Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Doc.dr.sc. Vlatka Bilas

Meunarodna ekonomija
P1 Uvod u Meunarodnu ekonomiju
Povijesni razvoj teorije meunarodne trgovine

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju

O teoriji meunarodne trgovine
Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine:
merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Meunarodna ekonomija

Meunarodna trgovina:

teorija meunarodne trgovine, koristi od trgovine, efekti vladinih

politika na trgovinu, WTO, regionalne ekonomske integracije,
liberalizacija kretanja faktora proizvodnje

Meunarodne financije:

platna bilanca, devizni teaj i devizno trite, efekti agregatne

monetarne i fiskalne politike, financijske krize, postizanje unutarnje i
vanjske ravnotee, odrivi razvoj

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju

O teoriji meunarodne trgovine
Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine:
merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Teorija meunarodne trgovine

Zato zemlje trguju te koje su koristi, a koji trokovi

meusobnog trgovanja?
Koje proizvode bi zemlja trebala uvoziti, koje izvoziti, a koje
sama proizvoditi?
Koji imbenici odreuju pravac, strukturu i opseg vanjske
trgovine?
ime je odreen realni odnos cijena izmeu izvoznih i uvoznih
proizvoda?
Koji utjecaj ima vanjska trgovina na blagostanje svijeta,
pojedinih zemalja i pojedinaca?

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Razvoj teorije meunarodne trgovine

Povijesni temelji razvoja teorija

meunarodne trgovine
Teorija apsolutnih prednosti
Teorija komparativnih prednosti
Proirenje klasinog modela
Komparativne prednosti i koristi od
trgovine i specijalizacije
Ekonomski rast, vanjska trgovina i
uvjeti razmjene
Transportni trokovi
Relativna opskrbljenost faktorima,
faktorska intenzivnost i cijene
faktora proizvodnje
Raspoloivost dobara i struktura
vanjske trgovine

Meunarodni ivotni ciklus

proizvoda
Linderova teorija potranje
Intra-industrijska trgovina
Nesavrena konkurencija i
trgovina
Ekonomija opsega i specijalizacija
Nacionalna konkurentska prednost
Unutar-kompanijska trgovina
Okoli i vanjska trgovina
E-trgovina i kolaboracija kao izvor
konkurentskih prednosti

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju

O teoriji meunarodne trgovine
Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine:
merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Merkantilizam
Prevladavao od 17.-19. st.
Posebno popularan u trgovakim nacijama: Engleska,
Nizozemska, panjolska, Portugal, Francuska
Osnovne znaajke:

Zlato smatrali mjerom bogatstva i zdravlja nacije (tzv. bulionizam)

Zemlja e se obogatiti ako ima vei izvoz od uvoza (priljev zlata)
Zalagali se za protekcionizam (intervencionisti)

Kljuno: Neka se zemlja mogla obogatiti samo na tetu

drugih, odnosno ostvariti korist samo na teret ostalih
(ekonomski nacionalizam)

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Daljnji povijesni razvoj

1732. godine Richard Cantillon: Opa rasprava o prirodi

trgovine (objavljeno 1755. na francuskom jeziku)
1752. godine David Hume: Ekonomske rasprave
1871. godine W.S.Jevons:Theory of political economy

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

Teorija apsolutnih prednosti - 1

1776. godine Adam Smith: Istraivanje prirode i uzroka

Kritika merkantilizma
Propagira slobodnu trgovinu: nevidljiva ruka trinog
mehanizma vodi pojedinca da ostvarujui svoj vlastiti
interes, esto unapreuje interes drutva uspjenije nego
kada stvarno nastoji da ga unapreuje

bogatstva naroda

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

10

Teorija apsolutnih prednosti - 2

Bogatstvo nacije odreeno je

nacionalnom produktivnou
Nacionalna produktivnost
odreena je podjelom rada i
specijalizacijom
Domaa proizvodnja je izvor
bogatstva, a ne akumuliranje
zlata
Trokovi proizvodnje zavise od
koliine rada potrebne za
proizvodnju robe (rad je
savreno mobilan unutar zemlje,
a imobilan meu zemljama)

