Prof. dr.

Mujo Slatina

PISANJE MAGISTARSKOG RADA

10. 04. 2010.g.

Predavanje odrano na Pedagokom fakultetu u Sarajevu

Pisanje magistarskog rada

2

Ovladavanje predmetom istraivanja obuhvata dva

formalno razliita metoda: a) metod istraivanja i
b) metod izlaganja istraivakih rezulata.
Metod izlaganja obuhvata razliite postupke i
aktivnosti:

Pravljenje plana pisanja

Principe pisanja

Pisanje prve verzije
Slatina, 2010

Plan pisanja
3

Plan pisanja ili koncept strukture rada pravi se na samom

poetku pisanja magistarskog rada
On je kompas koji e nam pokazivati pravi put
Plan pisanja magistarskog rada je prikaz kompozicije rada
koju elimo napraviti
Oko glavne ideje rada neophodno je okupiti i na odgovarajui
nain organizirati prikupljeni materijal
On moe biti manje ili vie logiko ralanjivanje
teme/predmeta istraivanja, tj. odreivanje strukture rada kroz
poglavlja (naslove i podnaslove)
Odreivanje koji sadraj e ui u naslov prvog, drugog ili
treeg reda.

Slatina, 2010

Dvije ilustracije plana pisanja postdiplomskog

seminarskog rada

Slatina, 2010

Srodni pristupi obrazovanju za

demokratsko graanstvo

Slatina, 2009

Udaljenost sugovornika kao

komunikativni i odgojni problem

Intimni prostor (suprunici, zaljubljeni,

djeca: 15 45 cm )

Osobni prostor (prijatelji: 45 120 cm)

Socijalni prostor (suradnici, prodavai,

nepoznati ljudi: 1,2 3,5 m)

Javni prostor vie od 3,5 m (za govor veoj

skupini)

Slatina, 2010

Naslovi prvog reda poglavlja

7

Svako poglavlje promatrati kao posebnu temu

Njima su obuhvaeni naslovi drugog i treeg reda tako da
izraavaju sutinu sadraja koji se njima pokrivaju
Moraju biti jasni, koncizni i dovoljno informativni
Treba da pokae logiku kojom su obuhvaeni svi
podnaslovi koji su se nali unutar njega
Omoguuti itaocu da zakljui kako jedan naslov treeg
reda pripada naslovu drugog, a ovaj naslovu prvog reda.

Slatina, 2010

Naslovi drugog reda - odjeljci

8

Naslovom odjeljaka moraju se pokriti svi

podnaslovi koji se javljaju unutar njega.
Analizirajui materijal koji smo istraivanjem
prikupili mi izdvajamo ono ta elimo uvrsiti u
neki dio dijeljei ga istovremeno na njegove ue
dijelove, na pododjeljke, koje obiljeavamo
brojevima 1, 2, 3... Za svaki pododjeljak
formuliramo uopavajui adekavatan naslov.

Slatina, 2010

Odnos poglavlja, odjeljaka i

pododjeljaka
9

Naslovi su dobri ukoliko jasno odraavaju sadraj koji

se njima pokriva

Treba izbjegavati dugake, pretenciozne, otrcane i na
brzinu formulirane naslove

Jedan naslov poglavlja, odjeljka ili pododjeljka moe
imati vie varijanti pa se iz kombinacija njihovih
elemenata moe pronai najprikladnija verzija
konaanog naslova

Neoprostivo je praviti naslove vee ak i od dva retka.
Najbolje ja da nasov bude dat u samo jednom redu.

Slatina, 2010

Naela pisanja
 naelo jedinstva (uvati osnovnu ideju koju sadri
formualcija teme (teite teme)).
 naelo progresije (stupnjevito pribliavanje k cilju kojeg smo
istraivanjem postavili) i
 naelo ravnomjernosti (svakom strukturalnom elementu
rada pokloni panja koju zasluuje)
Svaki podnaslov ili naslov drugog i treeg reda nisu isto
znaajni. iroj i sveobuhvatnijoj ideji dajemo vie prostora.
Glavna misao i izvedene misli ne mogu imati isti znaaj.
Ukoliko znaajnija ideja i misao ima u naem radu vie
paragrafa, znak je da smo vodili rauna o ovom naelu.

Slatina, 2010

Greke u pisanju
Najee greake:


Potpuno udaljavanje od zahtjeva koje nam namee fromulirana tema


Pogrena je i upotreba krajenje neodreenih rijei kao 'neki', 'mnogi', 'esto', 'u
mnogim sluajevima', 'rijetko, 'mnogo, 'malo'. Takoer treba izbjegavati
konstrukcije kao 'ope je poznato', 'svako zna', 'svi su suglasni', 'kao to je
poznato' i sl. Prazne ocjene i procjene kao npr. 'ne svia mi se', 'dopada mi se',
'ovo mi zvui dobro', 'ovdje neto nije uredu' i sl. takoer treba izbjegavati.


