Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
"Slubeni glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009, 64/2010 Odluka US RS, 24/2011 (l. 88. i 89. nisu u preienom
tekstu), 121/2012 (l. 2. nije u preienom tekstu), 42/2013 Odluka US RS, 50/2013 - Odluka US RS, 98/2013 - Odluka
US RS, 132/2014 (l. 129-134. nisu u preienom tekstu) i
145/2014. Vidi: Reenje US RS - 54/2013-11.
I. OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora, ureivanje i korienje graevinskog
zemljita i izgradnja objekata; vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski
nadzor; druga pitanja od znaaja za ureenje prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i
za izgradnju objekata.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i ureenje prostora, odnosno izgradnju i uklanjanje
objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odnosno
vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje rudarstvo
smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i ureajima.
+ Vidi:
l. 1. Zakona - 24/2011-3.
l. 1. Zakona - 132/2014-3.
2. Pojmovi
lan 2.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
1) - brisana 2) - brisana 3) - brisana 4) namena zemljita jeste nain korienja zemljita odreen planskim dokumentom;
5) pretena namena zemljita jeste nain korienja zemljita za vie razliitih namena, od kojih je
jedna preovlaujua;
6) povrina javne namene jeste prostor odreen planskim dokumentom za ureenje ili izgradnju
objekata javne namene ili javnih povrina za koje je predvieno utvrivanje javnog interesa, u skladu sa
posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.);
7) obuhvat plana jeste prostorno ili administrativno odreena celina za koju je predviena izrada
nekog prostornog ili urbanistikog plana u skladu sa zakonom;
8) urbana obnova jeste skup planskih, graditeljskih i drugih mera kojima se obnavlja, ureuje ili
rekonstruie izgraeni deo grada ili gradskog naselja;
9) regulaciona linija jeste linija koja razdvaja povrinu odreene javne namene od povrina
predvienih za druge javne i ostale namene;
10) graevinska linija jeste linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode do koje je dozvoljeno
graenje osnovnog gabarita objekta;
11) nomenklatura statistikih teritorijalnih jedinica jeste skup pojmova, naziva i simbola koji
opisuje grupe teritorijalnih jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima je izvreno
grupisanje, a koju usvaja Vlada, na predlog republikog organa nadlenog za poslove statistike;
12) bruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa objekta,
merenih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i
ogradama);
13) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraenog ili planiranog
objekta i ukupne povrine graevinske parcele, izraen u procentima;
14) indeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto razvijene graevinske povrine
izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele;
15) ESPON jeste evropska mrea institucija koje se bave prikupljanjem informacija i pokazatelja za
prostorno planiranje;
15a) direktiva Inspire je dokument kojim se postavljaju osnovna pravila usmerena ka uspostavljanju
Infrastrukture prostornih informacija u Evropskoj uniji, a u Srbiji se sprovodi kroz Nacionalnu
infrastrukturu geoprostornih podataka;
16) naseljeno mesto jeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeeni uslovi
za ivot i rad ljudi i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika;
17) grad jeste naselje koje je kao grad utvreno zakonom;
18) selo jeste naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom, a koje nije sedite optine;
19) graevinsko podruje jeste ureeni i izgraeni deo naseljenog mesta, kao i neizgraeni deo
podruja odreen planskim dokumentom za zatitu, ureenje ili izgradnju objekta;
20) graevinska parcela jeste deo graevinskog zemljita, sa pristupom javnoj saobraajnoj
povrini, koja je izgraena ili planom predviena za izgradnju;
20a) graevinski kompleks predstavlja celinu koja se sastoji od vie meusobno povezanih
samostalnih funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati razliitu namenu;
21) investitor jeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola;
22) objekat jeste graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko tehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti,
objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska kanalizacija, objekti komunalne
infrastrukture, prikljuak na elektroenergetsku mreu, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti,
objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl.), koji moe biti podzemni ili nadzemni;
22a) objekti javne namene su objekti namenjeni za javno korienje i mogu biti objekti javne namene
u javnoj svojini po osnovu posebnih zakona (linijski infrastrukturni objekti, objekti za potrebe dravnih
organa, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave itd.) i ostali objekti javne namene koji mogu
biti u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, domovi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i
zatvoreni sportski i rekreativni objekti, objekti kulture, saobraajni terminali, pote i drugi objekti);
22b) klasa u smislu ovog zakona predstavlja grupu graevinskih objekata, odnosno radova, svrstanih
prema zajednikim karakteristikama u pogledu strukturne i tehnoloke sloenosti, uticaja na ivotnu
sredinu i namene, odnosno rizika koji prati njihovo izvoenje odnosno korienje;
23) zgrada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao samostalna upotrebna celina
koja prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke
delatnosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne i uslune delatnosti i dr.
Zgradama se smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr. nadstrenice), kao i objekti
koji su preteno ili potpuno smeteni ispod povrine zemlje (sklonita, podzemne garae i sl.);
24) pomoni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na
kojoj je sagraen ili moe biti sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae,
ostave, septike jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje ivotinja (staje za gajenje konja, tale za gajenje
goveda, objekti za gajenje ivine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia,
ukrasne ivine i ptica); pratei objekti za gajenje domaih ivotinja (ispusti za stoku, betonske piste za
odlaganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje osoke); objekti za skladitenje stone hrane (senici,
magacini za skladitenje koncentrovane stone hrane, betonirane silo jame i silo trenevi), objekti za
skladitenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini objekti na poljoprivrednom
gazdinstvu (objekti za maine i vozila, punice, suionice i sl.);
25) - brisana 26) linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna eleznika infrastruktura, elektroenergetski
vod, naftovod, produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska infrastruktura elektronskih
komunikacija, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura i sl. koji moe biti nadzemni ili podzemni, ija
izgradnja je predviena odgovarajuim planskim dokumentom;
26a) tuneli (putni, elezniki ili za posebnu namenu) su posebna vrsta podzemnih infrastrukturnih
objekata, ijom izgradnjom se ne naruava korienje zemljita na povrini terena postojee namene, uz
eventualna tehnika ogranienja koje definie planski dokument;
27) komunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje reenje za izvoenje radova,
odnosno graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave;
27v) klizite je vid erozije zemljita koja se odvija pod uticajem prirodnih i seizmolokih prilika pri
emu se deo stenovite ili rastresite mase odvaja od podloge i nekontrolisano klizi po kliznoj povrini;
28) pripremni radovi jesu radovi koji prethode graenju objekta i odnose se naroito na: ruenje
postojeih objekata na parceli, izmetanje postojee infrastrukture na parceli, raiavanje terena na
parceli, obezbeenje prostora za dopremu i smetaj graevinskog materijala i opreme, graenje i
postavljanje objekata, instalacija i opreme privremenog karaktera za potrebe izvoenja
radova(postavljanje gradiline ograde, kontejnera i sl.), zemljani radovi, radovi kojima se obezbeuje
sigurnost susednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena (ipovi, dijafragme, potporni zidovi i
sl.), obezbeivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje okolnog prostora;
29) tehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi: utvrivanja koncepta
objekta, razrade uslova, naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta;
30) izgradnja objekta jeste skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehnike
dokumentacije, pripremne radove za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku graenja
objekta;
31) graenje jeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnja instalacija,
postrojenja i opreme;
32) rekonstrukcija jeste izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volumenu
objekta, kojima se: utie na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju konstruktivni
elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica, vri
zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija sa poveanjem kapaciteta;
32a) rekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objekta jeste izvoenje graevinskih radova u zatitnom
pojasu, u skladu sa posebnim zakonom, kojima se moe promeniti gabarit, volumen, poloaj ili oprema
postojeeg objekta;
33) dogradnja jeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor van
postojeeg gabarita objekta, kao i nadziivanje objekta, i sa njim ini graevinsku, funkcionalnu ili
tehniku celinu;
34) adaptacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri
promena organizacije prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog
kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne
menja spoljni izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne
sredine;
35) sanacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri
popravka ureaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se
ne menja spoljni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine i ne utie
na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zatiene okoline, osim
restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
35a) sanacija klizita obuhvata sve radove kojima se vri saniranje klizita nastalih na graevinskom,
umskom, poljoprivrednom, putnom ili drugoj vrsti zemljita. Ovi radovi obuhvataju raiavanje i
otklanjanje nanosa nastalih kao posledica klizanja tla, projektovanje, obezbeenje potrebne tehnike
dokumentacije, potrebnih graevinskih uslova i izvoenje graevinskih radova potrebnih za sanaciju i
zatitu od pojave novog klizita;
36) investiciono odravanje je izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od
vrste objekta u cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekue (redovno) odravanje objekta jeste izvoenje radova koji se preduzimaju radi
spreavanja oteenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od
pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi radovi kojima se
obezbeuje odravanje objekta na zadovoljavajuem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekuem
odravanju stana jesu kreenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slini
radovi;
37) restauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji kulturnih dobara su radovi koji se
izvode na nepokretnim kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim
zakonom;
38) gradilite jeste zemljite ili objekat, posebno obeleeno, na kome se gradi, rekonstruie ili uklanja
objekat, odnosno izvode radovi na odravanju objekta;
39) uklanjanje objekta ili njegovog dela jeste izvoenje radova na ruenju objekta ili dela objekta;
40) standardi pristupanosti jesu obavezne tehnike mere, standardi i uslovi projektovanja,
planiranja i izgradnje kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i
starim osobama;
41) separat o tehnikim uslovima izgradnje (u daljem tekstu: separat) jeste dokument koji donosi
imalac javnih ovlaenja u okviru svoje nadlenosti kad planski dokument ne sadri uslove, odnosno
podatke za izradu tehnike dokumentacije, koji sadri odgovarajue uslove i podatke za izradu tehnike
dokumentacije, a naroito kapacitete i mesto prikljuenja na komunalnu i drugu infrastrukturu prema
klasama objekata i delovima podruja za koje se donosi;
42) imaoci javnih ovlaenja su dravni organi, organi autonomne pokrajine i lokalne samouprave,
posebne organizacije i druga lica koja vre javna ovlaenja u skladu sa zakonom;
43) finansijer jeste lice koje po osnovu zakljuenog i overenog ugovora sa investitorom finansira,
odnosno sufinansira izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju ili izvoenje drugih
graevinskih odnosno investicionih radova predvienih ovim zakonom i na osnovu tog ugovora stie
odreena prava i obaveze koje su ovim zakonom propisane za investitora u skladu sa tim ugovorom,
osim sticanja prava svojine na objektu koji je predmet izgradnje.
Vidi:
l. 2. Zakona - 24/2011-3.
l. 2. Zakona - 132/2014-3.
+
Pravna miljenja
6. Graevinski proizvodi
lan 6.
Graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih izraeni graevinski elementi, koji se
proizvode i isporuuju na trite radi trajne ugradnje u objekte ili njihove delove i ija svojstva imaju
uticaj na svojstva objekata u pogledu osnovnih zahteva za objekte.
Graevinski i drugi proizvodi koji se koriste prilikom graenja objekta ili izvoenja radova, moraju
ispunjavati zahteve propisane ovim zakonom i posebnim propisima.
Vlada blie propisuje tehnike zahteve i sistem ocenjivanja i provere svojstava graevinskih proizvoda
koji su namenjeni za trajnu ugradnju u objekte.
+ Vidi:
l. 6. Zakona - 132/2014-3.
Vidi:
l. 7. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 7.
Zakonom kojim se ureuju tehniki zahtevi za proizvode i ocenjivanje usaglaenosti i drugim
propisima kojima se ureuje priznavanje inostranih isprava o usaglaenosti proizvoda, propisuju se uslovi
i nain priznavanja inostranih isprava o usaglaenosti graevinskih proizvoda.
Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog lana utvruje komisija koju ine strunjaci za odgovarajuu
oblast, koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova za priznavanje inostrane isprave snosi podnosilac zahteva,
ija se visina odreuje reenjem kojim se odluuje o zahtevu za priznavanje ispunjenosti uslova.
Reenje iz stava 3. ovog lana donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog
komisije iz stava 2. ovog lana.
Reenje iz stava 4. ovog lana konano je.
Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, za graevinske proizvode ije ocenjivanje usaglaenosti
graevinskih proizvoda sa propisanim tehnikim zahtevima nije propisano domaim tehnikim propisom,
priznaje se vaenje inostrane isprave o usaglaenosti graevinskog proizvoda izdate od strane tela za
ocenjivanje usaglaenosti prijavljenog Evropskoj komisiji od strane zemalja potpisnica "EA MLA"
sporazuma evropske organizacije za akreditaciju koje sprovodi postupke ocenjivanja usaglaenosti u
skladu sa vaeim propisima Evropske unije.
Odredbe stava 6. ovog lana se ne primenjuju na graevinske proizvode za koje je posebnim
propisom koji ureuju zatitu ivota i zdravlja ljudi, ivotne sredine, odnosno zatitu kulturnih dobara,
utvren nain stavljanja u promet, ve se ti proizvodi mogu koristiti iskljuivo uz priznavanje u skladu sa
tim posebnim propisom.
+ Vidi:
l. 3. Zakona - 24/2011-3.
l. 7. Zakona - 132/2014-3.
1) protiv odgovornog lica u nadlenom organu, zbog prekraja iz lana 209. stav 1. taka 3)
ovog zakona;
2) protiv registratora, zbog prekraja iz lana 211b ovog zakona, ako ne podnese prijavu u
skladu sa lanom 8v stav 6. ovog zakona.
+ Vidi:
l. 9. i 132. Zakona - 132/2014-3. (Napomena Redakcije: lan 8g primenjuje se od 1. 1. 2016).
uslova:
1) nadlenost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
2) da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave lice koje, u skladu sa ovim zakonom, moe biti
podnosilac zahteva odnosno prijave;
3) da li zahtev, odnosno prijava sadri sve propisane podatke;
4) da li je uz zahtev, odnosno prijavu priloena sva dokumentacija propisana ovim zakonom i
podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona;
5) da li je uz zahtev priloen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse;
6) da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje graevinske
dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.
Po zahtevu za izdavanje, odnosno izmenu graevinske dozvole i upotrebne dozvole, odnosno reenja
iz lana 145. ovog zakona nadleni organ u rokovima iz lana 8d stav 1. ovog zakona donosi reenje,
osim ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, kada taj zahtev odbacuje
zakljukom.
Ako podnosilac zahteva otkloni utvrene nedostatke i podnese usaglaeni zahtev u roku od deset
dana od dana prijema zakljuka iz stava 3. ovog lana, a najkasnije 30 dana od dana objavljivanja
zakljuka na internet strani nadlenog organa, ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je
odbaen od strane nadlenog organa, niti ponovo plaa administrativnu taksu.
U sluaju tete nastale kao posledica primene tehnike dokumentacije, na osnovu koje je izdata
graevinska dozvola ili reenje iz lana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu
sa propisima i pravilima struke, za tetu solidarno odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao
tehniku dokumentaciju, vrilac tehnike kontrole i investitor.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie utvruje sadraj izvoda iz projekta aktom kojim se
ureuje sprovoenje objedinjene procedure.
+ Vidi:
l. 9. i 132. Zakona - 132/2014-3.
odbranu zemlje.
Poseban prilog koji se odnosi na posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane
zemlje je sastavni deo plana, ukoliko ministarstvo nadleno za poslove odbrane ne odlui drugaije.
+ Vidi:
l. 10. Zakona - 132/2014-3.
2. Prostorni planovi
2.1. Prostorni plan Republike Srbije
lan 14.
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za teritoriju Republike Srbije i osnovni je planski dokument
prostornog planiranja i razvoja u Republici.
Ostali planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije.
Prostorni plan Republike Srbije ima strateko-razvojnu i optu regulatornu funkciju.
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za period od najmanje 10 godina, a najvie do 25 godina.
Prostorni plan Republike Srbije moe se menjati i pre isteka roka za koji je donet.
lan 15.
Prostorni plan Republike Srbije sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) ciljeve i principe prostornog razvoja;
4) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
5) prostorni razvoj i distribuciju stanovnitva;
6) mree naselja i javnih slubi;
7) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema od znaaja za Republiku Srbiju;
8) koncepciju i propozicije prostornog razvoja privrede;
9) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara;
10) mere zatite ivotne sredine;
11) - brisana 12) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih mrea;
13) planske celine zajednikih prostornih i razvojnih obeleja, za koje e biti doneti prostorni planovi
nieg reda;
14) mere za sprovoenje prostornog plana;
15) dugorone razvojne strategije Republike Srbije.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
+ Vidi:
l. 6. Zakona - 24/2011-3.
l. 13. Zakona - 132/2014-3.
lan 16.
Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog
za poslove prostornog planiranja.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilju donoenja, roku izrade, izvoru sredstva za izradu,
mestu odravanja javnog uvida i dr.
Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 17.
Regionalni prostorni plan se izrauje za vee prostorne celine administrativnog, funkcionalnog,
geografskog ili statistikog karaktera, usmerene ka zajednikim ciljevima i projektima regionalnog
razvoja.
Regionalni prostorni plan je planski dokument koji uz uvaavanje specifinih potreba koje proizlaze iz
regionalnih posebnosti, razrauje ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno korienje prostora,
u skladu sa susednim regionima i optinama.
