S.

Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

Stjepan Krivoi
Gajnice 13
Zagreb

IZVORI ZA HISTORIJSKU DEMOGRAFIJU - DJELOMINI

BROJANI I POIMENINI POPISI STANOVNITVA
UDK

930.253:314(497.5)"17"
314.148(497.5)"17"

Izvorni znanstveni lanak

Sauvane izvore za historijsku demografiju moemo svrstati u dvije velike

skupine: a) starije matine knjige, b) brojani i poimenini popisi stanovnitva. O
prvoj smo skupini raspravili u Arhivskom vjesniku, sv. 32. Ovdje raspravljamo
o drugoj skupini. Drugu skupinu dijelimo na dvije poskupine: svjetovni i crkveni
popisi. Svrha popisa odreuje i njegov sadraj. U tome se posebice razlikuju
sadraji crkvenih od svjetovnih popisa.
Bez obzira na veu i l i manju preciznost podataka, popis stanovnitva
koji je proveden 31. X . 1857. znai kamen m e a u popisivanju stanovnitva
na podruju dananje Republike Hrvatske. Sve to je na tom podruju ui
njeno prije toga datuma, ograniene je obuhvatnosti i razliitog sadraja.
Istraivanja ovih stanja i promjena predmet su historijske demografije.
Izvore za historijsku demografiju moemo svrstati u dvije velike skupi
ne:
- starije matine knjige,
- brojani i poimenini popisi stanovnitva.
Drugu skupinu dijelimo na dvije podskupine: brojane i poimenine
popise. Ove dvije podskupine imaju neke zajednike znaajke. Tako se nji1

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju: starije matine knjige. Arhivski vje

snik, XXXII, Zagreb 1988.
1

159

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

hovi podaci odnose na ogranieno podruje - od najmanjega, pojedinog nase

lja, do sve veih tadanjih upravnih jedinica, ali nikada ne obuhvaaju isto
vremeno cjelokupno podruje dananje Republike Hrvatske. I brojani se i
poimenini popisi razlikuju po svom sadraju i njihovu obujmu. Brojani
popisi daju najmanje samo ukupan broj stanovnika. Poimenini popisi pru
aju najmanje ime i prezime popisanih osoba, ali s naznakom o kojoj se
skupini ljudi radi.
1. Brojani popisi
to nam pruaju brojani popisi? O n i se meusobno razlikuju i po d u
bini i po irini svoga sadraja; u njima se nalaze razliite strukture stanovni
tva i po tome nisu jednoobrazni. N o , ovi se izvori razlikuju i s obzirom na
vrijeme u kojem su nastali: oni iz druge polovine X V I I I . stoljea su obuhvatniji od onih iz prve polovine stoljea. M e u prvima se istiu popisi nastali u
vrijeme Josipa II.
Svrha popisa odreuje i njegov sadraj. U tome se posebice razlikuju
sadraji crkvenih od svjetovnih popisa.
a) Svjetovni popisi
Kao primjer za svjetovni popis za potrebe krajike vlasti, uzet e m o
dokument koji je nastao 1744. godine: Tabella generalis Confiniorum Bana
lnim I R Croatiae a. 1744, a koji je potpisao barun Josip Sermage kao vr
hovni komesar kraljevine Hrvatske i Banske krajine. Sadraj je ovog izvora:
za pet vojnikih organizacijskih jedinica u Banskoj krajini - praesidia:
Kostajnica, Glina, Z r i n , Dubica i Jasenovac navedeni su podaci o broju kneija, sela, kua i krajikih ardaka; najvaniji i sredinji podatak popisa je
broj osoba sposobnih za vojsku; tu je jo i podatak o broju mukaraca do 18
godina starosti, zatim broj stajae vojske i priuve. U ovom se izvoru ne
spominju enske osobe.
Kako procijeniti ukupan broj stanovnika na ovom irem podruju na
temelju ovih podataka? P o ovom izvoru bilo je ukupno
sposobnih za vojsku
mukih do 18 godina starosti
ukupno

14506
13013
27519

Ovom zbroju treba dodati broj m u k i h osoba nesposobnih za vojsku, a

to su starci i invalidi. K o d utvrivanja broja nesposobnih moemo se poslu
iti stanjem na podruju Karlovakog generalata iz popisa iste, 1744. godi
ne. Tada su ondje na 1000 sposobnih bila 134 nesposobna. U Banskoj kra3

160

Hrvatski dravni arhiv, Zagreb (HDA), Banski spisi, f. 24, br. 271.
M . Grbi, Karlovako vladianstvo, II. Karlovac 1891, 7.

