ELEK

ELEKTROTEHNIKA

3. ISTOSMJERNA ELEKTRINA STRUJA I

STRUJNI KRUGOVI

Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

1/77

ELEK
SADRAJ:
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
3.10
3.11
3.12
3.13
3.14
3.15
3.16

Nastajanje elektrine struje

Elektrini strujni krug istosmjerne struje
Elektrini izvori istosmjernog napona
Jakost elektrine struje
Djelovanje (uinci) elektrine struje
Elektrini napon
Elektrini otpor i elektrina vodljivost
Otpornici
Ohmov zakon meusobna ovisnost napona, struje i otpora u strujnim
krugovima
Strujno-naponska karakteristika
Elektromotorna sila E i napon izvora U
Mjerenje struje, napona i otpora
Meusobno spajanje otpornika
Elektrine mree
Energija elektrine struje elektrina energija (rad)
Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina snaga

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

2/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

3.1 Nastajanje elektrine struje

Elektrina struja nastaje usmjerenim gibanjem nosilaca elektrinog naboja pod
utjecajem elektrinog polja, odnosno razlike potencijala.
Nosioci elektrinog naboja:
a) slobodni elektroni u kovinama (metalima)
b) elektroni, upljine ili oboje u poluvodiima
upljina je naziv za nedostatni elektron i ona se u poluvodiu ponaa kao
pozitivni naboj jednak po iznosu naboju elektrona
a) pozitivni i negativni ioni u elektrolitima i plinovima
Pozitivni ioni su atomi kojima manjka jedan ili vie elektrona.
Negativni ioni su atomi koji imaju viak od jednog ili vie elektrona.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

3/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

4/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Elektrina struja u razliitim tvarima

1. Elektrina struja u kovinama, metalima (krutim tvarima)

- Elektrina struja u vodiima je usmjereno gibanje slobodnih elektrona pod

djelovanjem elektrinog polja.
- Za odravanje stalnog elektrinog polja potrebno je odravati stalnu razliku
potencijala na krajevima vodia, a za to slue izvori elektrinog napona.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

5/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

2. Elektrina struja u poluvodiima

- Elektrinu struju u poluvodiima ini usmjereno gibanje upljina i
elektrona, pod utjecajem elektrinog polja.
3. Elektrina struja u tekuinama (elektrolitima) i plinovima

- Elektrinu struju u plinovima i tekuinama ini usmjereno gibanje iona i

elektrona, pod utjecajem elektrinog polja.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

6/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Smjer elektrine struje

- Stvarni smjer odgovara smjeru gibanja negativnog naboja (elektrona), a
dogovoreni (tehniki) smjer uzima se smjer kojim bi se gibali pozitivni naboji.
- Vrste elektrine struje:
Ako elektrino polje koje djeluje zadrava stalno isti smjer, smjer struje je
stalan, pa govorimo o istosmjernoj struji. Jakost struje (koliina naboja)
ovisi o jakosti elektrinog polja.
Ako elektrino polje koje djeluje mijenja svoj smjer u odreenim
vremenskim razmacima, mijenjati e se i smjer protjecanja naboja, pa
govorimo o izmjeninoj struji.
Izvori elektrinog napona
Za odravanje stalnog elektrinog polja koje uzrokuje elektrinu struju
usmjereno gibanje nosilaca elektrinog naboja, potrebno je odravati stalnu
razliku potencijala, a za to slue izvori elektrinog napona.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

7/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Izvori elektrinog napona naponski izvori

- Elektrini ureaji na ijim prikljunicama (polovima) postoji razlika
potencijala elektrini napon.
- Elektrini napon odnosno razlika potencijala na prikljunicama se ostvaruje
razdvajanjem raznoimenih elektrinih naboja djelovanjem neelektrikih sila
(kemijske, toplinske, mehanike, magnetske i sl.) uslijed pretvorbe nekog
drugog oblika energije u elektrinu energiju.
- Naponski izvori elektrini ureaji kojima se postie razdvajanje el. naboja
izmeu dvije toke (pola).
- Kao posljedica razliitih koncentracija naboja na polovima izvora nastaje
razlika potencijala koju zovemo elektrini napon.
Elektrini napon

U = A B (V)

Mjerna jedinica za napon je VOLT (V).