+ Vidi:
l. 7. Zakona - 24/2011-3.
lan 18.
Regionalni prostorni plan sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) ciljeve i principe regionalnog prostornog razvoja;
4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja;
5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije stanovnitva, mree naseljenih mesta i
javnih slubi;
7) funkcionalno povezivanje naseljenih mesta;
8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
9) prostorni razvoj saobraaja, regionalnih infrastrukturnih sistema i povezivanje sa infrastrukturnim
sistemima od znaaja za Republiku Srbiju;
10) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara;
11) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih veza i transgranine saradnje;
12) mere zatite ivotne sredine;
13) mere za podsticanje regionalnog razvoja;
14) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj regiona;
15) mere i instrumente za ostvarivanje regionalnog prostornog plana i prioritetnih planskih reenja,
odnosno strateko razvojnih projekata za prvu etapu sprovoenja;
16) mere za sprovoenje regionalnog prostornog plana.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
+ Vidi:
l. 8. Zakona - 24/2011-3.
l. 14. Zakona - 132/2014-3.
lan 20.
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadri naroito:
1) obuhvat graevinskog podruja;
2) planirane namene prostora;
3) mreu naselja i distribuciju slubi i delatnosti;
4) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema;
5) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana ili urbanistikog projekta;
6) ureajne osnove za sela;
7) planiranu zatitu, ureenje, korienje i razvoj prirodnih i kulturnih dobara i ivotne sredine;
8) pravila ureenja i pravila graenja za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog
plana;
9) mere i instrumente za sprovoenje plana;
10) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj jedinice lokalne samouprave.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
Za delove administrativnog podruja grada Beograda, van obuhvata generalnog urbanistikog plana,
donose se prostorni planovi gradskih optina sa elementima i sadrajem prostornog plana jedinice
lokalne samouprave u skladu sa ovim zakonom.
+ Vidi:
l. 9. Zakona - 24/2011-3.
l. 15. Zakona - 132/2014-3.
lan 20a
Ureajna osnova za selo se izrauje obavezno za sela koja nemaju donet planski dokument sa
detaljnou koja je potrebna za izdavanje lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice
lokalne samouprave, odnosno donosi se za sela za koja nije predviena izrada planskog dokumenta.
Kad se ureajna osnova za selo izrauje pre ili nakon donetog prostornog plana njihova izrada i
donoenje se vri u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na izradu i donoenje
urbanistikog plana.
Ureajna osnova za selo sprovodi se direktno izdavanjem lokacijskih uslova, a sadri naroito:
1) granicu prostornog obuhvata;
2) detaljnu podelu podruja na prostorne celine u odnosu na njihovu namenu;
3) prikaz graevinskog podruja (katastarskih parcela);
4) prikaz povrina javne namene;
5) regulaciju i nivelaciju;
6) pravila ureenja i graenja po prostornim celinama;
7) druge detaljne uslove korienja, ureenja i zatite prostora i objekata.
Ureajna osnova za selo se izrauje u svrhu prostornog razvoja sela i podsticanja njegovog odrivog
razvoja, uvaavajui tipoloke i morfoloke razliitosti, a naroito:
1) geomorfoloke (ravniarska, dolinska, brdska, planinska i dr. sela),
2) regionalne i tradicionalne (zbijen, razbijen tip sela, povremeno i stalno naseljena sela, naputena
sela), kao i
3) druge razliitosti.
Izuzetno do donoenja ureajne osnove za selo iz stava 1. ovog lana, lokacijski uslovi se mogu izdati
na osnovu optih pravila ureenja i graenja, i to za objekte koji po svojoj nameni, veliini i kapacitetima
ne menjaju namenu i izgled prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno podruje, a naroito za:
1) izgradnju novih objekata u neposrednoj blizini postojeih ili sruenih objekata,
2) rekonstrukciju postojeih objekata ili nove izgradnje na istoj katastarskoj parceli.
+ Vidi:
l. 16. Zakona - 132/2014-3.
lan 22.
Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza);
3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja;
4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana;
5) ciljeve, principe i operativne ciljeve prostornog razvoja podruja posebne namene;
6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene;
7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne demografsko-socijalne probleme;
9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i povezivanje sa drugim mreama;
11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za delove teritorije u obuhvatu plana za
koje nije predviena izrada urbanistikog plana;
12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara;
13) mere zatite ivotne sredine;
14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja posebne namene i prioritetnih
planskih reenja;
15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, prostorni plan podruja posebne namene moe se
izraivati paralelno sa izradom idejnog projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
+ Vidi:
l. 18. Zakona - 132/2014-3.
3. Urbanistiki planovi
3.1. Generalni urbanistiki plan
lan 23.
Generalni urbanistiki plan se donosi kao strateki razvojni plan, sa optim elementima prostornog
razvoja.
Generalni urbanistiki plan se donosi za naseljeno mesto, koje je u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj
organizaciji Republike Srbije ("Slubeni glasnik RS", broj 129/07), utvreno kao grad, odnosno grad
Beograd.
+ Vidi:
l. 19. Zakona - 132/2014-3.
lan 24.
Generalni urbanistiki plan sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) generalna urbanistika reenja sa namenama povrina koje su preteno planirane u graevinskom
podruju;
3) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu
infrastrukturu;
4) podelu na celine za dalju plansku razradu planovima generalne regulacije za celo graevinsko
podruje;
5) druge elemente koji su znaajni za dalju plansku razradu urbanistikog plana.
+ Vidi:
l. 11. Zakona - 24/2011-3.
planovi generalne regulacije se obavezno donose za celo graevinsko podruje naseljenog mesta, po
delovima naseljenog mesta.
Plan generalne regulacije iz stava 2. ovog lana moe se doneti i za mree objekata i povrine javne
namene.
+ Vidi:
l. 20. Zakona - 132/2014-3.
lan 26.
Plan generalne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) podelu prostora na posebne celine i zone;
3) pretenu namenu zemljita po zonama i celinama;
4) regulacione i graevinske linije;
5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne namene;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina;
8) zone za koje se obavezno donosi plan detaljne regulacije sa propisanom zabranom izgradnje do
njegovog donoenja;
9) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat, odnosno raspisuje konkurs;
10) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama za koje nije predvieno donoenje plana
detaljne regulacije;
11) druge elemente znaajne za sprovoenje plana.
+ Vidi:
l. 12. Zakona - 24/2011-3.
Vidi:
l. 13. Zakona - 24/2011-3.
l. 21. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 28.
Plan detaljne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja, podelu prostora na posebne celine i zone;
2) detaljnu namenu zemljita;
3) regulacione linije ulica i javnih povrina i graevinske linije sa elementima za obeleavanje na
geodetskoj podlozi;
4) nivelacione kote ulica i javnih povrina (nivelacioni plan);
5) popis parcela i opis lokacija za javne povrine, sadraje i objekte;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina;
8) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat ili raspisuje konkurs;
9) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama;
10) druge elemente znaajne za sprovoenje plana detaljne regulacije.
Za zone urbane obnove planom detaljne regulacije razrauju se naroito i kompozicioni ili oblikovni
plan i plan parternog ureenja.
Kada se urbanistikim planom namena zemljita menja tako da nova namena zahteva bitno drugaiju
parcelaciju plan detaljne regulacije moe sadrati i plan parcelacije.
+ Vidi:
l. 14. Zakona - 24/2011-3.
4) uslove i mere zatite prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara i zatite prirodnog i kulturnog
naslea, ivotne sredine i ivota i zdravlja ljudi;
5) uslove kojima se povrine i objekti javne namene ine pristupanim osobama sa invaliditetom, u
skladu sa standardima pristupanosti;
6) popis objekata za koje se pre sanacije ili rekonstrukcije moraju izraditi konzervatorski ili drugi
uslovi za preduzimanje mera tehnike zatite i drugih radova u skladu sa posebnim zakonom;
7) mere energetske efikasnosti izgradnje;
8) druge elemente znaajne za sprovoenje planskog dokumenta.
Pravila ureenja za delove u obuhvatu planskih dokumenata za koje je odreena dalja planska
razrada su pravila usmeravajueg karaktera za dalju plansku razradu.
+ Vidi:
l. 15. Zakona - 24/2011-3.
l. 22. Zakona - 132/2014-3.
Sudska praksa
lan 32.
Grafikim delom planskog dokumenta prikazuju se reenja u skladu sa sadrinom plana.
Grafiki deo prostornog plana izrauje se na topografskim kartama, a mogu se koristiti, u zavisnosti
od raspoloivosti i potrebnog nivoa detaljnosti i satelitski snimci, karte iz postojeih geografskih
informacionih sistema, aurne georeferencirane ortofoto podloge i overeni katastarsko-topografski
planovi.
Grafiki deo urbanistikog plana izrauje se po pravilu na overenom katastarsko-topografskom,
odnosno overenom topografskom planu, odnosno overenom katastarskom planu.
Grafiki deo urbanistikog plana, osim plana detaljne regulacije, moe se izraivati i na aurnim
georeferenciranim ortofoto podlogama, satelitskim snimcima ili kartama iz postojeih geografskih
informacionih sistema.
Grafiki deo planskog dokumenta izrauje se u digitalnom obliku, a za potrebe javnog uvida
prezentuje se i u analognom obliku.
+ Vidi:
l. 17. Zakona - 24/2011-3.
urbanista.
+ Pravna miljenja
9. Odgovorni planer
lan 37.
Odgovorni planer moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem na akademskim studijama drugog
stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije) odnosno lice sa
visokom strunom spremom i najmanje pet godina radnog iskustva, koje ima strune rezultate na izradi
dokumenata prostornog planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom.
Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju, izradi ili
saradnji na izradi najmanje dva dokumenta prostornog planiranja.
lan 41.
Planski dokumenti sa prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti u seditu donosioca, osim
posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane
zemlje.
+ Vidi:
l. 21. Zakona - 24/2011-3.
l. 26. Zakona - 132/2014-3.
lan 44.
- brisan Vidi:
l. 24. Zakona - 24/2011-3.
+
lan 45.
Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje lokalni
informacioni sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru, u skladu sa naelima INSPIRE direktive.
Rok za uspostavljanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1. ovog lana je godinu dana od dana
lan 48.
Po objavljivanju odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade pristupa izradi nacrta planskog
dokumenta.
Za potrebe izrade nacrta plana nosilac izrade prikuplja podatke, naroito o: postojeoj planskoj
dokumentaciji, podlogama, posebnim uslovima za zatitu i ureenje prostora, drugoj dokumentaciji
znaajnoj za izradu plana, stanju i kapacitetima infrastrukture, drugim podacima neophodnim za izradu
plana kao i podatke iz izvetaja o primedbama javnosti pribavljenim u fazi ranog javnog uvida.
Nacrt plana sadri grafiki deo i tekstualno obrazloenje sa potrebnim numerikim pokazateljima.
lan 51.
U sluaju da nakon javnog uvida u nacrt planskog dokumenta nadleni organ, odnosno komisija za
planove utvrdi da usvojene primedbe sutinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se
nosiocu izrade nalae da izradi novi nacrt planskog dokumenta, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana
od dana donoenja odluke.
Nacrt planskog dokumenta iz stava 1. ovog lana podlee strunoj kontroli.
+ Vidi:
l. 35. Zakona - 132/2014-3.
lan 54.
Ako planski dokument, odnosno separat, ne sadri mogunosti, ogranienja i uslove za izgradnju
objekata, odnosno sve uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i ostalu infrastrukturu, nadleni
organ te uslove pribavlja po slubenoj dunosti, o troku podnosioca zahteva uz naknadu stvarnih
trokova izdavanja. Imaoci javnih ovlaenja duni su da te uslove po zahtevu nadlenog organa dostave
u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ovim zakonom, lokacijski uslovi za dogradnju
postojee komunalne infrastrukture izdaju se u skladu sa faktikim stanjem u regulaciji postojee
saobraajnice ili druge javne povrine.
+ Vidi:
l. 28. Zakona - 24/2011-3.
l. 40. Zakona - 132/2014-3.
lan 55.
Lokacijski uslovi sadre sve urbanistike, tehnike i druge uslove i podatke potrebne za izradu
idejnog, odnosno projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, kao i podatke o:
1) broju i povrini katastarske parcele, osim za linijske infrastrukturne objekte i antenske stubove;
2) nazivu planskog dokumenta, odnosno planskom dokumentu i urbanistikom projektu na osnovu
kojeg se izdaju lokacijski uslovi i pravila graenja za zonu ili celinu u kojoj se nalazi predmetna parcela;
3) uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i drugu infrastrukturu;
4) podatke o postojeim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti pre graenja;
5) druge uslove u skladu sa posebnim zakonom.
Vidi:
l. 29. Zakona - 24/2011-3.
l. 41. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 56.
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana pribavljanja svih potrebnih uslova i
drugih podataka od imaoca javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Na izdate lokacijske uslove moe se podneti prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom
veu, u roku od tri dana od dana dostavljanja lokacijskih uslova, a ako je lokacijske uslove izdalo
nadleno ministarstvo ili nadleni organ autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi, preko
nadlenog ministarstva.
+ Vidi:
l. 42. Zakona - 132/2014-3.
lan 57.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu prostornog plana podruja posebne namene i prostornog plana
jedinice lokalne samouprave, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada
urbanistikog plana.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije za koje nije
predviena izrada plana detaljne regulacije.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana detaljne regulacije.
Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog projekta, ili je urbanistiki
projekat izraen po zahtevu investitora, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu tog planskog dokumenta i
urbanistikog projekta.
Ukoliko je za podruje, na kome se nalazi katastarska parcela za koju je podnet zahtev za izdavanje
lokacijskih uslova, predviena obaveza dalje planske razrade, a takav planski dokument nije donet u
roku propisanom lanom 27. stav 6. ovog zakona, lokacijski uslovi izdaju se na osnovu podzakonskog
akta kojim se ureuju opta pravila parcelacije, ureenja i graenja, i na osnovu postojeeg planskog
dokumenta koji sadri regulacionu liniju.
Lokacijski uslovi iz stava 5. ovog lana obavezno sadre: klasu i namenu objekta, poloaj objekta u
odnosu na regulacione linije, dozvoljeni indeks zauzetosti parcele, dozvoljenu visinu objekta, bruto
razvijenu graevinsku povrinu objekta (BRGP), uslove i nain obezbeenja pristupa parceli i prostora
za parkiranje vozila.
Lokacijski uslovi vae 12 meseci od dana izdavanja ili do isteka vaenja graevinske dozvole izdate u
skladu sa tim uslovima, za katastarsku parcelu za koju je podnet zahtev.
Podnosilac zahteva moe podneti zahtev za izmenu jednog ili vie uslova za projektovanje, odnosno
prikljuenje objekta na infrastrukturnu mreu u kom sluaju se vri izmena lokacijskih uslova.
+ Vidi:
l. 43. Zakona - 132/2014-3.
lan 59.
- brisan Vidi:
l. 31. Zakona - 24/2011-3.
l. 44. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 61.
Urbanistiki projekat se izrauje za jednu ili vie katastarskih parcela na overenom katastarskotopografskom planu.
Urbanistikim projektom za urbanistiko-arhitektonsku razradu lokacije moe se utvrditi promena i
precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, prema proceduri za
potvrivanje urbanistikog projekta utvrenoj ovim zakonom.
Promena i precizno definisanje planiranih namena, u smislu stava 2. ovog lana, dozvoljena je kada je
planom predviena bilo koja od kompatibilnih namena.
+ Vidi:
l. 32. Zakona - 24/2011-3.
l. 46. Zakona - 132/2014-3.
lan 62.
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik,
koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike dokumentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajuom
licencom.
lan 63.
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma potvruje da urbanistiki projekat
nije u suprotnosti sa vaeim planskim dokumentom i ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na
osnovu ovog zakona.
Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove urbanizma organizuje javnu
prezentaciju urbanistikog projekta u trajanju od sedam dana.
Na javnoj prezentaciji se evidentiraju sve primedbe i sugestije zainteresovanih lica.
Po isteku roka za javnu prezentaciju, nadleni organ u roku od tri dana dostavlja urbanistiki projekat
sa svim primedbama i sugestijama komisiji za planove.
Komisija za planove duna je da, u roku od osam dana od dana prijema, razmotri sve primedbe i
sugestije sa javne prezentacije, izvri strunu kontrolu i utvrdi da li je urbanistiki projekat u suprotnosti
sa planom ireg podruja, o emu sainjava pismeni izvetaj sa predlogom o prihvatanju ili odbijanju
urbanistikog projekta.
Organ nadlean za poslove urbanizma duan je da, u roku od pet dana od dana dobijanja predloga
komisije iz stava 5. ovog lana potvrdi ili odbije potvrivanje urbanistikog projekta i o tome bez
odlaganja pismenim putem obavesti podnosioca zahteva.
Na obavetenje iz stava 6. ovog lana moe se podneti prigovor optinskom, odnosno gradskom
veu, u roku od tri dana.
Organ koji je potvrdio urbanistiki projekat duan je da u roku od pet dana od dana potvrivanja
projekta, taj projekat objavi na svojoj internet stranici.
+ Vidi:
l. 47. Zakona - 132/2014-3.
lan 64.
Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije moe se utvrditi obaveza raspisivanja
urbanistiko-arhitektonskog konkursa za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne
samouprave.
Sudska praksa
lan 66.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi preparcelaciju, odnosno parcelaciju.
Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o reenim imovinskopravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvren
od strane organa nadlenog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, iji sastavni deo je
projekat geodetskog obeleavanja.
Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije, organ nadlean za poslove dravnog
premera i katastra, donosi reenje o formiranju katastarske/ih parcele/a.
Primerak reenja dostavlja se i nadlenom organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odnosno
parcelacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja
Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra
dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.
+ Sudska praksa
lan 67.
Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe eksproprijacije, kao i za graevinske parcele javne
namene odreene na osnovu plana parcelacije sadranog u planskom dokumentu, uz zahtev za
provoenje preparcelacije podnosi se projekat preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za
poslove urbanizma.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarskih
parcela, na osnovu projekta preparcelacije iz stava 1. ovog lana ili na osnovu plana parcelacije za
graevinske parcele javne namene sadranog u planskom dokumentu.
Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na novoformiranim katastarskim parcelama.
Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasnicima graevinskog zemljita i podnosiocu
zahteva.
+ Vidi:
l. 33. Zakona - 24/2011-3.
l. 49. Zakona - 132/2014-3.
20.3. Geodetski elaborat ispravke granica susednih parcela i spajanje susednih parcela
istog vlasnika
Vidi:
l. 50. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 68.
Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika,
kao i spajanje susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoroni zakupac na osnovu ranijih
propisa, vri se na osnovu elaborata geodetskih radova.
Elaborat geodetskih radova iz stava 1. ovog lana izrauje se u skladu sa propisima o dravnom
premeru i katastru.
Pre izrade elaborata geodetskih radova, vlasnik katastarske parcele reava imovinsko pravne odnose.
Ukoliko je susedna katastarska parcela u javnoj svojini, saglasnost za ispravku granice daje nadleni
pravobranilac.
Vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova, podnosi zahtev za ispravku granica
parcele organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra.
Uz zahtev iz stava 5. ovog lana, vlasnik podnosi i dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima.
Prilikom ispravke granice susednih parcela mora se potovati pravilo da katastarska parcela u javnoj
svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i da je
manje povrine od parcele kojoj se pripaja.
Trokove ispravke granica parcele snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele.
Vidi:
l. 34. Zakona - 24/2011-3.
l. 50. Zakona - 132/2014-3.
+
drugog lica, Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost ili
zakljuuje ugovore o uspostavljanju prava slubenosti na tom zemljitu.
Na zemljitu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. ovog lana i na zemljitu ispod vodova
visokonaponskih dalekovodova i elisa vetroturbina, investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod,
odnosno iznad zemljita, uz obavezu sopstvenika, odnosno draoca tog zemljita da ne ometa izgradnju,
odravanje i upotrebu tog objekta.
U sluaju iz stava 10. ovog lana, ne dostavlja se dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima u
smislu ovog zakona, niti se formira graevinska parcela za predmetno zemljite.
Investitor za izgradnju objekata iz stava 1. ovog lana ima pravo prolaza i provoza preko susednog i
okolnog zemljita koje je u svojini drugih vlasnika, radi izvoenja radova u toku izgradnje, kada to
zahteva tehnoloki postupak i na nain koji je u skladu sa takvim tehnolokim postupkom.
Svi vlasnici i draoci susednog i okolnog zemljita duni su da omogue nesmetani pristup gradilitu i
trpe izvoenje radova za potrebe izgradnje objekta ili ureaja iz stava 1. ovog lana.
Investitor je duan da vlasnicima ili draocima susednog ili okolnog zemljita nadoknadi tetu koja
bude priinjena prolazom i prevozom i vrati zemljite u prvobitno stanje. Ako ne bude postignut
sporazum o visini naknade tete, odluku o tome donosi nadleni sud.
+ Vidi:
l. 35. Zakona - 24/2011-3.
l. 52. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Uz zahtev iz stava 3. ovog lana vlasnik objekta dostavlja dokaz o pravu svojine i osnov sticanja,
odnosno dokaz da je po podnetom zahtevu organ nadlean za poslove legalizacije utvrdio mogunost
legalizacije, odnosno doneo reenje o legalizaciji objekta, kopiju plana parcele i uverenje organa
nadlenog za poslove dravnog premera i katastra da li je izvreno obeleavanje, odnosno formiranje
katastarske parcele i po kom osnovu.
Po prijemu zahteva iz stava 3. ovog lana nadleni organ pribavlja po slubenoj dunosti od organa
nadlenog za poslove urbanizma izvetaj da li postojea katastarska parcela ispunjava uslove da bude
odreena kao zemljite za redovnu upotrebu objekta i uslove za graevinsku parcelu, odnosno da li je,
radi utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta potrebno izraditi projekat preparcelacije,
odnosno parcelacije, da li postoje urbanistiki uslovi za izradu ovih projekata, odnosno pribavi miljenje,
ako je ve izvreno obeleavanje ili formiranje katastarske parcele, da izrada projekta preparcelacije,
odnosno parcelacije nije potrebna. Ako organ za poslove urbanizma utvrdi da je potrebna izrada
projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, izvetaj sadri i predlog za formiranje graevinske parcele.
Izvetaj iz stava 5. ovog lana, kao i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije, izrauju se u
skladu sa uslovima sadranim u vaeem planskom dokumentu, a naroito sa uslovima koji se odnose na
poloaj postojeeg objekta u odnosu na regulaciju i granice katastarske parcele, uslove i nain pristupa
katastarskoj parceli, opti minimum u pogledu povrine koji parcela mora ispunjavati u odnosu na
namenu i povrinu postojeeg objekta ili u skladu sa optim pravilima za formiranje graevinske parcele
propisanim u podzakonskom aktu kojim se ureuju opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju.
Ako izvetaj iz stava 5. ovog lana sadri obavezu izrade projekta preparcelacije, odnosno
parcelacije, nadleni organ obavetava podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta, sa predlogom za
formiranje katastarske parcele.
Ako se na osnovu izvetaja iz stava 5. ovog lana utvrdi da nema urbanistikih uslova za izradu
projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, nadleni organ o tome obavetava podnosioca zahteva,
koji ima pravo da u roku od tri dana od dana dobijanja obavetenja podnese prigovor optinskom,
odnosno gradskom veu.
Reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu i formiranju graevinske parcele, po
sprovedenom postupku, donosi nadleni organ.
Reenjem iz stava 9. ovog lana odreuju se svi elementi potrebni za formiranje katastarske parcele,
odnosno utvruje se da je postojea katastarska parcela istovremeno i graevinska parcela, a sastavni
deo reenja je potvreni projekat preparcelacije, odnosno parcelacije koji sadri projekat geodetskog
obeleavanja, odnosno konstataciju da je katastarska parcela ve obeleena, odnosno formirana.
Reenjem iz stava 9. ovog lana utvruje se prestanak prava korienja, odnosno prava svojine
dotadanjeg korisnika, odnosno vlasnika graevinskog zemljita i pravo vlasnika objekta da pravo
svojine na graevinskom zemljitu stekne neposrednom pogodbom, po trinoj ceni, u skladu sa ovim
zakonom.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove
graevinarstva, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Pravnosnano reenje iz stava 9. ovog lana je osnov za provoenje promene kod organa nadlenog
za poslove dravnog premera i katastra.
Ako je graevinska parcela formirana do 11. septembra 2009. godine u skladu za zakonom,
nadleni organ tu injenicu prihvata kao steeno pravo u postupku odreivanja zemljita za redovnu
upotrebu objekta.
+ Vidi:
l. 36. Zakona - 24/2011-3.
l. 53. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Pravna miljenja
lan 71.
- brisan Vidi:
l. 37. Zakona - 24/2011-3.
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
1. Pravni status
lan 72-74.
-brisani -
Vidi:
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
4. Nadlenost
lan 75.
- brisan Vidi:
l. 38. Zakona - 24/2011-3.
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
5. Organi Agencije
lan 76.
- brisan Vidi:
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
6. Upravni odbor
lan 77.
- brisan +
Vidi:
Sudska praksa
Pravna miljenja
7. Direktor
lan 78.
- brisan Vidi:
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
8. Struni poslovi
lan 79-81.
-brisani Vidi:
l. 54. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 82.
Graevinsko zemljite je zemljite koje je odreeno zakonom ili planskim dokumentom za izgradnju i
korienje objekata, kao i zemljite na kojem su izgraeni objekti u skladu sa zakonom.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Pravna miljenja
lan 83.
Graevinsko zemljite se koristi prema nameni odreenoj planskim dokumentom, na nain kojim se
obezbeuje njegovo racionalno korienje, u skladu sa zakonom.
Sudska praksa
3. Svojinski reim
Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 84.
Graevinsko zemljite moe biti u svim oblicima svojine.
Pravo svojine na graevinskom zemljitu u javnoj svojini ima Republika Srbija, autonomna pokrajina,
odnosno jedinica lokalne samouprave.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
lan 85.
Graevinsko zemljite je u prometu.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini je u prometu, pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim
propisima.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 86.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe graevinsko zemljite dati u zakup radi izgradnje
objekta za koji se izdaje privremena graevinska dozvola u skladu sa lanom 147. ovog zakona, u
sluaju realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju, kao i u sluajevima predvienim u lanu
100. st. 2. i 3. ovog zakona.
Kada se graevinsko zemljite daje u zakup radi izgradnje objekata za koje je zakonom predvieno
izdavanje privremene graevinske dozvole, ugovor o zakupu se zakljuuje na odreeno vreme, najdue
do pet godina.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
lan 87.
Graevinsko zemljite moe biti:
1) izgraeno i neizgraeno;
2) ureeno i neureeno.
+ Vidi:
l. 39. Zakona - 24/2011-3.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 88.
Kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u graevinsko zemljite, organ
nadlean za donoenje planskog dokumenta je duan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu
tog dokumenta, organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavi akt koji sadri popis
katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra reenjem provodi nastalu promenu i stavlja
zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljita u bazu podataka
katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Poljoprivredno zemljite kojem je planskim dokumentom promenjena namena u graevinsko, do
privoenja zemljita nameni moe se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Reenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasniku zemljita, ministarstvu nadlenom za poslove
poljoprivrede i nadlenom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donoenja reenja.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite
duan je da plati naknadu za promenu namene zemljita pre izdavanja graevinske dozvole, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje poljoprivredno zemljite.
Ako je promena namene, odnosno vrste zemljita iz poljoprivrednog u graevinsko izvrena na
osnovu zakona, planskog dokumenta ili odluke nadlenog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do
dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", broj 49/92), ne
plaa se naknada za promenu namene zemljita, bez obzira to je kao kultura odreene klase tog
zemljita upisana njiva, vinograd, vonjak, livada, panjak, trstik-movara ili neplodno zemljite.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra duan je da, po dobijanju akta iz stava 1.
ovog lana u roku od 60 dana upie zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene
zemljita, za zemljite kome je namena promenjena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite posle
Sudska praksa
lan 89.
Kada se planskim dokumentom promeni namena umskog u graevinsko zemljite, organ nadlean za
donoenje plana je duan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu planskog dokumenta,
ministarstvu nadlenom za poslove umarstva i organu nadlenom za poslove dravnog premera i
katastra dostavi akt koji sadri popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra reenjem provodi nastalu promenu i stavlja
zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene umskog zemljita-ume, u bazu podataka
katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz umskog u graevinsko zemljite duan je
da plati naknadu za promenu namene zemljita pre izdavanja lokacijskih uslova, odnosno graevinske
dozvole, u skladu sa zakonom kojim se ureuju ume.
Promena namene iz umskog u graevinsko zemljite sadrana u planskom dokumentu se smatra
optim interesom u skladu sa lanom 10. Zakona o umama ("Slubeni glasnik RS", br. 30/10 i 93/12).
Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvrena promena namene umskog
zemljita u graevinsko zemljite, vlasnik takvog zemljita ostvaruje sva prava vlasnika na graevinskom
zemljitu, u skladu sa ovim zakonom.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 90.
Graevinsko zemljite moe biti izgraeno i neizgraeno.
Izgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su izgraeni objekti namenjeni za trajnu
upotrebu, u skladu sa zakonom.
Neizgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome nisu izgraeni objekti, na kome su izgraeni
objekti bez graevinske dozvole i privremeni objekti.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 91.
Graevinsko zemljite moe biti ureeno i neureeno.
Ureeno graevinsko zemljite je zemljite koje je u skladu sa planskim dokumentom komunalno
opremljeno za graenje i korienje (izgraen pristupni put, elektromrea, obezbeeno snabdevanje
vodom i obezbeeni drugi uslovi).
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Pravna miljenja
4.5. Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita sredstvima fizikih ili pravnih lica
Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 92.
Graevinsko zemljite koje nije ureeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu planskog
dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola, moe se
pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizikih ili pravnih lica.
Lice iz stava 1. ovog lana podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samouprave, odnosno licu iz
lana 94. ovog zakona, predlog o finansiranju pripremanja, odnosno opremanja graevinskog zemljita,
po kome je nadleni organ duan da postupi u roku od 15 dana od dana prijema predloga.
Nadleni organ, odnosno lice iz lana 94. ovog zakona moe sa licem iz stava 1. ovog lana zakljuiti
ugovor o zajednikom pripremanju, odnosno opremanju graevinskog zemljita, koji naroito sadri:
1) podatke o lokaciji, odnosno zoni u kojoj se planira opremanja graevinskog zemljita;
2) podatke iz planskog dokumenta i tehnike uslove za izgradnju;
3) podatke iz programa ureivanja graevinskog zemljita;
4) granice lokacije koja se priprema, odnosno oprema sa popisom katastarskih parcela;
5) dinamiku i rok izgradnje;
6) obavezu jedinice lokalne samouprave kao investitora da obezbedi struni nadzor u toku izvoenja
radova;
7) odreivanje uea svake ugovorne strane u obezbeivanju, odnosno finansiranju izrade tehnike
dokumentacije i strune kontrole tehnike dokumentacije, izvoenju radova i izboru izvoaa radova,
kao i drugih trokova u vezi sa opremanjem graevinskog zemljita, ukljuujui visinu i rokove
obezbeivanja finansijskih i drugih sredstava;
8) odreivanje objekata koji se grade i koji e prei u svojinu jedinice lokalne samouprave;
9) odreivanje iznosa uea lica iz stava 1. ovog lana u finansiranju pripremanja, odnosno
opremanja graevinskog zemljita koji e biti umanjen za iznos doprinosa za ureivanje graevinskog
zemljita;
10) sredstva obezbeenja ispunjenja obaveza ugovornih strana.
Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Pravna miljenja
lan 93.
Ureivanje graevinskog zemljita obuhvata njegovo pripremanje i opremanje.
Pripremanje zemljita obuhvata istrane radove, izradu geodetskih, geolokih i drugih podloga, izradu
planske i tehnike dokumentacije, programa za ureivanje zemljita, raseljavanje, uklanjanje objekata,
saniranje terena i druge radove.
Pored radova iz stava 2. ovog lana, na podrujima koja su bila izloena ratnim dejstvima, obavlja se i
provera o postojanju zaostalih eksplozivnih sredstava, u skladu sa zakonom.
Opremanje zemljita obuhvata izgradnju objekata komunalne infrastrukture i izgradnju i ureenje
povrina javne namene.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
lan 94.
Ureivanje graevinskog zemljita obavlja se u skladu sa vaeim planskim dokumentom prema
srednjoronim i godinjim programima ureivanja koje donosi jedinica lokalne samouprave, uz staranje
o zatiti, racionalnom i odrivom korienju zemljita.
Radi obezbeivanja uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita,
Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave moe da osnuje privredno
drutvo, javno preduzee, odnosno drugu organizaciju ili da vrenje ovih poslova obezbedi na drugi
nain, u skladu sa zakonom, odnosno statutom.
+ Vidi:
l. 40. Zakona - 24/2011-3.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
lan 95.
Finansiranje ureivanja graevinskog zemljita obezbeuje se iz sredstva ostvarenih od:
1) doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita;
2) zakupnine za graevinsko zemljite;
3) otuenja ili razmene graevinskog zemljita;
lan 96.
Za ureivanje graevinskog zemljita plaa se doprinos jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji
je planirana izgradnja objekta.
Novana sredstva dobijena od doprinosa za ureenje graevinskog zemljita koriste se za ureivanje
(pripremanje i opremanje) graevinskog zemljita, pribavljanje graevinskog zemljita u javnu svojinu i
izgradnju i odravanje objekata komunalne infrastrukture.
+ Vidi:
Ispravku - 81/2009-76.
l. 41. Zakona - 24/2011-3.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 97.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita plaa investitor.
Iznos doprinosa se utvruje reenjem o izdavanju graevinske dozvole tako to se osnovica koju ini
prosena cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj
optini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadlenog za poslove statistike, pomnoi sa
ukupnom neto povrinom objekta koji je predmet gradnje, izraenom u metrima kvadratnim, i sa
koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta koje utvruje jedinica lokalne samouprave.
Koeficijent zone iz stava 2. ovog lana ne moe biti vei od 0,1, a koeficijent namene ne moe biti
vei od 1,5.