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

jini na 14 506 sposobnih bilo b i , primjenom ovog odnosa 1 944 nesposobnih.

Konaan je rezultat ukupnog broja mukog stanovnitva
sposobnih za vojsku
nesposobnih
mukih do 18 godina starosti
ukupno

14506
1944
13013
29463

Ostaje otvoreno pitanje broja enskih osoba. T u nam pomae primjena

koeficijenta maskuliniteta, odnosno feminiteta. Najnepovoljnije je rjeenje
primjena koeficijenta od 1000, budui da je na podrujima Krajine esto
puta bilo vie mukaraca nego ena. N a susjednom podruju Karlovakog
generalata u drugoj polovini X V I I I . stoljea prosjeni koeficijent maskulini
teta iznosio je 1074 mukih na 1000 enskih. Primjenom ovog koeficijenta
na muko stanovnitvo Banske krajine dobivamo 27 588 ena i h ukupno
57 050 stanovnika.
Meutim, u ovom broju nije ukljueno stanovnitvo Petrinje koja je ka
snije (1753.) ukljuena u Bansku krajinu. Dodamo l i stanovnitvo Petrinje
(5080), sveukupan broj stanovnika iznosio je oko 62 150.
Procjena se moe dobiti i na drugi nain. P o Sermageovom popisu na
podruju Banske krajine (bez Petrinje) bilo je 6554 kua. Primijenimo h na
ovaj broj kua faktor 8,67, koji predstavlja prosjean broj u k u a n a na pod
ruju Karlovakog generalata i z iste godine, dobit emo 56 823 stanovnika
(bez Petrinje). Ovaj se rezultat o d gornjega (57 050) razlikuje samo za 227
stanovnika, a to je 0,4%!
U drugoj polovini X V I I I . stoljea izraeni su obuhvatniji popisi kraji
kog podruja. N e k i su i objavljeni, kao npr. popisi u Karlovakom genera
latu u etiri godine. U tim popisima ve ima obilje statistikih podataka,
razvrstanih po regimentama. Pored, za krajike potrebe temeljnih podataka
o mukoj populaciji: ukupan broj, broj sposobnih za aktivnu vojnu slubu
(Enroullirte), te broj nesposobnih (Unenroullirte), odnosno broj mladei i
broj odraslih - u ovim popisima nalazimo i podatke o enskoj populaciji:
udate ene, udovice, neudate - starije od 15 godina i do 15 godina starosti.
T u su nadalje i odvojeni podaci o vjerskoj pripadnosti po spolu. N o , iako
ovi izvori nisu u svim pojedinostima jednoobrazni, te razlike ne ometaju
njihovu usporednu uporabu. O n i su znaajni i po tome to na temelju njiho
vih podataka m o e m o izraunati koeficijente maskuliniteta, koji nam koriste
u nekim drugim procjenama. Vaan je i izvedeni podatak o prosjenom broju
ukuana.
4

V. S. Dabi, Banska krajina (1688-1751), Beograd-Zagreb 1984, 48-71.

I. Erceg, Pregled stanovnitva tokom dva decenija (1768-1789) u Karlovakom ge
neralatu. Acta hist.-oecon. Jugoslaviae, XII. Zagreb 1985, 153-166.
4

161

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

Dva popisa u mletakoj Dalmaciji iz 1771. i 1781. godine su objavljeni.