- Naponski izvor ima dva pola:
PLUS pol (oznaka +) el. pol izvora na kojem je viak pozivitnog
naboja
MINUS pol (oznaka -) el. pol izvora na kojem je viak negativnog
naboja
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

8/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Primjer naponskog izvora: baterija

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

9/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Vrste izvora elektrinog napona prema obliku energije koja se troi na razdvajanje
elektrinog naboja:
- izvori koji pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu generatori
- izvori koji pretvaraju kemijsku energiju u elektrinu galvanski lanci i
akumulatori
- izvori koji pretvaraju toplinsku energiju u elektrinu termolanci
- izvori koji pretvaraju svjetlosnu energiju u elektrinu fotonaponski lanci
Izvor elektrine energije (napona) je aktivna komponenta strujnog kruga na ijem
se mjestu odvija proces pretvorbe nekog drugog oblika energije u elektrinu
energiju.
Razdvajanjem raznoimenih el. naboja u izvoru, izmeu polova nastaje unutarnji
napon izvora E (elektromotorna sila), koji se moe izraziti kao omjer utroene
unutarnje energije W (J) i izdvojenog el. naboja Q (C):

E=

W
(V )
Q

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

10/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

Vrste izvora elektrinog napona prema vrsti elektrine struje:

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

11/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

a) Izvori istosmjernog napona prikljunice izvora (polovi) imaju stalno isti

polaritet, tj. struja stalno kroz isti pol izlazi iz izvora i u njega ulazi struja
stalno tee istim smjerom.
Unutarnji napon (elektromotorna sila) izvora istosmjerne struje oznauje se sa
E, a napon na prikljunicama (vanjski napon) izvora oznauje se sa U.

Istosmjerni napon tijekom vremena ne mijenja polaritet, ve moe mijenjati

samo trenutanu vrijednost.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

12/77

ELEK

3.1 Nastajanje elektrine struje

b) Izvori izmjeninog napona tijekom vremena mijenja se polaritet napona na

prikljunicama.

Izmjenini napon tijekom vremena mijenja svoj polaritet i vrijednost.

Valni oblik moe biti sinusni, pravokutni, pilasti i sl.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

13/77

ELEK

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

Elektrini strujni krug je zatvoreni put (petlja) kojim tee elektrina struja.
Jednostavni elektrini strujni krug zatvoreni i otvoreni strujni krug

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

14/77

ELEK

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

Dijelovi elektrinog strujnog kruga

- izvor elektrinog napona (izvor napajanja)
- troilo
- elektrini spojni vodii
Elementi elektrinog strujnog kruga: - aktivni izvor elektrinog napona
- pasivni troilo, spojni vodii
Dijelovi elektrinog strujnog kruga: - unutarnji dio izvor elektrinog napona
- vanjski dio troilo, spojni vodii

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

15/77

ELEK

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

Smjer elektrine struje u elektrinom strujnom krugu istosmjerne struje

Smjer elektrine struje je jednak smjeru elektrinoga polja.
Smjer pozitivne elektrine struje slae se sa smjerom gibanja pozitivnoga naboja
kroz troilo od pozitivne prikljunice istosmjernog izvora prema negativnoj
prikljunici (tehniki smjer struje dogovorno).

U unutarnjem dijelu strujnog kruga struja tee od MINUS (-) pola izvora prema
PLUS (+) polu izvora, a u vanjskom dijelu strujnog kruga, struja tee od PLUS (+)
pola prema MINUS (-) polu izvora.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

16/77

ELEK

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

Elektrini izvori izvori istosmjernog napona

- galvanski lanci
- akumulatori
- generatori
Izvori istosmjernog napona naponski izvori
a) idealni naponski izvori vanjski napon izvora U jednak je unutarnjem naponu
(EMS) izvora E
b) realni (stvarni) naponski izvori vanjski napon izvora U manji je od
unutarnjeg napona (EMS) izvora E.