Iznos doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita se umanjuje za trokove infrastrukturnog
opremanja graevinskog zemljita sredstvima investitora, na osnovu ugovora zakljuenog u skladu sa
lanom 92. ovog zakona, kao i za vrednost zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave
za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Jedinica lokalne samouprave najkasnije do 30. novembra tekue godine utvruje koeficijente iz stava
2. ovog lana.
Investitor koji dostavi odgovarajue sredstvo obezbeenja plaanja ima pravo da iznos doprinosa za
ureivanje graevinskog zemljita isplati u najmanje 36 mesenih rata, a onaj koji plaa naknadu
jednokratno, pre podnoenja prijave radova, ima pravo na umanjenje u iznosu od najmanje 30%, u
skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave.
Skuptina jedinice lokalne samouprave optim aktom utvruje zone i vrste namena objekta iz stava 2.
ovog lana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja
doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuu
infrastrukturu kao i uslove i nain obrauna umanjenja iz stava 5. ovog lana, i druge pogodnosti za
investitore, metod valorizacije u sluaju plaanja u ratama kao i druga pitanja od znaaja za obraun i
naplatu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, u skladu sa ovim zakonom, a svojim
pojedinanim aktom moe predvideti dodatne pogodnosti za plaanje doprinosa za objekte od
posebnog znaaja za razvoj jedinice lokalne samouprave. Ne mogu se predvideti umanjenja iznosa
doprinosa za objekte stanogradnje, osim po osnovu propisanom u stavu 5. ovog lana, kao i za objekte
socijalnog stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne
samouprave.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita ne obraunava se za objekte javne namene u javnoj
svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladine objekte, podzemne etae
objekata visokogradnje (prostor namenjen za garairanje vozila, podstanice, trafostanice, ostave,
veernice i sl.), osim za delove podzemne etae koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena
deja igralita, otvorene sportske terene i atletske staze.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita se plaa kada se namena objekta, odnosno dela
objekta, menja iz jedne namene u drugu namenu za koju je propisan vei iznos doprinosa.
Investitor koji uklanja postojei objekat koji je izgraen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog
objekta na istoj lokaciji, plaa doprinos za ureivanje graevinskog zemljita samo za razliku u broju
kvadrata korisne povrine izmeu objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.
Ako za jedinicu lokalne samouprave nisu objavljeni podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra
stanova novogradnje, doprinos iz stava 1. bie utvren na osnovu proseka iznosa prosenih cena
kvadratnog metra stanova novogradnje u svim jedinicama lokalne samouprave istog stepena razvijenosti
u skladu sa zakonom kojim se ureuje regionalni razvoj, za koje su ti podaci objavljeni.
Po zahtevu jedinice lokalne samouprave, u cilju realizacije projekta od znaaja za lokalni ekonomski
razvoj, Vlada Republike Srbije moe odobriti visinu naknade u drugaijem iznosu od iznosa predvienog
stavom 2. ovog lana.
+ Vidi:
l. 42. Zakona - 24/2011-3.
l. 55. i 132. Zakona - 132/2014-3
l. 1. Zakona - 145/2014-72.
+
Pravna miljenja
7. naslov brisan
Vidi:
l. 55. i 132. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 98.
Iznos, nain plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita i sredstvo obezbeenja u sluaju
plaanja na rate su sastavni deo reenja o graevinskoj dozvoli.
Kada nadleni organ po zahtevu investitora izda graevinsku dozvolu usled promena u toku graenja,
sastavni deo tog reenja je novi obraun doprinosa.
Sastavni deo reenja o upotrebnoj dozvoli je konani obraun doprinosa.
Najkasnije do podnoenja prijave radova, investitor je duan da izvri uplatu doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita u celosti, odnosno ako plaa na rate da uplati prvu ratu i dostavi sredstvo
obezbeenja plaanja.
Kao sredstvo obezbeenja plaanja doprinosa, investitor je duan da:
1) do momenta prijave radova, dostavi neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, bez
prigovora koja glasi na ukupan iznos nedospelih rata i koja je izdata na rok koji mora biti dui tri meseca
od dana dospea poslednje rate, ili
2) uspostavi hipoteku na objektu koji vredi najmanje 30% vie od ukupnog iznosa nedospelih rata, u
korist jedinice lokalne samouprave.
Investitor koji gradi objekat ija ukupna bruto razvijena graevinska povrina ne prelazi 200 m i koji
ne sadri vie od dve stambene jedinice nije u obavezi da podnese sredstvo obezbeenja u sluaju
plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita na rate.
+ Vidi:
Pravna miljenja
Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 99.
Otuenje neizgraenog graevinskog zemljita u javnoj svojini sprovodi se javnim nadmetanjem ili
prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po trinim uslovima, u skladu sa ovim zakonom.
Otuenje graevinskog zemljita iz stava 1. ovog lana, kada je vlasnik graevinskog zemljita u
javnoj svojini Republika Srbija, sprovodi Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, odnosno
nadleni organ autonomne pokrajine, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini autonomna
pokrajina. Otuenje graevinskog zemljita, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini
jedinica lokalne samouprave sprovodi jedinica lokalne samouprave, odnosno lice iz lana 94. stav 2.
ovog zakona.
Pod otuenjem graevinskog zemljita smatra se i razmena nepokretnosti. U sluaju razmene izmeu
vlasnika graevinskog zemljita u javnoj, zadrunoj i privatnoj svojini, ne sprovodi se postupak javnog
nadmetanja ni prikupljanja ponuda javnim oglasom, imajui u vidu pravnu prirodu instituta razmene.
Predmet razmene moe biti izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite.
Uslove, nain i postupak razmene nepokretnosti utvruje Vlada.
Postupak, uslove, nain i program otuenja graevinskog zemljita u javnoj svojini autonomne
pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, ureuje autonomna pokrajina, odnosno jedinica
lokalne samouprave.
Postojee i planirane povrine javne namene ne mogu se otuiti iz javne svojine.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini ne moe se otuiti ili dati u zakup, ako nije donet planski
dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola.
Rok za podnoenje prijava za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda iz stava 1. ovog lana,
ne moe biti krai od 30 dana od dana javnog oglaavanja.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se otuuje licu koje ponudi najveu cenu za to zemljite, koja
se naknadno ne moe umanjivati. Pod umanjenjem najvee cene ne smatra se popust koji odobrava
vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini za jednokratno plaanje odreene cene, u skladu sa
podzakonskim aktom ili optim aktom vlasnika zemljita kojim se ureuje raspolaganje graevinskim
zemljitem.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, jedinica lokalne samouprave moe otuiti neizgraeno
graevinsko zemljite po ceni koja je manja od trine cene ili otuiti graevinsko zemljite bez naknade,
uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade, ako se radi o realizaciji investicionog projekta kojim se
unapreuje lokalni ekonomski razvoj.
Blie uslove i nain za otuenje graevinskog zemljita iz stava 10. ovog lana propisuje Vlada, u
skladu sa propisima o kontroli dravne pomoi.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica
lokalne samouprave, mogu otuiti graevinsko zemljite po ceni koja je manja od trine cene ili otuiti
bez naknade, kada se radi o ispunjavanju ugovornih obaveza nastalih do dana stupanja na snagu ovog
zakona, po osnovu ugovora u kome je Republika Srbija jedna od ugovornih strana, odnosno otuiti ili
dati u zakup po ceni, odnosno zakupnini koja je manja od trine cene ili otuiti ili dati u zakup bez
naknade kada se radi o realizaciji projekata za izgradnju objekata od znaaja za Republiku Srbiju, kao i
kada se radi o meusobnom raspolaganju izmeu vlasnika graevinskog zemljita u javnoj svojini. Blie
uslove, nain i postupak otuenja graevinskog zemljita propisuje Vlada.
O otuenju ili razmeni graevinskog zemljita u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog
nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni organ donosi odluku, koja se
dostavlja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini i lice kome se graevinsko zemljite otuuje,
zakljuuju ugovor u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 13. ovog lana.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u zakup u sluaju iz lana 86. ovog zakona.
Ugovor o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini sadri naroito: podatke o katastarskoj
parceli, nameni i veliini budueg objekta, o visini zakupnine, roku trajanja zakupa, roku i nainu
plaanja doprinosa za ureivanje zemljita, uslove za ureivanje ako se u zakup daje neureeno
graevinsko zemljite, roku u kome zemljite mora da se privede nameni, prava i obaveze u sluaju
neizvrenja obaveza, nain reavanja sporova, kao i postupku i uslovima za izmenu ili raskid ugovora,
kao i uslove pod kojima se zakupcu predmetno zemljite moe dati u svojinu. Kada je ugovorom o
zakupu predvieno plaanje na vie rata, obavezno se propisuje nain usklaivanja visine zakupa sa
indeksom potroakih cena u Republici Srbiji, prema objavljenim podacima nadlene organizacije za
poslove voenja statistike.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini blie ureuje uslove, postupak, nain i sadrinu
ugovora o otuenju ili davanju u zakup.
Uesnik javnog nadmetanja, odnosno uesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je
graevinsko zemljite otueno ili dato u zakup suprotno odredbama ovog zakona, te da mu je na taj
nain povreeno pravo, moe podneti nadlenom sudu tubu za ponitaj ugovora u roku od osam dana
od saznanja za zakljuenje ugovora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora.
Graevinsko zemljite se pribavlja u javnu svojinu u skladu sa odredbama Zakona o javnoj svojini
koje se odnose na pribavljanje drugih nepokretnosti u javnu svojinu.
Pribavljanje neizgraenog graevinskog zemljita u javnu svojinu za potrebe ureenja povrina javne
namene, moe se, osim u postupku propisanim zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, sprovesti i
sporazumom sa vlasnikom graevinskog zemljita, na nain i u postupku koji se ureuje optim aktom
jedinice lokalne samouprave.
Pribavljanjem graevinskog zemljita u javnu svojinu smatra se i razmena nepokretnosti.
+ Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 99a
- brisan Vidi:
l. 44. Zakona - 24/2011-3.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 100.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom u
sluaju:
1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadlenosti dravnih organa i organizacija,
organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini;
2) ispravke granica susednih katastarskih parcela;
3) formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 70. ovog zakona;
4) otuenja iz lana 99. st. 10. i 12. ovog zakona, odnosno davanja u zakup iz lana 86.;
5) sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprijacije,
u skladu sa propisima o eksproprijaciji;
6) otuenja neizgraenog graevinskog zemljita u postupku vraanja oduzete imovine i obeteenja u
skladu sa posebnim zakonom;
7) razmene graevinskog zemljita.
U sluaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonima,
graevinsko zemljite se moe dati u zakup bez naknade, na vremenski period predvien ugovorom o
koncesiji, odnosno na vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti.
Radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini
moe se dati u zakup bez naknade privatnom partneru na rok na koji je zakljuen javni ugovor u skladu
sa zakonom kojim se ureuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, odnosno unositi kao osnivaki ulog
u privredna drutva, a vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe sa fizikim ili pravnim licem
zakljuiti i ugovor o zajednikoj izgradnji jednog ili vie objekata.
Neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se unositi kao osnivaki ulog u javno
preduzee.
Vlada blie propisuje nain i uslove za ulaganje iz st. 3. i 4. ovog lana.
+ Vidi:
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Pravna miljenja
lan 101.
Ako se promeni vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta koji je izgraen ili se gradi
na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zakljuenom u
skladu sa zakonom, zakupodavac e, na zahtev zakupca, izmeniti ugovor o zakupu tako to e na
mesto, odnosno pored dotadanjeg zakupca stupiti novi vlasnik objekta, odnosno dela objekta.
Uz zahtev za izmenu ugovora o zakupu dostavlja se ugovor o kupovini objekta ili kupovini objekta u
izgradnji, odnosno drugi pravni osnov kojim se stie pravo svojine na objektu ili objektu u izgradnji, koji
je overen u skladu sa zakonom, sa potvrdom poreske uprave o izmirenju poreza po tom pravnom
osnovu ili sa potvrdom poreske uprave o oslobaanju od poreske obaveze, odnosno pravnosnano
reenje o nasleivanju.
Zakupodavac zakljuuje sa novim vlasnikom objekta ugovor o izmeni ugovora o zakupu, koji po
potpisivanju predstavlja osnov za promenu upisa zakupca u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i
pravima na njima. Prava i obaveze za novog zakupca nastaju danom upisa prava zakupa u javnu knjigu o
nepokretnosti i pravima na njima.
Po upisu prava svojine na objektu koji je izgraen ili za koji je naknadno izdata graevinska i
upotrebna dozvola u postupku legalizacije na graevinskom zemljitu koje se koristi po osnovu ugovora
o zakupu zakljuenog u skladu sa ovim zakonom, na zahtev zakupca, zakupodavac i zakupac zakljuuju
ugovor o raskidu ugovora o zakupu i eventualno drugi ugovor u skladu sa vaeim propisima, kojim e
regulisati nain i uslove izmirenja, odnosno ispunjenja ugovornih obaveza iz ugovora o zakupu.
Uslove, nain i postupak za izmenu ugovora iz stava 4. ovog lana (nain prenoenja preostalog duga,
oslobaanje od plaanja ugovorene zakupnine ako je plaena trina vrednost graevinskog zemljita,
davanje saglasnosti za pretvaranje prava zakupa u pravo svojine bez naknade i sl.) ureuje vlasnik
graevinskog zemljita u javnoj svojini.
+ Vidi:
l. 45. Zakona - 24/2011-3.
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
lan 101a
- brisan Vidi:
l. 46. Zakona - 24/2011-3.
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 102.
Pravo korienja na graevinskom zemljitu, pretvara se u pravo svojine, bez naknade.
Pravo svojine iz stava 1. ovog lana stie se danom stupanja na snagu ovog zakona, a upis prava
svojine vri organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, po slubenoj dunosti.
Pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta,
odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasnitvu lica koje je upisano kao nosilac
prava korienja na katastarskoj parceli na neizgraenom graevinskom zemljitu, osim za lica iz lana
102. stav 9. ovog zakona.
Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave, koji su upisani kao
nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o
evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, dana 11. septembra 2009. godine, kao danom stupanja na
snagu Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", broj 72/09), prestaje pravo korienja na
tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine, u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine,
odnosno jedinice lokalne samouprave, bez naknade.
Pravnim licima iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne
samouprave, koja su upisana kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u
dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, dana 11. septembra 2009.
godine, kao danom stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, prestaje pravo korienja na tim
nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine osnivaa, bez naknade.
Pod osnivaem iz stava 5. ovog lana smatra se i lan jednolanog privrednog drutva ili jedini
akcionar u privrednom drutvu.
Pravo svojine steeno u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana proizvodi pravno dejstvo od 11. septembra
2009. godine, kao dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, a upis prava svojine u javnu
knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine,
odnosno jedinice lokalne samouprave, ima deklarativni karakter.
Stranim dravama, za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavnitva pravo korienja na
izgraenom i neizgraenom graevinskom zemljitu u javnoj svojini pretvara se u pravo svojine na
osnovu prethodno pribavljene saglasnosti ministarstva nadlenog za poslove pravde, na bazi
reciprociteta.
Odredbe stava 1. ovog lana ne primenjuju se na:
1) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, koja su bila ili jesu privredna drutva i
druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija, steajni i
izvrni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
2) lica nosioce prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini koje je
steeno radi izgradnje u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevinsko zemljite
do 13. maja 2013. godine, ili na osnovu odluke nadlenog organa;
3) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, iji je poloaj odreen zakonom kojim se
ureuje sport, kao i udruenja;
4) drutvena preduzea, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu;
5) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, na koja se primenjuju odredbe propisa
Republike Srbije i bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Aneksa g
Sporazuma o pitanjima sukcesije ("Slubeni list SRJ - Meunarodni ugovori", broj 6/02).
Pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za lica iz stava
9. ovog lana ureuju se posebnim zakonom.
+ Vidi:
l. 47. Zakona - 24/2011-3.
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Pravna miljenja
lan 103.
Vlasnicima objekata izgraenim na graevinskom zemljitu u javnoj svojini za koje je zakljuen
ugovor o zakupu radi izgradnje, u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakonima
o planiranju i izgradnji, po zahtevu zakupca - vlasnika objekta ili dela objekta, utvruje se pravo svojine
na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako je u celosti isplaen iznos zakupnine za period na koji glasi
ugovor o zakupu.
Zakupcima na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi
izgradnje, u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju i izgradnji,
po zahtevu zakupca, utvruje se pravo svojine na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako je u celosti
isplaen iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu, osim ako zakupodavac u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrene sudski postupak za raskid ugovora o
Sudska praksa
Pravna miljenja
lan 104.
Ako je na jednoj katastarskoj parceli izgraeno vie objekata, u vlasnitvu razliitih lica, organ
nadlean za poslove dravnog premera i katastra, u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima upisuje
da je katastarska parcela u suvlasnitvu tih lica, a da je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom koju
poseduju u odnosu na ukupnu povrinu objekata koji se nalaze na toj parceli.
Ako se na katastarskoj parceli nalazi objekat, odnosno objekti u suvlasnitvu razliitih lica ili je
objekat sastavljen od posebnih delova koji su u vlasnitvu razliitih lica, organ iz stava 1. ovog lana u
evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje da je katastarska parcela u suvlasnitvu tih lica, a da
je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom koju poseduju u odnosu na ukupnu povrinu objekta, odnosno
objekata koji se nalaze na toj parceli.
