripada taka H,
neophodno je silu F1 redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je naznaeno
na slici 5.82a-c, sila se postepeno preko presjeka D na traeni presjek, redukuje na:
i) silu F1 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = Mz = F1 L1 oko ose z u smjeru kretanja kazaljke na satu,
koji nastaje usljed djelovanja sile F1 na kraku L1 izaziva uvijanje (tangencijalni
napon),
iii) moment savijanja oko ose x, Mx = F1 H, u smjeru kretanja kazaljke na satu
izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F1 , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka,
odnosno osi x, kojoj pripada taka H, i usmjereni su u pozitivnom smjeru ose y
(slika 5.82c). S obzirom da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku,
koristei izraz (46) dobija se


4F1 d22a + d2a d1a + d21a
s =
3A
d22a + d21a


4 3000
0.032 + 0.03 0.04 + 0.042
= 10.77MPa
=
3 549.78 106
0.032 + 0.042
gdje je
A=

(d21a d22a )
(0.042 0.032 )
=
= 549.78 106 m2
4
4

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = Mz = F1 L1 , oko ose z


djeluje u smjeru kretanja kazaljke na satu pa za taku H ima smjer negativne ose

248

5 Sloena naprezanja

y, kao to je prikazano na slici 5.82c. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim


obrascem iz uvijanja (31)
u =

T d1a
F1 L1 d1a
3000 0.12 40 103
=
=
= 95.2MPa
Io 2
Io
2
1.718 107
2

gdje je
Io =

(d41a d42a )
(0.044 0.034 )
=
= 1.718 107 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.82d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi x oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka H nalazi na
neutralnoj osi, normalna komponenta napona u ovoj taki jednaka je nuli.
Na ovaj nain su odreeni svi naponi u taki H usljed djelovanja sile F1 .

a)

b)
y

F1
B

C
H

D
L1

F1

x
T=Mz=L1 F1

c)
y
Mx=H F1

F1

d)

T=Mz=L1 F1
B
x
H

!s

Slika 5.82: Redukcija sile F1 (a-c) i raspodjela normalnih napona (c)

ii) Grupa B: djelovanje sile F2 = 9000 N


Slino prethodnom proraunu prvo je neophodno silu F2 redukovati na posmatrani
popreni presjek. Kao to je naznaeno na slici 5.83a-c, sila se postepeno preko presjeka
D na traenom presjeku redukuje na:

Zadaci

249

a)

b)

y
B
H

L2

c)
y
T=Mz=L2 F2
B
x
H

z
F2

x
T=Mz=L2 F2

Mx=H F2

F2

F2

d)

y
s

u
s

Slika 5.83: Redukcija sile F2 (a-c) i raspodjela normalnih napona (c)

i) silu F2 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = Mz = F2 L2 oko ose z u smjeru kretanja kazaljke na satu,
koji nastaje usljed djelovanja sile F2 na kraku L2 izaziva uvijanje (tangencijalni
napon),
iii) moment savijanja oko ose x, Mx = F2 H, u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke
na satu izaziva uvijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F2 , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka,
odnosno osi x, kojoj pripada taka H, i usmjereni su u negativnom smjeru ose y
(slika 5.83c). S obzirom da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku,
koristei izraz (46) dobija se


4F2 d22b + d2b d1b + d21b
s =
3A
d22b + d21b


4 9000
0.0352 + 0.035 0.045 + 0.0452
=
= 28.35MPa
3 628.32 106
0.0352 + 0.0452

250

5 Sloena naprezanja

gdje je
A=

(d21b d22b )
(0.0452 0.0352)
=
= 638.32 106 m2
4
4

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = F2 L2 , oko ose z djeluje u


smjeru kretanja kazaljke na satu pa za taku H ima smjer negativne ose y, kao to
je prikazano na slici 5.83c. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz
uvijanja (31)
u =

F2 L2 d1b
9000 0.12 45 103
T d1b
=
=
= 95.2MPa
Io 2
Io
2
2.553 107
2

gdje je
Io =

(d41b d42b )
(0.0454 0.0354)
=
= 2.553 107 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.83d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi x oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka H nalazi na
neutralnoj osi, normalna komponenta napona u ovoj taki jednaka je nuli.
Na ovaj nain su odreeni svi naponi u taki H usljed djelovanja sile F2 .
Zadatak 5.9 Za dio na slici 5.91 na koji djeluje sila F = 5 kN (ugao koji sila F zaklapa s
horizontalnom osom je tg() = 3 : 4), odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone.
za sljedee sluajeve:
i) grupa A: u taki A, ako je prenik dijela da = 50 mm,
ii) grupa B: u taki B, ako je prenik dijela db = 25 mm.

200 mm
300 mm
y
B
z

A
3 5
4

x
5 kN

Slika 5.91: Opis problema

x
y

Zadaci

251

R j e e nj e
Tabela 5.9: Podaci uz zadatak 5.9
L1 = 300 mm

da = 50 mm

L2 = 200 mm

db = 25 mm

F = 5 kN

S obzirom da se obje take, A i B, nalaze na istom poprenom presjeku, prvo emo


posmatrati sva optereenja koja djeluju na posmatrani popreni presjek. U tu svrhu, zgodno
je silu F razloiti na dvije komponente: jednu koja djeluje u horizontalnom pravcu, Fx , i
drugu koja djeluje vertikalno, Fy , kao to je prikazano na slici 5.92. Imajui u vidu ugao
koji sila zaklapa s horizontalnom osom, na osnovu slike je jasno da su vrijednosti komponenti
jednake:
(5.91)
(5.92)

Fx = 4kN
Fy = 3kN

Na ovaj nain tip zadatka je identian zadatku 5.6 pa je i postupak rjeavanja isti, s tim da
e se proraun za obje grupe uraditi zajedno.
5 kN

L1

B
z
3

Fy

A
5
4

Fx
x
F

Slika 5.92: Komponente vanjskog optereenja

Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripadaju take A
i B, neophodno je obje sile, Fx i Fy , redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je
naznaeno na slici 5.93a-b, sila Fx se moe redukovati na:
i) silu Fx , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose x izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja My = Fx L1 oko ose y u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu izaziva savijanje (normalni napon).
x
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek usljed sile Fx
moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom Fx , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi y, kojoj pripada taka A, a jednak je nuli na najudaljenijim takama od ose y, a tu
spada i taka B. Dakle, tangencijalni napon usljed smicanja silom Fx postoji samo za
taku A i rauna se prema izrazu (45)
sA =

4 Fx
4000
4
=
=x 2.72MPa
3 Aa
3 1.963 103

252

5 Sloena naprezanja

a)
L1

B
z

A
Fx
x
y

b)

y
My=L1Fx

c)
B

782 MPa

Fx
A

x
B

A
s

x
782

MPa

Slika 5.93: Redukcija sile Fx (a-b) i raspodjela normalnih napona (c)

gdje je
Aa =

(50 103 )2
d2a
=
= 1.963 103 m2
4
4

a smjer je u pravcu djelovanja sile Fx (slika 5.93b).


ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose y, My = Fx L1 linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.93c), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi y oko koje se vri savijanje. Taka A se nalazi na neutralnoj osi, tako da
su normalni naponi u njoj jednaki nuli, dok se taka B nalazi na mjestu gdje su najvei
pritisni naponi (predznak ""), a intenzitet se odreuje pomou izraza (41)
sB =

My
Fx L1 db
4000 0.3 25 103
x=
=
= 782.3MPa
Iyb
Iyb
2
1.917 108
2

gdje je za kruni popreni presjek


Iyb =

d4b
(25 103 )4
=
= 1.917 108 m4
64
64

to se tie sile Fy , ona se na posmatrani popreni presjek moe redukovati na (vidi sliku
5.94a-b):
i) silu Fy , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja Mx = Fy L1 oko ose x u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu izaziva savijanje (normalni napon).

Zadaci

253

a)
L1

B
z

A
Fy

b)

c)

73.3 MPa

z
A

Mx=L1Fy
Fy s

73.3

MPa

Slika 5.94: Redukcija sile Fy (a-b) i raspodjela normalnih napona (c)

Ova optereenja izazivaju sljedee napone:


i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom Fy , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi x, na kojoj se nalazi taka B, a vrijednost nula na najudaljenijim vlaknima od neutralne ose, kojima pripada i taka A. Dakle, tangencijalni napon usljed sile Fy u taki
A jednak je nuli, dok se vrijednost napona u taki B dobija preko izraza (45)
3000
4
4 Fy
=
= 8.15MPa
3 Ab
3 490.874 106

sB =
gdje je
Ab =

d2b
(25 103 )2
=
= 490.874 106 m2
4
4

a smjer je u pravcu djelovanja sile Fy (slika 5.94b).


ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x, Mx = Fy L1 linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.94c), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, odnosno osi x oko koje se vri savijanje. Dakle, normalni naponi u taki B, koja
se nalazi na neutralnoj osi, jednaki su nuli, dok su u taki A najvei pritisni naponi i
raunaju se prema izrazu (41)
sA =

Mx
Fy L1 da
3000 0.3 50 103
y=
=
= 73.3MPa
Ixa
Ixa 2
3.068 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


Ixa =

(50 103 )4
d4a
=
= 3.068 107 m4
64
64

254

5 Sloena naprezanja

Na ovaj nain izraunati su svi normalni i tangencijalni naponi u takama A i B.


