Komentari Na Odredbe CEFTA 2006 Sporazumabos

Bosna i Hercegovina
Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa
Bosna i Heregovina
Ministarstvo spoljne trgovine i
ekonomskih odnosa
KOMENTAR
NA ODREDBE SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU
CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU
O SLOBODNOJ TRGOVINI
(CEFTA 2006)
Sarajevo, decembar 2007. godine
CEFTA 2006 - Komentar
SADRAJ
PREDGOVOR .......................................................................................................................4
1. UVODNE NAPOMENE ...................................................................................................5
1.1 HRONOLOGIJA PROCESA LIBERALIZACIJE TRGOVINE U JUGOISTONOJ EVROPI ........................ 5
2. STRUKTURA SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU

CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI ...............7
2.1 CILJEVI SPORAZUMA .................................................................................................................. 9
2.2 CEFTA VS BILATERALNI UGOVORI .......................................................................................... 10
3. POGLAVLJE I OPE OBAVEZE KOJE SE ODNOSE NA TRGOVINU SVIM

ROBAMA.............................................................................................................................12
4. POGLAVLJE II INDUSTRIJSKI PROIZVODI ......................................................13
5. POGLAVLJE III POLJOPRIVREDNI PROIZVODI.............................................14
6. POGLAVLJE IV - TEHNIKE BARIJERE U TRGOVINI......................................16
6.1 INTERPRETACIJA ODREDABA WTO SPORAZUMA O TEHNIKIM BARIJERAMA U TRGOVINI ..... 16
6.1.1 WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini definicije...................................................... 16
6.1.2 Opi principi i pravila WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini.................................. 17
6.1.3 Pozicija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju primjena WTO Sporazuma o tehnikim barijerama
u trgovini .................................................................................................................................................. 19
6.2 INTERPRETACIJA ODREDABA STAVOVA 2 DO 6 LANA 13 CEFTA-E....................................... 19

6.2.1 Specifinosti odredaba lana 13 CEFTA-e ..................................................................................... 20
6.3 NECARINSKE BARIJERE ............................................................................................................ 21
7. POGLAVLJE V OPE ODREDBE...........................................................................22

7.1 PRAVILA PORIJEKLA ROBE ....................................................................................................... 25
7.1.1 Kumulacija porijekla u okviru CEFTA Sporazuma......................................................................... 30
7.1.1.1 CEFTA kumulacija porijekla .................................................................................................................... 30
7.1.1.2 Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja .................................................... 33
7.1.1.3 Pan-Euro-Mediteranska kumulacija porijekla........................................................................................... 34
7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina ............................................................................................ 35
7.2 PRAVILA ZATITE ..................................................................................................................... 37

7.2.1 Ope zatitne mjere ......................................................................................................................... 37
7.2.1.1 Definicije .................................................................................................................................................. 38
7.2.1.2 Opi uvjeti ................................................................................................................................................ 39
7.2.1.3 Procedura za pokretanje prethodnog postupka.......................................................................................... 40
7.2.1.4 Uvoenje mjere......................................................................................................................................... 42
7.2.2 Antidampinke mjere ....................................................................................................................... 42

7.2.2.1 Definicije .................................................................................................................................................. 43
7.2.2.2 Zahtjev za propisivanje antidampinke dabine........................................................................................ 44
7.2.2.3 Sadrina zahtjeva ...................................................................................................................................... 44
7.2.2.4 Odluka o pokretanju ispitnog postupka..................................................................................................... 45
7.2.2.5 Ispitni postupak......................................................................................................................................... 46
7.2.2.6 Vremenski okvir ispitnog postupka........................................................................................................... 47
7.2.2.7 Privremene i konane antidampinke dabine .......................................................................................... 47
7.2.2.8 Konana antidampinka dabina............................................................................................................... 47
7.2.2.9 Dogovor o cijenama.................................................................................................................................. 48
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina ............................................................................................................ 48
8. POGLAVLJE VI NOVA TRGOVINSKA PITANJA...............................................50

8.1 USLUGE .................................................................................................................................... 50
8.2 INVESTICIJE .............................................................................................................................. 51
8.3 JAVNE NABAVKE ...................................................................................................................... 53
8.4 ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA ................................................................................ 54
9. POGLAVLJE VII PRAVILA FUNKCIONIRANJA................................................56

10. ZAJEDNIKE IZJAVE ...............................................................................................58
10.1 ZAJEDNIKA IZJAVA U VEZI PRIMJENE WTO PRAVILA I PROCEDURA .................................... 58
10.2 ZAJEDNIKA IZJAVA O SARADNJI I POMOI............................................................................ 58
10.3 ZAJEDNIKA IZJAVA O LANOVIMA 20 I 21 ........................................................................... 59
10.4 ZAJEDNIKA IZJAVA O LANOVIMA 21, 22 I 23...................................................................... 61
11. ANEKS 2 OSNOVNOM SPORAZUMU.....................................................................62

12. AUTORI .........................................................................................................................63
PREDGOVOR
Pregovori o nekom meunarodnom sporazumu, posebno oni kojima se ureuju trgovinska i
slina pitanja, obino se odvijaju u atmosferi koja upuuje da je to najtei dio procesa.
Meutim, po zavretku pregovora dolazimo do zakljuka da je implementacija sporazuma,
ustvari, njegov najvaniji i najtei dio. Stoga se ini neophodnim da se odredbe sporazuma
dodatno pojasne i to kako zbog institucija koje su direktno ili indirektno ukljuene u njegovo
provoenje, tako i onih kojima je sam sporazum namijenjen, a to je u ovom sluaju
poslovna zajednica Bosne i Hercegovine, pa ak i ira javnost.
Iako se inilo da je do sada jako puno toga uinjeno na obavjetavanju i upoznavnju sa
sutinom sporazuma, ispostavilo se da postoji mnogo neodgovorenih pitanja, zabluda i
kao rezultat toga straha sveukupne poslovne zajednice u BiH. Broure, seminari,
sastanci, prezentacije, konsultacije... izgleda nisu bili dovoljni.
Suoeni sa injenicom da CEFTA Sporazum ve dugo izaziva oprene reakcije, polovine
ili netane informacije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine je, kao resorno ministarstvo, odluilo da u setu drugih dokumenata, pripremi i
ovaj Komentar koji nema ambiciju da ponudi odgovore na sva mogua pitanja i dileme,
nego da prui to je mogue tanije informacije i pojanjenja o nekim od najvanijih pitanja
koja Sporazum ureuje.
Ovom prilikom posebno naglaavamo da se Sporazum mora itati i razumijevati integralno,
uzimajui u obzir sve odredbe razliitih dijelova, koji su meusobno povezani i/ili
uvjetovani. Pri tome, esto je neophodno konsultovanje odrebi odgovarajuih WTO
sporazuma, EU i domaeg zakonodavstva.
Zato je ovaj dokument napravljen tako da prati strukturu samog Sporazuma. Istovremeno,
nastojali smo pripremiti komentare i obrazloenja na jednostavan i razumljiv nain, te
ponuditi druge pratee dokumente koji mogu biti korisni u cjelovitom i adekvatnom
razumijevanju.
1. Uvodne napomene
Nakon skoro petogodinjeg iskustva u liberalizaciji trgovine na podruju jugoistone
Evrope, steenog kroz implementaciju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, zemlje
regiona su krajem 2006. godine odluile unaprijediti svoju ekonomsku, a posebno
trgovinsku saradnju, te zakljuiti jedinstveni sporazum o slobodnoj trgovni, poznat kao
CEFTA 2006.
Kao prednosti ili koristi koje, pored ostalog, donosi Sporazum, navodi se slijedee:
Uspjena regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno trgovinska,

saradnja je vaan preduvjet za pribliavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj
uniji,
Novim Sporazumom e biti lake administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje

ugovornih odnosa,
Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu posebno

znaajno ujednaavanje uvjeta investiranja u regionu, jer smo mi zemlja neto primalac
investicija,
Dijagonalna kumulacija porijekla roba e se primjenjivati meu svim lanicama CEFTAe, i
Poboljanje mehanizama za rjeavanje sporova (uvodi se sistem unutranje arbitrae),

lakeg uklanjanja tehnikih barijera u trgovini i slino.
1.1 Hronologija procesa liberalizacije trgovine u jugoistonoj

Evropi
Ideja o liberalizaciji trgovine u regionu jugoistone Evrope je nastala osnivanjem Pakta
stabilnosti za jugoistonu Evropu (Sarajevo 30.7.1999.) kada je, meu glavne ciljeve Pakta
uvrteno i poveanje regionalne integracije i saradnje, to je u okviru Radnog stola II
(ekonomska pitanja) definirano kao promoviranje podruja slobodne trgovine, odnosno
liberalizacija trgovine.
Ve u januaru 2000. godine, na inicijativu Makedonije, formirana je Radna grupa za
trgovinu.
Ministri zemalja jugoistone Evrope (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunije,
Hrvatske, Makedonije, Jugoslavije - Srbije i Crne Gore i Moldove) su polovinom januara
2001. godine, na sastanku u enevi, dogovorili da se pristupi pripremama i potpisivanju
Memoranduma o razumijevanju, kojim e se regulisati pitanja liberalizacije trgovine i
olakavanja trgovine meu zemljama Regiona. Memorandum je potpisan 27. juna 2001.
godine u Briselu.
Potpisnice Memoranduma su se obavezale da e do kraja 2002. godine zakljuiti

bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, kojima e se za najmanje 90 posto roba omoguiti
slobodan protok bez ikakvih carinskih ogranienja. Na osnovu Memoranduma su u
Regionu zakljuena 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini.
U okviru aktivnosti Pakta stabilnosti, ministri zemalja zapadnog Balkana su na sastanku
odranom u Rimu (13. novembra 2003. godine) usvojili Ministarsku izjavu kojom su traili
od Radne grupe Pakta stabilnosti za liberalizaciju trgovine da preporui na koji nain je
najbolje harmonizirati bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, kako bi se poboljala
transparentnost mree bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i njena efikasna
administracija.
U cilju poveanja transparentnosti, potivanja pravila meunarodnog trgovinskog sistema,
posebno Svjetske trgovinske organizacije (WTO), produbljivanja uspostavljenih trgovinskih
odnosa izmeu zemalja regiona, privlaenja direktnih stranih ulaganja, te na taj nain
stvaranja uvjeta za poveanje zaposlenosti, ekonomskog prosperiteta i politike stabilnosti,
ministri zemalja Regiona su u Sofiji, 10. juna 2005. godine usvojili Zajedniku izjavu kojom
su se zemlje jugoistone Evrope obavezale da e zapoeti sa pripremnim radnjama na
izradi jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini.
Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistonu Evropu za liberalizaciju i olakavanje trgovine
dan je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeu mreu bilateralnih ugovora sa jednim
ugovorom o slobodnoj trgovini za cijeli region zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u.
Na osnovu toga, u okviru ove Radne grupe voeni su naelni razgovori o Osnovnim
principima i smjernicama zamjene bilateralnih ugovora jedinstvenim ugovorom, kao i
pripremi ilustrativnog nacrta teksta budueg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini.
Po okonanju ovog procesa, u Bukuretu su, 6. aprila 2006. godine, Premijeri zemalja JIE
usvojili Zajedniku izjavu kojom su, izmeu ostalog, dali nalog nadlenim ministrima da
zakljue sporazum, istovremeno osiguravajui pristupanje CEFTA-i za zemlje koje nisu
lanice i izmjenu postojeeg sporazuma uz saglasnost svih Strana.
Cijeli proces je snano podrala Evropska komisija. Evropska perspektiva zemalja
Zapadnog Balkana je potvrena i u Izjavi iz Soluna u junu 2003. godine. Ovo posebno u
svjetlu injenice da je Evropska unija potvrdila namjeru da postepeno uspostavi zonu
dijagonalne kumulacije porijekla izmeu EU i zemalja Zapadnog Balkana.
Evropska komisija je, takoer, svojim dokumentom od 27.1.2006. godine, pod nazivom
Zapadni Balkan na putu ka Evropskoj uniji, jaanje stabilnosti i podsticanje napretka,
podrala to bre zakljuenje regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini, te s tim u vezi
osigurala savjetodavnu i tehniku pomo.
Sporazum je potpisan 19.12.2006. godine u Bukuretu, a za Bosnu i Hercegovinu je stupio
na snagu 22. novembra 2007. godine (Slubeni glasnik BiH, br. 9/07).
2. Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju

Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini
CEFTA Sporazum je, u poreenju sa bilateralnim ugovorima, daleko sloeniji i
sveobuhvatniji. Osim to je u pitanju plurilateralni sporazum, on uvodi i neka nova pitanja
koja ranije nisu bila obuhvaena ili znaajno unaprjeuje odredbe za koje se u bilateralnim
ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni.
Kompleksnost Sporazuma se ogleda ne samo u njegovom sadraju, nego i samoj strukturi.
Obzirom da se stara CEFTA pokazala kao dobra priprema za EU lanistvo njezinih
potpisnica, odlueno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i
istovremenom pristupanju novih lanica.
Otuda i naziv sporazuma Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom
sporazumu o slobodnoj trgovini, popularno CEFTA 2006.
Osnovni Sporazum se sastoji od svega etiri lana i odnosi se na dogovor ugovornih
Strana da, prihvatajui Aneks 1 Sporazumu o izmjeni i pristupanju
Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, istovremeno pristupaju i
mijenjaju Centralnoevropski Sporazum o slobodnoj trgovini.
Potpisnice sporazuma su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Bugarska,
Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova, Republika Crna Gora,
Rumunija, Republika Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu, u
ime Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iako su potpisale Sporazum, ulaskom u Evropsku uniju 1. januara 2007. godine Rumunija i
Bugarska su prestale biti lanice CEFTA-e.
Graf 1 Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o
slobodnoj trgovini
Aneks 1 SPORAZUMU O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM

SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI Konsolidirana verzija Centralnoevropskog
sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), zapravo predstavlja glavni tekst
Sporazuma. On je strukturiran u sedam Poglavlja, i to:
Poglavlje I Ope obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama

Poglavlje II Industrijski proizvodi
Pogljavlje III Poljoprivredni proizvodi
Poglavlje IV Tehnike barijere trgovini
Poglavlje V Ope odredbe
Poglavlje VI Nova trgovinska pitanja
Poglavlje VII Pravila funkcioniranja
U nastavku dokumenta su obraena sva poglavlja pojedinano, sa kratkim obrazloenjem

i/ili komentarom najinteresantnijih odredaba.
2.1 Ciljevi Sporazuma

U stavu 2, lana 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma (Aneks 1), pobrojani su ciljevi
Sporazuma, i to:
Konsolidirati u jedan sporazum postojei nivo liberalizacije trgovine postignut kroz

mreu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini ve zakljuenih izmeu Strana;
Poboljati/stvoriti uvjete za podsticanje investicija, ukljuujui strana direktna ulaganja;
iriti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravina, jasna, stabilna
i predvidiva pravila;
Ukinuti barijere i poremeaje u trgovini, te olakati kretanje roba u tranzitu i prekogranino kretanje roba i usluga izmeu teritorija Strana;
Osigurati pravine uvjete konkurencije koja utie na trgovinu i investicije, te postepeno

otvoriti trita javnih nabavki na teritorijama Strana;
Osigurati odgovarajuu zatitu

meunarodnim standardima;
Pruiti efikasne procedure za provoenje i primjenu ovog Sporazuma, za njegovo

zajedniko upravljanje, te za rjeavanje sporova;
Poboljati trgovinske odnose sa tritima treih zemalja kroz odgovarajuu saradnju

izmeu Strana u ovom Sporazumu.
prava
intelektualnog
vlasnitva
skladu
sa
2.2 CEFTA vs bilateralni ugovori

Stupanjem na snagu novog Sporazuma, prestali su da vae bilateralni ugovori o slobodnoj
trgovini. Radi boljeg razumjevanja koja i kakva poboljanja donosi CEFTA, u slijedeem
tabelarnom pregledu navedeno je poreenje najvanijih odredaba u CEFTA-i 2006 u
odnosu na odredbe bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, uz kratki komentar o znaenju
i/ili vanosti pojedinih odredaba.
CEFTA 2006
Bilateralni sporazumi
1 sporazum
32 bilateralna sporazuma
(Jedan sporazum regulira uvjete trgovine u

regionu od preko 30 miliona potroaa)
(32 sporazuma svaki na svoj nain ureuju

uvjete trgovine u regionu)
Liberalizacija svih industrijskih

proizvoda
Liberalizacija svih industrijskih

proizvoda
(Prenesene su carinske koncesije iz bilateralnih

sporazuma. Svi industrijski proizvodi su
liberalizirani)
(Ugovorena liberalizacija svih industrijskih

proizvoda)
Dodatna liberalizacija poljoprivrednih

proizvoda
Djelimina (potpuna) liberalizacija

poljoprivrednih proizvoda
(Prenesene carinske koncesije iz bilateralnih

sporazuma i dogovoren poetak pregovora o
daljoj liberalizaciji. Posebno znaajno za BiH da
druge Strane takoer liberaliziraju trgovinu ovih
proizvoda)
(Zavisno od sporazuma do sporazuma u regionu

je bilateralno ugovorena djelimina ili potpuna
liberalizacija trgovine poljoprivrednim
proizvodima)
Nema koliinskih ogranienja
Nema koliinskih ogranienja
Nema izvoznih subvencija
Nema eksplicitne zabrane koritenja

izvoznih subvencija
(Posebno vana odredba za BiH, jer je u

prolosti, primjenom bilateralnih sporazuma u
nekoliko navrata bila izloena subvencioniranom
izvozu iz susjednih zemalja)
(Jasno ne postojanje zabrane je dovodilo do

situacija razliitog tumaenja, pa time i primjene
izvoznih subvencija za koje se smatra da imaju
najvei remetilaki uticaj na trgovinu)
10 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
CEFTA 2006
Bilateralni sporazumi
Nema fiskalne diskriminacije
Nema fiskalne diskriminacije
(Odredbe su dopunjene eksplicitnom obavezom

ne samo nediskriminacije ve i ukidanjem svih
postojeih oblika diskriminacije)
(Ne postojanje eksplicitne obaveze ukidanja

postojeih oblika diskriminacije dovodilo je do
razliitog tumaenja i njihove primjene dugi niz
godina, te stalnog sporenja u tom smislu)
Tehnike barijere trgovini
Tehnike barijere trgovini
(Odredbe od posebne vanosti za BiH. Posebno

poboljan mehanizam rjeavanja svih pitanja
vezanih za tehnike propise i barijere. Sistem
donoenja propisa i blagovorenog meusobnog
izvjetavanja)
(Odredbe koje su se u praksi pokazale

nedovoljnim za rjeavanje pitanja tehnikih
barijera, koje su u situaciji liberalizirane trgovine
vremenom postale glavna barijera za plasman
BiH proizvoda na trita Potpisnica)
Mehanizmi zatite (ope i posebne

zatitne mjere, anti-damping,
kompezatorne i druge mjere)
Mehanizmi zatite (ope i posebne

zatitne mjere, anti-damping,
komepezatorne i druge mjere)
(Znaajno poboljani mehanizmi za uvoenje

razliitih zatitnih mjera i reagovanja na uvedene
mjere)
(Nedovoljno precizno definirani mehanizmi

primjene mjera i reagovanja na mjere)
Nova trgovinska pitanja
Nema odredaba o novim trgovinskim

pitanjima
(Uvedene odredbe o investicijama, uslugama,

javnim nabavkama i pravima intelektualnog
vlasnitva. Posebno vane odredbe za stvaranje
atraktivnog poslovnog okruenja kako za strane
tako i domae ulagae)
Mehanizmi za rjeavanje sporova

(konsultacije, medijacija, arbitraa)
(Uvedeni novi mehanizmi za rjeavanje sporova
i dodatno precizirane procedure. Ovo bi trebalo
omoguiti bre, konano rjeavanje sporova, te
uvesti dodatnu disciplinu Potpisnica u
potivanju uvjeta trgovine koji su ugovoreni)
Mehanizmi za rjeavanje sporova