Po zahtevu lica koje stie pravo svojine na graevinskom zemljitu u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana,
organ iz stava 1. ovog lana u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje to lice kao vlasnika
katastarske parcele, odnosno kao suvlasnika udela na toj parceli.
Ako u evidenciji nepokretnosti i pravima na njima na katastarskoj parceli nije upisan postojei
objekat, zahtev za upis prava svojine na graevinskom zemljitu - katastarskoj parceli na kojoj je
objekat sagraen moe se podneti tek nakon upisa tog novog objekta u evidenciju nepokretnosti i
pravima na njima ili na osnovu pravnosnane sudske odluke kojom se takav upis nalae.
+ Vidi:
Odluku US RS - 64/2010-66.
l. 49. Zakona - 24/2011-3.
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Pravna miljenja
Vidi:
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 105.
Vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta koji nije upisan kao nosilac prava
korienja na graevinskom zemljitu na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgraen, stie pravo
svojine na katastarskoj parceli na kome je taj objekat izgraen, u cilju uspostavljanja jedinstva
nepokretnosti iz lana 106. ovog zakona, osim kada je pravo svojine na objektu steeno po osnovu
legalizacije objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na
objektima izgraenim bez graevinske dozvole ("Slubeni glasnik RS", broj 25/13).
Zahtev za upis prava svojine iz stava 1. ovog lana podnosi se organu nadlenom za poslove dravnog
premera i katastra.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da povrina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljite za redovnu upotrebu
objekta u skladu sa ovim zakonom, vlasnik postojeeg objekta stie pravo svojine na tom graevinskom
zemljitu, po trinoj ceni, neposrednom pogodbom.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je
objekat sagraen, vlasnik zemljita moe, ako se od preostalog zemljita ne moe formirati posebna
graevinska parcela, taj preostali deo zemljita otuiti vlasniku objekta po trinoj ceni, neposrednom
pogodbom.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je
objekat sagraen, vlasnik zemljita, ako se od preostalog zemljita moe formirati posebna graevinska
parcela, raspolae tim zemljitem u skladu sa ovim zakonom.
U sluaju iz stava 4. ovog lana, organ nadlean za imovinsko pravne poslove jedinice lokalne
samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite, jednim reenjem utvruje zemljite za
redovnu upotrebu i pravo na pretvaranje prava korienja u pravo svojine, u skladu sa ovim zakonom.
Po pravnosnanosti reenja iz stava 7. ovog lana, vlasnik objekta u skladu sa ovim zakonom stie
pravo na upis svojine na graevinskom zemljitu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na
njima.
+ Vidi:
Reenje US RS - 54/2013-114.
ta. 2. i 3. Odluke - US RS - 98/2013-258.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 106.
Po okonanom postupku pretvaranja prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu, u
skladu sa ovim zakonom, katastarska parcela izgraenog graevinskog zemljita zajedno sa
objektima sagraenim na njoj postaje jedinstveni predmet prava svojine (jedinstvo nepokretnosti), tako
da se sva postojea prava i tereti koji su postojali na objektu, odnosno posebnom delu objekta, od
trenutka upisa prava svojine prenose i na tu katastarsku parcelu, odnosno deo katastarske parcele
vlasnika tog posebnog dela, osim ako je na tom zemljitu ustanovljen dugoroni zakup u skladu sa ovim
zakonom.
U sluaju kada je vie objekata razliitih vlasnika izgraeno na jednoj katastarskoj parceli, jedinstvo
nepokretnosti iz stava 1. ovog lana uspostavlja se po sprovedenom postupku parcelacije, tako da se za
svaki objekat posle parcelacije formira posebna katastarska parcela.
U sluaju kada je na jednoj parceli upisano vie sukorisnika, odnosno suvlasnika, a samo jedan od
njih je vlasnik objekta izgraenog na toj parceli, jedinstvo nepokretnosti iz stava 1. ovog lana
uspostavlja se po sprovedenom postupku parcelacije za katastarsku parcelu na kojoj je sagraen
objekat, dok se ostale parcele formiraju kao katastarske parcele neizgraenog graevinskog zemljita.
Parcelacija iz st. 2. i 3. ovog lana sprovodi se na osnovu saglasnosti vlasnika postojeih objekata ili
zemljita.
U sluaju da saglasnost iz stava 4. ovog lana ne bude postignuta, zainteresovano lice moe pokrenuti
postupak za razvrgnue suvlasnike zajednice kod nadlenog suda. Na osnovu pravnosnane sudske
odluke, sprovodi se parcelacija iz st. 2. i 3. ovog lana pred organom nadlenim za poslove dravnog
premera i katastra.
Prilikom izrade projekta parcelacije za potrebe razvrgnua suvlasnike zajednice u sudskom
postupku, ne moraju se primenjivati odredbe o minimalnoj povrini graevinske parcele, o pristupu
javnoj saobraajnoj povrini, visini i udaljenju objekata, koji su propisani planskim dokumentom za tu
zonu.
Odredbe ovog lana koje se odnose na razvrgnue suvlasnike zajednice primenjuju se i na lica iz
lana 102. stav 9. ovog zakona u cilju razvrgnua sukorisnike zajednice i formiranja novih katastarskih
parcela u skladu sa ovim zakonom. Na novoformiranim katastarskim parcelama upisuje se pravo
korienja.
+ Vidi:
Reenje US RS - 54/2013-114.
ta. 2. i 3. Odluke - US RS - 98/2013-258.
l. 55. Zakona - 132/2014-3.
lan 106a
- brisan Vidi:
l. 50. Zakona - 24/2011-3.
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 56. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 107.
Urbana komasacija (u daljem tekstu: komasacija) je postupak kojim se postojee katastarske parcele
na podruju za koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije (u daljem tekstu: komasaciono
podruje) pretvaraju u graevinske parcele, u skladu sa vaeim planskim dokumentom, u cilju
racionalnog korienja i ureenja graevinskog zemljita, uz istovremeno reavanje imovinsko pravnih
odnosa koji nastanu u ovom postupku.
Komasacija predstavlja javni interes za Republiku Srbiju. Komasacija se sprovodi kada na
odreenom podruju postoje katastarske parcele koje zbog povrine, oblika, poloaja ili nemogunosti
pristupa javnoj povrini ne ispunjavaju uslove za graevinsku parcelu, uz potovanje naela
nepovredivosti stvarnih prava vlasnika katastarskih parcela, naela jednake vrednosti i naela dodele
novih katastarskih parcela.
Predmet komasacije su sve katastarske parcele na komasacionom podruju koje ine komasacionu
masu, osim katastarskih parcela:
1) na kojima su izgraeni objekti u skladu sa vaeim planskim dokumentom;
2) neizgraenog graevinskog zemljita koje ispunjava uslove za graevinsku parcelu u skladu sa
vaeim planskim dokumentom;
3) javne namene koje su ureene ili izgraene u skladu sa vaeim planskim dokumentom.
Komasaciona masa je graevinsko zemljite unutar komasacionog podruja, koju ine izdvojene
povrine predviene za izgradnju povrina ili objekata javne namene koje se dodeljuju u vlasnitvo
nosiocima prava javne svojine u skladu sa zakonom i izdvojene povrine za preraspodelu koje se
dodeljuju ostalim nosiocima stvarnih prava.
Izdvojene povrine za javne namene iz stava 5. ovog lana utvruju se pre formiranja graevinskih
parcela za preraspodelu ostalim nosiocima stvarnih prava, a njihova ukupna povrina ne moe biti vea
od 33% u odnosu na ukupnu komasacionu masu.
U postupku komasacije, na novoformirane katastarske parcele prenosi se pravo vlasnitva, kao i
tereti ako su bili upisani na katastarskoj parceli koja je uneta u komasacionu masu.
Stranke u postupku komasacije su vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na graevinskom zemljitu
koje je predmet komasacije, lica koja imaju pravni osnov za upis prava svojine na nepokretnosti, ali to
pravo nije upisano u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima do dana stupanja na
snagu odluke o komasaciji, kao i jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak
komasacije.
Postupak komasacije sprovodi komisija za urbanu komasaciju (u daljem tekstu: komisija) koju
obrazuje skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije.
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove urbanizma, obrazuje republiku komisiju za
urbanu komasaciju.
+ Vidi:
Reenje US RS - 54/2013-114.
l. 57. Zakona - 132/2014-3.
lan 108.
Pre donoenja odluke o komasaciji, komisija, po zahtevu vlasnika, odnosno drugih nosioca stvarnih
prava na katastarskim parcelama ija povrina predstavlja najmanje 51% povrine podruja za koje je
donet plan generalne ili plan detaljne regulacije utvruje osnovanost zahteva, u roku od deset dana od
dana podnoenja zahteva.
Ako komisija utvrdi ispunjenost uslova iz stava 1. ovog lana, u daljem postupku pristupa utvrivanju
granica komasacionog podruja i odreuje stranke u postupku. Komisija za komasaciju o utvrenim
injenicama sainjava izvetaj, koji je javno dostupan svim zainteresovanim licima.
Po utvrivanju ispunjenosti uslova za komasaciju, komisija za komasaciju predlae skuptini jedinice
lokalne samouprave donoenje odluke o komasaciji. Po donoenju odluka se objavljuje u javnom glasilu
jedinice lokalne samouprave i najmanje jednom lokalnom i jednom dnevnom listu u Republici Srbiji i
osnov je za upis zabelebe o sprovoenju komasacije u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima
na njima. Nakon upisa zabelebe, promene na komasacionom podruju su mogue samo uz saglasnost i
odluku komisije. Zabrana promena bez saglasnosti komisije traje do zavretka procesa komasacije,
odnosno do momenta brisanja zabelebe u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Po donoenju odluke skuptine jedinice lokalne samouprave o komasaciji, na predlog komisije za
komasaciju, organ nadlean za poslove urbanizma sprovodi javni poziv za prijavljivanje i utvrivanje
potrebnih podataka za sprovoenje komasacije, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu
odluke o komasaciji, koji se objavljuje u javnom glasilu jedinice lokalne samouprave i najmanje jednom
lan 108a
Preraspodela graevinskih parcela vri se tako to se, uvek kada je to mogue, vlasniku dodeljuje
graevinsko zemljite sa poloajem koji je isti ili slian zemljitu koje je uneto u komasacionu masu, na
osnovu merila povrine ili na osnovu merila vrednosti.
Na osnovu merila povrine zemljita, svakom vlasniku pripada graevinsko zemljite u povrini
parcele koja je uneta u komasacionu masu, umanjeno za udeo u povrini koja e biti koriena za javne
namene i koju je utvrdila komisija za komasaciju.
Na osnovu merila vrednosti zemljita, svakom vlasniku pripada jedna ili vie graevinskih parcela,
ija trina vrednost nakon sprovedene komasacije (postkomasaciona vrednost) odgovara najmanje
vrednosti graevinskog zemljita unetog u komasacionu masu (pretkomasaciona vrednost).
U sluaju da nastane razlika u povrini izmeu dodeljene i unete povrine, a nakon odbitka dela
povrina za javne namene (po kriterijumu unete povrine i unete vrednosti zemljita) ta razlika se
nadoknauje u novcu.
Novane naknade utvruje komisija za komasaciju.
Trokove pripreme postupka komasacije (izrada projekta komasacije, geodetski radovi i dr.) padaju
na teret jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije.
Po okonanju postupka komasacije, komisija za komasaciju posebnim reenjem utvruje visinu
uea svih stranaka u stvarnim trokovima.
Trokove komasacije snose uesnici komasacije, ako je postupak pokrenut na njihovu inicijativu
(najmanje 51% povrine). Postupak sprovodi lokalna samouprava o troku vlasnika zemljita. Komisija
je u obavezi da pre donoenja odluke o komasaciji, svakom uesniku dostavi predraun trokova koje
e snositi do okonanja postupka. Obraun stvarnih trokova sainjava se prilikom izrade pojedinanih
reenja o komasaciji, a stvarni trokovi mogu premaiti predraun trokova za najvie 20%.
+ Vidi:
l. 59. Zakona - 132/2014-3.
lan 108b
Danom pravnosnanosti reenja o komasaciji:
1) sva stvarna prava i tereti koji su postojali na katastarskim parcelama unetim u komasacionu masu
prenose se na novoformiranu katastarsku parcelu koja preraspodelom pripadne novom imaocu prava
svojine;
2) dospevaju sva plaanja iz komasacione mase i u komasacionu masu, osim ako reenjem o
komasaciji nije drugaije odreeno;
3) po stavljanju zabelebe o komasaciji, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra moe
vriti izmene u registru nepokretnosti iskljuivo na zahtev komisije, na teritoriji koja je obuhvaena
komasacijom.
+ Vidi:
l. 59. Zakona - 132/2014-3.
Urbana komasacija
lan 109a
- brisan Vidi:
l. 53. Zakona - 24/2011-3.
l. 60. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 109b
- brisan -
Vidi:
l. 53. Zakona - 24/2011-3.
+
lan 109v
- brisan Vidi:
l. 53. Zakona - 24/2011-3.
l. 60. Zakona - 132/2014-3.
+
V. IZGRADNjA OBJEKATA
lan 110.
Graenje objekta vri se na osnovu graevinske dozvole i tehnike dokumentacije, pod uslovima i na
nain utvren ovim zakonom.
lan 112.
Prethodni radovi, u zavisnosti od klase i karakteristika objekta, obuhvataju: istraivanja i izradu analiza
i projekata i drugih strunih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrauju
inenjerskogeoloki, geotehniki, geodetski, hidroloki, meteoroloki, urbanistiki, tehniki, tehnoloki,
ekonomski, energetski, seizmiki, vodoprivredni i saobraajni uslovi; uslove zatite od poara i zatite
ivotne sredine, kao i druge uslove od uticaja na gradnju i korienje odreenog objekta.
+ Vidi:
l. 62. Zakona - 132/2014-3.
lan 114.
Studijom opravdanosti odreuje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansijska, trina i
ekonomska opravdanost investicije za izabrano reenje, razraeno idejnim projektom, na osnovu koje
se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte koji se finansiraju sredstvima iz budeta.
Studija opravdanosti sadri idejni projekat iz lana 118. ovog zakona.
+ Vidi:
l. 63. Zakona - 132/2014-3.
lan 116.
Tehnika dokumentacija izrauje se kao:
1) generalni projekat;
2) idejno reenje;
3) idejni projekat;
4) projekat za graevinsku dozvolu;
5) projekat za izvoenje;
6) projekat izvedenog objekta.
+ Vidi:
l. 64. Zakona - 132/2014-3.
lan 118.
Idejni projekat se izrauje za potrebe izgradnje objekata i izvoenja radova iz lana 145. ovog
zakona, kao i za objekte iz lana 133. ovog zakona, kada podlee strunoj kontroli od strane revizione
komisije.
+ Vidi:
l. 54. Zakona - 24/2011-3.
l. 66. Zakona - 132/2014-3.
lan 119.
- brisan Vidi:
l. 55. Zakona - 24/2011-3.
l. 68. Zakona - 132/2014-3.
+
l. 120-122.
- brisani Vidi:
l. 68. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 123.
Projekat za izvoenje izrauje se za potrebe izvoenja radova na graenju.
Projekat za izvoenje je skup meusobno usaglaenih projekata kojim se utvruju graevinskotehnike, tehnoloke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, tehnikotehnoloka i organizaciona reenja za gradnju objekta, investiciona vrednost objekta i uslovi odravanja
objekta.
Projekat iz stava 1. ovog lana obavezno sadri i izjavu glavnog projektanta i izjave odgovornih
projektanata kojima se potvruje da je projekat izraen u skladu sa lokacijskim uslovima, graevinskom
dozvolom, projektom za graevinsku dozvolu, propisima i pravilima struke.
Projekat za izvoenje se moe izraivati i u fazama, u kom sluaju se radovi izvode samo za onu fazu
za koju je projekat za izvoenje potvren u skladu sa stavom 3. ovog lana.
Za objekte za koje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara pribavlja saglasnost na
tehniki dokument, pre izdavanja upotrebne dozvole pribavlja se saglasnost na projekat za izvoenje.
Saglasnost iz stava 5. ovog lana pribavlja se u postupku objedinjene procedure, u roku od 15 dana
od dana podnoenja zahteva, odnosno u roku od 30 dana u sluaju da se pribavlja za objekte iz lana
133. ovog zakona.
+ Vidi:
l. 69. Zakona - 132/2014-3.
lan 125.
- brisan -
Vidi:
l. 71. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 127.
U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje je zaposleno u privrednom drutvu,
drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je ovlaeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga
se izrauje tehnika dokumentacija.
U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje vri nadzor nad primenom odredaba
ovog zakona.
Pravno lice koje obavlja komunalne delatnosti, odnosno delatnosti od opteg interesa moe da
izrauje tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata koje e koristiti za obavljanje svoje delatnosti,
pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Organizacija koja obavlja delatnost zatite kulturnih dobara moe da izrauje tehniku dokumentaciju
za preduzimanje mera tehnike zatite na nepokretnom kulturnom dobru.