Zadatak 5.10 Za dio na slici 5.101 u taki H odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone,
usljed djelovanja sile F = 150 N. Prenik dijela je d = 15 mm.
z
a

150 mm
B

x a

y
z

250 mm

150 N
A

a-a

H
15 mm

Slika 5.101: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.10: Podaci uz zadatak 5.10


LAB = 250 mm

d = 15 mm

F = 150 N

LBH = 150 mm

Zadatak je slian zadatku 5.8, s tim da je poloaj posmatrane take na poprenom presjeku
drugaiji. Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripada taka
H, neophodno je silu F redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je naznaeno
na slici 5.102a-c, sila se postepeno moe redukovati na:
i) silu F , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u smjer negativne ose z izaziva smicanje
(tangencijalni napon),
ii) moment uvijanja T = F LAB oko ose z u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu, koji nastaje usljed djelovanja sile F na kraku LAB izaziva uvijanje (tangencijalni
napon),
iii) moment savijanja oko ose x, Mx = F LBH , u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:

Zadaci

255

a)

b)
z a
H
x

z a

LBH

LBH
F

H
B

B
a

T=My=LAB F

LAB

F
A
c)

d)
z H

!u
x

F
H

Mx=LLB F

67.9 MPa

!s

y
T=My=LAB F

-67.9 MPa

Slika 5.102: Redukcija sile F (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F , koja djeluje u ravni posmatranog


poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka (osa
x), a jednak je nuli u vlaknima koja su najudaljenija od neutralne ose. S obzirom da
se taka H nalazi na tom poloaju, tangencijalni napon usljed sile smicanja F jednak
je nuli.
ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = F LAB , oko ose z djeluje u smjeru
suprotnom od kretanja kazaljke na satu pa za taku H ima smjer pozitivne ose x, kao
to je prikazano na slici 5.102c. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz
uvijanja (31)
u =

T d
F LAB d
150 0.25 15 103
=
=
= 56.59MPa
Io 2
Io
2
4.97 109
2

gdje je
Io =

0.0154
d4
=
= 4.97 109 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.102d), a jednak je nuli u neutralnoj osi,
odnosno osi x oko koje se vri savijanje. Taka H se nalazi na najveoj udaljenosti od
ose x, s gornje strane, pa se radi o najveim zateuim naponima iji intenzitet se dobija
izrazom (41)
s =

F LBH d
150 0.15 15 103
Mx
z=
=
= 67.9MPa
Ix
Ix
2
2.485 109
2

256

5 Sloena naprezanja

gdje je za kruni popreni presjek


Ix =

(15 103 )4
d4
=
= 2.485 109 m4
64
64

Na ovaj nain su odreeni svi naponi u taki H usljed djelovanja sile F .


Zadatak 5.11 Za dio na slici 5.111 u takama a i b odrediti:
a) tangencijalne napone,
b) normalne napone,
usljed djelovanja sile F = 4 kN.

18 mm

b
a b
60
100 mm

40 mm

a
4 kN

Slika 5.111: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 5.11: Podaci uz zadatak 5.11
L = 100 mm
= 60

h = 40 mm

F = 4 kN

b = 18 mm

! take, a i b, nalaze na istom poprenom presjeku, prvo emo razS obzirom da se obje
motriti sva optereenja koja djeluju na posmatrani popreni presjek. U tu svrhu, zgodno
je silu F razloiti na dvije komponente: silu F1 koja djeluje okomito na popreni presjek s
takama a i b (uzduna osa x) i silu F2 koja djeluje u pravcu ravni posmatranog poprenog
presjeka, F2 (osa y u ravni povrine). Imajui u vidu ugao koji sila zaklapa s uzdunom
osom dijela, na osnovu slike 5.112b je jasno da su vrijednosti komponenti jednake:
F1 = F cos 60 = 2kN
F2 = F sin 60 = 3.46kN

(5.111)
(5.112)

Na osnovu slike je jasno i da komponenta F1 djelujes pritiskom


!s na posmatrani popreni
presjek, dok je silu F2 neophodno redukovati. Vrijednost normalnog (pritisnog) napona p

Zadaci

257

a)

b)

F2
y

F2

F1

F1
x

c)

d)
y

72.17 MPa
s

!s

2.8

MPa

!z

F2
z

a
s

M=L F2
F1

72.17

MPa

7.2 MPa

Slika 5.112: Redukcija vanjskih optereenja (a-c) i raspodjela normalnih i tangencijalnih napona (d)

usljed sile F1 dobija se na osnovu izraza (21), jednaka je u svim takama poprenog presjeka
i iznosi
pa = pb = p =

2000
F1
= 2.78MPa
=
A
720 106

gdje je
A = b h = 18 103 40 103 = 720 106 m2
Sila F2 se redukuje na (vidi sliku 5.112c):
i) silu F2 , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u negativnom smjeru ose y izaziva
smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja Mz = F2 L oko ose z izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek usljed sile F2 moemo izraunati i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F2 , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, kojoj
pripada taka b, a jednak je nuli na najudaljenijim takama od neutralne ose, a tu spada

258

5 Sloena naprezanja

i taka a (slika 5.112d). Dakle, tangencijalni napon usljed smicanja silom F2 postoji
samo za taku b i rauna se prema izrazu (44)
3 3464
3 F2
= 7.2MPa
=
2 A
2 720 106
a smjer je u pravcu djelovanja sile F2 (slika 5.112c).
sb =

ii) Normalni napon usljed momenta savijanja, M = F2 L linearno se mijenja s kraja na


kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.112d), a jednak je nuli u neutralnoj osi.
Taka b se nalazi na neutralnoj osi, tako da su normalni naponi u njoj jednaki nuli, dok
se taka a nalazi na mjestu gdje su najvei pritisni naponi (negativna osa y), a intenzitet
se odreuje pomou izraza (41)
F2 L h
3464 0.1 40 103
M
y=
=
= 72.17MPa
I
I
2
9.6 108
2
gdje je za pravougaoni popreni presjek
sa =

I=

0.018 0.043
bh3
=
= 9.6 108 m4
12
12

Zadatak 5.12 Za dio na slici 5.121 u takama H i K odrediti:


a) tangencijalne napone,
b) normalne napone,
usljed djelovanja sila P1 i P2 . Prenik dijela je D = 50 mm.

60 mm50 mm
D

H
K

P1=15 kN
P2=18 kN

y
H

x
K

50 mm

Slika 5.121: Opis problema

R j e e nj e
Zadatak je slian zadatku 5.1 pa je postupak rjeavanja identian, s tim da se u ovom
sluaju trebaju uzeti u obzir obje sile, a naponi izraunati za dvije take poprenog presjeka.
Da bismo rijeili zadatak, obje sile je neophodno redukovati na posmatrani popreni presjek,
koji sadri take K i H.
Sila P1 se moe redukovati na posmatrani popreni presjek tako to se njen utjecaj u taki
A moe postepeno redukovati na posmatrani popreni presjek kao to je pokazano na slici
5.122a-c. Dakle, sila se redukuje na:

Zadaci

259

Tabela 5.12: Podaci uz zadatak 5.12


b = 0.06 m

d = 50 mm

a = 0.05 m

P1 = 15 kN
P2 = 18 kN

a) pritisnu silu P1 izaziva aksijalno optereenje (normalni napon),


b) moment savijanja M1 = P1 a oko ose y u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu
izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja u posmatranom poprenom presjeku, moemo izraunati napone
kako slijedi:
a) Normalni naponi usljed pritisne sile P1
Normalni naponi usljed aksijalne sile se dobivaju na osnovu izraza (11) i vrijede za sve
take poprenog presjeka pa tako i za take K i H
pH = pK = p =

P1
15 103
= 7.64MPa
=
A
1.963 103

gdje je
A=

(50 103 )2
d2
=
= 1.963 103 m2
4
4

b) Normalni naponi usljed momenta savijanja M1


Kao to je ranije reeno, moment savijanja M1 djeluje oko ose y poprenog presjeka u
smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, pri emu je raspodjela napona linearna,
kao to je prikazano na slici 5.122d. S obzirom na poloaj taaka K i H, jasno je da je
napon u taki H jednak nuli, jer se taka nalazi na neutralnoj osi, dok je taka K izloena
zatezanju pa se koritenjem izraza (41) dobiva traeni napon
sK =

P1 a d
15 103 0.05 50 103
M1
z=
=
= 61.11MPa
I
I 2
3.068 107
2

gdje je
I=

d4
(50 103 )4
=
= 3.068 107 m4
64
64

Na ovaj nain odreeni su svi naponi koji djeluju u posmatranim takama pod utjecajem
sile P1 .
Sila P2 se moe redukovati na posmatrani popreni presjek, tako to se njen utjecaj u taki
A postepeno redukuje na posmatrani popreni presjek kako je naznaeno na slici 5.123a-c
pa imamo:
i) smicajnu silu P2 koja djeluje u smjeru pozitivne ose y izaziva smicanje (tangencijalni
napon),
ii) moment uvijanja T = P2 a oko ose x u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu
izaziva uvijanje (tangencijalni napon),
iii) moment savijanja, M2 = P2 b oko ose z u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu izaziva savijanje (normalni napon).

