Slavenska mitologija

O mitologiji
Mitologija je skup pria, dijelom istinitih, dijelom
legendarnih, a najvedim dijelom metaforikih i simbolikih,
kojima se izmiljenom stvarnodu pokuava predoiti ono
ljudima neshvatljivo.
Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije
ovjeanstva s namjerom da podue, prenesu mudrost ili
jednostavno daju odgovor na nepoznato.
Ona je nekod ljudima sluila kao vodi kroz ivotna iskuenja
i izazove, dovodila ljude u sklad sa svijetom u kojem ive.

Teme, motivi,
likovi, vrste

Mitoloke prie obino objanjavaju postanak svemira, prirodne

fenomene, i openito sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logino
objanjenje.

Mitologija prouava prie fantastinog sadraja u kojima su junaci

bogovi, polubogovi, heroji i slino. Te prie biljei mit, legenda, usmena
predaja i drugo.
Likovi u mitolokim priama najee su i religijski pa su mitologija i
religija raznih naroda usko povezani.
Na temelju mitoloke prie nastaje religija, institucionalizirana vjera.
Mitoloke prie pretvaraju se tako u doslovne injenice ili pak povijesne
dogaaje.

Slavenska mitologija
Slaveni i njihova mitologija prvi put se u zapisanoj povijesti javljaju u 6.
stoljeu. Bizantski povjesniar Prokopije u djelu Bellum Gothicum opisuje
junoslavensko pleme koje je prelo rijeku Dunav u samo dva dana.
Prema Prokopiju, ovi su Slaveni tovali jednog boga, gospodara svega, koji
je stvorio grom i munje. Iako Prokopije ne spominje ime boanstva, da se
zakljuiti kako se odnosilo na boga Peruna, jer u mnogim dananjim
slavenskim jezicima Perun oznaava "grom".

Istovremeno, Prokopije spominje i vjerovanja u razne demone i nimfe

(vile), no ne spominje njihova imena.

Vrhovni bog

Postoje brojne dananje teorije o

vrhovnom bogu Slavena.

U svim povijesnim zapisima najee

se spominje bog Perun.

Perun je i prvi slavenski bog ikada

spomenut u zapisanoj povijesti
(Prokopije spominje kako je bog
groma i munje jedini bog Slavena,
bog svega).

Perun je opisan kao grub ovjek s

bakrenom bradom. Vozi se u koiji
upregnutoj jarcem te nosi monu
sjekiru. Sjekiru baca na zle ljude i
duhove, a ona se uvijek vraa u
njegovu ruku.

Perun

Perun

Bogovi

Perun i Veles
Dva velika boga, Perun i Veles su potpuno suprotni jedan drugom.
Perun je nebeski bog groma i munje, vatrenog i suhog, koji vlada
ivim svijetom iz svoje utvrde visoko iznad svega.

Veles je podzemni bog povezan s vodom, zemljom i vlagom, kralj

podzemlja, koji vlada carstvom mrtvih.

Perun je davatelj kie zemljoradnicima, bog rata i oruja, zazivan

od strane boraca.
Veles je bog stoke, zatitnik pastira, povezan s magijom i
trgovinom.

Mitovi o Perunu i Velesu

Mit o borbi izmeu gromovitog boga i zmaja
Napadajui ga munjama i gromovima s nebesa, Perun proganja svog
zmijolikog neprijatelja Velesa koji klizi nad zemljom.

Veles izaziva Peruna i bjei, pretvarajui se pritom u razliite

ivotinje, skrivajui se iza drvea, kua i ljudi.
Naposljetku Perun ga ubija, ili Veles bjei u vodu, u podzemni svijet.
Ubivi Velesa, Perun ga ne unitava ve ga jednostavno vraa natrag
na njegovo mjesto u svijetu mrtvih.

Mir u svijetu, poremeen Velesovim nedaama, ponovno je

uspostavljen od strane Peruna

Mit o krai vode

Veles krade kinicu od Peruna, Perun krade Velesovu vodu radi stvaranja
kinice

Mit o krai ene

Sunce je smatrano Perunovom enom, Sunce svake noi umire i kada utone
iza obzora ulazi u podzemlje Velesov svijet

Veles

Jarilo i Morana
Jarilo je bog plodnosti i vegetacije, povezuje ga se s Mjesecom. Morana je
ensko boanstvo prirode i smrti, smatrana je kerkom Sunca.
Jarilo je ukraden iz kolijevke i odveden u podzemni svijet, gdje ga Veles
odgaja kao svog sina. Jarilo se vrada iz svijeta mrtvih u svijet ivih. Tada
susrede svoju sestru Moranu i udvara joj se. Njih se dvoje vjenaju. Sveta
zajednica brata i sestre, djece vrhovnog boga, donosi plodnost i izobilje.
Kako je Jarilo Velesov posinak, a njegova ena kder Perunova, ovaj brak
donosi mir meu dva velika boga.

