1.

ATOM
Graa atoma
Tvari se dijele na smjese i na iste tvari. iste tvari dijele se na kemijske spojeve i elementarne
tvari koje se takoer mogu podijeliti u dvije skupine. Elementarni tvari su metali ili kovine i nemetali ili
nekovine. Sve su tvari izraene od siunih, oku nevidljivih estica atoma, molekula ili iona. Najmanje
estice elementarnih tvari su atomi i molekule. Kemijski spojevi izgraeni su od molekula ili iona.
Kemijski element je skup svih atoma s istim atomskim brojem. Elementarna tvar je uzorak istovrsnih
atoma u kojemu se element javlja u prirodi.
Atom je najsitnija estica elementa koja moe kemijski reagirati. Definiramo ga i kao organizirani
neutralni sustav jezgre i odreenog broja elektrona. Atom je neutralna i stabilna estica. Svaki atom
sastoji se od tri razliite elementarne ili subatomske estice protona, neutrona i elektrona. Protoni i
neutroni nalaze se u jezgri atoma (zajednikim imenom ih zovemo nukleoni), a elektroni u elektronskom
omotau. Proton je elementarna estica mase m = 1.673 * 10 -27 kg, naboja Q = +1.6 * 10-19 C, a nabojni
broj protona je 1+. Neutron je neutralna elementarna estica mase m = 1.675 * 10 -27 kg. Masa protona
priblino je jednaka masi neutrona. Elektroni su estice iji je naboj Q = - 1.6 * 10-19 C, to znai da mu je
nabojni broj 1-. Masa elektrona zanemarivo je malena, m = 9.109 * 10 -31 kg. Atomski ili protonski ili
redni broj, Z oznaava broj protona i broj elektrona u atomu, a pie se ispred simbola elementa lijevo
dolje. Maseni ili nukleonski broj, A jednak je zbroju protona i neutrona u atomskoj jezgri, a pie se
ispred simbola elementa lijevo gore. Vrsta atoma odreena je atomskim brojem Z. Svaki atom ima
odreenu masu i veliinu. Masa atoma je reda veliine 10 -27 kg, a veliina polumjera r od 100 do 300 pm
-12
(1pm = 10 m). Broj protona u atomskoj jezgri odreuje vrstu atoma, a elektroni odreuju kemijska
svojstva elementa.

X znak za atom elementa

Z = N(p) = N(e)
A = N(p) + N(n)
N(n) = A N(p)
N(n) = A Z

Izotopi su atomi istog elementa, to znai istog atomskog broja, a razliitih masenih brojeva,
zbog razliitog broja neutrona u atomskoj jezgri. U prirodi ima samo 20 elemenata koji imaju samo jedan
izotop. To su mononuklidni elementi. Elementi koji imaju vie izotopa su polinuklidni elementi. Izobari
su atomi razliitih elemenata s istim atomskim brojem.

2. ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA

Elektroni su u atomu rasporeeni u odreene energetske nivoe. Energetski nivoi ili ljuske u
atomu oznauju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q. U jednom energetskom nivou
elektroni se zbog male razlike u energiji svrstavaju u podljuske ili podnivoe tono odreene energije.