(konsultacije unutar zajednikog
odbora)
(Mehanizam koji se pokazao izuzetno
neefikasan, pa su sporovi trajali po nekoliko
godina, uzrokujui tetu, bez adekvatnog
mehanizma za popravljanje stanja)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 11
3. POGLAVLJE I Ope obaveze koje se odnose na

trgovinu svim robama
Ovo Poglavlje obuhvata lanove 2 do 6 Sporazuma i, kao to sam naslov kae utvruje
ope obaveze, koje se odnose na trgovinu svim robama (industrijskim i poljoprivrednim).
Konkretnije, utvruju se: nain klasifikacije roba u trgovini, polazne carine, nain
zaokruivanja kod sniavanja, zabranu uvoznih i izvoznih koliinskih ogranienja i mjera
jednakog efekta, kao i ukidanje svih postojeih na dan stupanja na snagu Sporazuma,
zabranu uvoenja i ukidanje postojeih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i ukidanje
carinskih taksi koje nisu u skladu sa lanom VIII GATT-a 1994.
Komentar: Pojedine odredbe ovog Poglavlja itaoce nekada dovode u zabunu, pa je
potrebno dati odreena pojanjenja.
Polazne carine: pitanje polaznih carina se moralo definirati iz najmanje dva razloga.
Prvo, CEFTA sporazum je otvoren za pristupanje drugih zainteresiranih strana, pa je
morala biti sadrana odredba kojom se ureuje koji je to polazni nivo carina za budue,
pregovorima ugovorene, carinske koncesije. Drugo, u CEFTA Sporazum su prenesene
carinske koncesije koje je svaka od Potpisica imala u bilateralnim ugovorima. U sluaju
Bosne i Hercegovine, ve je izvrena liberalizacija skoro svih proizvoda sa svim
Potpisnicama, pa se stav o polaznim carinama na nju praktino i ne odnosi. Meutim,
imajui u vidu obavezu Potpisnica da stupe u pregovore o daljoj liberalizaciji
poljoprivrednih proizvoda (onih koje to bilateralno nisu uinile), potrebno je znati koji je
polazni nivo sniavanja.
Carinske takse koje nisu u skladu sa lanom VIII GATT-a 1994 - lan VIII, stav
1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: Sva
davanja i dabine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predvienih u
okviru lana III) koje nameu ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit e
ograniene na iznose pribline trokovima pruenih usluga i nee predstavljati
indirektnu zatitu domaih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.
Dakle, zemlja ima pravo naplate takse na uvoz, ali ta taksa mora odraavati stvarnu
vrijednost pruene usluge, te ne smije predstavljati indirektnu zatitu domae
proizvodnje ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.
4. POGLAVLJE II Industrijski proizvodi

Ovo Poglavlje je moda jedno od najkraih i sadri samo dva lana. Prvi utvruje obuhvat
industrijskih proizvoda i istovremeno ih definira. To su proizvodi koji su klasificirani untar
poglavlja Harmoniziranog sistema naziva i ifarskih oznaka roba (u daljem tekstu: HS) 25
do 97, uz izuzetak proizvoda koji se, prema WTO Sporazumu o poljoprivredi, smatraju
poljoprivrednim proizvodima. Ovi proizvodi su navedeni u Aneksu 1 Konsolidirane verzije
CEFTA Sporazuma.
Drugi lan ureuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi
fiskalne prirode, kao i dinamiku ukidanja. Takoer se navodi da e proizvodi iz Aneksa 2
biti u potpunosti liberalizirani do 31. decembra 2008. godine.
Komentar: Pominjanje datuma u lanu 8 (31. decembar 2008. godine) moe itaoca
dovesti na pomisao da su neke zemlje u pregovorima ponovno pregovarale liberalizaciju
industrijskih proizvoda, te da im je na taj nain napravljen ustupak. Meutim, u pitanju je
sljedee. Kako su u novi Sporazum prenoene carinske koncesije dogovorene bilateralno,
to se ustanovilo da par njih (misli se na Potpisnice), zbog kasnog zakljuenja sporazuma,
jo uvijek ima odreeni ugovoreni prijelazni period za liberalizaciju ogranienog broja
industrijskih proizvoda. U cilju transparentnosti ali i izbjegavanja svake sumnje da svi
industrijski proizvodi moraju biti liberalizirani, ti proizvodi su uneseni u Aneks 2, a 31.
decembar 2008. godine je trenutak isteka ugovorenog prijelaznog perioda.
5. POGLAVLJE III Poljoprivredni proizvodi

Poglavlje Poljoprivredi proizvodi, dodatno detaljno ureuje uvjete trgovine ovom grupom
proizvoda. Dakle, na njih se takoer primjenjuju ope odredbe iz Poglavlja I.
Obuhvata lanove 9 do 12, i to: obuhvat, uvozne carine, koncesije i poljoprivredne politike,
te sanitarne i fitosanitarne mjere.
Komentar:
Obim Kao i kod industrijskih proizvoda, ovaj lan utvruje obuhvat poljoprivrednih
proizvoda i istovremeno ih definira. Pored standardne klasifikacije po kojoj se
poljoprivrednim prozvodima smatraju proizvodi koji su klasificirani untar HS poglavlja 1
do 24, u poljoprivredne proizvode se ubrajaju i neki industrijski proizvodi koji se prema
WTO Sporazumu o poljoprivredi smatraju poljoprivrednim proizvodima. Ovi proizvodi
su navedeni u Aneksu 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma.
Uvozne carine S obzirom na specifinost poljoprivrednih proizvoda, ovim lanom se
ureuje sniavanje ili ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta i uvoznih taksi
fiskalne prirode na proizvode navedene u Aneksu 3. Ovaj Aneks predstavlja
konsolidirani pregled svih bilateralno ugovorenih carinskih koncesija za poljoprivredne
proizvode. Imajui u vidu injenicu da, za razliku od industrijskih proizvoda,
poljoprivredni proizvodi nisu bili u potpunosti liberalizirani meu Stranama u bilateralnim
ugovorima, to se u ovom lanu dalje utvruje da e Strane (koje to do sada nisu uinile)
razmotriti mogunosti dalje liberalizacije poljoprivrednih proizvoda ne kasnije od 1. maja
2009. godine. Napomena: U tom smijeru su ve pokrenute inicijative unutar
Zajednikog odbora CEFTA-e.
Koncesije i poljoprivredne politike Ovaj lan utvruje da Strane nee biti
ograniene u provoenju svojih poljoprivrednih politika, ali bez tete za koncesije koje
se dane u lanu 10 (uvozne carine). Takoer se eksplicitno utvruje da e se Strane
suzdrati od koritenja izvoznih subvencija, te ukinuti bilo koje postojee takve
subvencije u meusobnoj trgovini. U svjetlu injenice da je ba BiH bila izloena
primjeni ovakvih subvencija od drugih Strana, ova odredba ima poseban znaaj.
Sanitarne i fitosanitarne mjere Ovim lanom se ureuje oblast primjene sanitarnih i
fitosanitarnih mjera i propisa. Cilj je primjena propisa, mjera i postupaka koji su bazirani
na meunarodnim standardima, odnosno, tamo gdje ne postoji relevantan
meunarodni standard, mjere moraju biti bazirane na naunom pristupu iskljuivo u
cilju zatite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, te zdravstvene ispravnosti proizvoda
ivotinjskog i biljnog porijekla. Mjere ne smiju biti diskriminatorne niti koritene u cilju
neopravdanog ograniavanja i/ili sprjeavanja ulaska proizvoda na sopstveno trite.
Provoenjem bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, otvorena su mnoga
kontroverzna pitanja u pogledu primjene sanitarnih i fitosanitranih mjera, a naroito u
vezi sa oekivanjem poslovne zajednice u BiH koja se bavi proizvodnjom i preradom

poljoprivrednih proizvoda. Opi je zakljuak da je u vrijeme stupanja na snagu ovih
bilateralnih ugovora, Bosna i Hercegovina imala ozbiljne institucionalne deficijencije,
to je rezultiralo da su poljoprivredni proizvoai iz ugovornih strana izvozili bez veih
smetnji svoje proizvode u BiH, a s druge strane izvoz BiH poljoprivrednih proizvoda je
bio limitiran ili u potpunosti onemoguen. U vrijeme stupanja na snagu CEFTA
sporazuma situacija za BiH poljoprivredne proizvoae je dosta povoljnija jer su u BiH
u potpunosti uspostavljene nadlene institucije u ovoj oblasti, i to: Ured za veterinarstvo
BiH, Uprava BiH za zatitu zdravlja bilja i Agencija za sigurnost hrane.
Mehanizmi WTO Sporazuma o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SPS), koji
se provode kroz nadlene institucije, omoguuju transparentan pristup i veoma su jasni
u pogledu osiguranja istih standarda u trgovini poljoprivrednim proizvodima. Meutim,
dalje jaanje kapaciteta nadlenih institucija u BiH bit e neophodno da bi se osigurao
potpuno ravnopravan status BiH poljoprivrednih proizvoaa na regionalnom tritu.
Ovdje prije svega treba voditi rauna da je odredbama SPS sporazuma dozvoljena
primjena veeg nivoa sanitarne i fitosanitarne zatite od relevantnih meunarodnih
standarda ako je provedena analiza rizika. Ovakva primjena SPS sporazuma je
naroito bitna ako uvaavamo injenicu da su zemlje Potpisnice CEFTA sporazuma u
razliitim fazama primjene EU sanitarnih i fitosanitarnih standarda, to nas esto dovodi
u poziciju da EU standard, koji se pojavljuje kao restriktivniji u pogledu meunarodne
trgovine, predstavlja opravdanu sanitarnu barijeru za izvoz BiH proizvoda.
U tom smislu, nadlene institucije u BiH e morati nai optimalna rjeenja za efikasnu
implementaciju EU propisa iz sanitarne i fitosanitarne oblasti koji nee biti depresivni za
domau proizvodnju, a istovremeno istrajati na pregovorima sa CEFTA partnerima u
meusobnom prepoznavanju nacionalnih standarda.
6. POGLAVLJE IV - Tehnike barijere u trgovini

S obzirom da CEFTA ne propisuje posebna pravila kada su u pitanju tehnike barijere u
trgovini, nego u lanu 13, stav 1 upuuje na primjenu odredaba WTO Sporazuma o
tehnikim barijerama u trgovini (osim ukoliko nije drugaije ureeno pomenutim lanom
CEFTA-e), u daljem tekstu slijedi kratka interpretacija odredaba ovog meunarodnog
multilateralnog sporazuma.
Potom slijedi interpretacija odredaba stavova 2 do 6 lana 13 CEFTA-e koji nameu
odreene obaveze lanicama CEFTA-e i reguliraju odreena pitanja saradnje i
koordinacije u pripremi, donoenju i primjeni nacionalnih tehnikih propisa, standarda i
procedura ocjene usklaenosti.
6.1 Interpretacija odredaba WTO Sporazuma o tehnikim

barijerama u trgovini
6.1.1 WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini definicije
U Aneksu 1 WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini dane su slijedee definicije
osnovnih pojmova koji se koriste:
- Tehniki propis - Dokument u kojem se navode karakteristike proizvoda ili procesa i
proizvodnih metoda u vezi njih, ukljuujui odgovarajue administrativne odredbe, koje se
obavezno moraju potovati. On takoer moe sadravati ili se iskljuivo baviti
terminologijom, simbolima, zahtjevima u vezi pakovanja, oznaavanja i obiljeavanja, koji
se odnose na proizvod, proces ili metod proizvodnje.
- Standard - Dokument odobren od strane priznatog tijela, koji sadri uobiajenu i estu
upotrebu, pravila, smjernice ili karakteristike za proizvode ili odgovarajue procese i
proizvodne metode, a ije potivanje nije obavezno. On takoer moe sadravati ili se
iskljuivo baviti terminologijom, simbolima, zahtjevima u vezi pakovanja, oznaavanja i
obiljeavanja koji se odnose na proizvod, proces ili metod proizvodnje.
Dakle, oba pomenuta termina ukljuuju:
Karakteristike proizvoda, ukljuujui one koji se odnose na kvalitet;

Proces i metode proizvodnje koji imaju uticaj na karakteristike proizvoda,
Terminologiju i simbole;
Zahtjeve u vezi pakovanja, oznaavanja i obiljeavanja koji se odnose na proizvod.
Razlika izmeu ovih termina je u pogledu njihove obaveznosti primjene. Primjena tehnikih
propisa je obavezujua, dok su standardi u pravilu dobrovoljni.
- Procedure procjene usklaenosti - Sporazum definira proceduru ocjene usklaenosti

kao Bilo koju proceduru kojom se, direktno ili indirektno, odreuje da li su ispunjeni
relevantni zahtjevi tehnikih propisa ili standarda.
Procedura ocjene usklaenosti u praksi moe imati slijedee oblike:
Testiranje proizvoda (tehnika operacija koja se sastoji u utvrivanju jedne ili vie
karakteristika proizvoda);
Certifikacija proizvoda poslije kontrole (postupak kojim trea strana daje pismeno
potvrdu da proizvod ispunjava traene zahtjeve);
Ocjena sistema upravljanja kvalitetom (postupak kojim trea strana daje pismeno
potvrdu da proizvoa primjenjuje odriv i efikasan sistem koji omoguuje proizvodnju
konzistentnog kvaliteta sa minimalnim ili bez odstupanja; i
Postupak akreditacije.
6.1.2 Opi principi i pravila WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini

WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini predstavlja jedan od tzv. okvirnih WTO
sporazuma koji uspostavlja osnovna pravila kojima se svaka zemlja mora rukovoditi
prilikom pripremanja, usvajanja i primjene tehnikih propisa, standarda i procedura ocjene
usklaenosti.
Sporazum se primjenjuje na sve proizvode (poljoprivredne i industrijske). Odredbe ovog
Sporazuma se ne odnose na sanitarne i fitosanitarne mjere definirane u Aneksu A WTO
Sporazuma o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.
WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini propisuje proceduru pripremanja,
usvajanja i primjene tehnikih propisa i standarda i procedura ocjene usklaenosti. U tom
pogledu, svaka zemlja je duna da osigura:
da se za proizvode koji se uvoze primjenjuje tretman koji nije nepovoljniji od onog koji
imaju isti ili slini proizvodi domaeg porijekla. Drugim rijeima obavezna je primjena
istih tehnikih propisa i standarda i procedura ocjene usklaenosti za domae i uvozne
proizvode (Nacionalni tretman - NT);
da se u primjeni tehnikih propisa i standarda ne pravi diskriminacija meu uvezenim

proizvodima prema njihovom porijeklu (MFN princip);
da priprema, usvajanje i primjena tehnikih propisa i procedura ocjene usklaenosti

nema za cilj stvaranje nepotrebnih barijera u meunarodnoj trgovini. U tom smislu
tehniki propisi moraju biti zasnovani na naunim dostignuima i ne smiju biti
restriktivniji nego to to nalae potreba zatite nacionalne sigurnosti, zdravlja i ivota
ljudi, ivotinja i biljaka i zatita ivotne okoline;
Ovaj Sporazum prepoznaje injenicu da potreba da neki proizvod bude u skladu sa vie
razliitih tehnikih propisa i standarda moe imati posljedice na meunarodnu trgovinu, te
da time uvjetovani visoki trokovi proizvodnje mogu obeshrabriti proizvoae da proizvode
za izvoz. Stoga, ovaj Sporazum uspostavlja pravila koja imaju za cilj smanjiti rizik da se
tehniki propisi i standardi usvajaju i primenjuju jednostavno u svrhu zatite domae
industrije.
Prema odredbama WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini, tehniki propisi i
standardi ne predstavljaju nepotrebnu prepreku meunarodnoj trgovini ukoliko:
su usvojeni u cilju ostvarenja legitimnih ciljeva;

su bazirani na meunarodnim standardima;
Ovaj Sporazum podstie zemlje da koriste meunarodne standarde. U tom cilju, ukoliko
zemlja koristi meunarodne standarde ili sisteme ocjene usklaenosti kao osnovu za
pripremu tehnikih propisa, smatra se da takvi propisi ne predstavljaju nepotrebnu
prepreku trgovini.
Meutim, ukoliko se neki meunarodni standard smatra neefikasnim ili neodgovarajuim za
ostvarenje nekih nacionalnih ciljeva ili ukoliko isti ne postoje, zemlja je slobodna da razvija
svoje vlastite standarde i tehnike propise. U tom sluaju zemlja mora osigurati da takvi
standardi, propisi ili procedure ocjene usklaenosti nisu restriktivniji nego to je to potrebno
za ostvarenje legitimnih ciljeva.
Legitimni ciljevi zbog kojih zemlja moe usvojiti tehniki propis ukljuuju:
Zahtjevi nacionalne sigurnosti;

Sprjeavanje prakse obmanjivanja;
Zatita ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka ili zatita okoline.
U postupku procjene da li je neki tehniki propis restriktivniji nego to je to potrebno za

ostvarenje legitimnih ciljeva (u sluaju da meunarodni standardi nisu odgovarajui ili
ukoliko ne postoje), slijedei elementi moraju biti razmotreni:
Raspoloivi nauni i tehniki podaci;

Odgovarajua tehnologija koja se koristi u proizvodnji, ili
Namjeravana krajnja upotreba proizvoda.
Na kraju, Sporazum ukazuje i na neke tehnike probleme do kojih moe doi prilikom
testiranja ili kontrole proizvoda u cilju ocjene njihove usklaenosti sa vaeim tehnikim
propisima u zemlji uvoza. Stoga se u Sporazumu preporuuje zemljama lanicama da,
gdje je god to mogue, prihvataju rezultate testova ocjene usklaenosti izvrenih u zemlji
izvoza. Zemlje se takoer ohrabruju na zakljuivanje Sporazuma o meusobnom
priznavanju procedura ocjene usklaenosti.
6.1.3 Pozicija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju primjena WTO

Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini
Kada je u pitanju provoenje WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini, moe se
konstatovati da je Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunila skoro sve obaveze ukljuujui
zakonodavni i institucionalni dio. U tom pogledu, u prethodnom periodu usvojeni su
slijedei propisi koji osiguravaju ispunjavanje zahtjeva WTO Sporazuma o tehnilkim
barijerama u trgovini:
1.
2.
3.
4.
Zakon o standardizaciji BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01);

Zakon o akreditaciji BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01);
Zakon o mjeriteljstvu BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01);
Zakon o tehnikim zahtjevima i proceduri ocjene usklaenosti BIH (Slubeni
glasnik BiH, br. 45/04);
5. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04);
6. Zakon o nadzoru nad tritem BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04);
7. Uputstvo o nainu pripreme i usvajanja tehnikih propisa BIH (Slubeni glasnik
BiH, br. 35/06).
Uz ove propise Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH osigurava potivanje osnovnih WTO
principa, osiguravajui primjenu Nacionalnog tretmana (NT) i principa Najpovlatenije
nacije (tzv. MFN principa) i u pogledu primjene tehnikih propisa i standarda i procedure
ocjene usklaenosti.
U cilju implementacije ovih propisa uspostavljene su, i u potpunosti su operativne, slijedee
institucije: Institut za standardizaciju, Institut za akreditaciju, Institut za mjeriteljstvo,
Agencija za nadzor nad tritem, te Komitet za tehnike propise kao ad hoc tijelo koje ine
predstavnici odgovarajuih dravnih i entitetskih ministarstava.
6.2 Interpretacija odredaba stavova 2 do 6 lana 13 CEFTA-e