Njihov je sadraj vrlo opiran i velik. Svi su podaci podijeljeni na 16 gradova
s njihovim podrujima i na 7 otoka. U oba popisa iskazana je struktura
obitelji: plemike, graanske i p u k e ; podjela po dobi i spolu: djeaci do 16
godina, mukarci 16-60 godina, starci 60 i vie godina; djevojice i ene.
Izvan tog broja evidentirani su redovnici (katoliki i pravoslavni) te artisti,
mornari i idovi. Iskazana je i podjela po vjerskoj pripadnosti.
N a podruju Hrvatske i Slavonije nastalo je vie popisa za vladavine
Marije Terezije i Josipa II. I od tih su popisa neki objavljeni. Popis i z 1782.
godine sadri podatke o broju stanovnika po upanijama (izostavljena je K r i evaka), a po spolno-dobnoj strukturi podjelu na odrasle i mlade bez
oznake dobne granice izmeu te dvije skupine; podjelu po vjerskoj pripadno
sti; popis posebnih skupina: stranci s boravkom u pojedinoj upaniji, sluge,
slukinje, prosjaci, osobe u ubonicama i u zakladama; stanje i promjene u
brakovima: sklopljeni brakovi 1782. godine, brakovi i z ranijih godina, prido
li brani parovi, prestanak brakova smru jednog partnera, iseljeni brani
parovi; broj roenih 1782. godine po spolu i branosti; broj umrlih po spolu
i dobi (odrasli i mlade) s posebnim sluajevima smrti; evidencije o iseljeni
cima.
U tzv. jozefinskom popisu iz 1787. godine imamo ove rubrike: broj k u
a, obitelji; pravno stanovnitvo, odsutni, strani, prisutno stanovnitvo; mu
ki: oenjeni i neoenjeni; ukupno enske osobe; sastav mukog stanovni
tva: sveenici, plemii, inovnici, graani te obrtnici i trgovci u selima,
seljaci, lanovi obitelji (graana i seljaka), posluga, neodreena zanimanja;
muka djeca do 12 godina i od 13 do 17 godina. Cara u ovom popisu ne
zanima sastav enskog stanovnitva.
U 60-im i 70-im godinama X V I I I . stoljea provedeno je vie popisa bilo
u pojedinim upanijama bilo za cijelo podruje Hrvatske i Slavonije. Sau
vani su popisi u Varadinskoj upaniji za pojedine godine: 1769, 1773-1778,
1783-1786. godine. U popisu Varadinske upanije i z 1784. godine imamo
ove podatke podijeljene po u p a m a : svi su podaci podijeljeni na m u k e i
enske osobe, a ovi na odrasle i djecu (adulti, minores); vjerska pripadnost:
katolici, akatolici i nesjedinjeni te idovi; stranci koji su se udomaili; sluge
i slukinje; prosjaci. Zatim slijede podaci: roeni - od toga vanbrani, u m r l i
u porodu, izloeni; doseljenici koji trae domicil i l i slubu; umrli - o d toga
6

10

D. Boi-Buani, Dvije anagrafske tabele za podruje Dalmacije iz druge polovice

18. stoljea. Arhivski vjesnik, XI-XII. Zagreb 1968-69.
I. Erceg, Stanje i struktura stanovnitva u hrvatsko-slavonskim upanijama godine
1782. Starine JAZU, knj. 59. Zagreb 1984; I. Karaman, Pregled stanovnitva Hrvatske,
Slavonije, Srijema i Bake u doba Josipa II. (1787). MS Zbornik za drutvene nauke, knj.
29. Novi Sad 1961.
HDA, Hrvatsko kraljevsko vijee, kut. 25, br. 102; kut. 154, br. 44; kut. 190, br.
364; kut. 218, br. 278; kut. 237, br. 87; kut. 266, br. 154; kut. 267, br. 213.
HDA, Varadinska upanija, kut. 50, br. 70; kut. 55, br. 86; kut. 59, br. 174; kut.
73, br. 1966; kut. 74, br. 2221.
HDA, Varadinska upanija, kut. 55, br. 86.
6

10

162

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

po smrtnoj kazni, u porodu; iseljenici; brakovi - sklopljeni tekue godine,

raniji brakovi, brakovi prestali smru. Iz svih podataka su iskljueni pripad
nici plemstva oba spola.
b) Crkveni popisi
K a o primjer brojanog popisa stanovnitva za crkvene potrebe, na prvo
mjesto stavljamo popis stanovnika (vjernika) po upama i naseljima na pod
ruju Zagrebake biskupije 1771. godine. Struktura podataka nije opsena,
ah je obuhvaeno vrlo veliko podruje na kojem je ivjelo gotovo 50% onda
njeg stanovnitva na podruju dananje Hrvatske.
U ovom popisu stanovnitva imamo ove podatke: broj kua, ukupno
stanovnitvo, odrasli i brani parovi.
Rezultati popisa su ovi:
11

