Stjepan Babi

Milan Mogu

Izdava

HRVATSKI
PRAVOPIS

kolska knjiga, d.d.

Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaa

Ante uul, prof.

Urednica

Dunja Merkler

usklaen

sa zakljucima
Vijea za normu
hrvatskoga standardnog jezika

Ocjenjivai

Dr. sc. Nataa Bai

Dr. sc. Mario Grevi
Dr. sc. Sanda Ham

2. izdanje

Oblikovanje naslovnice

Sara Roller Matelji

Likovno-grafiko

oblikovanje

Jurica Puhalavi

KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,

fotokopirati ni na bilo koji

nain

reproducirati

bez nakladnikova pismenog doputenja.

Zagreb, 2011.

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEi

SADRAJ

56

57
60

PREDGOVOR

Imenice

UVOD

Pridjevi

II

Zamjenice

JEZIK I PISMO

12

Brojevi

61
63

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

15
15

Glagoli

64

Prilozi

65

18

Prijedlozi
Veznici

Glas h

18
19

Usklici

68
69
69

Glas j

20

Rastavljanje rijei na kraju retka

70

Dvoglasnik je

23

PRAVOPISNA PRAVILA

Glasovi

Napomena uz glasove

Glasovi d i

Opi

23

dio

L Duljenje sloga s kratkim je

Kraenje

II.

sloga s dvoglasnikom

III. Ostala pravila

JEDNAENJE I GUBLJENJE GLASOVA
Jednaenje

Jednaenje

24
27

31
33

po zvunosti

33

po izgovornome mjestu

35

Gubljenje glasova

VELIKA I MALA POETNA SLOVA

Veliko poetno slovo

36
39
39

Prva rij e u reenici

39

Vlastita imena

40

Rijei

Pisanje imena

43
44
46
46
46
46
48
48

Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

50

Preuzimanje pridjeva

53
53
54
54

iz potovanja i poasti

Malo poetno slovo

PISANJE STRANIH RIJEi

Opi

dio

Pisanje rijei iz jezika koji se slue latinicom

Pisanje

opih

imenica i naziva

Sklonidba stranih opih imenica i tvorba pridjeva od njih

Preuzimanje glagola
Preuzimanje ostalih vrsta rijei
Rijei

56

Opa naela

iz jezika koji se slue drugim pismima

71

KRATICE
Obine kratice

71

Sloene kratice

74

Znakovi i oznake

76

78
78

RAZGODCI
Opi

dio

Toka

79

Upitnik

80
81

Usklinik

Upitnik i usklinik

83

Zarez

Naknadno dodavanje

84
84
84
90

Suprotnost

93

Opi

dio

Nizanje

Toka

sa zarezom

94

Dvotoje

95

Trotoje

96

Vietoje

97

Crtica i spojnica
Navodnici
Navodnici uz druge znakove

98

101
103

Polunavodnici

103

Zagrade
Tipovi slova kao razgodci

104
105

Nadreenini

znakovi

106

Pisanje bez razgodaka

106

PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI

Opi dio

Naglasci, duljina i genitivni znak

Brojke
Crtica
Dvotoje

Izostavnik
Kosa crtica
Krii
Krui

Navodnici i polunavodnici
Okomita crtica
Paragraf
Spojnica
Strjelica
Tilda
Toka

Upitnik
Usklinik

Zagrade
Zarez
Znak jednakosti

o'"

Znak nejednakosti
Znak ponavljanja
Znakovi upuivanja
Zvjezdica

PRAVOPISNI RJENIK

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJENIKU

PRAVOPISNI RJENIK (A - )

107
107
107
109
110
111
111

112
112
113
113

114
115
115

115
116
116
116
116
117
117

118
118
118
119
119
121
122
127

PREDGOVOR
Ovo izdanje Hrvatskoga pravopisa nosi naslov kao i nekoliko drugih pa i pravopisa
to su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babi, Boidar Finka i Milan Mogu, alije ova
knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Boidar Finka.
Valja naglasiti da novo izdanje ne znai i novu normu jer norma nije vie mijenjana,
samo su nain izlaganja i pojedina rjeenja usklaena sa zakljucima Vijea za normu hrvatskoga standardnoga jezika i s Hrvatskim kolskim pravopisom, koji je od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta dobio preporuku za upotrebu u kolama
pa je korisno da se ta dva djela u normativnome smislu il potpunosti podudaraju.
Ujedno smo tekst i rjenik usavrili i dopunili. Autori su se uvijek brinuli za to da
Hrvatski pravopis i svojim primjerenim opsegom, nazivima i jasnoom izlaganja bude
prihvatljiv i sa strunoga i s pedagokih gledita.
Budui da je pravopis zapravo jedina jezikoslovna knjiga koja je izrazito normativna, njezina se norma moe najbolje odmjeravati prema upotrebi u osnovnim i
srednjim kolama.

Za bolje razumijevanje pravopisnih naela, pravila i pravopisnoga rjenika potrebno je prije sluenja pravopisom proitati uvod i predgovor pravopisnomu rjeniku.
Autori su se sloili o naelima i nainu izrade svih dijelova, ali su posao podijelili
tako da je Stjepan Babi izradio poglavlja Uvod, Jezik i pismo, Glasovi i , Glasovi
d i , Dvoglasnik je, Pisanje stranih rijei, Razgodci, Pravopzsni i posebni znakovi,
Predgovor pravopisnamu rjeniku, a u rjeniku slova A - G, P - , a Milan Mogu
Glas h, Glas j, Jednaenje glasova, Velika i mala poetna slova, Sastavljeno i ra~
tavljena pisanje rijei, Rastavljanje na kraju retka, a u Pravopisnome rjeniku slova
H - O, T - , ali je svaki autor proitao i suatorski dio i po tome je ovo djelo cjelovito.
Zahvaljujemo svima koji su nas upozorili na pojedine probleme i onima koji su
se osvrnuli na HP s namjerom da djelo bude bolje i u skladu sa sustavom hrvatskoga
knjievnoga jezika i s hrvatskom pravopisnom tradicijom.
Zagreb, 1. veljae 2006.
Stjepan Babi i Milan Mogu

UVOD
Kao. to su po~azala ~iljenja relevantnih ustanova i opeprihvaena praksa,
hrvatski se pravOpIS ustallo kao fonoloki u okviru jedne rijei, a morfonoloki meu
rijeima. Uvjereni smo da tu u budunosti ne e biti bitnih odstupanja. Budui da
neki ne razlikuju obiljeja fonolokoga i morfonolokoga pravopisa, potrebno je rei
osnovno o njihovoj naravi.
!~zik se ostv.aruje na dva naina: govorom i pismom. Kad se ostvaruje pismom,
slUZIrno se slOVIma, razgodcima, pravopisnim znakovima i bjelinama (razmacima
meu rijeima).

Za svaki se jezik odreuje broj i oblik slova. Slovni sustav po svojim osnovnim
obiljejima naziva se pismo. Po tim obiljejima razlikujemo latinino irilino
glag~ljsko, arapsko i druga pisma, odnosno jednostavnije: latinicu, irilicu: glagoljicu:
arabICU. Skup znakova kojima biljeimo pojedine glasove, naziva se slovopis ili
grafija.
. Hrvati su u prolosti za biljeenje svoga jezika stoljeima upotrebljavali razliita
PIS~~, latinicu, ?lagoljicu i zapadnu irilicu (bosanicu) dok nisu prihvatili iskljuivo
latImcu. Meutim, pojedine glasove nisu latinicom pisali uvijek na isti nain. Do
reforme. Ljudevita Gaja Hrvati su se sluili razliitim slovopisima. Na jugu su se
ugledah uglavnom na talijanski nain pisanja, a na sjeveru na madarski ali su

n~la~i~i.i vlastita rjeenja. Za hrvatskoga narodnoga preporoda ilircima je ~spjelo

uJedI.~ItI s~e Hrvate u slovopisu kako ga je oblikovao Ljudevit Gaj, uz neke manje
~asm~e ~remake. I zato se hrvatska latinica naziva gajicom. Ovdje valja naglasiti da

Je Gaj b10 reformator hrvatskoga slovopisa, a ne pravopisa.

Prav?p~s ima ire znaenje od slovopisa. Pravopis obuhvaa skup pravila o
upotrebI cjelokupnoga znakovnoga inventara koji ima jedno pismo, a to osim slovopisa obuhvaa i nain pisanja pojedinih glasova, upotrebu velikih i malih slova
sastavljenoga i rastavljenoga pisanja rijei (upotrebu bjelina), razgodaka, pravopisnih
znakova i drugih pojedinosti.
?snovno obiljeje nekomu pravopisu daje nain na koji se piu pojedine rijei s
obZIrom na glasove koji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove rijei.
Glasovi se mogu pisati tako da se isti glas pie uvijek istim slovom. Takav se
pravopis tradicionalno naziva glasovnim, fonetskim, fonetikim.
.G~as koji slui za razlikovanje znaenja, naziva se fonem, pa pravopis koji trai da
se ISti. fon~m pie uvijek istim znakom, naziva se fonolokim pravopisom. Takvo je
npr. pISanje rob, ropski,podbaciti,potkresati, stan, stambeni, kazalini ...
Najmanja jezina jedinica koja ima neko znaenje, naziva se morfemom a znanost
koja se bavi glasovnim sastavom morfema, naziva se morfonologijom. Pr~vopis koji
8

pri pisanju pazi na morfeme tako da se isti morfem uvijek pie istim slovima bez obzira
to se u razliitim glasovnim okolinama razliito izgovara, naziva se morfonolokim
pravopisom. To u navedenim primjerima znai: rob, robski, podbaciti, podkresati,
stan, stanbeni, kazalitni, premda se izgovara kako je navedeno u prethodnome odlomIm.
Uz to se veina morfonolokih promjena odraava u pismu i kad je pravopis preteno morfonoloki, ruka - ruica - ruerda, pa se morfonoloki pravopis moe
ostvariti samo u manjem broju kategorija, npr. u jednaenju po zvunosti, jednaenju
po mjestu tvorbe i gubljenju glasova.
Sadanji je hrvatski pravopis po svojoj naravi fonoloko-morfonoloki. U okviru
jedne rijei piemo fonoloki, uz neke pojedinane i kategorijaine iznimke, pa se
moe rei da je ublaeni fonoloki, a meurjene veze morfonoloki jer se glasovne
promjene koje nastaju meu rijeima to se izgovaraju kao naglasna cjelina, ne odraavaju u pismu, tj. pojedine rijei biljeimo kao da tih promjena u govoru i nema.
Tako piemo kod kue, bez puke, niz krov, s bratom, s deparom, s ovjekom, k
banu, govorit u, iako govorimo kotkue, bespuke, niskrov, zbratom, deparom,
ovjekom, gbanu, govoriu.
Nevolja je hrvatskoga pravopisa u tome to je u objema Jugoslavijama, a posebno
Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom, hrvatska pravopisna tradicija podosta naruena, a naruen je i put kojim bi se hrvatski pravopis bio normalno razvijao
i usvajao. Budui da je po novosadskome pravopisu odkolovana veina dananjih
pismenih ljudi, njima je teko naputati steene navike. Kad razlozi govore za pojedina
rjeenja, tada nije vano jesu li u praksi odraslih odmah prihvaena, vano je da se
zna kako treba biti, posebno za kole. Za neka pravila i nije vano koliko ih praksa
odraslih potuje kad krenje izaziva ili moe izazvati nesporazume, kako je npr. u
pravilima u oprjekama mladci - mlatci - mlaci, prema mladac, mlatac, mlaka; uporabi
likova kao istjecati - isticati, natjecati - naticati, v. 57. Isto je tako u pisanju zareza.
Praksa pokazuje da ima malo pisaca koji potuju pravopisnu normu u pisanju zareza,
ali se svi jezikoslovci slau da zbog toga normu o zarezu ne treba mijenjati, nego
traiti putove da se ona usvoji.
Nesporazume izaziva i to to pravopis, posebno pravopisni rjenik, katkada prelazi pravopisnu kompetenciju, no to nije samo zato to je tako bilo i u svim naim
dosadanjim pravopisima, nego i zato to pravopis, posebno pravopisni rjenik, nipoto ne moe ostati na pukom pravopisnom podruju kad rije ve ulazi u nj zbog
pravopisnih razloga, a sa sobom donosi i druge probleme koji bi mogli biti krivo
shvaeni kad se ne bi naznaili.
Hrvatski pravopis prirunik je namijenjen korisnicima u Hrvatskoj kao i svim
onim skupinama i onim pojedincima u svijetu koji se slue hrvatskim knjievnim
jezikom.

PRAVOPISNA
PRAVILA

F"

JEZIK I PISMO
Jezik se biljei slovima. Slovo je pismeni znak za jezini glas. Hrvatski knjievni jezik ima 32 glasa kad su glasovi odreeni po razlikovnoj slubi u jeziku,
tj. kad se glasom smatra jezini zvuk koji slui za razlikovanje znaenja, npr. biti
- piti, ban - dan, brak - mrak... U fonologiji se tako odreeni glasovi nazivaju
fonemi. U strunim se djelima oni piu u kosim zagradama.
Od ta 32 glasa est je otvornika:
lal, lei, Iii, 10/, lul i dvoglasnik lie/.
Slovo i s lukom ispod oznauje neslogotvorno i, a zajedno sa e oznauje dvoglasnik je koji se pie sa ije, npr. bijel, lijep, snijeg.
Ostali su glasovi zapornici, jer se pri njihovu izgovaranju govorni organi tako
pribliuju ili dodiruju da zranoj struji tvore jai ili slabiji zapor. To su ovi glasovi:
/bl, /cI, ll, Ii, Idi, flj,I (u pismu dz'), 131 (u pismu ), Ifl, Igl, Ihl, Ijl, Iki, 11/, III (u
pismu lj), Iml, ln!, hi! (u pismu nj), Ipl, Iri, Iri (u pismu r), Isl, ll, Itl, Ivi, Izl, l/.
Glas r nosilac je sloga, samoglasnik, kao to pokazuju rijei prst, brz, brstiti...
i u oprjeci je sa suglasnikim r jer tvore minimalni par u primjeru Istro (vok. od
Istra) - istro (glag. pridjev radni od istrti). Samoglasniko r pie se u strunim
djelima s kruiem ispod r Cr), a u opem jeziku jednako kao i suglasniko jer
je u rijeima uvijek jasno koje je koje r, budui da je oprjeka Istro - istro jedina
minimalna oprjeka u hrvatskome knjievnome jeziku.

Hrvatski se knjievni jezik danas slui latinicom. Slova su preuzeta iz latinskoga

pisma, ali kako za sve nae glasove u njem nema posebnih znakova, do polovice 19.
stoljea neki su se glasovi pisali na razne naine sve dok nije Ljudevit Gaj predloio
posebne znakove koji su svojom glavninom i prihvaeni.

3
'1.1
1

il

II!

II'I

Latinina su slova prilagoena hrvatskomu jeziku tako to su za nepanike,

kojih nema u latinskome jeziku, nainjena nova slova na dva naina:
1. uz pomo dijakritikih znakova: , , , , ;
2. spajanjem dvaju slova za jedan glas u dvoslov: d, lj, nj.
Tako se od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 piu posebnim slovima, jednoslovima, a tri dvoslovima (d, lj, nj).
Tekoa u itanju nema jer u pismu nema skupine lj koju bi trebalo itati l-j,
a n-j i d- nalaze se samo na sastavu sloenica, i to n-j u sloenicama kojih prvi
dio zavrava na n, a drugi dio poinje saj: izvanjezini (it. izvan-jezini), a d- u
sloenicama kojih prvi dio zavrava na d, a drugi poinje sa: nadeti, nadivjeti,
podupan, predivot... (it. nad-eti, nad-ivjeti, pod-upan, pred-ivoL.), inae
se uvijek itaju kao jedan glas.

li

12

Osim glasa r ni dvo glasnik Ijel nema u pismu posebnoga znaka, nego se pie
troslovom ije. Zbog posebnosti u pisanju toga glasa i njegova smjenjivanja s kratkim
i dugimje, e, i, to je potanko prikazano u posebnim pravilima.
U znanstvenim djelima, u kojima ima i drugih potreba, za neke se od tih glasova .
upotrebljavaju i posebni znakovi: I za lj, li za nj, j za d, j za , a u prijanjim
izdanjima HAZU i g za d.
Hrvatska povijesna prezimena piu se dananjim slovopisom i pravopisom:
Hektorovi (Hectorovich), Zorani (Zoranich), Vramec (Vramecz), Belostenec
(Bellosztenecz), Brli (Berli), Trnski (Ternski, Ternski, nunski) i dr.
Dananja prezimena piu se onako kako imaju slubeni, zakonski lik: Agg,
Agh, Antolovich, Antolovi, era, Djerdja, Gjergja, uki, Djuki, Gjuki, Grghetta, Grgeta, Kaloera, Kalogjera, Maer, Magjer, Madjarevi, Madarevi,
Maarevi, Magjarevi.

Imena kao uro, urica ne treba pisati Gjuro, Gjurgjica ni kad su nedavna
povijesna imena kao uro Arnold, uro Deeli, urica Agieva.
Danas raunala i suvremeni tiskarski strojevi mogu ostvariti svako slovo pa nije
potrebno slovo pisati drugim znakovima. Na starijim strojevima koji nisu imali
, to se slovo pisalo dj.
Latinina se slova razlikuju u pisanju i tiskanju, a u jednom i drugom tipu
postoje velika i mala slova. Obino se navode ustaljenim redom, a taj se red po
prvim slovima (a, be, ce, de) naziva abeceda. Kako se abeceda poneto razlikuje
u pojedinim jezicima, moemo govoriti o latinskoj, njemakoj, poljskoj, ekoj,
hrvatskoj abecedi. Hrvatska abeceda, gajica, ima ovaj red:

Tiskana slova
L Aa

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Bb
Cc

Dd
Dd

9. Ee
10.

Ff

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Gg
Hh
Ii
Jj
Kk
Ll
Lj lj
Mm
Nn
Nj nj

2lo
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.

Oo
Pp
Rr
Ss

Tt
Uu
Vv
Zz

13

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

Pisana slova
1. An.

2. Blr

3. r ~
4.
5. Li.

Ei

6. Dd

7. ]).ck
8. .d:
9. C.R10.

F{

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Xl.
11

21. On
22. Pr23. Rn24. fr.,
25. j;,
26. Tl

!j1j

27. U

M;m
.N/n

28. lj AY
29. Z u-

Nj mj

30. /

(jq
HJ.
h

Jj

11

Al.

Glasovi i
12

Njihovi su nazivi:
a, be, ce, e, e, de, de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka,
el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Tako se obino ta slova i izgovaraju. Pojedinano se zapornici (suglasnici) mogu
izgovarati i sami, bez samoglasnika, zapravo s dodavanjem poluglasa, dakle bd, Cd,
d, dd (ili b', e', ', d' ... ; izostavnik tu oznauje poluglas).

raun, toan, toka, veer, veljaa, vr, u ...

Sve se takve rijei nalaze u Pravopisnome rjeniku.

13

Dakako, u stranim se rijeima i u pojedinim strukama upotrebljavaju i druga

slova (a, 6, ii, 9, f, e, e... ), ali se ona tumae u prirunicima jezika i struka kojima
pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da
su bez dijakritikoga znaka.
U jezikosloviju se upotrebljavaju posebna slova za praslavenske iprahrvatske
glasova: e-jat, b - jer, 'b - j or, tf - en (nosno e), CZ - on (nosno o).

jak:jai,jaina ...

junak: junae, junaki, junaan, junaina, junaiti se, junai ...

oblak:

oblaan, oblano, oblai ...

znak: znaiti, znaka ...

botanika, fizika, matematika:

botaniar, fiziar, matematiar ...

bl zec: zee, zeevi, zei, zeica, zeji, zeinjak ...

stric: strievi, striev ...
mjesec: mjesee, mjeseina,
ptica: ptiar ...
Karlovac, Vinkovci:

Kad se slova upotrebljavaju umjesto rednih brojeva, tada se upotrebljavaju samo

jednoslovi bez dijakritikih znakova: a), b), e), d), e) ili a., b., e., d., e.

14

mjeseni ...

karlovaki, vinkovaki ...

3. al u imenica s dometkom
-a: bera, brija, kopa, ora, ogrta, opasa, pokriva ... (Za dome-

irilica i glagoljica imaju poseban slovni red koji se naziva azbuka (po nazivu
prvih dvaju slova u glagoljici i staroj irilici: az, buky). Njihov je prikaz predmet

10

2. u rijeima u kojima je prema osnovnomu k, c:

al

U znakovima mjernih jedinica te u nekim strukama upotrebljavaju se i grka slova.

To veinom pripada uskostrunomu podruju, jedino se u nekim fizikalnim izrazima
i mjernim jedinicama, koji pripadaju i opoj upotrebi, upotrebljavaju grka slova a
(alfa), jJ (beta), n (omega) i fl (mi), npr. a-zrake, jJ-zrake; n je znak za om (jedinicu
elektrinoga otpora), a fl znak za predmetak mikro-o U abecedi imje mjesto na kraju
istih slova pisanih latinicom.

Za ovladavanje hrvatskim knjievnim jezikom treba znati temeljna pravila u kojima se rijeima pie , a u kojima . Ta nam pravila olakavaju uenje hrvatskoga
knjievnoga jezika jer su u knjievnome jeziku i dva glasa koja se jasno razlikuju
i kojima se razlikuju znaenja pojedinih rijei.
se pie u oblicima i izvedenicama
1. u rijeima u kojima postanak nije vidljiv: bava, bi, brkati, abar, aa,
aa, dapae, dra, gr, hlae, jeam, juer, klju, lopo, lu, maka, pela,

U pisanju stranih imena i rijei, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju

se slova q Q (kve), w W (dvostruko ve), x X (iks) i y Y (ipsilon). U abecednom redu q
dolazi iza p, a slova w, x, y iza v redom kao to su ovdje navedena.

U ovom se poglavlju ne govori o pisanju svih glasova, nego samo onih koji govornicima hrvatskoga jezika zadaju odreene tekoe u pisanju knjievnoga jezika
zbog njihove razliite dijalekatne osnovice ili zbog razlika izmeu govora i pisanja
u samome knjievnom jeziku ili zbog razliitih mogunosti pisanja s obzirom na fonoloko ili morfonoloko naelo.

tak -a v. 18.)
-aa: brezovaa, jabukovaa, savijaa, udavaa, veernjaa ... (Za do-

posebnih prirunika namijenjenih za njihovo uenje.

metak -aa V. 18.)

-e: Cigane, kume, pastire, pae, rope ...
-ica: cjevica, granica, slamica, stvarica ...

-i: kameni, kljuni, korjeni, obrai .. :

14

15

kost> kou
cvij et > cvij ee
mast > mau
pamtiti> pamenje
razljutiti> razljuen
ljut> ljui
brat> braa
smrt > smru
kretati> kreem
radost> radou ...
janje, janjeta> janjei
pile, pileta> pilei
tele, teleta> telei
3. a) u imenikih umanjenica s dometkom

-iar: antologiar, alkoholiar, elegiar, evidentiar, nostalgiar ...

-jaa: kremenjaa, parnjaa, sjevernjaa, slamnjaa ...
Rjei

15

su dometci:

-eak: grmeak, grumeak, kameak, kremeak, plameak ...

-iak: grmiak, grumiak,jemiak, kamiak, konjiak, krajiak,

krem i-

ak, plamiak, pramiak, ugljiak ...

-iina: dobriina

-ina: bratina, sestrina, tetina, gospodina ...

-aga:
-i:

samo u rupaga

samo u imenicama brani,

-i: crvi, gradi, komadi, konji, brati, sestri, tetki ...

goni, vodi, provodi, ribi.

b) u prezimena sa zavretkom

b) u pridjeva s dometkom

16

-i: Ani, Begi, Begovi, Blaevi, Gunduli, Ivi, Kati, Kneevi,

-aak: dugaak, ludaak, punaak, slabaak ...

Kovaevi, Mati, Maruli, Mirkovi, Pavlovi, Petrovi, Zlatari,

-aki: dubrovaki, akovaki, orahovaki, valpovaki, zagrebaki ...

arkovi ... (O slavenskim prezimenima na -i v. 16.)

-iki: budistiki, humanistiki, kapitalistiki, urbanistiki ...

c) u imenica s dometkom

-ian: energian, harmonian, ironian, simpatian ...

-a: gluha, gola

Rjei

-oa: bedastoa, bjesnoa, istoa, gluhoa, hladnoa, sljepoa,

su dometci:

zloestoa ...

-aan:
-iv:

samo u ubitaan (probitaan je od probitak)

samo u priljepiv (priljepljiv, zarazan)

-da: u crnda, crvenda, srnda ...

-ba: zelemba ...

-iast:

samo u rijetkih pridjeva kao bjeliast, modriast, plaviast jer je

u bobiast, igliast, jagodiast osnova bob ica, iglica, jagodica.
c) u slavenskih prezimena sa zavretkom -i (podrijetlom bugarska, e
ka, ruska, slovenska, bjeloruska i dr.): bugarskim: Mileti, ekim: Beli, ruskim: Ivan Sergejevi Turgenjev, Lav Nikolajevi Tolstoj, Nikolaj
Vasiljevi Gogolj, slovakim: Palkovi, Jurkovi, slovenskim: Gregori, Janei, Juri, Mikloi, upani ...
4.

17
I

I!I!

samo u mokraa
d) u pridjeva s dometkom
-ai: domai, brijai, crtai, igrai, jahai, pisai, ivai ...
e) u glagolskih oblika s nastavkom -i (infinitiv i glagolski prilog
sadanji):

ii, idui, pei, pekui, rei, rekui, sjei, sjekui, tei, tekui, tui,

Budui

da kajkavci preteno imaju srednje , ono se u vlastitim imenima u

knjievni jezik prenosi prema tom bi li u njem bio ili , kako se uobiajilo
od hrvatskoga narodnoga preporoda.