Dubravka Lei, prof. kemije i biologije, Pripreme za dravnu maturu iz kemije

Pojedini podnivoi oznauju se slovima s, p, d, f. Podljuske ili podnivoi sadre odreeni broj orbitala koje
se takoer oznauju slovima s, p, d, f.
Orbitala je dio prostora u kojem je najvea vjerojatnost nalaenja dva elektrona suprotnog spina.
Elektroni su u pojedinom nivou razvrstani u jednu s - orbitalu, 3 p orbitale, 5 d orbitala i 7 f orbitala.
Prema tome, maksimalan broj elektrona u podnivoima je 2 s elektrona, 6 p elektrona, 10 d elektrona
i 14 f elektrona. Maksimalan broj elektrona u ljusci ili energetskom nivou rauna se po formuli 2n2.
Formula vrijedi za izraunavanje maksimalnog broja elektrona za energetske nivoe od 1 do 4. Za
energetske nivoe vie od n = 4 broj izraunatih elektona je vei od broja odgovarajuih elemenatna u
periodnom sustavu jer svi mogui elementi vjerojatno nisu otkriveni. Raspored elektrona u atomu po
energetskim nivoima naziva se elektronska konfiguracija.
Pri popunjavanju orbitala elektronima koristimo Hundovo pravilo, koje glasi da se elektrone
razmjeta unutar istovrsnih orbitala tako da broj nesparenih elektrona bude to vei. Elektroni u atomu
rasporeuju se tako da se u prvoj ili K - ljusci u s podnivou nalaze 2 s elektrona. Druga ili L ljuska
sadri s i p podljusku s jednom s orbitalom i 3 p orbitale koje se popunjavaju s ukupno 8
elektrona. Iza popunjenih i s i p orbitala tree ili M ljuske slijedei elektron u atomu ne ulazi u 3 d
orbitalu M ljuske, ve u 4 s orbitalu etvrte ili M ljuske. 4 s orbitala popunjava se prije 3 d orbitale.

Periodni sustav elemenata

Elementi su poredani u vodoravne redove periode i okomite redove skupine. Budui da se
suvremeni periodni sustav elemenata temelji na grai atoma, broj periode odgovara broju energetskih
nivoa ili broju ljusaka u atomu. Periodni sustav elemenata ima 7 perioda, koliko ima i ljusaka, a
oznaavamo ih slovima K, L, M, N, O, P, Q ili brojevima od 1 do 7. Svi atomi elemenata iste periode imaju
isti broj energetskih nivoa ili ljusaka. Okomiti redovi ili skupine razliito su se oznaavale tijekom
povijesnog razvoja periodnog sustava. Skupine se mogu oznaavati tako kako je oznaeno u tablici
periodnog sustava. Za atome elemenata iste skupine karakteristian je broj elektrona vanjske ljuske, koju
esto nazivamo i valentnom ljuskom. Elementi iste skupine imaju isti broj valentnih elektrona. O grai
vanjske ljuske ovise i svojstva elementarnih tvari. Elementi iste skupine imaju neka slina svojstva, ali ne i
ista. Elementi 1., 2., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. skupine su elementi glavnih skupina u kojima se,
elektronski omota popunjava s i p elektronima. U atomima elemenata 1. i 2. skupine popunjava se
vanjska s podljuska tako da te elemente moemo nazvati i s - elementima ili elementima s bloka.
Atomi elemenata tih skupina lako otputaju s elektrone i postaju jedno ili dvovalentni. U atomima
elemenata od 13. do 18. skupine, elektroni popunjavaju posljednju p podljusku. Atomi elemenata 18.
grupe imaju u valentnoj ljusci 8 elektrona, osim atoma helija (He) koji ima 2 elektrona.
Atomi elemenata sporednih skupina, d bloka popunjavaju elektronski omota d - elektronima
pretposljednje ljuske nakon to je vii energetski nivo popunjen s elektronima. Moemo ih nazvati i
prijelaznim elementima ili elementima d bloka.
Lantanoidi i aktinoidi svoj elektronski omota popunjavaju f elektronima pretposljednje ljuske.
Elemente u kojima se elektronski omota popunjava s -, d i f elektronima ubrajamo u metale,
a na desnoj strani periodnog sustava nalaze se nemetali. Granicu prema metalima ine polumetali: bor
(B), silicij (Si), germanij (Ge), arsen (As), antimon (Sb), telur (Te) i polonij (Po). Metalna svojstva jae su
izraena s desne na lijevu stranu u PSE, te odozgo prema dolje unutar skupine. Najizrazitija svojstva
metala imaju elementi u donjem lijevom dijelu PSE, a najizrazitija svojstva nemetala imaju elementi koji
se nalaze u gornjem desnom dijelu PSE. Elementi 1. skupine nazivaju se alkalijski metali, elementi 2.
Dubravka Lei, prof. kemije i biologije, Pripreme za dravnu maturu iz kemije