Sudska praksa
lan 128a
Investitor imenuje glavnog projektanta koji je odgovoran za usklaenost izvoda iz projekta sa
podacima iz projekta za graevinsku dozvolu i koji svojim potpisom i peatom line licence potvruje
usaglaenost svih pojedinanih delova projekta.
Glavni projektant mora da ispunjava uslove za odgovornog projektanta propisane ovim zakonom.
Vidi:
l. 74. Zakona - 132/2014-3.
+
3. Tehnika kontrola
lan 129.
Projekat za graevinsku dozvolu podlee tehnikoj kontroli.
Tehniku kontrolu projekta za graevinsku dozvolu moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo
pravno lice i preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehnike dokumentacije propisane zakonom i
koje odredi investitor.
Tehniku kontrolu projekta za graevinsku dozvolu ne moe da vri odgovorni projektant koji je
izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom drutvu koje je izradilo taj projekat ili
preduzeu koje je investitor.
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu obuhvata naroito proveru: usklaenosti sa svim
uslovima i pravilima sadranim u lokacijskim uslovima, zakonom i drugim propisima, tehnikim
normativima, standardima i normama kvaliteta, kao i meusobne usklaenosti svih delova tehnike
dokumentacije; usklaenosti projekta sa rezultatima prethodnih istraivanja (prethodni radovi); ocenu
odgovarajuih podloga za temeljenje objekata; proveru ispravnosti i tanosti tehniko-tehnolokih
reenja objekta i reenja graenja objekata; stabilnosti i bezbednosti; racionalnosti projektovanih
materijala; uticaja na ivotnu sredinu i susedne objekte.
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu za graenje objekata za koje graevinsku
dozvolu izdaje nadleno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina obuhvata i proveru usklaenosti sa
merama sadranim u izvetaju revizione komisije.
O izvrenoj tehnikoj kontroli sainjava se izvetaj koji potpisuju projektanti sa odgovarajuim
licencama koji su obavili tehniku kontrolu pojedinanih delova projekta, a konani izvetaj potpisuje
zastupnik pravnog lica, odnosno preduzetnik iz stava 2. ovog lana.
Trokove tehnike kontrole snosi investitor.
Projekat za graevinsku dozvolu izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli
kojom se proverava usklaenost te dokumentacije sa zakonom i drugim propisima, standardima,
tehnikim normativima i normama kvaliteta.
Projekat za graevinsku dozvolu iz stava 8. ovog lana mora biti preveden na srpski jezik.
+ Vidi:
l. 75. Zakona - 132/2014-3.
lan 129a
Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koje obavlja poslove izrade i kontrole
tehnike dokumentacije, odnosno koje je izvoa radova, vrilac strunog nadzora ili tehnikog
pregleda, mora biti osigurano od odgovornosti za tetu koju moe priiniti drugoj strani, odnosno treem
licu.
Blie uslove obaveznog osiguranja iz stava 1. ovog lana propisuje ministar nadlean za poslove
graevinarstva.
+ Vidi:
l. 76. Zakona - 132/2014-3.
5. Revizija projekata
lan 131.
Generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte
iz lana 133. ovog zakona podleu reviziji (strunoj kontroli) komisije koju obrazuje ministar nadlean za
poslove graevinarstva (u daljem tekstu: reviziona komisija).
Revizionu komisiju iz stava 1. ovog lana za strunu kontrolu objekata iz lana 133. ovog zakona koji
se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva,
na predlog organa autonomne pokrajine nadlenog za poslove graevinarstva.
lan 132.
Strunom kontrolom proverava se koncepcija objekta naroito sa stanovita: pogodnosti lokacije u
odnosu na vrstu i namenu objekta; uslova graenja objekta u pogledu primene mera zatite ivotne
sredine; seizmolokih, geotehnikih, saobraajnih i drugih uslova; obezbeenja energetskih uslova u
odnosu na vrstu planiranih energenata; tehniko-tehnolokih karakteristika objekta; tehniko-tehnolokih
ha;
9) objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih
u Listu svetske kulturne i prirodne batine, objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog
znaaja sa odreenim granicama katastarskih parcela i objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara
upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne batine, objekata u zatienim podrujima u skladu sa aktom
o zatiti kulturnih dobara (osim pretvaranja zajednikih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u
zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske
kulturne batine), kao i objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite
zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja (osim porodinih stambenih objekata, poljoprivrednih i
ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima), u skladu sa
zakonom;
10) postrojenja za tretman neopasnog otpada, spaljivanjem ili hemijskim postupcima, kapaciteta vie
od 70 t dnevno;
11) postrojenja za tretman opasnog otpada spaljivanjem, termikim i/ili fizikim, fiziko-hemijskim,
hemijskim postupcima, kao i centralna skladita i/ili deponije za odlaganje opasnog otpada;
12) aerodroma za javni vazduni saobraaj;
13) putnikih pristanita, luka, pristana i marina;
14) dravnih puteva prvog i drugog reda, putnih objekata i saobraajnih prikljuaka na ove puteve i
graninih prelaza;
15) javne eleznike infrastrukture sa prikljucima i metroa;
16) objekata elektronskih komunikacija, odnosno mrea, sistema ili sredstava koji su meunarodnog i
magistralnog znaaja i oni koji se grade na teritoriji dve ili vie jedinica lokalne samouprave;
17) hidrograevinskih objekata na plovnim putevima;
18) plovnih kanala i brodskih prevodnica koji nisu u sastavu hidroenergetskog sistema;
19) regionalnih deponija, odnosno deponija za odlaganje neopasnog otpada za podruje nastanjeno
sa preko 200.000 stanovnika;
20) objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije snage 10 MW i vie.
+ Vidi:
l. 56. Zakona - 24/2011-3.
l. 78. Zakona - 132/2014-3.
lan 135.
Graevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole dostavi
projekat za graevinsku dozvolu, ima odgovarajue pravo na zemljitu ili objektu i koji je dostavio
dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se blie ureuje sadrina i nain izdavanja graevinske
dozvole i platio odgovarajue administrativne takse. Sastavni deo zahteva je i izvod iz projekta za
izdavanje graevinske dozvole potpisan i overen peatom line licence od strane glavnog projektanta.
Kao odgovarajue pravo na zemljitu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na graevinskom
zemljitu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Kao odgovarajue pravo na graevinskom zemljitu za lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona smatra
se i pravo korienja na graevinskom zemljitu koje je upisano u odgovarajuu evidenciju
nepokretnosti i pravima na njima, do donoenja posebnog propisa kojim e biti ureeno pravo i nain
sticanja prava svojine na graevinskom zemljitu za ova lica.
Za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, kao dokaz o odgovarajuem pravu smatra se i
pravnosnano ili konano reenje o eksproprijaciji, zakljuen ugovor o pravu slubenosti u skladu sa
ovim zakonom, zakljuen ugovor o zakupu na zemljitu u privatnoj svojini, kao i drugi dokazi propisani
lanom 69. ovog zakona.
Za izgradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojee saobraajnice, u skladu sa faktikim
stanjem na terenu, ne dostavlja se dokaz o odgovarajuem pravu na zemljitu, odnosno objektu.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu ili objektu koji je u vlasnitvu vie lica,
kao dokaz o odgovarajuem pravu prilae se i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na
nadziivanju, prilae se i ugovor zakljuen u skladu sa posebnim zakonom.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu na kome je kao nosilac prava korienja
upisano lice iz lana 102. stav 9. ovog zakona, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se izvod iz lista
nepokretnosti sa upisanim pravom korienja u korist podnosioca zahteva.
Za izgradnju ili izvoenje radova na izgradnji objekata za slubene potrebe diplomatsko-konzularnih
predstavnitava stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici Srbiji,
ukoliko je to propisano bilateralnim sporazumom, investitor nema obavezu plaanja doprinosa za
ureivanje graevinskog zemljita, ako postoji reciprocitet sa tom stranom dravom, o emu potvrdu
izdaje ministarstvo nadleno za spoljne poslove.
Za izgradnju energetskih objekata, pre izdavanja graevinske dozvole, investitor pribavlja energetsku
dozvolu, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako je zahtevom za izdavanje graevinske dozvole predvieno prikljuenje objekta na komunalnu ili
drugu infrastrukturu koja u trenutku izdavanja lokacijskih uslova nije izvedena, to je utvreno
lokaicijskim uslovima, uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole se podnosi ugovor izmeu investitora i
odgovarajueg imaoca javnih ovlaenja kojim se utvruju obaveze ugovornih ctrana da, najkasnije do
isteka roka za zavretak radova na objektu za koji se trai graevinska dozvola, izgrade infrastrukturu
potrebnu za prikljuenje tog objekta na komunalnu ili drugu infrastrukturu.
Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, po prijemu zahteva za izdavanje graevinske
dozvole vri proveru dostavljene dokumentacije u skladu sa lanom 8 ovog zakona.
Graevinska dozvola se izdaje na osnovu vaeih lokacijskih uslova nezavisno od toga po ije zahtevu
su lokacijski uslovi izdati.
Za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne
pokrajine pre izdavanja graevinske dozvole, potrebno je pribaviti izvetaj revizione komisije.
+ Vidi:
l. 57. Zakona - 24/2011-3.
l. 79. Zakona - 132/2014-3.
lan 135a
Graevinska dozvola se izdaje na ime investitora i finansijera ako je uz zahtev za izdavanje priloen
ugovor izmeu investitora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa, u kome
se investitor saglasio da nosilac prava i obaveze iz graevinske dozvole bude i finansijer.
Finansijer solidarno sa investitorom odgovara za sve obaveze prema treim licima, koje su posledica
radnji koje preduzme u skladu sa ovlaenjima koja su mu preneta ugovorom iz stava 1. ovog lana.
+ Vidi:
l. 80. Zakona - 132/2014-3.
lan 137.
Graevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja
tehniku i funkcionalnu celinu.
Pripremni radovi se izvode na osnovu graevinske dozvole iz stava 1. ovog lana.
+ Vidi:
l. 82. Zakona - 132/2014-3.
lan 138a
Graenju se moe pristupiti na osnovu pravnosnanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova
iz lana 148. ovog zakona.
Investitor moe pristupiti graenju i na osnovu konanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi
6. Odluivanje po albi
lan 139.
Po albi na reenje o graevinskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave kao i na prvostepeno reenje
o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona jedinice lokalne samouprave, reava
ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj
dozvoli jedinice lokalne samouprave, donetoj za graenje objekata koji se grade na teritoriji autonomne
pokrajine, kao i na prvostepeno reenje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona
jedinice lokalne samouprave koji se izvode na teritoriji autonomne pokrajine.
Gradu Beogradu se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj dozvoli
donetoj za graenje objekta do 800 m bruto razvijene graevinske povrine, kao i na prvostepeno
reenje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona, na teritoriji grada Beograda.
+ Vidi:
l. 59. Zakona - 24/2011-3.
lan 141.
Ako se nakon pravnosnanosti reenja o graevinskoj dozvoli promeni investitor, novi investitor je
duan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao graevinsku
dozvolu zahtev za izmenu reenja o graevinskoj dozvoli.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljitu
radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i drugi
pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji.
Ako se objekat u izgradnji nalazi na zemljitu koje je u privatnoj svojini, uz zahtev iz stava 2. ovog
lana dostavlja se ugovor o kupovini graevinskog zemljita, odnosno objekta u izgradnji, zakljuen u
obliku javnobelenikog zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na graevinskom
zemljitu, odnosno objektu u izgradnji, sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa
zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet graevinskog zemljita,
odnosno objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na
imovinu.
Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, a nosilac izdate
graevinske dozvole je zakupac na tom zemljitu, uz zahtev iz stava 2. ovog lana podnosi se izvod iz
evidencije nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom zakupa na ime novog vlasnika objekta u
teretnom listu. Uz zahtev za upis prava zakupa na graevinskom zemljitu na ime novog vlasnika objekta
u izgradnji, dostavlja se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, zakljuen u obliku javnobelenikog
zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na objektu u izgradnji, sa dokazom o
plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno
dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se
ureuju porezi na imovinu i ugovor sa vlasnikom graevinskog zemljita u javnoj svojini o izmeni ugovora
o zakupu, u skladu sa ovim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija
u stan ili poslovni prostor, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se ugovor o kupovini objekta u
izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen
i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na
imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se
ureuju porezi na imovinu i ugovor zakljuen sa skuptinom, odnosno savetom zgrade, u skladu sa
posebnim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole rekonstrukcija postojeeg objekta, kao dokaz iz stava 2.
ovog lana podnosi se izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim
pravom svojine na objektu za koji je izdata graevinska dozvola o rekonstrukciji.
Kao dokaz iz stava 2. ovog lana moe se podneti i pravnosnano reenje o nasleivanju, kao i
reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni
kontinuitet podnosioca.
Zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli, moe se podneti dok traje graenje
objekta.
Reenje o izmeni reenja o graevinskoj dozvoli izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja
zahteva i sadri podatke o izmeni u pogledu imena, odnosno naziva investitora, dok u ostalim delovima
ostaje nepromenjeno.
Na osnovu reenja iz stava 9. ovog lana, nadleni organ je duan da na projektu za graevinsku
dozvolu upie i peatom organa overi nastalu promenu.
Reenje iz stava 9. ovog lana dostavlja se ranijem i novom investitoru i graevinskoj inspekciji.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a
ako je donosilac reenja Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, tubom se moe
pokrenuti upravni spor.
Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled
promene investitora shodno se primenjuje i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta
potvrenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i
34/06), kao i na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona
kojima je ureivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim reenjem zapoeta izgradnja objekta.
+ Vidi:
l. 61. Zakona - 24/2011-3.
l. 85. Zakona - 132/2014-3.
lan 142.
Po izdavanju reenja o graevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim
okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglaavanja sa projektom
za izvoenje i iz drugih razloga, moe podneti zahtev za izmenu graevinske dozvole. Ako u toku
izgradnje, odnosno izvoenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu graevinsku dozvolu, glavni
projekat, odnosno projekat za graevinsku dozvolu, investitor je duan da obustavi gradnju i podnese
zahtev za izmenu graevinske dozvole".
Izmenom u smislu stava 1. ovog lana smatra se svako odstupanje od poloaja, dimenzija, namene i
oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrenih u graevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz
projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se novi projekat za graevinsku dozvolu, odnosno separat
projekta za graevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog lana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadleni organ
e u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlaenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima
doneti reenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa vaeim
planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, donee reenje o izmeni graevinske dozvole u roku od
pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli usled promena u toku
graenja shodno e se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrenog u
skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na
izmenu reenja o graevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona kojima je ureivana
izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim reenjem zapoeta izgradnja objekta.
+ Vidi:
l. 62. Zakona - 24/2011-3.
l. 86. Zakona - 132/2014-3.
nepogoda, kao i radi otklanjanja tetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog
nastupanja, u sluaju havarije na energetskim objektima ili telekomunikacionim sistemima, kao i u sluaju
rata ili neposredne ratne opasnosti.
U sluaju havarije na energetskim objektima i telekomunikacionim sistemima, vlasnik objekta,
odnosno sistema ima obavezu da odmah obavesti organ nadlean za poslove graevinske inspekcije o
nastaloj havariji.
Objekat iz stava 1. ovog lana moe ostati kao stalni, ako investitor pribavi graevinsku dozvolu,
odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona, u roku od jedne godine od dana prestanka opasnosti koje
su prouzrokovale njegovo graenje, odnosno izvoenje radova.
Ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu za objekat iz stava 1. ovog lana u propisanom roku,
duan je da takav objekat ukloni u roku koji odredi organ nadlean za poslove graevinske inspekcije, a
koji ne moe biti dui od 30 dana.
Pravna miljenja
lan 145.
Graenje objekata iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, izvoenje radova na investicionom
odravanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno
distributivnih mrea komunalne infrastrukture u okviru postojee regulacije ulica, kao i ureenje
saobraajnica u okviru postojee regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene
objekta bez izvoenja graevinskih radova, promena namene uz izvoenje graevinskih radova,
izvoenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutranjih
instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojei objekat, postavljanje antenskih stubova i
sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mree, pojedinani
Pravna miljenja
lan 146.
Postavljanje i uklanjanje manjih montanih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim
povrinama (kiosci, bate ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar), balon hala sportske
namene, nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju renih
agregata i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu, obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave.
Ukoliko se objekti iz stava 1. ovog lana nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zatienoj
okolini nepokretnog kulturnog dobra, njihovo postavljanje se vri uz uslove nadlenog zavoda za zatitu
spomenika kulture.
Izgradnju i postavljanje spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene obezbeuje i
ureuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za
poslove kulture. Zabranjena je izgradnja spomenika i spomen obeleja izvan povrina javne namene.
+ Vidi:
l. 89. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
VII. GRAENjE
1. Prijava radova
lan 148.
Investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao graevinsku dozvolu najkasnije osam dana pre
poetka izvoenja radova.
2. Priprema za graenje
lan 149.
Pre poetka graenja investitor obezbeuje: obeleavanje graevinske parcele, regulacionih,
nivelacionih i graevinskih linija, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova;
obeleavanje gradilita odgovarajuom tablom, koja sadri: podatke o objektu koji se gradi, investitoru,
odgovornom projektantu, broj graevinske dozvole, izvoau radova, poetku graenja i roku
zavretka izgradnje.