Stav 2 - Obavezuje lanice CEFTA-e da identificiraju i ukinu nepotrebne postojee
tehnike barijere u meusobnoj trgovini. U skladu sa lanom 41 (5), uspostavljen je Pododbor za pitanja tehnikih i svih drugih necarinskih barijera u trgovini, koji bi trebao
nadgledati proces identificiranja i ukidanja nepotrebnih tehnikih barijera u trgovini.
Komentar: Zemlje regiona, lanice CEFTA-e, nalaze se u razliitim fazama u procesu
pridruivanja EU, a samim tim i u razliitim fazama transpozicije (prijenosa) EU tehnikih
direktiva u njihov pravni sistem. Takoer, tri lanice CEFTA-e (BiH, Srbija i Crna Gora) nisu
lanice WTO-a, te stoga postoji mogunost da neka od njih jo uvijek koristi tehnike
propise koji predstavljaju barijeru trgovini.
Pored toga potrebno je, u okviru rada Pod-odbora za tehnike barijere trgovine i
necarinske barijere, preispitati postojanje drugih oblika necarinskih barijera (npr. primjena
sistema uvoznih dozvola, pravila porijekla, provoenje carinskog postupka i sl.)
Stav 3 (a) - Obavezuje zemlje lanice CEFTA-e:
da nee uvoditi nove nepotrebne tehnike barijere trgovini;

da e saraivati, unutar Pod-odbora za tehnike barijere trgovine i necarinske barijere,
na harmonizaciji svojih tehnikih propisa, standarda i obaveznih procedura ocjene
usklaenosti sa ciljem ukidanja tehnikih barijera u trgovini.
Stav 3 (b) - Namee obavezu informiranja ostalih lanica, putem Pod-odbora za tehnike
barijere trgovine i necarinske barijere, o bilo kojem nacrtu teksta za novi tehniki propis
(ukljuujui bilo koje obavezujue procedure ocjene usklaenosti) ili standard, najmanje
devedeset dana prije njegovog usvajanja, osim u sluaju hitnosti, kao to je navedeno u
WTO Sporazumu o tehnikim barijerama u trgovini. Ukoliko Strana predloi preuzimanje
evropskog ili meunarodnog tehnikog propisa ili standarda, odnosni period je trideset
dana.
6.2.1 Specifinosti odredaba lana 13 CEFTA-e

Stav 3 (c) Harmonizacija tehnikih propisa i standarda sa EU - Podstie CEFTA lanice da
svoje tehnike propise, standarde i procedure ocjenjivanja usklaenosti usklade sa onima
koji su u primjeni u EU.
Stav 4 Harmonizacija tehnikih propisa i standarda zemalja regiona - Strane se
obavezuju da stupe u pregovore za zakljuivanje plurilateralnih sporazuma o
harmonizoranju njihovih tehnikih propisa i standarda, i meusobnog priznavanja
procedura ocjenjivanja usklaenosti u skladu sa relevantnim odredbama WTO Sporazuma
o tehnikim barijerama u trgovini te drugim meunarodnim sporazumima prije 31.
decembra 2010. godine.
Stav 5 Rjeavanje sporova u okviru Zajednikog odbora CEFTA-e - Ukoliko Strana
smatra da je bilo koja druga Strana usvojila ili je u procesu usvajanja mjere koja predstavlja
nepotrebnu tehniku barijeru u trgovini, odnosna Strana e obavijestiti Zajedniki odbor ili
posebni odbor za pitanja tehnikih barijera u trgovini, koji e odluiti o aktivnosti koja treba
biti preduzeta.
6.3 Necarinske barijere

Necarinske barijere se, u praksi, vrlo esto poistovjeuju sa tehnikim barijerama trgovini.
U tom smislu, naprije je potrebno napraviti distinkciju izmeu necarinskih barijera u irem i
uem smislu. Dakle, necarinskom barijerom se smatra svaka mjera ili praksa koja nema
oblik carinske dabine. To automatski ne znai da predstavlja nepotrebnu ili neopravdanu
barijeru, pa je u praksi vrlo vano uvijek naprije utvrditi stvarnu prirodu i opravdanost iste.
Dakle, kada je rije o tehnikim barijerama, iako one u praksi mogu predstavljati
neopravdanu necarinsku barijeru, to ne znai da su automatski nedozvoljene.
Necarinske barijere bi se generalno mogle definirati kao vladine mjere (osim carinskih
dabina) koje ograniavaju uvoz ili imaju sposobnost ograniavanja meunarodne trgovine,
ak i ako to u stvarnosti uvijek ne ine. Necarinske barijere ukljuuju sistem nadzora nad
uvozom i razliite takse, kao i mjere koje su u meunarodnim razmjerima prepoznate kao
ograniavajue za trgovinu, ak i kada im objektivno ne moe biti pripisana namjera ili
efekat ograniavanja trgovine.
S obzirom na svjetski trend smanjivanja ili ukidanja carinskih dabina, ove mjere su postale
vidljivije prepreke trgovini, a time i fokus kako vlada, tako i poslovnih zajednica skoro svih
zemalja svijeta.
Odreeni broj WTO Sporazuma ureuje razliita birokratska ili pravna pitanja koja mogu
predstavljati prepreku trgovini. To su: uvozne dozvole, pravila o carinskom vrjednovanju
robe, naknadne provjere uvoza kod inspekcije prije otpreme, odreeni postupci kod
primjene pravila porijekla robe, investicione mjere, itd.
Neopravdane necarinske barijere takoer ukljuuju irok spektar praksi koje se kreu od
birokratskih odugovlaenja u obradi zahtjeva za dozvole, kampanja kupujmo domae do
neetinih poslovnih praksi. Takve mjere ine neopravdane necarinske barijere a esto su
pravdane po osnovu odgovarajue javne politike, npr. potreba zatite ljudskog zdravlja i
sigurnosti, zatita domae industrije u razvoju, itd.
Neopravdane necarinske barijere uobiajeno ukljuuju:
Primjenu tehnikih propisa i standarda suprotno pravilima WTO-a;
Primjenu sanitarnih i fitosanitarnih mjera na diskriminatoran nain ili u cilju
neopravdanog ograniavanja ili sprjeavanja ulaska robe na domae trite;

Provoenje carinskih procedura na nain da ograniavaju ili sprjeavaju ulazak robe na
domae trite (npr. zadravanje vozila, pravila porijekla, carinsko vrjednovanje, itd.);
Procedure izdavanja dozvola (sloene dugotrajne procedure, diskriminacija, i sl.);
Krenje lanova V (sloboda tranzita), VIII (nametanje posebnih dabina) i X
(netransparentnost trgovinskih propisa) GATT-a 1994,...itd.
7. POGLAVLJE V Ope odredbe

Ovo Poglavlje je najobimnije u Sporazumu, kako po duini tako i po obuhvatu. Formalno,
obuhvata lanove Sporazuma 14 do 25, i strukturirano je u tri dijela:
A. Operativna pravila
B. Pravila konkurecije
C. Grupna pravila zatite
Dio A. Operativna pravila ureuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu
diskriminaciju, plaanja, opa i sigurnosna izuzea. U nastavku dajemo kratak komentar
nabrojanog:
Pravila o porijeklu i saradnja u carinskim pitanjima Pored toga to utvruje pravila
za utvrivanje porijekla robe (Aneks 4), ovaj lan takoer ureuje i nain
administrativne saradnje carinskih slubi koja se pokazala kao vrlo vaan segment u
adekvatnoj primjeni i rjeavanju evenutalnih problema. Detaljna pravila carinske
saradnje su utvrena u Aneksu 5 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma.
Fiskalna diskriminacija Iako sporazum ureuje pitanja trgovine izmeu Strana, a
pitanje poreske politike je stvar unutranje prirode svake od Potpisnica, ovaj lan ima
za cilj da osigura nediskriminaciju domaih i stranih proizvoda u pogledu unutranjeg
oporezivanja. To je, konano, i obaveza osiguranja Nacionalnog tretmana u skladu sa
lanom III GATT-a 1994. U praksi, ova odredba znai da proizvodi, bez obzira na
porijeklo, podlijeu naplati istog nivoa poreza u danoj Strani. Imajui u vidu injenicu da
je, u primjeni bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini dolazilo do razliitog tumaenja
ovih odredaba, a time i diskriminacije, to je u ovom lanu CEFTA Sporazuma unesen
dodatni tekst u stavu 1: Strane e se suzdrati od bilo koje mjere ili prakse interne
fiskalne prirode kojom se, bilo direktno ili indirektno, stvara diskriminacija izmeu
proizvoda porijeklom iz Strana, te e ukinuti takve mjere tamo gdje postoje od
stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ubaenim tekstom se otklanja svaka
potencijalna nedoumica, tj. vidi se da se obaveza nediskriminacije odnosi kako na
budue situacije, tako i na ukidanje svih postojeih oblika diskriminacije.
Plaanja Obzirom da slobodan protok roba podrazumijeva puno vie od ukidanja
carinskih dabina, odredbe o plaanjima imaju za cilj osiguranje da u prometu ne
postoje ogranienja u smislu plaanja ili bilo kakva druga devizna ili administrativna
ogranienja za odobravanje, otplatu ili primanje kratkoronih i srednjoronih kredita za
trgovinu robama u kojoj uestvuje rezident. Ipak, eventualne mjere koje se tiu tekuih
plaanja u vezi sa kretanjem roba e biti u skladu sa uvjetima iz lana VIII Sporazuma
o Meunarodnom monetarnom fondu, te e se primjenjivati na nediskriminatorski nain.
Opa izuzea Odredbe ovog lana zapravo predstavljaju izuzetak od pravila.
Sadrajno odgovara lanu XX GATT-a 1994 i, kao to same odredbe kau, doputaju
mogunost odstupanja od ...zabrane ili ogranienja uvoza, izvoza ili roba u tranzitu...
u tano odreenim situacijama. Neovisno od toga, takve mjere ipak ne smiju

predstavljati sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikrivenog ogranienja trgovine.
Sigurnosna izuzea Odredbe ovog lana korespondiraju odredbama lana XXI
GATT-a 1994. Kao to sam naslov kae, i ovdje se radi o izuzeu od opeg pravila
kada se radi o bitnim sigurnosnim interesima konkretne Strane.
Dio B. Pravila konkurencije, ureuje pitanja dravnih monopola i dravnih trgovinskih
preduzea, pravila konkurencije u poduzetnitvu i dravnu pomo.
Dravni monopoli i dravna trgovinska preduzea lan 19 se odnosi na sve
dravne monopole komercijalne prirode ili dravna trgovinska preduzea, odnosno
njihovo prilagoavanje i usklaivanje sa pravilima WTO-a, koja podrazumijevaju da se
svaka ugovorna Strana obavezuje da e, ako osnuje ili zadrava neko dravno
preduzee, bez obzira gdje je ono locirano, ili ako bilo kojem preduzeu, formalno ili u
stvarnosti, daje ekskluzivne ili specifine privilegije, takvo preduzee kod svojih
kupovina ili prodaja, koje ukljuuju uvoz ili izvoz, djelovati na nain konzistentan opim
principima o nediskriminatornom tretmanu.
Izneseno podrazumjeva (prema WTO pravilima) da se od takvih preduzea trai da
obavljaju bilo koju takvu kupovinu ili prodaju saglasno komercijalnim rezonima,
ukljuujui cijenu, kvalitet, raspoloivost, mogunost plasmana, transport i ostale uvjete
kupovine ili prodaje, te da, u skladu sa uobiajenom komercijalnom praksom, daju
adekvatnu mogunost preduzeima drugih ugovornih Strana da se natjeu za uee u
takvim kupovinama ili prodajama.
Svaka ugovorna Strana treba djelovati na nain da se ne uvode nove mjere/ prepreke,
ogranie i smanje postojee mjere/ prepreke s ciljem osiguranja proizvoaima/
trgovcima druge ugovorne Strane pravinog i potenog tretmana u trgovini, to treba
osigurati proirenje ukupnog obima meusobne trgovine.
Navedeno u ovom lanu je usmjereno na sprjeavanje uvoenja mjera i postupaka
samovoljnje diskriminacije ili prikrivenog ograniavanja trgovine odnosno na
kontinuiranom uvoenju propisa i provoenju pravila i prakse u meusobnoj trgovini
Strana, prema standardima i normama posebno Evropske zajednice i WTO-a.
Pravila konkurencije u poduzetnitvu utvruju ta se smatra u suprotnosti sa
pravilnim funkcioniranjem Sporazuma, relevantne propise na osnovu kojih se vri
procjena, prijelazni period do kojeg Strane moraju poeti primjenjivati ove odredbe na
aktivnosti svih preduzea, ukljuujui javna preduzea i preduzea kojima se
odobravaju posebna ili ekskluzivna prava (1. maj 2010. godine), itd.
U skladu sa navedenim, lanovi 81, 82 i 86 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice,
trina konkurencija obuhvata sistem pravila i postupaka za suzbijanje djelovanja
protivnih trinoj konkurenciji od strane poduzetnika (npr. ograniavajui sporazumi,
zloupotrebe dominantnog poloaja).
Kljune odredbe koje ureuju zatitu trine konkurencije u ovom Sporazumu su:
lan 81 - zabrana sklapanja sporazuma izmeu poduzetnika koji utiu ili bi mogli
uticati na trgovinu zemalja lanica, i koji za cilj ili posljedicu imaju sprjeavanje,
ograniavanje ili naruavanje trine konkurencije unutar zajednikog trita;
lan 82 - zabrana zloupotrebe dominantnog poloaja jednog ili vie poduzetnika na

zajednikom tritu.
Pored navedenih odredaba, vaan instrument zatite trine konkurencije je kontrola

koncentracije izmeu poduzetnika, kojom se zabranjuju one koncentracije koje imaju za
posljedicu stvaranje ili odravanje dominatnog poloaja na tritu.
Propisi trine konkurencije Evropske zajednice primjenjuju se na svaku privrednu /
trinu djelatnost (a to je predvieno i ovim Sporazumom) a od primjene prava trine
konkurencije nisu izuzeti ni poduzetnici kojima povjereno obavljanje usluga od opeg
privrednog interesa ili imaju karakter finansijskog monopola, ukoliko propisi trine
konkurencije ne sprjeavaju ispunjavanje posebnih zadataka koji su im povjereni (lan
86).
U odnosu na podruje zatite trine konkurencije, Sporazumom je utvreno da su
nespojivi sa ispravnom primjenom istoga u mjeri u kojoj moe uticati na trgovinu i
Bosne i Hercegovine i ostalih ugovornih Strana, sporazumi izmeu poduzetnika,
odluke udruenja poduzetnika i zajednike prakse izmeu poduzetnika, iji je cilj ili
uinak sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trine konkurencije, zloupotreba
dominantnog poloaja jednog ili vie poduzetnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Pravo trine konkurencije uspostavljeno je radi zatite slobodne konkurencije i od
presudne je vanosti za sve drave ija se privreda temelji na naelu slobodnog trita
to je rezultat ponude i potranje na tritu.
Primjena pravila konkurencije ima za cilj uspostavu trita na kojem poduzetnici
uestvuju ravnopravno i pod jednakim uvjetima, te se njihov poloaj na tritu vrjednuje
prvenstveno kvalitetom proizvoda odnosno usluga koje nude.
Zadatak prava trine konkurencije je sprijeiti mjere i postupke na tritu koje
odreene poduzetnike mogu dovesti u poloaj koji je neopravdano povoljniji u odnosu
na druge poduzetnike, bez obzira da li su domai ili strani.
Pravo i politika trine konkurencije podreeni su ostvarenju cilja u zatiti konkurencije
meu poduzetnicima i ostvarenju stvaranja jedinstvenog trita u Bosni i Hercegovini,
odnosno dugoronog cilja stvaranju jedinstvenog trita Strana u Sporazmu.
Dravna pomo utvruje ta se smatra subvencioniranjem koje je u suprotnosti sa
pravilnim funkcioniranjem Sporazuma, relevantne propise na osnovu kojih e se vriti
procjena i konano preduzimanje odgovarajuih mjera.
lan 87 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice utvruje zabranu davanja dravne

pomoi koja naruava ili prijeti naruavanju trine konkurencije time to odreene
poduzetnike ili proizvodnju odreenih roba stavlja u povoljniji poloaj.
Svaka Strana treba imati operativno neovisno tijelo koje e obavljati povjerene mu
ovlasti za provoenje sistema dravne pomoi odnosno provoditi mjere koje e
djelovati na sprjeavanju Strana u davanju dravne pomoi koje naruavaju trinu
konkurenciju.
Dio C. Grupna pravila zatite, ureuje pitanja antidampinkih mjera, ope zatitne
mjere, posebne zatitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i
potekoe s platnim bilansom.
S obzirom na vanost, u nastavku dokumenta su dana detaljnija pojanjenja koja se
odnose na pravila porijekla robe i mjere zatite.
7.1 Pravila porijekla robe

Posebnost ugovora o slobodnoj trgovini ine pravila porijekla roba na osnovu kojih se
ostvaruje preferencijalni tretman pri uvozu. Pored toga to dovodi do snienja ili izuzimanja
od naplate carine, preferencijalni tretman proizvoda ima za cilj i da oslobodi promet
proizvoda od bilo kakvih koliinskih ogranienja.
Odredbe lana 14 CEFTA Sporazuma (u daljem tekstu Sporazum) reguliraju pitanja
pravila porijekla i saradnju u carinskim pitanjima. U stavu 1 ovog lana propisano je da
osim ako u Sporazumu nije drugaije utvreno, Aneks 4 Protokol o definiciji pojma
proizvodi s porijeklom i nainima administrativne saradnje (u daljnjem tekstu
Protokol) utvruje pravila porijekla za primjenu odredaba Sporazuma i naine
administrativne saradnje u carinskim pitanjima.
Na osnovu odredaba lana 40 Sporazuma, ugovorne Strane (u daljem tekstu Strane) su
saglasne da uspostave Zajedniki odbor sainjen od predstavnika Strana koji e nadzirati i
upravljati provoenjem ovog Sporazuma. Zajedniki odbor, prema ovom lanu, moe
donositi odluke u za to predvienim sluajevima, a u ostalim pitanjima moe davati
preporuke. Zajedniki odbor e, na osnovu ovlatenja iz lana 14 Sporazuma, moi
donositi odluke kojima mijenja odredbe Protokola, a na osnovu propisane procedure u
lanu 41 Sporazuma.
Kako bi osigurale efikasnu i harmoniziranu primjenu Protokola, Strane su se obavezale da
e preduzeti odgovarajue mjere, ukljuujui redovne revizije od strane Zajednikog
odbora (lan 14, stav 3 Sporazuma).
Analizirajui sadraj Protokola i komparirajui ga sa odredbama ugovora o slobodnoj

trgovini koji reguliraju istu tematiku ili sa odredbama Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici (Slubeni glasnik BiH, br. 63a/04 i 60/06), koje se odnose na
pravila porijekla i naine administrativne saradnje izmeu Evropske unije i Bosne i
Hercegovine, moe se zakljuiti da se u osnovi ne razlikuje od pomenutih osim, kada je u
pitanju kumulacija porijekla i odreen broj drugih odredaba koji su u vezi sa kumulacijom
porijekla. U pitanju su poznata pan-evropska preferencijalna pravila porijekla.
Te razlike su sadrane u lanovima 3 i 4 Protokola i njih emo detaljnije obraditi. Ostale
odredbe Glave I Ope odredbe, Glave II Definicija pojma proizvodi s porijeklom,
Glave III Teritorijalni uvjeti, Glave IV Povrat ili izuzee, Glave V Dokazi o porijeklu,
Glave VI Organizacija administrativne saradnje, identine su dosadanjim. Sastavni dio
Protokola su prilozi od I IV.
Nepromijenjene su odredbe:
Aneksa I Uvodne napomene uz listu u Aneksu II; i
Aneksa II Lista prerada ili obrada to ih je potrebno obaviti na materijalima bez
porijekla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom.
Aneks III Potvrda o prometu robe EUR.1 i zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe
EUR.1 i Aneks IV Tekst izjave na raunu sadre male izmjene zbog kumulacije porijekla,
o emu e biti govora u daljem tekstu.
Da bi se lake razumjele odredbe lanova 3 i 4 potrebno je navesti odredbe lana 2 koje su
u uskoj vezi. U lanu 2 Protokola (Polje 1) propisano je, da e se prema opim uvjetima,
za potrebe koritenja preferencijalnog statusa robe, proizvodi smatrati porijeklom iz Strane
(stjeu status porijekla) ako su:
Polje 1
(a) proizvodi u cijelosti dobiveni u toj Strani u smislu lana 5 ovog Protokola;
(b) proizvodi dobiveni u toj Strani koji ukljuuju materijale koji nisu u cijelosti tamo dobiveni, pod uvjetom da
su ti materijali proli dovoljnu obradu ili preradu u toj Strani u smislu lana 6 ovog Protokola.
Ovo su opeprihvaeni naini za sticanje porijekla da bi se mogle koristiti preferencijalne

pogodnosti, zastupljeni u veini poznatih ugovora o slobodnoj trgovini i ugovora o
preferencijalnoj trgovini. Za razumijevanje sticanja porijekla, potrebno je navesti koji se
proizvodi smatraju cjelovito dobiveni proizvodi (Polje 2), koji su to nedovoljni postupci
obrade ili prerade (Polje 3) i ta se smatra dovoljno obraenim ili preraenim
proizvodima (Polje 4).
Polje 2
Cjelovito dobiveni proizvodi
1.
Cjelovito dobivenim u Strani smatrat e se slijedee:
(a) mineralni proizvodi izvaeni iz njezinog tla ili morskog dna;