skupine su zemnoalkalijski metali, elementi 16. skupine su halkogeni elementi, elementi 17. skupine
su halogeni elementi, a elementi 18. skupine su plemeniti plinovi.
Atomski polumjer, energija ionizacije i elektronski afinitet mjenjaju se du perioda i skupina
periodnog sustava elemenata. Polumjeri atoma se u periodi smanjuju od lijeva na desno,a kroz skupinu
odozgo prema dolje, porastom atomskog broja. Porastom broja ljusaka raste polumjer atoma. Energija
ionizacije je energija koju je potrebno dovesti atomu u plinovitom stanju za udaljavanje jednog elektrona.
Izmeu protona u jezgri atoma i elektrona u omotau, postoji privlana sila. Ako se atomu dovede
odreena energija, on prelazi u pobueno stanje. Ako je iznos dovedene energije vei, elektron se odvoji
od atoma, te nastaje pozitivno nabijen ion. Udaljavanjem jednog ili vie elektrona iz omotaa, elektriki
neutralan atom prelazi u pozitivno nabijenu esticu. Koliki naboj e imati estica ovisi o tome koliko je
elektrona otpustila. Energija koja je potrebna za udaljavanje prvog elektrona iz elektriki nenabijene
estice naziva se prva energija ionizacije, za udaljavanje drugog elektrona potrebno je dovesti veu
energiju, drugu energiju ionizacije, jer je tee pozitivno nabijenoj estici oduzeti elektron, nego
neutralnoj. Porastom atomskog broja kroz skupinu, poveava se udaljenost valentnih elektrona od jezgre,
pa se smanjuje privlana sila izmeu jezgre i elektrona. Prva energija ionizacije se porastom atomskog
broja kroz skupinu smanjuje, a unutar periode raste od 1. do 18. skupine, jer porastom atomskog broja
kroz periodu raste broj protona u jezgri od desna na lijevo, a time i privlana sila pa se elektroni sve tee
odvajaju od jezgre. Afinitet prema elektronu moe se mjeriti promjenom energije koja se oslobaa kada
se elektron doda neutralnom atomu, ali i pozitivnom ionu u plinovitom stanju. Elektronski afinitet raste
unutar periode od 1. prema 18. Skupini. Porastom atomskog broja kroz skupinu afinitet prema elektronu
se smanjuje. Atomi nemetala imaju skoro popunjenu valentnu ljusku i mogu primanjem elektrona postii
energetski povoljniju elektronsku konfiguraciju plemenitog plina.

3. TVARI

Tvari izgrauju svijet koji nas okruuje, a prepoznaju se po njima znakovitim svojstvima. Najvaniji i
nama dostupni izvori tvari su Zemljina kora, more, zrak i biljke. U Zemljinoj kori nalazimo mineralne tvari,
rudna leita, leita nafte i ugljena, zemnog plina i druge industrijski vane sirovine. Zemljina kora je
najbogatiji izvor razliitih mineralnih tvari. Mineralne tvari su kemijski homogeni, prirodni sastojci
Zemljine kore. Neke od njih su vane sirovine za dobivanje metala ili kovina rude. Ugljen je smjesa
ugljika i razliitih organskih spojeva u ijem sastavu osim ugljika ima vodika, kisika, duika i sumpora.
Prirodni ugljen nastao je raspadanjem i pougljenjivanjem biljnih ostataka bez pristupa zraka. Nafta je
masna, zapaljiva tekuina koja se nalazi duboko ispod povrine Zemlje, a nastala je raspadanjem sitnih
morskih organizama bez pristupa zraka, a proces raspadanja trajao je vie milijuna godina. Zemni plin
izbija iz zemlje veinom iz buotina na naftonosnim poljima. Voda je tekuina koja znai ivot. Morska
voda gotovo je neiscrpan spremnik razliitih soli, a najpoznatija je kuhinjska sol, natrijev klorid. Zrak je
smjesa plinova. Stalni sastojci zraka su duik, kisik i argon, dok je ostalih plemenitih plinova vrlo malo.
Promjenjivi sastojci zraka su uglavnom vodena para, ugljikov (IV) oksid i praina. Biljke koje sadre
klorofil stvaraju iz ugljikovo (IV) oksida i vode pomou Suneve energije glukozu, kisik i vodenu paru u
reakciji fotosinteze. Iz glukoze nastaju najrazliitije organske tvari potrebne za rast biljke (npr. krob i
celuloza).
Tvari se dijele na smjese i na iste tvari. Homogene smjese su smjese u kojima se golim okom,
povealom ili mikroskopom ne mogu vidjeti njihovi sastojci. One u svakom svom djeliu imaju isti kemijski
sastav i ista svojstva. Mogu se pogodnim fizikalnim postupcima rastaviti do istih tvari. Npr. ocat, otopine
Dubravka Lei, prof. kemije i biologije, Pripreme za dravnu maturu iz kemije