260

5 Sloena naprezanja

a)

b)
a

b
D

H
K

P1

M1=a P1

H
K

P1

z
y

c)

d)
H
K

y M =a P
1
1
H

61.1 MPa
P1

61.1

7.6

MPa

MPa

Slika 5.122: Redukcija sile P1 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

a)

b)

b
D

H
K

D
P2

H
K

T=a P2

x
c)

P2

d)

y
88

y
H
D

T=a P2

M2=b P2
z

P2

MPa

H
K

88 MPa

Slika 5.123: Redukcija sile P2 (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

Zadaci

261

Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom P2 , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, kojoj
pripada taka K, i usmjereni su prema gore, dok su naponi jednaki nuli na najudaljenijim
takama od neutralne ose, odnosno u taki H, kao to je prikazano na slici 5.123c. S
obzirom da se radi o krunom poprenom presjeku, napon u taki K se dobija koristei
izraz (45)
sK =

4P2
4 18 103
= 12.22MPa
=
3A
3 1.963 103

gdje je
A=

0.052
d2
=
= 1.963 103 m2
4
4

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = P2 a, djeluje u smjeru suprotnom


od kretanja kazaljke na satu pa ima smjer kao to je prikazano na slici 5.123c za dvije
posmatrane take. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
uK = uH = u =

P2 a d
18000 50 103 50 103
T d
=
=
= 36.67MPa
Io 2
Io 2
6.136 107
2

gdje je
Io =

d4
0.054
=
= 6.136 107 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja M2 = P2 b se mijenja s kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.123d), a jednak je nuli u neutralnoj osi, koja sadri
taku K. U taki H javljaju se najvei pritisni naponi usljed savijanja, a vrijednost
napona se dobija na osnovu izraza (41)
sH =

P2 b d
18000 0.06 50 103
M2
y=
=
= 88MPa
I
I
2
3.068 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


I=

d4
(50 103 )4
=
= 3.068 107 m4
64
64

Na ovaj nain izraunati su i svi naponi koji se javljaju u posmatranim takama usljed
djelovanja sile P2 .
Zadatak 5.13 Sila P djeluje na polugu AB u taki A, kao to je dato na slici 5.131.
Potrebno je odrediti napone koji djeluju u taki H, koja se nalazi na gornjoj strani vratila
BDE prenika d.
Podaci: LA = 25 mm, LAB = 200 mm, LBD = 150 mm, LDH = 30 mm, = 45 , d = 15
mm, P = 100 N.

262

5 Sloena naprezanja

y
H
15 mm

LA

P
A

y
LDH

!
D

LAB

K
LBD

Slika 5.131: Opis problema

P
A

R j e e nj e

Tabela 5.13: Podaci uz zadatak 5.13


LAB = 200 mm

d = 15 mm

LBD = 150 mm

= 45

LDH = 30 mm

LHB = 120 mm

P = 100 N

LA = 25 mm

Zadatak je slian zadatku 5.2, s tim da u ovom sluaju imamo djelovanje sile P na ruicu
A pod uglom razliitim od 90 na osu poluge. Da bismo odredili naponsko stanje u bilo
kojoj taki poprenog presjeka, kojem pripada taka H, neophodno je silu P redukovati na
! Pse postepeno redukuje na:
taj popreni presjek. Kao to je naznaeno na slici 5.132a-d, sila
P poprenog presjeka u negativnom smjeru ose y izaziva
i) silu P , koja djeluje u ravni
smicanje (tangencijalni napon),
x
"s
ii) moment uvijanja T = P L oko ose x u smjeru kretanja kazaljke na satu, koji nastaje
usljed djelovanja sile P na kraku L = LAB sin izaziva uvijanje (tangencijalni napon),
iii) moment savijanja oko ose z, Mz = M1 + M2 = P (LHB + LA ), u smjeru kretanja
kazaljke na satu (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na
s posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom P , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi z, a jednaki nuli na najudaljenijim takama poprenog presjeka (slika 5.132d). S
obzirom na poloaj take H, tangencijalni naponi usljed sile smicanja jednaki su nuli.
ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = P L oko ose x djeluje u smjeru
kretanja kazaljke na satu pa za taku H ima smjer negativne ose z , kao to je prikazano

Zadaci

263

LA

a)
y

b)

P
A

!
D
z

!
LAB

LHB

c)
y

y
T=LABsin !P

H
K

T=LABsin !P
P
M1=LAB P
LHB

D
z

B
e)

B
LAB sin

d)

LAB

LBD

M1=LAB P

M2=LHB P
P
!u
"u
Mz=P(LAB + LHB)
H
M1=LAB P
K
"s
x

y
43.8 MPa

H
z

K
43.8

MPa

Slika 5.132: Redukcija vanjskih optereenja (a-d) i raspodjela normalnih napona (e)

na slici 5.132d. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
u =

T d
P LAB sin d
100 200 103 sin 45 15 103
=
=
= 21.34MPa
Io 2
Io
2
4.97 109
2

gdje je
Io =

d4
(15 103 )4
=
= 4.97 109 m4
32
32

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja Mz = P (LHB + LA ) oko ose z linearno se
mijenja s kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.132e), a jednak je nuli
u neutralnoj osi, odnosno osi z oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka H
nalazi na najudaljenijim vlaknima s gornje strane, normalni naponi usljed savijanja su
zateznog karaktera, a njihova vrijednost se izraunava prema obrascu (41)
s =

Mz
P (LHB + LA ) d
100 (0.12 + 0.025) 15
y=
=
= 43.76MPa
Iz
Iz
2
2.485 109
2

264

5 Sloena naprezanja

gdje je za kruni popreni presjek


Iz =

d4
(15 103 )4
=
= 2.485 109 m4
64
64

Na ovaj nain izraunati su svi naponi u taki H kao posljedica djelovanja sile P .
Zadatak 5.14 Sila P djeluje na polugu AC u taki C, kao to je dato na slici 5.141. Za
podatke date na slici potrebno je odrediti napone koji djeluju na upljem vratilu AB.
a) Grupa A: u taki H,
b) Grupa B: u taki K.

y
A
200 mm

51 mm

H
10 kN

6 mm
K

C
H K

150 mm

B
x

Slika 5.141: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 5.14: Podaci uz zadatak 5.14
L = 200 mm

r1 = 51 mm

H = 150 mm

t = 6 mm

F = 10 kN

Tip zadatka je identian zadatku 5.7, Grupa A, pa je postupak rjeavanja isti. Kako se
obje take nalaze na istom poprenom presjeku, razmotrimo prvo optereenja koja vladaju
usljed djelovanja vanjske sile F .
Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripadaju take H
i K, neophodno je silu F redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je naznaeno
na slici 5.142a-c, sila F se moe postepeno redukovati na posmatrani popreni presjek tako
da imamo sljedea optereenja:
i) silu F , koja djeluje u ravni poprenog presjeka u pozitivnom smjeru ose x izaziva
s
smicanje (tangencijalni napon),

!s

Zadaci

265

ii) moment uvijanja T = F L oko ose y u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu,
koji nastaje usljed djelovanja sile F na kraku L izaziva uvijanje (tangencijalni napon),
iii) moment savijanja oko ose z, Mz = F H, u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati i
napone za obje take (grupe) odjednom, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F , koja djeluje u ravni posmatranog poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, odnosno
osi z, kojoj pripada taka H, i usmjereni su u pozitivnom smjeru ose x (slika 5.142c).
S obzirom da se radi o krunom prstenastom poprenom presjeku, koristei izraz (46)
dobija se


4F r22 + r2 r1 + r12
sH =
3A
r22 + r12


4 10 103
0.0512 + 0.051 0.045 + 0.0452
= 11.02MPa
=
3 1.81 103
0.0512 + 0.0452
gdje je
A = (r12 r22 ) = (0.0512 0.0452 ) = 1.81 103 m2
r2 = r1 t = 51 103 6 103 = 45mm
to se tie take K, ona se nalazi na vlaknima koja su najudaljenija od neutralne ose
gdje su tangencijalni naponi jednaki nuli.
ii) Tangencijalni napon u usljed djelovanja momenta uvijanja T = F L oko ose y djeluje
u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Smjer djelovanja zavisi od take koja
se posmatra, tako da za taku H ima smjer pozitivne ose x, a za taku K ima smjer
negativne ose z, kao to je prikazano na slici 5.142c. Intenzitet ovog napona je isti za
obje take, jer se obje nalaze na vanjskoj povrini cijevi, odnosno na istoj udaljenosti
od ose uvijanja y, a dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
uH = uK = u =

T
F L
10 103 0.2
r1 =
r1 =
51 103 = 24.37MPa
Io
Io
4.186 106

gdje je
Io =

(r14 r24 )
(0.0514 0.0454)
=
= 4.186 106 m4
2
2

iii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose z linearno se mijenja s kraja na
kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.142d), a jednak je nuli u neutralnoj osi,
odnosno osi z oko koje se vri savijanje. S obzirom da se taka H nalazi na neutralnoj
osi, normalna komponenta napona u ovoj taki jednaka je nuli.
to se tie take K, koja je najudaljenija taka od neutralne ose, imamo maksimalan
pritisni napon (predznak ""), koji se odreuje prema obrascu (41)
sK =

F H
10 103 0.15
Mz
x=
r1 =
51 103 = 36.56MPa
Iz
Iz
2.093 106

266

5 Sloena naprezanja

gdje je za kruni prstenasti popreni presjek


Iz =

(r14 r24 )
(0.0514 0.0454 )
=
= 2.093 106 m4
4
4

Na ovaj nain su odreeni svi naponi u takama H i K usljed djelovanja sile F .

a)

b)

y
A

T=My=L F
D

F1

F
C

H K

H K

B
x

c)

d)
36.6 MPa

y
T=My=L F
Mz=H F
BH

F1

!s

!u

K
x

36.6

MPa

Slika 5.142: Redukcija sile F (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

Zadatak 5.15 Za dio prikazan na slici 5.151 prenika d = 60 mm izraunati:


a) normalne napone,
b) tangencijalne napone.
i to
a) Grupa A: u taki K,
b) Grupa B: u taki H.