(b) tamo ubrani ili ponjeveni biljni proizvodi;
(c) tamo okoene i uzgojene ive ivotinje;

(d) proizvodi od tamo uzgojenih ivih ivotinja;
(e) proizvodi tamo dobiveni lovom ili ribolovom;
(f)
proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koji su izvaeni iz mora izvan teritorijalnih voda Strana,
njezinim plovilima;
(g) proizvodi izraeni na njihovim brodovima tvornicama iskljuivo od proizvoda navedenih u podstavu (f);
(h) tamo prikupljani upotrebljavani predmeti, namijenjeni samo za recikliranje sirovina, ukljuujui
upotrebljavane automobilske gume koje se mogu koristiti samo za protektiranje ili kao otpad;
(i)
otpad i otpadne materije od proizvodnih aktivnosti voenih u toj zemlji;
(j)
proizvodi izvaeni s morskog dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da one
imaju iskljuiva prava na obradu tog dna ili podzemlja;

(k) roba tamo proizvedena iskljuivo od proizvoda navedenih u podstavovima (a) do (j).
2.
Pojmovi njihova plovila i njihovi brodovi tvornice u podstavovima 1 (f) i (g) primjenjivat e se samo na
plovila i brodove tvornice:

(a) koji su registrirani ili se vode u Strani;
(b) koji plove pod zastavom te Strane;
(c) koji su najmanje 50% u vlasnitvu dravljana Strana, ili firme s sjeditem u jednoj od ovih drava, u kojoj
su direktor ili direktori, predsjednik poslovodnog ili nadzornog odbora, te veina lanova tih odbora dravljani
Strana, te u kojima, dodatno, u sluaju partnerstva ili drutava s ogranienom odgovornou najmanje
polovina kapitala pripada tim dravama ili javnim tijelima ili dravljanima navedenih drava;
(d) na kojima su komandant i oficiri dravljani Strana; i
(e) na kojima su najmanje 75 posto posade dravljani Strana.
Polje 3
Nedovoljni postupci obrade ili prerade
1.
Bez obzira na stav 2, slijedei postupci e se smatrati kao nedovoljna obrada ili prerada, da bi proizvod
dobio status proizvoda s porijeklom, bilo da su ili ne uvjeti lana 6 zadovoljeni:

(a) postupci za ouvanje proizvoda u dobrom stanju za vrijeme prijevoza i skladitenja;
(b) rastavljanje i sastavljanje poiljki;
(c) pranje, ienje; uklanjanje praine, korozije, ulja, boje ili drugih materija za prekrivanje;
(d) peglanje ili presovanje tekstila;
(e) jednostavni postupci bojenja i poliranja;
(f)
ljutenje, djelimino ili cjelovito bijeljenje, poliranje i glaziranje ita i rie;
(g) postupci bojenja eera ili oblikovanja eernih kocki;

(h) ljutenje, uklanjanje kotica i guljenje voa, oraia i povra;
(i)
bruenje, jednostavno drobljenje ili jednostavno rezanje;
(j)
sijanje, prebiranje, razvrstavanje, usklaivanje, gradiranje, sparivanje; (ukljuujui i sastavljanje setova
proizvoda);
(k) jednostavno pakovanje u boce, konzerve, uture, vreice, sanduke, kutije, uvrivanje na kartone ili
ploe i svi ostali jedostavni postupci pakovanja;
(l)
privravanje ili tampanje oznaka, naljepnica, natpisa i drugih slinih znakova za razlikovanje na
proizvodima ili njihovoj ambalai;

(m) jednostavno mijeanje proizvoda, bili oni razliiti ili ne;
(n) jednostavno sklapanje dijelova proizvoda kako bi se proizveo cjelovit proizvod, ili rastavljanje proizvoda
na dijelove;
(o) kombinacija dva ili vie postupaka, navedenih u podstavovima od (a) do (n);
(p) klanje ivotinja.
2.
Svi postupci obavljeni u Strani na danom proizvodu, uzimat e se zajedniki prilikom utvrivanja da li
prerade ili obrade, koje su obavljene na tom proizvodu trebaju biti smatrane nedovoljnim u smislu znaenja
stava 1.
Polje 4
Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi
1.
Za potrebe lana 2 proizvodi koji nisu cjelovito dobiveni smatraju se dovoljno obraeni ili preraeni kad su
ispunjeni uvjeti navedeni u listi iz Aneksa II ovog Protokola.

Gore spomenuti uvjeti oznaavaju za sve proizvode obuhvaene ovim Sporazumom, obradu ili preradu koja
se mora obaviti na materijalima bez porijekla koji se koriste u izradi, te se primjenjuju samo u odnosu na takve
materijale. Iz toga slijedi da ako se proizvod koji je stekao porijeklo ispunjenjem uvjeta navedenih u listi, koristi
za izradu nekog drugog proizvoda, tada se na njega ne odnose uvjeti primjenjivi na proizvod u koji se on
ugrauje, te se ne uzimaju u obzir materijali bez porijekla koji su eventualno koriteni u njegovoj izradi.
2.
Bez obzira na stav 1, materijali bez porijekla koji se prema uvjetima navedenim u listi ne bi smjeli koristiti
u izradi proizvoda, ipak se mogu koristiti, pod uvjetom:

(a) da njihova ukupna vrijednost ne premai 10% tvornike cijene proizvoda;
(b) da se primjenom ovog stava ne prekorai bilo koji od procenata navedenih u listi kao maksimalna
vrijednost materijala bez porijekla.
Ovaj stav se nee primjenjivati na proizvode obuhvaene poglavljima 50 do 63 Harmoniziranog sistema.
3.
Stavovi 1 i 2 e se primjenjivati osim kao to je predvieno u lanu 7.
Kada je u pitanju prvi nain sticanja porijekla (proizvodi u cijelosti dobiveni u Strani - Polje
1), cjelovito dobivenim proizvodima smatraju se oni koji su proizvedeni samo od domaih
materijala i potpunog odsustva uvoznih. To su primarni proizvodi poljoprivrede, rudarstva i
ribarstva, robe koje su od njih dobivene, upotrebljavani predmeti namijenjeni reciklai kao i
otpadne materije.
Ukoliko je u proizvodnji uestvovao uvozni materijal, i u najmanjoj koliini, dobiveni
proizvod ne moe stei status cjelovito dobivenog, ali eventualno moe stei
preferencijalno porijeklo na osnovu dovoljne obrade ili prerade proizvoda ukoliko udovolji
uvjetima iz Liste prerada ili obrada koje je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla
kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom (Aneks II Protokola).
Kada je u pitanju sticanje porijekla, odnosno proizvodnja koja ukljuuje materijale koji nisu
cjelovito dobiveni, pod uvjetom da su ti materijali proli dovoljnu obradu ili preradu u toj
Strani na osnovu Liste, znaajno je istai da Lista sadri etiri pravila za sticanje
preferencijalnog porijekla. To su:
promjena tarifnog broja (na nivou 4 oznake);
procesno pravilo (vrsta materijala ili proces proizvodnje);
postotno pravilo (odnos carinske vrijednosti materijala bez porijekla i vrijednosti
izvoznog proizvoda na paritetu fco tvornica); i
kombinacija navedenih pravila.
Zemlje ugovornice mogu dogovoriti sticanje preferencijalnog porijekla i na osnovu

kumulacije porijekla (lanovi 3 i 4 Protokola). Kumulacija porijekla podrazumijeva da u
proizvodnji finalnog proizvoda mogu uestvovati i proizvodi s porijeklom iz druge Strane i
da se ti materijali tretiraju kao materijali s porijeklom (kao domai). Ovim se porijeklo stie
na jednostavniji nain i pospjeuje i liberalizira meusobna trgovina.
Tri su vrste kumulacije porijekla:
Bilateralna kumulacija
Dijagonalna kumulacija
Puna kumulacija
Bilateralna kumulacija omoguava zemljama koje su je ugovorile da u proizvodnji roba
koriste ulazne materijale porijeklom iz druge Strane i na taj nain njihova roba stekne njeno
porijeklo, pod uvjetom da je na njima izvrena bilo koja vrsta obrade ili prerade iznad one
koja se smatra nedovoljnom.
Za primjenu dijagonalne kumulacije kao preduvjet potrebno je imati mreu ugovora o
slobodnoj trgovini (najmanje tri zemlje) sa identinim pravilima porijekla. Prema pravilima
dijagonalne kumulacije proizvod stie porijeklo one zemlje sa podruja slobodne trgovine
gdje je obavljena posljednja vie nego minimalna obrada ili gdje je obradom ostvarena
najvia dodana vrijednost. To znai da se u proizvodnji roba sa porijeklom osim svojih
mogu kao ulazne sirovine koristiti i proizvodi izraeni u bilo kojoj zemlji koja je u sistemu
slobodne trgovine po ugovorenoj ili odobrenoj dijagonalnoj kumulaciji.
U odnosu na bilateralnu kumulaciju, dijagonalna kumulacija prua vee mogunosti
koritenja prednosti liberalizacije trita, to svakako moe otvoriti vrata
bosanskohercegovakim proizvoaima i izvoznicima trita drugih zemalja, ali i veem
privlaenju stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu.
Kao to bilateralna i dijagonalna kumulacija zahtijevaju slobodnu trgovinu meu zemljama
koje su je dogovorile, to isto vai i za punu kumulaciju. Puna kumulacija znai da se, u
zemljama ugovornicama, prerada ili obrada moe vriti na svim materijalima, bilo da imaju
ili nemaju porijeklo. Primjer za punu kumulaciju su zemlje Evropske unije.
Pored brojnih prednosti koje daje kumulacija porijekla u odnosu na prva dva naina
sticanja porijekla, postoje i nedostaci. Zbog ove eme i isprepletenosti porijekla proizvoda
koji uestvuju u proizvodnji finalnog proizvoda mnogo je tee i komplikovanije utvrditi
porijeklo kao i izvriti provjeru porijekla nego u ostalim sluajevima.
Ovi postupci utvrivanja porijekla i provjere porijekla zahtijevaju izuzetno poznavanje
pravila porijekla, carinskih procedura, carinske tarife, pravila za utvrivanje carinske
vrijednosti, poznavanje robe i proizvodnih procesa.
7.1.1 Kumulacija porijekla u okviru CEFTA Sporazuma

7.1.1.1 CEFTA kumulacija porijekla
U lanu 3 Protokola, propisana je CEFTA kumulacija porijekla, a u lanu 4 Kumulacija
porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja.
U osnovi to je dijagonalna kumulacija porijekla koju do sada Bosna i Hercegovina nije ni sa
jednom zemljom dogovorila niti primjenjivala. To je i logino, jer je imala potpisane samo
bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini.
U stavu 1 lana 3, propisano je da e se proizvodi smatrati iz Strane ako su takvi proizvodi
dobiveni u toj Strani i pored injenice da sadri materijale porijeklom iz neke druge Strane
pod uvjetom da je obrada ili prerada koja je izvrena vea od postupaka kvalificiranih kao
Nedovoljni postupci obrade ili prerade (lan 7 Protokola), ali nije potrebno da prou
obrade ili prerade koje su kvalificirane kao Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi (lan
6 Protokola).
Primjer 1 (stav 1, lan 3 Protokola)
U BiH se uvozi pamuna tkanina porijeklom iz Hrvatske i konac porijeklom iz Srbije
U BiH se izrauje enski donji ve (tbr 6208)
Proizvod se izvozi u Albaniju
Vidimo da nije potrebno zadovoljiti uvjete dovoljne obrade ili prerade odnosno, uvjete
navedene u listi iz Aneksa II Protokola, ve samo da su postupci obrade ili prerade bili vei
od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade.
Bitno je napomenuti injenicu kada se kae da dobiveni proizvod sadri materijale
porijeklom iz neke druge Strane da se misli na materijale koji su stekli porijeklo u skladu sa
odredbama Protokola.
To znai da su ili cjelovito dobiveni u toj Strani (lan 5 Protokola) ili su dobiveni u toj Strani
od materijala koji nisu cjelovito dobiveni ali su proli dovoljnu obradu ili preradu u smislu
lana 6 ili su dobiveni po pravilima ugovorene kumulacije.
Takoer, CEFTA kumulacija porijekla u stavu 2 lana 3, predvia mogunost sticanja
porijekla proizvoda iz Strane pod istim uvjetima kao i u stavu 1 ako su u proizvodnji
koriteni materijali porijeklom iz Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske (ukljuujui

Lihtentajn) i Turske u skladu sa odredbama o pravilima porijekla priloenih sporazumima
izmeu te Strane i svake od ovih zemalja. U pitanju su zemlje lanice EFTA-e i zemlje koje
su u carinskoj uniji sa EU.
Primjer 2 (stav 2, lan 3 Protokola + uvjeti Aneksa II Protokolu)
U BIH se uvozi neeljani pamuk (tbr 5201) porijeklom iz Turske
U BiH se od njega izrauje pamuna tkanina iz tbr 5208
Tkanina se izvozi u Hrvatsku gdje se iju enski ogrtai iz tbr 6102
Napomena: Uvjet za ovakvu kumulaciju je da Hrvatska ima ugovor o preferencijalnoj trgovini sa

Turskom u skladu sa lanom XXIV GATT-a 1994 i identina pravila porijekla.
Meutim, kada je u pitanju kumulacija iz stava 2, ona moe biti primijenjena samo pod
uvjetom da:
(a) je preferencijalni trgovinski sporazum u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o carinama i trgovini
(GATT) u primjeni izmeu zemalja ili teritorija koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda s porijeklom
i Strane odredita;
(b) su materijali i proizvodi stekli status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila porijekla koja su identina
onim datim Aneksu 4.; i
(c) su obavijesti koje ukazuju na ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u
Stranama u skladu sa njihovim vlastitim procedurama.
Prema ovim uvjetima, da bi se koristila mogunost kumulacije porijekla iz stava 2 lana 3

Protokola, Strane odredita (Strana u CEFTA Sporazumu) i navedenih zemalja ili teritorija
koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda s porijeklom, potrebno je da je izmeu njih u
primjeni preferencijalni trgovinski sporazum koji je u skladu sa lanom XXIV Opeg
sporazuma o carinama i trgovini (GATT 1994) zatim, da su materijali i proizvodi stekli
status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila porijekla izmeu Strane odredita i
zemalja i teritorija iz stava 2 koja su identina pravilima porijekla iz Protokola, i da su
pravila za ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u Stranama u
skladu sa njihovim vlastitim procedurama (npr. u BiH da su objavljeni u Slubenom
glasniku BiH na osnovu prethodno obavljene propisane procedure).
Obaveza je svake Strane, koja to primjenjuje, da dostavi jedna drugoj, te Zajednikom
odboru detalje takvog Sporazuma, ukljuujui datume njihovog stupanja na snagu sa
njihovim odgovarajuim pravilima porijekla koja se primjenjuju sa Evropskom unijom i

ostalim zemljama navedenim u stavu 2 lana 3 Protokola.
Trei nain sticanja CEFTA kumulacije porijekla je propisan u stavu 3 lana 3 gdje je
odreeno da kada obrada ili prerada izvrena u Strani nije vea od postupaka kvalificiranih
nedovoljnim postupcima obrade ili prerade (lan 7 Protokola) dobiveni proizvod e se
smatrati porijeklom iz te Strane samo ako je tamo dodana vrijednost vea od vrijednosti
koritenih materijala porijeklom iz neke druge Strane, Evropske unije ili bilo koje zemlje
navedene u stavu 2 lana 3 Protokola.
Ako nije tako, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz te druge Strane, Evropske
unije ili jedne od zemalja navedenih u stavu 2 koja daje najveu vrijednost materijalima s
porijeklom koritenih u proizvodnji u toj Strani.
Ovdje se radi o situaciji da ako je obrada ili prerada izvrena u Strani u ijoj proizvodnji su
koriteni materijali porijeklom iz neke druge Strane, Evropske unije, Islanda, Norveke,
vicarske, Lihtentajna i Turske i nije ispunila uvjete predviene u stavovima 1 i 2 lana 3
Protokola tj. obrada ili prerada nije vea od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade,
proizvod moe stei porijeklo te Strane ako je dodana vrijednost vea od vrijednosti
koritenih materijala.
Praktino, to znai da e proizvod imati porijeklo Strane, Evropske unije ili jedne od
pomenutih zemalja koja daje najveu vrijednost materijala s porijeklom koritenih u
proizvodnji proizvoda u jednoj od Strana.
Pored ova tri naina sticanja CEFTA kumulacije porijekla u stavu 4 lana 3 je propisano da
proizvodi, porijeklom iz Strane, Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske, Lihtentajna i
Turske, koji nisu proli bilo kakvu obradu ili preradu u Strani, zadrat e svoje porijeklo ako
se izvezu u drugu Stranu.
Ovdje imamo sluaj da, proizvod s porijeklom iz Strane, Evropske unije ili jedne od naprijed
navedenih zemalja, uvezen u jednu od Strana i u nepromijenjenom stanju, bez bilo kakve
obrade ili prerade, biva izvezen u drugu Stranu, zadrava svoje porijeklo koje je imao prije
uvoza.
U BIH se uvoze listovi furnira iz tbr 4408 porijeklom iz Hrvatske
U BiH se ne vri nikakva obrada, ve se furnir u nepromijenjenom obliku izvozi u Srbiju
7.1.1.2 Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja

Pored CEFTA kumulacije porijekla, u lanu 4 Protokola propisana su pravila kumulacije
porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja. Ta pravila se odnose na
proizvode porijeklom iz Evropske unije ili bilo koje druge Strane koja uestvuje ili je
povezana sa Procesom stabilizacije i pridruivanja (u daljem tekstu SAP Strana).
Pravila za sticanje ove kumulacije porijekla su identina pravilima CEFTA kumulaciji
porijekla, to znai da ukoliko je proizvod dobiven u SAP Strani i sadri materijale
porijeklom iz bilo koje druge SAP Strane ili iz Evropske unije stei e porijeklo te SAP
Strane ukoliko je izvrena obrada ili prerada vea od nedovoljnih postupaka obrade ili
prerade i nije potrebno da takvi materijali prou dovoljnu obradu ili preradu.
Primjer 5 (Kumulacija u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja)
U BIH se uvozi celuloza iz Glave 47 porijeklom iz Njemake
U BiH se od nje izrauju papirne vreice iz tbr 4819, pri emu je procenat materijala bez
porijekla 60% vrijednosti proizvoda fco tvornica
Vreice se izvoze u Crnu Goru
Takoer, ukoliko izvrena obrada ili prerada nije vea od nedovoljnih postupaka obrade ili
prerade, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz SAP Strane samo kada je tamo
dodana vrijednost vea od vrijednosti koritenih materijala porijeklom iz bilo koje SAP
Strane ili iz Evropske unije. U suprotnom, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz
SAP Strane ili Evropske unije koja daje najveu vrijednost materijala s porijeklom koritenih
u proizvodnji u SAP Strani. Potrebno je voditi rauna da koriteni materijal ima porijeklo iz
SAP Strane ili Evropske unije.
Ako se proizvodi porijeklom iz SAP Strane ili iz Evropske unije uvezu u jednu SAP Stranu i
ne prou bilo kakvu obradu ili preradu i kao takvi bivaju izvezeni u drugu SAP Stranu
zadravaju svoje porijeklo.
Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja moe biti primijenjena,
kao to imamo i sluaj u lanu 3, samo pod uvjetom da:
(a) je preferencijalni trgovinski sporazum u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o carinama i trgovini
(GATT) u primjeni izmeu Evropske unije, SAP Strane koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda sa
porijeklom i SAP Strane odredita;
(b) su materijali i proizvodi stekli status proizvoda s porijeklom primjenom pravila porijekla koja su identina
onim datim u ovom Aneksu; i
(c) su obavijesti koje ukazuju na ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u
Slubenim novinama Evropske unije (C serije) i u SAP Strani navedenoj u stavu 1, u skladu sa njihovim
vlastitim procedurama.
Ova kumulacija porijekla primjenjivat e se od datuma naznaenog u obavijesti objavljenoj

u Slubenim novinama Evropske unije (C serije).
Vezano za pravila kumulacije iz Sporazuma, dolo je i do izmjene u obrascu Potvrde o
prometu robe EUR.1 tako da je u polju 7. Napomene, potrebno unijeti izjavu na
engleskom jeziku da li je primijenjena kumulacija ili nije. Ako je primijenjena treba navesti
zemlju, zemlje ili teritorije iz lana 3 sa kojom ili kojima je porijeklo steeno na osnovu
pravila kumulacije.
Takoer, i Izjava na raunu treba sadravati izjavu na engleskom jeziku o kumulaciji
porijekla ukoliko je preferencijalno porijeklo, za koje izjava na raunu slui kao dokaz,
steeno na osnovu pravila kumulacije porijekla, isto kao to je navedeno i u prethodnom
sluaju, kada je dokaz o porijeklu, Potvrda o prometu robe EUR.1, u pitanju.
7.1.1.3 Pan-Euro-Mediteranska kumulacija porijekla
Evropska komisija je ve pokrenula inicijativu za proirenje Pan-Euro-Mediteranskog
sistema kumulacije porijekla i na drave Zapadnog Balkana, u skladu sa naelima i
procedurama koji se primjenjuju na sve uesnike sistema.
Ideja o pripremi jedinstvene regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima porijekla za

Pan-Euro-Mediteransko podruje je razmatrana na ministarskom sastanku EuroMediteranskog podruja u Lisabonu u oktobru 2007. godine. Nakon to su ministri izrazili
svoju podrku, planira se da nadlene slube Evropske komisije pripreme nacrt konvencije
u 2008. godini, da konaan nacrt bude dostupan do kraja iste godine. Nakon toga bi
trebalo doi do potpisivanja konvencije od strane zemalja koje ele postati ugovornim
stranama.
Vrlo konkretno, ovo bi omoguilo kumulaciju porijekla koritenjem materijala porijeklom iz
zemalja Pan-Euro-Mediteranskog podruja i zemalja Zapadnog Balkana u Procesu
stabilizacije i pridruivanja (meu kojima je i Bosna i Hercegovina). Izmjene bi bile izvrene
na nain da se u Protokolu koristi izraz zemlje Zapadnog Balkana, te na taj nain
izbjegne potreba promjena kada neka od zemalja Zapadnog Balkana ispuni uvjete za
koritenje ove kumulacije. Naravno, kao i kod dijagonalne kumulacije, sadrane u CEFTA
Sporazumu, potrebna je mrea sporazuma o slobodnoj trgovini koji sadre identina
pravila o porijeklu robe.
Imajui u vidu razliit status zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu evropskih integracija,
oekuje se da e ovaj proces ii u fazama. Ukoliko neka od zemalja odlui da ne eli
potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Pan-Euro-Mediteranskog podruja,
nee moi koristiti ovaj sistem kumulacije porijekla.
7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina

lan 15 Protokola sadri odredbe o sistemu zabrane povrata ili izuzea (osloboenja) od
carine odnosno, o odustajanu od prava na povrat dabina ili oslobaanja od plaanja
carine ili taksi jednakog efekta koje se primjenjuju u bilo kojoj Strani, za materijale bez
porijekla, koritene u izradi finalnog proizvoda za koji se zahtijeva ispostavljanje dokaza o
porijeklu pri izvozu u neku od Strana. Ovaj sistem je poznat pod nazivom non-drawback
sistem i primjenjuje se u postupku unutranje proizvodnje uz odgodu plaanja carine.
Odredbe lana 15 treba da sprijee povrat ili osloboenje od plaanja carine za svaki
materijal bez porijekla koji je upotrijebljen u proizvodnji finalnog proizvoda sa porijeklom.
Na materijale bez porijekla treba naplatiti uvozne dabine i iste ne mogu biti vraene.
Zabrana povrata ili oslobaanja od carine primjenjuje se i u situaciji kada je proizvod
stekao preferencijalno porijeklo na osnovu kumulacije porijekla sa materijalima porijeklom
iz zemalja ili teritorija navedenih u lanu 3 Sporazuma. Sistem zabrane povrata ili izuzea
od carina odnosi se na situaciju kada su dobiveni materijali izvezeni, a ne i na situaciju
kada su zadrani za domau upotrebu.
Meutim, potrebno je naglasiti da se ovaj sistem ne odnosi na materijal bez porijekla koji
je, kao meuproizvod u itavom postupku prerade, stekao porijeklo na osnovu uvjeta iz
Liste obrade i prerade upotrebom u proizvodnji materijala koji se kasnije koristio za izradu
nekog drugog proizvoda (finalnog proizvoda ili drugog proizvoda koji se ugrauje u finalni
proizvod).
U stavu 3, lana 15 propisana je i obaveza izvoznika proizvoda za koje je izdan dokaz o
porijeklu, da na zahtijev carinskih vlasti, u bilo koje vrijeme, podnese sve dokumente
kojima moe dokazati da nije bilo povrata u odnosu na materijale bez porijekla
upotrijebljene u proizvodnji proizvoda ili da su sve carine ili takse jednakog efekta koje se
primjenjuju na takve materijale stvarno plaene.
Carinski organ je u obavezi da prije provjere dokaza o porijeklu, provjeri da li je u procesu
proizvodnje upotrijebljen bilo kakav materijal bez porijekla bez obzira na uvjete iz Liste
prerade ili na injenicu da taj materijal ne utie na sticanje statusa preferencijalnog
porijekla proizvoda.
Propisi o zabrani povrata ili oslobaanja carine (stavovi od 1 do 3, lana 15) odnose se i na
proizvode iz lana 8, stav 2, lana 9 i lana 10 Sporazuma odnosno, na pitanje
kvalifikacijske jedinice (ambalaa), pribor, zamjenske dijelove i alate kao i na setove. Kada
se prema tim pravilima, ambalaa zajedno s proizvodom ukljuuje i za potrebe utvrivanja
porijekla, pribor, zamjenski dijelovi i alati smatraju sastavnim dijelom opreme, maine
ureaja ili vozila i kada se set u cjelini smatra proizvodom s porijeklom, potpadaju pod
pravila zabrane povrata ili oslobaanja carine lana 15 Sporazuma.
U stavu 5, lana 15 odreeno je da e se odredbe stavova 1 do 4 primjenjivati samo u
odnosu na materijale koji su one vrste na koje se Sporazum primjenjuje. Moe se rei da je
ovo jedna logina odredba jer se navedena problematika ne moe odnositi na one
materijale (robe) koji nisu obuhvaeni Sporazumom.
Ako je dokaz o porijeklu izdan ili sainjen pogreno, mogue je ostvariti pravo na povrat
plaenih uvoznih dabina za koritene materijale bez porijekla, uz ispunjenje sljedeih
uvjeta:
a) pogreno je izdan dokaz o porijeklu i vraen je carinskim organima zemlje izvoza ili je
od strane carinskih organa zemlje uvoza u pisanoj formi dostavljena potvrda da
izvezenoj robi nisu odobrili preferencijalni tretman niti e to biti uinjeno;
b) za materijale bez porijekla podnesen je zahtjev za povrat uvoznih dabina, a neispravni
dokaz o porijeklu nije koriten za sticanje preferencijalnog statusa robe; i
c) zakonski rok za povrat naplaenih uvoznih dabina u zemlji izvoza nije protekao, a
ispunjeni su svi drugi propisani uvjeti u domaem zakonodavstvu zemlje izvoza.
Potrebno je naglasiti da je sistem zabrane povrata ili izuzea od carina sastavni dio
takozvanih pan-evropskih pravila o porijeklu robe. Obzirom da u ranijoj fazi pregovaranja i
zakljuivanja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, nije bila obaveza Bosne i
Hercegovine i/ili druge strane da primjenjuje taj sistem, to isti nije bio ukljuen u
preferencijalna pravila porijekla robe sadranim u bilateralnim ugovorima sa Hrvatskom,
Slovenijom i SR Jugoslavijom.
Meutim, zbog kasnije obaveze svih zemalja ukljuenih u mreu slobodne trgovine da
ugovore identina pravila (izmeu ostalog radi mogunosti koritenja kumulacije porijekla),
odredbe sistema zabrane povrata ili izuzea od carina su bile ukljuene u bilateralnim
ugovorima o slobodnoj trgovini sa Makedonijom, Turskom, Rumunijom, Bugarskom,
Albanijom i Moldovom, pa u tom smislu ne predstavljaju posebnu novinu kada su u pitanju
pravila o porijeklu robe u okviru CEFTA Sporazuma.
tavie, identine odredbe su sadrane i u pravilima o porijeklu robe koja su sastavni dio
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, ne samo Bosne i Hercegovine nego i svih zemalja
koje su ga pregovarale.
7.2 Pravila zatite

CEFTA Sporazum, kao to je to bio sluaj i sa bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini,
predvia razliite mjere zatite domae proizvodnje. One, zavisno od situacije, mogu biti
mjere u sluaju prekomjernog uvoza, antidampinke i kompezatorne dabine, mjere u
sluaju poremeaja platnog bilansa, ali i druge mjere koje se poduzimaju u sluaju
nepotivanja ugovorenih obaveza.
S obzirom na vanost, ali i interes, u ovom dokumentu je posveena posebna panja
mjerama u sluaju prekomjernog uvoza (ope i posebne zatitne mjere), te mjerama u
sluaju damping uvoza (antidampinke dabine).
Za razliku od antidampinkih ili kompenzatornih dabina (anti-subvencione dabine),
kriteriji za primjenu opih i posebnih zatitinih mjera su poveanje uvoza koji prouzrokuje ili
prijeti da prouzrokuje ozbiljnu tetu. U sluajevima antidampinkih ili kompezatornih
dabina, tijelo koje provodi istragu mora dokazati da je u pitanju krivnja individualnog
izvoznika. U sluajevima dampinga, treba dokazati da je izvoznik primijenio nie cijene na
svoj izvoz od onih za prodaju na domaem tritu, dok u sluajevima subvencija, treba
dokazati da je izvoznik imao koristi od nedozvoljene vladine podrke koja mu je omoguila
da smanji svoje izvozne cijene.
7.2.1 Ope zatitne mjere

Zatitne mjere se primjenjuju na nediskriminatornoj osnovi prema izvoznicima iz svih
zemalja (na tzv. erga omnes osnovi), dok se antidampinke i kompenzatorne mjere
primjenjuju za individualne proizvoae.
Postoje dvije direktne posljedice ovih specifinosti. Prvo, iz administrativne perspektive,
istraga o zatitnim mjerama je mnogo jednostavnija za provoenje, te je u tom smislu i
mnogo atraktivnija. Nivoi informacija potrebnih da bi se napravio obraun su mnogo nii, na
primjer, podaci o izvoznikovim domaim cijenama i trokovi proizvodnje nisu relevantni.

Sloenost zahtijevanih analiza je smanjen pa bi, u skladu s tim, u odgovarajuoj mjeri
trebala biti smanjena i mogunost za proceduralne greke. Generalno, stvarni
administrativni troak provoenja istrage o zatitnim mjerama je daleko manji.
Druga posljedica je ta da e zbog nediskriminatorne prirode mjere, nivo saradnje izmeu
izvoznika takoer biti znaajno smanjen. Obzirom da se ne uvode carinske stope za
individualne proizvoae, eliminirana je i mogunost za komercijalnu prednost, ili tanije
reeno za komparativnu komercijalnu neravnopravnost. Niti jedna od alatki mjera
trgovinske politike, koja omoguava izvoznicima da budu razlikovani jedni od drugih
zavisno od stepena njihovog sopstvenog prekraja, nije na raspolaganju u istrazi o
zatitnim mjerama. Nema pojedinanih carinskih stopa, nema aktivnosti u vezi cijene
proizvoaa i nema povrata sredstava.
Zbog toga, ne udi previe, da generalno postoji smanjeni nivo saradnje u istragama o
zatitnim mjerama u poreenju sa sluajevima dampinga ili subvencioniranja.
7.2.1.1 Definicije
Slijedee definicije su preuzete iz BiH Odluke o mjerama zatite domae proizvodnje
od prekomjernog uvoza (Slubeni glasnik BiH, br. 30/02). Dane su na samom poetku
radi lakeg razumijevanja pojedinih, kasnije upotrijebljenih, termina.
1. Domaa proizvodnja je proizvodnja iste ili sline robe (direktno konkurentne robe)
na carinskom podruju Bosne i Hercegovine, koju ine proizvoai u cjelini koji
proizvode iste ili sline proizvode unutar Bosne i Hercegovine ili oni iji zajedniki obim
proizvodnje istih ili slinih proizvoda unutar Bosne i Hercegovine predstavljaju vei dio
domae proizvodnje;
2. Direktno konkurentan proizvod je proizvod koji ima razliita fizika obiljeja ili
sastav od proizvoda koji se uvozi, a koji je predmet prethodnog postupka, te koji moe
imati iste ili sline funkcije ili jednake ili sline efekte na tritu kao i proizvod koji se
uvozi ili ispunjava iste ili sline potrebe i moe zamijeniti uvezeni proizvod na tritu;
3. Isti proizvod je proizvod koji je u potpunosti isti, ukljuujui njegova fizika svojstva i
kvalitet;
4. Opasnost ozbiljne povrede je procjena opasnosti slabljenja domae proizvodnje;
5. Ozbiljna teta je znaajno slabljenje poloaja domae proizvodnje;
6. Uvoz je putanje robe u slobodan promet na carinsko podruje Bosne i Hercegovine;
7. Zainteresovane strane su tijela drava izvoznica, izvoznici, uvoznici i domai
proizvoai iste ili sline robe, koja je direktno konkurentna, te ostale domae i strane
fizike i pravne osobe, koje tokom postupka dokau svoj direktni pravni i materijalni
interes u vezi s ovom robom;
8. Zemlja izvoznica je zemlja porijekla robe, a u sluaju robe koja se ne izvozi na

carinsko podruje Bosne i Hercegovine direktno iz zemlje porijekla, to je zemlja iz koje
se roba uvozi.
7.2.1.2 Opi uvjeti
lan 23 Ope zatitne mjere predvia mogunost da Bosna i Hercegovina, u
odgovarajuoj situaciji, preduzme zatitne mjere u sluaju prekomjernog uvoza odreenog
proizvoda. U ovom sluaju, mjera se uvodi na uvoz odreenog proizvoda bez obzira na
porijeklo u skladu sa lanom XIX GATT-a 1994.
Meutim, stav 2 istog lana dozvoljava Bosni i Hercegovini da preduzima odgovarajue
bilateralne zatitne mjere prema drugoj lanici CEFTA-e, u skladu sa procedurama
utvrenim u lanu 24 CEFTA Sporazuma.
Osnovna razlika izmeu mjera predvienih lanom XIX GATT-a i bilateralnih zatitnih
mjera je u duini trajanja mjere, kao i obliku mjere (npr. mjera u skladu sa lanom XIX
GATT-a 1994. moe biti carinska dabina ili koliinsko ogranienje, dok bilateralna mjera
moe biti samo u obliku carinske dabine).
Generalno, uvjeti za preduzimanje zatitne mjere su kada je uvoz iz druge lanice CEFTAe u tako poveanim koliinama i pod takvim uvjetima da prouzrokuje ili prijeti
prouzrokovanjem:
ozbiljne tete domaim proizvoaima slinih ili direktno konkurentnih proizvoda na
teritoriji Bosne i Hercegovine, ili
ozbiljnih poremeaja u bilo kojem sektoru privrede, koji bi mogli dovesti do ozbiljnog
pogoranja ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.
lan 23 bis Posebne zatitne mjere - kao izuzetak u odnosu na gore navedene
principe (ope zatitne mjere iz lana 23), zasnovan je na posebnoj osjetljivosti
poljoprivrednog sektora. Kao takav, daje mogunost za odreene povoljnosti u odnosu na
primjenu lana XIX GATT-a 1994., a vezano za trgovinu poljoprivrednim proizvodima.
Osnovi uvjet za primjenu ovog lana je postojanje carinske koncesije (na dani proizvod)
koja je odobrena u skladu sa Aneksom 3 Sporazumu.
Odredbe ovog lana predviaju mogunost uvoenja mjere zatite za odreeni
poljoprivredni proizvod (za koji postoji koncesija) po ubrzanoj proceduri. Ovakva ubrzana
procedura, za razliku od lana 23, podrazumijeva da CEFTA Strana moe,
nakon prethodnog postupka (preliminarne istrage) kojim utvruje postojanje ozbiljnog
poremeaja na domaem tritu ili domaim regulatornim mehanizmima, a koji je
nastao kao rezultat prekomjernog uvoza danog proizvoda iz neke druge Strane, i
pokretanja postupka konsultacija

preduzeti odgovarajue mjere koje smatra potrebnim, do pronalaska rjeenja.
Zajednika izjava koja se odnosi na lanove 22, 23 i 24 CEFTA Sporazuma, obavezuje
lanice da prije uvoenja zatitnih mjera imaju na snazi domae propise o zatitnim
mjerama, koje su u skladu sa odredbama WTO-a. Obzirom da je 2002. godine usvojila
Odluku o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza (Slubeni
glasnik BiH, br. 30/02) koja je u skladu sa odgovarajuim odredbama WTO-a, Bosna i
Hercegovina ispunjava uvjete za uvoenje zatitnih mjera u trgovini sa lanicama CEFTA.
Ove mjere moraju biti uvedene u skladu sa procedurom koja je predviena Odlukom.
7.2.1.3 Procedura za pokretanje prethodnog postupka
Kada se pojavi problem prekomjernog uvoza nekog proizvoda u BiH, primjenjuje se gore
navedena Odluka, i to na slijedei nain:
1. Domaa proizvodnja (domai proizvoai) moraju pokrenuti inicijativu za pokretanje
istrage o ozbiljnoj teti ili opasnosti od ozbiljne ete zbog prekomjernog uvoza istog ili
slinog proizvoda na nain da, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
(u daljem tekstu: Ministarstvo), dostave prijedlog za pokretanje prethodnog postupka
(lan 5 Odluke). Prijedlog mora biti dostavljen u pisanoj formi i mora sadravati
slijedee podatke:
opis proizvoda koji se uvozi u poveanim koliinama, s navedenom tarifnom

oznakom (8 ili 10 znakova) i opisom prema propisima o carinskoj tarifi;
naziv firme i sjedite proizvoaa, izvoznika i uvoznika uvezenog proizvoda;
stepen i iznos poveanog uvoza odreene robe u apsolutnim i relativnim koliinama
i vrijednostima u odnosu na domau proizvodnju i potronju;
cijena uvezene robe, posebno ako je dolo do znaajnog snienja cijene u
poreenju sa cijenom iste robe koja je direktno konkurentna;
uticaj na domau proizvodnju izraen u kretanjima privrednih pokazatelja, kao to
su:
a) promjene udjela na domaem tritu na osnovu poveanog uvoza;
b) promjena obima prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskoritenosti proizvodnih
kapaciteta, stanje dobiti ili gubitaka i uticaj poveanog uvoza na zaposlenost u
odreenoj proizvodnoj djelatnosti;
c) uticaj uvoza na snabdijevanje domaeg trita i na poveanje stepena
zavisnosti od uvoza;
d) snienje cijena iste robe, koja je direktno konkurentna ili sprjeavanje rasta
cijena do kojeg bi normalno dolo;
e) poveanje zalihe uvozne robe na domaem tritu.
Ovi podaci moraju ukazivati na direktnu uzronu vezu izmeu prekomjernog uvoza i
uticaja na domau proizvodnju.
Napomena: Radi boljeg razumijevanja prethodno navedenih pokazatelja, u
osjenenom polju, dajemo listu faktora dokazivanja ozbiljne tete i uzrone veze
prekomjernog uvoza i tete.
U dokazivanju ozbiljne tete, moraju se uzeti u obzir mjerljivi faktori koji se odnose na proizvod
za koji se trai zatita:
Ukupna potronja tog proizvoda u posljednje 3-4 godine (i domaeg i uvoznog),