Broj
kua
Meimurje
Krievaka .
Varadinska .
Zagrebaka .
Slavonija
Varad. general.
Banska krajina

Stanovnitvo
ukupno
odrasli

5021
5863
11724
26747
11601
8374
3495

31394
51883
84181
157653
103145
83367
2974

24447
37524
57236
118023
75098
64689
21812

72825

541357

398629

Razlika od 142 728 izmeu broja ukupnog stanovnitva i odraslih, od

nosi se na broj djece. U crkvenim popisima, za razliku o d svjetovnih, sku
pina odraslih je skupina ljudi sposobnih za ispovijed (confessionis capaces).
Dobna granica izmeu sposobnih i nesposobnih je oko 12. godine (nije
strogo odreena). Po tome skupinu djece ine djeca u dobi do 12 godina.
Nesigurnost granine vrijednosti potvruju i podaci u matinim knjigama
umrlih u kojima za umrlo dijete esto pie i dob u godinama kao i podatak
da h je nevino i l i je provieno sakramentima umrlih - tu se moe utvrditi
odreeno kolebanje izmeu 8 i 12 godina. U naim istraivanjima uzimamo
dob od 12 godina kao graninu.
Pojam kue (domus) u ovakvim popisima ima uglavnom znaenje obitelji
u irem smislu, odnosno zadruge. N o ponekad znai i k u u kao stambeni
objekt.

11

N A Z , Protokoli 211.

163

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

N a temelju podataka iz popisa 1771. godine raunamo i prosjean broj

stanovnika na jednu kuu te u postotku udio odraslih osoba u ukupnom
broju stanovnika:

Meimurje
Krievaka upanija
Varadinska upanija
Zagrebaka upanija
Slavonija (civil, i kraj.)
Varadinski general.
Banska krajina

Broj st.
na 1 k u u

udio
odraslih u %

6,25
8,85
7,18
5,89
8,89
9,96
8,51

77,87
72,32
68,00
74,86
72,81
77,59
73,36

7,43

73,63

Ovi koeficijenti mogu posluiti za procjenu ukupnog stanovnitva ako

raspolaemo samo s podatkom o ukupnom broju kua i h brojem odraslih
stanovnika. O n i istovremeno pokazuju teritorijalnu rasporeenost prosjenog
broja stanovnika na 1 k u u - od najnieg prosjeka u Zagrebakoj upaniji
(5,89) do najvieg u Varadinskom generalatu (9,96), kao i udjela odraslih od najnieg udjela u Varadinskoj upaniji (68,00) do najvieg u Meimurju
(77,87). Usporedbom udjela odraslih moemo utvrditi rasporeenost stanov
nitva po starosti.
2. Poimenini popisi
Poimeninim popisima - bilo svjetovnim bilo crkvenim - zajedniko je
to da je nositelj popisnih podataka, imenom i prezimenom glava obitelji kuedomain - glava zadruge (hospites). T o je i razumljivo, jer su i nositelji
raznih obveza koje se iznose u takvim popisima i to i m je svrha, upravo
hospites. U takvim se popisima iznosi manje i h vie opsena demografska
struktura. I m e u ovim popisima razlikujemo dvije velike skupine: civilnog
i crkvenog porijekla.
a) Svjetovni popisi
Najopseniji je onaj popis to ga je nainila Komorska komisija 1698.
godine, nakon osloboenja Slavonije od T u r a k a . Popis je izraen po nase
ljima i veim upravnim jedinicama na podruju Slavonije (kasnijem i graan
skom i krajikom dijelu): broj upravnih jedinica bio je 23, a broj naselja 374.
12