(Glagoli pei, rei, sjei, tei, tui i njihove sloenice ispei, izrei, isjei,
istei, istui ... samo u infinitivu i glagoiskome prilogu sadanjem imaju
-i, a u drugim glagolskim oblicima imaju : peem, reem, sijeem, teem,
tuem, jer je prema osnovnome k: peku, reku, sijeku, teku, tuku.)
4. u rijei u kojima je postalo prema : smekast < sme, omeka < omeak.

Bedekovina, akovec, renjevo, ret, rnevec, rnec, ernomerec,

Globoec, Gorian, Gri, Kupina, Pantovak, trigovak, Zaretje,

Zdenina ...

Kad se u kajkavskim imenima pie

II

:11

l. u

Iiii'

u kojima je bez vidljivoga postanka:

bear, elav, ud, duan,

Sve su takve rijei popisane u Pravopisnome rjeniku.

l'

2. u rijeima u kojima je prema osnovnome t:

i !!
ii'

rijeima

gae, ki, kua, mo, no, plea, ve ...

ri
,',

a kad v. 19.

se nalazi u oblicima i izvedenicama

18

il'

tli

19
,

16

tu-

kui ...

Tako se pie u rijeima kao:

li!

li:

-aa:

5. se pie u kajkavskim imenima gdje bi bio i u knjievnom jeziku, a to

su u prvom redu prezimena na -i, zemljopisna imena na -i: Drakovi,
Habdeli, Ivekovi, Jambrei, Mihanovi, ari, Vukotinovi ... ; Desini,
Dragani, Oki, Zaprei ...
Zatim u zemljopisnim imenima gdje je jasno da bi u knjievnom jeziku bilo
ili je tako uobiajeno, a to je u prvom redu na mjestu kajkavskoga : Dvorie, Lanie, Nedelie, Veliko Trgovie ... ; Budinak, Kuniak, Medveak, Peenica
(kod Siska), Grmoica, Budinina, Pua Bistra, Laina, Trakoan, itarjevo ...

17

Ona imena mjesta u kojima je u knjievnom jeziku ve usvojeno ili je veoma

proireno zbog prole norme, mogu se pisati i sa : Medveak, Peenica (zagrebaka), Konjina ...
Prezimena se piu kako je prihvaeno, pa uz kajkavska prezimena: Brezinak,
postoje ista takva i sa : Brezinak,
Budiak...
Budiak, Budinak, Paleak, Polanak... ,

Napomena uz glasove i

22

1. u

U primjeni pravila o glasovima i valja paziti na stvarne jezine odnose jer inae
moe doi do krivih zakljuaka, npr.:
- u pribadaa, siroe, koica, maina, Sigeica nije prema t u pribadati, sirota, kost, mast, nego su te rijei nastale od pribad + aa; sirot + e, kost + ica,
mast + ina, Siget + ica;
imenica teleak nema dometak -eak, nego je dometak -ak doao na osnovu
pridjeva tele, teleta;
imenica baa je rije perzijskoga podrijetla (hrv. vrt);
imenica palaa je od lat. palatium koje se ita palacium ...
Neke se rijei govore i piu sa i jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili
dvama dometcima, kao npr. jedno i jedno, neko i neko, Ijuti i Ijuti (biljka), tekli
i tekli, teferi i teferi, ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa .

20

4. u rijeima Madar, Madarska, madarski ... , ali se moe pisati i pa se

ostvaruju dvostrukosti: Maar i Madar, Maarska i Madarska, maarski
i madarski ... , u prezimenima kako ih piu njihovi nositelji: Madari i
Maari ...
Sve se takve rijei nalaze u Pravopisnome rjeniku.
Kad d obiljeava suglasniki skup d-, reeno je u 4.
se nalazi u oblicima i izvedenicama:
rijeima

bez vidljivoga postanka i u tvorenicama od njih, npr.

aneo, aa, ak, avao, urica, evanelje, hra, laa, lea, mai
oniar, mea, orue, ri, sme, smu, vjea ...

Prema rijei

aa

pie se

iu

aav, aavac, aavica, aaviki, a

aviti, aavost, aiti, zaaiti

i sl.

Sve takve rijei popisane su u Pravopisnome rjeniku.

2. u rijeima u kojima je prema osnovnome d:
glau < glad, mlai < mlad, groe < grozd, graa < graditi,
gloem

< glodati, vien < vicijeti, obraen < obraditi, dogaati se < dogoditi se, oslobaati < osloboditi, obraivati < obraditi ...

Glash
Glas se h pie

Glasovi d i
Glas d koji se biljei dvoslovom d nije skup d-, nego je sliveni glas, zvuni
parnjak glasa . Zbog istih tekoa kao i s glasom valja znati rijei u kojima se
nalazi d.
D se nalazi u oblicima i izvedenicama:
1. u rijeima hrvatskoga podrijetla u kojima je Gednaenje po zvunosti v.
62.) prema osnovnome koje se nalo ispred b:
jednadba < jednaiti
narudba < naruiti
predodba < predoiti
svjedodba < svjedoiti
udbenik < uiti
urudba < uruiti ...
Rjee i prema osnovnome c: promidba < promicati.
2. u imenica s dometkom -dija turskoga podrijetla:

21

bostandija, buregdija, evabdija, eirdija ...

Ako osnova nije toga podrijetla, onda je rije izvedena dometkom -dija
stilski obiljeena: bundija, galamdija, govordija, raundija, aljivdija ...
3. a) u rijeima turskoga podrijetla: damija, dezva, hoda, dep, fereda,
jildan ...
b) u rijeima koje primamo s engleskoga govornoga podruja: dudo,
dip, budet, deterdent, dez, dem, demper, doging, dersej ...
18

23

1. u

pojedinanim rijeima:

hajduk, hiniti, hlae, hlad, hoda, hren, hrpa, htjeti;

ehulja, drhtati, mahovina, ohol, njihati, prhak, svrha, buha, duhan, huckati, kihati, kuhati, lijeha, muha, natruha, prhnuti, protuha, snaha, streha,
uho, zaduha;
grah, gluh, mijeh, orah, prah, smijeh, stih, strah, suh, trbuh, uspjeh, vrh ...
Iz stilskih se razloga moe h izostaviti, ali se tada na njegovu mjestu pie
izostavnik:
Ti'o, ti'o, ti 'o prede pauk nit.
(V. Nazor)

2. a) u rijeima u kojima je ispred slogotvornoga r: hra, hrav, hrati, ishrati,

ishralost, zahralost, zahrati, hrvati se, hrvanje, hrva, hrvaki, hrzati ... ;
b) u skupu hv kao hvala, Hvar, hvat, hvatati, hvoja, uhvatiti;
c) u onomatopejskom zapisivanju ljudskoga glasa kao znak razmiljanja, u
enja:

hm (prema emuje izveden i glagol hmkati, prez.

hmem).

3. u svim oblicima koje propisuje gramatika kao nastavak ili dio nastavka, npr.
za 1. osobu jednine aorista i imperfekta bih, dooh, vicijeh, uh; pregledavah,
gledah ...
Ostale pojedine rijei sa zapornikom h mogu se nai u Pravopisnome rjeniku.

19

el u-i: u oblicima prezenta kao bruji, zuji;

Glasj

fl u-u: u oblicima prezenta kao kuju, snuju, pljuju;

g) e-a samo u nekoliko rijei stranoga podrijetla: ideja, epopeja, livreja, ma-

Glas se j ne ostvaruje jednako u svim poloajima govorne rijei. Najizrazitiji je u

to poinju saju- kao jug, jugo, Juraj,juri,juta, jutarnji, jutro. U drugim
se sluajevima, poglavito izmeu dvaju otvornika, ostvaruje oslabljeno, najee
kao poluotvornik i, ali i tada ne jednako slabo izmeu svih otvornika. Zbog toga je
poluotvornik i povezan u naoj svijesti nejednako: u jednim sluajevima kao zapornik
j, a u drugima kao njegova slaba prisutnost ili ak odsutnost. Zbog spomenutih
nejasnoa mogu se odrediti ova pravila:
.

24

rijeima

1. Glas se j pie na poetku rijei ispred svih otvornika ispred kojih se moe ostvariti: jaina, jakost, jeam, jedan, jezik, jo, jotacija, juer, junaki, juri.
Kad takve rijei postanu sloene s predmetkom koji zavrava na otvomik, zadravaju j: nejakost, nejak, prejak, prajeam, dvojezian, prajezik, viejezian,
nejednakost, meujelo, predjelo, prijordanski (prema jordanski), prejotacija,
nejunaki, nazovijunak, protujuri. Openito se moe rei da rijei koje imaju
j u osnovi ne gube ga u oblicima i tvorenicama bez obzira je lij na poetku, u
sredini ili na kraju.

25

2. Glas sej pie redovito u nesloenim rijeima izmeu otvornika

a) i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija, Marija, investicija, varijacija, gladijator, salmijak, socijalist, materijalizam, ojicijalan; u G jd. imenica na -i, -ij, -ije,
-ijo, -io, kao irija (prema iri), krokija (prema kroki), Verdija, Leopardija,
, radija (prema radij i radio), studija (prema studij i studio), kolegijQ (prema
kolegij), Plinija (prema Plinije), Poncija (prema Poncije), Marija (prema
Marije i Mario), Tokija (prema Tokio); u stranim rijeima s dija-, kao dijabetiar, dijafragma, dijagonala, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijaskop, dijaspora i sl. (za pisanje dia- vidi 26.);
b) i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet; u G jd. imenica enskoga
roda na -ija i u oblicima jednakima tomu padeu, kao kutije, rakije, Azije,
Marije; u I jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io kao irijem (prema iri), krokijem (prema kroki), Verdijem, Leopardijem, radijem (prema radij i radio),
studijem (prema studij i studio), kolegijem (prema kolegij), Plin ijem (prema
Plinije), Poncijem (prema Poncije), Marijem (prema Marijo i Mario), Tokijem (prema Tokio); (U tim rijeima -ije- nije dvoglasnik, nego je skup triju
glasova: i+j+e.)
c) i-i: iji, svaiji, drukiji; u DL jd. imenica na -ija kao kutiji, Aziji, Iliji; u
N mn. imenica na -i, -ij, -io kao iriji (prema iri), krokiji (prema kroki),
radiji (prema radij i radio), studiji (prema studij i studio), kolegiji (prema
kolegij); komparativi: glasniji, ljubezniji, savitljiviji, vrjedniji, miliji;
d) i-u: milijun, pijuk, pijun, trijumf, trijumvirat, radijus; u DL jd. imenica na
-i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao iriju (prema iri), krokiju (prema kroki), VerdijU,
Leopardiju, radiju (prema Verdi, Leopardi, radij i radio), studiju (prema
studij i studio), kolegiju (prema kolegij), Pliniju (prema Plin ije), Ponciju
(prema Poncije), Mariju (prema Marijo i Mario), Tokiju (prema Tokio); u
oblicima prezenta kao umiju, smiju;

20

tineja, orhideja, turneja, Koreja, Medeja. U ostalim se rijeima unutar otskupa ea ne pie j: idealan, ocean, kreacija, realizam, kombinea
(prema kombine), rezimea (prema rezime), pa tako i u imenima kao Lea,
Tea, Andrea, Matea, Gjd.Jonkea(premaJonke) ... (v. 103.).
3. Glas sej pie u pridjeva od imenica na -ija koje u tvorbi zadravaju tu osnovu
ispred dometka:
al -in: eirdijin, Andrijin, Ilijin, Marijin;
b) -ski: gimnazijski, upanijski, azijski, investicijski, varijacijski.
4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na doetno -i, -ij, -ije, -ijo, -io
kad se tvore dometcima:
al -ski: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema
studij), tokijski (prema Tokio);
b) -ev: barijev, kalijev, natrijev, uranijev (ako se ne upotrijebi sufiks -ski, npr.
natrijski), Celzijev, Marijev (prema Marijo i Mario), Verdijev (prema Verdi).
vomikoga

5. Glas se j pie takoer:

a) u rijeima s dvoglasnikom ie, kao bijel, bijes, rije, rijeiti, mrijeti, sijecimo i tvorenicama s kratkim slogom, kao bjelina, bjenji, grjenik, rjeenje,
odrjeenje, pogrjeka, rjenik, sjei, strjelica, ivjeti i dr. (Potanje o pisanju
dvoglasnika ie u iduem poglavlju.)
b) u oblicima svih rijei kojima osnova svrava na otvomik + j bez obzira na
sljedei otvomik u nastavku, kao koja, koje, koji, koju, ija, iji, ije, iju,
brojiti, krojiti, rojiti se, znojiti se, ujem, pijem, stojim, pojem, dajem;
c) u imperativu, kao lij, lijmo, lijte, pij, pijmo, pijte, smij se, smijmo se, smijte
se, ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte;
dl izmeu e-a samo u nekoliko rijei stranoga podrijetla kao epopeja, ideja,
livreja, matineja, orhideja, turneja, te imena kao Koreja, Medeja, odnosno
u sredini u plejada (prema grkom imenu Plejade). U ostalim se rijeima
unutar otvorenoga skupa ea ne pie j (v. 26. m).
26

6. Glas se j ne pie:
al izmeu otvornika i-o gdje je o postalo od l: bio (ali bila), inio, dio, mio,
smion, dioba, mislioca (ali mislilac);
bl u pOSUenicama: sociologija, patriot, violina, kamion;
c) u sloenicama kojih prvi dio zavrava predmetkom na i, a drugi dio poinje
otvornikom kao:
i-a: antialkoholiar, poliandrija, u stranim sloenicama s di- kad znai
"dva" kao diamin, diarhija (dvovlae),
d) i-e: arhiepiskop, kvaziepohalan,

el i-i:

antiimperijalistiki, nadriizvoa,

21

f) i-o: iole, priopiti, niotkud, priobalni,

Dvoglasnik je

g) i-u: priuiti, nadriumjetniki, niukoliko;

izmeu bilo kojih dvaju otvornika (izuzevi pravila u 25. d) ako prvi otvomik nije i bez obzira je li rije domaa ili strana, nesloena ili sloena:
a-a: kontraadmiral, G jd. kakaa (prema kakao), Bilbaa (prema Bilbao),
i) a-e: dvanaest, maestral, aerodinamian, imena Izrael, Mihael,
j) a-i: arhaizam, naime, zaista, naivan, kokain,
k) a-o: aorist, naoit, naoko, praotac, zaobliti, zaova, kakao, izaoltarski,
I) a-u: autentian, autocesta, jaukati, nauiti, pozauna, pauina,
m) e-a: idealan, kreacija, realizam, ocean, G jd. kombinea (prema N jd. kombine), rezimea, Bornea (prema Borneo), Jonkea (prema prezimenu Jonke),
Molierea, Shakespearea (prema prezimenima Moliere i Shakespeare) imenima kao Andrea, Lea, Tea, Matea,
n) e-e: deetatizacija, neegoistian, A mn. kombinee, dekoltee (prema N jd.
kombine, dekolte),
nj) e-i: ateist, tein, kaleidoskop, veleizdaja, neizljeiv, neistina, N nm. kombinei, rezimei,
o) e-o: aneo, seoce, teologija, teorija, neobjektivan, preosjetljiv,
p) e-u: euharistija, eunuh, Europa, neuvjerljiv, sveuilite, DLjd. dekolteu,
r) o-a: kroatist, oaza, memoari, trotoar, psihoanaliza, Noa, oboa, G jd.
rokokoa (prema rokoko), Hugoa (prema Hugo),
s) o-e: poezija, srednjoeuropski, G jd. oboe (prema oboa), A nm. lavaboe (prema lavabo), depo e,
) o-i: doista, doimati se, heroizam, poistovjetiti, sjeveroistok, N nm. nivoi,
reoi,
t) o-o: crnook, pooim, poodavna, tihooceanski, srednjootoki,
u) o-u: bjelouka, prouavati, prouzroiti, DL jd. rokokou, depou,
v) u-a: akcentuacija, aktualan, peruanski, protuavionski, protuakcija, G jd.
ragua (prema ragu), tabua,
z) u-e: Suez, pirueta, influencija, protueuropski, A mn. kakadue (prema kakadu),
) u-i: obuimati, polu idiot, meuigra, opstruirati, beduin, etui, N nm. intervjui, tabui, kakadui,
x) u-o: poluotok, protuobrana, protuotrov, suoiti, uope,
y) u-u: meuusjev, protuudar, protuusluga, suuenik, suurednik, DL jd. raguu,
kakaduu.

h)

Opi dio

27

Kao to je reeno u 1., u hrvatskome knjievnome jeziku postoji dvoglasnik

Ijel koji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina gotovo neprekidno pie ije.
Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u naelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se pie ije.
On je uvijek dug: bijellbjel/ i veoma se lako razlikuje od kratkoga glasovnoga
skupaje, koji se pieje: bjelina Ibjelinal. Stoga se veoma lako razlikuju parovi ovakvih
rijei:

Naa susjeda sve vie sjedi.

Naa susjeda sve vie sijedi.
Duhovno gaje ujedinila u velikom djelu nae zemlje.
Duhovno gaje ujedinila u velikom dijelu nae zemlje.
Radio je u novom odjelu.
Radio je u novom odijelu.
Neke ene uspjevaju svojom ljepotom.
Neke ene uspijevaju svojom ljepotom.
Pretposljednja reenica znai da je ljepota nekih ena pjesma, a posljednja, uzeta iz jednoga
filma,

28

29

30

.
3"1

22

znai

da neke ene svojom ljepotom postiu uspjehe.

Tako se razlikuju i ove rijei:

ljevak 'ljevoruk ovjek' -lijevak 'naprava za lijevanje'
sjelo s. r. : sjeo - sijelo 'posijelo'
sjena 'zatanmjeni dio' - sijena, G jd. od sijeno.
. Razlika je izmeu dvoglasnika je i skupa je na njegovu mjestu i u tome to u
knjievnom izgovoru ispred dvoglasnika glasovi l, n ostaju bez promjene pa se lijep,
lijevak, slijep, gnijezdo, snijeg, snijet izgovara lliep/, 11ievakl, Isliep/, Igniezdol, Isnieg/,
Isniet! a kad na to mjesto dolazi kratkoje, ti se glasovi saj uje zamjenjuju sa lj, nj
II, ~I ~a se ljepota, ljevi, sljepoa, gnjezdace, snjean, snjetljiv izgovaraju Ilepotal,
Ilfwi/, Islepoa/, Igtiezdace/, Istiean/, Istietljiv/.
Dvoglasnik se tee razlikuje od dugogaje koji se nalazi u nekim rijeima, npr.:
djela, G mn. od djelo - dijela, G jd. od dio
sjena, G mn. od sjena - sijena, G jd. od sijeno
zahtjeva, G mn. od zahtjev - zahtijeva, 3. os. prez. od zahtijevati.
Tako i u rijeima kao djedo, djeva, djelce, zamjerati, namjetati, zasjedati...
Ima miljenja da je i tu dvoglasnik i da bi trebalo pisati ije, ali je neprekinutom
. .. tradicijom ustaljeno pisanje je.
Odreena je tekoa u tom to ima rijei u kojima je troglasovna skupina ije, a
nije dvoglasnik: grije, smijem, smijem se, nijedan, G jd. kutije, hijena, higijena. No

23

taj se skup u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika jer je dvoglasnik jednosloan, a

taj skup ije dvosloan. Primjere v. i u poglavlju Glas j.
Na mjestu dvoglasnika u knjievnome se jeziku moe izgovarati i troglasovni
slijed ije, ali to je rijetko i stilski obiljeeno jer dolazi samo u pjesnitvu zbog stiha.
Tekoa je u pisanju dvoglasnika je jo i u tome to neke rijei iste osnove i pojedini
oblici iste rijei imaju na istom mjestu razliite glasove: dvoglasnikje, glasovni skup
je ili glasove e, i, npr. dio - dijela - djeli, brijeg - brjei ...

To je stoga to se neke takve imenice govore i s kratkim naglascima na pre-, npr.

prevrat, prebjeg, precrt (i precrt), predah. pretek ... pa se onda taj pre- samo produljio,
a nije se zamijenio dvoglasnikom.
Sve takve obinije rijei popisane su u Pravopisnom rjeniku. U kolebanju izmeu
likova sa pre- i prije- bolje je upotrijebiti likove sa prije-o
36

Snalaenje u tim promjenama olakano je time to one nisu nepredvidive, nego

tvore odreeni sustav.
Kad se shvati sustav po kojem se ti glasovi smjenjuju i znaju kategorije u kojima se
smjenjuju, bit e znatno olakano i pIsanje tih glasova i bez pojedinanoga zagledanja
u pravopisni rjenik.
Ako se kao polazite uzme osnovni lik rijei (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se
promatra kad se ti glasovi smjenjuju i kako se smjenjuju, sustav se moe prikazati u
dvama osnovnim pravilima i nekoliko dodatnih.

32

rasjei, sasjei, usjei, zasjei.

Dvoglasnik imamo u pojedinanim rijeima:

htijenje (uz htjenje) prema htjeti; mnijenje (uz mnjenje) mnijem, mnim; pijevnica, pijevac, pijetao prema pjevati; odijelo, opijelo i sijelo prema odjeti, opjevati i sjesti.

I. Duljenje sloga s kratkim je

33

Ako se slog s kratkim je dulji, u jednim tipovima i rijeima na njegovo mjesto

dolazi dvoglasnik, a u drugima samo produljeno je.
Duljenje kratkogaje daje dvoglasnik u nesvrenim glagolima i glagolskim imenicama ako u svrenome obliku nisu u osnovi rijei mjera, mjesto i sjesti:
dospjeti: dospijevati, dospijevanje, nadjeti: nadijevati, nadijevanje, odoljeti: odolijevati, odolijevanje, pOdsjei: podsijecati, podsijecanje, razumjeti: razumijevati,
razumijevanje, sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje, zapovjediti: zapovijedati,
zapovijedanje, zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje ...
Ako su u osnovi glagola i glagolske imenice rijei mjera, mjesto i sjesti, tada je
samo dugo je, v. 37.

34

Na mjestu osnovnoga e, i u letjeti, lei, liti, njihovih sloenica i sloenica sa -zreti

u poloajima u kojima se taj slog dulji, dolazi dvoglasnik:
letjeti: lijetati, lijetanje, doletjeti: dolijetati, dolijetanje, poletjeti: polijetati, polijetanje ... , lei: lijegati, lijeganje, podlei: podlijegati, podlijeganje, zalei: zalijegati, zalijeganje ... , dozreti: dozrijevati, dozrijevanje, nazreti: nazrijevati, nazrijevanje, sazreti: sazrijevati, sazrijevanje, liti: lijevati/lijevanje, naliti: nalijevati,
nalijevanje, proliti: prolijevati, prolijevanje ...
U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u jednih se imenica to pre- dulji
u prije- s dvoglasnikom:
prijekor: prekoriti, prijelaz: prtilaziti, prijedlog: predloiti, prijelom: prelomiti,
prijenos: prenositi, prijepis: prepisati, prijevod: prevoditi, prijevoz: prevoziti ...
u drugih se javlja i dugo pre-: pregib, pregled, prekid, prelet, premaz, prepad,
prepjev, preplet, prerez, presjek, preskok ...

35

24

Dvoglasnik imaju glagolske imenice umijee, dospijee i prispijee.

Glagol sjei i njegove sloenice imaju u jednim oblicima je, a u drugima dvoglasnik:
sjNi, sijeem, sijee... , sijeci, sijekui, sijecijah, sjekao, sjekla, sjeen;
Odsjei, odsijeem, odsijee... , odsijeci, Odsjekoh. odsijee, odsjekosmo, Odsjekavi, odsjekao, odsjekla, odsjeen.
Tako je i u glagola isjei, nasjei, opsjei, pOdsjei, posjei, presjei, prosjei,

37

38

U ostalim tipovima i rijeima, koje su u pretenoj veini, duljenjem ne postaje

dvoglasnik, nego samo dugo je. To se zbiva:
a) u genitivu mnoine:
mjesto - mjesta, djelo - djela, vjera - vjera, medvjed - medvjeda ...
b) ispred dvaju zvonanika od kojih je prvi l, lj, n, r, v:
djelo - djelce, ponedjeljak - ponedjeljka, nedjelja - nedjeljni, zasjenak - zasjenka, smjer - smjerna - smjerno - smjernica - smjernost, vjera - vjerna vjernik - vjernost, vidjeti - vidjevi, probdjeti - probdjevi ...
U pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna.
c)

u sloenicama tipa kUtomjer, pOlumjer, toplomjer ...

d) u imenica od milja i izvedenica od njih:

djevojka: djeva, djevin, djevac;

djed: djedo, djedin;
Stjepiin: Stjepo, Stjepin, Stjepov...
Stjepo se govori i s dvoglasnikom pa se moe pisati i Stijepo.
39

e) u nesvrenih glagola i izvedenica od njih ako su im u osnovi rijei mjera, mjesto i sjesti:
zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namjetati, namjetanje,
namjetalo; zasjesti: zasjedati, zasjedanje ...
uz rjee: zamjerati, zamjeranje, namjetati, namjetanje, zasjedati, zasjedanje ...

25

Ako u osnovi glagola nisu rijei mjera, mjesto i sjesti, tada umjesto dugoga je
dolazi dvoglasnik, v. 33.
f) u imenica izvedenih sa -je: bezvjerac - bezvjerje, krivovjerac - krivovjerje,
licemjer -licemjerje, proturjeiti - proturjeje, sredovjek - sredovjeje ...