Kapaciteti i iskoritenost kapaciteta domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine za taj
proizvod,
Domaa proizvodnja tog proizvoda u posljednje 3-4 godine,
Koliina prodaje tog domaeg proizvoda u posljednje 3-4 godine,
Zalihe tog proizvoda kod domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine,
Zaposlenost kod domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine,
Udio na tritu domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine,
Uporedba uvoznih i domaih cijena istog proizvoda ili direktno konkurentnog proizvoda u
posljednje 3-4 godine,
Profitabilnost domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine,
Produktivnost domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine;
Da bi se dokazalo postojanje veze izmeu poveanja uvoza i ozbiljne tete slijedei ostali faktori
trebaju biti uzeti u obzir:
Efekti promjena u potronji,

Efekti konkurencije izmeu domaih proizvoaa,
Alternativni proizvodi i promjene u navikama potroaa,
Proizvodni kapaciteti,
Promjene u trokovima proizvodnje,
Efekti promjena u izvozu domaih proizvoda (konstantan pad izvoza).
2. Nakon dostavljanja podataka, Ministarstvo mora u roku od 15 dana ispitati da li je

prijedlog podnesen u skladu sa gore navedenim uvjetima, te obavijestiti podnosioca da
li je zahtjev potpun ili nepotpun. U sluaju nepotpunog prijedloga, podnosilac ima rok
od 15 dana da isti dopuni.
3. U toku ovih 30 dana, Ministarstvo je obavezno da u skladu sa lanom 24 CEFTA-e,
prije pokretanja prethodnog postupka, pokua bilateralno (putem direktnih konsultacija)
rijeiti probleme sa lanicom protiv koje eli zapoeti istragu za utvrivanje osnova za
donoenje bilateralne zatitne mjere.
4. Kada konsultacije ne dovedu do zadovoljavajueg rjeenja, a podneseni prijedlog je u
skladu sa zahtijevima iz lana 5 Odluke, Bosna i Hercegovina moe donijeti Odluku o
pokretanju prethodnog postupka, te istu objaviti u Slubenom glasniku BiH (u skladu sa

lanom 7 Odluke).
5. U istom trenutku, Ministarstvo je obavezno da obavijesti drugu Stranu i Zajedniki
odbor CEFTA-e (lan 24, stav 3, CEFTA Sporazuma). Ova obavijest mora sadravati
sve relevantne informacije. Zajedniki odbor e, u tom sluaju, donijeti preporuku u
roku od 30 dana.
7.2.1.4 Uvoenje mjere
1. U sluaju postojanja vanrednih i kritinih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje,
Bosna i Hercegovina moe uvesti privremenu mjeru u roku od 15 dana (da bi se dobili
komentari zainteresiranih strana u skladu sa lanom 7 Odluke) od objavljivanja.
Privremena mjera se moe donijeti samo u trajanju od maksimalno 200 dana i moe biti
samo u obliku poveanja carinske stope, u skladu sa lanom 15 Odluke.
2. Nakon to protekne 30 dana od obavijesti spomenute u taki 5 (7.2.1.3 Procedura za
pokretanje prethodnog postupka), Vijee ministara BiH moe uvesti zatitnu mjeru koja
mora sadravati podatke iz lana 10 Odluke.
3. Bilateralna zatitna mjera moe biti u formi poveane carinske stope za lanice
CEFTA-e, i to (stav 5, lan 24 CEFTA-e):
MFN carinske stope koja se primjenjuje u BiH i koja je na snazi kada je aktivnost
preduzeta, ili
MFN carinske stope koja se primjenjuje u BiH i koja je na snazi na dan koji
neposredno prethodi danu stupanja na snagu CEFTA Sporazuma.
4. Duina trajanja bilateralne zatitne mjere nee prelaziti godinu dana i mogue je
obnoviti je samo na jo jednu godinu dana. Niti jedna mjera se nee primjenjivati na
uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmetom takve mjere u periodu od dvije godine
od isteka mjere.
7.2.2 Antidampinke mjere

lan 22 Sporazuma ima dva stava. Prvi daje uvjete za donoenje antidampinkih mjera,
dok drugi podcrtava obavezu obavjetavanja o njima. Takoer, postoji odredba koja
odreuje da se ovaj stav treba tumaiti zajedno sa Zajednikom izjavom o lanovima 21,
22 i 23, koja navodi da lanice CEFTA-e nee primjenjivati antidampinke mjere bez
odgovarajuih domaih propisa. Obzirom da je Odluka o postupku i nainu utvrivanja
antidampinke i kompenzatorne dabine (Slubeni glasnik BiH, br. 77/05) donesena
2005. godine (u daljem tekstu: Odluka), Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete iz
Zajednike izjave.
7.2.2.1 Definicije
1. Antidampinke dabine - Rije je o dabinama koje se uvode u sluaju da istraga
pokae slijedee: dolo je do dampinga, nanijeta je teta industriji BiH i primjena mjera
je u interesu BiH. Dabine se obino uvode u dvije faze: prvo, privremene dabine ije
je maksimalno trajanje devet mjeseci, a koje se uvode da bi se osigurala privremena
olakica industriji BiH dok se ne donese konana odluka i drugo, nakon ovih slijede
konane dabine koje obino vae pet godina, iako bi trebale ostati na snazi koliko je
god potrebno da bi se suzbio damping koji uzrokuje tetu, s tim da je uvoenje
navedenih mjera u interesu BiH.
2. Damping - Za proizvod se smatra da je nad njim izvren damping ukoliko je njegova
izvozna cijena u BiH nia od uporedive cijene dotinog proizvoda u okviru uobiajenih
trgovinskih uvjeta u zemlji izvoznici.
3. Dampinka mara - Dampinka mara predstavlja razliku izmeu normalne vrijednosti
i izvozne cijene. Dampinka se mara obino iskazuje kao ponderirani prosjek svih
transakcija koje su uzete u obzir.
4. Interes BiH - Predstavlja trei osnovni element procesa antidampinga budui da, pored
dampinga i tete, mora postojati nalaz da je u interesu BiH da uvede antidampinke
mjere.
5. Kalendarska godina - Period koji poinje 1. januara i zavrava se sa 31. decembrom
dane godine.
6. Nesaraivanje - Ukoliko zainteresirana strana ne sarauje, ili sarauje samo
djelimino, tako da se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljem
tekstu: Ministarstvo) uskrauju znaajne informacije, vjerovatno je da e navedeno
imati negativan rezultat po tu zainteresiranu stranu. U biti, u ovom sluaju, Ministarstvo
e temeljiti svoj sluaj na informacijama koje su mu dostupne, odnosno na albi.
Ministarstvo e uzeti u obzir da zainteresirana strana ne sarauje pod slijedeim
okolnostima: ukoliko strana zabrani pristup potrebnim informacijama unutar
predvienog vremenskog roka, ukoliko strana ne prui potrebne informacije unutar
predvienog vremenskog roka, ukoliko strana u velikoj mjeri ometa istragu, te u sluaju
da strana prui lane ili obmanjujue informacije.
7. Povjerljivost - Izvoznici ili podnosioci zahtjeva mogu u dokumentima, koji e se dati na
uvid drugim zainteresiranim stranama, ne navesti povjerljive informacije, pod uvjetom
da pripreme saetke koji sadre informacije koje se ne smatraju povjerljivim.
Informacije koje su u ovom kontekstu dostavljene Ministarstvu, mogu se koristiti samo u
svrhu antidampinke istrage. U sutini postoje dvije vrste informacija koje se pruaju u
okviru antidampinke istrage: informacije koje su povjerljive prirode i one koje se daju
po osnovu povjerljivosti.
8. Proizvod - Proizvod koji je predmet istrage i koji je definiran u obavijesti o pokretanju
ispitnog postupka.
9. Putanje u slobodan promet - Sluaj kada je carina plaena na granici BiH i kada je
roba u slobodnom prometu unutar BiH.
10. Raspoloive injenice - U sluajevima kada zainteresirana strana odbija pristup

potrebnim informacijama, ili ih ne prui na neki drugi nain do predvienog roka, ili u
znaajnoj mjeri ometa istragu, privremeni ili konani nalazi se mogu utvrditi na osnovu
raspoloivih injenica. Ukoliko se utvrdi da je dostavljena lana ili obmanjujua
informacija, informacija se moe zanemariti i mogu se iskoristiti raspoloive injenice.
Stoga je u interesu strana koje su ukljuene u antidampinki postupak da aktivno
sarauju.
11. Refundiranje - Rije je o povratu novca uvoznicima u sluaju da ovi mogu pokazati da
antidampinke dabine koje su platili premauju dampinku maru ili maru tete.
12. Slian proizvod - Rije je o proizvodu koji se poredi na izvoznom i domaem tritu.
Potrebno je da proizvod bude ili identian, odnosno jednak po svim aspektima, ili bi
trebao imati karakteristike koje su jako sline karakteristikama proizvoda koji je u
pitanju, pri emu se u obzir trebaju uzeti slijedei faktori: glavne fizike i tehnike
karakteristike, odnosno hemijski sastav i fizike osobine, upotreba proizvoda, funkcija
proizvoda i kupeva predodba o proizvodu.
13. teta - Oznaava materijalnu tetu po interes BiH, prijetnju materijalnom tetom po
interes BiH, ili stvarno ometanje razvoja industrije BiH.
14. Upitnik - Upitnik je dokument koji Ministarstvo alje izvoznicima, uvoznicima i industriji
BiH, a u kojem se trae sve informacije koje su znaajne za istragu koju provodi
Ministarstvo; rije je o detaljnom, dugom i sloenom dokumentu i potrebno ga je jako
paljivo ispuniti.
15. Uzrona veza - Mora postojati dokaz veze izmeu dampinkog uvoza i tete.
7.2.2.2 Zahtjev za propisivanje antidampinke dabine
Ukoliko industrija u Bosni i Hercegovini smatra da joj dampinki uvoz uzrokuje materijalnu
tetu, moe podnijeti formalnu, pisanu albu Ministarstvu, uz dokaz dampinga i tete te
njihove meusobne veze. Navedeno mogu individualno uraditi same BiH kompanije ili
organizacija koja predstavlja BiH industriju.
Ministarstvo e prouiti albu da bi utvrdilo postoji li dovoljno dokaza da se opravda
otvaranje formalne istrage. Ukoliko postoji dovoljan dokaz dampinga, tete i njihove
uzrone veze, Ministarstvo je obavezno otvoriti postupak.
7.2.2.3 Sadrina zahtjeva
U sluaju da Ministarstvo utvrdi da ne postoji dovoljan dokaz dampinga ili tete, ili ukoliko
albu ne podrava veinski udio industrije o kojoj je rije, alba e biti odbijena. U skladu
s tim, albu moraju podrati proizvoai iz BiH koji ine vie od 50% proizvodnje istog ili
slinog proizvoda (stav 2, lan 28 Odluke).
Proizvoai iz BiH koji su povezani sa proizvoaima navodno dampinkog proizvoda, ili

oni koji su i sami uvoznici ovog proizvoda, mogu biti iskljueni za potrebe ove kalkulacije
(stav 3, lan 28 Odluke).
Sama izjava da je dolo do dampinga, odnosno nepotvrena relevantnim dokazom, nije
dovoljna. Da bi se zahtjev smatrao relevantnim neophodno je uz zahtjev dostaviti i
slijedee podatke (stav 5, lan 28 Odluke):
a) naziv firme i sjedite podnosioca zahtjeva. Kada se zahtjev podnosi u ime domae
proizvodnje mora se navesti proizvodnja u ime koje se zahtjev podnosi s popisom svih
domaih proizvoaa iste robe (ili udruenja domaih proizvoaa iste robe), te to
precizniji opis obima i vrijednosti domae proizvodnje iste robe koju proizvode ti
proizvoai;
b) opis robe koja se uvozi u poveanim koliinama, s navedenom tarifnom oznakom (8 ili
10 znakova) i opisom prema propisima o carinskoj tarifi;
c) cijenu uvezene robe, naziv zemlje ili zemalja porijekla ili izvoza, naziv svakog poznatog
izvoznika ili stranog proizvoaa i popis uvoznika koji uvoze robu iz zahtjeva;
d) podatke o cijenama iste robe koja je namijenjena potronji na domaem tritu zemlje
ili zemalja izvoza, te podatke o izvoznim cijenama;
e) podatke o obimu uvoza, uticaju tog uvoza na cijene iste robe na domaem tritu kao i
mogui kasniji uticaj uvoza na domau proizvodnju.
Bez ovih podataka, Ministarstvo e odbaciti zahtjev kao neosnovan.
7.2.2.4 Odluka o pokretanju ispitnog postupka
Ukoliko zahtjev ispunjava sve navedene uvjete, Ministarstvo e pokrenuti ispitni postupak.
Nakon to se donese odluka o otvaranju formalnog ispitnog postupka, donosi se tzv.
obavijest o pokretanju ispitnog postupka, te objavljuje u Slubenom glasniku BiH.
Obavijest o pokretanju sadri niz kljunih elemenata (stav 2, lan 30 Odluke):
a) datum pokretanja ispitnog postupka;
b) podatke o robi koja se ispituje;
c) naziv zemlje izvoznice ili popis zemalja izvoznica, odnosno porijekla na koje se ispitni
postupak odnosi;
d) kratak prikaz zahtjeva za pokretanje ispitnog postupka;
e) adresa na koju zainteresirane strane trebaju poslati primjedbe ili eventualno druge
dokaze;
f)
dokaze na osnovu ega se u prijavi tvrdi da je dolo do dampinga ili opis postupka
subvencioniranja koje treba istraiti;
g) kratak prikaz injenica na kojima se eventualna teta zasniva;

h) 1 rok u kojem zainteresirane strane ili osobe koje su oni ovlastili za podnoenje zahtjeva
mogu iznijeti svoje stavove, miljenja i pisane dokaze, te u kojem mogu zahtijevati
usmeno sasluanje.
Sve poznate zainteresirane strane, to ukljuuje vladu zemlje(alja) izvoznika, bit e
obavjetene, to vri Ministarstvo.
7.2.2.5 Ispitni postupak
Ispitni postupak koji provodi Ministarstvo e, odvojeno i istovremeno, obuhvatiti i damping i
tetu. Kao prvi korak, Ministarstvo e izdati upitnik za izvoznike i uvoznike imenovane u
albi kako bi se procijenio damping, te za proizvoae iz BiH, kako bi se procjenila teta. U
ovim e se upitnicima traiti ope informacije o kompaniji, te posebne informacije koje se
odnose na operativnu statistiku (npr. promet, koliinu i vrijednost prodaje, itd).
Od kljunog je znaaja da kompanije potuju zakonske rokove za ispunjavanje i
dostavljanje ovih upitnika. Zakonski rok je tridesetsedam dana od dana kada su poslani. U
praksi je, meutim, dano etrdeset dana od datuma zvaninog objavljivanja obavijesti o
pokretanju. Moraju se osigurati popunjene verzije upitnika koje e sadravati povjerljivi i
javni dio.
Upitnik i posjete u svrhu provjere koje potom slijede, predstavljaju centralni dio
antidampinke istrage. Kao takvi, izuzetno je vano, i od kljunog je znaaja, da izvoznici
sarauju u toku istrage, ne samo tako to e dostaviti ispunjene upitnike do predvienog
roka. U sluaju potrebe, nakon to se upitnici ispune i vrate, (te nakon to je kompanija
dala svoj pristanak, a obavjetena je i diplomatska misija zemlje izvoznice u BiH)
dunosnici Ministarstva posjeuju urede svih uesnika- proizvoaa iz BiH, uvoznika i
izvoznika, kako bi provjerili odgovore.
Ove tzv. posjete u svrhu provjere predstavljaju garanciju da je istraga pravina i da
osigurava da e se svaka budua odluka temeljiti na vrstim dokazima koji su u potpunosti
provjereni. Ukoliko kompanija ne sarauje, vrioci istrage e morati koristiti najbolje
raspoloive informacije. Ovo e, openito, proizvesti loije rezultate po izvoznika koji ne
sarauje u poreenju sa izvoznicima iz iste zemlje koji su saraivali u ispitnom postupku.
Kompanija nad kojom se provodi ispitni postupak bi trebala imenovati dva ili tri lana vieg
rukovodstva kako bi koordinirali ispunjavanje upitnika, te saraivali sa vriocima istrage. To
su obino ef raunovodstva, rukovodilac proizvodnje i/ili rukovodilac prodaje. Imenujui
osoblje za navedenu svrhu, kompanija moe pomoi da ispitni postupak napreduje to je
mogue efikasnije i neometano, uz minimalno ometanje poslovanja.
Ovaj rok ne moe biti manji od 15 dana
Kompanija takoer pomae vriocima ispitnog postupka da dou do svih potrebnih

informacija, pri emu se na minimum svodi rizik da e se Ministarstvo morati sluiti
informacijama koje su raspoloive iz drugih izvora. Ovim e se osigurati da odluke koje se
donesu na kraju ispitnog postupka to realnije odraavaju situaciju u kojoj se kompanija
nalazi.
Na kraju je potrebno imati u vidu da zakon obavezuje vrioce antidampinkog ispitnog
postupka da potuju povjerljivost svih informacija koje su im dane u toku ispitnog postupka;
svaka informacija koju dobiju e biti koritena samo u svrhu za koju je traena.
7.2.2.6 Vremenski okvir ispitnog postupka
Ispitni postupak o antidampikom sluaju treba biti zakljuen u roku od jedne godine, a
maksimalno u roku od 18 mjeseci od dana objave odluke o pokretanju postupka (stav 9,
lan 31 Odluke). Nakon zavretka postupka, Ministarstvo je duno da predloi konanu
antidampinku dabinu Vijeu ministara BiH ili da odbije zahtjev (zaustavi proceduru).
7.2.2.7 Privremene i konane antidampinke dabine
Nakon isteka 60 dana od dana objave formalne odluke o zapoinjanju ispitnog postupka u
Slubenom glasniku BiH, ukoliko Ministarstvo pokae da je dolo do dampinga, pri emu je
nanijeta teta BiH industriji i interes BiH zahtijeva intervenciju, Ministarstvo e predloiti
Vijeu ministara BiH nametanje privremene dabine. One mogu biti uvedene na period od
4 mjeseca sa moguim produenjem do 9 mjeseci.
Nakon njihovog uvoenja, uvoznici proizvoda na koje se privremene dabine odnose
moraju, prilikom uvoza robe, platiti antidampinku dabinu (ili poloiti instrument osiguranja
plaanja) koja e biti vraena ukoliko se zaustavi procedura ispitnog postupka.
Privremena antidampinka dabina se propisuje za svakog pojedinanog proizvoaa ili
izvoznika proizvoda u Bosnu i Hercegovinu.
7.2.2.8 Konana antidampinka dabina
Ako Ministarstvo utvrdi da je u periodu na koji se odnosi ispitni postupak postojao
dampinki uvoz koji je prouzrokovao tetu, predlae Vijeu ministara BiH uvoenje
konane antidampinke mjere. Konana antidampinka dabina se primjenjuje na
proizvode uvezene u BiH od dana objave pokretanja ispitnog postupka u Slubenom
glasniku BiH.
Ukoliko je prije donoenja konane antidampinke dabine na snazi bila privremena
antidampinka dabina, uvoznik e ostvariti refundiranje ukoliko je konana dabina manja
od privremene, a ukoliko je konana dabina vea od privremene uvoznik nee platiti
razliku.
Konana antidampinka dabina se propisuje za svakog pojedinanog proizvoaa ili

izvoznika proizvoda u Bosnu i Hercegovinu. Za one prizvoae ili izvoznike koji sarauju u
toku ispitnog postupka konana antidampinka dabina moe biti manja. Konana
antidampinka dabina ne moe biti na snazi due od 5 godina od dana objave konane
antidampinke dabine u Slubenom glasniku BiH.
7.2.2.9 Dogovor o cijenama
U sluaju da ispitni postupak Ministarstva pokae da postoji potreba za antidampinkim
dabinama, izvoznici mogu ponuditi tzv. dogovor o cijenama kako bi se cijene poveale
do nivoa na kojem se otklanja teta ili damping. Uz uvjet da se moe efikasno pratiti, ova
vrsta udruivanja moe se prihvatiti kao alternativa dabinama.
Meutim, mora se naglasiti da se radi o antidampinkoj mjeri, tako da, ukoliko doe do
krenja ili opoziva dogovora o cijenama, antidampinka dabina e biti odmah nametnuta.
Poput antidampinkih dabina i dogovor o cijenama vai pet godina i automatski istie
ukoliko doe do produenja perioda vaenja dabina to zavisi od rezultata pregleda.
Takoer je potrebno istai da Ministarstvo nije obavezno prihvatiti dogovor o cijenama
ukoliko smatra da ponuda za dogovor o cijenama nije dovoljna da bi se eliminirao tetni
damping. Isto tako, ukoliko je poznato da je kompanija u prolosti prekrila sporazum o
dogovoru o cijenama, i to e se uzeti u obzir. Ukoliko se smatra da kompanija nije
saraivala tokom istrage, Ministarstvo nee prihvatiti dogovor o cijenama.
7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina
Osnovni cilj provjere antidampinke dabine je da se utvrdi potreba revizije antidampinke
dabine. Postupak provjere se pokree ex officio od strane Ministarstva ili na zahtjev
izvoznika u BiH, uvoznika u BiH ili BiH proizvoaa. Zahtjev mora sadravati dokaze koji
ukazuju na potrebu provjere (bespotrebnost antidampinke dabine). Trajanje procesa
provjere antidampinke dabine je 1 godinu dana a maksimalno 15 mjeseci.
Radi lakeg razumijevanja, u nastavku dajemo gafiki prikaz procedure za primjenu antidampinkih dabina.
8. POGLAVLJE VI Nova trgovinska pitanja