I. Mauran, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. Graa za historiju Osijeka

i Slavonije, knj. 2. Osijek 1988.
12

164

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

Kuedomaini su iskazani imenom i prezimenom, dok su ostale skupine sta

novnika iskazane samo brojem: sinovi i keri koji ive u istom domainstvu,
kao i domainova braa; broj inkvilina i suinkvilina vezanih uz odreeno
domainstvo.
Pri utvrivanju ukupnog broja stanovnika, ovaj izvor treba upotpuniti
podacima popisa iz 1702. godine. U ovom je popisu obuhvaeno samo 106
naselja, ah je zato iskazan broj ena i djece domainovih sinova te broj sinova
brae i inkvilina.
Oba su popisa raena u svrhu utvrivanja obveza prema Komori od
strane domainstava.
N a slian su nain koncipirani i popisi vukovarskog vlastelinstva iz 1728.
i 1736. godine. Po imenu su popisani kuedomaini, a brojano su iskazani:
oenjena braa i sinovi, braa i sinovi stariji od 15 godina, udovice-posjednice, trgovci, obrtnici, inkvilini.
Zanimljiv je popis grada Bakra iz 1775. godine. Dokument je napisan
na talijanskom jeziku, a potpisao ga je bakarski katelan Anto Paravi. Popis
je sastavljen od obrazaca s tiskanim sadrajem pojedinih kolona:
- K u n i brojevi.
Ukupno ima 323 kuna broja. Kue s brojevima 319-323 su nenastanje
ne: prva je bankovna, druga biskupska, a ostale su novosagraene i jo nena
stanjene. N a broju 1 je direttore del dominio Franjo Michael Mikuli, star
41 godinu, a u Bakru ivi 8 godina, oenjen, ima osmero djece i 7 lanova
kune posluge (najvie u gradu). U istoj kui ivi i Josip Schopp, registra
tore et aggiunto della cassa. N a broju 311 je direktor tekstilne tvornice, a
s njim i agent tvornice. N a broju 312 je tekstilna tvornica, pod tim je brojem
upisana 31 osoba zaposlena u tvornici - svi su oni mukarci, doseljenici
(stranci), samo i h je 9 oenjenih. Kastelan je ivio u kui br. 238.
- D o m a i n , podstanar.
Imenom i prezimenom su upisani domaini i njihovi podstanari.
Ukupno ima 317 domaina i 160 podstanara - sveukupno 477.
- Stranac i h domai.
Od sveukupnog broja bilo je 85 stranaca (doljaka) i 392 domaa sta
novnika; to je oko 18% doljaka.
- Vrijeme boravka u gradu.
Upisan je broj godina boravka doljaka u gradu. Najkrai je boravak od
3 mjeseca, a najdulji 30 godina. Neto manje od 50% imaju boravak do 5
godina.
- Dob.
Izraena u godinama za domaine i podstanare: dvije osobe imaju po 90
godina, a po 80-89 njih 5.
13

14

15

T. Smiiklas, Dvjestogodinjica osloboenja Slavonije, II. Zagreb 1891.

S. Sran, Pregled gospodarskog demografskog stanja vukovarskog vlastelinstva
(1728-1736). Acta hist.-oec. Jugoslaviae, I, vol. 13, Zagreb 1986; II, vol. 15. Zagreb 1988;
III, vol. 16, Zagreb 1989.
HDA, Acta Buccarana, S 15.
13

14

15

165

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

- Vjeroispovijest.
Svi su katolici.
- Zanimanja, slube.
Upisano je ukupno vie od 60 zanimanja i slubi. Najvie: mornara 121, tekstilaca - 76, nosaa - 52, postolara - 17, kalafata (brodograditeljskih
majstora) - 15, ribara - 13, trgovaca - 11. Bilo je tu i 5 kanonika i 4 svee
nika.
- Brano stanje.
Bilo je 288 oenjenih, 76 neoenjenih (55 mukaraca i 21 ena), 88 udo
vica i 25 udovaca.
- Dobni sastav djece.