eera ili soli u vodi, zrak, more, slitine. Homogene smjese su smjese u kojima se golim okom,
povealom ili mikroskopom mogu vidjeti njihovi sastojci. One imaju promjenjiv sastav i svojstva. Svaka
tvar u heterogenoj smjesi zadrava svoja karakteristina svojstva, a svojstva smjese ovise o odnosu
koliina i svojstvima tvari koje se nalaze u smjesi. Npr. zemlja, oneiena voda, gusti sokovi, smjesa
strugotina bakra i eljeza. Pojedini sastojci smjese se mogu odijeliti odgovorajuim postupcima kao to su
filtracija, destilacija, dekantacija, sublimacija i drugo. O vrsti smjese ovisi postupak kojim se mogu izdvojiti
sastojci smjese. iste tvari su uvijek homogene, a mogu biti graene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma.
Ako su graene od istovrsnih atoma to su elementarne tvari, npr. kisik, sumpor i fosfor. One se kemijskim
postupcima ne mogu rastaviti na jednostavnije tvari. Tvari koje su graene od raznovrsnih atoma
nazivamo kemijskim spojevima i njihov je broj gotovo neogranien. Najjednostavniji spojevi sastoje se
samo od dvije vrste atoma, ali se mogu sastojati i od nekoliko vrsta atoma. Pojedine vrste atoma
nazivamo kemijskim elementima. Oni se mogu spajati jedni s drugima na bezbroj naina.
U Zemljinoj kori nalazi se devedesetak elemenata i to preteito u spojevima. Oko 30 elemenata, osim
u spojevima se pojavljuju i kao elementarne tvari. Svega 5 elemenata ini 91.0% Zemljine kore, a to su
kisik, O, silicij, Si, aluminij, Al, eljezo, Fe i kalcij, Ca. Rasprostranjenost elemenata na naem planetu
bitno je drugaija, najzastupljeniji su eljezo, Fe, kisik, O, silicij, Si, magnezij, Mg i nikal, Ni. Prema
sreditu Zemlje sve je vie teih elemenata. U Svemiru prevladavaju laki elementi, vodik (H) i helij (He).
Agregatna stanja tvari
Tvari se nalaze u prirodi u tri agregatna stanja vrstom (s), tekuem (l) i plinovitom (g). Stanje u
kojem e se tvari nalaziti ovisi o stupnju ureenosti strukture, odnosno o privlanim silama izmeu
estica. Promjenom uvjeta u kojima se tvar nalazi mijenja se i agregatno stanje tvari. Pri taljenju i
isparavanju toplina se troi, a pri kondenzaciji i ovrivanju oslobaa. Promjena agregatnog stanja zbiva
se pri stalnoj temperaturi.

vrsto (s)

Tekue (l)

Zbog male meusobne udaljenosti

estica vrstih tvari, privlane sile su vrlo
jake

Izmeu estica tekuih tvari udaljenost je

vea, pa su privlane sile slabije

Udaljenost izmeu estica plinovitih tvari

je velika; zbog toga su privlane sile
zanemarive

estice samo titraju oko sredinjeg

poloaja ne naputajui znakovitu
geometrijsku strukturu

estice se relativno slobodno gibaju i

lako mijenjaju svoj poloaj

Poloaj estica brzo se mijenja u svim

smjerovima u prostoru

Stala oblik i volumen

Poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze

Posuda bilo kojeg oblika potpuno je

ispunjena plinom

Nestlaive su

Nestlaive su

Volumen ovisi o tlaku i temperaturi

Plinovito (g)

Dubravka Lei, prof. kemije i biologije, Pripreme za dravnu maturu iz kemije