Zadaci

267

y
B
D
19.5 kN
300 mm
H

K
E
A

100 mm

z 150 mm

125 mm
x

Slika 5.151: Opis problema

R j e e nj e
Tabela 5.15: Podaci uz zadatak 5.15
L = 0.15 m

d = 60 mm

F = 19.5 kN

H1 = 0.3 m

a = 0.125 mm

H2 = 0.1 m
y

Tip zadatka je identian zadatku 5.12 pa je postupak rjeavanja isti, s tim da se sila F prvo
treba razloiti na dvije komponente, Fz i Fy , koje djeluju u pravcu osa z i y, respektivno,
kako je prikazano na slici 5.152. Na osnovu slike se vidi da su intenziteti komponenti
vanjskog optereenja:
Fz = F sin = 19.5 103 sin 22.62 = 7.5kN
Fy = F cos = 19.5 103 cos 22.62 = 18kN
gdje je
= arctg

a
H1

= arctg

0.125
0.3

= 22.62

Da bismo rijeili zadatak, obje sile je neophodno redukovati na posmatrani popreni


presjek, koji sadri take K i H.
Sila Fy se moe redukovati na posmatrani popreni presjek tako to se postepeno redukuje,
kako je prikazano na slici 5.153a-c pa u posmatranom poprenom presjeku imamo sljedea
optereenja:
a) pritisnu silu Fy izaziva aksijalno optereenje (normalni napon),
b) moment savijanja, Mz = Fy L oko ose z u smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva
savijanje (normalni napon).

268

5 Sloena naprezanja

y
B
D
300 mm

Fy
H

Fz
H1

E
125 mm

H2
z

L
x

Slika 5.152: Komponente vanjskog optereenja Fy i Fz

Kada smo odredili optereenja na koja se sila Fy redukuje na posmatrani popreni presjek,
moemo izraunati napone kako slijedi:
a) Normalni naponi usljed pritisne aksijalne sile Fy se dobivaju na osnovu izraza (11) i
y
vrijede za sve take poprenog presjeka pa tako
i za take K i H
pK = pH = p =

18 103
Fy
= 6.37MPa
=
A
2.827 103

gdje je
y

A=

d2
(60 103 )2
=
= 2.827 103 m2
4
4

b) Normalni naponi usljed momenta savijanja Mz = L Fy djeluju oko ose z poprenog


presjeka u smjeru kretanja kazaljke na satu, pri emu je raspodjela napona linearna,
kao to je prikazano na slici 5.153d. S obzirom na poloaj taaka K i H, jasno je da je
napon u taki H jednak nuli, jer se taka nalazi na neutralnoj osi, dok je taka K izloena
pritisku, pa se koritenjem izraza (41) dobiva traeni napon
sK =

Mz
Fy L d
18 103 0.15 60 103
x=
=
= 127.32MPa
Iz
Iz 2
6.362 107
2

gdje je
Iz =

(60 103 )4
d4
=
= 6.362 107 m4
64
64

Na ovaj nain odreeni su svi naponi koji djeluju u posmatranim


takama pod utjecajem
sile Fy .
Sila Fz se moe redukovati na posmatrani popreni presjek tako to se njen utjecaj postepeno redukuje, kako je pokazano na slici 5.154a-c na sljedea optereenja:

i) sila Fz u smjeru negativne ose z izaziva smicanje (tangencijalni napon),

Zadaci

269

a)

b)
y

y
Fy

Mz=L Fy

Fy
H

K
A

c)

d)
127.3 MPa

y
Fy
H

Mz=L Fy

MPa

6.37

K
127.3

MPa

x
x

Slika 5.153: Redukcija sile Fy (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

ii) moment uvijanja T = Fz L oko ose y u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu
izaziva uvijanje (tangencijalni napon),
iii) moment savijanja Mx = Fz (H1 H2 ) oko ose x posmatranog poprenog presjeka u
smjeru kretanja kazaljke na satu izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom Fz , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, kojoj
pripada taka K, i usmjereni su u smjeru djelovanja sile, dok su naponi jednaki nuli na
najudaljenijim takama od neutralne ose, odnosno u taki H (slika 5.154c). S obzirom
da se radi o krunom poprenom presjeku, napon u taki K se dobija koristei izraz
(45)
sK =

4 7.5 103
4Fz
= 3.54MPa
=
3A
3 2.827 103

270

5 Sloena naprezanja

a)

b)

My=L Fz
D

Fz

Fz

H1

B
H1

K
H

H2

c)

x
d)

y
Mx=(H1-H2) Fz

My=L Fz
Fz !s

!u

H
z

!u

70.7 MPa

A
z

70.7

MPa

Slika 5.154: Redukcija sile Fz (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

ii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T = Fz L djeluje u smjeru suprotnom


od kretanja kazaljke na satu pa ima smjer kao to je prikazano na slici 5.154c za dvije
posmatrane take. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
K = H = u =

Fz L d
7500 150 103 60 103
T d
=
=
= 26.53MPa
Io 2
Io 2
1.272 106
2

gdje je
Io =

0.064
d4
=
= 1.272 106 m4
32
32

iii) Normalni napon s usljed momenta savijanja Mx = Fz (H1 H2 ) se mijenja s kraja


na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.154d), a jednak je nuli u neutralnoj
osi, koja sadri taku K. U taki H javljaju se najvei zatezni naponi usljed savijanja,
a vrijednost napona se dobija na osnovu izraza (41)
sH =

Fz (H1 H2 ) d
7500 (0.3 0.1) 60 103
Mx
z=
=
= 70.74MPa
Ix
Ix
2
6.362 107
2

Zadaci

271

gdje je za kruni popreni presjek


Ix = Iz = 6.362 107 m4
Na ovaj nain izraunati su i svi naponi koji se javljaju u posmatranim takama usljed
djelovanja sile Fz .
Zadatak 5.16 Za dio prikazan na slici 5.161 treba izraunati:
a) normalne napone,
b) tangencijalne napone,
za sljedee sluajeve:
i) grupa A: u taki a, ako je = 30 ,
ii) grupa B: u taki b, ako je = 20 .

B
a
300 mm

40 mm
A

60 mm

600 kN
Slika 5.161: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.16: Podaci uz zadatak 5.16


L = 300 mm

a = 40 mm

F = 600 N

b = 60 mm

a = 30

b = 20

Zadatak je slian zadatku 5.9 pa je i postupak rjeavanja isti, s tim da ovdje imamo
pravougaoni popreni presjek.
S obzirom da se obje take, a i b, nalaze na istom poprenom presjeku, prvo emo posmatrati sva optereenja koja djeluju na posmatrani popreni presjek. U tu svrhu, zgodno je silu
F razloiti na dvije komponente koje djeluju uzdu osa simetrije pravougaonog poprenog

272

5 Sloena naprezanja

presjeka. Imajui u vidu ugao koji sila F zaklapa s osom y, na osnovu slike 5.162a je jasno
da su vrijednosti komponenti jednake:
(5.161)
(5.162)

Fx = F sin
Fy = F cos
Dalji postupak rjeavanja e se izvesti istovremeno za obje grupe.

a)

b)
y

B
a
L

y
A

B
My=L Fx
b
Fx Mx=L Fy

b
Fx

Fy
x

Fy

! F
c)

b
x

!sx

d)
a

!sy

"s

"s

Slika 5.162: Redukcija vanjskih optereenja (a-b) i raspodjela normalnih i tangencijalnih napona (c-d)

Da bismo odredili naponsko stanje u bilo kojoj taki presjeka, kojem pripadaju take a i
b, neophodno je obje sile, Fx i Fy , redukovati na posmatrani popreni presjek. Kao to je
naznaeno na slici 5.162a-b, sila Fx se redukuje na:
i) silu Fx , koja djeluje u ravni poprenog presjeka izaziva smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja My = Fx L oko ose y u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu izaziva savijanje (normalni napon).
Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek usljed sile Fx moemo
izraunati i napone kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi sx usljed smicanja silom Fx , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, a

Zadaci

273

jednak je nuli na najudaljenijim takama od ose y, a tu spadaju obje take a i b. Dakle,


tangencijalni napon usljed smicanja silom Fx postoji samo za taku A i rauna se prema
izrazu (45), a jednak je nuli u obje take (slika 5.162c).
ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose y, My = Fx L linearno se mijenja s
kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.162c), a jednak je nuli u neutralnoj osi, odnosno osi y. Taka a se nalazi na mjestu gdje su najvei zatezni naponi, dok
se taka b nalazi na mjestu gdje su najvei pritisni naponi (predznak ""), a intenzitet
se odreuje pomou izraza (41) pa imamo za taku a
sa =

