VJEBE 1

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

Armirani beton osnovni pojmovi

kombinacija dvaju, po mehanikim
karakteristikama, razliitih materijala

beton i elik

Efikasno sudjelovanje:
1. Beton ima svojstvo vrsto prianjati uz elik u tijeku
stvrdnjavanja pri djelovanju vanjskih sila oba materijala
zajedniki nose
2. Priblino isti temperaturni koeficijenti betona i elika
3. Beton titi elik od korozije
NOSIVE KONSTRUKCIJE I

PREDNOSTI ARMIRANOG BETONA

nezapaljivost
trajnost
neznatni trokovi odravanja
mogunost izrade najraznovrsnijih oblika
otpornost prema potresu
stanovita mehanika svojstva

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

MANE ARMIRANOG BETONA

znatna vlastita teina

relativno velika provodljivost zvuka i topline
tekoe u provjeri armature u konstrukciji po zavretku
betoniranja
relativna kompliciranost radova
oteani radovi zimi ...

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

METODA GRANINIH STANJA

Granina su stanja stanja izvan kojih konstrukcija vie ne
zadovoljava zahtjeve projektiranoga ponaanja

granino stanje nosivosti

(Ultimate Limit State)

GUBITAK SVOJSTVA SIGURNOSTI KONSTRUKCIJE KAO CJELINE,

DIJELA KONSTRUKCIJE ILI KONSTRUKCIJSKOG ELEMENTA

granino

stanje uporabljivosti

(Serviceability Limit States)

GUBITAK SVOJSTVA UPORABLJIVOSTI
(pukotine, progibi, vibracije)

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

GRANINO STANJE NOSIVOSTI

Granina stanja nosivosti ona su stanja koja se dovode u vezu
sa slomom ili kojim drugim slinim oblikom otkazivanja
konstrukcije.
gubitak ravnotee konstrukcije ili njezina elementa,
promatranih kao kruto tijelo (klizanje, prevrtanje, izvijanje)
granino stanje sloma ili prekomjerne deformacije kritinog
presjeka
gubitak ravnotee zbog velikog deformiranja (teorija II. reda)
granino stanje sloma uzrokovano zamorom
transformacija konstrukcije u mehanizam (proraun po teoriji
plastinosti)

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

GRANINO STANJE NOSIVOSTI

stanje konstrukcije pri kojemu je ugroena sigurnost ljudi, npr. pri
gubitku ravnotee ili stabilnosti konstrukcije ili njezinog dijela

Potrebno je dokazati da utjecaji od raunskih djelovanja ne

prekorauju raunsku nosivost konstrukcije:

Sd Rd
Sd raunska vrijednost REZNE SILE od vanjskog djelovanja ili
mjerodavne kombinacije djelovanja (MSd, NSd, VSd,...)
Rd raunska vrijednost OTPORNOSTI PRESJEKA za identinu
reznu silu (MRd, NRd, VRd,...)

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI

Granina stanja uporabljivosti odgovaraju uvjetima izvan kojih
utvreni uporabni zahtjevi za konstrukciju ili na koji njezin element
nisu vie zadovoljeni.
granino stanje naprezanja
granino stanje trajnosti (ogranienje irine pukotina)
granino stanje deformiranja (ogranienje progiba)
granino stanje vibracija

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI

stanje pri kojem vie nisu ispunjeni uvjeti uporabljivosti konstrukcije

Potrebno je dokazati da utjecaji od raunskih djelovanja ne

prekorauju kriterije ponaanja konstrukcije

Ed Cd
Ed - raunska veliina DEFORMACIJE od vanjskog djelovanja ili
mjerodavne kombinacije djelovanja
Cd granina doputena vrijednost IDENTINE DEFORMACIJE
odreena propisima ili normama

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

METODA GRANINIH STANJA

- NE primjenjuje se jedan GLOBALNI koeficijent sigurnosti nego vie

- vie PARCIJALNIH KOEFICIJENATA i, kojima se MNOE POJEDINI
PARAMETRI KOJI UTJEU NA SIGURNOST ili UPORABLJIVOST
TEMELJNE VARIJABLE
VELIINE NA KOJE SE PRIMJENJUJU PARCIJALNI KOEFICIJENTI
SIGURNOSTI U DOKAZU NOSIVOSTI : DJELOVANJA, OTPORNOSTI i
rijetko GEOMETRIJSKE VELIINE

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

RAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA I VRSTOA

- za optereenja

reprezentativne vrijednosti

- za otpornosti materijala karakteristine vrijednosti

parcijalni koeficijenti sigurnosti

raunske vrijednosti

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

RAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA

DJELOVANJE
- izravno djelovanje, tj. sila (optereenje) koje djeluje na konstrukciju
- neizravno djelovanje, tj. prisilno ili sprijeeno deformiranje, ili prisilna
akceleracija prouzroena npr. temp. promjenama, promjenom vlage...
RAZREDBA:
prema promjenjivosti u prostoru:
- nepomina djelovanja, npr. vlastita teina
- slobodna djelovanja, npr. pokretna prisilna optereenja,
optereenja vjetrom, optereenja snijegom
prema promjenjivosti u vremenu:
- stalna (G) (npr. vlastita teina, optereenje nadgradnje,
prednapinjanje...)
- promjenjiva (Q) (npr. pokretno optereenje, snijeg, vjetar...)
- izvanredna (A) (npr. udar vozila, eksplozija, potres gdje se
on ne oekuje...)
NOSIVE KONSTRUKCIJE I

RAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA

RAZREDBA:
po prirodi i/ili odzivu konstrukcije:
- statika djelovanja, koja ne izazivaju znatna ubrzanja
konstrukcije ili konstrukcijskog elementa
- dinamika djelovanja, koja izazivaju znatno ubrzanje
konstrukcije ili konstrukcijskog elementa.