Izvori napona:
a) idealni Ru = 0
b) stvarni Ru 0

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

17/77

ELEK

3.2 Elektrini strujni krug istosmjerne struje

Sloeni elektrini strujni krug

Sloeni elektrini strujni krug je sastavljen od vie troila spojenih na jedan ili vie
izvora.
Sloeni strujni krug ima: grane, vorove i petlje.
- GRANA je dio strujnog kruga sastavljena od serijski spojenih elemenata kroz
koje tee ista struja
- VOR je mjesto u strujnom krugu gdje se spajaju tri ili vie grana
- PETLJA (KONTURA) u strujnom krugu je zatvoreni put sastavljen od vie
grana.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

18/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Elektrini izvori su naprave u kojima se razliite vrste energije pretvaraju u
elektrinu energiju prikupljanjem pozitivnih naboja na jednome polu izvora, a
negativnih naboja na drugome polu izvora.
Elektrini izvori (izvori elektrine energije) istosmjernog napona mogu biti: kemijski,
toplinski, svjetlosni i ostali.
Kemijski izvori elektrine energije ili galvanski lanci pretvaraju kemijsku energiju u
elektrinu energiju.
Galvanski lanci (elije) pretvorba kemijske energije u elektrinu

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

19/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Baterije grupe galvanskih elija

Kemijski izvori elektrine energije galvanski lanci:
- primarne galvanske elije neobnovljivi izvori
- sekundarne galvanske elije obnovljivi izvori
Primarni kemijski izvori galvanski lanci
Grafit-cink lanak ili Leclanchov lanak

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

20/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Alkalni lanak

Litijev lanak
ivin lanak

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

21/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Sekundarni kemijski izvori sekundarni galvanski lanci

Elektrini akumulatori ureaji koji su sposobni primati i sauvati elektrinu
energiju i koji zatim mogu sluiti kao elektrini izvori.
Reverzibilan proces pranjenja i punjenja:
- Punjenje akumulatora:

elektrina energija
kemijska energija

- Pranjenje akumulatora: kemijska energija
elektrina energija

Obnovljivi galvanski lanci sekundarni galvanski lanci
- olovni akumulatori
- alkalijski akumulatori

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

22/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

23/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Olovni akumulatori
elektrolit: razblaena sumporna kiselina H2SO4
ima est jednakih elija sa nazivnim izlaznim
naponom 2,1 V, ukupno 12 V
primjena: automobili
punjenje i pranjenje akumulatora

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

24/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

25/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

VRLA baterije
zatvoreni olovni akumulatori
- s apsorbiranim elektrolitom
- s gel elektrolitom
primjena: elektroenergetika, telefonija (rezervno napajanje)
Nikal-kadmij akumulator (Ni-Cd)
obino hermetiki zatvoreni
nazivni izlazni napon 1,25 V po eliji
primjena: prenosivi ureaji

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

26/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Sunani elektrini izvori sunani lanci

Fotonaponski lanci pretvaraju svjetlost sunca izravno u elektrinu energiju
(istosmjerna struja).

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

27/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Termolanak
Termolanci izravno pretvaraju toplinsku energiju u elektrinu.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

28/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Meusobno spajanje lanaka

Spajanje lanaka u seriju

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

29/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Paralelno spajanje lanaka

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

30/77

ELEK

3.3 Elektrini izvori istosmjernog napona

Serijsko-paralelno spajanje lanaka

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

31/77

ELEK

3.4 Jakost elektrine struje

3.4 Jakost elektrine struje

Jakost elektrine struje: oznaka: I,

mjerna jedinica: A (AMPER)

Srednja vrijednost elektrine struje elektrinim vodom u zatvorenom strujnom

krugu:

Q
I=
t
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

32/77

ELEK

3.4 Jakost elektrine struje

Jakost elektrine struje I izraava se koliinom elektrinog naboja koja prostruji u

jedinici vremena:

Q
(A )
I=
t

I jakost elektrine struje (A)

Q ukupni naboj (C)
t vrijeme (s)

Elektrina struja ima jakost 1 (A) ako u vremenu od 1 (s) kroz vodi prostruji
koliina el. naboja od 1 (C).