Jarilo postaje nevjeran prema svojoj eni, te ga ona iz osvete ubija (vrada ga
natrag u podzemni svijet), oivljavajudi neprijateljstvo izmeu Peruna i
Velesa. Bez njenog mua, boga plodnosti i vegetacije, Morana i itava
priroda vene i smrzava se tijekom nadolazede zime; Morana postaje
stara, uasna i opasna boica tame i leda, i naposljetku umire.

Svarog, Svaroi, Dabog

Svarog je prvotni nebeski bog. Svarog se isto tako moe protumaiti kao
sjajno, vatreno mjesto; kovanica to oznaava njegovu povezanost s
vatrom i kovanjem.
Svarog je imao dva sina: Svaroida, koji je predstavljao vatru na zemlji, i
Daboga, koji je predstavljao vatru na nebu i bio povezan sa Suncem.
Smatra se kako je Svarog iskovao Sunce i dao ga svom sinu Dabogu da
ga nosi preko neba.

Svantevid i Triglav
Svantevid i Triglav smatrali su se vrhovnim bogovima na razliitim
podrujima. Svantevida je simbolizirao bijeli konj, a Triglava crni. Svantevid
je prikazivan kao etveroglavi, a Triglav kao troglavi bog. Svantevid je bio
povezan s ratnim pobjedama, etvom i trgovinom.

Zora i Danica
U svim slavenskim narodima opisivalo ih se kao osobe, na slian
nain kao to je to uinjeno sa Suncem i Mjesecom. Danica je esto
nazivana Sunevom kderkom, i povezivana je s Moranom. Zora je
smatrana Sunevom majkom.

Slavenska boanstva:

Crnobog, bog tame, zla i nesree

Davor ,bog rata

Hors, bog sunca

Jarilo, bog proljea

Gerovit, bog rata

Lada, boginja ljubavi, ljepote i proljea

Morana, boginja smrti i zime

Pagod, bog lijepog vremena

Perun, bog gromovnik i zatitnik pravde, vladar neba

Radogost, bog gostoprimstva

Semenik, bog jela i pia

Slava, boginja asti, junatva, slave i pobjede

Stribor, bog vjetra i ume

Svarog, stvoritelj svijeta, prvi bog sunca

Svaroi, bog svjetlosti, sunca i topline

Triglav, troglavi bog

Veles,bog zemlje, ratarstva, zatitnik pastira, ali takoer i voa i

podzemlja, prijevare, Perunov protivnik, ratniki bog

Vesna, boginja mladosti, proljetne radosti i bujnosti

Vodan, bog mora

Zermagla, boginja zime

iva i ibog, boanstva ivota i plodnosti

Vile
U junoslavenskoj mitologiji enska natprirodna bia, naklonjena ljudima.
Zamiljane su kao izuzetno lijepe djevojke zlatnih kosa i s krilima,
odjevene u duge, prozrane haljine i naoruane strijelama.
One ive daleko od ljudi, po planinama (planinkinje, zagorkinje), pokraj
voda (vodarkinje, brodarkinje) ili u oblacima (oblakinje). Vjerovalo se da se
raaju iz rose, nekog cvijea, kad pada kia i grije sunce i kad se na nebu
pojavljuje duga.
Mogu se preobraavati u razliite ivotinje, prvenstveno u labuda, sokola,
konja ili vuka. esto jau na konju ili jelenu, odlaze u lov, a jo ee pleu
u kolu. Zaljubljuju se u junake, koje pomau i savjetima i djelima, a katkad
su njihove posestrime. Naklonjene su i djevojkama, koje od njih mnogu
izmoliti ljepotu ili zatitu. Vile osobito vjeto vidaju rane zadobivene u
bojevima, i to razliitim biljem. Raspolau i sposobnou
proricanja. Pomau slabima i nejakima, djeci.
Vile teko prataju uvrede i svojim strijelama ili pogledom usmruju one
koji ih povrijede. Mogu imati kozje, konjske ili magaree noge.

Materijal za izradu prezentacije prikupili uenici

sedmog razreda.
Prezentaciju oblikovala i uredila prof. Maja apin.

Osnovna kola Puia