II. Kraenje sloga s dvoglasnikom

43

Dugo je je u takvu poloaju i u troslonih izvedenica s dvoglasnikom u osnovi:

izvijestiti - izvjee, obrjeje, obrijeje, pOdbrjeje, pOdbrijeje, uz kolebanje
jer je naslijediti - naslijee i nasljee (nasljee), rijeka - rijeje, porijeje i
porjeje, ali samo korijenje, ocvijee, gorocvijee.

40

gl i u ovih rijei:
mjerov prema mjera; vjetac, vjeev prema vjet, vjetica; pjev prema pjevati;
bdjenje (uz bdijenje) prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti; mnjenje
(uz mnijenje); rjenik, vjesnik (uz rjenik, vjesnik i rijetko rjenik, vjesnik);
zvjerka.
Zanijekani lik prezenta glagola biti glasi nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, ali
se javljaju i stilski obiljeeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu, koji se
mogu izgovarati s dvoglasnikom /njesam, njesi, njesmo, njeste, njesu/ ili troglasovno
/nijesam, nijesi .. .!. Trea osoba jednine ima samo troglasovno ije: nije.

*
41

Troglasovni se slijed ije u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika, ali se jednako

pie te stoga valja spomenuti u kojim se kategorijama i rijeima javlja.
Troglasovni slijed dolazi u prezentu glagola tipa biti, liti, piti, iti, mniti, umjeti i
njihovih sloenica, sloenica sa -htjeti i -spjeti te glagola smjeti, brijati i sl.:
liti - lijem, piti - pijem, iti - ijem, umjeti - umijem, izumjeti - izumijem,
razumjeti - razumijem, sporazumjeti se - sporazumijem se, smjeti - smijem,
prohtjeti - prohtijem, ushtje ti - ushtijem, dospjeti - dospijem, prispjeti - prispijem, uspjeti - uspijem ... , brijati - brijem ...

42

Glagoli bdjeti, mniti, vreti i njihove sloenice uz prezent bdim, bdi... , probdim,
pro bdi... , mnim, vrim, vri, provrim, provri... , imaju i troglasovni slijed ije: bdijem, bdije... , probdijem, probdije... , mnijem, mnije, vrijem, vrije... , provrijem,
provrije ...
Glagol zreti u znaenju 'gledati', obian u sloenici nazreti, obazreti, prozreti ima
prezent niizrem, niizre... , obazrem, prozrem ... , a zreti u znaenju 'sazrijevati': uz
zrem izrim, sazrem, sazrim ima i likove s troglasovnim slijedom: zrijem, sazrijem ...
Troglasovni slijed imaju pridjevi s morfemskom granicom u padenim oblicima:
niijega, novijega ili G jd. imenica na -ija kao kutije, rakije... , prilog prije i . lik broja
dva - dvije. Posljednja se rije izgovara i s dvoglasnikom /dvje/.
Taj slijed imaju i zamjeniki i pridjevni likovi na -ijeh, -ijem(a), npr. tijeh, dragijeh,
tijem, dragijem(a) ... , ali to su danas zastarjeli oblici i mogu se upotrijebiti samo s
posebnom stilskom obiljeenosti. Stilski su neutralni oblici na -ih, -im(a).
S tim slijedom ima i vie posuenica kao to su dijeta, garderobijerka, garsonijera,
higijena, hijena, orijent, orijentalan, orijentalac, orijentirati se i dr.

26

44

Ako u oblicima i tvorenicama na mjestu dvoglasnika dolazi kratak slog, tada se

dvoglasnik smjenjuje s kratkimje. Pri tome se l + j, n + j smjenjuju sa lj, nj:
bijel - bjelina, cijena - cjenik, smijean - smjeniji, vijek - vjekovati,
ocijeniti - ocjenjivati, mlijeko - mljekar, snijeg - snjean ...
Saje zamjenjuje se i iza poetnoga r, kad on dolazi iza otvornika ili zapornika, a
ispred se rnalazi morfemska granica:
rjenik, rjeica, korjeni, ukorjenjivati, proturjeiti; odrjenica, odrjeenje,
razrjenica, razrjeivati, razrjeenje, razrjeivati...
Kad se takav slog nae iza pokrivenoga r, tj. kad je r posljednji glas u stalnoj zapornikoj skupini, tada u oblicima i tvorenicama od etiriju rijei
vrijeme, privrijediti, upotrijebiti, naprijed
dolazi e, a u ostalihje.
Sa e ili sa i zamjenjuje se i u imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih ako je
takav lik osnovne rijei slubeno ustaljen iako ope rijei imaju je.
1. Primjeri

obinijih rijei

u kojima dolazi e:
vrijeme~ vremena, meuvremena, nevremena, poluvremena,
bezvremen(ost), istovremen(ost), kratkovremen(ost), nesuvremen(ost),
povremene ost), prijevremene ost), suvremene ost), vremenit, vremenski,
vremean ...
privrijediti: privreda, privredljiv, privredni, privredn ica, privredniki,
privrednik, privreivati ... (Ostali od -vrijediti imaju vrje-, zato
obezvrjeivati. )
Nesvreni oblik glagola privrijediti moe imati dvostruke oblike: privrjeivati
i privreivati.
upotrijebiti: upotreba, upotrebni, upotrebljavati, upotrebljiv(ost),
upotrebljivati, neupotrebljiv(ost), zloupotrebljavati, zloupotreba,
zloupotrebljiv( ost), zloupotrebljivati ...
Samo je po sebi razumljivo da e dolazi u oblicima i izvedenicama od glagola
trebati: potreptina, nepotreban, nepotrebnost, potreba, potreban, potrebitost,
potrebnost, ustrebati, zatrebati ...
naprijed: napredak, napredan, naprednost, naprednjaiti se, naprednjaki,
naprednjak, naprednjavo, napredovati...
Od tvorenica priloga naprijed valja razlikovati tvorenice priloga unaprijed
jer zadravaju dvoglasnik: unaprijediti, unaprijeen, a ako se dvoglasnik smjenjuje, smjenjuje se sje: unaprjeivati.
U ustaljenim imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih:
Breani, Bresnica, Brestaa, Brestik, Brestova Draga, Brestovac, Brestovica, Brestovanin, Brestovanka, brestovaki, Drenovac, Drenovljanin,
Drenovljanka, drenovaki, Drenov Klanac, Kretelovac, Preko ...

27

treska', uz treskica); vrijesak: vrjeskovi (ali vrijesci); vrijed: vrjedovi; vrijes:

vrjesovi, vrjesina; vrijea: vrjeast, razvrjeenje, razvrjeivati se, uvrjeivati
se ...

2. Primjeri ostalih rijei samo saje:

crijep: crjepar, crjepara, crjeparev, crjeparov, crjepi, crjepina, crjepovi,
crjepovlje ...
crijevo: crjevaca (G mn. od crijevce), crjevar, crjevarev, crjevarov, crjevarski ...
grijeh: bezgrjean, bezgrjeno, bezgrjenost, grjehota, grjean, grjei,
-grjenica, grjeniin, grjeniki, grjenik, grjenikov, grjenost, nepogrjeiv(ost), ogrjeenjE, ogrjeivati se, pogrjean, pogrjeiv, pogrjei- .
vati, pogrjeivost, pogrjeljiv(ost), pogrjeka, pogrjeno, pogrjenost,
sagrjeenje, zgrjeenje ...
krijepiti: krjepak, krjepina, krjepitelj, krjepkoa, krjepkost, krjepost, krjepostan, krjeposnica, krjeposnik, obeskrjepljenje, obeskrjepljivati, okrjepa, okrjepljenje, okrjepljiv(ost), okrjepljivati ...
prijek: isprjeivati (se), naprjeac, oprjean, oprjenost, oprjeka, poprjean, poprjeice, poprjeivati, poprjeke, poprjenica, poprjenost, prje-

45

Od modar je modrjeti i pomodrjeti, omodrjeti; od ogrijati je ogrjev i ogrjevni.

3. To vrijedi i za oblike i izvedenice pet rijei: brijeg, brijest, drijen, trijezan, drijematipaje

brijeg: brjegovi, brjegovit(ost), brjei, brjeina, brjeuljkast, brjeuljast,

brjeulji, brjeuljak, izbrjeak, obrjeak, podbrjeje ...
brijest:

preprjeavati, preprjeenje, preprjeivati,

preprjeka,

brjestovaa,

brjestovina ...

trijezan: trjezniji, istrjenjenje, istrjenjivati, otrjenjenje, otrjenjivati,

rastrjenjenje, rastrjenjivati, trjeznoa ...
drijemati: drjemina, drjemeljiv(ost), drjemljiv(ac), drjemljivica, drjemljivko, drjemljiv(ost), drjemniji, drjemnuti, drjemucati, drjemuckati,
razdrjemljivati se ...

sprjeavanje,

ali se uz navedene jekavske oblike od tih pet rijei, koji su u skladu s brinim
i produbljenijim odnosom prema hrvatskomu knjievnome jeziku, mogu rabiti
i likovi bez j.

sprjeavati, upoprjeivati, uprjeivati, zaprjeavanje, zaprjeavati,

zazaprjeka ...
zaprjeivati ...

prjeenje, zaprjeiva, zaprjeivati, zaprjeljiv, zaprjean,

prijetiti: poprjeivati, priprjeivanje, priprjeivati,

Srijem: Srjemica, Srjemiica, Srjemiin ...
strijela: nastrjeljivati, odstrjei, strjelast, strjelica, strjeliast, strjelimice,
strjelini, strjelite, strjelomet, strjelovit( o), strjelja, strjeljaica, strjeljaki, strjeljana, strjeljivo ...
trijebiti: istrjebljavati, istrjebljenje, istrjebljiv, istrjebljivati, neistrjebljivost, otrjebljavati, otrjebljenje, otrjebljivati, rastrjebljenje, rastrjebljivati ...
vrijediti ('biti na cijeni'): bezvrjedniji, malovrjedniji, najvrjedniji, nevrjedniji, obezvrjeivati, vrjedniji, vrjednoa, vrjednosnica, vrjednota, vrjednovanje, vrjednovati, zavrjeivati ... , ali u izvedenice od privrijediti dolazi samo e, kako je ve navedeno u 43.
vrijediti ('pozlijediti'): povrjeda, povrjeditelj, povrjediteljev, povrjedljiv(ost), povrjeivanje, povrjeivati, uvrjeda, uvrjedilac, uvrjeditelj,
uvrjedljiv(ost), uvrjedljivo, uvrjeenik ...
drijeb: idrjebati, drjebanje, drjebati, drjebovi ...
drijebe: drjebad, drjeban, drjebeta, drjebeak, drjebei, drjebence,
drjebece, drjebica, drjebiica, drjebna, drjebnost, drjepanik, (\
drjepi, drjepina...
\
Tako i u ostalim slabobrojnim porodicama ili pojedinanim rijeima:
krijes: krjesovi; prijesan: prjesniji; mrijestiti: mrjestilite, mrjestite, mrjestilo; tetrijeb: tetrjebovi (ali tetrijebi), tetrjebica, tetrjebi; trijes: trjesovi;
trijesak: trjeskovi (uz trijesci); trijeska: trjeica (drugo je treica 'mala
28

brjestik, brjestov, brjestovac,

drijen: drjeni, drjeni, drjenik, drjenov, drjenovac, drjenovaa, drjenovina, drjenjina, drjenjinica, pazdrjenovina pazdrijen) ...

ac, prjeanin, prjeanka, prjeanski, prjei, prjeica, prjeice, prje

ka,

brjesti,

46

Dvoglasnik se krati u ovim kategorijama i rijeima:

1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskome knjievnome jeziku ne moe ispred naglaska biti dugi slog, a prema tome ni dvoglasnik:
a) u izvedenicama koje imaju naglasak na dometku, a to su imenice na -ota,
-oa,

-urina, -ance, -ence, -ace, -!ce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit:

lijep -ljepota, grijeh - grjehota, slijep - sljepoa, trijezan - trjeznoa, smijeh - smjehitrina, zvijezda - zvjezdurina, bijel- bjelance, dijete - djetence,
gnijezdo - gnjezdQce, tijelo - tjelece, bijel- bjelina, cijel- cjelina, lijek
-ljekovit, brijeg - brjegovit, strijela - strjelovit, mijeati - mjeovit.
Nijedna izvedenica sa -ina nema dvoglasnik, samo to neke imaju naglasak
ispred dometka, v. 52.
47

b) u imenicama naglasnoga tipa kova - kovaa, a to su imenice na -a, -ar,

-a i mnoge na -ik:
mijenjati - mjenja, mlijeko - mljekar, cvijee - cvjear, cijev - cjf:va,
zvijezda - zvjezda, cijena - cjenik, sijeno - sjenik, grijeh - grjenik ...
e) u svim imenicama . r. izvedenima od imenica m. r. pod b):
cjepaica, pripovjedaica, cvjearica,

mljekarica,

svjearica,

grjenica,

sljeparija ...
d) u prvom dijelu sloenica ispred naglaska:

bjelouka, bjelogarica, sjenokoa, zvjerokradica,

cjeloveernjl. ..

29

e)

48

d) u svim pridjevima naglasnoga tipa gologlav, bez obzira nalazio se slog saje

u svim nesvrenim glagolima na -ivati, -avati izvedenima od svrenih s

dvo glasnikom:
dodijeliti - dodjeljivati, ocijeniti - ocjenjivati, pobijediti - pobjeivati,
zamijeniti - zamjenjivati, osvijetliti - osvjetljivati, obavijestiti - obavjetavati, iskorijeniti - iskorjenjivati, rijeiti - rjeavati, istrijebiti - istrjebljivati, povrijediti - povrjeivati, otrijezniti - otrjenjavati, sprijeiti
- sprjeavati ...
Valja imati na umu da i svi oblici svrenih glagola imaju dvoglasnik, a
nesvrenih imajuje premda se naglasak mijenja:

52

ocijeniti: ocijenim, ocijeni... , ocijeni!, ocijenivi, ocijenio ...

ocjenjivati: ocjenjujem, ocjenjuje, ocjenjuj!,

ocjenjujui,

ocjenjivao ...
Posebno valja imati na umu da glagol ski pridjev trpni svrenih glagola
ima dvoglasnik: dOdijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeen,
otrijenjen, unaprijeen, upotrijebljen ...
I izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju dvoglasnik, kao i osnovne rijei: iskorijenjenost, obavijetenost, povrijeenost, uvrijeenost,
zaslijepljenost ...

49

53

fl u ostalih rijei:
tijelo - tjelesa - tjelesina - tjelece - utjeloviti, dijete - djetence, djetiak, bijel - bjelasati se - objelodaniti, bijeg - bjegunac - bjegunstvo bjegunica, lijen -ljenariti, vijek - vjekovati, svijetliti - svjetlucati se ...
2. kad bi se dvoglasnik naao na mjestu gdje je slog kratak, i to:
a) u nejednakoslollih imenica s. r.:

50

dijete - djeteta, zvijere - zvjereta, drijebe - drjebeta, vrijeme - vremena,

nevrijeme - nevremena, poluvrijeme - poluvremena ...
b) u dugoj mnoini imenica koje u jednini imaju postojan naglasak:
bijeg - bijega - bjegovi, bijes - bijesa - bjesovi, snijeg - snijega - snjegovi,
svijet - svijeta - svjetovi, vijek - vijeka - vjekovi, lijevak -lijevka -ljevkovi,
korijen - korijena - korjenovi ...
Ako je naglasak u jednini nepostojan, u dugoj mnoini dvoglasnik ostaje:
lijek -lijeka -lijekovi, dio - dijela - dijelovi, tijek - tijeka - tijekovi, brijest
- brijesta - brijestovi.

51

c)

30

Kratka mnoina svih imenica ima dvoglasnik: bijezi, brijezi, snijezi, korijeni ...
u komparativu i superlativu svih pridjeva:
blijed - bljei - najbljei, bijedan - bjedniji - nijbjedniji, lijep -ljepi
- nijljepi, rGzgovijetan - razgovjetniji - najrazgovjetniji, prijek - prjei
- nijprjei, smijean - smjeniji - nijsmjeniji, vrijedan - vrjedniji - nijvrjedniji, trijezan - trjezniji - nijtrjezniji...

54

ispred naglaska ili iza njega:

bjelokos, sjedokos, ljepoak, ljevo ruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek,
dvostjen, debelostjen ...
e) u prvom slogu sloenih imenica tipa nogomet:
bjelokost, bjelolist, cjevovod, mljekovod...
a po tome i kolosijek ... (za razliku od pridjeva kao drvosjek ... )
fl u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a to su imenice s dometcima
-i, -i, -telj, -ica, -ara, -ina, -iljka, -ulja, -ua, -ba, -ite
i pridjevi s dometcima -an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -ljiv:
cvjeti, brjesti, bjei, korjeni, izvjestitelj, iskorjenitelj, uvrjeditelj,
cjevica, mljekara, cvjetina, svjetina, crjepina, cjediljka, mljekulja, cvjetua,
pljenidba, primjedba, sljedba, ljeillte, mrjestilite, strjellte ... , pjean,
zvjezdan, bljeahan, zvjezdast, strjelast, bjelkast, bjelcat, cjelcat, rjeit,
vjeit, korjenit, neizbjeiv, neprocjenjiv, uvrjedljiv ...
g) u genitivu mnoine imenica . r. na -ijevka kad dolazi nepostojano a:
dvocijevka, dvocijevke - dvocjevaka,
jednocijevka, jednocijevke - jednocjevaka,
popijevka, popijevke - popjevaka ...
Od kolijevka je kolijevaka i koljevaka.
Kad nema nepostojanoga a, ostaje dvoglasnik: dvocijevki, jednocijevki, popijevki,
kolijevki...
Imenike izvedenice s dometcima -a, -ac, -ak, -anin, -ina, -ica, -ik, -je, -ka, -ko,
-lo, -nica, -onja, -stvo i pridjevne sa -(a)n, -ni, -ov, -ski imaju razliite naglaske pa
prema tome jedne izvedenice zadravaju dvoglasnik, a druge na njegovu mjestu imaju
kratko je. (Sve takve rijei navedene su u Pravopisnom rjeniku.)
III. Ostala pravila

55

56

1. Ispred o umjesto dvoglasnika dolazi samo i:

cijel- cio; dijela - dio; donijeti, donijela - donio ...
To vrijedi i za kratko je u glagola na -jeti: vidjeti, vidjela, vidjelo, ali vidio,
htjeti, htjela, htjelo, ali htio, ivjeti, ivjela, ivjelo - ivio; i u glagola koji u
infinitivu zavravaju na -ljeti, -njeti, a prezent imaju -lim, -nim: eljeti, elim,
eljela, ali elio, kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnjelo, ali kopnio ...
Jedino je sjeo, odsjeo, zapodjeo i vreo, zreo uz vrio, zrio. Pridjevi su samo
vreo i zreo.
2. Naelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisna imena) upotrebljavaju
prema izgovoru kraja iz kojega potjeu, vrijedi i za imenice s dvoglasnikom i
s glasovima koji se s njime smjenjuju, pa ima prezimena:
Bijeli, Bili, Beli, Nijemevi, Nimevi, Nemevi, Njemi, Nemi,
Bjelobrk, Bilobrk, Belobrk, Cvjetkovi, Cvitkovi, Cvetkovi, Medvednica,

Drinovci, Drenovci,

Liki

Osik, Tisno ...

31

Dakako, ako u knjievnome jeziku nije usvojeno drugaije, npr. Osijek, Rijeka.
Prezimena koja se tradicijom piu s ie, ne treba pisati s ije: BieZi, Niemevi ...
Prema osnovnome tei glagoli i izvedenice imaju -tjecati, a prema tai, taknuti
imaju -ticati:
dotjecati: do tei
doticati: dotai
istjecati: istei
isticati : istai
natjecati: natei
naticati : natai
optjecati: optei
opticati : optai
potjecati: potei
poticati: potai
pritjecati : pritei
priticati : pritai
stjecati : stei
sticati: stai
utjecati: utei
uticati : utai
zatjecati: zatei
zaticati : zatai
protjecati: protei
proticati : protai.
Prema tome se razlikuju i imenice: natjecanje, stjecanje, utjecanje ... , od imenica:
naticanje, sticanje, uticanje ...

57

JEDNAENJE I GUBLJENJE GLASOVA

59

Pravopis dakle biljei sva spomenuta jednaenja to se dogaaju unutar jedne riU elji pak da napisana poruka bude sasvim jasna, ne biljee se, ak ni unutar
jedne napisane rijei (cjeline izmeu dviju bjelina), sve prilagodbe to se ostvaruju u
govoru jer nisu prisutne u jezinoj svijesti. Po tome hrvatski pravopis nije, kao ni u
drugih jezika, vjerna slika izgovora jer ne piemo onako kako izgovaramo.
Ta se problematika prikazuje u sljedeim poglavljima.

jei.

Veina je tih jekavskih likova openito usvojena, ali se u nekima grijei, npr. u
upotrebi opticaj umj. optjecaj; sticaj prilika umj. stjecaj prilika i dr.

58

U hrvatskome se jeziku glasovi jednae po zvunosti i po tvorbenome mjestu.

U jednaenju po zvunosti sudjeluju samo umnici razliiti po zvunosti tako da
se prvi prilagouje drugomu kako bi bili jednaki po zvunosti.
U jednaenju po tvorbenome mjestu sudjeluju samo tri umnika: s, z i h i zvonanik
n kako bi se izgovorna mjesta nala blie jedno drugomu.
Ako bi se jednaenjem i tvorborn nala jedan do drugoga dva ista zapornika, jedan
se od njih gubi, ali u hrvatskome knjievnome jeziku ima i udvojenih zapornika, to
znai da je gubljenje ogranieno na odreene skupine.

Jednaenje
60

pO zvunosti

se jednae samo umnici. Oni se dijele po zvunosti na zvune i

Svaki zvuni urnnik ima svoj bezvuni parnjak. Njihova se podjela
moe vidjeti u sljedeoj tablici.

1. Po

zvunosti

bezvune.

zatvornici
b
p

g
k

tjesnanici

slivenici
dz!I
V

z i

I h

Iz te se tablice vidi da bezvuni urnnici c, h i/nemaju svojih zvunih parnjaka.

Zvukovi koji se uju pri izgovoru i skupini ispred njih triju, ne pripadaju na
razlikovnoj (fonemskoj) razini jezinim glasovima hrvatskoga jezika i zato se
u pismu ne biljee, osim u uskostrunim raspravama.
2. umnici razliiti po zvunostijednae se u skupovima i=eu dvaju otvomika
tako da se prilagouju posljednjemu urnniku. Te se promjene biljee po ovim
pravilima:
Zvuni se umnik mijenja ispred bezvunoga u svoj bezvuni parnjak. Zato u
oblicima i u tvorbi rijei valja pisati primjerice:
vrabac - G jd. vrapca (ne vrabca), vrapi
sladak - . r. slatka (ne sladka), slatkoa
bogac - N mn. bokci (ne bogci), bokija
dolazak - N mn. dolasci (ne dolazci)

32

33

r. teka (ne teka), tekoa

omeak - G jd. omeka, naleke, smekast
svjedoiti - ali sVjedodba (ne sVjedoba).
Jednako je tako u sloenicama u kojih je prvi dio prijedlog. Zato se pie:
iskopati (ne izkopati), iscijediti, natpolovian, opkopati, othraniti, otkriti,
potkopati, pretposljednji, raskinuti, isfabricirati, usprkos.

teak -

Kad bi se bezvuni umniki skupovi st i t nali ispred zvunih umnika, takoer

se jednae poto im prethodno ispadne -t. Tako se pie vjeba, izvlazben i dr. Od toga
odstupaju sloenice s brojevima na -st, kao estgodinji (v. 65.).

65

Od toga se opega pravila izuzima zvuni umnik d koji u pismu ostaje nepromijenjen:
a) u sloenicama ispred bezvunih unmika c, , , s, , npr.
dc: nadcestar, odcijepiti, odcjepljenje, odcuriti, odcvrkutati, podcijeniti ...

61

d: nadovjean, odepiti, podiniti...

d: nadutan, odunuti ...
ds: predsjednik, predstava, odseliti, odsjei, odsjek, odstupnica, odsvirati ...
d: poditi, odetati, odkrinuti, oduljati se, odutjeti;
b) u sloenicama s prijedlozima ispod i iznad, kao ispodprosjean, ispodpletati,
ispodsljemenski, iznadprosjean;
c) i u drugim sloenicama zbog jasnoe:
naddravni, naddrutven, poddijalekt, podakon, podtajnik, podtekst, podtip,
predturski, nadtutor, oddeklamirati, odtok (drugo je otok), odtui (drugo je
otui), nadtrati (drugo je natrati), odzdraviti (drugo je ozdraviti), oditati
(drugo je oitati).
Bezvuni se umnik mijenja ispred zvunoga u svoj zvuni parnjak. Zato se i pie
primjerice:
narudba (ne naruba) prema naruiti
primjedba (ne primjetba) prema primijetiti
tobdija (ne topdija) prema top + dija
zdruiti (ne sdruiti) prema s + druiti.
Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to:
1. Zvuni unmik dobiven od bezvunoga ostaje nepromijenjen u itavoj sklonidbi. Zato se u genitivu nmoine pie:
G mn. svjedodaba prema N jd. svjedodba
G mn. narudaba prema N jd. narudba
G mn. primjedaba prema N jd. primjedba
G mn. enidaba prema N jd. enidba.
2. Obrnuto, bezvuni unmik dobiven j ednaenj em od zvunoga mijenja se u genitivu nmoine u zvuni:
G mn. nebaca prema N jd. nepce
G mn. biljeaka prema N jd. biljeka
G mn. domorodaka prema N jd. domorotka
G mn. klubaka prema N jd. klupko.