Iako se u zakonu o mjernim jedinicama propisuje naziv jakost elektrine struje, u

elektrotehnikoj praksi se udomaio izraz jakost struje ili samo struja.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

33/77

ELEK

3.4 Jakost elektrine struje

Gustoa elektrine struje

Gustoa elektrine struje je omjer jakosti elektrine struje i povrine presjeka vodia.

J=

I
A/m 2
S

J gustoa elektrine struje (A/m2)

I jakost elektrine struje (A)
S popreni presjek vodia (m2)

Praktina jedinica (A/mm2)

Tipine vrijednosti: - bakreni vodovi do 10 A/mm2
- namoti el. strojeva do 4 A/mm2
2
- niti arulja oko 400 A/mm

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

34/77

ELEK

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

Uinci elektrine struje
- toplinski
- kemijski
- svjetlosni
- magnetski
- fizioloki
TOPLINSKI uinak elektrine struje

Toplinski uinak je fizikalna pojava zagrijavanja vodia kojim protjee elektrina

struja.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

35/77

ELEK

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

KEMIJSKI uinak elektrine struje

Kemijski uinak je pojava pri kojoj kod nekih elektrolita protjecanih elektrinom
strujom dolazi do kemijskog rastvaranja elektrolita na sastavne dijelove.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

36/77

ELEK

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

MAGNETSKI uinak elektrine struje

Magnetski uinak je pojava pri kojoj se oko vodia kojim tee elektrina struja
stvara magnetsko polje.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

37/77

ELEK

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

SVJETLOSNI uinak elektrine struje

Svjetlosni uinak je pojava da pri prolasku elektrine struje kroz plinove dolazi do
pojave svjetlosti (izvori svjetlosti neonske lampe).

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

38/77

ELEK

3.5 Djelovanje (uinci) elektrine struje

FIZIOLOKI uinak elektrine struje

Fizioloki uinak elektrine struje je pojava toplinskog, mehanikog, kemijskog i

biolokog djelovanja elektrine struje pri prolazu kroz ovjekovo tijelo (izravni i
neizravni dodir)
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

39/77

ELEK

3.6 Elektrini napon

3.6 Elektrini napon

Elektrini napon je sposobnost izvora da uzrokuje elektrinu struju kroz strujni krug
uslijed razlike potencijala (elektrine potencijalne energije) na prikljunicama
izvora.
Elektrini napon razlika potencijala

U = A B (V )
Oznaka: U
Jedinica: VOLT (V)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

40/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Elektrini otpor R je svojstvo materijala vodia da se odupire prolazu elektrine
struje.
Elektrini otpor vodia R iskazuje se omjerom napona na vodiu i jakosti struje I
koja tee vodiem:
U
1V
Oznaka: R

R=

( )

Jedinica: OM ()

1 =

1A

Elektrina vodljivost vodia G je jednaka recipronoj vrijednosti elektrinog otpora.

G=

1
(S)
R

Oznaka: G
Jedinica: SIEMENS (S)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

1S =

1A
1
=
1V 1
Komen

41/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Elektrini otpor homogenog vodia

Elektrini otpor vodia ovisi o duljini, povrini
poprenog presjeka i specifinom elektrinom otporu
materijala (elektrina otpornost materijala) vodia.

l (m ) - duljina vodia

( )

S m 2 - popreni presjek vodia

l
R = ( )
S

(m ) - specifini elektrini otpor

materijala vodia pri 20C

Specifini elektrini otpor (elektrina otpornost) materijala vodia je otpor koji ima
vodi duljine 1 m, poprenog presjeka 1 m2 na temperaturi od 20C.
Oznaka:

mjerna jedinica: ommetar (m)

l (m )