Fxa L a
300 0.3 40 103
My
x=
=
= 5.6MPa
Iy
Iy
2
3.2 107
2

gdje je
Fxa = F sin a = 600 sin 30 = 300N
Iy =

60 103 (40 103 )3


ba3
=
= 3.2 107 m4
12
12

a za taku b
Fxb L a
205.2 0.3 40 103
My
x=
=
= 3.85MPa
sb =
Iy
Iy
2
3.2 107
2
gdje je
Fxb = F sin b = 600 sin 20 = 205.2N
to se tie sile Fy , ona se na posmatrani popreni presjek redukuje na (vidi sliku 5.162b):
i) silu Fy , koja djeluje u ravni poprenog presjeka izaziva smicanje (tangencijalni napon),
ii) moment savijanja Mx = Fy L oko ose x u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na
satu izaziva savijanje (normalni napon).
Ova optereenja izazivaju sljedee napone:
i) Tangencijalni naponi sy usljed smicanja silom Fy , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, a
vrijednost nula na najudaljenijim vlaknima od neutralne ose, kojima pripadaju i take
a i b (slika 5.162d). Dakle, tangencijalni naponi usljed sile Fy u takama a i b jednaki
su nuli.
ii) Normalni napon usljed momenta savijanja oko ose x, Mx = Fy L linearno se mijenja
s kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.162d), a jednak je nuli u neutralnoj osi, odnosno osi oko koje se vri savijanje. Obje take, a i b, se nalaze na mjestu
gdje su najvei zatezni naponi, a intenzitet se odreuje pomou izraza (41) pa imamo
za taku a
Fy L b
519.6 0.3 60 103
Mx
y= a
=
= 6.5MPa
sa =
Ix
Ix 2
7.2 107
2
gdje je
Fya = F cos a = 600 cos 30 = 519.6N
Ix =

ab3
40 103 (60 103 )3
=
= 7.2 107 m4
12
12

274

5 Sloena naprezanja

a za taku b
Fy L b
563.82 0.3 60 103
Mx
y= b
=
= 7.05MPa
sb =
Ix
Ix 2
7.2 107
2
gdje je
Fyb = F cos b = 600 cos 20 = 563.82N
Na ovaj nain izraunati su svi normalni i tangencijalni naponi u takama a i b usljed
djelovanja sile F .
Zadatak 5.17 Za dio prikazan na slici 5.171 na koji djeluju tri sile u takama A, B i D
treba izraunati:
a) Grupa A: u taki E
i) normalne napone usljed sila u takama A i B,
ii) tangencijalne napone usljed sila u takama A i D.
b) Grupa B: u taki G
i) normalne napone usljed sila u takama B i D,
ii) tangencijalne napone usljed sila u takama A i B.
130 mm
y
50 kN
B
75 kN

A
D
30 kN
100 mm

100 mm
E

40 mm

G x

140 mm

Slika 5.171: Opis problema

R j e e nj e
S obzirom da take u kojima treba odrediti napone iz obje grupe, E i G, pripadaju
istom poprenom presjeku, prvo emo odrediti optereenja u tom poprenom koja dolaze od
vanjskih sila, a onda izraunati napone prema grupama. Na osnovu slike 5.172a-b se vidi
da pojedine vanjske sile kada se redukuju na posmatrani popreni presjek djeluju sljedeim
optereenjima:

Zadaci

275

Tabela 5.17: Podaci uz zadatak 5.17


zB = 130 mm

h = 140 mm

FA = 75 kN

yD = 100 mm

b = 40 mm

FB = 50 kN

yA = 200 mm

FD = 30 kN

1. sila FA se redukuje na silu FA , koja djeluje smicanjem u smjeru negativne ose z (tangencijalni naponi) i momentom savijanja MxA = yA FA oko ose x u smjeru kretanja
kazaljke na satu (normalni naponi),
2. sila FB se redukuje na silu FB , koja djeluje zatezanjem u smjeru pozitivne ose y (normalni napon) i momentom savijanja MxB = zB FB oko ose x u smjeru suprotnom od
kretanja kazaljke na satu (normalni naponi),
3. sila FD se redukuje na silu FD , koja djeluje smicanjem u smjeru negativne ose x (tangencijalni naponi) i momentom savijanja MzD = yD FD oko ose z u smjeru suprotnom
od kretanja kazaljke na satu (normalni naponi).
a) Grupa A: naponi u taki E
i) Normalni naponi usljed sila u takama A i B
Sila FA u taki E izaziva normalne zatezne napone usljed momenta savijanja MxA =
FA yA , koji se odreuju prema izrazu (41) (slika 5.172d)
sA =

MxA
FA yA h
75 103 0.2 140 103
z=
=
= 114.8MPa
Ix
Ix 2
9.147 106
2

gdje je
Ix =

bh3
40 103 (140 103 )3
=
= 9.147 106 m4
12
12

Sila FB u taki E izaziva normalne pritisne napone usljed momenta savijanja MxB =
FB zB , koji se raunaju prema izrazu (41) (slika 5.172c-d)
sB =

MxB
FB zB h
50 103 0.13 140 103
z=
=
= 49.75MPa
Ix
Ix
2
9.147 106
2

te normalne zatezne napone usljed sile zatezanja FB , koji se raunaju prema izrazu
(21)
z =

FB
50 103
= 8.93MPa
=
A
5.6 103

ii) Tangencijalni naponi usljed sila u takama A i D


Taka E nalazi se na vanjskoj povrini na vrhu poprenog presjeka tako da su tangencijalni naponi usljed svih vanjskih sila u zadatku koje djeluju smicanjem jednaki
nuli.

276

5 Sloena naprezanja

a)
y

zB

b)
FB
y

B
FB
FA

MxA=yA FA

A
D
FD
yA

FD

FA

MxB=zB FB
x

MzD=yD FD
E

yD

G x

b
c)

d)
G

!s
x
E z

MPa

49.8 MPa

80.4 MPa

MPa

"sA

"sB

!s

"sD
80.4

114.8

114.8

MPa 49.8 MPa

8.9 MPa

8.9 MPa

z
Slika 5.172: Redukcija vanjskih optereenja (a-b) i raspodjela normalnih i tangencijalnih napona

Zadaci

277

b) Grupa B: naponi u taki G


i) Normalni naponi usljed sila u takama D i B
Sila FD u taki G izaziva normalne zatezne napone usljed momenta savijanja MzD =
FD yD , koji se odreuju prema izrazu (41) (slika 5.172c)
sD =

FD yD b
30 103 0.1 140 103
MzD
x=
=
= 80.36MPa
Iz
Iz 2
7.467 107
2

gdje je
Iz =

hb3
140 103 (40 103 )3
=
= 7.467 107 m4
12
12

Sila FB u taki G izaziva normalne zatezne napone usljed momenta savijanja MxB =
FB zB , koji se raunaju prema izrazu (41) (slika 5.172d)
sB =

MxB
FB zB h
50 103 0.13 140 103
z=
=
= 49.75MPa
Ix
Ix
2
9.147 106
2

te normalne zatezne napone usljed sile zatezanja FB , koji se raunaju prema izrazu
(21) (slika 5.172c-d)
z =

50 103
FB
= 8.93MPa
=
A
5.6 103

ii) Tangencijalni naponi usljed sila u takama A i D


Taka G nalazi se na vanjskoj povrini na vrhu poprenog presjeka tako da su tangencijalni naponi usljed svih vanjskih sila, koje u zadatku djeluju smicanjem, jednaki
nuli.
Zadatak 5.18 Za dio prikazan na slici 5.181 prenika d = 65 mm treba izraunati:
a) normalne i tangencijalne napone,
b) glavne normalne napone i maksimalni tangencijalni napon,
za sljedee sluajeve:
i) grupa A: u taki K,
ii) grupa B: u taki H.
R j e e nj e
Tabela 5.18: Podaci uz zadatak 5.18
d = 65 mm
H = 0.24 m

d = 65 mm

F = 10 kN
T = 1.4 kNm

Zadatak je pojednostavljena varijanta nekoliko prethodnih zadataka, kao to je zadatak


5.181 pod djelovanjem sile P2 , tako da je postupak rjeavanja identian tom zadatku. Da
bismo rijeili zadatak, silu F je neophodno redukovati na posmatrani popreni presjek, koji

278

5 Sloena naprezanja

y
1.4 kNm
10 kN

240 mm
K
H

Slika 5.181: Opis problema

sadri take K i H, dok se primjenjeni moment uvijanja odnosi i na posmatrani popreni


presjek.
Sila F se redukuje na posmatrani popreni presjek tako to se njen utjecaj u taki C redukuje na smicajnu silu F i moment savijanja Mz = F H oko ose z posmatranog poprenog
presjeka koji sadri taku H, kao to je naznaeno na slici 5.182a-b.

a)

c)

b)

T
x

T Mz=H F

K
z

!u

H
x

!u

89.2 MPa

K
F

"s
z

89.2

MPa

!s
Slika 5.182: Redukcija vanjskih optereenja (a-b) i raspodjela normalnih napona (c)

Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, kojoj
pripada taka H (osa z), i usmjereni su u smjeru djelovanja sile F , dok su naponi jednaki
nuli na najudaljenijim takama od neutralne ose, odnosno u taki K (sK = 0), kao to
je pokazano na slici 5.182b. S obzirom da se radi o krunom poprenom presjeku,
napon u taki H se dobija koristei izraz (45)
sH =

4F
4 10 103
= 4.018MPa
=
3A
3 3.318 103

Zadaci

279

gdje je
A=

d2
0.0652
=
= 3.318 103 m2
4
4

ii) Normalni napon usljed momenta savijanja Mz = F H se mijenja s kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.182c), a jednak je nuli u neutralnoj osi, koja
sadri taku H (sH = 0). U taki K javljaju se najvei pritisni naponi usljed savijanja,
a vrijednost napona se dobija na osnovu izraza (41)
sK =

F H d
10000 0.24 65 103
Mz d
=
=
= 89.02MPa
I 2
I
2
8.762 107
2

gdje je za kruni popreni presjek


I=

d4
(65 103 )4
=
= 8.762 107 m4
64
64

iii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T , djeluje u smjeru suprotnom od


kretanja kazaljke na satu pa ima smjer kao to je prikazano na slici 5.182b za dvije
posmatrane take. Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
uK = uH =

T d
65 103
1400
=
= 25.96MPa
6
Io 2
1.752 10
2

gdje je
Io =

d4
0.0654
=
= 1.752 106 m4
32
32

Na ovaj nain izraunati su svi naponi koji se javljaju u posmatranim takama usljed
djelovanja sile F i momenta uvijanja T pa se moe pristupiti odreivanju glavnih normalnih i
maksimalnih tangencijalnih napona koristei izraze (53) i (55), pri emu je za sve sluajeve
y = 0.
Za taku K imamo:
r
sK 2
sK
1 =
+ u2K
+
2
2
s
2
89.02 106
89.02 106
+ (25.96 106 )2 = 7.02MPa
+
=
2
2
r
sK
sK 2
2 =
+ u2K