62

63

64

34

66

Dvostruko se mogu pisati oblici sloenica (sa spojnikom -0- i bez njega), kao
petogodinji i petgodinji (ne pedgodinji),
estogodinji i estgodinji (ne ezgodinji),
devetogodinji i devetgodinji (ne devedgodinji),
etrnaestogodinji i etrnaestgodinji (ne etrnaezgodinji),
dvadesetodvogodinji i dvadesetdvogodinji (ne dvadesedvogodinji),
dvadesetdevetogodinji i dvadesetdevetgodinji (ne dvadesedevedgodinji),
devedesetogodinji i devedesetgodinji (ne devedesedgodinji),
tisuugodinji i tisugodinji (ne tisugodinji),
tisuugodinjica i tisugodinjica (ne tisugodinjica),
desettisuugodinji i desettisugodinji (ne desetisugodinji).
Jednaenje

se u pismu ne provodi:

a) u novijim posuenicama i sloenicama na kraju prvoga dijela i na poetku

drugoga: jurisdikcija, postdiplomski, postgalenski, subpapilaran, subpolaran,

Zagrebtekstil (ime tvrtki), Zagrebfilm;
I
bl u. s~ienicama kao ivanigradski (ne ivanigradski) i drugo (vidi u Pravopisnome rjeniku);
c) u nekih imenica stranoga podrijetla i u njihovim izvedenicama: gangster,
gangsterski, gangsteraj, plebs, Habsburgovci, habsburki;
d) u pojedinanim vlastitim imenima ljudi i mjesta, kao:
Fabkovi, Zubevi; Josipdol, Podturen, Podpian, Krici jer se tako biljee
od davnine.
Prezimena kao Babac, Dabac i Gubec imaju u deklinaciji oblike Bapca, Dapca
i Gupca.

Jednaenje
67

pO izgovornome mjestu

Po izgovQrnome se mjestu jednae glasovi koji pripadaju trima skupinama: u prvoj

su skupini umnici s i z, u drugoj umnik h, a u treoj zvonanik n.
A. unmici s i z
Kad bi se umnik s naao ispred nepanika , , lj i nj, zamjenjuje se u umnik
, pa se i pie:
pae umj. pase (prema pas), lie umj.lise (prema list), milju umj. mislju
(prema misao - misli), nonja umj. nosnja (prema nositi).
Kad bi se umnik z naao ispred nepanika i d te zvonanika lj i nj, zamjenjuje se sa, pa se i pie:

35

f
groe

umj. groze (prema grozd), radilitati se umj. razdilitati se (prema

dilitati se), paljiv umj. pazljiv (prema paziti), vonja umj. vozrlja (prema
voziti).

U mnogih sloenica i u izvedenicama:

a)

zamijenio se s sa , kao

b) jednaenja po izgovomome mjestu, kao beini (umj. beini od bezini),

bei/an, beivotan, iimati, raalostiti, raariti;

-

72

iupati

obeastiti, obrai, iukati

(urnj. konstrukta isupati od izupati),

(umj. konstrukta isukati od izukati),

beutan;

b) nakon j ednaenjaz u po izgovomome mj estu stopila su se dva ista umnika,

68

kao beini (umj. konstrukta beini od bezini), bei/an, beivotan, raalostiti (umj. raalostiti od razalostiti).
umnici se s i z ne jednae po izgovornome mjestu kad se nau ispred nepanih
lj i nj:
a)

koji stoje na poetku drugoga dijela sloenice, kao izljubiti, razljutiti, uzljuljati, iznjuiti, raznjihati;

bl koji su nastali stapanjem l i n saj odje,

sljepoa,

esto na mjestu dvoglasnika je, kao:

posljednji, ozljeda; snjean, pobjesnjeti, razbjesnjeti se.

U pridjevu od naih osnova na -st, -t:

eljust> eljusni, kazalite> kazalini...
Ako se ispred nominativnoga zavretka -tak nalazi zapornik, um~ik se t gubi u
ostalim padeima: hrastak G jd. hraska, listak G jd. liska, naprstak G Jd. naprska.

B. umnikh

69

Kad bi se umnik h naao u izvedenicama ispred nepanika , zamjenjuje se sa

, pa se i pie: orai (urnj. orahi), uzdai, mjei, vri, trbui, Vlae.
Kad se umnik h nae ispred nepanika , ostaje nepromijenjen u prezentu
glagola dahtati i drhtati, dahem, drhem.

C.

70

Zvonanik

Kad bi se u izvedenicama naao zvonanik n ispred umnika b, zamjenjuje se

sa m, kao imbenik (umj. inbenik prema initi), himba, zelemba, nastamba,
stambeni, prehrambeni, obrambeni.
U sloenicama kojih prvi dio zavrava na -n, a drugi poinje sa b- ili p-, ne
biljei se govorna promjena: izvanblokovski, izvanbrani, vodenbuba, jedanput,
stranputica, izvanpartijski, crvenperka.

Gubljenje glasova
Kad bi se u tvorbi izvedenica ili sloenica nali jedan do drugoga dva jednaka
zapornika, jedan se gubi. Zbog toga se pie, npr. bezakonje urnj. bezzakonje, bezvuan,
bezub, obeznaniti; odahnuti umj. oddahnuti, odijeliti, otjerati; iznojiti se umj. izznojiti
se.

71

Isto je tako kad bi se nala dva jednaka zapornika kao plod prethodnoga:
a)

36

jednaenja

po zvunosti, kao iseliti (urnj. isseliti od izseliti), isisati, isuiti;

iaraN (umj. iarati od izarati), rairiti; pedeset (umj. peddeset od petdeset),
ezdeset (umj. ezddeset od estdeset), engleski (umj. englesski od englezski),
francuski;

umnik d ispred c gubi se u rijei otac (G jd. oc~, N mn. o~i i ~evi). U ostalim
imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak I -tka ostaju d I t:
gubitak N mn. gubitci (drugo je gubici D jd. od gubica).
c) ledac G jd. ledca N mn. ledci, mladac G jd. mladca N mn. mladci
iscjedak N mn. iscjedci, razgodak N mn. razgodci
bitak N mn. bitci, letak N mn. letci, napitak N mn. napitci
mlatac G jd. mlatca N mn. mlt;ttci1 kokotac G jd. kokotca N mn. kokotci
pripovijetka DL jd. pripovijetci, zbgonetka DL jd. zagonetci,
sudac, G jd. sudca N mn. sudci, svetac G jd. svetca N mn. svetci
Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd. Zabrdca, Gradac G jd. Gradca i Graca
(ako je tako uobiajeno);
d) u tvorbi rijei samo onda kad je potrebno razlikovati znaenje kao mladev
(prema mladac) i mlatev (prema mlatac).

Ostale se rijei za toke c) i d) nalaze u Pravopisnome rjeniku.

73

~d brazd~: !edn~~r~zdni,
dvobrazdni, trobrazdni, etverobrazdni, viebrazdni I od tuih Imemcklh osnova na -nd- i -st:
dividendni, komandni (zapovjedni), propagandni (promidbeni), sekundni;
ametistni, aoristni, azbestni, balastni, damastni (uz damasteni), kompostni,
protestni i tvistni. Od tekstni je uobiajeniji tekstovni, tekstualni, a od kontekstni
- kontekstualni.
b) Ne gube se nego se piu, i izgovaraju udvojeni zapornici:
u superlativu pridjeva kojima komparativ poinje sonantom j-: najja~i,
najjasniji, najjeftiniji, najjednostavniji, najjuniji, najjuriniji, odnosno u nekih
imenica koje se upotrebljavaju u publicistikome jeziku, kao najjelo;

a) Ne gube se u sloenih pridjeva kad je druga osnova

c) u nekim sloenicama radi lakega razumijevanja, i to:

-dd-: naddimnjaar, naddravni, poddijalekt, poddioba, preddiplomski,
preddiluvijalni, preddinastiki, preddravni
-mm-: cirkummediteranski, kilogrammetar
-nn-: izvannastavni
-rr-: hiperromantian, superradikalan, superrevizija
-tt-: posttoraks, postturski, jedna dvadesettreina (1/23)
-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje;
d) u pojedinanim sluajevima kao pssst! u znaenju 'mir!'.

37

f
. Da bi se, u skladu s pravopisnom tradicijom, sauvao osnovni oblik valJ'a pisati
d 1 t:
'

VELIKA I MALA POETNA SLOVA

a) u tvorenicama
na -ski, kao brodski, gradski, ljudski, sudski, uredski, bratski, hrvatski patriotski, svjetski;
,

Velikim se poetnim slovom piu:

na -stvo, kao ljudstvo, sredstvo, sudstvo, vodstvo, bratstvo, hrvatstvo, kmets~vo

prokletstvo;
,

74

b) u sloenicama na -to, kao budto, kadto, pokadto.

1. prva rije u reenici

2. vlastita imena
3. rijei iz poasti.
Ostale se rijei, same ili u reenici, piu malim poetnim slovom.
Izuzetci su posebno navedeni.

Veliko poetno slovo

75

Iz estetskih, reklamnih, promidbenih i drugih razloga mogu se, zbog vee uoljivosti u tekstu, i sva slova svih rijei naslova napisati velikim slovima kao npr.
imena knjiga, novina, asopisa i sl.: HRVATSKI PRAVOPIS, HRVATSKI KOLSKI
PRAVOPIS, VJESNIK, VEERNJI LIST i naslovi poglavlja, usp. VELIKA I MALA
SLOVA, GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI, SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
PISANJE RIJEI, RAZGODCI...

Prva rije u reenici

76

77

38

1. Velikim se poetnim slovom pie prva rije u reenici:

Danas sam bio na Trgu bana Jelaia gdje je etalo mnogo ljudi. inilo mi
se daje na tome prostoru, tj. izmeu Juriieve ulice i Ilice, bilo najvie
umirovljenika. Priem jednomu i upitam ga: "Jeste li Vi umirovljenik?""Nisam", odgovori mi.
Iz ovoga se odlomka moe vidjeti da se velikim poetnim slovom pie:
a) prva rije u reenici i
b) prva rije upravnoga govora.
Ako se u upravni govor umetne nepripadajui mu dodatak, nastavak se upravnoga govora pie malim poetnim slovom:
"Jeste li Vi", upitam, "umirovljenik?"
2. U dopisivanju se moe pisati dvojako.
a) Ako se iza naslova stavi usklinik, nastavak se pie velikim poetnim slovom:
Dragi prijatelju Ante!
Juer sam primio Tvoje pismo ...
b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se pie malim poetnim slovom:
Dragi prijatelju Ante,
juer sam primio Tvoje pismo ...
3. Prve rijei svojih stihova nmogi pjesnici piu velikim poetnim slovom, a neki
malim poetnim slovom.
39

r
Vlastita imena
Velikim se poetnim slovom piu jednolana i vielana vlastita imena te imenice
ili pridjevi kojima ih zamjenjujemo i u slubi su vlastitoga imena:

78

1. a) osobna imena: Antun, Ante, Boris, Boo, Boidar, Ivan, Ivo, Jakov, Jaka,
.!.osip, Joso, Marko, Milan, Mile, Luka, Luka, Petar, Pero, Vladimir, Vlatko,
Zivko, Sijepan, Tomislav; Ana, Ankica, Anica, Dunja, Marija, Marica, Katarina, Katica, Lovorka, Nada, Rua, Ruica, Vesna, Zora, Zorka, Zrinka ...
b) prezimena: Begovi, Dri, Gaj, Gubec, Gunduli, Ivi, Jagi, Jelai,
Kova, Kovaevi, Kranjevi, Mato, Maruli, Maurani, Nazor, Novak,
Novakovi, Radi, Tesla, Starevi ...
Prvo se pie ime, a onda prezime: Marko Maruli, Ivan Gunduli, Antun Gustav
~~to, Tin U!evi, A!ir?slav Krlea ... Ako zbog abecednoga reda ili drugoga razloga
pIsemo prezIme pnJe Imena, onda se poslije prezimena pie zarez: Gaj, Ljudevit;
Maurani, Ivan; Kurelac, Fran ...
2. a) imena kranskoga Boga i majke Boje u: Bog, Bog Otac, Bog Sin, Bog
Duh Sveti, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Isus, Krist, Isus Krist, Blaena Djevica
Marija, odnosno imenice kojima ih obino zamjenjujemo: Jaganjac Boji,
Otkupitelj, Svemogui, Svevinji, Spasitelj, Bogorodica, Djevica, Gospa ili
ih poblie oznauju: Majka Boja Bistrika, Majka Boja Trsatska, Gospa
Lurdska ...

79

b) imena idovskoga i islamskoga Boga: Jahve, Alah ...

e) imena poganskih boanstava i mitolokih bia: Afrodita, Belzebub, Hera,

Jupiter, Lucifer, Perun, Moloh, Pegaz, Sotona ...

~ko koje od tih imena nije vlastito ime nego je u slubi ope imenice, pie se
malIm slovom, npr. Poganski su Hrvati imali vrhovnoga boga Peruna, a Grci boga
Zeusa.
3. a) nadimci ljudima: Braco, Koka, Seka, Cico, Pepo, Maica, Vidra ...
b) nadimci i atribu~ srasli s imenom i prezimenom: Karlo Veliki, Pipin Mali,

80

Petar Kreimir Cetvrti, Ljudevit Posavski, Nikola ubi Zrinski ...

e) nadimci ivotinjama: Brundo (medvjed), Sokol (konj), arko (pas), Mica
(maka),

Kiki (papagaj) ...

d) prva rije u strunome latinskome nazivu ivotinje ili biljke: Cricetus cricetus (hrak), Felis leo (lav), Cyprinus carpio (aran) Viola odorata (ljubica),

Berberis vulgaris (utika) ...

e) rijei koje se poosobljuju i tako slue kao vlastita imena, kao: Briga (gospoa Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Srea, Strah, Zlo, Zloba, ovjek, Muenik, Rije (U poetku bijae Rije) ...
81

4. imena naroda i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Slovenci, Slovenac, ~lovenkc;; Aust~ijanci, Austrijanac, Austrijanka, Talijani, Talijan, Talijanka, Zidovi, Zidov, Zidovka, Grci, Grk, Grkinja ...
5. a) ~ve rijei u imenima kontinenata, drava, gradova, sela, osim veznika i priJedloga: Afrika, Australija, Azija, Europa, Juna Amerika, Sjeverna Ameri40

82

ka, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Ruska Federacija, Vatikan, Zagreb, Slavonski Brod, Brod na
Kupi, Dugo Selo, Sveti Petar u umi, Sveti Martin pod Okiem, Gornje Dubrave, Prvi Luka ... Tako se piu i imenice kojima zamjenjujemo slubeno
ime: Amerika, Bosna, Rusija, Sveta Stolica, Lijepa Naa (Republika Hrvatska) ...
b) jednolana zemljopisna imena, kao Cres, Loinj, Krk, Rab, Pag, Hvar, Ist,
I, Baranja, Dalmacija, Hercegovina, Istra, Kordun, Lika, Meimurje, podravina, Podunavlje, Slavonija, Biokovo, Dinara, Velebit, Vratnik (planinski prijevoj), Sahara (pustinja), Etna (vulkan), Drava, Sava, Dunav, Cetina ...
e) u dvolanih se zemljopisnih imena velikim poetrlim slovom pie samo prva rije, a druge malim ako nisu vlastito ime: Dugi otok, Kornatski otoci,
Limski kanal, Jadransko more, Atlanski ocean, Plitvika jezera, Hrvatsko
zagorje, Ravni kotari, Gorski kotar, Zagrebac'ka gora, Novigradsko more,
Otrantska vrata, Skradinski buk, Vransko jezero ... , ali: Veli !, Mali Brijun,
Mali Drvenik ...
U skladu s tim pravilom pie se i Prednji istok, Srednji istok, Daleki istok,
Divlji zapad jer su ti nazivi ustaljena dvolana zemljopisna imena. Ako pak
navedeni pridjevi pokazuju samo zemljopisni poloaj i nisu sastavni dio imena,
piu se malim slovom: daleki istok, divlji zapad, jugoistona Europa, istona
Slavonija, juna Hrvatska, sjeverna Hrvatska, zapadna Bosna, primorska Crna
Gora ...
6. imena stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, otoka, sela, zaselaka:
Afrikanac, Azijatkinja, Europljanin, Europljanka, Amerikanac; Nijemac,
Poljak, eh, panjolka, Cipranin; Primorac, Zagorac, Meimurac, Lianka;
Rijeanin, Osjeanka, Dubrovanin, Dubrovkinja, Vukovarac, Vukovarka,
Rabljanka, Dugootoanin ...
7. a) jednolana imena nebeskih (astronomskih) tijela: Sunce, Mjesec, Zemlja,
Danica, Saturn, Venera, Vlaii ... Kad se koja od tih imenica upotrijebi kao
opa imenica (v. 88.).
b) kod vielanih se takvih imena pie samo prva rije velikim poetnim
slovom, a ostale rijei malim: Kumova slama, Veliki medvjed, Mali medvjed ...
8. a) j edno lana imena ulica, trgova, dijelova grada, prometnica: Stradun, Zgon,
Tvra, Kantrida, Ilica, Harmica, rnomerec, Trenjevka, Tukanac, Zrinjevac, Mirogoj ...
b) kod dvolanih se i vielanih takvih imena pie samo prva rije velikim
poetnim slovom, a ostale rijei malim, ako nisu vlastita imena: Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Teslina ulica, Ulica Nikole Tesle,
Jelaiev trg, Trg bana Josipa Jelaia, Trg Nikole ubia Zrinskoga, Trg
Svetoga Trojstva, Becieve stube, Gornji grad, Masleniki most, Most slobode, Tunel Uka, Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok ...

41

,
imena vjerskih blagdana i dravnih praznika: Boi, Badnjak.
Uskrs, Tijelovo, Duhovo, Petrovo, Ramazan ...
b) kod dvolanih se i vielanih takvih imena pie samo prva rije velikim
poetnim slovom, a ostale rijei malim, ako nisu vlastita imena: Nova godina, Prvi svibnja, Majin dan, Dan dravnosti, Dan domovinske zahvalnosti,
Dan antifaistike borbe, Sveta tri kralja, Velika Gospa, Svi sveti ...
Tako se pie i onda kad takva jednolana i vielana imena poinju brojkom:
1. svibnja, la. Marulovi dani u Splitu, 13. Krleini dani u Osijeku, 15. Vinkovake jeseni ...
a) prva rije u imenima kola, visokih uilita, ustanova, drutava, instituta,
tvornica, udruga, poduzea, organizacija, politikih stranaka, vojska i njihovih ustrojbenih jedinica, kao i ostale vlastite imenice koje su sastavni dio
takvih imena: Osnovna kola u Senju, Klasina gimnazija u Zagrebu, Filozofski fakultet u Osijeku, Sveuilite u Zagrebu, Odsjek za opu lingvistiku
i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Drutvo hrvatskih
knjievnika, Arheoloki muzej, Institut za hrvatskijezik ijezikoslovlje, Institut Ruer Bokovi, Zavod za znanstveni i umjetniki rad u Rijeci, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska
narodna stranka, Hrvatska vojska, Glavni stoer Hrvatske vojske, Crveni
kri ...
bl prva rij e u imenima crkava kada znae vj erske zaj ednice (a ne graevine):
Katolika crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Anglikanska crkva ...
imena upanija, nadbiskupija, biskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebaka
upanija, Liko-senjska upanija, Brodsko-posavska upanija, Zagrebaka
nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija, akovaka biskupija, Mjesna zajednica
Gornji grad, Porezni ured u Dubrovniku ...
Ako se takva imena upotrijebe kao ope imenice, piu se malim poetnim
slovom, npr.: Krsni list moe se dobiti u upnom uredu crkve svetoga Marka
u Zagrebu, odnosno Krsni list moe se dobiti u upnom uredu. Porez treba
prijaviti Poreznom uredu u Sisku, odnosno Poreznu prijavu treba predati
poreznom uredu ...
imena javnih skupova, kongresa, savjetovanja, simpozija, konferencija, sjednica: Znanstveni skup o Miroslavu Krlei u Osijeku, 2. Hrvatski slavistiki
kongres ...
imena odlija i nagrada: Red bana Jelaia, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulia, Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nobelova
nagrada ...
imena graevina, spomenika, prometala, objekata: Berlinski zid, Kineski zid,
Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede (u Parizu), Kip slobode (u Americi), vlak podravka, trnica Dolac, Kvatri (ime trnici), hotel Internacional, restoran Kod
dva goluba, Gradska kavana, Plavi podrum ...
Kada se rije crkva odnosi na sakralnu graevinu, onda je opa imenica i pie
se malim poetnim slovom: crkva svetoga Petra, crkva svetoga Marka. Ako

9. a)

83

10.

ll.

84

12.

13.

14.

85

42

se u takvim sluajevima izostavi rije crkva, tada se prva rije pie velikim
slovom: Sveti Petar, Sveti Marko, npr. Na Markovuje trgu u Zagrebu
crkva svetoga Marka. Pokraj Hrvatskoga saboraje Sveti Marko.

jednolana

poetnim

imena proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Karlovako pivo,

vinjak Trenk, vino Kutjevaka graevina ...
Ako je zatieno ime proizvoda iz stranoga jezika, pie se izvorno velikim
poetnim slovom: pivo Tuborg, cigarete Marlboro, televizor Saba, fotoaparat
Sony, automobil Opel Astra, automobil Fiat Octavia ...
Ako se strano ime zatienoga proizvoda upotrebljava u znaenju opega
pojma, a ne kao vlastito ime, pie se prilagoeno hrvatskomu jeziku i malim
slovom: malboro, acisal, opel,folksvagen ...
16. al imena i naslovi knjiga, umjetnikih djela, znanstvenih radova, zakona, filmova, asopisa, novina, molitava: Zlatarovo zlato (knjiga), Gospoda Glembajevi (drama i film), Gunduliev san (slika), Latinica u Hrvata (znanstveni rad), Ustav Republike Hrvatske (zakon), Ovrni zakon (zakon), Tko
pjeva, zlo ne misli (film), Priroda (asopis), Vjesnik (novine), Oena
(molitva), Svima jednako (naslov novinskoga lanka), Kupuj u Konzumu
(promidbeni letak) ...
bl poglavlja pojedinih djela: Velika i mala poetna slova (naslov poglavlja) ...
cl skraeni naslovi pojedinih djela: U Ustavu pie daje hrvatskijezikslubeni
u Republici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske) ...

15.

S6

zatiena

17. imena jasno vremenski utvrenih povijesnih dogaaja: Domovinski rat, Bljesak, Oluja, Bitka za Vukovar, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Mohaka bitka,
Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Drugi svjetski rat (i: II. svjetski
rat), Rakovika buna, Seljaka buna (1573. godine) ...
18. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od svih vlastitih imena: Zdravkov,
Markov, Mirkov, Milanov, Petrov, Boidarev, Antin, Lukin, Novakov, Kranjeviev, Matoev, Ujeviev, Tadijanoviev, Bracin, Cicin; Perunov, Kristov,
Afroditin, Gospin, Dalmatinev, Zagorev, Hrvatov, Hrvatiin; Makedonev,
Makedonkin; Slovenev, Slovenkin; Amerikanev, Amerikankin; vicarev,
vicarkin ...
pa i -ji u Boji.
Za odnosne pridjeve na -ski (-ovski, -evski), v. 90.7.
Rijei iz potovanja i poasti

S7

Iz potovanja se i poasti piu velikim poetnim slovom:

1.

al osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu jednine: Ti, Tebe, Te, Tobom; Tvoj,
Tvoja, Tvoje ... kad se u pismima obraamo pojedincu;

bl osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu nmoine: Vi, Vas, Vama; Va,

Vaa, Vae ... kad se u pismima obraamo pojedincu.
Ako se u 2. osobi mnoine pismeno obraamo veemu broju osoba, tada se

43

r
iskljuivo pie malim slovom: vi, va ...
Iznimno se u molitvama i crkvenim pjesmama mogu velikim poetnim
slovom pisati i zamjenice 3. osobe kao On, Njega, Njegov kad zamjenjuju
osobno ime Bog ili se na nj odnose.
2. a) nazivi vrhovnih poglavara drava i vjerskih zajednica kad se piu bez imena: Predsjednik, Predsjednica, Kralj, Kraljica, Car, Carica, Knez, Sultan,
ah, Papa, Emir, eik ...
b) odnosni pridjevi izvedeni iz naziva navedenih pod 2.a): Predsjednikov,
Kraljiin, Carev, Papin, ahov, Sultanov ...
Kad se uz nazive navedene pod 2.a) napiu njihova imena, nazivi se piu
malim poetnim slovom: papa Benedikt XVI., kralj Tomislav, knez Branimir...
3. nazivi kojima se tituliraju poglavari i visoki dunosnici, npr. Velianstvo, Vae
Velianstvo, Visoanstvo, Vae Visoanstvo, Visost, Vaa Visost, EkscelenCija,
Vaa Ekscelencija, Svetost (samo za Papu), Vaa Svetost, Uzoritost (samo za
kardinale), Vaa Uzoritost, Vaa Milost (pov., openito za visoke dunosnike).
Tako se moe i pisati u neizravnome obraanju: Njegovo Velianstvo, Njezino
Velianstvo; Njihovo Velianstvo; Njegova Visost, Njezina Visost; Njihova
Visost; Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija; Njihova Ekscelencija ...

Malo poetno slovo

u 74. navedeno je kad se pie veliko poetno slovo i reeno da se u ostalim primjerima pie malo, ali kako i tu moe biti kolebanja, potrebno je rei da se malim
poetnim slovom piu sve ope imenice: ovjek, ljudi, ena, mukarac, otac, mati,
sestra, sin, unuk, praunuka, polje, otok, jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda,
zaljev ...