Praktina jedinica:

mm
= 10-6 m
m

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

R=

l
( )
S

S mm 2

mm 2

m
Komen

42/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

43/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Specifini elektrini otpor:

od 10-8 do 10-16 m

a) vodii (metali):

b) poluvodii (Ge, Si): 100 do 1000 m

1010 do 1015 m

c) izolatori:

Specifina elektrina vodljivost materijala

Specifina elektrina vodljivost (elektrina provodnost) materijala vodia je
reciprona vrijednost specifinog elektrinog otpora.

[S/m ]

[S/m ]

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

[Sm/mm 2 ]

Komen

44/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi

Elektrini otpor i specifini elektrini otpor materijala su temperaturno ovisni
temperaturni koeficijent materijala vodia.
Vrste materijala prema temperaturnoj ovisnosti:
a) materijali s pozitivnim temperaturnim koeficijentom (bakar, aluminij, elik i
ostali metali) s poveanjem temperature otpor se poveava
b) materijali iji elektrini otpor nije temperaturno promjenjiv i ovisan
(konstantan, manganin)
c) materijali s negativnim temperaturnim koeficijentom (poluvodii, staklo,
elektroliti i sl.) s poveanjem temperature otpor se smanjuje

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

45/77

ELEK

3.7 Elektrini otpor i elektrina vodljivost

Temperaturni koeficijent materijala je konstanta koja pokazuje koliko se promijeni

elektrini otpor od 1 danog materijala pri promjene temperature za 1C (1 K).

=
Primjer:

R 1 1

R T C

bakar

= 0,0039 1/C

silicij

= -0,07 1/C

Ovisnost elektrinog otpora o promjeni temperature T

RT = R0 (1 + T ) ( )
RT otpor materijala na temperaturi T2
R0 otpor materijala na temperaturi T1 = 20 C
T razlika (promjena) temperatura T = T2 - T1
temperaturni koeficijent materijala
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

46/77

ELEK

3.8 Otpornici

3.8 Otpornici
Otpornici elektrine (elektronike) komponente koje se suprotstavljaju protjecanju
struje u strujnom krugu.
Otpor otpornika

R []

- om

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

47/77

ELEK

3.8 Otpornici

Najvanije karakteristine veliine otpornika

Nazivna vrijednost i tolerancija nazivne vrijednosti otpora otpornika R []
Nazivna snaga ili maksimalna doputena disipacija snage otpornika P [W]
Temperaturni koeficijent otpora otpornika

R
10 6 / C
R
Maksimalni napon otpornika

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

48/77

ELEK

3.8 Otpornici

Vrste otpornika
Stalni (nepromjenjivi) otpornici
- slojni
- metalizirani
- metal-oksidni
- iani

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

49/77

ELEK

3.8 Otpornici

Promjenjivi otpornici
- iani
- slojni

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

50/77

ELEK

3.8 Otpornici

Otpornici s posebnim svojstvima

- varistori otpornici ovisni o naponu
- termistori otpornici ovisni o temperaturi
- fotootpornici otpornici ovisni o svjetlu

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

51/77

ELEK

3.9 Ohmov zakon meusobna ovisnost napona,

struje i otpora u strujnim krugovima

3.9 Ohmov zakon - meusobna ovisnost napona, struje i

otpora u strujnim krugovima
U
Ohmov zakon: I =
R
U napon (V)
I jakost struje (A)
R elektrini otpor ()

Jakost struje u zatvorenom strujnom krugu

izravno je razmjerna naponu, a obrnuto
razmjerna otporu strujnoga kruga.