2
2
s
2
89.02 106
89.02 106
+ (25.96 106 )2 = 96.04MPa

=
2
2
r
sK 2
+ u2K
max =
2
s
2
89.02 106
+ (25.96 106 )2 = 51.53MPa
=
2

280

5 Sloena naprezanja

Za taku H nemamo normalnih napona, nego samo tangencijalne napone (isto smicanje)
pri emu obje komponente tangencijalnog napona (i od smicanja i od uvijanja) imaju isti
smjer djelovanja pa je ukupni intenzitet jednak (vidi sliku 5.182b)
H = uH + sH = 25.96 106 + 4.02 106 = 29.98MPa
pa su, koristei se injenicom da su za isto smicanje glavni normalni naponi i maksimalni
tangencijalni naponi po intenzitetu jednaki,
1,2 = H = 29.98MPa
max = H = 29.98MPa
Zadatak 5.19 Za dio prikazan na slici 5.191 treba izraunati:
a) normalne i tangencijalne napone,
b) glavne normalne napone i maksimalni tangencijalni napon,
u takama K i H usljed djelovanja sile F .
Podaci: F = 5 kN, l = 100 mm, c = 20 mm. Debljinu trake na kojoj djeluje sila F
zanemariti.

l
H
K

c
x

H
x

Slika 5.191: Opis problema

R j e e nj e

Tabela 5.19: Podaci uz zadatak 5.19


l = 0.1 m

c = 20 mm

F = 5 kN

d = 2c = 40 mm

Zadatak je varijanta prethodnog zadatka, tako to se sila F redukuje u centar poprenog


presjeka na smicajnu silu F , koja djeluje prema dolje, i moment uvijanja T = F c =
5000 0.02 = 100 Nm, koji djeluje u smjeru kretanja kazaljke na satu, kao to je naznaeno na

Zadaci

281

slici 5.191a-b. Sada je, slijedei rjeenje prethodnog zadatka, silu F neophodno redukovati
na posmatrani popreni presjek, koji sadri take K i H, dok se primjenjeni moment uvijanja
odnosi i na posmatrani popreni presjek.
Sila F se moe redukovati na posmatrani popreni presjek, tako to se redukuje na smicajnu silu F i moment savijanja M = F l oko ose x posmatranog poprenog presjeka koji
sadri taku K, kao to je naznaeno na slici 5.192.

a)

b)

T=Fc
c
x

z
F

F
c)

d)

y
79.6 MPa

H
u

H
z

T=Fc
x
F Mx=Fl
K

K
79.6

MPa

Slika 5.192: Redukcija vanjskih optereenja (a-c) i raspodjela normalnih napona (d)

Kada znamo optereenja koja vladaju na posmatrani popreni presjek moemo izraunati
i napone, kako slijedi:
i) Tangencijalni naponi s usljed smicanja silom F , koja djeluje u ravni posmatranog
poprenog presjeka, imaju najveu vrijednost u neutralnoj osi poprenog presjeka, kojoj
pripada taka K, i usmjereni su u smjeru djelovanja sile F , dok su naponi jednaki nuli
na najudaljenijim takama od neutralne ose, odnosno u taki H (sH = 0), kao to je
prikazano na slici 5.191c. S obzirom da se radi o krunom poprenom presjeku, napon
u taki K se dobija koristei izraz (45)
sH =

4F
4 5 103
= 5.31MPa
=
3A
3 1.527 103

282

5 Sloena naprezanja

gdje je
A=

0.042
d2
=
= 1.257 103 m2
4
4

ii) Normalni napon usljed momenta savijanja M = F l se mijenja s kraja na kraj poprenog presjeka (skicirano na slici 5.191d), a jednak je nuli u neutralnoj osi, koja sadri
taku K (sK = 0). U taki H javljaju se najvei zatezni naponi usljed savijanja, a
vrijednost napona se dobija na osnovu izraza (41)
sH =

F l
5000 0.1
M
20 103 = 79.58MPa
c=
c=
I
I
1.257 107

gdje je za kruni popreni presjek


I=

d4
(40 103 )4
=
= 1.257 107 m4
64
64

iii) Tangencijalni napon u usljed momenta uvijanja T , djeluje u smjeru kretanja kazaljke
na satu pa ima smjer kao to je prikazano na slici 5.191c za dvije posmatrane take.
Intenzitet ovog napona dat je osnovnim obrascem iz uvijanja (31)
uK = uH =

100
T
c=
20 103 = 7.958MPa
Io
2.513 107

gdje je
Io =

d4
0.044
=
= 2.513 107 m4
32
32

Na ovaj nain izraunati su svi naponi koji se javljaju u posmatranim takama usljed
djelovanja sile F pa se moe pristupiti odreivanju glavnih normalnih i maksimalnih tangencijalnih napona koristei izraze (53) i (55), pri emu je za sve sluajeve y = 0.
Za taku H imamo:
r
sH 2
sH
1 =
+ u2H
+
2
2
s
2
79.58 106
79.58 106
+ (7.958 106 )2 = 80.37MPa
+
=
2
2
r
sH
sH 2
2 =
+ u2H

2
2
s
2
79.58 106
79.58 106
+ (7.958 106 )2 = 0.8MPa

=
2
2
r
sK 2
+ u2K
max =
2
s
2
79.58 106
+ (7.958 106 )2 = 40.58MPa
=
2

Zadaci

283

Za taku K nemamo normalnih napona, nego samo tangencijalne napone (isto smicanje)
pri emu obje komponente tangencijalnog napona (i od smicanja i od uvijanja) imaju isti
smjer djelovanja pa je ukupni intenzitet jednak (vidi sliku 5.191c)
K = uK + sK = 7.958 106 + 5.3 106 = 13.26MPa
Koristei se injenicom da su za isto smicanje glavni normalni naponi i maksimalni tangencijalni naponi po intenzitetu jednaki, imamo
1,2 = H = 13.26MPa
max = H = 13.26MPa

Poglavlje 6

Hipoteze o razaranju materijala


6.1

Osnovne formule

Hipoteza najveeg tangencijanog napona (Tresca kriterij):



ReH
max(|1 |, |2 |), 1 i 2 istog znaka
ekv =
<
|1 2 |, 1 i 2 razliitog znaka
S

(61)

Hipoteza najveeg specinog deformacionog rada (von Mises-Hencky-Huber kriterij):


q
ReH
(62)
ekv = 12 1 2 + 22 <
S
Hipoteza najveeg normalnog napona (Rankinov kriterij):
ekv = max(|1 |, |2 |) <

Rm
S

Mohrova hipoteza (kriterij):



1 , za 1 , 2 > 0
ekv =
1 2 , 1 i 2 razliitog znaka
ekv = |2 | <
=

Rm z
Rm p

Rmp
, za 1 , 2 < 0
S

(63)

<

Rm z
S

(64)
(65)
(66)

286

6.2

6 Hipoteze o razaranju materijala

Zadaci

Zadatak 6.1 Komponente napona u kritinoj taki eline ploe date su na slici 6.11.
Odrediti da li e doi do otkaza (plastinog teenja) materijala prema teoriji maksimalnog
tangencijalnog napona i teoriji maksimalnog specinog deformacionog rada, ako je granica
teenja materijala ReH = 220 MPa.

140 MPa

45 MPa

75 MPa

Slika 6.11: Uz zadatak 6.1

R j e e nj e
Tabela 6.1: Podaci uz zadatak 6.1
x = 75 MPa

ReH = 220 MPa

y = 140 MPa
xy = 45 MPa

Kod ovog i narednih zadataka prvo je neophodno izraunati glavne normalne napone,
a onda preko njih koristei odgovarajue hipoteze o razaranju materijala rijeiti zadane
probleme.
Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s
2
x + y
x y
2
1 =
+ xy
+
2
2
s
2
75 + (140)
75 (140)
=
+ 452 = 84.04MPa
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
+ xy

2 =
2
2
s
2
75 + (140)
75 (140)
+ 452 = 149.04MPa
=

2
2

Zadaci

287

Sada se koritenjem izraza (61) za teoriju najveeg tangencijalnog napona (T resca kriterij)
dolazi do ekvivalentnog napona, pri emu su glavni naponi razliitog predznaka:
ekv = |1 2 | = |84.04 (149.04)| = 233.08MPa
S obzirom da je ekv > ReH doi e do otkaza materijala.
Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij), koristi se izraz (62) pa je
ekv =

q
p
12 1 2 + 22 = 84.042 84.04 (140.04) + (140.04)2

ekv = 204.45MPa

U ovom sluaju vrijedi ekv < ReH pa do otkaza ne bi dolo.