D o 7 godina
7-15 godina
15 i vie godina

Ukupno

155
113
109

175
100
94

330
213
203

377

369

746

- Kuna posluga.
Svakom je domainu upisana i kuna posluga ukoliko ju je imao. Bilo
je ukupno 78 lanova od ega 11 mukih i 67 enskih. Potjeu iz 26 naselja.
Najvie i h je bilo rodom iz Bakra (29) i Hreljina (13), zatim po 4 iz Ribnice
i Grobnika, te 3 iz Rijeke.
K a k o na temelju ovih podataka izraunati ukupan broj stanovnika, b u
dui da nisu svi upisani?
M
Oenjeni
udate (nema i h u popisu)
neoenjeni-neudate
udovci, udovice
djeca
posluga

Ukupno

55
25
377
11

288
21
88
369
67

288
288
76
113
746
78

756

833

1589

288

Najprije treba napomenuti da se od ovog naeg rezultata ukupnog broja

stanovnika razlikuje navod Ivana Ercega na temelju popisa iz iste godine,
koji se nalazi u bekom arhivu. Broj kua je isti, ah se broj stanovnika
razlikuje: mukih je 824 i enskih 828, ukupno 1 652.
16

I. Erceg, Nosioci obrta, pomorstva i trgovine u gradovima Karlobag, Senj, Bakar,

Rijeka i Trst (1775). Acta hist.-oecon, Jugoslaviae, III. Zagreb 1976, 13.
16

166

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

Po naem raunanju koeficijent feminiteta je 1 102. Djece do 15 godina

bilo je ukupno 543, a to je 34,2% od ukupnog broja stanovnika. Mukarci
su u prosjeku stari 22 godine i 8 mjeseci. (Za ene nemamo odgovarajuih
podataka). Neoenjeni su prosjeno stari: mukarci 28 godina i 10 mjeseci,
a ene 29 godina i 9 mjeseci. Prosjena starost udovaca je 61 godina i 11
mjeseci, a udovica 57 godina i 10 mjeseci. Prosjean broj djece na 10 obitelji
iznosi 25; najvei broj u jednoj obitelji je 11 djece.
b) Crkveni popisi.
O d crkvenih poimeninih popisa na prvo mjesto treba staviti kanonske
vizitacije. Naziv kanonske vizitacije odnosi se na pisane izvjetaje arhiakona o obavljenom pregledu upa i crkava na podruju odreenog arhiakonata (vie jedinice u crkvenom ureenju). U Nadbiskupskom arhivu u Z a
grebu sauvano je 214 opsenih svezaka (protokola) o pregledima upa i
crkava Zagrebake (nad)biskupije u razdoblju 1615-1913.
Kakve podatke pruaju kanonske vizitacije za historijsku demografiju?
U fundamentalnim izvjetajima iznose se i podaci o upnikovim prihodi
ma, m e u kojima su i podavanja zavisnih seljaka. Nosioci obveze b i h su
kuedomaini (hospites) u ime cijelog domainstva. Kada se navodi samo
broj obveznika u pojedinom naselju, onda se oni oznaavaju brojem kua domus u znaenju zajednice ljudi, a ne fizikog objekta. T o se jasno vidi iz
podataka o pregledu upa Reka, Cvrstec i Bedenica 1706. godine, u kojima
su obveznici iskazani poimence i istovremeno brojem kua i tu nema razlike
(ukupno).
U vizitacijama se spominje nekoliko vrsta skupina upnikih obveznika:
upniki kmetovi, saponisti, caponisti, montanisti, decimalisti, i n k v i l i n i .
M e d u crkvenim izvorima posebno mjesto ima izvjetaj iz 1760. godine
za podruje Slavonije, koje je pripadalo Zagrebakoj biskupiji - Catologis
domorum, personarum et ex his confessionis, communionis capacium, confirmatorum et matrimonio junctarum pro et in parohia A. D. 1760. confectus. Katalog
je izraen po upama i naseljima. Hospites su popisani imenom i prezime
nom, zatim je unesen ukupan broj osoba u kui imenovanog domaina (in
domo hospitis), te broj sposobnih za ispovijed i priest, broj krizmanih i
broj branih parova u istom domainstvu.
18

19

Katalogom je obuhvaeno 39 slavonskih upa. N a podruju tih upa, u

njih 19 bilo je i pravoslavnog stanovnitva sa 1 864 k u e . U Voinu i Sopju
bilo je vie pravoslavnih nego katolikih kua.

M . Hrg, J. Kolanovi, Kanonske vizitacije Zagrebake (nad)biskupije, 1615-1913.