I=

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

UR U E
= =
R
R R
Komen

52/77

ELEK

3.9 Ohmov zakon meusobna ovisnost napona,

struje i otpora u strujnim krugovima

Ohmov zakon:

I=

U
R

Napon na otporniku (pad napona) jednak je umnoku otpora i jakosti struje:

U = I R (V )
Elektrini otpor jednak je omjeru napona i jakosti struje:

U
R=
I
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

( )
Komen

53/77

ELEK

3.9 Ohmov zakon meusobna ovisnost napona,

struje i otpora u strujnim krugovima

Pad napona
- napon koji se potroi na pojedinom otporu strujnog kruga

U1 = IR1
U 2 = IR2
E = U1 + U 2 = IR1 + IR2

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

54/77

ELEK

3.10 Strujno-naponska karakteristika

3.10 Strujno-naponska karakteristika

Strujno-naponska karakteristika komponente elektrinog strujnog kruga je ovisnost
jakosti struje I o promjeni napona U na toj komponenti.

I = f (U )
Primjer:

I = f (U ) za troilo otpora 1 k

U 1
= U = GU (A )
R R
G - vodljivost (S)
I=

Strujno naponska karakteristika:

I = f (U ) linearna linearne komponente (otpornici)

b) I = f (U ) nelinearna nelinearne komponente (otpornici)
a)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

55/77

ELEK

3.11 Elektromotorna sila E i napon izvora U

3.11 Elektromotorna sila E i napon izvora U

U = E Uu

unutarnji napon izvora

U u = IRu
U = E IRu
I=

E
Ru + R

U = EE

E elektromotorna sila izvora

U napon izvora: vanjski napon
na prikljunicama izvora

Ru
Ru
R
= E
= E 1
Ru + R
Ru + R
Ru + R

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

56/77

ELEK

3.11 Elektromotorna sila E i napon izvora U

UR napon na troilu - pad napona na troilu

UR = U
E
R
UR = I R =
R=
E =U
Ru + R
Ru + R

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

57/77

ELEK

3.12 Mjerenje struje, napona i otpora

3.12 Mjerenje struje, napona i otpora

Elektrini mjerni instrumenti svaka oprema kojom se mjere elektrine veliine:
napon, struja, otpor ili snaga
Vrste elektrinih mjernih instrumenata:
a) analogni mjerni instrumenti

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

58/77

ELEK

3.12 Mjerenje struje, napona i otpora

b) digitalni mjerni instrumenti

Mjerenje jakosti elektrine struje I (A) AMPERMETAR

Ampermetar se u strujni krug spaja u seriju sa troilom tako da kroz njega tee
ukupna struja troila.

Unutarnji otpor ampermetra Ru mora biti to manji (Ru <<).

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

59/77

ELEK

3.12 Mjerenje struje, napona i otpora

Mjerenje iznosa napona U (V) VOLTMETAR

Voltmetar se spaja paralelno komponenti iji se napon mjeri.

Voltmetar mora imati to vei unutarnji otpor Ru (Ru >>).

Mjerenje otpora R () - OMOMETAR
- U-I METODA

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

60/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

3.13 Meusobno spajanje otpornika

Vrste spajanja otpornika:
- serijski
- paralelno
- serijski-paralelno
Spajanje otpornika u seriju

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

61/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

E = U1 + U 2
E = IR1 + IR2 = I (R1 + R2 ) = IR
R = R1 + R2

U1 : U 2 = R1 : R2
n

Openito:

R = Rj

R = R1 + R2 + K + Rn

j =1

Ukupni otpor u seriju spojenih otpornika jednak je zbroju otpora pojedinih otpornika.
Karakteristike serijskog spoja:
- Svim serijski spojenim otpornicima tee ista struja.
- Napon izvora dijeli se na otpornike tako da je na otporniku veeg otpora vei
napon, a na otporniku manjeg otpora manji napon.
- Ukupni otpor u strujnom krugu sa serijski spojenim otpornicima jednak je
zbroju svih otpora.
- Prekid na jednom otporniku znai prekid strujnog kruga. U tom sluaju struja
ne tee.
- Kratki spoj na jednom otporniku znai manji ukupni otpor i veu struju.
- Zbroj snaga na serijskim otpornicima jednak je snazi izvora.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