Zadatak 6.2 Komponente napona u kritinoj taki eline ploe date su na slici 6.21.
Odrediti stepen sigurnosti, ako se koristi teorija maksimalnog specinog deformacionog
rada. Granica teenja materijala je ReH = 500 MPa.
340 MPa

65 MPa

55 MPa

Slika 6.21: Uz zadatak 6.2

R j e e nj e

Tabela 6.2: Podaci uz zadatak 6.2


x = 55 MPa

ReH = 500 MPa

y = 340 MPa
xy = 65 MPa

Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vri-

288

6 Hipoteze o razaranju materijala

jednosti su u MPa)
s

2
x y
2
+ xy
2
s

2
55 + 340
55 340
=
+ 652 = 350.42MPa
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2
55 340
55 + 340
+ 652 = 65.42MPa

=
2
2

x + y
1 =
+
2

Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je stepen sigurnosti
S=

ReH
500
=
= 1.29
ekv
387.3

gdje je
ekv =

q
p
12 1 2 + 22 = 350.422 350.42 (65.42) + (65.42)2

ekv = 387.3MPa

Zadatak 6.3 Za element napona na slici 6.31 odrediti stepen sigurnosti protiv razaranja
koristei:
a) teoriju najveeg tangencijalnog napona,
b) teoriju najveeg specinog deformacionog rada.
Materijal ima granicu teenja ReH = 200 MPa.
40 MPa

5 MPa

60 MPa

Slika 6.31: Uz zadatak 6.3

Zadaci

289

R j e e nj e
Tabela 6.3: Podaci uz zadatak 6.3
x = 60 MPa

ReH = 200 MPa

y = 40 MPa
xy = 35 MPa

Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s
2
x y
x + y
2
+ xy
+
1 =
2
2
s
2
60 + (40)
60 (40)
=
+
+ 352 = 13.6MPa
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2

60 + (40)
60 (40)
=
+ 352 = 86.4MPa

2
2
Za sluaj maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca kriterij) koristi se izraz (61) pa
je stepen sigurnosti
S=

200
ReH
=
= 2.32
ekv
86.4

gdje je, koristei se injenicom da su glavni naponi istog predznaka,


ekv = max(|1 |, |2 |) = max(| 13.6|, | 86.4|) = 86.4MPa
Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je stepen sigurnosti
S=

ReH
200
=
= 2.49
ekv
80.47

gdje je
ekv

q
p
= 12 1 2 + 22 = (13.6)2 (13.6) (86.4) + (86.4)2

ekv = 80.47MPa

Zadatak 6.4 Za element napona na slici 6.41 odrediti stepen sigurnosti protiv razaranja
koristei:
a) teoriju najveeg tangencijalnog napona,
b) teoriju najveeg specinog deformacionog rada.

290

6 Hipoteze o razaranju materijala

30 MPa

9 MPa

6 MPa

Slika 6.41: Uz zadatak 6.4

Materijal ima granicu teenja ReH = 100 MPa.


R j e e nj e
Tabela 6.4: Podaci uz zadatak 6.4
x = 6 MPa

ReH = 100 MPa

y = 30 MPa
xy = 9 MPa

Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s

2
x + y
x y
2
1 =
+ xy
+
2
2
s
2
6 + 30
6 30
=
+ (9)2 = 33MPa
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2
6 + 30
6 30
=

+ 352 = 3MPa
2
2
Za sluaj maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca kriterij) koristi se izraz (61) pa
je stepen sigurnosti
S=

100
ReH
=
= 3.03
ekv
33

gdje je, koristei se injenicom da su glavni naponi istog predznaka


ekv = max(|1 |, |2 |) = max(|33|, |3|) = 33MPa

Zadaci

291

Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je stepen sigurnosti

S=

200
ReH
=
= 3.16
ekv
31.6

gdje je

ekv =

q
p
12 1 2 + 22 = 332 33 3 + 32 = 31.6MPa

Zadatak 6.5 Za element napona nekog elementa od duktilnog elika provjeriti da li e doi
do pucanja elementa, ako je ReH = 100 MPa.
50 MPa

25 MPa

90 MPa

Slika 6.51: Uz zadatak 6.5

R j e e nj e

Tabela 6.5: Podaci uz zadatak 6.5


x = 90 MPa

ReH = 100 MPa

y = 50 MPa
xy = 25 MPa

S obzirom da se radi o duktilnom materijalu, moemo koristiti hipotezu najveeg tangencijalnog napona ili hipotezu najveeg specinog deformacionog rada pa e se provjera
obaviti za obje hipoteze.
Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vri-

292

6 Hipoteze o razaranju materijala

jednosti su u MPa)
s

2
x y
2
+ xy
2
s
2
90 + 50
90 50
+ (25)2 = 102.02MPa
=
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2
90 + 50
90 50
=
+ 252 = 37.98MPa

2
2
x + y
1 =
+
2

Za sluaj maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca kriterij) koristi se izraz (61) pa


je ekvivalentni napon za sluaj kada su glavni naponi istog predznaka
ekv = max(|1 |, |2 |) = max(|102.02|, |37.98|) = 102.02MPa
pa je ekv > ReH i doi e do otkaza.
Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je ekvivalentni napon
q
p
ekv = 12 1 2 + 22 = 102.022 102.02 37.98 + 37.982 = 89.3MPa
pa je ekv < ReH i tada ne bi dolo do otkaza.

Zadatak 6.6 Za element napona nekog duktilnog materijala, prikazan na slici desno, treba
izraunati:
a) najvee normalne i tangencijalne napone u elementu,
b) stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei T resca hipotezu.
Ostali podaci: ReH = 200 MPa.
R j e e nj e
Tabela 6.6: Podaci uz zadatak 6.6
x = 45 MPa

ReH = 200 MPa

y = 25 MPa
xy = 70 MPa

a) Najvei normalni i tangencijalni naponi u elementu


Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s
2
x + y
x y
2
+ xy
+
1 =
2
2

Zadaci

293

25 MPa

70 MPa

45 MPa

Slika 6.61: Uz zadatak 6.6

s

2
45 25
+ 702 = 105.71MPa
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2
45 + 25
45 25
=
+ 702 = 35.71MPa

2
2
45 + 25
=
+
2

a maksimalni tangencijalni naponi prema izrazu (55)


s
2

x y
2
max =
+ xy
2
s
2
45 25
=
+ 702 = 70.71MPa
2
b) Stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei T resca hipotezu
Za sluaj maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca kriterij) koristi se izraz (61) pa
je stepen sigurnosti
S=

ReH
200
=
= 1.41
ekv
141.42

gdje je, koristei se injenicom da su glavni naponi razliitog predznaka,


ekv = |1 2 | = |102.71 (35.71)| = 141.42MPa
Zadatak 6.7 Za element napona nekog duktilnog materijala, prikazan na slici 6.71, treba
izraunati:
a) najvee normalne i tangencijalne napone u elementu,

294

6 Hipoteze o razaranju materijala

25 MPa

70 MPa

45 MPa

Slika 6.71: Uz zadatak 6.7

b) stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei T resca hipotezu.


Ostali podaci: ReH = 200 MPa.
R j e e nj e

Tabela 6.7: Podaci uz zadatak 6.7


x = 45 MPa

ReH = 200 MPa

y = 25 MPa
xy = 70 MPa

a) Najvei normalni i tangencijalni naponi u elementu


Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s

2
x y
2
+ xy
2
s
2
45 + (25)
45 (25)
=
+ (70)2 = 88.26MPa
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
+ xy

2 =
2
2
s
2
45 + (25)
45 (25)
+ (70)2 = 68.26MPa
=

2
2

1 =

x + y
+
2

Zadaci

295

a maksimalni tangencijalni naponi prema izrazu (55)


s
2
x y
2
max =
+ xy
2
s

2
45 (25)
=
+ (70)2 = 78.26MPa
2
b) Stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei T resca hipotezu
Za sluaj maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca kriterij) koristi se izraz (61) pa
je stepen sigurnosti
S=

200
ReH
=
= 1.28
ekv
156.52

gdje je, koristei se injenicom da su glavni naponi razliitog predznaka


ekv = |1 2 | = |88.26 (68.26)| = 156.52MPa
Zadatak 6.8 Za element napona nekog duktilnog materijala, prikazan na slici 6.81, treba
izraunati:
a) najvee normalne i tangencijalne napone u elementu,
b) stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei von Mises hipotezu.
Ostali podaci: ReH = 200 MPa.

30 MPa

50 MPa

70 MPa

Slika 6.81: Uz zadatak 6.8

296

6 Hipoteze o razaranju materijala

R j e e nj e
Tabela 6.8: Podaci uz zadatak 6.8
x = 70 MPa

ReH = 200 MPa

y = 30 MPa
xy = 50 MPa

a) Najvei normalni i tangencijalni naponi u elementu


Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s
2

x + y
x y
2
1 =
+ xy
+
2
2
s
2
70 + (30)
70 (30)
=
+ (50)2 = 90.71MPa
+
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy

2
2
s
2
70 + (30)
70 (30)
=

+ (50)2 = 50.71MPa
2
2
a maksimalni tangencijalni naponi prema izrazu (55)
s
2
x y
2
+ xy
max =
2
s
2
70 (30)
=
+ (50)2 = 70.71MPa
2
b) Stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei von Mises hipotezu
Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je stepen sigurnosti
S=

ReH
200
=
= 1.61
ekv
124.1

gdje je
ekv =

q
p
12 1 2 + 22 = 90.712 90.71 (50.71) + (50.71)2

ekv = 124.1MPa

Zadatak 6.9 Za element napona nekog duktilnog materijala, prikazan na slici 6.91, treba
izraunati:

Zadaci

297

30 MPa

50 MPa

70 MPa

Slika 6.91: Uz zadatak 6.9

a) najvee normalne i tangencijalne napone u elementu,


b) stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei von Mises hipotezu.
Ostali podaci: ReH = 200 MPa.
R j e e nj e

Tabela 6.9: Podaci uz zadatak 6.9


x = 70 MPa

ReH = 200 MPa

y = 30 MPa
xy = 50 MPa

a) Najvei normalni i tangencijalni naponi u elementu


Glavni normalni naponi za zadati element napona su prema izrazu (53) (uvrtene vrijednosti su u MPa)
s
2
x + y
x y
2
1 =
+ xy
(6.91)
+
2
2
s
2
70 + 30
70 30
=
+
+ 502 = 50.71MPa
(6.92)
2
2
s
2
x + y
x y
2
2 =
+ xy
(6.93)