Koristi od trgovine proistjeu iz

koritenja apsolutnih prednosti
Zemlje e izvoziti one proizvode
koje ona moe proizvoditi
efikasnije, a uvoziti one koje ne
moe
Ako zemlje trguju u skladu s
tim principom, sve e
ostvariti dobitke od trgovine

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

11

Teorija apsolutnih prednosti - 3

Proizvodnja po satu
Zemlja
X

?
Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1
Vlatka Bilas

12

Teorija apsolutnih prednosti - 4

Proizvodnja po satu
Zemlja
X

Ukupno

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

13

Teorija apsolutnih prednosti - 5

Proizvodnja po satu
Zemlja
X

Ukupno

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

14

Teorija apsolutnih prednosti - 6

Zemlja
A
B

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

X
Y
1 sat
5 sati
3 sata
6 sati

?
Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1
Vlatka Bilas

15

Teorija komparativnih prednosti Davida

Ricarda - 1

U obzir uzima samo jedan proizvodni faktor rad

Trokove proizvodnje mjeri utrokom rada u proizvodnju
nekog proizvoda
Pretpostavke:

2 zemlje i 2 proizvoda
savrena konkurencija
nepostojanje transportnih trokova
mobilnost faktora proizvodnje unutar zemlje, imobilnost faktora
proizvodnje meunarodno
konstantni trokovi proizvodnje

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

16

Teorija komparativnih prednosti Davida

Ricarda - 2
Zemlja

A
B

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

X
Y
1 sat
5 sati
3 sata
6 sati

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

17

Proirenje modela meunarodne trgovine

Zemlja
A
B

Vrijeme za proizvodnju 1
jedinice
X
Y
1 sat
5 sati
3 sata
6 sati

A: 1 sat rada = 7
B: 1 sat rada = 4

Zemlja
A
B

Cijena po jedinici proizvoda

X
Y
7
35
12
24

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

18

Prisjetimo se

Devizni teaj - cijena jedne jedinice stranog novca

izraeno u jedinicama domaeg novca
Rast deviznog teaja znai deprecijaciju domae valute
Pad teaja znai aprecijaciju domae valute

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

19

Utjecaj promjene deviznog teaja na

komparativne prednosti - 1

Ako je teaj 1 = 0,8 tada se cijene mogu izraziti u valuti zemlje B

Zemlja
A
B

Cijena po jedinici
proizvoda
X
Y
5,6
28
12
24

Pretpostavimo da valuta zemlje A nominalno aprecira: 1=1,8

Zemlja

Cijena po jedinici
proizvoda
X
Y

12,6

63

12

24

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

20

Utjecaj promjene deviznog teaja na

komparativne prednosti - 2
Pretpostavimo nominalnu deprecijaciju valute zemlje A: 1=0,7
Zemlja
A
B

Cijena po jedinici proizvoda

X
Y
4,9
24,5
12
24

Iz svega navedenog proizlazi:

Ako valuta zemlje A aprecira, uvoz e biti jeftiniji i izvoz skuplji
Ako valuta zemlje A aprecira preko odreene granice, zemlja A nee moi
vie izvoziti
Ako valuta zemlje A deprecira preko odreene granice, zemlja A nee biti
voljna uvoziti robu Y

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

21

Utjecaj promjene plaa na komparativne

prednosti - 1
Vrijeme za
proizvodnju 1
jedinice
X
Y

Zemlja

Cijena po jedinici
proizvoda
X

1 sat

5 sati

35

3 sata

6 sati

12

24

Cijena rada u A i B:
A: 1 sat rada = 7
B: 1 sat rada = 4
Pretpostavimo da je teaj 1=1

Zemlja
A
B

Cijena po jedinici
proizvoda
X
Y
7
35
12
24

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

22

Utjecaj promjene plaa na komparativne

prednosti - 2
Zemlja

Cijena po
jedinici
proizvoda
X
Y

12

60

12

24

Zemlja

Cijena po
jedinici
proizvoda
X
Y

4,8

24

12

24

Pretpostavimo da su plae u zemlji A

porasle na 12!