3. Izvoa radova
lan 150.
Graenje objekata, odnosno izvoenje radova moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo
pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: izvoa radova).
Graenje objekta, odnosno izvoenje radova iz lana 133. stav 2. ovog zakona moe da vri
privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za graenje te
vrste objekata, odnosno za izvoenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za
odgovornog izvoaa radova i odgovarajue strune rezultate.
Odgovarajue strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima privredno drutvo, odnosno drugo
pravno lice koje je izgradilo ili uestvovalo u graenju te vrste i namene objekata, odnosno te vrste
radova.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na
predlog strune komisije koju obrazuje.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za
utvrivanje uslova.
Visinu trokova iz stava 5. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
+ Vidi:
l. 92. Zakona - 132/2014-3.
Odgovorni izvoa radova moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke,
odnosno smera, na studijama drugog stepena (master akademskih studija, master strukovnih studija,
specijalistike akademske studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina ili
sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne
strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine za objekte iz stava 5. ovog lana
odgovarajue struke, odnosno smera i odgovarajuom licencom za izvoenje radova.
Licencu za odgovornog izvoaa radova moe da stekne lice sa steenim visokim obrazovanjem
odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena ili sa steenim visokim obrazovanjem
na studijama prvog stepena odgovarajue struke, odnosno smera, poloenim strunim ispitom i najmanje
tri godine radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno pet godina
radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena, sa strunim rezultatima na
graenju objekata.
Strunim rezultatima na graenju objekta u smislu stava 3. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni
na rukovoenju graenjem ili saradnji na graenju najmanje dva objekta.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave moe
rukovoditi i lice koje ima zavrene specijalistike strukovne studije, odgovarajue struke, odnosno
smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti
PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2 bruto povrine, objekata manje sloenih
graevinskih konstrukcija raspona do 12 metara, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutranjih
instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije, i elektroinstalacije, unutranjih gasnih
instalacija, kao i izvoenje pojedinih graevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na
unutranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na
studijama prvog stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet
godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
+ Vidi:
l. 67. Zakona - 24/2011-3.
l. 93. Zakona - 132/2014-3.
Izvoa radova pismeno upozorava investitora, a po potrebi i organ koji vri nadzor nad primenom
odredaba ovog zakona, o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i nastupanju nepredvienih okolnosti
koje su od uticaja na izvoenje radova i primenu tehnike dokumentacije (promena tehnikih propisa,
standarda i normi kvaliteta posle izvrene tehnike kontrole, pojava arheolokih nalazita, aktiviranje
klizita, pojava podzemnih voda i sl.).
Odgovorni izvoa radova duan je da:
1) izvodi radove prema dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno
projektu za izvoenje, u skladu sa propisima, standardima, ukljuujui standarde pristupanosti
tehnikim normativima i standardima kvaliteta koji vae za pojedine vrste radova, instalacija i opreme;
2) organizuje gradilite na nain kojim e obezbediti pristup lokaciji, obezbeenje nesmetanog
odvijanja saobraaja, zatitu okoline za vreme trajanja graenja;
3) obezbeuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (susednih objekata i
saobraajnica);
4) obezbeuje dokaz o kvalitetu izvrenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme;
5) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije;
6) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja;
7) obezbeuje objekte i okolinu u sluaju prekida radova;
8) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju, reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova na
gradilitu i projekat za izvoenje, odnosno dokumentaciju na osnovu koje se objekat gradi.
+ Vidi:
l. 94. Zakona - 132/2014-3.
6. Struni nadzor
lan 153.
Investitor obezbeuje struni nadzor u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova za koje je
izdata graevinska dozvola.
Struni nadzor obuhvata: kontrolu da li se graenje vri prema graevinskoj dozvoli, odnosno prema
tehnikoj dokumentaciji po kojoj je izdata graevinska dozvola; kontrolu i proveru kvaliteta izvoenja
svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehnikih normativa, ukljuujui standarde
pristupanosti; kontrolu i overu koliina izvedenih radova; proveru da li postoje dokazi o kvalitetu
materijala, opreme i instalacija koji se ugrauju; davanje uputstava izvoau radova; saradnju sa
projektantom radi obezbeenja detalja tehnolokih i organizacionih reenja za izvoenje radova i
reavanje drugih pitanja koja se pojave u toku izvoenja radova.
Struni nadzor moe da vri lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog
projektanta ili odgovornog izvoaa radova.
U vrenju strunog nadzora na objektu ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u privrednom
drutvu, odnosno drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je izvoa radova na tom objektu,
lica koja vre inspekcijski nadzor, kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u
organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole.
+ Pravna miljenja
lan 153a
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisae na koje objekte se ne primenjuju odredbe
ovog zakona o izvoau radova, odgovornom izvoau radova, obavezi odreivanja strunog nadzora i
tehnikom pregledu objekta.
+ Vidi:
l. 95. Zakona - 132/2014-3.
lan 156.
U vrenju tehnikog pregleda moe da uestvuje lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom
za odgovornog projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata.
U vrenju tehnikog pregleda, za objekte za koje je raena studija uticaja na ivotnu sredinu, mora da
uestvuje lice koje je struno iz oblasti koja je predmet studija, a koje ima steeno visoko obrazovanje
odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena diplomske akademske studije master, specijalistike akademske studije, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet
godina.
U vrenju tehnikog pregleda ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u preduzeu, odnosno
drugom pravnom licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju ili je bilo izvoa radova kod investitora,
lica koja su uestvovala u izradi tehnike dokumentacije i studije uticaja na ivotnu sredinu, ili u izvoenju
radova kod investitora, lica koja su vrila struni nadzor, lica koja vre inspekcijski nadzor kao i lica
koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u organu nadlenom za izdavanje graevinske
dozvole.
Ne moe se vriti tehniki pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat,
odnosno njegov deo, izgraen bez graevinske dozvole.
+ Vidi:
l. 69. Zakona - 24/2011-3.
l. 98. Zakona - 132/2014-3.
3. Odravanje objekta
lan 159.
Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeuje izvoenje radova na investicionom i
tekuem odravanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalistike preglede objekta, u skladu sa
posebnim propisima.
lan 160.
Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez graevinske dozvole, ne moe biti
prikljuen na elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i
kanalizaciju.
Trokove izdavanja licence iz stava 1. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za izdanje licence.
Izdatu licencu Inenjerska komora Srbije e reenjem oduzeti, ako utvrdi da ovlaeno lice nesavesno
i nestruno obavlja poslove za koje mu je licenca izdata ili ako mu je licenca izdata na osnovu netanih ili
neistinitih podataka.
Protiv reenja iz st. 1. i 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministru nadlenom za poslove urbanizma i
graevinarstva.
Inenjerska komora Srbije vodi registar inenjera koji sadri podatke o svim angaovanjima inenjera
u svojstvu odgovornog planera, urbaniste, projektanta, izvoaa radova, odnosno inenjera energetske
efikasnosti, kao i podatke o pokrenutim postupcima za utvrivanje odgovornosti i druge bitne podatke,
u skladu sa aktom koji donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva.
+ Vidi:
l. 71. Zakona - 24/2011-3.
l. 101. Zakona - 132/2014-3.
lan 164.
Komora obavlja sledee poslove:
1) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova
izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvoenja radova;
2) utvruje ispunjenost uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbanistu,
odgovornog projektanta i odgovornog izvoaa radova u skladu sa odredbama ovog zakona;
3) proverava usklaenost izdatih licenci po propisima drugih zemalja;
4) vodi evidenciju lica iz take 2. ovog lana;
5) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda i normativa (profesionalne
odgovornosti), kao i za izricanje mera za te povrede;
6) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
Organizacija i nain obavljanja poslova iz stava 1. ovog lana blie se ureuje statutom i optim
aktima Komore.
Sastav, nain izbora i razreenja sudija suda asti, postupak i nain rada blie propisuje ministar
nadlean za poslove graevinarstva.
Na statut i opte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i
graevinarstva, uz pribavljeno miljenje pokrajinskog sekretarijata nadlenog za poslove urbanizma i
graevinarstva.
+ Vidi:
l. 72. Zakona - 24/2011-3.
lan 165.
Organi Komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik.
Komora je organizovana po matinim sekcijama za odgovorne prostorne planere, urbaniste,
projektante i odgovorne izvoae radova.
Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor sekcije.
Upravni odbor ine predsednik, potpredsednik, tri predstavnika ministarstva nadlenog za poslove
urbanizma i graevinarstva i predsednici izvrnih odbora matinih sekcija.
Sastav, delokrug i nain izbora organa iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana utvruje se Statutom Komore.
lan 166.
Komora stie sredstva za rad od lanarine, naknade za utvrivanje ispunjenosti uslova za odgovorne
urbaniste, projektante, odgovorne izvoae radova, kao i odgovorne planere, donacija, sponzorstva,
poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom.
Komora utvruje visinu lanarine i naknade za izdavanje licence iz stava 1. ovog lana, uz prethodno
pribavljenu saglasnost ministra nadlenog za poslove graevinarstva.
Nadzor nad zakonitou rada Komore vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i
graevinarstva.
lan 168.
Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u sluaju izvrenja inspekcijskog reenja, moe se
pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela.
Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se :
1) projekat ruenja sa tehnikom kontrolom;
2) dokaz o svojini na objektu
3) uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee
komunalne i druge infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se reenjem u roku od 8 dana od dana
dostavljanja uredne dokumentacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
Na reenje iz stava 3. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove
graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom
moe pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja.
+ Vidi:
l. 73. Zakona - 24/2011-3.
l. 103. Zakona - 132/2014-3.
lan 169.
Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i zdravlje
ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno
njegovog dela, o tome obavetava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa
zakonom.
Reenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog lana utvruje se rok u
kome se radovi na rekonstrukciji moraju zavriti.
Ako se rekonstrukcija objekta ne zavri u utvrenom roku nadleni organ e naloiti, odnosno
odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno
njegovog dela.
lan 170.
Uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno
lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje
radova.
Uklanjanjem objekta iz stava 1. ovog lana rukovodi odgovorni izvoa radova.
Po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvriti ureenje zemljita i odvoz
graevinskog otpada, u skladu sa posebnim propisima.
skladu sa zakonom, pruiti policijsku pomo radi omoguavanja izvrenja reenja o uklanjanju objekta,
odnosno njegovog dela.
Graevinski inspektor, po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela sainjava zapisnik o
uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koji se dostavlja i organu nadlenom za poslove katastra
nepokretnosti.
+ Vidi:
l. 104. Zakona - 132/2014-3.
XII. NADZOR
1. Inspekcijski nadzor
lan 172.
Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vri
ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.
Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrenog
zakonom.
Autonomnoj pokrajini poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i
urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje graevinsku
dozvolu na osnovu ovog zakona, kao i nadzor nad radom gradskih i optinskih graevinskih inspektora
na teritoriji autonomne pokrajine.
Optini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata
za koje izdaju graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.
Gradu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i
urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m2 bruto
razvijene graevinske povrine.
Ukoliko se u vrenju inspekcijskog nadzora nad radom graevinskog inspektora gradske optine u
sastavu grada utvrdi da optinski graevinski inspektor ne preduzima propisane mere u vrenju
inspekcijskog nadzora, gradski graevinski inspektor ima pravo da u konkretnom sluaju preuzme
vrenje inspekcijskog nadzora i okona postupak.
Protiv optinskog graevinskog inspektora, pored kazne propisane lanom 209. stav 1. taka 7)
ovog zakona pokree se i disciplinski postupak zbog tee povrede radne dunosti iz radnog odnosa.
U sluaju iz stava 6. ovog lana, po albi na reenje doneto u ovom postupku reava ministarstvo
nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine kada se objekti grade
na teritoriji autonomne pokrajine.
Poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer arhitekture - master, odnosno
diplomirani inenjer arhitekture ili diplomirani graevinski inenjer - master, odnosno diplomirani
graevinski inenjer, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji
ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja lice sa steenim visokim obrazovanjem
odgovarajue struke odnosno smera na studijama drugog stepena graevinarstva (master akademskih
studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije)
odnosno diplomirani inenjer graevinarstva, ili lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue
struke odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture (master akademskih studija, master
strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije), odnosno
diplomirani inenjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni
ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje ima
visoko obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje
ima viu kolsku spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u
struci, poloen struni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
+ Vidi:
l. 105. Zakona - 132/2014-3.
8) da preduzme mere protiv privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ako u propisanom roku ne
objave separat, odnosno ne dostave potrebne podatke neophodne za prikljuak na tehniku i drugu
infrastrukturu;
9) da preduzima i druge mere, u skladu sa zakonom.
U sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili
preduzetnik moe da nastavi sa izradom planskog dokumenta kad otkloni utvrene nepravilnosti i o tome
pismeno obavesti inspektora koji je doneo reenje o zabrani izrade tog planskog dokumenta, a inspektor
utvrdi da su nepravilnosti otklonjene.
Kad urbanistiki inspektor utvrdi da je planski dokument ili deo planskog dokumenta donet suprotno
odredbama ovog zakona, predloie ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma
da donese reenje o zabrani primene planskog dokumenta do njegovog usklaivanja sa zakonom i o
tome obavestiti organ nadlean za njegovo donoenje.
Ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma donee reenje iz stava 3. ovog lana
u roku od 15 dana od dana podnoenja predloga urbanistikog inspektora.
+ Vidi:
l. 74. Zakona - 24/2011-3.
l. 107. Zakona - 132/2014-3.
+
Sudska praksa
Graevinski inspektor je ovlaen da vri nadzor nad korienjem objekata i da preduzima mere ako
utvrdi da se korienjem objekta dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost okoline, ugroava
ivotna sredina i ako se nenamenskim korienjem utie na stabilnost i sigurnost objekta.
U vrenju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor je duan da obavezno izvri dva inspekcijska
nadzora i to prilikom dobijanja obavetenja od nadlenog organa o prijavi temelja i po zavretku objekta
u konstruktivnom smislu.
U vrenju inspekcijskog nadzora, graevinski inspektor je ovlaen da ue na gradilite i objekte u
izgradnji, da trai isprave u cilju identifikacije lica, da uzima izjave od odgovornih lica, fotografie ili saini
video snimak gradilita ili objekta, kao i da preduzima druge radnje vezane za inspekcijski nadzor, u cilju
utvrivanja injeninog stanja.
U vrenju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor je ovlaen da ue bez odluke suda i u
posebni fiziki deo zgrade u kojem se izvode radovi za koje je po ovom zakonu predvien inspekcijski
nadzor, ukoliko postoje osnovi sumnje da e prilikom vrenja nadzora biti otkrivena povreda zakona
koja zahteva preduzimanje hitnih mera radi spreavanja opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, odnosno
izvoenje radova koji predstavljaju izvrenje krivinog dela bespravne gradnje.
Graevinski inspektor je duan da prua strunu pomo u vrenju poverenih poslova u oblasti
inspekcijskog nadzora i da daje struna objanjenja, da preduzima preventivne mere, ukljuujui da
obavetava subjekta inspekcijskog nadzora u vezi sa obavezama iz propisa, ukazuje subjektu
inspekcijskog nadzora na mogue zabranjene, odnosno tetne posledice njegovog ponaanja, opomene
subjekta inspekcijskog nadzora na potrebu otklanjanja uzroka nezakonitosti koje mogu nastati u
budunosti, kao i da neposredno uestvuje u vrenju inspekcijskog nadzora kad je to neophodno.
+ Vidi:
l. 108. Zakona - 132/2014-3.
7) naloi reenjem uklanjanje privremenog objekta iz lana 147. ovog zakona protekom propisanog
roka;
8) naloi reenjem investitoru, odnosno vlasniku objekta zabranu daljeg uklanjanja objekta, odnosno
njegovog dela, ako se objekat ili njegov deo uklanja bez reenja o dozvoli uklanjanja objekta, odnosno
njegovog dela;
9) naloi reenjem obustavu radova, ako investitor nije reenjem odredio struni nadzor, u skladu sa
ovim zakonom;
10) naredi sprovoenje drugih mera, u skladu sa ovim zakonom.
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi se i na delove objekta koji nisu opisani
u reenju o ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i ine jednu graevinsku celinu.
Kada graevinski inspektor utvrdi da je postupanje lica sa odgovarajuom licencom u suprotnosti sa
propisima, odnosno pravilima struke, duan je da o tome obavesti nadleni organ i organizaciju koja je
izdala licencu radi utvrivanja odgovornosti.
Graevinski inspektor podnosi prekrajnu, odnosno krivinu prijavu i inicira postupak oduzimanja
licence glavnom projektantu, odnosno odgovornom projektantu koji je potpisao tehniki dokument
ili je potvrdio taj dokument, ako u postupku nadzora utvrdi da taj dokument nije u skladu sa ovim
zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.
Nadleni organ i organizacija iz stava 3. ovog lana duni su da podnosioca obavetenja obaveste o
preduzetim merama u roku od 30 dana od podnoenja obavetenja, kao i da mu dostave primerak
odluke donete u postupku po prijavi, radi informisanja.
U registar objedinjene procedure evidentiraju se: obavetenje iz stava 3. ovog lana, prijava
iz stava 4. ovog lana i konana odluka iz stava 5. ovog lana.