2
2
s
2

70 + 30
70 30
+ 502 = 90.71MPa
(6.94)
=

2
2
(6.95)

298

6 Hipoteze o razaranju materijala

a maksimalni tangencijalni naponi prema izrazu (55)


s
2
x y
2
max =
+ xy
2
s

2
70 30
=
+ 502 = 70.71MPa
2
b) Stepen sigurnosti protiv plastinih deformacija koristei von Mises hipotezu
Za sluaj maksimalnog specinog deformacionog rada (von Mises, Henckey ili Huber
kriterij) koristi se izraz (62) pa je stepen sigurnosti
S=

200
ReH
=
= 1.61
ekv
124.1

gdje je
ekv =

q
p
12 1 2 + 22 = 50.712 50.71 (90.71) + (90.71)2

ekv = 124.1MPa

LITERATURA

Zadaci koji su dati u ovoj kolekciji uglavnom su preuzeti iz zbirki zadataka stranih autora,
koje se koriste na mnogim svjetskim fakultetima, a koji su vezani za osnovni kurs iz oblasti
otpornosti materijala. Ipak, vei broj zadataka je modiciran, odnosno u manjoj ili veoj
mjeri promijenjen, tako da se ne moe nai u drugoj literaturi.
Literatura koja je koritena kako u izboru zadataka, tako i u traenju ideja i najprikladnijih objanjenja i termina, data je u sljedeoj listi. Naravno, postoji i veliki broj drugih
izvora kako na stranim tako i naim jezicima koji se s uspjehom mogu koristiti za pripremu
za ispit i proirivanje znanja iz oblasti otpornosti materijala.

[1] Hibbeler, R.C. Mechanics of Materials. Prentice Hall, Eighth Edition, 2011.
[2] Gere, J.M. i Goodno, B.J. Mechanics of Materials. Cengage Learning, Seventh Edition,
2009.
[3] Beer, F.P., Johnston, E.R. Jr., DeWolf J.T. i Mazurek D.F Mechanics of Materials.
McGraw-Hill, New York, Sixth Edition, 2012.
[4] Timoshenko S. Strength of Materials: Part I, Elementary theory and problems. D. van
Nostrand Company, Inc., Second Edition, 1940.
[5] Grupa autora Elastostatika I. Tehniki fakultet, Biha, 2003.
[6] Grupa autora Elastostatika II. Tehniki fakultet, Biha, 2003.

Za pripremu Formula i tabela za ispit iz Otpornosti materijala koritena je dodatna literatura (vidi Dodatak C)

Dodatak A

Preksi jedinica SI sistema

Faktor mnoenja

Preks

Simbol

10

12

tera

giga

1 000 000 000 000

1 000 000 000

10

1 000 000

106

mega

1 000

10

kilo

100

10

hekto*

10

10

deka*

da

0.1

10

deci*

0.01

10

centi*

0.001

10

mili

0.000 001

106

mikro

0.000 000 001

10

nano

0.000 000 000 001

10

12

piko

0.000 000 000 000 001

10

15

femto

0.000 000 000 000 000 001

10

18

ato

*Preksi koji se openito rijetko koriste osim u mjerenjima duine, povrine i zapremine.

Dodatak B

Koritene veliine s jedinicama SI sistema

Simbol

Izvedena
jedinica

Veliina

Jedinica

deformacija

m/m

duina

metar

koecijent
toplotnog irenja

1/K(1/C)

moment povrine
(1. reda)

kubni metar

m3

moment povrine
(2. reda)

metar na etvrtu

m4

moment sile

njutn metar

N m=kg m2 /s2

napon

paskal

Pa

N/m2 =kg/m s2

povrina

kvadratni metar

m2

pritisak

paskal

Pa

N/m2 =kg/m s2

sila

njutn

kg m/s2

temperatura

kelvin

* (1 K=1 C)

ugao

radijan

rad

*Osnovna jedinica u SI sistemu

m/m (2rad = 360)

Dodatak C

Formule i tabele
Polaganje zavrnog (pismenog) ispita je otvorenog tipa, odnosno student na ispitu moe,
pored kalkulatora, koristiti i dokument Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala.
Ovaj dokument je pripremljen kako za studente koji sluaju osnovni kurs, tako i za one
koji sluaju napredni kurs iz oblasti otpornosti materijala. Za pripremu ovog dokumenta je,
pored literaturnih izvora koritenih za pripremu zadataka, koritena i sljedea literatura:
[1] Norton R.L., Machine Design - An Integrated Approach, Third Edition, Pearson, Pretence Hall, 2006.
Ovaj izvor je koriten za pripremanje Tabele III: Koncentracija napona. Svi dijagrami
su pripremljeni koristei Grace (Xmgr) sofvter.
[2] CES Selector Version 5.1.0, Copyright Granta Design Limited, 2009.
Tabela I je pripremljena koristei nekoliko ve pomenutih literaturnih izvora, pri emu
je odreeni broj podataka preuzet i iz ove vrlo bogate baze materijala.
[3] Standardi: DIN 1025, DIN EN 10056-1, DIN 1026-1
Tabela II je pripremljena koristei ove standarde, pri emu nisu date sve karakteristike
prola nego su izdvojene one veliine koje su dovoljne za rjeavanje zadataka iz kurseva
Otpornost materijala I i II.
U nastavku je dat kompletan dokument.

VI

FORMULE I TABELE ZA ISPIT IZ

OTPORNOSTI MATERIJALA

C Formule i tabele

v.prof. dr. Aleksandar Kara

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala

MF/PTF-UNZE

1
VII

VIII

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala

MF/PTF-UNZE

3
IX

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala

MF/PTF-UNZE

5
XI

XII

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IP
Tabela
Pribline
ibli karakteristike
k k i ik nekih
kih inenjerskih
i j kih materijala
ij l

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik poprenih
ih presjeka
j k

MF/PTF-UNZE

7
XIII

XIV

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik poprenih
ih presjeka
j k nastavak
k

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik nekih
kih elinih
li ih profila
fil

MF/PTF-UNZE

9
XV

XVI

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik nekih
kih elinih
li ih profila
fil nastavak
k

10

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik nekih
kih elinih
li ih profila
fil nastavak
k

MF/PTF-UNZE

11
XVII

XVIII

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l II K
Tabela
Karakteristike
k i ik nekih
kih elinih
li ih profila
fil nastavak
k

12

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l III
Tabela
IIIa K
Koncentracija
ij napona aksijalno
k ij l optereenje
j elemenata
l
s otvorom

MF/PTF-UNZE

13
XIX

XX

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IIIb K
Tabela
Koncentracija
ij napona aksijalno
k ij l optereenje
j elemenata
l
s prelazom
l

14

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l III
Tabela
IIIc K
Koncentracija
ij napona aksijalno
k ij l optereenje
j elemenata
l
sa lijebom
lij b

MF/PTF-UNZE

15
XXI

XXII

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IIId K
Tabela
Koncentracija
ij napona savijanje
ij j elemenata
l
s prelazom
l

16

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l III
Tabela
IIIe K
Koncentracija
ij napona savijanje
ij j elemenata
l
sa lijebom
lij b

MF/PTF-UNZE

17
XXIII

XXIV

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IIIf K
Tabela
Koncentracija
ij napona uvijanje
ij j elemenata
l
s prelazom/lijebom
l
/lij b

18

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IV El
Tabela
Elastine
i li
linije
ij osnovnih
ih grednih
d ih nosaa

MF/PTF-UNZE

19
XXV

XXVI

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IV El
Tabela
Elastine
i li
linije
ij osnovnih
ih grednih
d ih nosaa
- nastavak
k

20

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


T b l IV El
Tabela
Elastine
i li
linije
ij osnovnih
ih grednih
d ih nosaa
- nastavak
k

MF/PTF-UNZE

XXVII

21

XXVIII

Formule i tabele za ispit iz Otpornosti materijala


D d
Dodatne
fformule
l

22

C Formule i tabele

MF/PTF-UNZE

Sadraj

Predgovor
1 Naponi i deformacije
1.1 Osnovne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 Aksijalno naprezanje
2.1 Osnovne formule . . . . . . .
2.2 Statiki odreeni problemi . .
2.2.1 Aksijalni problemi . .
2.2.2 Ravanski problemi . .
2.3 Statiki neodreeni problemi
2.3.1 Aksijalni problemi . .
2.3.2 Ravanski problemi . .

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.

1
1
3
3
4
4
16
31
31
55

3 Uvijanje
109
3.1 Osnovne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
3.2 Statiki odreeni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
3.3 Statiki neodreeni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
4 Savijanje
145
4.1 Osnovne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
4.2 Provjera napona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
4.3 Dimenzionisanje greda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
5 Sloena naprezanja
223
5.1 Osnovne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
5.2 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
6 Hipoteze o razaranju materijala
285
6.1 Osnovne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
6.2 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
Literatura
A Preksi jedinica SI sistema
B Koritene veliine s jedinicama SI sistema
C Formule i tabele

299
I
III
V

XXX

Sadraj

Sadraj

XXIX

Izdava
Univerzitet u Zenici
Fakultetska 3
72000 Zenica
Bosna i Hercegovina
www.unze.ba
Prijelom
Aleksandar Kara via LATEX
Dizajn naslovne stranice
Aleksandar Kara
Tira
e-knjiga

ER

ZITET U Z
E

UN

SI

IC

AEN

SIS

UNIVER

ZE

S
ST

A. Kara
Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala

ISBN 978-9958-639-64-7

N
IC

UDIORUM

Univerzitet u Zenici
Mainski fakultet

Aleksandar Kara

Rijeeni ispitni zadaci


iz Otpornosti materijala

Zenica, 2014.