88

Tako se pie i kad su te imenice razna metaforika imena vielanih zemljopisnih

pojmova: glava (Debela glava), glavica (Gornja glavica), kuk (Hqjduki kukovi), vrata
(Senjska vrata) ...
Posebice treba paziti da se malim poetnim slovom piu:
1. imena boanstava, mitolokih bia, bia u religijama ako nisu vlastita imena
nego se rabe u slubi ope imenice: Cijelogaje ivota bio mefisto, lucifer. Tako
se piu ope imenice vrag i avao.
2. ivotinjske pasmine i biljne vrste, odnosno ope imenice za ivotinje i biljke,
kao i imena ivotinja koja se daju po kakvoj osobini, kao:jazavac (ivotinja),
jazavar (pas), bernardinac (pas), prepelica (ptica), prepeliar (pas), zubatac
(riba), rajica (povre), lunjak (hrast), ljubica (cvijet), bjelava (krava bijele
dlake), dorat, ogat, mrkonja (konj), turopoljac (svinja), angora (maka) ...

90

e) imena pripadnika ili sljedbenika drutvenih i kulturnih pokreta, politikih

stranaka, crkvenih redova, klubova, organizacija, udruga: ateist, ilirac,
marksist, starevianac, franjevac, isusovac, pavlin, klarisa, nobelovac,
dinamovac ...
d) imena pripadnika naroda srasla snijenicom ne- ili kojom drugom rijeju:
nehrvat, nazovihrvat, laihrvat, poluhrvat, mladoturin ...
e) imena drutvenih i kulturnih pokreta, povijesnih razdoblja: srednji vijek,
humanizam, renesansa, barok, ilirizam, hrvatska moderna, hrvatski narodni preporod, dvadeseto stoljee, zagrebaka kola pjevanja, seljaka buna
(ali: Seljaka buna 1573. godine) ...
4. a) imenice koje same ili uz osobno ime znae poloaj, titulu, zanimanje, kao
ministar, savjetnik, naelnik, maral, general, admiral, profesor, akademik,
kardinal, patrijarh, rektor, dekan, provincijal, opat, biskup, zastupnik, poslanik, vijenik, odnosno kralj Zvonimir, knez Domagoj, knez Branimir, beg
Husein, Smail-aga engi, maestro Depalj, profesor Mati, majstor Andrija ...
b) atribut koji uz osobno ime pokazuje stupanj njegove svetosti: sveti Antun Padovanski, sveti Josip, sveti Nikola Taveli, sveta Ana, sveta Marija
Magdalena, blaeni Alojzije Stepinac ...
e) imena mjera i proizvoda nastalih prema vlastitome imenu: amper, kulon,
makadam ...
S. strane svijeta ako ne oznaavaju narode, zemlje, drave, kulturne zajednice i
sl.: istok, zapad, sjever, jug, sjeverozapad, jugoistok, jugojugoistok ... Tako se
piu i njihovi pridjevi sjeverni dio Hrvatske odnosno sjeverna Hrvatska ...
6. jednolana imena nebeskih (astronomskih) tijela kad se upotrebljavaju kao
ope imenice: sunce, mjesec, polumjesec, zemlja ...
7. pridjevi na -ski (-evski, -ovski) postali od vlastitih imena: hrvatski, slovenski, europski, afriki, ameriki, zagrebaki, slavonski, istarski, dugootoki,
dugoreki, gundulievski, marulievski, matoevski ...
8. Malim slovom piu se ope imenice postale od vlastitih. Primjere v. u 107.

3. a) imena vjerskih zajednica i sljedbi: kranstvo, katolicizam, pravoslavlje,

protestantizam, budizam, islam, luteranstvo ...
b) imena drutvenih ideologija: kapitalizam, socijalizam, komunizam,faizam,
antifaizam ...

89

44

45

f
Imenice koje se preuzimaju iz drugih stranih jezika u poetku obino imaju status tuica i piu se kao u jeziku iz kojega su preuzete, a kad se prilagode, postaju

PISANJE STRANIH RIJEi

Opi

dio

93

.. Strane rijei potjeu iz drugih jezika i piu se ve prema tome potjeu li iz jezika
se piu latinicom ili kojim drugim pismom, jesu li imenice, ope ili vlastite ili su
kOJa druga vrsta rijei.
U naelu pri preuzimanju stranih rijei vrijedi pravilo: ako se isti pojam moe
izrei ve postojeom hrvatskom rijei ili se ona moe lako napraviti, onda prednost
treba dati naoj rijei. Prema tome pravopis bi se morao baviti samo onim stranim
:ij~ima za koje nemamo dobrih zamjena, jer zamjena stranih rijei ide u druga
JeZikoslovna podruja. Pravopis se bavi svim rijeima iz drugih jezika koliko su
pravopisni problem bez obzira imale u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne imale.
. Iz. stranih se jezika ne preuzimaju sve vrste rijei, nego svojom glavninom samo
ImellIce, vielani nazivi i izrazi.
O~e i.menice i nazivi iz drugih jezika piu se prema tome jesu li usvojene ili se tek
preuzlmaJ.u. Dok se preuzimaju, piu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju
stat~s tul.ce, a kad su usvojene, prilagoene su glasovnim, naglasnim, pravopisnim,
znac~nJ~klm, a glavninom i morfolokim pravilima hrvatskog jezika i tako postaju
usvoJell1ce (pnlagoenice, pohrvaenice).
Iz nekih su jezika preuzete ope imenice gotovo sve usvojenice jer smo ih iz latinskoga, turskoga, ruskoga i ekoga uglavnom prilagodili hrvatskomu jeziku. Svojom
glavninom tako je i s rijeima iz talijanskoga, francuskoga, i drugih jezika, ali smo iz
mnogih u hrvatski knjievni jezik preuzeli malo, meu kojima je i njemaki.
Jedino je danas veliko kolebanje u preuzimanju rijei iz engleskoga jezika ili rijei
preuzetih njegovim posredstvom.
Vlastite imenice iz stranih jezika piu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima

91

kO~1

94

feo).

95

(pohrvaenica).

Posuenica iz njemakoga jezika u knjievnome jeziku ima veoma malo i sve su

usvojenice:fen, gastarbajter, hohtapler,pancir (pancirka), rotvajler, lager, timung,
tepih, valcer, vermut, vic ...
Engleske rijei danas nadiru u velikom broju i teko se moe odrediti koje su tuice, a koje usvojenice.
Usvojenice su: dentlmen, kriket, derbi, dok, dip, lider, miting, pun, smoking,

tramvaj, viski...
Posuenice port i trajk nisu preuzete izravno iz engleskoga, nego su nam dole
preko njemakoga.
Uz normalno taksi, u posebnim se prilikama pie i taxi (na automobilima taksi-slube), a uz lady, rjee i ledi.
Novije se posuenice zbog velikoga prodora piu razliito.
One koje tee usvojenosti ili su ve usvojene, piu se kao usvojenice: antidamping,
autsajder, biftek, boks, brifing, buking, bum, ip, ips, disko, diskdokej, displej, din,
erkondin, establiment,j7iper,jultajmer, kanader, keap, klin, klon, kvark, laser,
lobi, menader, pun, radar, sintesajzer...
Mnoge se piu izvorno, pogotovu ako su dvolane i vielane: after shave, body
building, break dance, bug, bungee jumping, catering, check-point, copyright, fair
play,fitness, rent-a-car, stand by...

Pridjevi su veinom usvojenice, a glagoli i ne mogu biti drugaiji.

Izrjeke, poslovice zapravo su navodi (citati) i piu se kao i u jeziku izvorniku.

Pisanje rijei iz jezika koji se slue latinicom

Pisanje opih imenica i naziva

92

usvojenice.
Francuske se rijei piu kao usvojenice: bombon, bulevar, kalambur, kupe, konjak,
tu, interijer, argon, majoneza, nijansa, nivo, ragu, refren, ten, toaleta ...
Rije ingenieur nakon poetnoga kolebanja izmeu ininjer i inenjer, usvojena je
u liku inenjer; tako i ado i ato (chadeau) kao ato, klie i kliej (clich e) kao kliej,
komunike, kominike, kominikej, komunikej (communique) kao komunikej.
Francuske su usvojenice: kabaret (rjee kabare), kuplet (cuplet), portret (portrait),
a vino pino i pinot zasad su obje usvojenice. Francusko atelier u nas je atelje i atelijer,
ali je obinije atelijer.
Pojedine francuske rijei unato usvojenosti, piu se izvorno: cafe, buffet, sommelier (vinotoa, peharnik) ...
Rijei iz talijanskoga, veinom su u knjievnome jeziku usvojenice: bakalar,
balkan, balerina, balet, bandit, banka, bankrot, barok, boa, bonaca, brokula, bruto,
dolevitaJljasko,j7ota, kamin, karikatura, kasa, konte, kontesa, konto, kreendo (im.,
za razliku od priloga crescendo, v. 110.), loto, mafija, mandolina, neto, njoki, sonet,
iro ... Tako i mnoge iz podruja glazbe: akord, alt, arija, bas, belkanto, embalo, duet,
fagot, kantata, kantilena, klaviembalo, kontrabas, libreto,pijanino,pikolo, skerco ...
Izvorno se pie samo koja pojedinana rije: adagio, espresso (kava), intermezzo,
mezzosopran, paparazzo, pizza i prema njoj pizzerija, pizzicato, solfeggio (i sol-

. Ope imeni~e iz latinsko~a uglavnom su ponaene: aktiv < activus, pasiv < pasSIVUS, mfant < mfans, mfantts, premija < praemium ...
Rijetko usvajanje nije potpuno kao u jurisdikcija, plebs ...
Latinski predmetak ab-, ob-, sub- u imenicama piemo kao pohrvaenice: apsolvent, ops~.rvacija, opstrukcija, supsidijaran, supstancija, supstandard, supstantiv,
supsfltuclja, supstrat ...

47

46
.6

96

esto se piu na oba naina, izvorno i kao usvojenice: jackpot i dekpot,jazz i dez,
jeans i dins,jingle i dingl,jumbo i dambo, show i ou, summit i samit ...

ima ue

Najbolja rjeenja izlaze izvan pravopisnoga podruja, a to su nae zamjembenice:

AIDS> kopnica (bolje i fr. sida), best-seller > uspjenica, brain drain> odljev mozgova, by-pass> premosnica, chewing-gum> guma za vakanje (vakalica), dream-team> momad snova, e-mail> e-pota, e-pismo, feedback> povratna sprega,
grappe-fruit > limunika, hardware i hardver> sklopovlje, hovercraft > lebdjelica,
jumbojet i dambodet > velemlanjak, jumbo krialjka> velekrialjka, loser i luzer
> gubitnik, pacemaker ipejsmaker > srani stimulator, sranik, palmtop > dlanovnik,
password> lozinka, zaporka, ifra, talk show> priaonica ...

Iz latinskog su jezika veinom ponaenice, dakle pohrvaene pa nisu vie pravopisni problem: Marko Klaudije Tacit Marcus Claudius Tacitus), Tertulijan
Tertullianus), Publije Vergilije Maron Publius Vergilius Maro), Reja Rea) ... ,
osim nekih pojedinosti.
Latinska imena humanistikih i slinih novolatinskih i polatinjenih imena preuzimaju se u izvornome liku: Cartesius, Nostradamus, Paracelsus, Janus Pannonius
(ako se ne upotrebljava hrvatsko ime Ivan esmiki), ali Erazmo Rotterdamski, Celzij
Celsius), kao mjerna jedinica i celzij.
Imena iz ostalih jezika koji se slue latinicom, piu se kao i u jeziku izvorniku,
osim ponaenica (egzonima).

Sklonidba stranih opih imenica i tvorba pridjeva od njih

Sklonidba stranih imenica ide u morfologiju, a u pravopis samo kako se povezuju

osnove i nai nastavci idometci.
Osnovne imenice na i u ostalim padeima dobivaju -j i dalje se sklanjaju kao kra}:
alibi, alibija, dendi, dendija, derbi, derbija, kivi, kivija, taksi, taksija, viski, viskija,
viskiju, viskijem, iri, irija, irijem ...
Tako se sklanjaju i imenice na -io:
radio, radija, radiju, radijem
studio, studija, studiju, studijem
trio, trija, triju, trijem ...
Ope imenice na -io preuzete iz talijanskoga ako se piu izvorno gdje je i samo
pravopisni znak, oznauje da se prethodno g ita kao , sklanjaju se bez}: adagio,
adagia, adagiu, adagiom, solfeggio, solfeggia, solfeggiom ...
Tako se sklanjaju i ope imenice mukoga roda stranoga podrijetla koje zavravaju
na nepanik i -o: bendo, benda, bendu ... , bendom, gauo, kaprio, kaudiljo, lino,

97

pono.

Imenice na -u i naglaeno -e i -o cijele se uzimaju za osnovu:

iglu, iglua, igluu, igluom, iglu i, iglua, iglu ima
tabu, tabua, tabuu, tabuom, tabui, tabua, tabuima
ragu, ragua, raguu, raguom, ragu i, ragua, ragu ima
kombine, kombinea, kombineu, kombineom
kupe, kupea, kupeu, kupeom, kupei, kupea, kupeima
reo, reoa, reou, reoom, reoi, reoa, reoima ...
Pisanje imena

Hrvatska je ponaenica lik nekoga imena u hrvatskome jeziku koji je drukiji od

onoga u jeziku iz kojega potjee. Ponaenice mogu biti izreene drugom rijeju ili
su samo glasovno i pravopisno ponaene ili kombinacijom vie mogunosti. Tako su
ponaena imena osoba, drava, naselja, gora, rijeka, jezera ... To znai da ponaenica

98

48
II ;

znaenje

od naziva usvojenica jer ponaenica obuhvaa samo imena.

Imena mogu biti jednolana i vielana.

99

Ponaenice su:
sve drave: Francuska (France), Italija (Italia), Letonija (Latvia), Moldavija (Moldova), Njemaka (Deutschland), Rumunjska (Romiinia), panjolska (Espana), Turska
(Tiirkiye), Sjedinjene Amerike Drave (United States of America), Bjelokosna Obala
(Cote d'Ivoire), Fidi (Fiji) ...
svi oceani i mnoga mora: Atlantski ocean, Indijski ocean ili Indik, Tihi ocean (Pacifiki ocean, Pacifik), Baltiko more, Crno more, Crveno more, Mrtvo more,
Sjeverno ledeno more, Sjeverno more, Tirensko more ...
mnoge osobe, pogotovu povijesne, vjerske: Ivana Orleanska (Djevica Orleanska),
Ivan bez Zemlje (engl. kralj), Karlo 1. elavi (fr. kralj), Karlo Veliki (franaki
kralj), Luj xv. (fr. kralj), Rikard Lavljeg Srca (engl. kralj), Otelo, Kolumbo;
Antun Padovanski, Franjo Asiki, Katarina Sijenska, Toma Akvinski ...
mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Be (Wien), Budimpeta (Budapest), Carigrad (Instanbul), Havana (La Habana), Rim (Roma), Venecija (Venezia), Lurd (Lourdes), Pariz (Paris), eneva (Geneve), Lisabon (Lisboa), Firenca (Firenze),
Napulj (Napoli), Peuh (Pecs), Prag (Praha), Krakov (Krakow), Varava
(Warszawa), Kopar (Koper) ...
planine: Bavarske Alpe (Bayerische Alpen), Franaka Jura (Frankische Alb),
Franaka uma (Frankenwald), Rudna gora (Erzgebirge), vapska Jura
(Schwabische Alb), Tirinka uma (Thiiringer Wald) u SRNj, Stjenjak (Rocky
Mountains, planinski lanac u SAD) ...
otoci: Azori, Britanski Djevianski otoci, Havajsko otoje, Kajmanski otoci, Uskrnji otok (panj. Isla de Pascua, engl. Easter Island, danas Rapa Nui ili Rapanui) ...
rijeke: Majna, Rajna, Nisa (Neisse), Odra, Rona, Tiber (Tevere), Pad (Po), Temza
(Thames) ...
jezera: Blatno jezero (u Madarskoj), Bodensko jezero, Kaspijsko jezero (ili more),
Velika jezera, enevsko jezero ...
49

r
zemlje i pokrajine: Koruka, tajerska, Azurna obala, Flandrija, Katalonija, POrajnje (Rheinland), Sjevernonjemaka ravnica ili Pribaltika nizina, Koruka,
tajerska, Toskana ...
rt: Rt dobre nade.
Nekima je francuskim imenima samo zavrno -e zamijenjeno sa -a: Loira (Loire),
Seina i Sena Seine), Nica (Nice), Champagna Champagne) ...
Neke su ponaenice postale zastarjelice: Bruselj (Bruxelles), Monakov (Miinchen),
Lipsko (Leipzig), Draani (Dresden), Jakin (Ancona), Turin (Torino) ...
Neke se ponaenice upotrebljavaju samo u povijesnim surjejima: Mletci
(Venecija), Poun (Bratislava), Stolni Biograd (Szekesfehervar) ... Tako danas i
Sankt Peterburg (ne Petersburg) jer je tradicija naziva Petrograd prekinuta dugom
upotrebom naziva Lenjingrad.
Ponaenice se piu kako je dosad uobiajeno, jedino nova ponaenica moe nastati
ako neko podruje, koje se prije pisalo izvorno, postane nova drava, jer se sve drave
piu ponaeno:
Salomonski Otoci (Solomon Islands), Sejeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint
Lucia), Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti Toma i Principe
(Sao Tome e Principe) ... Ti otoci kao otoci mogu se pisati i izvorno.
Odatle razlika Dibuti (drava), Djibouti - glavni grad te drave; Luksemburg
(drava), Luxembourg (glavni grad), Monako (drava), Monaco (glavni grad te drave)
pa i Brazil (drava), Brasilia (glavni grad).
Nova ponaenica moe nastati i kad bi se koje strano ime prevelo na hrvatski.
Katkad su i drave ili pojedine pokrajine u sastavu vee dravne cjeline ponaenice:
Bavarska (Bayern), Donja Saska (Niedersachen), Sjeverna Rajna-Vesfalija
(Nordrhein-Westfalen), Tiringija (Thiiringen) u SRNj; Sjeverna Karolina,
Juna Karolina, Sjeverna Dakota, Juna Dakota, Kolorado, Novi Meksiko,
Kalifornija, Aljaska u SAD ...
U meunarodnome prometu, na naslovima pisama, voznim redovima i sl. piu se
imena mjesta u izvornome liku: Budapest (a ne Budimpeta), Istanbul (a ne Carigrad),
Praha (a ne Prag), Roma (a ne Rim), Wien (a ne Be) ...
Ostale vlastite imenice piu se kao u jeziku izvorniku: Manchester, Nottingham,
Le Havre, Giessen, Leipzig, Munchen, New York, Richmond, New Hampshire, Rhode
Island...

100

101

bJ

cJ

103

dj

ej
Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

Kada se imena piu izvorno, pravopisu pripada samo kako se vee nastavak, i kako
se piu tvorenice od njih, imenice i pridjevi.
Strana vlastita imena sklanjaju se uglavnom po pravilima nae sklonidbe, kao i
ope imenice:
aj Imena koja zavravaju na zapornik i na -u sklanjaju se kao i naa: Dumas,
Dumasa, Dumasu, Luther, Luthera, Lutheru, Pascal, Pascala, Pascalu, Pas-

102

50

fl

teur, Pasteura, Pasteuru, Baku, Bakua, Bakuu, Bakuom, Peru, Perua, Peruu,
Peruom ...
Tako se sklanja i prezime Camus, Camusa, Camusu, ali se u instrumentalu pie
Camusem jer se ita (Kamijem).
Imena na i i y (koje se ita kao i) sklanjaju se kao i ope imenice na -i (viski,
viskija): Leopardi, Leopardija, Puccini, Puccinija, Rossini, Rossinija, Verdi,
Verdija, Mascagni, Mascagnija, Mississippi, Mississippija, Debussy, Debussyja, Grevy, Grevyja, Horthy, Hortyja ...
Ako se -y ita kao j, onda se ime sklanja kao pod a): Hemingway, Hemingwaya ...
Ako je ime na -i pluralia tantum, tada se sklanja kao mnoina naih imenica:
Apenini, Apenina, Havaji, Havaja, Havajima, Pireneji, Pireneja, Pirenejima,
Pompeji, Pompeja, Pompejima, Rodopi, Rodopa, Rodopima ...
Ako je y samo pravopisni znak, ime se sklanja kao nae na zapornik: Nagy,
Nagya, Nagyu, Nagyem ...
Imenice na -io sklanjaju se ve prema tome izgovara li se i ili je samo pravopisni znak (koji oznauje da se prethodni c izgovara cJ: Antonio, Antonija,
Cassio, Cassija, Fidelio, Fidelija, Pio, Pija, Piju, Pijem ...
Tako se sklanjaju i imena na -io stranoga podrijetla ili naa napravljena po
njihovu uzoru:
Dario, Darija, Dariju, Darijem
Mario, Marija, Mariju, Marijem ... ,
ali Ajaccio, Ajaccia, Ajacciu, Ajacciom (ajao, ajaa, ajau, ajaom), Boccaccio,
Boccaccia, Boccacciu, Bocacciom (Bokao, Bokaa, Bokau, Bokaom),
Carpaccio, Carpaccia, Carpacciu ...
Tako se sklanjaju i talijanske imenice na -ia: Foggia, Foggie, Perugia, Perugie ...
Pridjevi su od njih: Verdijev, Grevyjev, Pinochijev, Darijev, Marijev, ali Boccacciov ...
Imena koja svravaju na -a i nenaglaeno -e ili -o sklanjaju se kao i naa s
tim zavretcima: Borneo, Bornea, Borneom, Lorenzo, Lorenza, Lorenzom, Picasso, Picassa, Szabo, Szaba, Szabu, Tasso, Tassa, Tassu, Tampico, Tampica,
Tampicu, Ticino, Ticina, Ticinu ...
enska imena na -a i na nenaglaeno -e sklanjaju se kao naa na -a: Giuliana,
Giuliane, Giulianom, Lotte, gen. Lotte, dat. Lotti, instr. Lottom, Mussette (i
Mussetta), gen. Musette, dat. Musetti ...
Tako se sklanjaju i francuska enska imena na nijemo -e: Brigitte (briit), gen.
Brigitte, dat. Brigitti, Claire (kler), gen. Claire (klere), dat. Clairi, Jeanette
(anet), gen. Jeanette (anete), dat. Jeanetti, Oise (vaz), gen. Oise (vaze), gen.
Oisi, instr. Oisom ...
Strana i naa enska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivajuj: Andrea,
Andreje, Andreji, Andrejom, Dorotea, Doroteje, Doroteji, Dorotejom, Matea,

51

r
Mateje, Mateji, Matejom, Lea, Leje, Leji, Tea, Teje, Teji, Tejom; Antonia, Antonije, Antoniji, Lucia, Lucije, Luciji, Mia, Mije, Mijom, Pia, Pije, Piji, Pijom,
Rosalia, Rosalije, Victoria, Victorije, Georgia, Georgije, Georgiji, Virginia,
Virginije, Virginiji, a tako i Croatia, Croatije, Croatiji ...