Brojeve do deset piite malim slovima a preko deset brojevima ( npr. sedam, ali
zato 17). Ukoliko imamo u jednoj reenici njihovu kombinaciju, onda se piu
brojkama (npr. 7 i 17).


Greke se prave i upotrebom stranih rijei za koje postoji adekvatna domaa
rije.


Izbjegavajte upotrebu prvog lica jedine i mnoine. Npr. 'ja sam to istraio', 'ja
sam to primijetio', 'ja sam to uoio', 'prema mojim istraivanjima', 'ja smatram',
'ja mislim' i sl. Ovo nije u duhu naunog jezika niti u stilu lijepog ponaanja
Napomena: Rad treba da bude leksiki, morfoloki i sintaktino-stilistiki
pravilno, terminoloki precizno napisan i bez pravopisnih greaka

Slatina, 2010

Kad koristimo citate?

Citiranjem se koristimo:

kad je tekst vaan za nau temu pa ga elimo analizirati;

kad elimo komparirati vana razliita gledita, miljenja, teze, ideje,
stavove, podatke i sl. koji su vani za na rad;

kad nam je neophodna ilustracija za vlastito gledite, polazite ili tvrdnju;

ukoliko elimo da podijelimo miljenje s drugim autorima;

kad nam je neophodan poziv na neki autoritet iz bilo kojih razloga;

kad nae propitivanje neke hipoteze nismo mogli dovriti vlastitim
istraivanjem, a citiranje drugih nam u tome moe pomoi;

kad ne dijelimo miljenje s drugim o istom predmetu razmatranja;

kad imamo potrebu da odamo priznanje izvornom autoru na onom to
preuzimamo od njega.

Slatina, 2010

Pravila koja treba potovati pri citiranju

Svaki citat treba propratiti tanim upuivanjem na izvor navoenjem potpunih

podataka u fusnoti, biljeci ili napomeni

Vodite rauna da izdvajanjem citata iz konteksta ne iskrivite misao autora od kojeg
tekst za citiranje uzimate. Ovo isto vai i za parafraziranje teksta, tj. saeto
izlaganje teksta nekog autora za potrebe vaeg rada.

Citati se uvijek navode onako kako su formulirani u izvoru (ne mijenjate u
citiranom tekstu kurziv, greku ili pasuse koje je autor napravio).

Nemojte citat koristiti kao dokaz, jer se trae vlastiti dokazi i argumnti.

Ne koristite citat na poetku vaeg pasusa.

Vodite rauna o mjeri/odnosu izmeu citiranog i vaeg teksta.
Uvoenje citata u tekst mogu vam olakati sljedee uvodne reenice (Gai, 2001:78):


Prema autorima ...


Kao to je uoio NN ...


Autor je istakao ...


Prema rijeima NN ...


Autor uoava da ... i sl.

Slatina, 2010

Oblici ilustriranja
 U magistarskog radovima mogu se ukljuiti razliiti oblici

ilustriranja (tablice, grafiki prikazi, dijagrami, crtei,

fotografije, karte, dokumenti i sl.).
 Njima se pojaava jasnoa i olakava predodba o radu kao
cjelini.
 One treba da imaju prije svega informativnu pa tek onda
estetsku vrijednost.
 Ilustracije se numeriu po redoslijedu javljanja u radu. Svaka
ilustracija mora da ima svoj broj, naziv ili naslov, opis i
legendu te objanjenje u tekstu.
 Ukoliko se ilustarcije reuzimaju neophodno je navesti izvor.
 Ukoliko optereuju tekst oni se daju u prilogu.
Slatina, 2010

Tehniko oblikovanje teksta

Tekst Times New Roman ili Arial 12

Naslovi 14 Bold

Podnaslovi 12 Bold

Do max. 3 nivoa podnaslova (1., 1.1., 1.1.1.)

1.5 prored u tekstu

Margine: sve 2.5

Svaku stranicu osim naslovne i unutranje (potkorice), predgovora i

sadraja treba numerisati. Numeracija stranica radi se arapskim

brojevima.Nazivi dijelova (poglavlja) piu se na sredini stranice velikim
slovima, dok se naziv poddijelova piu na sredini stranice malim
slovima. Biljeke se piu bez proreda i manjim slovima. Tekst mora biti
lektorisan.

Slatina, 2010

Stepenicu po stepenicu
Mag. Rad
Metod
prezentiranja

Otkrivanje
problema
istraivanja

Metod
istraivanja

HVALA NA PANJI

Pitanja?
KONTAKT: slatinam@bih.net.ba