Anketa kao metoda u istraivanju

Doc. dr sci med Aida Rami-atak

ta su ankete?
Skup postupaka pomou kojih se prikupljaju i
analiziraju izjave o znanju, miljenju, stavovima i
ponaanju ljudi koje dalje trebaju biti analizirani
razliitim statistikim metodama.
Vrlo popularan metod prikupljanja podataka kod
kvalitativnih istraivanja.
Koriste se za ispitivanja javnog mnijenja ili za
potrebe odreenog medicinskog, sociolokog,
ekonomskog ili dr. istraivanja.

Cilj anketa
Upoznavanje svih elemenata i faktora koji utiu
na javljanje odreene pojave, problema ili
ponaanja kod ljudi
Za donoenje zakljuaka
Za donoenje odluke o nainima prevencije ili
rjeavanja problema.

Znaaj ankete
Kada se anketa radi na odreenom uzorku
grupe ljudi onda predstavlja metodu
reprezentativne statistike analize.
Kada se anketa radi na dijelu uzorka ili
statistikog skupa radi donoenja
zakljuaka onda predstavlja inferencijalnu
statistiku analizu.

Faze ankete
1. Definisanje ciljeva istraivanja i
oekivanih rezultata
2. Definiranje metoda anketiranja
3. Izrada strukture ankete
4. Dizajniranje ankete vrsta pitanja
5. Testiranje anketnog upitnika
6. Odabir uzorka

1.Definiranje ciljeva istraivanja i

oekivanih rezultata
Definiranje informacija koje trebamo dobiti
kako bi bili u stanju donjeti relevantne
zakljuke o pojavi ili problemu.
Definisanje informacija koje e posluiti
kao osnova za rjeavanje problema.
Bez kvalitetnih ciljeva istraivanja ne
moemo dobiti ni oekivane rezultate
istraivanja.

2.Definiranje metoda anketiranja

Metod anketiranja podrazumjeva :
- kreiranje anketnog upitnika
- definisanje naina anketiranja
- definiranje naina odabira uzorka
-formiranja statistikog skupa.

Kreiranje anketnog upitnika

Upitnik treba da bude :
- po mogunosti krai
- jasan i pregledan
- da sadri razumljiva pitanja
- da je jednostavan za aplikaciju
- da omoguuje sve neophodne informacije
koje su definirane u ciljevima istraivanja.

Struktura anketnog upitnika

Prva ili prva i zadnja cjelina su pitanja o biolokim
( pol, starost itd.), socijalnim
( obrazovanje, zanimanje, zaposlenost, brani
status, broj lanova porodice) i ekonomskim
(prihodi) karakteristikama.
Srednja cijelina su pitanja koja se odnose na
sutinu i temu istraivanja koju smo definirali u
ciljevima istraivanja (znanje, stav ili ponaanje
prema odreenoj pojavi ili problemu)

Dizajniranje ankete
Precizno definiranje pitanja koja trebaju biti izvor
informacija koje su nam potrebne za
istraivanje.
Kako treba postavljati pitanja koje fraze i
termine treba koristiti?
Na koji nain pitanja trebaju biti rasporeena?
Koja vrsta pitanja odgovara ciljevima
istraivanja?
Da li prije ankete upitnik treba testirati na
odreenoj testnoj skupini sa ciljem uvida u
razumljivost pitanja?
Eventualne revizije/promjene pitanja?