Ako bi plae u zemlji A rasle iznad 12,

zemlja B ne bi vie kupovala robu X u
zemlji A

Pretpostavimo da su plae u zemlji A

pale na 4,8!

Ako bi plae u zemlji A pale ispod 4,8,

zemlja A ne bi vie kupovala proizvod Y
od zemlje B

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

23

Vie proizvoda u modelu - 1

Uvjet izvoza neke robe
Zemlja A e izvoziti robu j ako je:

aj*WA*RA < bj*WB

gdje su:
aj i bj koliine rada po satu pri proizvodnji robe j u zemlji A i B
WA i WB plae po satu rada u zemljama A i B
RA je teaj valute zemlje A (jedinice valute zemlje B po jedinici valute
zemlje A)

Uvjet izvoza robe j zemlje A moe se pisati:

aj/bj < WB/(WA*RA)

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

24

Vie proizvoda u modelu - 2

Zemlja

A
B

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

a
b
c
d
e
2
2
3
4
5
7
6
4
4
3

Cijena rada u A i B:
A: 1 sat rada = 3
B: 1 sat rada = 1
Pretpostavimo sada teaj valuta: 1 = 0,5

Koje e proizvode izvoziti zemlja A?

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

25

Vie proizvoda u modelu (3)

WB/(WA*RA)=1/(3*0,5)=0,67

Zemlja
A
B

a
2
7

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

b
c
d
2
3
4
6
4
4

e
5
3

WB/(WA*RA) = 0,67

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

26

Vie zemalja u modelu

Zemlja
A
B
C

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

X
Y
2 sata
3 sata
3 sata
5 sati
3 sata
6 sati

Autarkini odnosi cijena:

u zemlji A: 1Y=1,5X (ili 1X=0,67Y)
u zemlji B: 1Y=1,67X (ili 1X=0,6Y)
u zemlji C: 1Y=2X (ili 1X=0,5Y)
Koja e zemlja izvoziti X, a koja Y?

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

?
27

Granice klasinog modela

Model pretpostavlja punu specijalizaciju

Nije definiran izvor produktivnosti rada, postavlja se pitanje je li to
kapital
Postoji potreba ukljuivanja ostalih faktora proizvodnje, ne samo rada
Ne uzimaju se u obzir transportni trokovi
Ne moe objasniti intra-industrijsku trgovinu

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

28

Testiranje Ricardove teorije

MacDougall je ustanovio kako su nadnice u SAD-u u prosjeku dvaput vie od
onih u Velikoj Britaniji to je vodilo zakljuku da SAD u onim industrijama u
kojima je rad u SAD-u vie od dvaput produktivniji od onog u Velikoj Britaniji
ima izvoznu prednost. Ova je teza testirana na 25 proizvoda i na njih 20 su se
predvianja modela pokazala tonim
Stern je doao do slinih zakljuaka
Kohler i Bruce-Brand su proveli istraivanje za period 1970.-2000. godine u
junoafrikoj industriji. Pokazali su kako trokovi rada po jedinici proizvoda jesu
uistinu znaajna determinanta konkurentnosti ove industrije u promatranom
razdoblju ime potvruju Ricardov model
Radovi:

MacDougall, J. (1951) British and American exports: A study suggested by the theory of comparative costs, Part I, The
Economic Journal, 61, str. 697-724
MacDougall, J. (1952) British and American exports: A study suggested by the theory of comparative costs, Part II, The
Economic Journal, 62, str. 487-521
Stern, D. (1962) British and American productivity and comparative costs in international trade, Oxford Economic
Papers, 14, str. 275-296
Kohler, M. i Bruce-Brand, J. (2003) Comparative cost advantage and trade performance in South African manufactures:
1970-2000, The Economic Society of South Africa, Conference. Dostupno na:
http://www.essa.org.za/download/papers2003.htm [5.12.2007.]

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; Predavanje P1

Vlatka Bilas

29