Pregled. Zagreb 1989.
O znaenju ovih pojmova vidi: Z. Herkov, Graa za financijsko-pravni rjenik feu
dalne Hrvatske, I, II. Zagreb 1956.
N A Z , Acta ecclesiastica, vol. 89.
17

18

19

167

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

Ukupno kua katolika

ukupno stanovnika
u 1 kui stanovnika
ukupno odraslih stanovnika
% odraslih
broj branih parova
u 1 kui branih parova
broj lanova na 1 bra. par

11569
88151
7,62
63298
71,8
17843
1,54
4,94

Primijenimo h prosjean broj stanovnika u jednoj kui od 7,62 na broj

pravoslavnih k u a , dobit emo ukupno 14 205 pravoslavnih stanovnika, od
nosno ukupno 102 356 stanovnika. U ukupnom broju bilo je 86,1% katolika
i 13,9% pravoslavaca.
U prosjeku na 100 kua ide 154 obitelji. U upi Meuri bilo je 355
kua sa 596 obitelji ili u prosjeku 168 obitelji na 100 kua. U 102 kue
(28,7% od ukupnog broja) bilo je po 10 i vie osoba, a najvie 24 osobe.
c) Porezni popisi
U skupinu poimeninih popisa treba uvrstiti i porezne popise.
Razrez poreza prvotno se obavljao po kmetskim selitima, pa takvi po
rezi imaju preteno znaenje zemljarine. O k o sredine X V I I I . stoljea porezni
se sustav poeo mijenjati na zahtjev bekog dvora uz otpor sabora. Sada
podloga vie nije veliina selita ve zemljini prinos. Popisivali su se i ostali
izvori prihoda. U isto je vrijeme uvedeno i oporezivanje svakog za rad spo
sobnoga m u k a r c a u dobi od 15 i vie godina.
Razrez poreza tekao je u dva pravca. Utvrena ukupna visina poreza se
dijelila po upanijama, a upanijska kvota po vlastelinstvima. upanija odre
uje i klju razrezivanja (clavis repartitionis), koji odreuje idealni dio u
kojem e svaki predmet snositi porezni teret. U drugom pravcu, komisijski
se popisuju porezni obveznici s njihovim prihodima.
O provedbi marijaterezijanskog popisa poreza 1754. godine opirno pie
B . A . Kreli u svojim Annuama. Pisac se naroito okomio na rad Ivana
Buana, blagajnika kraljevine: Njegovi su kmetovi imah da plate jedva po
36 krajcara na godinu, neki ak po 15, a kmetovi drugih, koji su se nalazili
u istim selima i bili jednako imuni, imah su da plate i po 3 forinte.
K a d su obnovljene slavonske upanije 1745. godine, naredne su godine
i te upanije - Poeka, Virovitika i Srijemska - trebale sudjelovati u plaa
nju kraljevinskog poreza. Sauvan je razrez poreza za Srijemsku upaniju i z
1746. godine u iznosu od 28 065 forinti i 57 1/4 krajcara. Kuedomaini
(koji su poimence popisivani) svrstani su u t r i skupine: imuni (bonus hospes), srednje imuni (mediocris hospes) i siromani (infimae sortis hospes)
21

Z. Herkov, n. dj., I, str. 328-333.

B. A. Kreli, Annuae ili historija 1748-1767. Izd. JAZU, Hrvatski latinisti, knj.
3. Zagreb 1952, 100.
20

21

168

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

te njihova braa i sinovi oenjeni, a zatim neoenjeni i udovice-posjednice.

Zemlje i stoka svrstani su u 13 vrsta. Sauvan je i clavis contributionis za
razrez poreza od 20 000 forinti. Obraun po vlastelinstvima dao je ove rezul
tate:
22

Nutar
Vukovar
Ilok
Neradin
Mitrovica
Zemun
Karlovci
Komorski posjedi

Hospites

Braa
oenjeni

i
sinovi
/ neoenjeni

184
1585
1469
65
295
183
191
372

63
342
134
1
52
33
5
49

45
162
153
5
40
13
14
22

9
22
37
1
6
3
2

301
2111
1793
72
393
232
212
443

4344

679

454

80

5557

Udovice

Ukupno

N o , nije sauvan konani poimenini popis i porezno zaduenje.