Ovo Poglavlje obuhvata lanove 26 do 39 Sporazuma. Obzirom da niti bilateralni ugovori o
slobodnoj trgovini kao ni stara CEFTA nisu sadravali odredbe koje detaljnije ureuju
etiri oblasti: usluge, investicije, javne nabavke, zatita intelektualnog vlasnitva, ovo je
istovremeno novina i poboljanje u CEFTA Sporazumu. Na prvi pogled, ini se da ove
oblasti nemaju pretjeranu vezu sa trgovinom robama, koja ini okosnicu Sporazuma. Ipak,
imajui u vidu iru sliku trgovine od puke razmjene, cilj Strana da ire svoju meusobnu
trgovinu, kao i iskustva iz svijeta, vjerujemo da e se i teoretski i praktino pokazati vanost
novih odredaba.
8.1 Usluge
Vanost usluga je i teoretski i praktino dokazana u svijetu. Tome u prilog govori i injenica
da najvee ekonomske sile u svijetu imaju visoku stopu (preko 60%) uea trgovine
uslugama u svojim bruto drutvenim proizvodima. tavie, usluge su neminovna pratea
komponenta trgovine robama.
Dio Poglavlja koji se odnosi na usluge obuhvata lanove 26 do 29 i utvruje: obim i
definicije, ciljeve, elektronsku trgovinu i razvojnu klauzulu. U procesu pregovora odlueno
je da se u ovoj fazi ne ide sa liberalizacijom sektora usluga. Ovo iz najmanje nekoliko
razloga:
Prvo, slobodna trgovina uslugama, u skladu sa lanom V Opeg sporazuma o
trgovini uslugama WTO-a (GATS), koji je pandan lanu XXIV GATT-a 1994 (za robe),
podrazumijeva mogunost odstupanja od MFN tretmana, tj. davanje veih povlastica
jednoj ili vie zemalja, pod uvjetom da:
a) obuhvata znaajan broj sektora, i
b) osigurava nepostojanje ili sutinsko ukidanje svake diskriminacije meu ugovornim
stranama.
U situaciji kada nekoliko Potpisnica CEFTA-e jo uvijek vodi pregovore o pristupanju
WTO-u, bilo bi praktino nemogue odrediti koje su to dodatne koncesije koje bi bile
odobrene CEFTA Stranama, kada je nepoznat MFN (ili polazni) nivo.
Drugo, proces privatizacije velikih kompanija koje se bave pruanjem usluga (npr. u
sektoru telekomunikacija) jo uvijek nije zavren, pa bi to dodatno otealo evenutalne
pregovore.
Tree, trgovina uslugama koje su za razliku od roba neopipljive, vrlo je specifina i
relativno nova i nerazvijena u zemljama regiona, pa bi, u ovom trenutku, u primjeni
vjerovatno dolo do brojnih problema.
etvrto, problemi u vezi definiranja nekih roba, koje se ak nekada definiraju

uslugom a nekada robom (npr. elektrina energija).
Ipak, Sporazum je zapravo u lanu - Razvojna klauzula pripremio teren za trenutak kada
Strane odlue da idu u proces pregovora o meusobnoj liberalizaciji usluga, a da e
obaveze preuzete takvim pregovorima biti utvrene u rasporedima koji e initi sastavni dio
Sporazuma.
8.2 Investicije
Posljednjih decenija trend je da se regulacija investicija u svijetu prihvata kao dio
trgovinskih sporazuma, pri emu trgovina ostaje njihova glavna komponenta. Ekspanzija
ovih sporazuma, koji pokuavaju olakati meunarodnu trgovinu i prekogranino kretanje
faktora proizvodnje, smatra se novim fenomenom sa potencijalno dubokim implikacijama
na meunarodne trgovinske odnose (npr. do polovine 2005. godine, zakljueno je vie od
200 ovakvih sporazuma, a najpoznatiji su: Ugovor o osnivanju EZ iz 1957, NAFTA i
MERCOSUR iz 1994, CAFTA iz 2004, itd). Bitno je istai da, uprkos pokuajima
pregovaranja, do danas nije potpisan ni jedan jedinstveni multilateralni sporazum koji
regulira unaprjeenje i zatitu stranih investicija na teritorijama Strana.
U cilju izbjegavanja nedoumica, WTO Sporazum o investicionim mjerama vezanim za
trgovinu - TRIMS sporazum, kvalitativno je drugaiji multilateralni okvir za investicije. On
ograniava koritenje odreenih investicionih mjera koje naruavaju trgovinu i obavezuje
WTO lanice da u svom zakonodavstvu uklone sve TRIMS mjere koje nisu konzistentne sa
lanom III (Nacionalni tertman) i lanom XI (Eliminacija koliinskih ogranienja) GATT-a
1994.
Odredbe o investicijama u CEFTA Sporazumu nalazimo u lanu 1, Poglavlju VI (lanovi 30
do 33 sa pripadajuim Aneksom 6), odnosne odredbe Poglavlja VII, koje se odnose na
pravila funkcioniranja, uspostavu Zajednikog odbora i upravljanje provoenjem
Sporazuma, a posebno u lanu 43 i Aneksu 9, te u Zajednikoj izjavi o saradnji i pomoi.
Pravilno razumijevanje odredaba o investicijama podrazumijeva njihovo integralno
posmatranje zajedno sa konciznim i pravilnim razumijevanjem tekstova sporazuma iz
Aneksa 6, te zakona i propisa koji reguliraju ovu oblast, kako domaim, tako i
meunarodnim, ukljuujui i makar djelimina znanja o prevenciji, rjeavanju sporova i
pravilima arbitrae.
Poglavlje VI - Dio B obuhvata etiri lana, od 30 do 33, i utvruje: obim primjene, ciljeve,
tretman investicija i razvojnu klauzulu.
Obim lanom 30 potvrena su prava i obaveze prema zakljuenim bilateralnim
sporazumima o unaprjeenju i zatiti investicija, kao lex specialis propisom. Svi
sporazumi zakljueni izmeu Strana navedeni su u Aneksu 6, to u odnosu na Bosnu i
Hercegovinu znai da se za investicije primjenjuju odredbe sporazuma o unaprjeenju i
zatiti investicija ugovorene sa Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom sa

UNMIK/Kosovom 2 . Za ostale zemlje lanice CEFTA 2006 (kada je u pitanju BiH, to je
Albanija), vae odredbe sporazuma CEFTA 2006 koje se odnose na investicije ili
nacionalni pravni okviri, sve do zakljuenja bilateralnih sporazuma o unaprjeenju i
zatiti investicija, pri emu se moraju uzeti u obzir opa izuzea od Nacionalnog
tretmana (NT) i Tretmana najpovlatenije nacije (MFN tretman), kao i prednosti
Razvojne klauzule.
Ciljevi Stvaranje i odravanje stabilnih, povoljnih i transparentnih uvjeta, kao i
promocija i olakavanje investiranja za investitore Strana u skladu sa domaim
zakonima i propisima, u stvari su samo generalno okvir ostavljen Strani domainu i
njezinoj politici koja glasa za ili protiv stranih investicija.
Tretman investicija lanom 32 dan je jednak i pravedan tretman i puna zatita i
sigurnost investicija, Tretman najpovlatenije nacije i Nacionalni tretman investicijama
koje potiu iz Strana, ime se investicijama investitora Strana daje najmanje isti tretman
koji je dan vlastitim investitorima ili investitorima tree Strane. Ovakve odredbe
sadrane su i u bilateralnim sporazumima o unaprjeenju i zatiti stranih investicija, te
je tako, na bazi MFN tretmana, postignuto odobravanje jednakog tretmana za strane
investicije na teritoriji Strana, ak i za one Strane koje, do sada, nisu zakljuile ove
bilateralne sporazume. Odobrena su i generalna izuzea od nediskriminatornog
tretmana, NT i MFN tretmana, koja se odobravaju u skladu sa meunarodnim
multilateralnim sporazumima, konvencijama i aranmanima, koji reguliraju sektor
stranih investicija u meunarodnim okvirima.
Razvojna klauzula postignuta je opredijeljenost Strana za reviziju pravnog okvira u
pogledu investicija, razmjenu informacija o ovim pitanjima, te ispitivanje mogunosti
dodatnih prednosti za investitore Strana, ili ak treih drava.
Arbitraa prema lanu 43 i Aneksu 9 Uspostava i funkcioniranje Arbitranog tribunala,
razlikuje se u odnosu na odredbe bilateralnih sporazuma o unaprjeenju i zatiti stranih
investicija. U sluaju nastanka spora izmeu Strana, a posebno spora izmeu investitora
jedne Strane i Strane, predviene kazne za neizvrenje obaveza, prema odredbama
CEFTA Sporazuma su kvalitativno i kvantitativno drugaije.
Imajui u vidu ostale odredbe sporazuma, lanove i anekse sporazumu koji se odnose na
saradnju izmeu Strana, Zajedniki odbor i njegove nadlenosti i aktivnosti, te mogunosti
koritenja mehanizama prijateljskih dogovora, diplomatskih pregovora i medijacije, postoji
irok spektar mogunosti rjeavanja nesuglasica. Zato su male anse da e se arbitrane
procedure, prema odredbama CEFTA Sporazuma, u praksi i koristiti.
Obzirom da su Bugarska i Rumunije u meuvremenu postale lanice EU, tj. izale iz CEFTA Sporazuma, odredbe o
investicijama unutar CEFTA Sporazuma se na njih ne primjenjuju. Meutim, u primjeni je prethodno zakljuen sporazum o
unaprjeenju i zatiti investicija sa Rumunijom, dok je isti sporazum sa Bugarskom u toku procesa pregovora.
8.3 Javne nabavke

Dio Poglavlja koji ureuje pitanja javnih nabavki obuhvata lanove 34 do 36. Ovo pitanje
opet, iz specifinog ugla gledanja, ima i specifian znaaj. Razlike meu Potpisnicama u
smislu postojanja odgovarajuih institucija, propisa ali i primjene su znaajne. I ovdje se
moralo nai zajedniki nazivnik, koji sa jedne strane ne bi obavezivao napredne Strane
(meu kojima je i Bosna i Hercegovina) da prave korake unazad, a sa druge strane ne bi
zahtijevao od drugih Strana da praktino preko noi usvoje propise i uspostave
funkcionalne institucije.
Praktino, ovo pitanje je posebno vano jer je poznato koliko esti i novano vrijedni mogu
biti poslovi iz oblasti javnih nabavki. Prema informacijama kojima raspolaemo, kompanije
iz Bosne i Hercegovine su vrlo zainteresirane da se natjeu za dodjelu ugovora o javnim
nabavkama u drugim zemljama, ali prvenstveno na prostorima zemalja u regionu.
U ovoj oblasti je bilo potrebno urediti najmanje dvije stvari: transparentnost postupaka
javnih nabavki, bez diskriminacije, na naelima otvorene i efikasne konkurencije, te
postepeno otvaranje trita javnih nabavki Strana, tako da dobavljai drugih Strana ne
dobiju tretman manje povoljan od onog koji se odobrava domaim ponuaima roba,
usluga i radova.
Vrlo konkretno, u prvom sluaju se radi o nediskriminaciji po MFN osnovu, tj. istom
tretmanu dobavljaa drugih CEFTA Strana u Bosni i Hercegovini. Ova obaveza postoji od
dana stupanja na snagu CEFTA Sporazuma. U drugom sluaju se radi o Nacionalnom
tretmanu, tj. nediskriminaciji stranih u odnosu na domae ponuae. S obzirom na
specifinost sadranu upravo u drugom sluaju, predvieno je postepeno otvaranje do 1.
maja 2010. godine.
Bitno je napomenuti da je Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni
gasnik BiH, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), ve predvidio jednak tretman
dobavljaa i aktivnu i otvorenu konkurenciju. Meutim, Vijee ministara Bosne i
Hercegovine je, putem Odluke o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana
domaeg u postupku javnih nabavki (Slubeni glasnik BiH, br. 105/06), u cilju obnove i
zatite razvoja privrede Bosne i Hercegovine, a u svrhu poreenja ponuda, utvrdio
umanjenje cijena domaih ponuda u visini od 10% za 2007. i 2008. godinu. Visina
preferencijalnog faktora za 2009. i 2010. godinu bit e 5%. Dakle, preferencijalni tretman
za Strane sporazuma prestaje da vai sa 01.05.2010. godine. Radi boljeg razumijevanja, u
nastavku dajemo tekst odgovarajuih odredaba Sporazuma:
2. Svaka strana e ne kasnije od 1. maja 2010. godine osigurati postepeno i efikasno otvaranje
svog trita vladinih nabavki tako da, u odnosu na bilo koje relevantne zakone, propise,
procedure i prakse, robe, usluge i dobavljai drugih Strana dobiju tretman ne manje povoljan od
onog koji se odobrava domaim robama, uslugama i dobavljaima. Naroito, Strane e osigurati
da njihovi subjekti:
a. ne tretiraju lokalnog dobavljaa manje povoljno od drugog lokalnog dobavljaa na osnovu
stepena stranog partnerstva, ili vlasnitva lica druge Strane; i
b. ne diskriminiraju lokalne dobavljae na osnovu toga to su robe ili usluge koje taj dobavlja nudi
za odreenu nabavku, robe ili usluge druge Strane.
Trei lan kojim se ureuje oblast javnih nabavki, kao i u drugim novim trgovinskim
oblastima je Razvojna klauzula. Njime se najprije predviaju redovne revizije u napretku
Strana u otvaranju njihovih trita javnih nabavki, te je utvren i prvi rok (ne kasnije od 1.
maja 2008. godine) kada e Strane unutar Zajednikog odbora razmotriti primjenu
transparentnosti i nediskriminacije po MFN osnovi. Na osnovu ovih revizija e se pratiti i
napredak u smislu osiguravanja Nacionalnog tretmana sadranog u prethodno citiranim
odredbama.
Konano, ovaj lan sadri i odredbu prema kojoj e Strana iz Sporazuma, kao i kod prava
intelektualnog vlasnitva, u sluaju da nekoj treoj strani ponudi prednosti vee od onih
dogovorenih CEFTA Sporazumom, ponuditi adekvatne mogunosti drugim CEFTA
Stranama da stupe u pregovore s ciljem proirenja ovih prednosti i na njih, ali na
recipronoj osnovi.
8.4 Zatita intelektualnog vlasnitva

Odredbe o zatiti intelektualnog vlasnitva, meu novim pitanjima, moda najvie djeluju
neopipljivo. Meutim, imajui u vidu kretanja u svijetu, kao i injenicu da ni sami nismo
svjesni koliko zatienih prava intelektualnog vlasnitva koristimo u obinom
svakodnevnom ivotu (kompjuterski programi, knjige, nosai zvuka, i sl.), ova oblast tek
dobija na znaaju u Bosni i Hercegovini, pa i samom regionu.
Vanost zatite prava intelektualnog vlasnitva iz perspektive CEFTA Sporazuma je
najmanje dvojaka. S jedne strane interes BiH privrede da njihova prava budu adekvatno
zatiena kako na domaem tako i na tritima Potpisnica, a s druge interes samog
regiona da u cilju poveanja privlanosti za ulaganja (domaa i strana) osigura cijeli
paket, tj. uredi sve oblasti koje se direktno ili indirektno tiu poslovanja.
Odredbe ovog dijela obuhvataju lanove 37 do 39 Sporazuma i ureuju: obim i definicije,
ciljeve i razvojnu klauzulu.
Obim i definicije kao to sam naziv kae, ureuje obim primjene i definira ta se
smatra pravima intelektualnog vlasnitva.
Ciljevi cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i efikasne zatite prava
intelektualnog vlasnitva. Kao i u mnogim drugim dijelovima koje Sporazum ureuje, i
ovdje se pojavilo pitanje razliitog stepena institucionalne izgraenosti i ureenosti ove
oblasti meu Potpisnicama CEFTA-e. Zato je, kao zajedniki osnov, definiran odreeni
broj meunarodnih konvencija iz oblasti prava intelektualnog vlasnitva (Aneks 7
Sporazuma), kojima e Potpisnice pristupiti (one koje to ve nisu), te do 1. maja 2014.
godine preduzeti sve potrebne mjere za adekvatno i efikasno provoenje obaveza koje
iz njih proizilaze.
Razvojna klauzula kao i drugi lanovi ove prirode, i ovaj zapravo predstavlja
odkrinuta vrata za dalje irenje. S jedne strane to je obaveza Strane da, u sluaju da
ponudi treoj strani (koja nije Strana iz CEFTA Sporazuma) dodatne prednosti ili
povlastice, stupi u pregovore sa CEFTA Stranama, radi proirenja tih prednosti ili
povlastica na sve njih na osnovi reciprociteta. Sa druge strane, postoji obaveza
Potpisnica da do 1. maja 2011. godine revidiraju sadraj Aneksa 7 i evenutalno ga
proire dodavanjem novih konvencija iz ove oblasti.
9. POGLAVLJE VII Pravila funkcioniranja