+ Vidi:
l. 75. Zakona - 24/2011-3.
l. 109. Zakona - 132/2014-3 (Napomena Redakcije: odredbe stava 6. oznaene tamnijim
slovima primenjivae se od 1. 1. 2016. godine).
lan 177.
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) se u toku graenja ne preduzimaju mere za bezbednost objekta, saobraaja, okoline i zatitu
ivotne sredine, naredie reenjem investitoru, odnosno izvoau radova mere za otklanjanje uoenih
nedostataka, rok njihovog izvrenja, kao i obustavu daljeg izvoenja radova dok se ove mere ne
sprovedu, pod pretnjom prinudnog izvrenja na teret investitora, odnosno izvoaa radova;
2) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju ne odgovaraju zakonu i
propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta, obustavie reenjem dalje
izvoenje radova dok se ne otklone utvreni nedostaci;
3) gradilite nije obeleeno na propisan nain, naloie reenjem obustavu radova i odredie rok za
otklanjanje nedostataka, koji ne moe biti dui od tri dana;
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu
inspektora da pismeni otpravak izradi u roku koji ne moe biti dui od pet dana. Rok za izvrenje i rok
za albu poinju da teku od dana donoenja usmenog reenja.
Pismeni otpravak reenja iz stava 1. taka 1) dostavlja se pribijanjem na objekat koji se gradi.
+ Vidi:
l. 110. Zakona - 132/2014-3.
lan 178.
Ako graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno
vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava propisane
uslove, zabranie reenjem dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova;
2) na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu
opasnost po stabilnost, odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabranie
reenjem korienje objekta ili njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci;
3) se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie investitoru
pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a ako je
investitor ne pribavi u utvrenom roku donee reenje o zabrani korienja objekta;
4) se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvrena
graevinskom i upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno reenja iz
lana 145. ovog zakona u roku od 30 dana, a ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu, odnosno
reenje iz lana 145. ovog zakona u ostavljenom roku, donee reenje o zabrani korienja objekta;
5) se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata,
bezbednost okoline ili ugroava ivotna sredina, naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno zabraniti
korienje objekta, odnosno dela objekta;
6) objekat za koji je izdata graevinska dozvola, koji nije zavren u roku sadranom u prijavi poetka
graenja objekta, odnosno izvoenja radova, naredie reenjem investitoru da u roku koji ne moe biti
krai od 30 ni dui od 90 dana, zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova, a ako investitor ne
zavri objekat u ostavljenom roku, podnee prijavu za uinjeni prekraj, odnosno privredni prestup.
lan 179.
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku graenja, odnosno
korienja objekta ne vri propisano osmatranje, odnosno odravanje objekta, naredie reenjem
investitoru i izvoau radova, odnosno korisniku objekta da uoene nepravilnosti otkloni.
lan 180.
Graevinski, odnosno urbanistiki inspektor duan je da na zahtev Inenjerske komore Srbije dostavi
reenje koje u vrenju inspekcijskog nadzora donosi na osnovu ovog zakona.
lan 181.
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno
izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole, pored mera propisanih ovim zakonom, naredie
reenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilita.
Reenje iz stava 1. ovog lana izvrno je danom donoenja.
Mera iz stava 1. ovog lana sprovodi se stavljanjem slubenog znaka "zatvoreno gradilite",
peaenjem graevinskih maina i pribijanjem kopije reenja iz stava 1. ovog lana na vidnom mestu.
Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor
dostavlja nadlenoj policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja
sprovoenja izvrenja tog reenja.
lan 182.
Kad graevinski inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da je investitor nepoznat, reenje,
odnosno zakljuak o dozvoli izvrenja dostavlja se pribijanjem na oglasnu tablu nadlenog organa i
pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava, to se konstatuje zabelekom inspektora o
vremenu i mestu dostave na reenju, odnosno zakljuku o dozvoli izvrenja.
Zabeleka iz stava 1. ovog lana sadri sve relevantne podatke o danu, mestu i vrsti objekta kao i o
imenu investitora ili izvoaa radova ukoliko je ono poznato, a ukoliko nije postupak e se voditi protiv
nepoznatog lica. Naknadnim identifikovanjem investitora ili izvoaa radova ili promenom investitora ili
izvoaa radova, postupak iz stava 1. ovog lana se ne prekida niti se produavaju rokovi odreeni u
tom postupku.
Reenje, odnosno zakljuak iz stava 1. ovog lana smatra se uredno dostavljenim danom pribijanja na
oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava.
+ Vidi:
l. 76. Zakona - 24/2011-3.
lan 183.
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, graevinski inspektor donosi u sluajevima
propisanim ovim zakonom.
Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kome je investitor duan ukloniti objekat ili njegov
deo.
Reenjem iz stava 1. ovog lana graevinski inspektor odreuje da li je pre uklanjanja objekta,
odnosno dela objekta potrebno uraditi projekat ruenja, kao i nain izvrenja putem druge osobe u
sluaju da investitor to sam nije uinio u roku odreenom reenjem o uklanjanju.
Izuzetno, graevinski inspektor, u sluajevima iz stava 1. ovog lana nee doneti reenje o uklanjanju
objekta, odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni, otvaranje
portala na fasadi i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili susedne
objekte ili sam objekat, ve e investitoru reenjem naloiti vraanje u prvobitno stanje, u skladu sa ovim
zakonom.
lan 184.
Na reenje republikog graevinskog inspektora moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana
dostavljanja reenja.
alba na reenje iz stava 1. ovog lana se izjavljuje Vladi, preko ministarstva nadlenog za poslove
urbanizma i graevinarstva.
Na reenje urbanistikog inspektora moe se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana
dostavljanja.
Na reenje urbanistikog inspektora prigovor se izjavljuje nadlenom izvrnom organu grada
Beograda, autonomne pokrajine, odnosno Vladi, preko organa nadlenog za poslove urbanizma
autonomne pokrajine.
Na reenje jedinice lokalne samouprave doneto u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje
objekata alba se izjavljuje ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja donetog u
postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji autonomne
pokrajine.
Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja gradske optine,
donetog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji grada
Beograda, u skladu sa ovim zakonom.
alba izjavljena na reenja iz ovog lana ne odlae izvrenje reenja.
+ Vidi:
l. 77. Zakona - 24/2011-3.
l. 111. Zakona - 132/2014-3.
lan 185.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 78. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
lan 186.
- prestao da vai Vidi:
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
lan 187.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 79. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
lan 188.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 80. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
lan 189.
- prestao da vai Vidi:
Odluku US RS - 50/2013-23.
lan 190.
- prestao da vai -
Vidi:
lan 191.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 82. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
lan 192.
- prestao da vai Vidi:
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
lan 193.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 83. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
l. 194. do 198.
- prestali da vae Vidi:
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
Sudska praksa
lan 199.
- prestao da vai -
Vidi:
l. 84. Zakona - 24/2011-3.
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
lan 200.
- prestao da vai -
Vidi:
Odluku US RS - 50/2013-23.
+
Sudska praksa
lan 202a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje izrauje tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava
uslove za obavljanje te delatnosti propisane ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
+ Vidi:
l. 114. Zakona - 132/2014-3.
lan 203.
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji
na osnovu koje se objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (lan 176 i 177.).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu koje gradi, odnosno izvodi radove, novanom kaznom od 100.000 do 200.000
dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
+ Vidi:
l. 115. Zakona - 132/2014-3.
lan 204.
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje je ovlaeno da utvruje uslove za izgradnju objekata i ureenje
prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, odnosno da prikljui objekat na
infrastrukturu, ako u propisanom roku ne objavi separat i/ili ne dostavi potrebne podatke i uslove za
izradu planskog dokumenta, i/ili lokacijske uslove i/ili saglasnost na projekat, odnosno drugi akt
predvien ovim zakonom, kao i ako ne prikljui objekat na infrastrukturu (l. 8b i 46. stav 4).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijskih
uslova, odnosno nosilac izrade plana.
+ Vidi:
l. 116. Zakona - 132/2014-3.
lan 204a
2. Prekraji
lan 205.
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo,
odnosno drugo pravno lice, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora
u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i 175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 300.000
dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje nije preduzetnik novanom kaznom od
50.000 do 100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1 -4. ovog lana podnosi nadleni graevinski,
odnosno urbanistiki inspektor.
+ Vidi:
l. 118. Zakona - 132/2014-3.
lan 206.
Novanom kaznom od 300.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice
koje je investitor objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa
standardima pristupanosti (lan 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje je investitor objekta, novanom kaznom
od 20.000 do 100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1, 2. i 3. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
+ Vidi:
l. 119. Zakona - 132/2014-3.
lan 207.
Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo
pravno lice koje izrauje dokumente prostornog i urbanistikog planiranja ili obavlja druge poslove
odreene ovim zakonom, ako ne omogui urbanistikom inspektoru potpun i nesmetan uvid u
raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki
inspektor.
+ Vidi:
l. 120. Zakona - 132/2014-3.
lan 208.
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo,
odnosno druga organizacija, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) ne odredi lice koje rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ili ako odredi lice
koje za to ne ispunjava propisane uslove (l. 151. i 152);
2) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 2);
3) pismeno ne upozori investitora ili lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona na
nedostatke u tehnikoj dokumentaciji (lan 152. stav 6);
4) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu ili ne obezbedi knjigu inspekcije (lan 152. stav 7.
taka 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu koje gradi objekat, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorni izvoa radova
ako postupa suprotno odredbama lana 152. stav 7. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1-3. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
+ Vidi:
l. 121. Zakona - 132/2014-3.
lan 208a
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji
na osnovu koje se objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3);
4) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor, novanom kaznom od 100.000 do
150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
+ Vidi:
l. 122. Zakona - 132/2014-3.
lan 208b
Novanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji izrauje
tehniku dokumentaciju i/ ili izvodi radove, ako ne ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti propisane
ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor novanom kaznom od 50.000 do
150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
Vidi:
l. 122. Zakona - 132/2014-3.
+
lan 208v
Novanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za
prekraj odgovorni projektant koji je izradio i potpisao tehniki dokument ili je potvrdio taj dokument u
postupku tehnike kontrole, suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima donetim na
osnovu ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
+ Vidi:
l. 122. Zakona - 132/2014-3.
lan 209.
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za
prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (lan 46);
2) ne izda lokacijske uslove, graevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 8d, 53,
56, 136. i 158);
3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta (lan 63);
4) ne dostavi zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena
graevinska dozvola (lan 147);
5) ne saini program i ne sprovede izvrenje uklanjanja objekta (lan 171);
6) ne omogui urbanistikom odnosno graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu
dokumentaciju (l. 173. i 175);
7) ne preduzme propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora (l. 173. i 175);
8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgraenim bez graevinske dozvole (lan
200).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do
30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ta. 1) i 3) ovog lana podnosi nadleni
urbanistiki inspektor, zahtev iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog lana graevinski inspektor, zahtev iz stava 1.
taka 6) ovog lana urbanistiki, odnosno graevinski inspektor, a zahtev iz stava 1. ta. 5) i 7) ovog
lana organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
+ Vidi:
l. 123. Zakona - 132/2014-3.
lan 210.
Novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za
prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) izda lokacijske uslove protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (lan
53);
2) izda graevinsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (l.
135. i 136);
3) izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (lan 158).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do
30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ
nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v
ovog zakona.
+ Vidi:
l. 124. Zakona - 132/2014-3.
lan 211.
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj nadleni inspektor koji u
sluajevima iz l. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese reenje,
odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne moe biti dui od sedam dana od dana saznanja za
uinjeni prekraj.
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do
30 dana.
+ Vidi:
l. 125. Zakona - 132/2014-3.
lan 211a
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorno lice u imaocu
javnog ovlaenja, ako imalac javnih ovlaenja tokom sprovoenja objedinjene procedure ne postupa
na nain i u rokovima propisanim ovim zakonom (lan 8b).
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ
nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v
ovog zakona.
+ Vidi:
l. 126. i 132. Zakona - 132/2014-3.
lan 211b
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj registrator, odnosno
odgovorno lice u organu nadlenom za sprovoenje objedinjene procedure ako nije imenovan
registrator, ako ne podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa lanom 8v
stav 5. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi Registrator
centralne evidencije.
+ Vidi:
l. 126. i 132. Zakona - 132/2014-3 (Napomena Redakcije: lan 211b primenjuje se od 1. 1.
2016).
lan 212.
Novanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo
ili drugo pravno lice koje obavlja poslove izrade i kontrole tehnike dokumentacije, odnosno
koje je izvoa radova, vrilac strunog nadzora ili tehnikog pregleda, ako nije osigurano od
odgovornosti za tetu (lan 129a).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu novanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do
500.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni
graevinski inspektor.
Vidi:
l. 127. i 132. Zakona - 132/2014-3. (Napomena Redakcije: ova verzija lana 212. primenjuje
se od 1. 1. 2016).
+
lan 214.
Privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju poslove za koje su ovim zakonom propisani
posebni uslovi, duna su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od jedne
godine od dana njegovog stupanja na snagu.
Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona poloila struni ispit kojim je izvrena provera
strune osposobljenosti za rad na poslovima odreenim ovim zakonom po propisima koji su bili na snazi
u vreme njihovog polaganja, kao i lica kojima je tim propisima priznato pravo vrenja odreenih
poslova, ispunjavaju uslove za vrenje tih poslova i prema odredbama ovog zakona ako ispunjavaju i
ostale propisane uslove.
lan 215.
Optina, odnosno grad donee prostorni plan u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Optina, grad i grad Beograd donee plan generalne regulacije, odnosno planove generalne regulacije
za sedite jedinice lokalne samouprave u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Optina, grad i grad Beograd donee planove generalne regulacije za ostala naselja, koji su
predvieni za donoenje prostornim planom jedinice lokalne samouprave, u roku od tri godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana primenjivae se postojei
prostorni i urbanistiki planovi.
Informacija o lokaciji i lokacijska dozvola izdavae se na osnovu postojeih prostornih i urbanistikih
planova do dana stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana.
Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na snagu
ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike
planove za koje je obavljen javni uvid koji e se okonati po propisima po kojima su zapoeti.
lan 216.
Jedinice lokalne samouprave koje nisu donele prostorni plan optine do dana stupanja na snagu ovog
zakona, donee odluku o izradi prostornog plana jedinice lokalne samouprave u roku od tri meseca od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prostorni plan optine, koji je donet do dana stupanja na snagu ovog zakona uskladie se sa
odredbama ovog zakona, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a odluku o
usklaivanju prostornog plana sa odredbama ovog zakona jedinica lokalne samouprave donee u u roku
od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Grad Beograd e u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti odluku o
izradi planova iz lana 20. stav 3. ovog zakona, a u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona donee, u skladu sa ovim zakonom, prostorne planove sa elementima prostornog plana jedinice
lokalne samouprave.
Jedinica lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima manje od 30.000 stanovnika donee
odluku o izradi plana generalne regulacije za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne
samouprave, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanjem na snagu plana
generalne regulacije prestaju da vae generalni planovi, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni
planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju,
koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije.
Jedinice lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima vie od 30.000 stanovnika, donee u
roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, odluku o usklaivanju generalnog plana sa
odredbama ovog zakona koje se odnose na generalni urbanistiki plan i odluku o izradi planova
generalne regulacije u skladu sa ovim zakonom, na celom graevinskom podruju naseljenog mesta.
Stupanjem na snagu planova generalne regulacije, prestaju da vae odredbe generalnog plana, planovi
detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u
skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije.
Planovi detaljne regulacije, odnosno planovi generalne regulacije za pojedinana naseljena mesta koja
nisu sedite jedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog
zakona koje se odnose na plan generalne regulacije.
Planovi opteg ureenja, doneti po Zakonu o planiranju i izgradnji, usklauju se sa odredbama ovog
zakona koje se odnose na ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje nije
predviena izrada urbanistikog plana. Donoenjem prostornog plana jedinice lokalne samouprave
usklaeni plan opteg ureenja postaje sastavni deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave kao
ematski prikaz ureenja naseljenog mesta.
lan 217.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju
telekomunikacionih objekata, za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, na podruju za
koje nije donet urbanistiki plan ili urbanistikim planom nije predviena izgradnja te vrste objekata,
lokacijska dozvola se izdaje u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadlenih za poslove
telekomunikacija, na osnovu godinjih planova razvoja telekomunikacionih mrea na teritoriji Republike
Srbije, u skladu sa zakonom.
lan 218.
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za
reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona,
nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 219.
- brisan Vidi:
l. 87. Zakona - 24/2011-3.
+
lan 220.
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji
("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu.
+ Sudska praksa
Pravna miljenja
lan 221.
Odredba lana 4. stav 2. ovog zakona primenjivae se od dana stupanja na snagu propisa koji donosi
ministar nadlean za poslove graevinarstva, kojim se blie propisuju uslovi, sadrina i nain izdavanja
sertifikata o energetskim svojstvima objekta, u skladu sa ovim zakonom.
lan 222.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o planiranju i izgradnji ("Slubeni
glasnik RS", br. 47/03 i 34/06).
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se
podzakonski akti doneti na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona,
ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
+ Sudska praksa
lan 223.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
PRVI DEO
Sledei deo