Pridjevi od prije spomenutih enskih imena na muklo ili nenaglaeno e izvode

se sufiks om -in: Giulianin, Lottin, Clairin, Jeanettin, Andrejin, Dorotejin,
Matejin, Lejin, Tejin ...
Strana imena na nenaglaeno e i naglaeno -e, -o sklanjaju se kao ope imenice
kupe, reo:
Dante, Dantea, Danteu, Danteom
Goethe, Goethea, Goetheu, Goetheom
Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareu, Shakespeareom
Taine, Tainea, Taineu, Taineom
Suppe,Suppea, Suppeu, Suppeom
Hugo, Hugoa, Hugou
Rousseau, Rousseaua, Rousseauu, Rousseauom (Ruso, Rusoa, Rusou, Rusoom) ...
Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u naoj sklonidbi zadravaju izvorno c:
Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom
Tosca, Tosce, Tosci, Toscom
Salamanca, Salamance, Salamanci, Salamancom
Fra Angelico, Fra Angelica, Fra Angelicu, Fra Angelicom ...
Pridjevi na -ov, -ev, -in od te skupine tvore se kao i od naih rijei: Dante, Danteov,
Diesel, Dieselov, Dumas, Dumasov, Goethe, Goetheov, Luther, Lutherov, Pascal,
Pascalov, Pasteur, Pasteurov, Shakespeare, Shakespeareov, Suppe, Suppeov, Taine,
Tainneov, Rousseau, Rousseauov ...
Iznimno se nastavak upravlja prema izgovoru:
Camus, Camusev (Karnijev).
Pridjevi od romanskih imenica na -ca, -co tvore se od osnove na -k: Petrarca,
Petrarkin, Tosca, Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov...
Pridjevi od prezimena koja se sklanjaju kao viski, viskija tvore se od genitivne
osnove dometkom-ev: Leonardi, Leonardija, Leonardijev, Verdi, Verdija, Verdijev,
Grevy, Grevyja, Grevyjev ...
. Pridjevi s dometkom -ski od ponaenica piu se prema ponaenome obliku:
jidijski, talijanski, njemaki, rumunjski, sejelski, panjolski, turski, rajnski,padski ...
Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski piu se izvorno do morfemske
granice: bolonjski, cambriki, hollywoodski, kielski, leipziki, munchenski, newyorki
(usvojeno umjesto newyorki!), yorki (York) ...
Ponaeno se pridjev pie ako je tako usvojen, pogotovu u usvojenim nazivima:
arteki zdenac Artois), bordoka juha Bordeaux),farerski iliferojski jezik
(Fa:merne), griniki (Greenwich, npr. griniko srednjoeuropsko vrijeme ... , ili ako

104

105

106

52

107

tako trai odreena struka, kao to je u nazivima ptica: atamski vranac (Chatam
Shag), kampbelski vranac (Campbell Shag), makvorijski vranac (Macquarie Shag) ...
Imenice se u naelu tvore tako da se osnove piu ponaeno: Anuvinac, Arpadovi,
Lajpcianin, Luksemburanin, Njujoranin,fulbrajtovac, ekspirovac, ekspirijanac ...
Kad od imena postaju ope imenice, piu se malim slovom i ponaeno: Biedermeier> bidermajer (stil), Boycot > bojkot (protestno suzdravanje), Colt> kolt
(samokres), Diesel> dizel (motor), i odatle dizelski, Don Juan> donuan (zavodnik),
Einstein> ajntajnij (poelo), Ford> ford (automobil), Gillette> ilet (britvica),
Lawrence> lorensij (poelo), Machiavelli> makijavelizam (nemoralan postupak),
McAdam> makadam (cesta), Mecena> mecena (dobrotvor, pokrovitelj) Mercedes>
mercedes (automobil), Rontgen > rengen (aparat), Sandwich> sendvi (jelo) ... Tako
i mjerne jedinice: Ampere> amper, Becquerel > bekerel, Bell> bel, Celzij> celzij,
Coulomb > kulon, Gray> grej, Henry> henri, Hertz> herc, Joul > dul, Newton>
njutn, Ohm > om, Oersted> ersted, Tesla> tesla, Volt> volt, Watt> vat ...
Pridjevi sa -ovski, -evski, -inski obino se piu kao usvojenice: bokaevski,feli
nijevski, geteovski, molijerovski, pinokijevski, ekspirovski ...
Preuzimanje pridjeva

108

Preuzeti strani pridjevi dobivaju hrvatski pridjevni zavretak -(a)n i piu se kao
nai pridjevi: apartan, auran, bizaran, degutantan,frivolan, kolateralan, meritoran,
nonalantan, pikantan, plauzibilan, pompezan, pompozan, porozan, solidaran,
armantan, uzualan, vizualan, enantan, enerozan ...
Rijetki su koji ne dobivaju hrvatski zavretak, a sklanjaju se i piu kao i nai
pridjevi, npr.fin, kadar, monden, monoton, suveren ...
Malen je i broj preuzetih bez naega zavretka, nesklonjivi su i piu se kao
usvojenice: be, blond, dabI, drap,fer,fe,fet, gala, glat, kaki, krem, kul, kvit, liht,
maksi, mat, mini, net, nobl, re, roza, roze, seksi, ik ... , rastavljeno od imenice koju
oznauju, v. 122.3.a).
Neki od tih pridjeva rijetko se upotrebljavaju ili su ostali na razini razgovornoga
jezika.
Latinske pridjeve s predmetkom ab-, ad-, ob-, sub- u izvedenicama piemo kao
i kod imenica: apsolutan, apstraktan, opscen, opskuran, supsidijaran, suptropski ... ,
jedino ostaje nepromijenjeno sub- ako drugi dio rijei poinje sa p-: subpapilaran,
subpolaran ...
Preuzimanje glagola

109

Glagoli se preuzimaju ponaeni. Oni i nemaju druge mogunosti jer se i ne

mogu preuzimati ako se ne prilagode naim glasovni m i morfolokim pravilima
kao animirati, aurirati, bukirati, dogirati,jiksati,fiksirati, galvanizirati, miksati,
opservirati, sni/ati, supstituirati, tvistati, tvistirati, zumirati ... , bez obzira preuzeli
ih mi iz drugih jezika ili ih napravili od ve preuzete strane osnove kao adresirati,
alarmirati,filtrirati, telefonirati ...

53

r
Preuzimanje ostalih vrsta rijei

I prilozi se preuzimaju veoma rijetko i kad se preuzimaju, teko je odrediti jesu

li prilozi ili preuzeti pridjevi koji se ne sklanjaju, a obino imaju prilonu i pridjevnu
slubu kao passe, super, tip-top ...
Rijetki se priloni izrazi piu kao usvojenice: an detaj, anfas (anfas < enface), an
profil (en profil, u profilu), angro (en gros), akonto ...
Prilozi iz talijanskog jezika iz podruja glazbenoga tempa piu se kao u jeziku
izvorniku: adagio, allegretto, allegro, crescendo (za razliku od imenice kreendo),
decrescendo, deficiendo,furioso, mezzoforte,pianissimo, sottovoce, staccato, veloce,
vivace ...
I uzvici se rijetko preuzimaju kao ku, i piu kao usvojenice.

110

Izrazi, izrjeke, navodi preuzeti iz stranih jezika piu se kao u jeziku izvorniku:
iz latinskoga: ad acta, ad usum delphini, casus belli, conditio sine qua non,
contradictio in adiecto, curriculum vitae, cum grano salis, de gustibus non
est disputandum, errare humanum est, errata corige, lapsus lingue, numerus clausus, pigra massa, quieta non movere, guod licet lovi, non licet
bovi, status quo, sapienti sat, sub poena, tabula rasa, tertium non datur, via
facti, vox populi, vox dei ...
iz francuskoga: il la mode, il propos, carte blanche, cherchez lafemme, en bloc,
faux pas, {'enfant terrible, l'etat c 'est moi, par distance, par excellence,
plein pouvoir, poste restante ...
iz njemakoga: Drang nach Osten ...
iz talijanskoga: eppur si muove, se non e vero e ben trovato, pappa in bocca,
tempi passati, traduttore - traditore ...

111

Rijei

113

< Polykrates, Pitagora < Pytagoras, Sokrat < Sokrates, Atena < Athenai, novogr.
Athine, Solun < Thessaloniki, Argolida < Argolis, Argolidos, Atika, Krf(Kerkyra),
Sveta Gora < Agion Oros ...
Koliko i jesu grka imena problem, vie su problem njihova preuzimanja i uklapanja u hrvatski jezik, a ne pravopisni.
Iz novogrkog sirtaki > syrtiki...
Iz ostalih jezika koji se ne slue ili se i nisu sluili latinicom, japanskoga, kineskoga i ostalih egzotinih jezika, ope imenice najee su u hrvatski preuzete preko
jezika posrednika, grkoga, latinskoga i ostalih zapadnoeuropskih jezika i piu se
kao pohrvaenice, tj. po naem izgovoru: ajatolah, beduin, baobab, bungalov, aj,
dungla, dunka, umbir,faraon, ginko, haski (eskimski pas),juka (biljka i tkanina od
nje),jurta, kajak, kakadu, kakao, kalif, kanu, kasava (vrsta dinje), kefir, kikiriki, kivi,
kokos, kopra (kokosovo ulje), papaja, papiga, papir, puma, rabarbara, sake, sezam,
sisal (biljka i vlakna od nje), pinat, tabu, tajfun, tofu, vanilija ...
portovi: diju-dicu, dudo, kungfu, tekvando ...
Zato je sustavnije pisanje ilang-ilang nego ylang-ylang (biljka u ist. Indiji, ulje od
te biljke),feng ui, nego fengshui, i-take, nego shU-take, sui (japansko jelo), nego
sushi, cunami nego tsunami (veleval), drugo je japansko prezime Tsunemi.
Vlastite se imenice piu onako kako se piu u istom jeziku kad se slue latinicom
ako nisu ponaenice kao: Alah, Kuran, Ganges, Delhi, Kairo, Kartum, Teheran, Peking, Jokohama, Tokio ... , a sklanjaju se Alaha, Kurana, Gangesa, Delhija, Kaira,
Kartuma, Teherana, Pekinga, Jokohame, Tokija, Tokijem ...

iz jezika koji se slue drugim pismima

Od rijei iz slavenskih jezika koji se slue irilicom, ope su imenice pohrvaenice,

npr. kolhoz, votka, a mnoga su imena ponaenice: Bjelinski, ajkovski, Dostojevski,
Gorki, Katarina II. Velika, Lenjin, Stanislavski, Kazanj, gen. Kazanja, 7Jumen, gen.
7Jumena, Kijev, Dnjestar, Dnjepar, Onekojezero, Ladoko jezero ...
esto se ruska imena transkribiraju bez obzira na ruski izgovor: Potemkin, Tolstoj,
Moskva ...
Vlastite imenice iz slavenskih jezika koji se slue irilicom transkribiraju se naim
uobiajenim nainom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom:
ehov, Pukin, Trocki, a ne Tchekhov, Pushkin, Trotsky ...
Rijei iz drugih jezika koji se ne slue latinicom, piu se onako kako se piu u tome
jeziku kad se slui latinicom.
Ope i vlastite imenice iz starogrkoga piu se latinicom i ponaeno: aristokrat
< aristokrates, cedar kedros), mauzolej < mausoleion, muzej < museion, psalam
< psalmos, ritam < rhithmos, simbol < symbolon, Aristofan < Aristofanes, Polikrat

112

54

55

r
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEi

iznimno ne odluuje treba li to smatrati sloenicom ili dvjema rijeima. Superlativi

najnovijI, najzdravijI, najpametniji... zbog posebnih razloga imaju dva naglaska, pa
se ne ubrajaju u tu kategoriju.
Sveza dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno odreuje drugu,
a obje zadravaju svoj naglasak, zove se polusloenica. Izmeu sastavnih dijelova
polusloenica pie se spojnica: biser-grana, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac,
rak-rana, spomen-ploa, uzor-mdjka.
Polusloenice se vrlo esto rabe u stilske svrhe. Spojnica se kao pravopisni znak
rabi i u druge svrhe.
Polusloenice koje pripadaju promjenljivim vrstama rijei mijenjaju samo
posljednji sastavni dio, kao N jd. biser-grana, G jd. biser-grane.
Budui da kod svake vrste rijei ima posebnosti hoe li se to smatrati sloenicom
ili polusloenicom, pravila se o sastavljenome i rastavljenome pisanju daju posebno
za svaku vrstu rijei.

Opa naela
Ope je naelo hrvatskoga pravopisa da se rijei piu odvojeno, svaka za sebe,
razdvojene bjelinama. Polazei od toga naela, treba se, zbog razliite tvorbe rijei,
drati osnovnoga pravila: ako se isto znaenje moe iskazati kombinacijom jedinica
koje ve postoje u jeziku, nije potrebno uvoditi nove jedinice. Primjerice, mogue je
usporediti ove dvije reenice:
Uzmimo na primjer ovu reenicu.
Uzmimo naprimjer ovu reenicu.
Budui da se navedene reenice ne razlikuju u svome temeljnome znaenju,
suvino je uvoditi u jezini popis novu jedinicu naprimjer kad ve postoje u popisu
jedinice na i primjer koje, napisane sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenjaju osnovno
znaenje poruke.
..11..5 .... .....
Iz tako iskazanoga pravila izvire jo jedno: novo se znaenje moe iskazati novim
spojem postojeih jedinica. Tada je dobivena nova sloena rije iji se dijelovi piu
sastavljeno izmeu bjelina. Zato treba razlikovati:
uoi 'dan prije' (uoi Duhova) od u oi (pogledati u oi)
odoka 'otprilike' (odmjeriti odoka) od od oka (odmaknuti od oka)
dodue 'zaista' (zna dodue mnogo) od do due (dirnuti do due)
smjesta 'odmah' (doi smjesta) od s mjesta (s mjesta dogaaja).
Rijei uoi, odoka, dodue, smjesta i sl. postaju sloenice te se kao posebne
jedinice u popisu piu sastavljeno.

114

Imenice
118

pavlovi, Veloui, Hajdarhodi, Rizvanbegovi.

Sloenicom smatramo:
a) rije kojoj se jedan ili oba sastavna dijela ne rabe kao samostalne rijei, kao
dokle (nema samostalne rijei kle) dotle, moda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjuer, previe, proljetos, toboe, uzastopce, valjda,
ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov;
b) rije u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom obliku koji
ima u sloenici, kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst;
c) rije kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo znaenje, kao dodue, meu
tim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoi, uope, zajedno,
zapravo, zato, aliboe (jer je npr. u sloenici dodue izgubljena veza s rijeju
dua).
Sloenica ima, kao i ostale rijei, u pravilu jedan naglasak: osamdeset, petogodinji, samoobrana, starohrvatskI, kadgod (= katkad, ~li: kad gOd = svaki put),
Starigrad (u Podgorju, ali: Stari Grad na otoku Hvaru), Sarengrad, Tomislavgrad.
Neke sloenice, osobito duge, mogu imati dva naglaska. Zato broj naglasaka samo

116

117

U skladu s iznesenim opim pravilima o sloenicama piu se zajedno mnoge

imenice koje imaju jedan naglasak, kao to su:
cestogradnja, cjepidlaka, uvarkua, danguba, grkokatolik, jugoistok, kruhoMrac, praskozorje, sjeverozapad, starokatolik, strahovlada, vlakovoa,
zubobolja; Novigrad, arengrad, Podsused, Turopolje, Bjelorusija; Bilo-

119

Kao sloenice ponaaju se i imena stanovnika onih naselja koja se inae piu
odvojeno: Babogredac (prema Babina Greda), Banjoluanin (kad se pie Banja Luka),
Bjelopoljac, Dugoselac, Dugootoanin, Dugoreanin, Grubinopoljac, Krivopuanin,
Starograanin, Svetoivanac, Svetojurac, Svetoroanin, irokobrijeanin.
Sastavljeno se piu imenice kojima je prvi dio:
a) imenika, pridjevna, brojevna, glagolska i prilona osnova kao lankopisac,
dvoglas, gulikoa, kotlokrpa, kuegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodi, poluotok, suhozid, tromea, troskok, vadiep, veleposlanstvo, veleplakat, velesajam, veleuilite, visokogradnja, vjerodajnica,
vjerouitelj;

b) predmetak domaega podrijetla kao bezvjernik, dopredsjednik, meubroj,

nadgradnja, nadumar, neovjek, neistina, nuzzarada, podstanar, pomajka,
pooim, prabie, praovjek, prapovijest, preobi?je, predstraa, protuakcija,
protuudar;
c) strani predmetak ili pref1ksoid, kao asimetrija, anticiklona, arhiakon, dijametar, dispozicija, ekskralj, epicentar, hiperprodukcija, inJrazvuk, interjekcija,
koautor, kontraadmiral, paravojska, postdiplomand, supkultura, superoksid,
superrevizija, supertvrava, ultrazvuk, viceadmiral, vicekancelar;
d) rijei auto, audio, joto, kino, radio, video tvore prvi dio sloenice, a nisu samostalne imenice (bez obzira na razliita znaenja dijela auto-, audio-, joto-,

57

56
b

r
!
\

120

121

122

kino-, radio-, video-): autocesta (ali auto je na cesti), autobiografzja, autokritika, automehaniar, autosugestija, audiovizualan, audiometrija, fotoaparat,
fotokemija, fotomontaa, fotosinteza, kinopredstava, kinooperater, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, radiopretplata, radioprijenos (ali Radio Zagreb jer ovdje rije radio znai radiopostaja Zagreb, inae zagrebaki radio),
videokaseta, videoklub, videoprogram.
Sastavljeno se takoer piu - po meunarodnim terminolokim kriterijima umnoci dviju razliitih mjernih jedinica kao ampersat, ampermetar, kilovatsat,
kilovoltamper, megavatsat, mikrosivert, teraherc, voltamper i dr.
Imenica dopodne pie se sastavljeno kad oznauje vrijeme do dvanaest sati, a
popodne kad oznauje vrijeme od dvanaest sati do sumraka, odnosno kad oznauje
vrijeme poslije dvanaest sati. Za isto se znaenje mogu upotrijebiti izrazi prije podne
i poslije podne, npr. Rekao je da e doi popodne, a doao je dopodne i ostao cijelo
poslije podne.
Kad se sastavni dijelovi dvolanoga izraza spoje kao dvije imenice koje imaju istu
razinu znaenja i zadravaju svaka svoj naglasak, nastaje imenika polusloenica kojoj
se sklanja samo zavrni dio, npr. biser-grana (G jd. biser-grane'). Takve polusloenice .
nastaju najee iz pjesnikih razloga kao divot-izdanje, izvor-voda, kremen-kamen,
lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploa, uzor-majka, zelen-gora i dr. U njih se prva
imenica moe zamijeniti pridjevom, pa se umjesto biser-grana moe upotrijebiti izraz
biserna grana.
Ovamo se ubrajaju i imenice koje u prvom dijelu imaju
a) imenicu stranog podrijetla: bruto-teina, arter-let, dez-glazba, filtar-papir, idiot-kamera, kamp-kuica, lakmus-papir, mat-pozicija, me-lopta,
minus-vodi, mobitel-imenik, mozaik-tehnika, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, N mn. neto-dohodci), paus-papir, pire-krumpir, pilot-projekt,
plus-pol, pop-glazba, rock-glazba, rulet-kuglica;
b) kakvo slovo ili simbol jer u izgovoru zadravaju svoj naglasak kao ~-zrake
(itaj: beta-zrake), a-sklonidba, A-dur, Des-dur, h-mol, J-zrake, J-kovina,
y-zraenje, y-zrake, C-klju, e-pota, G-klju, H-bomba, n-broj, o-noge,
x-noge, pH-vrijednost, Rh-faktor.
U polusloenica navedenih pod a) uvijek je bolje zamijeniti prvu imenicu pridjevom
(ako pridjev postoji), npr. mobite/ni imenik umjesto mobitel-imenik, arterni let,
lakmusni papir, matna pozicija, pausni papir, ruletna kuglica i sl. Kod polusloenica
navedenih pod b) spojnica se pie i onda kad se znak zamijeni rijeju, npr. delta-kovina, gama-zrake, iks-noge.
Kao polusloenice piu se sastavljene imenice kad izraavaju odnos od-do, pa se
ne sklanjaju, kao zemlja-zrak (raketa zemlja-zrak G jd. rakete zemlja-zrak), zemlja-zemlja, zrak-zemlja i sl.
Ne smatraju se polusloenicama:
1. tvorenice kojima se sklanjaju oba dijela, npr. klju razlikovnik (G jd. kljua
razlikovnika), brat nebrat, brod dizalica, grjenik pisac, igra predstava, junak
cijevojka, pismo bomba;
58

~~nike sveze kao ovjek aba (G jd. ovjeka abe, N mn. ljudi abe), ovjek
zvye;; kam~n. te'!leljac, n~vina: p~ipra~~ik, pilot lovac, ena radnica, jer u
takvlJ? slu~a~eV1~a prva lme~l~~ l~a SITe, a .?ruga ue znaenje te se obje
sklanJaJU, tj. ImajU odnos apozlclJe l upravne nJei;
3. imenike sveze u kojima je prvi dio:
a) ne.s~onjiva tua pridjevna rije ili rije koja se moe smatrati nesklonjivim
pndJevom, kao drap tkanina (tkanina je drap, odijelo je drap ),fer igra, fer
igra (G jd.fer igraa ),fe deko (I jd. s fe dekom), gala predstava (obui
se gala), kaki boja, portabl televizor, mat pokustvo (ali mat-pozicija, bolje
matna pozicija), maksi moda, mini suknja (L jd. u mini suknji), seksi haljina;
b) kratica koja se osjea kao pridjev, a napisana je velikim slovima, kao HT
usluge, TV pretplata, VKV cijelatnik, KV radnik, PVC proizvod, WC ureaj.

2.

Imena naseljenih mjesta mogu se pisati:

a) sastavljeno: Carigrad, Cetingrad, Novigrad, Starigrad, arengrad, Tomislav-

grad, Medvedgrad, Josipdol, Jurjaves, Kompolje, Pustopolje, Vrpolje, Podstrana, Primoten, Zagvozd;
b) rastavljeno: Babino Polje, Baka Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Grubino polje, Kostarifevaki Majur, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Jurqj, Sveti Ivan Zelina, Sveti Petar u umi, uta
Lokva.
R~~~a,:,l~e~.o vse piu ~ ?na dvolana imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio
apozlclJa Ih njec u apozlcljskoj slubi, kao Ai Lokva, Brod Moravice, Ivani Grad,
l!a~~ijesak, l!erceg Novi, Katel Gomilica, Klina Selo, Kotor Varo, Prvi epurine,
SPISIC BukOVica, Zlatar Bistrica. Tim se imenicama sklanja samo drugi lan (Ai
Lo"':,a G jd. ~i Lokv~, Ivani~ Grad G jd. Ivani Grada). esto se umjesto cijeloga
dvoclanoga Imena rabI samo Jedno, pa se ono tada sklanja: doi iz Ivania, doi iz
Klotra.
Prema tome, u hrvatskim se imenima naseljenih mjesta, kao zasebnoj kategoriji
nikada ne pie spojnica.
'

lak? im ~e ne sklanj~yr:i dio, mnoga se strana dvolana zemljopisna imena piu

rastavljeno Jer se tako plSU 1 u tuem jeziku, kao Abu Dhabi (iz Abu Dhabija), Addis
Abeba, El Alamein, Hong Kong, Lago Maggiore, Monte Carlo, New York, Port Arthur,
San Marino, Saint Germain, White River.
124

. Dvostruka se imena i prezimena mukih osoba piu kao zasebne rijei pa se svaka
sklanja:
'

Andrija ~ai Mioi G Andrije Kaia Mioia, Antun Gustav Mato, Antun
Branko Simi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Silvije Strahimir Krarifevi, Ante
Tresi Pavii, Viktor Car Emin, Duje Rendi Mioevi.
Isto se tako rastavljeno kao zasebna rije pie nadimak koji stoji iza prezimena:
Marin Dri Vidra, Ivan Gunduli Maica, Ivan Buni Vui, Milutin Cihlar Nehajev,
Janko Poli Kamov, Luka Ili Oriovanin.

59

r
'125

-Rukavina.
Dvolani asniki inovi u kojima je prvi dio apozicija piu se rastavljeno, kao
general bojnik, general pukovnik. Prvi se dio tada ne sklanja.
Pridjevci odnosno titule koje stoje uz vlastito ime piu se ispred njega i ne sklanjaju,
kao fra Grgo Marti, don Frane Buli.
Pridjevci istonjakoga podrijetla stoje obino iza imena. S imenom koje se ne
sklanja vezuje ih spojnica, kao Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-baa, Rizvan-beg,
Mehmed-paa, Nasredin-hoda, Juri-oglu, Edhem-efendija, Sinan-au.
Mnogi su takvi pridjevci potpuno srasli s imenom, pa se piu sastavljeno kao jedna
rije: Alibaba, Dingiskan. Od nekih takvih sraslica postala su prezimena, kao Alaga,
Mehmedagi, Mehmedbai, Mustajbeg, Mustajbegovi, Rizvanbegovi, Smajlagi,
Hadiomerbegovi i sl.

Pridjevi
Prave su sloenice pridjevi:
1. koji se tvore od raznih osnova sa spojnikom -0- kao:
dobroudan, dvokrevetni, crnook, jednodnevni, malokalibarski, maloljetan,
mrzovoljan, niskonaponski, petogodinji, prvorazredni, pukokolski, punokrvan, punoljetan, samonikao, srednjokolski, starozavjetni, velikoduan,

126

128

vlastoruan;

2. koji su sloeni s prefiksima domaega podrijetla:

bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodsljemenski, ispoditni, izaoltarski,
izvanbrani, meuparlamentarni, nadbubreni, nagluh, nizvodni, okrupan,
poratni, podlopatini, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbrani,
predkolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, sulud, svrhunaravan, unutarstranaki;
3. koji su sloeni a) s prefiksima stranoga podrijetla ili b) rijeima stranog podrijetla:
al antituberkulozni, atipian, bivalentan, ekskatedarski, interdisciplinarni,
polimorfan, postdiplomski, profaistiki, supermoderan, transsibirski;

Zamjenice
---

bl brutodrutveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona);

4. koji su sloeni s rijecom ne: nebrojen, nedrag, neljudski, neorganski, nepromoiv, neveseo, nevidljiv;
5. koji su sloeni s osnovom -struk kaojednostruk, dvostruk, trostruk, etverostruk,
devedeseterostruk, stostruk, dvjestostruk, tisuustruk;

60

iji

se jedan sastavni dio ne upotrebljava samostalno kao hipermoderan,

infracrven, paist, paravojni, poludnevni, protutenkovski, pseudopuki,
supermoderan, bezbrad, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav,
suodgovoran, ultraljubiast.
Kao sloenice navedene pod 1. vladaju se i:
1. pridjevi izvedeni od dvolanih zemljopisnih imena:
babogredski (prema Babina Greda), bosanskohercegovaki, dugoselski,
dugoreki, dugo otoki, gornjoluiki, grubinopoljski, ivanigradski, junoameriki, krivoputski, marijabistriki, novogradiki, newyorki (prema New
York), petrovoselski, svetojanski, svetojuraki;
2. pridjevi sloeni s prilogom koji pojaava, umanjuje ili uope poblie oznauje
pridjev, a priloni se dio posebno ne istie i nema svoga naglaska kao npr:
al mnogopotovani, velecijenjeni, vrlozasluan, malopoznat;
b) u nijansama boj ii: jasnout, svjetlozelen, tamnomodar, tamnoplav, bljedoplav, bjelozelen, zagasitocrven, otvorenozeien i sl. Pridjevi navedeni pod b)
mijenjaju u prilonome dijelu dvoglasnik ije uje.
Ako se kod takvih rijei priloni dio eli posebno istaknuti, pie se rastavljeno:
al mnogo potovani, vrlo zasluan, malo poznat;
b) jasno ut, svijetlo zelen, tamno modar, tamno plav, blijedo plav, blijedo zelen, zagasito crven, otvoreno zelen i sl.
Kao polusloenice piu se:
l. sastavljeni pridjevi ravnopravni znaenjem ili odnosom:
hrvatsko-slovenska (granica), eko-poljski (odnosi), englesko-francuski
(rjenik), crno-bijela (ahovska ploa), crno-bijeli (film), bijelo-crveni (grb),
crveno-plava (kravata), bijelo-zelena (zastava), crveno-bijelo-plava (zastava),
tamnoplavo-svjetloplava (majica), Liko-senjska upanija, Gospiko-senjska
biskupija;
2. posvojni pridjevi izvedeni od dvostrukih prezimena: Brli-Mauranikin (roman), ili od onih koji se odnose na dva ili vie autora: Broz-Ivekoviev rjenik,
Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Mareti-Iviev prijevod
Ilijade;
3. pridjevi koji u prvome dijelu imaju kakvu brojku ili slovo: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan (v. 121.b).