d) Izvanredni popisi
U povodu velike nestaice hrane i gladi 1785-1787. Varadinska, Zagre
baka i Krizevaka upanija dobile su p o m o iz dravnih zaliha itarica.
Pomo je iznosila 20 000 vagana i dodijeljena je kao zajam koji je trebalo
vratiti u roku od 5 godina u razdoblju 1799-1804. Zajam se mogao vratiti u
dobivenoj koliini itarica, u vinu odgovarajue vrijednosti i l i novanoj pro
tuvrijednosti.
Oko utvrivanja korisnika tog zajma, kojeg su nosioci bih kuedomaini
obavljen je vrlo opsean posao. Trebalo je za svaku obitelj komisijski utvrditi
da h ima pravo na pomo, zatim koliinu itarica na temelju broja lanova
obitelji po odreenom kljuu za raspodjelu. Z a svaku je obitelj izdana potvr
da.
Popis je raen po seoskim opinama s imenom i prezimenom domaina
i brojem lanova domainstva. Izvjetaji u tom dijelu nisu jednoobrazni. U
nekim opinama imamo ovakvu strukturu lanova: mukarci i ene, te djeca
i starci; u drugim je opinama: broj odraslih - mukarci i ene; u treima
samo ukupno odrasli; i napokon u nekima samo ukupan broj lanova.
O d popisa i procjena potreba najvie se sauvalo s podruja Varadinske,
znatno manje Zagrebake, a i z Krievake upanije nema sauvanih popisa.
O d 146 seoskih opina Varadinske upanije, sauvana je dokumentacija za
123 o p i n e .
23

HDA, Banski spisi, kut. 32, br. 23.

HDA, Varadinska upanija, kut. 603-608. Zagrebaka upanija, kut. 398^100.

169

S. Krivoi, Izvori za historijsku demografiju - djelomini brojani i poimenini popisi

stanovnitva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170

N a temelju dokumentacije o dodjeli pomoi gladnima, m o e m o utvrditi

sastav i veliinu obitelji - domainstva. N a podruju Varadinske upanije
bilo je ovakvo stanje:
- u 66 seoskih opina bila su 3 593 domainstva s ukupno 29 773 lana;
prosjek je 8,3 lana;
- u 75 seoskih opina bilo je 3 185 domainstava s 12 148 odrashh osoba
(bez djece i staraca); prosjek je 3,8 lana.
Najvei ukupni prosjek imala je seoska opina Kamena Gorica (danas
opina N o v i Marof) od 19,2 lana; prosjek vei od 10 lanova imale su opine
Mae, Beletinec i Tuna; najmanji je prosjek imala opina Hrastovljan - 3,3.
S podruja Zagrebake upanije sauvan je manji dio dokumentacije i to
uglavnom u prekosavskom kotaru: tu imamo podatke za 2 403 domainstva
s ukupno 27 368 lanova; prosjek je 11,4 lana. Najvei prosjek imaju opine
Degoj (25,5), Mahovo (23,6), Tiina (19,2), Trebarjevo (16). Mnogo je ma
nje podataka sauvano za zagrebaki kotar: samo za 66 domainstava s 855
lanova i prosjekom od 12,9 lanova. Najvei prosjek imaju opine: Graneina - 35, Vukomerec - 19, Sv. imun - 17,3. U ovom dijelu Zagrebake
upanije bilo je 40 domainstava sa 30-39 lanova, te 5 domainstava sa 40
i vie lanova. Najbrojnije domainstvo bilo je u opini Sv. imun s 51 la
nom.
Rsum
RECENSEMENTS - PARTIELS NUMRIQUE ET NOMINATIFS SOUR
CES POUR L A DMOGRAPHIE HISTORIQUE
Les sources pour la dmographie historique sont classes en deux grou
pes: les recensements civils et d'glise. L e but des recensements dtermine
aussi leur contenu. Les recensements numriques impliquent au moins le
nombre total des habitants. Les recensements nominatifs impliquent au
moins le nom et le p r n o m des individus.
Les recensements numriques se distinguent par profondeur et par
tendu de son contenu; ils contiennent les diverses structures de population
et ils ne sont pas uniformes.
Traduit par Ornata T a d i n

170