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

RAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA

mnoenjem reprezentativnih vrijednosti

parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja F
obuhvaaju se sljedee mogunosti:
nepovoljno odstupanje djelovanja od njegove
reprezentativne vrijednosti
netonost modeliranja djelovanja i nesigurnost odreivanja
njegovog uinka
nesigurnost usvajanja promatranog graninog stanja

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA

Parcijalni koeficijenti sigurnosti F

Djelovanje

Vrsta djelovanja
Stalno
G

Promjenjivo
Q

Prednapinjanje
P

Nepovoljno

1.35

1.5

1.0 ili 1.1

Povoljno

1.0

1.0 ili 0.9

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

KOEFICIJENTI KOMBINACIJE

smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja vie promjenjivih

optereenja
Koeficijenti kombinacije
Djelovanje

Pokretno optereenje na ploe

0.7

0.5

0.3

- prostor za skupove, garae, zgrade za

parkiranje, gimnastike dvorane,
predvorja uionica, knjinice, arhivi

0.8

0.8

0.5

- prostor za izlobe i trgovinu,

trgovake i robne kue

0.8

0.8

0.8

Vjetar

0.6

0.5

Snijeg

0.7

0.2

Sva druga djelovanja

0.8

0.7

0.5

- stanovi, uredi, trgovine do 50m2,

predvorja, balkoni, bolnice

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

OSNOVNA KOMBINACIJA

Sd = Sd

(
j

G, j

G k , j ) + Q Q k ,1 +

(
i 1

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

0,i

Q k ,i ) + P Pk

RAUNSKE VRIJEDNOSTI VRSTOA MATERIJALA

dijeljenjem karakteristinih vrijednosti

parcijalnim koeficijentima sigurnosti za materijale M
obuhvaa se:
razlika u vrstoi gradiva dobivena preko uzorka i one u
konstrukciji
mogue lokalno slabljenje materijala ili konstrukcije za
vrijeme graenja
eventualne netonosti u odreivanju otpornosti elemenata
na osnovi otpornosti gradiva

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA MATERIJALE

Parcijalni koeficijenti sigurnosti m

Vrsta
kombinacije

Beton
C

Betonski i prednapeti elik

S

Osnovna kombinacija

1.50

1.15

Sluajna kombinacija

1.30

1.00

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

Odreivanje statikih veliina za presjek (normalne i

poprene sile, momenti savijana i torzije) provodi se na
IDEALIZIRANOJ SHEMI KONSTRUKCIJE za NAJNEPOVOLJNIJE
KOMBINACIJE OPTEREENJA

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

METODA GRANINIH STANJA

promatra stanje deformacija i naprezanja
neposredno pred slom presjeka

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

Nain sloma ab elemenata ovisi o:

postotku armiranja
djelovanju reznih sila
mehanikim karakteristikama betona i armature

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

Openito slom savijanjem s uzdunom silom i bez nje moe

nastati uslijed:

iscrpljenja vlane armature

iscrpljenja betona na tlak
istodobnog iscrpljenja vlane armature i tlanog betona

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

1. Slom zbog iscrpljenosti armature:

a) Koliina armature nije dovoljna za preuzimanje vlanih

naprezanja na prijelazu iz naponskog stanja I u naponsko
stanje II. Slom nastaje TRENUTNO. Da se on ne dogodi,
presjek se treba armirati MINIMALNOM armaturom.
b) Slom se dogaa zbog iscrpljenosti armature, ali se ne
dogaa odmah poslije pojave prvih pukotina, ve mu
prethode sve vee i vee pukotine i naglaene
deformacije armature u vlanoj zoni (DUKTILAN SLOM)

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

2. Slom zbog iscrpljenosti tlanog betona (NEDUKTILAN SLOM)

nastaje uz relativno vei postotak armiranja, pri emu
naprezanja u eliku ne doseu granicu poputanja. Ovakav
slom moe biti IZNENADAN, bez naglaenih pukotina i veih
deformacija, osobito za betone visoke kvalitete

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

3. Slom zbog istodobne iscrpljenosti armature i betona

(BALANSIRANI SLOM)
nastaje uz prethodno naglaene deformacije i pukotine

NOSIVE KONSTRUKCIJE I

UVJET NOSIVOSTI I DIMENZIONIRANJE PRESJEKA

Uvjet nosivosti zadovoljen ako je raunska vrijednost rezne
sile manja ili jednaka raunskoj nosivosti presjeka:

Sd Rd
Raunske vrijednosti reznih sila, a prema tome i raunske vrijednosti
nosivosti mogu biti sve statike veliine (normalna, poprena sila,
moment savijanja, moment torzije) izazvane VANJSKIM
OPTEREENJEM (koncentrirana sila, kontinuirano optereenje,
promjena temperature, poputanje leajeva itd.), odnosno one
koje pruaju OTPOR vanjskom djelovanju (unutranje sile).
Raunske nosivosti presjeka unutranje sile koje presjek moe
prihvatiti, proraunavaju se ovisno o reznoj sili, dimenzijama
presjeka i kakvoi materijala.
NOSIVE KONSTRUKCIJE I

UVJET NOSIVOSTI I DIMENZIONIRANJE PRESJEKA

Dimenzioniranje presjeka se sastoji u tome da se iz
jednadbe ravnotee

S d = Rd
odrede dimenzije presjeka i koliina armature.

NOSIVE KONSTRUKCIJE I