6.

Dvostruka prezimena enskih osoba nastala zdruivanjem oeva i mueva prezimena ili obratno, piu se sa spojnicom.
U takvim se dvostrukim enskim prezimenima ne sklanja ono koje ne zavrava
na -a, kao Ivana Brli-Maurani G Ivane Brli-Maurani, Milka Rui-Jakovina
G Milke Rui-Jakovine, Rua Pospi-Baldani, Zinka Kunc-Milanov, Ana Krmpoti-

129

iI

Sloene su zamjenice u veini sluajeva prave sloenice, pa ih treba pisati sastavljeno:

gdje tko, gdjeto, gdjekoji, kojetko, kojeta, kojekakav, kojekolik, svakakav,
svekolik, svata, tota.

61

Zamjenice se esto zdruuju s predmetcima, i to:

1. S prijedlogom po piu se zajedno u znaenju neodreenih zamjenica: pokoji
(= koj i), poneki (= neki), poneto (= neto). To se vidi u reenicama: Tek pokoji
od vas zna svirati. - Samo se poneki uje. - Poneto u uzeti sa sobom.
Ako prefIks po uva svoje dijeino znaenje, pie se rastavljeno od zamjenice:
Po koji put sam to ve rekao? - Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo
djelo. - Svakomu bi djetetu darovao po neto, najmlaemu uvijek slatkie.
Kad se po zdrui sa zamjenicom, moe - osim neodreene zamjenice - nastati
prilog koji se uvijek pie sastavljeno: poto (poto je voe?), poneto (poneto
je oslabio), potom (potom je rekao).
2. S predmetcima i, ni, ne nastaju sloene neodreene zamjenice, kao

Zna li tkogod? - Daj mi togod. - Nije on bio ba kojigod prijatelj. - Doi s

kimgod.
estica -god dodaje se u sklonidbi osnovnomu obliku zamjenice te se pie zajedno:
kojigod
ijigod
togod
tkogod

kogagod
komugod
kimegod

131

emugod
imegod

kojegagod
kojemugod
kojimgod

ijegagod
ijemugod
ijimgod.

Zamjenike

se sintagme mogu tvoriti rijecama put, bilo ili mu drago koje se piu
odvojeno od zamjenice:
koji put, svaki put, ovaj put, onaj put

itko, ita, ikoji, iiji, ikakav

nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav
netko, neto, nekoji, neiji, nekakav.
Rijece i, ni, ne piu se odvojeno od zamjenice u ovim sluajevima:
al kad predmetak i slui za pojaanje:
Znamo i tko je, i to je, i iji je, i kakav je, i g4je je, i kako mu je;
bl kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice:
ni na koji (nain), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne oekujem),
ni od ega (ne boluje), ni od ijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa ime
(nije zadovoljan), ni u kom (sluaju), ni u ijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni
za koga (nije pjevala), ni za koju (plau), ni za to (na svijetu);
c) kad estice ni i ne stoje uz zamjenicu, ali slue za nijekanje:
Ne tko govori, nego to govori, zanima nas. - Ne to se kae, nego tko kae,
moram znati. - U toj se guvi nije znalo ni tko pije, ni tko plaa. - Ne zna
ni to, ni kako.
Kad sloenica nita ima imeniko znaenje, ne odvaja se ni od ta: Od nita
glava ne boli. - Dre ga za nita.
Zamjenice se mogu zdruivati i sa esticom god, i to dvojako:
1. Kad je estica god naglaena, pokazuje neogranienost jer se odnosi na svaku
osobu ili predmet iste skupine. Tada se pie odvojeno od zamjenice, kao tko
god (svaki), to god (sve, bilo to), koji god (svaki, bilo koji), iji god (svaiji),
s kim god (s~ svakim). Tako je u reenicama: Neka doe tko god hoe. - to
god radi, radi savjesno. - Moe uzeti knjigu koju god eli. - Doi, s kim
god hoe.
Takvo naglaeno god moe biti i rastavljeno od zamjenice zanaglasnicom:
Zadovoljan sam to si mi god dao. - Hrabar je tko mu se god priblii. - Divio
joj se tko ju je god vidio. - Zapamtio je to je god proitao.
2. estica -god moe postati drugi dio sloene zamjenice koja pokazuje ravnodunost prema izboru. Tada -god nema svoga naglaska i pie se zajedno s
prethodnom rijei kao tkogod (netko, bilo tko), togod (neto), kojigod (neki),
ijigod (neiji), kakavgod (nekakav, bilo koji), s kimgod. Tako je u reenicama:

130

egagod

bilo koji, koji bilo, bilo iji, iji bilo

koji mu drago, iji mu drago.
Ako u takvim vezama rijeca put izgubi svoj naglasak, moe srasti uz zamjenicu
i, kao sloenica, dobiti prilono znaenje: kojiput (katkada), svakiput (svagda).
Odvojeno se od prijedloga piu zamjenike zanaglasnice nj, me, te, se i instrumental
mnom:
kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se;
poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj,
u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom,
poda mnom, preda mnom.

Brojevi
133

Vieznamenkasti brojevi piu se kao sloenice, i to:

1. glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, pedeset, ezdeset,
dvjesto, tristo, petsto, esto, devetsto;
2. redni brojevi:jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti, ezdeseti,
dvjesto ti, tristoti, petstoti, estoti, devetstoti;
3. broj evne imenice: dvadesetina, tridesetina; dvadesetorica, ezdesetorica; tridesetero, pedesetero; (1/23) jedna dvadesettreina (ali: dvadeset treina =
20/3), (1/59) jedna pedesetdevetina (ali: pedesetdevet devetina = 59/9).
Kao polusloenice piu se brojevi kad oznauju pribline ili neodreene brojevne vrijednosti:
al dva-tri, pet-est, deset-dvadeset, pedeset-ezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-dvjestotinjak, dvoje-troje, etvero-petero;
bl

134

62

tisuu-dvije (to znai oko jedne tisue do dvije tisue), sat-dva, dan-dva,
mjesec-dva, godinu-dvije, korak-dva, rei rije-dvije, popiti au-dvije i sL

Rastavljeno se pie: dvije stotine, tri stotine, etiri stotine, pet stotina, pet tisua,
pedeset tisua, petsto tisua, petnaest milijuna itd.
63

Tako se piu vielani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednoianih
brojeva jedan do drugoga:
dvadeset jedan (21); dvadeset prvi (21.); pedeset dva (52); pedeset drugi (52.);
tisuu devetsto sedamdeset jedan (1971); tisuu devetsto sedamdeset prva (1971.);
deset tisua (10 000); sto ezdeset tisua tri (160 003); sto ezdeset tisua trei
(160003.).
Sve se rjee ispred jedinice vielanoga broja ispisuje veznik i:

135

\13i
!

esto sedamdeset ijedan (671)

tisuu devet stotina devedeset i deveti (1999.).
Iznimno se veznik i moe upotrijebiti ispred svakoga nominativnoga lana: tisuu
i devet stotina i dvadeset i dva.
Zbog posebnih se razloga u novanome poslovanju vielani brojevi mogu pisati
i zajedno:
estoezdeset (660)
tisuusedamstodvadesettri

(11 882).

Brojevni prijedloni izrazi piu se rastavljeno: po jedan, po dva, po tri, po etiri,

po ezdeset, po sto, po tisuu; u dvoje, u troje, u etvero, u petero, u estero itd.

138

Kad se glagolima dodaju predmetci, piu se zajedno s glagolom, kao doraditi,

izraditi, naraditi se, obraditi, odraditi, poraditi, preraditi, proraditi, uraditi, zaraditi;
isposakrivati, ispremlatiti, isprekidati, poisprekidati, poispreskakati.
Rastavljeno od glagola pie se nijena estica ne:
ne znam, ne rekoh, ne itali, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne uahu se, ne
itajui.

139

Tako se pie i nC!; u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e.

Samo sastavljeno pie se nijena estica ne:
a) u sluajevima kad zajedno s glagolom daje jesno (potvrdno) znaenje: nestati,
nestajati, nedostati, nedostajati, nenavidjeti (= mrziti);
b) u oblicima: nemoj, nemojmo, nemojte; nemam, nema, nema, nemamo, nemate,
nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajui (ostali zanijekani oblici glagola
imati nisu saeti te se piu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavi).

64

doi ete

doi e

doi e.

itat u

itat emo

itat e

itat ete

Prilozi

Glagoli
136

doi emo

doi e

trest u
trest emo
trest e
trest ete
itat e
itat e
trest e
trest e.
Zbog pjesnikih razloga, osobito u rimama, mogu se i glagoli na -ti pisati punim
infinitivom i zanaglasnicom: itati u, pisati e, tresti e.
Kao polusloenice piu se stilerni nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika
bliskih ili suprotnih po znaenju:
rekla-kazala, hoe-ne e, povuci-potegni, htio-ne htio, vei-drijei, lezi-dii se.

Brojevni izrazi sloeni s rijeju put ili puta piu se

a) rastavljeno kad svaka rije uva svoj naglasak: drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta,
oba puta, pa i vie puta, mnogo puta, x puta (it. iks puta), a puta b;
b) kao sloenica:jedanput, dvaput, desetput, stoput.

doi u

b) Tako se piu i glagoli na -ti koji u pismu gube zavrno -i:

(1723)

jedanaesttisuaosamstoosamdesetdva

U sloenim se glagolskim oblicima enklitike piu, kao i drugdje, rastavljeno od

s kojima se zajedno izgovaraju: pjevao sam, itao je, radio bih, uili bismo, ne
biste eljeli. Tako se i u oblicima futura pie:ja u doi, ti e itati, on e tresti.
Kad bi se u obliku za futur zanaglasnica nala iza infinitiva, onda se glagoli:
a) na -i upotrebljavaju s punim infinitivom i zanaglasnicom, pa se piu odvojeno:

rijei

Prilozi mogu biti jednostavni i sloeni. Kad su sloeni, piu se sastavljeno.

Prema opim pravilima sloenim prilogom smatramo:
1. skup u kojem jedan ili oba sastavna dijela ne postoje kao samostalne rijei,
kao dokle (nema samostalne rijei kle), dotle, dovde, donekle, jutros, moda,
nakjuer, naksutra, nauznak, neprestano, obdan, obno, odande, odavde, preblago, preblizu, prekasno, premalo, premnogo, previe, sino, suelice, suvie,
toboe, uzastopce, uzdu, valjda;
2. skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome obliku
koji ima u sloenici kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), dakako, iskraj,
iznebuha, iznenada, izvrh, kojegdje, kojekuda, odas, odmah, oduvijek, otkako,
napose, naizmak, naokrug, posrijedi, unakrst, zauvijek.
Sloeni prilozi nastaju takoer zdruivanjem postojeih leksikih jedinica da bi
se dobilo novo znaenje. To se postie:
1. dodavanjemjednostavnomu prilogu bilo kojega drugoga priloga ili predmetka
ili obojega, kao
a) gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikad, kojekako, malogdje, malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno;
b) igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigda, nigdje, nikada, nikako,
nikamo, nikoliko, nikuda, niotkuda; negda, negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko;

65

cJ dokada, dosada (drugo je imenica dosada), dotada, odsada, otada, otkada,

odonda, zasada (drugo je imenica zasada).
Navedeni prilozi mogu se pisati i rastavljeno kad im se drugi (priloni) dio eli
istaknuti i naglasiti:
Ne znam ni kamo u doi, ni kako u putovati, ni gdje u biti. - Sloilo se to
nejednako: ne jednako u svakome dijelu. - Do kada te mogu ekati? - Tono se zna
od kada radi. - Od sada pa do nedjelje nemam vremena. - Dosta mi je i za sada i za
poslije. - Od onda pa do danas svijet se promijenio.
2. spajanjem otpridjevnih priloga i predmetaka, kao
domalo, dos koro, nabrzo, naisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nakratko,
nakrivo, nalijevo, namalo, nanisko, nanovo, naopako, napismeno, naprazno, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, naskoro, nasuho, natiho,
naveliko, nedavno, odavno, poesto, poodavno, ponovno, potpuno, svejedno,
ubrzo, ubudue, udesno, ujedno, ukratko, ukrupno, ulijevo, uludo, umalo,
unekoliko, upravo, uskoro, uiroko, utoliko, zacijelo, zadugo, zajedno, zamalo, zapravo, odvie, izblie, nabolje, nadalje, nagore, podalje, poblie,
podue, poizblie, poizdalje, pomanje, ponajee, ponajdalje, ponajmanje,
zadue.
Sastavni dijelovi tih sloenih priloga mogu uvati svoja samostalna znaenja,
ali tada priloni dio vie nije prilog nego pridjev, pa se pie rastavljeno. Zato
se i u pismu razlikuje
ii na daleko putovanje
biti poznat nadaleko
pogledati nadesno
pogledati na desno oko
dobiti na pismeno traenje
dobiti to napismeno
sjesti na prazno mjesto
popiti lijek naprazno
sijati na rijetko sito
sijati narijetko
ubrzo se razoarao
uzdati se u brzo rjeenje
premalo je za cijelo drutvo
zacijelo to nije znao
pogledati izblie
doi iz blie okolice.
Budui da se sastavni dijelovi frazema uvijek piu rastavljeno (v. 144.b), tako
se pie i
istui (koga) na mrtvo
staviti ruku na mrtvo tijelo.
3. spajanjem dijelova eliptine sintagme, kao
izokola, najednom, nato, pritom, sasvim, stoga, ubudue, uglavnom, uope,
usto, uto, zatim, zato.

140

r
142

66

s toga razloga
raditi tako i u budue dane
stajati uz to
poi za tim ovjekom.

4. povezivanjem priloga s nenaglaenom rijecom -god, kao

gdjegod, kadgod, kamogod, kudgod. Tada prilog ima neodreeno znae
nje:
Moda ga gdjegod (negdje) nae. - Mogu se oni kadgod (katkad, pokatkad)
dignuti visoko. - Sakrij to kamogod (bilo kamo). Tamo e doi kudgod (bilo
kuda) iao.
Naglaeno se god pie, kao i u drugim sluajevima, rastavljeno od priloga i
znai neogranienost:

gdje god (bilo gdje), kada god (bilo kada, svaki put), kamo god (bilo kamo),
kuda god (bilo kojim smjerom), koliko god (bilo koliko).
Takav dvolani prilog slui kao veznik koji moe stajati samo na poetku nezavisnih reenica:
Gdje god ivio, ivi poteno. - Kad god to radi, radi savjesno. - Idi kamo god
hoe. - Moe svirati koliko god eli.
5. spajanjem prijedlolloga izraza ili dijelova reenice u cjelinu, kao
dodue, meutim, naglas (= glasno), naime, naoko, naprjeac, natrag,
odoka, odreda, otprilike, potanko, izreda, smjesta, uistinu, usput, uvijek,
zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboe.
143

144

Takvi prilozi, kao i ostali, mogu stajati zasebno, nezavisno od okoline. Kad se
razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu vie prilozi nego prijedloni izrazi ili dijelovi
reenice koji se piu rastavljeno. Zato se razlikuje
doprijeti do due
moe se dodue (= zaista) rei da...
to je naime (= dakle) ovako
poslati na ime prijateljevo
naii na trag
vratiti se natrag (= nazad)
odmaknuti od oka
odmjeriti odoka (= priblino)
odmakni se od reda
svi su odreda (= bez iznimke) dobri
doi s mjesta dogaaja
doi smjesta (= odmah)
vjerovati uistinu (= zaista) svakomu
vjerovati u istinu i pravdu
samo Bog zna sve.
nije to bogzna (= tko zna) to
Osim navedenih izraza rastavljeno se piu i oni u kojima nema

sraivanja:

1. prijedloga s imenicom jer se:

aj postojeim leksikim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne
mijenja osnovno znaenje, kao
bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konano), na oi (oigledno), na
primjer (primjerice), na silu (silom), na alost (sa alou), od ale (lako),
po volji (drago), u ime (u ije ime);

U punim sintagmama sastavni dijelovi ovih prilonih sloenica uvaju svoja samostalna znaenja, pa se pridjevni dio pie rastavljeno od prijedloga. Zato se razlikuje
stajati najednom mjestu
nestati najednom
pritom pogleda na nju
pri tom poslu
biti sa svim zadovoljan
biti sasvim zadovoljan

141

stoga se moe rei

raditi tako i ubudue
usto neto spomene
zatim poe nekamo

67

b) upotrebljavaju kao dio frazema:

brk: skresati u brk; istac: istjerati na istac; dlaka: ii niz dlaku (uz
dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; duak: ispiti na
duak; glas: doi na glas (drugo je naglas = glasno); glava: doi komu
u glavu, drati to u glavi, puhnuti u glavu, udariti komu to u glavu;
grlo: doi do grla (preko grla); iskap: popiti na iskap; jagma: prodati
na jagmu; kotac: uhvatiti se u kotac; kraj: izai s kim (im) na kraj;
nos: ii uz nos, (po)vui koga za nos, nabiti komu to na nos; oi: doi
komu na oi (pred oi); odmet: ne biti na odmet; pamet: pasti na pamet;
put: stati komu na put; rije: upasti u rije; ruka: biti komu s ruke, poi
za rukom, (ne) ii komu na ruku, imati to pri ruci; smrt: istui na smrt;
stopa: pratiti u stopu; tutanj: govoriti u tutanj; vjetar: baciti u vjetar,
govoriti u vjetar;
2. prijedloga s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom:
do danas, do juer, do jutros, do ljetos, do sutra, iz jutra, na veer, na
zimu, na ljeto, od danas, od jutra, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni,
s proljea, u jesen, u jutro, u veer, u zimu.
Ne srauju se ni priloni izrazi:
i te kako, i te koliko, bog te pitaj, boe sauvaj, tako rekavi, tako rei, bolje
rekavi, bolje rei, pravo rekavi, pravo rei, dobar dan, dobro jutro, dobra
veer, laku no.
Kao polusloenice piu se priloni izrazi sastavljeni od dvaju suodnosnih
priloga sa, najee, suprotnim znaenjem:
amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, kolika-toliko, lijevo-desno, manje-vie, ovdje-ondje, poto-poto, vie-manje.

Rastavljeno se piu dva prijedloga koji stoje jedan uz drugi, a svaki uva svoje
znaenje: do pred kuu, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, do nie
pojasa, do ispred Zagreba, sa po dvije puke, novanice od po 500 kuna.
Rije tik nadopunjuje prijedlog te se pie odvojeno: tik do zida, tik uz kuu.

Veznici
146

PO opim se pravilima piu kao sloenice ovi veznici:

eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, poto, premda.
U jednih se takvih sloenica sastavni dijelovi ne govore samostalno (e-, kan-,
prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo znaenje:
Poto je prodao jabuke, otiao je natrag u selo.
Po to je (po koju stvar) otiao natrag u selo?
Novo je znaenje dobiveno i u sloenici iako koja slui kao dopusni veznik:
Nije doao iako sam mu pisao.
Kad se i povezuje s ako, pie se rastavljeno:
Ako doe i ako potpie, posao je ugovoren.
Rijeca li moe se uz veznike i uz ostale rijei pisati rastavljeno i sastavljeno.

Prijedlozi

147

1. Rastavljeno se pie:
a) kad ima upitno znaenje:je li,jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li,
tko li, gdje li. To se vidi u reenicama: Je li da su jeli? - Bi li oni bili doli?
- Da li ste im dali? - Tko li je bio? - Gdje lije sada?
b) u pogodbenim reenicama: ako li doe ... , bude li radio ... , prouimo li ...
2. Sastavljeno se pie u svim drugim sluajevima: ali, ili, kamoli, kadli, negoli,
nekmoli ...
Rastavljeno se piu sastavni dijelovi ostalih vielanih veznika:
budui

Prijedlozi mogu biti jednostavni i sloeni.

Sloeni se prijedlozi piu sastavljeno po opim pravilima kao i prilozi, i to:
1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan sloenice stajati zajedno: ispod, ispred,
izmeu, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unato, zaradi;
2. kad nastaju zdruivanjem postojeih leksikih jedinica da bi se dobilo novo
znaenje: dovrh, nadno, nakraj, navrh, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoi,
usprkos.
Kad se takvi prijedlozi razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu vie sloeni
prijedlozi nego prijedloni izrazi koji se piu rastavljeno. Zato se razlikuje:

145

stajati navrh brda

doi namjesto mene
uoi

68

Duhova

da

kao da
samo da

jedino to
nego to

tek to
a kamoli

nakon to
a nekmoli.
Za dvolane priloge s naglaenim god reeno je (v. 142.) da mogu biti veznike
rijei i da se tada piu uvijek rastavljeno:
Gdje god ivio, ivi poteno. Idi kamo god hoe.

Usklici
148

popeti se na vrh brda

doi na mjesto sastanka
pogledati u oi.

Usklici se piu kao jedna rije, npr. ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao
dvije rijei, npr. a joj.
Kao polusloenice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao jao-jao, joj-joj,
mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele, u-mu, tip-top.

69

Rastavljanje rijei na kraju retka

Rije se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne moe cijela ispisati (otisnuti)
u retku u kome je zapoeta. Tada se drugi dio rijei prenosi u novi redak, a uz
posljednje slovo na kraju retka, gdje je rije rastavljena, stavlja se spojnica (-).
Rastavljanje je rijei na kraju retka u naelu slobodno. To je vie tehniko pitanje
nego pravopisno.

149

Unato

KRATICE
150--

Prigodne kratice mogu biti i one kratice koje se upotrebljavaju samo u pojedinim
strukama.
Stalne su kratice one koje su u opeknjievnoj upotrebi, a nastale su opom
upotrebom ili tradicijom. Jedne se tvore tako da se uzima prvo slovo ili nekoliko
prvih slova pa se nazivaju obine kratice, a druge se tvore tako da se od vielanoga
naziva uzimaju prva slova i nazivaju se sloene kratice ili akronimi.

tomu ne valja:

l. rastavljati jednoslone rijei:

aj, in, vrst,

prst; bijeg, lijep, snijeg;

L prenositi u novi redak jedno slovo ili sam zaporniki skup. Nije dobro rastavljati ud-o, miSa-o, pepe-o, eljus-t ili elju-st, nego u-do, mi-sao, pe-peo,
e-Ijust;

3. u domaim i stranim rijeima odvajati one dvoslove kojima se pie jedan glas,
dakle: ne pol-je nego po-Ije, ne hod-a nego ho-da, ne ufan-je nego ufa-nje,
ne Goet-he ili Go-ethe nego Goe-the.
Sloenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi:

Obine
151

ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti, u-ze-ti.

g. - godina

U knjigama s umjetnikim tenjama, u sveanim ispravama i sl. dobro je rijei

rastavljati po slogovima. Jednostavno pravilo glasi: ne valja u idui redak prenositi
onaj skup kojim ne poinje ni jedna rije.

t. -toka

v. - vidi(te)
o. - otac (samo u crkvenom znaenju)

Ako polusloenicu treba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, onda se jedna
spojnica stavlja na kraju retka, a druga na poetku idueg retka:
-ploa

Smail-aga

gore-dolje

Obine se kratice tvore na razliite naine koji se mogu svesti na nekoliko uopenih
Obino su to kratice opih imenica i drugih rijei pa se piu malim poetnim
slovima i s tokom na kraju.
Kad je dovoljno, kratice se tvore jednim poetnim slovom:

rijei:

spomen-

kratice

pravila.

pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, nad-cestar, pot-predsjednik.

Ako se kod sloenica ne raspoznaje kako su sloene, rastavljaju se kao nesloene

rak-rana

Kraticama se naziva skraeno pisanje pojedinih rijei izostavljanjem nekih slova.

Kratice mogu biti prigodne ili stalne.
Prigodne su kratice napravljene za pojedino djelo i navode se u samome djelu.

o. g. - ove godine

korak-dva.

i d. - i dalje

m. r. - muki rod
m. s. - meu spise
v. d. - vritelj dunosti

152

v. r. - vlastitom rukom.
U rjenicima i posebnim prirunicima kratice se za rod rijei (hrvatske i latinske),
osobito ako se piu drukijim tipom slova nego rije, mogu donositi i bez toke: m
(muki rod), s (srednji rod), (enski rod), odnosno m (masculinum), f(femininum)
i n (neutrum).
Kratice s tokom na kraju piu se s prvim slovima zapornika, ne raunajui otvornik na poetku:
ar. - arapski

br. - broj
l. - lan, lanak
i dr. - i drugi, i drugo

70

71

dr. Gaj (it. doktor Gaj), od dr. Gaja

doktorom Gajem).

fr. - francuski
i sl. - i slino
mn. - mnoina
os. - osoba
st. - stoljee
str. - strana
sv. -svezak
p. - panjolski.

155

Nij~ dobr~ praviti kratice koje su dvoznane, npr. ud. za 'udana' i 'udovica' jer
mogu IzazvatI zabunu.
Druge se tvore tako da se uzimaju karakteristina slova za zapornike:
arh. - arhitekt, arhitektonski
imp. - imperfekt
jd. - jednina
gkt. - grkokatolik, grkokatoliki
rkt. - rimokatolik, rimokatoliki
pif. - pluskvamperfekt
rlg. - religija, religijski, uz relig.
rkp. - rukopisni
rp. -recept
tzv. - takozvani
vl. - veleasni.
Rjee se kratice prave tako da se uzme prvo i posljednje slovo: dr. - doktor, mr. magistar, m. - raun, nro. - numero.