62/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

Paralelno spajanje otpornika

U1 = U 2 = E

I1 =

E
R1

I2 =

E
R2
n

I = I1 + I 2

openito :

I = Ij
j =1

1
E E
1
+
= E +
R1 R2
R1 R2
I 1 1
1
= = +
E R R1 R2

I=

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

63/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

1 1
1
= +
R R1 R2
1 1
I1 : I 2 = :
= R2 : R1
R1 R2
I1 : I 2 = G1 : G2
n
1
1
=
Openito:

R j =1 R j

1 1
1
1
= +
+K+
R R1 R2
Rn

Reciprona vrijednost ukupnog otpora paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju

recipronih vrijednosti otpora pojedinih paralelno spojenih otpornika.
n

Vodljivost:

G = Gj
j =1

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

64/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

Karakteristike paralelnog spoja:

- U paralelnom spoju na svim otpornicima vlada isti napon.
- Svakim otpornikom tee samo dio ukupne struje, tako da otpornikom veeg
otpora tee manja struja, a manjim vea struja.
- Ukupni otpor paralelnog spoja otpornika je manji od najmanjeg otpora u nekoj
grani.
- Ukupna vodljivost paralelnog spoja otpornika jednaka je zbroju vodljivosti
pojedinih otpornika.
- Prekid u jednom otporniku ne ometa rad ostalih.
- Kratki spoj na jednom otporniku (jednoj grani) znai kratki spoj svih grana.
Paralelni spoj n otpornika
jednakih otpora

Paralelni spoj dva otpornika

R
Ruk =
n

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

R=

Komen

R1 R2
R1 + R2

65/77

ELEK

3.13 Meusobno spajanje otpornika

Serijsko-paralelno spajanje otpornika

R1, 2 = R1 + R2 = 0,5 103 + 0,5 103 = 1103 = 1 k

1
1
1
=
+
R3, 4 R3 R4

R3, 4

R3 R4
1 103 1 103
=
=
= 0,5 103 = 0,5 k
3
3
R3 + R4 1 10 + 1 10

R = R1, 2 + R3, 4 = 1 103 + 0,5 103 = 1,5 103 = 1,5 k

I=

E
1,5
3
=
=
1

10
= 1 mA
3
R 1,5 10

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

66/77

ELEK

3.14 Elektrine mree

3.14 Elektrine mree

Elektrina mrea
spoj s vie izvora i vie otpora
elementi elektrine mree petlje,
grane, vorovi
grana elektrine mree dio mree
u kojem su samo u seriju vezani izvori i otpori pa kroz njih protjee ista struja
(struja grane)
vor mree mjesto u mrei gdje se sastaju najmanje tri grane
petlja mree zatvoreni strujni krug sastavljen od vie grana
Proraun (analiza) elektrinih mrea proraun strujnih i naponskih prilika u
elektrinim mreama odreivanje struja kroz sve grane i napona u svim vorovima
mree
Primjena tri osnovna zakona elektrotehnike:
Ohmov zakon
Prvi Kirchhoffov zakon
Drugi Kirchhoffov zakon
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

67/77

ELEK

3.14 Elektrine mree

Prvi Kirchhoffov zakon odnosi se na struje u voru mree

Zbroj svih struja koje ulaze u vor jednak je zbroju svih struja koje izlaze iz tog vora.
Zbroj svih struja u nekom voru jednak je nuli.
n

alg I j = 0
j =1

(+ I )
( I )
j

Primjer:

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

68/77

ELEK

3.14 Elektrine mree

Drugi Kirchhoffov zakon odnosi se na napone jedne petlje mree

U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila izvora jednak je
algebarskom zbroju svih padova napona na otporima:
n

j =1

j =1

alg E j = alg I j R j
Primjer:

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

69/77

ELEK

3.15 Energija elektrine struje elektrina energija (rad)

3.15 Energija elektrine struje elektrina energija (rad)

Rad W koji je obavljen pri protjecanju naboja Q = I t
u vremenu t od izvora preko otpora troila R:

W = U Q

Q = I t W = U I t

Energija istosmjerne elektrine struje elektrina energija na elementu strujnog kruga

(troilu ili izvoru) na kojem je napon U i tee struja I tijekom vremena t:

W = U I t (Ws )

Uz U = I R

U
I=
R

W - elektrina energija (Ws)

U - napon na elementu (V)
I - jakost struje (A)
t - vrijeme (s)

W = U I t = I R I t = I 2 Rt (Ws )
U
U2
W = U t =
t (Ws )
R
R

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

70/77

ELEK

3.15 Energija elektrine struje elektrina energija (rad)

Energija koju daje izvor, a koja se troi u strujnom krugu naziva se elektrina energija.
Elektrina energija:

W = UIt (Ws )
W = I 2 Rt (Ws )
U2
W=
t (Ws )
R

Jedinica: WATSEKUNDA (Ws)

1 VAs = 1 Ws

1 Ws = 1 J

(dul)

Napomena: U praksi se u elektroenergetici koristi vea mjerna jedinica kilovatsat

(kWh):
1 kWh = 1000 W 3600 s = 3,6 106 Ws
1 kWh = 3,6 106 J

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

71/77

ELEK

3.15 Energija elektrine struje elektrina energija (rad)

Mjerenje utroka elektrine energije elektrino brojilo

Simbol elektrinog brojila:

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

72/77

ELEK

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina

snaga

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina snaga

Elektrina snaga je mjera za onaj elektrini rad koji se obavi u jedinici vremena.
snaga vrijeme = rad

W
Elektrina snaga: P =
t
Uvaavajui: W = U I t

P - elektrina snaga (W)

W - elektrina energija (rad) (Ws)
t - vrijeme (s)

(W )
P=

U I t
= U I (W )
t

uz

U = IR

uz

U
I=
R

P = I R I = I 2 R (W )
U U2
P =U =
R
R

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

(W )

Komen

73/77

ELEK

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina

snaga

Elektrina snaga:

P = UI (W )
P = I 2 R (W )
U2
P=
R

(W )

Jedinica: VAT (W) 1 W = 1 V 1 A

Napomena:
U elektroenergetici se upotrebljavaju znatno vee jedinice od vata (W):
kilovat, 1 kW = 1 000 W = 103 W,
6
megavat, 1 MW = 1 000 000 W = 10 W,
gigavat, 1 GW = 1 000 000 000 W = 109 W.
S druge strane, u elektronici se upotrebljavaju manje jedinice od vata (W):
-3
milivat, 1 mW = 0,001 W = 10 W,
mikrovat, 1 W = 0,000001 W = 10-6 W.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

74/77

ELEK

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina

snaga

Mjerenje snage - VATMETAR

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

75/77

ELEK

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina

snaga

Stupanj korisnosti procesa ili ureaja

Omjer korisne izlazne energije (snage) i ulazne energije
(snage) daje stupanj korisnosti ili korisnost eta ().

W
= iz
Wul

P
= 2
P1

Wiz - korisna izlazna energija (Ws)

Wul - ulazna energija (Ws)
Wiz = Wul - Wg

P2 - korisna izlazna snaga (W)

P1 - ulazna snaga (W)
P2 = P1 - Pg

Korisnost:

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

P2
% = 100%
P1

Komen

76/77

ELEK

3.16 Snaga istosmjerne elektrine struje elektrina

snaga

Toplinski uinak elektrine struje

Jouleov uinak ili Jouleova toplina zakonitost za toplinu koja se razvija na
otporu R protjecanjem kroz njega elektrine struje I
Jouleova toplina je proporcionalna kvadratu jakosti struje (I2), elektrinom
otporu (R) i vremenu (t) protjecanja struje:

Q = R I 2 t (J )
Q
R
I
t

- Jouleova toplina (J)

- elektrini otpor ()
- jakost struje (A)
- vrijeme (s)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Istosmjerna el. struja i strujni krugovi

Komen

77/77