Vrsta pitanja u anketnom upitniku

Otvorenja pitanja ispitaniku nisu sugerirani odgovori,
nego odgovara svojim rijeima.
Zatvorena pitanja ispitaniku se nude vie odgovora da
izabere one koji najbolje odgovaraju njihovom miljenju ili
stavu:
- Pitanja koja nude dvije alternative Da, Ne
- Pitanja determiniranog izbora ponueno vie
odgovora ali ispitanik moe odabrati samo jedan
- Pitanja koja definiraju frekvenciju odgovor o tome
koliko esto ispitanik radi neku aktivnost
- Pitanja koja nude listu odgovora i daju ispitaniku
mogunost da izabere nekoliko odgovora prema skali
prioriteta Likertova skala od 1 do 5 ( najvanije, najvie
prioritetno ili naj blie miljenju ispitanika)

Tehnika postavljanja pitanja

1. Izbjegavati komplicirana pitanja i koristiti
jednostavna i kratka pitanja .
primjer : Da li ste uli za reformu zdravstva?
2. Izbjegavati dugaka i sugestivna pitanja.
primjer: S obzirom da je reformsko opredeljenje
ministarstva zdravstva reforma PZZ, ta mislite o
tome ?
3. Izbjegavati pitanja koja u sebi stavove koji
indiciraju na odreenu vrstu ponaanja.
primjer: Vi kao i ostali graani BiH, sigurno znate
ta je to reforma PZZ ?

4. Kada se ne moe izbjei pitanje koje je

sugestivno i koje predstavlja neki stav prema

odreenom problemu, koristi se split-ballot
tehnika. Pitanje se postavlja na dva naina
primjer: Da li znate ta znai reforma
zdravstva? ili Da li Vam je nepoznat termin
reforma zdravstva ?

6. Izbjegavati kombinovana pitanja koja

istovremeno pokrivaju dvije teme primjer: Da li
mislite da reforma zdravstva pomae
unapreenju zdravlja stanovnitva
7. Izbjegavati predvianja u pitanju primjer: Da li
mislite kao i ostali graani da je reforma
zdravstva neophodna

8. Izbjegavati pitanja koja zahtjevaju od ispitanika da napree

vlastito sjeanje primjer: Da li se sjeate koliko je bilo
reformi zdravstva do sada
9. Opa pitanja trebaju biti postavljena prije specifinih pitanja,
poeljno koristiti tehniku tunela prvo jedno ope pitanje pa
onda niz specifinih pitanja.
11. Treba koristiti filter pitanja primjer: Da li ste informirani o
reformi zdravstva
12. Pitanja vezana za primanja trebaju biti izraena u pivot
formi i u manjim iznosima primjer: Da li se Vaa mjesena
primanja kreu 1000 2000 KM ili
Da li su Vaa mjesena primanja oko 1000 KM

Testiranje anketnog upitnika

Da li je format upitnika pogodan za voenje
ankete?
Da li je tok pitanja prirodan i logian?
Da li su pitanja jasna i lako razumljiva?
Da li ispitanik moe lako da odgovori ?
Da li bi neki drugi ponueni odgovor bio bolji
izbor?
Da li se dobijaju svi podaci neophodni za ciljeve
istraivanja?
Da li je format uputnika pregledan i jasan?

Odabir uzorka
Mora biti reprezentativan to je uzorak
vei to je vea mogunost dobijanja jasne
slike o odreenoj pojavi ili problemu.
Mora biti efikasan- ne zahtijeva puno
vremena ni finansijskih sredstava .
Zavisi od teme i prirode istraivanja.

Stvaranje uzorka
Definisanje ciljne populacije odgovor
na pitanje ta je za istraivanje relevantna
populacija (odrasli, djeca)
Selekcija radne populacije definiranje
okvira za izbor uzorka tj. elemenata na
osnovu kojih je formiran uzorak ( npr. 51%
ena i 49% mukaraca, 50 % nieg i 50 %
vieg obrazovanja, 50% puai i 50%
nepuai itd.)

Sluajni (nenamjerni) uzorak

Koristi se kod istraivanja kada svaka
jedinka ima istu ansu da postane dio
uzorka, odnosno da bude izabrana.
Zahtjeva dobro poznavanje svih
karakteristika osnovnog skupa.
Postupak formiranja uzorka se odvija
prema tano definiranim pravilima u
skladu sa vrstom i ciljevima istraivanja.