Kao to i sam naslov Poglavlja kae, u ovom dijelu Sporazuma su ureena pitanja ali i
institucionalne strukture potrebne za njegovo funkcioniranje. Obuhvata lanove 40 do 52.
Zajedniki odbor Predstavlja najvie tijelo za praenje u upravljanju provoenjem
Sporazuma. lanovi Zajednikog odbora su resorni ministri svih Potpisnica. Prva i
konstituirajua sjednica Zajednikog odbora je odrana u Ohridu, 28. septembra 2007.
godine. Tom prilikom je usvojen Poslovnik o radu Zajednikog odbora kao i set drugih
odluka neophodnih za funkcioniranje Sporazuma (npr. odluka o uspostavi zajednike
liste medijatora, odluka o uspostavi pod-odbora, itd.).
Procedura Zajednikog odbora sastanci Zajednikog odbora se odravaju kad god
je to potrebno, a najmanje jednom godinje. Zajedniki odbor odluuje koncezusom.
Moe uspostaviti odgovarajua tijela za koja smatra da su mu potrebna u ispunjavanju
njegovih zadataka. Na prvoj sjednici Zajednikog odbora uspostavljena su tri pododbora, i to: Pod-odbor za poljoprivredu i sanitarne i fitosanitarne mjere, Pod-odbor za
tehnike barijere i necarinske barijere trgovini i Pod-odbor za carinska pitanja i porijeklo
robe.
Ispunjavanje obaveza i konsultacije ovim lanom se ureuje obaveza potovanja
ugovorenih odredaba, kao i procedure i rokovi za konsultacije u situacijama kada jedna
Strana smatra da neka druga Strana ne ispunjava svoje obaveze, te postupak
medijacije kao jedne od novina u mehanizmu za rjeavanje sporova.
Arbitraa Postupak arbitrae je jo jedna od novina u CEFTA Sporazumu.
Konkretno, odredbe o arbitrai znae postojanje mehanizma za efikasnije rjeavanje
sporova meu Stranama. Dakle, sporovi koji nastanu u smislu tumaenja ili primjene
ugovorenih odredaba mogu, ukoliko se ne rijee direktnim konsultacijama ili unutar
Zajednikog odbora, biti upueni na arbitrau. Uspostava i funkcioniranje arbitranog
tribunala je ureeno Aneksom 9 Sporazuma. Odluke tribunala su konane i
obavezujue za sve Strane u sporu.
Transparentnost odredbe ovog lana imaju posebnu vanost zbog injenice da
obavezuju sve Strane da odmah objave bilo koji propis, sudsku odluku i sl. u vezi sa
pitanjem koje obuhvata Sporazum. tavie, svaka Strana ima obavezu odmah
odgovoriti konkretnim informacijama na sve zahtjeve neke druge Strane o bilo kojoj od
mjera u opoj primjeni ili meunarodnim sporazumima koje pripadaju ili utiu na CEFTA
Sporazum. U tu svrhu, ugovorena je uspostava kontaktne take u svakoj od Strana
kojoj e takvi zahtjevi biti upuivani.
Opa razvojna klauzula predvia mogunost da Strane, ukoliko se za to pokae
potreba, prodube odnose uspostavljene ovim Sporazumom, na podruja koja njime
nisu obuhvaena.
Izmjene Sporazum se moe mijenjati na isti nain kako je i zakljuen, dakle u skladu i
pod uvjetima predvienim nacionalnim zakonodavstvom Potpisnica.
Pristupanje sporazumu ovaj Sporazum je otvoren za pristupanje novih lanica, uz
pristanak svih Strana, te u skladu sa rokovima i uvjetima koji budu utvreni u
sporazumu o pristupanju zakljuenom izmeu svih Strana u ovom Sporazumu i lanice
koja pristupa.
10. Zajednike izjave

Zajednike izjave predstavljaju integralni dio Sporazuma, ali zbog svoje prirode ne
pripadaju glavnom tekstu Sporazuma, pa su u tom smislu i izdvojene. Ovo, naravno, ne
umanjuje njihovu vanost a time i obaveze koje nameu.
10.1 Zajednika izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura

U mjeri u kojoj se daju reference u kontekstu ovog Sporazuma na pravila i procedure utvrene u
Aneksu 1A, Aneksu 1B i Aneksu 1C Marakekog sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske
organizacije, Strane su saglasne da ih primjenjuju bez obzira da li su ili nisu lanice WTO-a.
Komentar:
Ve je pomenuto da sve Potpisnice CEFTA-e jo uvijek nisu lanice Svjetske trgovinske
organizacije (WTO). U cilju jednakog tumaenja i primjene pojedinih odredaba Sporazuma,
u kojima postoji referenca na pravila i procedure Marakekog sporazuma o osnivanju
WTO-a, dolo se do teksta ove Zajednike izjave, kojom su Strane izjavile svoju
saglasnost da iste primjenjuju (u navedenim sluajevima) bez obzira na status njihovog
lanstva u WTO-u.
10.2 Zajednika izjava o saradnji i pomoi

Strane e nastojati, gdje je to mogue, razvijati ekonomsku i tehniku saradnju i pomo kako bi
pruile jedna drugoj, posebno, mada ne iskljuivo:
a. savjete o nainima organiziranja odgovarajue podsticajne infrastrukture za investicije,
ukljuujui agencije za promoviranje investicija;
b. okvire i procedure za stimuliranje zajednikih investicija, zajednikih poduhvata i proizvodnje za
trita treih zemalja;
c. programe obuke sa ciljem postizanja boljeg razumijevanja njihovih odgovarajuih sistema
vladinih nabavki i statistika kao i boljeg pristupa njihovim tritima;
d. jednu ili vie nie navedenih aktivnosti u vezi prava intelektualnog vlasnitva:
(i) pravne savjete (komentari o nacrtima zakona, sudskim i administrativnim odlukama,
provoenju i drugim pitanjima u vezi sa zatitom prava intelektualnog vlasnitva);
(ii) savjete o nainima organiziranja administrativne infrastrukture, kao patentni uredi, drutva
za naplatu i inspekcijski organi;
(iii) obuku na polju upravljanja i tehnika upravljanja pravima intelektualnog vlasnitva;
(iv) konkretna obuka sudija, tuilaca, advokata, carinskih i policijskih slubenika, te inspektora,
kako bi se provoenje zakona uinilo efikasnijim; i
(v) aktivnosti na izgradnji svijesti za privatni sektor i civilno drutvo o zatiti i znaaju prava
intelektualnog vlasnitva.
Komentar:
Svjesne sloenosti novog Sporazuma, kao i potrebe ali i interesa svih Strana da u njemu
prepoznaju i iskuse koristi, Strane su kroz ovu Izjavu, i na formalan nain, izrazile svoju
saglasnost da razvijaju ekonomsku i tehniku saradnju kako bi, jedna drugoj, pruile,
pomo savjete, obuke itd. Sama Izjava ne predstavlja iscrpnu listu mogue pomoi ve
samo ono to se, u trenutku pregovora, smatralo najvanijim. Dakle, Strane su slobodne
proiriti svoju saradnju i na oblasti koje nisu navedene, ukoliko se za to pokae potreba.
10.3 Zajednika izjava o lanovima 20 i 21

1. Strane u ovom Sporazumu e ne kasnije od 1. maja 2010. godine osigurati primjenjivost
odgovarajuih odredaba u svom domaem zakonodavstvu.
2. Odredbe o konkurenciji u domaem zakonodavstvu odnosnih Strana bit e usklaene sa
naelima lanova 81, 82, 86 i 87 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice.
3. Strane e u periodu navedenom u stavu 1 uspostaviti operativno neovisno tijelo koje e biti
nadleno za primjenu pravila konkurencije i dravne pomoi.
Komentar:
Prvi Zakon o konkurenciji (Slubeni glasnik BiH, br. 30/01) po prvi put u Bosni i
Hercegovini je regulirao zatitu trine konkurencije. Iako je ovaj Zakon sadravao
djelimino osnovna pravila konkurencije Europske zajednice, posebno lanova 81 i 82
Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, ipak nije pratio dostignua savremenog
evropskog zakonodavstva. Radi toga je donesen novi Zakon o konkurenciji (Slubeni
glasnik BiH, br. 48/05 i 76/07), stupio na snagu 26.07.2005. godine, koji je u velikoj mjeri
usklaen sa propisima i praksom trine konkurencije Evropske zajednice.
Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine (osnovano 2004. godine) ima iskljuive ovlasti
u odluivanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tritu Bosne i
Hercegovine i njegove odluke su obavezujue na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na
osnovu ovoga Zakona, Konkurencijsko vijee je donijelo 11 podzakonskih /provedbenih
akata koji osiguravaju efikasnost, transparentnost i provodivost svih aspekata zatite
trine konkurencije.
Zakon se primjenjuje na sve privredne subjekte odnosno njihova djelovanja koja imaju za
svrhu ili efekat sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje konkurencije na tritu Bosne i
Hercegovine ukljuujui i djelovanja izvan njezine teritorije koja imaju efekat na trite
Bosne i Hercegovine.
Zakon posebnu panju posveuje pravilima u vezi sa sprjeavanjem zakljuivanja
sporazuma izmeu privrednih subjekta koji bilo koji nain ograniavaju konkurenciju na
tritu (utvrivanje kupoprodajnih cijena, podjela trita ili izvora snabdjevanja, karteli itd),
eliminiranjem zloupotrebe dominantnog poloaja i kontrolom koncentracija (spajanje,

pripajanje, povezivanje) izmeu poduzetnika.
Ovim Zakonom je predvieno navano kanjavanje privrednih subjekta za krenje njegovih
odredaba, u rasponu od 1,0-10,0% ukupnog godinjeg prihoda privrednog subjekta koji je
prekrio Zakon. U dosadanjem djelovanju Konkurencijsko vijee ve je izreklo novane
kazne za privredne subjekte koji dolaze iz Strana potpisnica Sporazuma.
Prema zakonodavstvu Evropske zajednice - dravna tijela vlasti mogu dati posebna prava,
posebno monopolska prava javnim ili privatnim preduzeima da mogu obavljati javne
usluge od opeg ekonomskog interesa u sektorima poput javnih medija, telekomunikacija,
PTT, eljeznica, proizvodnje i distribucije elektrine energije, komunalnih usluga, lokalnog
/gradskog prijevoza putnika i sl. Meutim, ta posebna prava ne smiju prevazilaziti nivo
neophodan za obavljanje neke usluge u navedenim sektorima. Monopoli koji nisu
opravdani uslugom opeg ekonomskog interesa, u veini sluajeva dovode do visokih
cijena i loih usluga, te je potrebno uvesti pravila konkurencije.
Slina je situacija u navedenim sektorima u Bosni i Hercegovini, te se ovim Zakonom
nastoji ubrzati liberalizacija monopolskih ekonomskih sektora, koja treba imati efekta na
primarne korisnike odnosno krajnje korisnike.
Bitno je naglasiti da su propisi o zatiti trine konkurenciji u svim ugovornim Stranama u
velikoj mjeri usklaeni sa propisima i praksom Evropske zajednice, te analogno tome i
meusobno usklaeni.
U irem znaenju lana 20 Sprazuma, obuhvaeno je i gore navedeno i moe se
konstatovati da njegovo provoenje nee uvjetovati nikakve promjene u propisima i
dosadanjoj praksi u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini.
Podruje dravne pomoi ini sastavni dio prava i politike trine konkurencije. Dravnom
pomoi smatra se svaka dravna intervencija koja:
je dodjeljena iz dravnih sredstava/budeta;
prua ekonomsku pogodnost (prednost) odreenom poduzetniku, sektoru ili regiji;
je selektivna jer naruava ravnoteu izmeu pojedinih poduzetnika i njihove
konkurencije;
utiee na konkurentnost i trgovinu meu zemljama lanicama.
Navedene intervencije naelno nisu dozvoljene jer bi nekontrolirano favoriziranje odabranih
preduzea moglo uticati na to da oni koji su neefikasni opstaju na raun efikasnijih
poduzetnika, na odgaanje strukturnih promjena i na uspostavljnje produktivnosti, te
zaostajanje u konkurentnosti.
Generalno gledano, dravna pomo ima negativne efekte jer sprjeava efikasno
funkcioniranje trinih mehanizama ponude i potranje, kreira umjetne prednosti koje
naruavaju konkurenciju i konkurentnost, generiraju kulturu koja promovira subvencije i u
kojoj poslovni subjekti, kada naiu na prepreke, oekuju pomo od strane dravnih
institucija i ometaju sistem komparativnih prednosti na kojima se zasniva slobodna
meunarodna trgovina.
Postoji mnogo oblika dravne direktne i indirektne pomoi za poslovne subjekte (npr.
selektivne poreske olakice, posebne dravne koncesije, subvencionirane zajmove/kredite,
izvozne podsticaje, prodaja javnog/dravnog zemljita, subvencije za plae i doprinos na
plae, itd).
Postoje mjere vlade koje ne ine dravnu pomo, kao to su dravna ulaganja u
infrastrukturu, obrazovne institucije, bolnice, meunarodna donatorska pomo,
poljoprivredne subvencije (dodijeljene u skladu sa EU standardima) itd.
U Bosni i Hercegovini su, zajedno sa ekspertima projekta Evropske komisije, u toku
aktivnosti na izradi zakona. Budui Zakon treba da prati propise i praksu Evropske
zajednice i treba sadravati gore navedene smjernice, uvaavajui specifinosti Bosne i
Hercegovine. U meuvremenu, u Bosni i Hercegovini su uinjeni poetni napori, da se sve
relevantne institucije vlasti upoznaju sa okvirom djelovanja sistema dravne pomoi.
Konano, Bosna i Hercegovina kako po CEFTA Sporazumu, tako i po Sporazumu o
stabilizaciji i pridruivanju ima obavezu uspostaviti samostalno neovisno tijelo za dravnu
pomo.
10.4 Zajednika izjava o lanovima 21, 22 i 23

Strane izjavljuju da nee primjenjivati anti-damping, kompezatorne ili zatitne mjere dok ne donesu
detaljne interne propise kojima se utvruju pravila i procedure i odreuju tehnika pitanja vezana za
primjenu takvih mjera. Strane e osigurati punu usaglaenost svojih unutranjih propisa sa
relevantnim WTO odredbama ukljuujui lan VI i XIX GATT-a i Sporazum o provoenju lana VI,
Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zatitnim mjerama. Nakon to
ovakva legislativa bude implementirana, Strane e primjenjivati bilo koje antidamping carine,
kompezatorne carine i zatitne mjere u punoj usklaenosti sa relevantnim WTO odredbama.
Komentar:
Ovom Zajednikom izjavom, CEFTA Strane se obavezuju da nee primjenjivati
antidampinke, kompezatorne i zatitne mjere bez postojanja odgovarajuih domaih
propisa koji su u skladu sa relevantnim odredbama WTO-a.
Budui da je Bosna i Hercegovina usvojila Odluku o mjerama zatite domae
proizvodnje od prekomjernog uvoza (Slubeni glasnik BiH, br. 30/02) i Odluku o
postupku i nainu utvrivanja antidampinke i kompenzatorne dabine (Slubeni
glasnik BiH, br. 77/05), koje su u skladu sa odgovarajuim odredbama WTO-a, te
ispunjava uvjete za uvoenje istih.
11. Aneks 2 osnovnom Sporazumu

Imajui u vidu viestruku sloenost Sporazuma, odredbe o stupanju na snagu su morale
uvaiti najmanje nekoliko injenica:
Bilo bi skoro nemogue da svih osam (bez Bugarske i Rumunije) Potpisnica
istovremeno zavri interni postupak ratifikacije
S druge strane, pokuala se izbjei situacija u kojoj kanjenje neke od Potpisnica sa
ratifikacijom blokira efektivnost sporazuma za ostale Potpisnice
Konano, kako bi se izbjegao vakum, bilo je potrebno urediti trajanje bilateralnih
ugovora do trenutka stupanja na snagu novog Sporazuma za svaku od Potpisnica.
Navedeno je postignuto uvoenjem specifinih odredaba o stupanju na snagu CEFTA
sporazuma sadranim u lanu 4 Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom
sporazumu o slobodnoj trgovini.
Nadalje, stavovima 5 i 6 istog lana, utvreno je da stupanjem na snagu novog Sporazuma
za odreenu Stranu, prestaju da vae bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini, a da u
meuvremenu (dakle do stupanja na snagu) vae sve povlastice sadrane u njima.
5. Bilateralni sporazumi navedeni u Aneksu 2 e bit otkazani na dan stupanja na snagu ovog
Sporazuma za odnosne Strane.
6. Strane navedene u stavu 4 e zadrati sve povlastice osigurane njihovim respektivnim
bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini dok ovaj Sporazum ne stupi na snagu za svaku.
Radi pravne sigurnosti, te u skladu sa praksom iz drugih slinih sluajeva, svi bilateralni
ugovori su, zajedno sa datumima potpisivanja i stupanja na snagu, navedeni u Aneksu 2
osnovnom Sporazumu.
12. Autori
Ovaj dokument su pripremili eksperti:
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH:
Sabrija erifovi
Dragia Meki
Nenad Klaar
Zada Muminovi
Midhat Sali
Samira Sulejmanovi
Ureda za veterinarstvo BiH:

dr. Nihad Fejzi
Agencije za javne nabavke BiH:
inita Foo
Sanja ubela
Konkurencijskog vijea BiH:
Gordan Raspudi
uz pomo eksperata EU Projekta za razvoj trgovinske politike i kapaciteta u Bosni i
Hercegovini:
Carmen Fratita
Emir iki
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Bosne i Hercegovine
Musala 9, 71000 Sarajevo
Tel. +387 33 663 863
Fax. +387 33 655 060
www.mvteo.gov.ba

Komentari Na Odredbe CEFTA 2006 Sporazumabos

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Komentari Na Odredbe CEFTA 2006 Sporazumabos

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Bosna i Hercegovina

Ministarstvo vanjske trgovine i

Sarajevo, decembar 2007. godine

CEFTA 2006 - Komentar

2. STRUKTURA SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU

3. POGLAVLJE I OPE OBAVEZE KOJE SE ODNOSE NA TRGOVINU SVIM

6.2 INTERPRETACIJA ODREDABA STAVOVA 2 DO 6 LANA 13 CEFTA-E....................................... 19

6.3 NECARINSKE BARIJERE ............................................................................................................ 21

7. POGLAVLJE V OPE ODREDBE...........................................................................22

7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina ............................................................................................ 35

7.2 PRAVILA ZATITE ..................................................................................................................... 37

7.2.2 Antidampinke mjere ....................................................................................................................... 42

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina ............................................................................................................ 48

8. POGLAVLJE VI NOVA TRGOVINSKA PITANJA...............................................50

9. POGLAVLJE VII PRAVILA FUNKCIONIRANJA................................................56

11. ANEKS 2 OSNOVNOM SPORAZUMU.....................................................................62

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Uspjena regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno trgovinska,

Novim Sporazumom e biti lake administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje

Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu posebno

Dijagonalna kumulacija porijekla roba e se primjenjivati meu svim lanicama CEFTAe, i

Poboljanje mehanizama za rjeavanje sporova (uvodi se sistem unutranje arbitrae),

1.1 Hronologija procesa liberalizacije trgovine u jugoistonoj

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Potpisnice Memoranduma su se obavezale da e do kraja 2002. godine zakljuiti

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

2. Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Aneks 1 SPORAZUMU O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM

Poglavlje I Ope obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama

U nastavku dokumenta su obraena sva poglavlja pojedinano, sa kratkim obrazloenjem

2.1 Ciljevi Sporazuma

Konsolidirati u jedan sporazum postojei nivo liberalizacije trgovine postignut kroz

Poboljati/stvoriti uvjete za podsticanje investicija, ukljuujui strana direktna ulaganja;

Osigurati pravine uvjete konkurencije koja utie na trgovinu i investicije, te postepeno

Osigurati odgovarajuu zatitu

Pruiti efikasne procedure za provoenje i primjenu ovog Sporazuma, za njegovo

Poboljati trgovinske odnose sa tritima treih zemalja kroz odgovarajuu saradnju

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

2.2 CEFTA vs bilateralni ugovori

(Jedan sporazum regulira uvjete trgovine u

(32 sporazuma svaki na svoj nain ureuju

Liberalizacija svih industrijskih

Liberalizacija svih industrijskih

(Prenesene su carinske koncesije iz bilateralnih

(Ugovorena liberalizacija svih industrijskih

Dodatna liberalizacija poljoprivrednih

Djelimina (potpuna) liberalizacija

(Prenesene carinske koncesije iz bilateralnih

(Zavisno od sporazuma do sporazuma u regionu

Nema koliinskih ogranienja

Nema koliinskih ogranienja

Nema izvoznih subvencija