Vrste sluajnog uzorka

Jednostavni sluajni uzorak osigurava da e
svaki dio populacije imati jednaku ansu da bude
obuhvaen uzorkom, obino se nakon
ubacivanja podataka o populaciji koriste software
programi .
Sistemski sluajni uzorak kada na osnovu
broja ukupne populacije i broja jedinki u uzorku
definiemo n broj koji emo obuhvatiti
uzorkom, na osnovu odreenog intervala
uzorkovanja.
Stratifikovani uzorak prvo se ukupna
populacija podijeli u stratume(subgrupe) a onda
iz njih metodom sluaja izdvoji uzorak.
( npr. formiranje uzorka iz 2 stratuma urbano i
ruralno stanovnitvo zbog istraivanja nekog
stava ili ponaanja)

 Kluster uzorak veoma popularna metoda

uzorkovanja, posebno kada nisu dostupne
popisne liste stanovnitva ili registar
profesionalaca. Bazu za uzorak ini kluster
element( grad, ustanove ) koji treba biti
heterogen kao to je i populacija, problem
slinosti karakteristika i stavova elemenata u
kluster uzorku se prevazilazi selekcijom velikog
broja klustera ili kreiranjem klustera koji sadre
vie razliitih elemenata.
Viestepeni uzorak koristi dvije ili vie tehnika
i faza za selekciju uzorka ( npr. kantoni, pa
opine, pa domainstva, ene, mukarci itd.)

Namjerni uzorak
Formira se kada ne postoje uvjeti
obezbjeenja jednake mogunosti izbora
obuhvatom uzorka za sve jedinke
statistikog skupa, odnosno kada se ne
poznaju sve jedinke koje ine neku
pojavu.

Vrste namjernog uzorka

Konvencionalni uzorak selekcija pojedinaca
na odreenom mjestu u odreeno vrijeme
(ankete potroaa) , exploatory studije koje
slue da potvrde prirodu odreenog problema i
trae daljnja ciljana istraivanja.
Ciljni uzorak od strane iskusne osobe vri se
selekcija uzorka na osnovu odgovarajuih
karakteristika koje treba imati uzorak. (esto se
koriste za procjenu pobjeda na izborima)

 Kvota(stratifikovani) uzorak osigurava da su

razliite subgrupe populacije po paritetnoj osnovi
zastupljene u uzorku ( npr. % uee ena i
mukaraca, zaposlenih i nezaposlenih, puaa i
nepuaa). Brza i jednostavna metoda.
Snjena lopta uzorak razliite tehnike koje
koriste sluajno odabrani uzorak na osnovu
kojeg se definira ostali dio uzorka . ( Koriste se
kod ispitivanja navika potroaa odreenih
proizvoda na tritu npr. prvo se napravi
sluajna anketa na 300 ljudi a onda se mei
njima odabere 20 ljudi koji onda imenuju jo 80
ljudi )

Veliina uzorka
Uzorak nikada u potpunosti ne moe biti isti
kao cjelokupna populacija.

Sx = S/n 2
Sx standardna greka srednje vrijednosti
odstupanje srednje vrijednosti uzorka od srednje
vrijednosti populacije
S - standardna devijacija uzorka
n - broj jedinki u uzorku

Tehnike izvoenja ankete

Lino
Telefonom
Potom
E-mailom

Zakljuak
Anketa je metod istraivanja u kojem pomou
anketnog upitnika prikupljaju se informacije
neophodne za definisanje veliine problema,
rairenosti stava ili ponaanja i donoenja odluka
za rjeavanje problema.
Anketa zahjeva odreen uzorak na kojem se radi
istraivanje.
Anketa se implemetira odreenim redosljedom
postupaka : definiranje ciljeva i rezultata, metoda
anketiranja, izradu anketnog upitnika, formiranje
uzorka i nain izvoenja ankete.