153

Uz kratice titula dr. i mr. upotrebljavaju se i kratice koje poblie oznauju ega je
doktor, magistar:
dr. agro - doktor agronomije
dr. kem. - doktor kemije.
U nekima se upotrebljavaju kratice latinskih naziva:
dr. h. C. - doktor honoris causa (poasni doktor)
dr. iur. - doktor prava (lat. dr. iuris)
dr. oec. - doktor ekonomije, eko je obino za ekonomist.
B.~d~i da ima dvije vrste doktora, doktora koji su titulu dobili samim zavravanjem
studl~~ l doktora o?ranom doktorske disertacije, obino u medicini, u posljednje
se vrijeme uz kratIcu dr., mr. stavlja kratica sc., dr. sc. - doktor znanosti (lat. dr.
scientiarum).
Kratica je za inenjer ing. i in., ali je prva obinija.
. ~ao sve druge kratice tako i kratice titula uvijek zadravaju isti oblik, tj. ne dobIvaJu padene nastavke, a itaju se kao pune rijei, i to u padeu koji trai smisao:

154

72

156

I
I

157

(it.

od doktora Gaja), s dr. Gajem

(it.

Obine se kratice tvore i tako da se piu slovima s jednim zapornikom ili s vie
njih iza prvoga otvornika:
kat. - katoliki
ak. - akavski
pov. - povijest
it. - itaj(te) (uz .)
prof - profesor
dem. - deminutiv (umanjenica)
razr. - razred (uz r.)
engl. - engleski
stud. - student(ski)
gen. - genitiv (uz G)
sup. - superlativ
gimn. - gimnazija
tok. - tokavski
god. - godina (uz g.)
tal. - talijanski
hip. - hipokoristik
tur. - turski
kamp. - komparativ
usp. - usporedi(te) ...
kajk. - kajkavski
Posebne su kratice ga - gospoa, gica - gospoica jer je u njima uzeto prvo
slovo i posljednji slog, odnosno posljednja dva sloga i ne pie se toka. One se mogu
i sklanjati: ge, gi, gici, gicu ...
Bez toke se piu i tradicijske kratice don (prema lat. dominus, titula kat. sveenika,
gospodin) ifra (fratar). Te se titule izgovaraju kako su napisane, ali se ne mijenjaju
po padeima.
Neke se kratice piu na dva naina:
., it. - itaj
g., gosp. - gospodin
r., razr. - razred
n. d., nav. dj. - navedeno djelo.
Krai se nain upotrebljava u tekstovima u kojima je dovoljno jasno o em je rije,
npr. g. uz ime i prezime ili samo uz prezime, r. u tekstu u kojem je jasno da je rije
o koli i sL
etiri su napravljene kao sloene kratice, ali se piu malim slovima: itd. - i tako
dalje, itsl. - i tomu slino, npr. - na primjer, tj. - to jest.
Katkada se upotrebljavaju udvojene kratice za mnoinu:
gg. - gospoda
ss. - sveti oci, sveti
ss. - sestre (za redovnice), obino . ss. - asne sestre.
U strunim se djelima mnoina oznauje posebnim kraticama, kao oi. - otoci, mi.
- rauni, kte. - kamate.
Neke se latinske kratice, i nae umjesto njih, piu velikim slovima s tokom:

L. S. - locus sigilli (mjesto peata)

M p. - mjesto peata

73

N N - (nomen nescio, netko nepoznat, ne spomenut imenom)

N B. - (nota bene, pazi dobro, napomena)
p. S. - (post scriptum, poslije napisanoga, poslije svega).

kola, PIK - poljoprivredno-industrijski kombinat, UO - upravni odbor, npr.

DK "Gavella", GO Matice hrvatske, KUD "Ivan Goran Kovai", O Tina
Ujevia, O Vladimira Nazora, PIK Vrbovec ...
U novije vrijeme esto se preuzimaju kratice iz stranih jezika:
FIFA - Federation Internationale des Football-Associations (fr.)
UEFA - Union Europeenne de Football Association (Europska nogometna
zajednica)
USA - United States of America
UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNICEF - United Nations International Children's Fund (danas: United Nations
Children's Fund)
WHO - World Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija, hrv.
SZO
WTO - World Trade Organization, World Tourism Organization, Svjetska trgovaka organizacija, Svjetska turistika organizacija, hrv. STO.
Nastavci i dometci kratica koje zavravaju slovom za zapornik, zatim slovom U,
E, I, kao i slovom O koje ostaje u osnovi, veu se spojnicom ako se kratica ita kao
rije, makar i slovna: asnik HV-a i (ha-ve-a), a to se oituje i u sronosti: HV osjetno
modernizirana = Hrvatska vojska osjetno modernizirana, HV osjetno moderniziran
= have osjetno moderniziran, SAD je jasno stavio do znanja = esade je ...

Kratice naziva asopisa piu se velikim slovom bez toke:

F - Filologija, F - Forum, J-Jezik, S - Slovo ...
Tako i nazivi strana svijeta:
I - istok, J - jug, S - sjever, Z - zapad, a tako sloenim kraticama i poblia
odreenja: JZ - jugozapad, JI - jugoistok, SZ - sjeverozapad, SI - sjeveroistok,
ZJZ - zapad-jugozapad, ZSZ - zapad-sjeverozapad ...
Tako se piu meunarodne kratice za te nazive:
E - east (istok), W - west (zapad), S - south (jug), N - north (sjever), WNW . west-northwest, WSW - west-southwest...

158

Sloene kratice
Jedne se sloene kratice tvore od prvih slova vielanih imena drava, ustanova,
stranaka, udruga, asopisa i sL i piu se velikim slovima bez toke, a druge
od poetnih slogova.
Jedne su postale od poetnih slova svakoga lana izraza koji se krati, a piu se
zajedno bez toke i sva su slova velika:
GK - Glas Koncila
HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HBZ - Hrvatska bratska zajednica (u SAD)
HDZ - Hrvatska demokratska zajednica
HP - Hrvatska pota
HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stranka
MH - Matica hrvatska
RH - Republika Hrvatska
SAD - Sjedinjene Amerike Drave
UN - Ujedinjeni narodi.
Rjee se tako tvore kratice od opih imenica: BDP - brutodrutveni proizvod,
PDV - porez na dodanu vrijednost, TV - televizija, televizijski, NSS - nia struna
sprema, VSS - visoka struna sprema.
esto su u osnovi tuice ili tue kratice: CD - compact disc (kompaktni disk),
DNA - deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC - water closet
(zahod s tekuom vodom).

159

poduzea,

Obino se sloene kratice nainjene prema pridjevima i opim imenicama upotrebljavaju u nazivima:
DK - dramsko kazalite, GO - gradski odbor, glavni odbor, KUD - kulturno-umjetniko drutvo, NK - nogometni klub, NO - nadzorni odbor, O - osnovna

160

74

161

U posljednje vrijeme sve vie prevladava da se sloene kratice itaju i sklanjaju

kao imenice mukoga roda:
partner HT-u, u MUP-ovoj arhivi, u pregovorima o NEK-u (Nuklearna elektrana
Krko), elnitvo HSS-a, financiranje HVO-a, novi direktor PIK-a Vrbovec, u
SAD-u, predsjednica uprave HPB-a, NATO-vih vojnika, NATO-va djelovanja,
u ZET-u, zaposlenici na HRT-u, zajam MMF-a.
Kao to primjeri pokazuju, neke sastavljene kratice imaju svoj gramatiki rod, tj.
ne moraju biti istoga gramatikog roda niti imati istu vrstu sklonidbe kao vielana
imena ili nazivi prema kojima su napravljene.
Kako se sklanjaju kratice na -a, v.

162

idui

U kraticama od prvih slogova pie se samo prvo slovo veliko, a ostala mala:
Binoza (pov.) - Biblioteka novinske zadruge
Nama - Narodni magazin
Vama - Varadinski magazin
Roma - Robni magazin.
Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupine ako se izgovaraju kao pune
rijei, osobito ako zavravaju na -a: Zavnoh, Cefta, Efta, Hina, Ina, Ira, Nasa, Fifa,
Uefa ... , pa se mogu i sklanjati kao nae rijei:
Zavnoha, Cefte, Efte, Hine, Ine, Ire, Nase, Fife, Uefe ...

75

Tako se sklanjaju i kad se piu velikim slovima: INA, INE, s INOM, u UDBINIM
zatvorima ...
Pogrjeno ih je sklanjati i pisati drukije, npr.:
INA-e, INA-in projekt, optuuju CIA-u, u IRA-inim arsenalima, okrivljuje
IRA-u, namjetenici NASA-e.
Imenice izvedene od kratica piu se sa spojnicom:
HDZ-ovac, HSLS-ovac, HSS-ovac, HTV-ovac, SDP-ovac ... , ali ihje bolje pisati
kao to se izgovaraju: hadezeovac, haeselesovac, haesesovac, hateveovac,
esdepeovac ...
167

Znakovi i oznake
163

Znakovi, oznake i simboli posebna su vrsta kratica i nisu predmet pravopisa

jer oni u pravopis ulaze onako kako su odreeni u pojedinim strukama, a i one ih
prihvaaju onako kako je odreeno meunarodnim dogovorom, meunarodnom
praksom i zakonima. Koliko se donose u Hrvatskome pravopisu, usklaeni su sa
zakonom o mjernim jedinicama, ali valja znati da pravopis donosi i poneke mjerne
jedinice koje nisu zakonite, npr. in (engl. inch, palac), kiri (stara jedinica za mjerenje
radioaktivnosti, nova bekerel), i da se zakonite mjerne jedinice ne moraju uvijek
slagati sa stanjem u opem knjievnom jeziku. Zato valja napomenuti da se one rie
ue iz pravopisa, nego iz strunih prirunika. Budui da imaju neka obiljeja kratica,
dobro ihje spomenuti, kao i zbog nekih neslaganja s opeknjievnom upotrebom.

164

Odreda se piu bez toke na kraju te veinom malim uspravnim slovima:

m - metar, mm - milimetar, cm - centimetar, km - kilometar; g - gram, dag
- dekagram, kg - kilogram; a - ar, ha - hektar; s - sekunda; cd - svijea (kandela), h - sat (hora) ...
Kosim slovima piu se temeljne prirodne stalnice: Co - brzina svjetlosti, me - masa
elektrona, G - gravitacijska stalnica ...
Neki se znakovi piu velikim poetnim uspravnim slovima, a neki kombinacijom
malih i velikih slova, npr. V - volt, W - vat, DC - Celzijev stupanj, eV - elektronvolt,
Hz-herc ...
Srodne jedinice glazbenih pojmova piu se takoer prema uobiajenoj meuna
rodnoj praksi, tj. oznaka za dur pie se velikim slovom, za mol malim, obje sa spoj.
nicom, npr. D-dur, d-mol, e-klju...

Novane jedinice u bankovnome poslovanju i u meunarodnoj razmjeni imaju

oznaku odreenu trima slovima, prva dva od imena drave, a tree od novane jedinice, npr. CHF - vicarski franak, NOK - norveka kruna, GBP - engleska funta,
USD - ameriki dolar ...
U domaem, unutarnjem novanome prometu oznake mogu biti i drukije. Tako
je za naziv hrvatske novane jedinice meunarodna oznaka HRK, ali su u domaoj
opoj upotrebi samo kratice kn i lp, a u Njemakoj su se nekada sluili kraticom DM
(Deutsche Mark), u Italiji Lit (Lira italiana), umjesto slubenoga DEM - njemaka
marka, FRF - francuski franak, ITL - talijanska lira.
Znakovi kemijskih poela piu se jednim ili dvama slovima bez toke, od kojih je
prvo ili jedino veliko:
Ac - aktinij, Ag - srebro (argentum), Al- aluminij, Au - zlato (aurum), B - bor,
Br - brom, Cu - bakar (cuprum), Es - ajntajnij, F - fluor, P - fosfor, Pb - olovo
(plumbum), Zn - cink ...
Svi znakovi kemijskih poela navedeni su u Pravopisnome rjeniku pod rijeju za
poelo i na abecednome mjestu znaka.
Znakovi ahovskih figura piu se velikim slovom bez toke:
D - dama (kraljica), K - kralj, L - lovac (trka), S - skaka (konj), T - top,
toranj, P - pjeak (potezi pjeakom obino se biljee i bez znaka P).

..................

Budui da se znak za litra, l, jedva razlikuje od brojke 1, znak za litra moe se

pisati malim i velikim slovom pa je tako znak za mililitra - mL i ml, centilitra - cL i
cl, decilitra - dL i dl, hektolitra - hL i hl, ali se zbog jasnoe prednost daje velikomu
slovu.
U zakonu o mjernim jedinicama odreeno je da i sloeni nazivi od litra imaju
drugi dio samo litra: mililitra, decilitra, hektolitra, ali se u opem jeziku zbog velike
proirenosti mogu sloene jedinice upotrebljavati i sa -!itar, posebno decilitar i hektolitar.

165

76

77

Katkada za isticanje pojedinih reenica i reeninih dijelova slue i pojedini tipovi

slova (v. 252.).

RAZGODCI

Toka
Opi

168

dio

Razgodci su oni znakovi u pisanome jeziku koji slue za rastavljanje teksta na

reenice i njezine dijelove. Zbog toga se nazivaju i reenini znakovi i razgodci. Naziv
razgodak, mn. razgodci, zbirno razgoe, nastao je od 'razgoditi, razdijeliti'. Tuica
interpunkcija je prema lat. interpungere 'razluiti, razluivati, rastaviti, rastavljati'.
Za misaono oblikovanje govora, za rastavljanje veih ili manjih govornih cjelina
u govoru slue krae ili dulje stanke, intonacija, jaina i reenini tempo, a u pismu
se to oznauje razgodcima. Zbog razliitosti naravi govorenoga i pisanoga jezika
razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednice govornim vrjednotama. Stoga
se u prikazivanju razgodaka polazi u prvome redu od njihove uloge u pismu, a tek se
usputno uzimaju njihove govorne vrijednosti. Njihov je zadatak prvenstveno u tome
da se zna kako napisano valja razumjeti, a onda i proitati, a u drugome je planu kako
govoreno valja zapisati. Govoreno se moe zapisati na vie razliitih naina, a da bude
pravopisno dobro zapisano. To se najlake moe pokazati time to bijedan te isti govor
vie dobrih poznavalaca pravopisnih pravila zapisali razliito.
U ovim pravilima o upotrebi razgodaka uzima se u obzir jezina struktura pa
se razgoe moe zvati strukturnim. Budui da je svojom glavninom odreeno
sintaktikim kategorijama, mogli bismo ga nazvati i sintaktikim razgoem. To bi
bilo naj opravdanij e jer su pravila za upotrebu razgodaka usko vezana uz reenicu i
njezine dijelove pa bi se ona zapravo trebala nalaziti u sintaksi. Zato se pravilima
o razgodcima najlake i najbolje moe ovladati tek dobrim poznavanjem sintakse
i njezinih kategorija. U pravilima o razgodcima u ovom priruniku sintaktike se
kategorije spominju samo onoliko koliko je to prijeko potrebno.
Razgodci su:

169

toka

trotoje

upitnik

vietoje

usklinik

zarez
toka

sa zarezom

dvotoje

()

navodnici
navodnici
polunavodnici
zagrade
kosa crtica.

crtica
/
spojnica
Neki od tih znakova slue i kao pravopisni znakovi. Ta njihova sluba obraena je
u poglavljima Pravopisni znakovi i Kratice, a sluba upitnika, usklinika, navodnika
i polunavodnika, koliko slue i kao pravopisni znakovi, u ovom poglavlju kod tih
znakova.
Za oznaku poetka reenice slui i veliko slovo, ali se o tome govori u poglavlju
Velika i mala slova.

170

Toka je razgodak kojim se oznauje kraj reenice. to je r~enica ~ k?l~ka ~e

ona biti, kratka ili duga, odreuje pisac. Toka se najee stavlja na krajU lZjavmh
reenica:

Dolazi sumrak.
Mor sjedi kraj oeva kreveta. Nudi ga hranom i vodom.
On miruj? i vrlo malo govori.
uti.
Otac boluje.
Tramvaj je puzio u polukrugu oko prometnika na pijedestalu, kao oko
spomenika, ekajui da ovaj otvori raskre, ali on je izvodio neke usporene
plesne figure treperei kao umirui labud, i kad je konano vozar odluno trgnuo
polugom ubrzivaa, ustadoh i naoh se gotovo u mladievu zagrljaju.

Na krovu uk. Ne voli ga nitko. Tiina. Glasnik smrti. Glasnik gadne, podmukle
smrti. itam Micheleta i slino. Za razonodu. Iz noi, iz gadne, ~ntipa.tine tmine,
tvrdoglavo, u pravilnim razmacima: uk, uk. Stanka. Duga. Cuk. Cuk ... Roku
motori. Kamioni. Vojska.
(M. Krlea)

171

Toka se ne stavlja kad reenica zavrava upitnikom ili usklinikom, niti iza crtice
ili trotoja koje dolaze kao znak nezavrena iskaza.
Toka se pie na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dolaze u tekstu jedan iza

drugoga:
Hrvatske narodne pjesme. Junake pjesme. Knjiga druga. Izdanje Matice
hrvatske.
ERO S ONOGA SVIJETA
Komina opera u tri ina. Glazba: Jakov Gotovac. Rijei prema narodnoj
pjesmi: Milan Begovi.
U toj slubi dolazi i crtica (v. 237.), a u nizanju bibliografskih podataka i zarez
(v. 190.).
Iza naslova novina, knjiga, lanaka, poglavlja ne stavlja se toka:

Zlatarovo zlato
Tehniki rjenik

Priroda otoka Mljeta

Toka se ne stavlja ni kad je naslov potpuna reenica:
I srce zna govoriti

79

78

Bacam srce pod tua stopala

Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice
Kada se voda povlai, i barske kornjae odlaze s njom
Toka se pie iza naslova ako je smjeten u isti redak s tekstom:
Dalekozor i mikroskop_ Dalekozor je optiki instrument s pomou kojega
daleke predmete vidimo pod veim vidnim kutom ...
Ako je takav istaknuti dio sastavni dio reenice, iza njega se, razumljivo, ne pie

172

176

toka:

Drava u svom najveem dijelu nije regulirana ...

Savaje pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem
kanala bit e plovna gotovo od Zagreba ...

U naslovu se upitnik obino ne stavlja ako upitni oblik vie navijeta tumaenje,
objanjenje nego pitanje:
Gdje su mladi dani (Naslov pjesme)
Tko jeca u drvoredu (Naslov pjesme)
OFANZIVA I TANK ILI OFENZIVA I TENK (Naslov lanka)
Ako u takvim primjerima autor stavi upitnik, tada je teite na pitanju:
Zato nam lv1jesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu?
Aktuelan ili aktualan?
Kad je vokativ na kraju reenice, obino se stavlja usklinik (v. 179.), ali ako
dolazi iza upitne reenice, moe se staviti i upitnik:
- Kamo e, Andro? - Otkud tebi svraii u to doba, vjetice stara?

Upitnik
Upitnik je razgodak kojim se oznauje upitnost. Stavlja se na kraju upravnoga
pitanja koje se moe sastojati od jedne rijei, vie njih ili upitne reenice:
Tko vas zove? Nita nisi opazio? A koga seja to bojim?
- Umoran si? to? Gladan si? Trebalo bi ti neto toplo skuhati?
Na vijest da e ga Domainski pozvati na dvoboj, sugovornik odgovara protupitanjima:
- Na dvoboj? Mene? Domainski?
Kad nekoliko upitnih reenica dolazi jedna iza druge, a smislom su ue povezane,
upitnik se moe staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju
veznikom:
Ne pitaju me: ni tko sam, ni to sam?
Pita li se samo jednom rijeju ili dijelom reenice, iza njih se biljei upitnik, a
se nastavlja malim slovom:
Ljudi dolaze i odlaze. Otkuda? kamo? - Oni su neto aputali, a to? tko bi
znao. - A tui novci, to? fino miriu?
Na kraju se neupravnoga pitanja upitnik ne stavlja:
Tko zna koji su nai. Reci mi tko te je udario. Pitao je odakle je dola ta crna
vijest. Nije znao reije li to bila magla, dim ili praina.
Sam upitnik moe stajati kao znak upitne utnje u razgovoru:
- To je zanimljivo! A kako, molim vas, mi drugi ne moemo razgovarati tako
s drveem ko vi?
-Neznam!

174

Usklinik
177

178

reenica

175

-?
- Moda zato to ga volim kao samog sebe.
- ... znate li to je uinio?
- Denuncirao je sama sebe!

80

179

180

Usklinik je razgodak kojim se oznauje usklinost. Stavlja se iza pojedinih usklinih rijei i usklinih reenica:
- Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! Ugodni! Mili! Pa ova
slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove rijeke! Francuske rijeke!
- Ovi kanali zeleni to se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja ljepota! Koja
sveana ljepota!
- Pa to je lijepo, vrlo lijepo! - veli kapelan.
Uskline su reenice prvenstveno one koje sadravaju imperativ i optativ:

- Stani, smiri se!

Otac ti je dobar, razveseli ga ime!
Narii mu togod! dometne Ane.
- ivio nam Presvijetli jo mnogo godina!
-ivio!
Vokativi i usklici ine svoje uskline reenice i zato se odvajaju od ostalih reenica
prema mjestu na kojem se nalaze.
Usklinik se stavlja iza vokativa ako je na kraju reenice ili kad je na poetku, a
jae je naglaen:
Sve je vano, Ivane! - Ti me zna, gospodaru! - Sine! Priaj kako je bilo!
Gospodo!
Kako vidite, ovdje nema ni sluateljstva na galerijama, ni stenografa, dapae
ni voditelja zapisnika.
Usklinik se stavlja na poetku pisma iza naziva komu je pismo upueno:
Draga moja Klarice!
bio moj god;
Zlatna moja Anice!

Juer je

estitali

mi Stankovani, nikad ljepe!

81

Juer

sam bio na selu, u umi, i tako Ti istom danas piem.

Kai slobodno to zna. - Izvolite sjesti. - Molim vas, dodajte mi olovku.

Dragi Vladimire!
Mi smo ve skoro pol godine u Slavoniji, a ja Ti jo ni pisao nisam; ne zamjeri!
Iza takvih se naslova moe staviti i zarez, ali se tada nastavlja malim poetnim
slovom, v. 77.

U naslovima se usklinik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga

potrebno istaknuti usklinost ili kadje sastavni dio naslova:

Bistrina! To namje dunost!

Krivci nagraeni!
Mauranieva

Manje naglaen vokativ na poetku reenice ili uklopljen u samu reenicu odjeljuje
se zarezom, v. 193.

181

crtica" Vrati se!"

Kao oznaka veoma snana usklika, mogu se staviti dva ili tri usklinika:

Ja Vas prezirem!!!

Kao s vokativom jednako se postupa i s usklicima:

(A. G. Mato)

- Ooo! - zgrozi se indignirana.

- To je sramota! Fuj! - plane Dadika.

Upitnik i usklinik

- Blee! -ljubomorno zableji tele.

- A gavrana jato grake: Kvar! Kvar! Kvar!
mora doi iza svakoga usklinoga dijela, nego se, prema smislu, moe
staviti samo iza posljednjega, a ostali se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom:
Usklinik ne

185

usklinik.

- Prilegnite, odmorite se! - nutkao ih starac ...

Uz pitanje koje izraava i

i usklinik:

Ne plaite, nego radujte se!

Konja, konja, Haso, konja!

Kamo si krenuo,

Zavrtim glavom da ne u.
- Ne

Da prijevoz pritedim, iao sam za mornara - a tko e mornaru vjerovati da

on dijamante nosi u kovegu?! - Dali su pet engleskih lira i bog! Kamo u s
pet lira?!

nesretnie!

kamo si krenuo?

- A,

Eno ih, gle! bez bojazni uoe.

Gle, jedna duga u vodi se stvara.
Gospodine, ne mui se. (Toka iza imperativa jer reenica oznauje blagu molbu.)
Iza eljnih ili zapovjednih reenica umjesto usklinika moe se staviti i toka kad
su te reenice bez osobita naglaavanja:

82

znate to?! O nekropoli?! - upita

iznenaeno

Sirena.

Odakle Marija Snjena sred Zagorja?! (O crkvi u Belcu.)

186

-Djedo,je li daleko otac?

- Daleko je, sinko. (Toka iza vokativa!)

ve

Komorna glazba - za stadione?!

Umjesto usklinika moe doi i koji drugi znak kao oznaka smirenijega osjea
ja:

e?!

Zar ti nisi nikada bio mlad?!

Iza upitne reenice s vokativom na kraju moe se umjesto usklinika staviti upitnik, v. 176.

Q~

v5

oduevljenje, ushit moe se uz upitnik staviti

A on njima: - Kako nije?!

Donese baka gnijezdo, podigoe koko, a ono u gnijezdu neto zakrijeti:

iskoie goli svraii, pa skok! skok! po trijemu.
Kad bi jednomu dijelu reenice trebao upitnik, a drugomu usklinik, onda se
stavlja samo jedan znak, i to ponajvie kakav treba biti prema posljednjem dijelu:
Nesretnie,

uenje,

- To nije mogue! - rekoe mu.

Ako se u reenici nalaze pojedine uskline rijei, iza njih se moe staviti usklinik
bez drugih znakova:

182

Budui da upitne reenice mogu izraavati i odreeno uzbuenje, ushit, uenje

i sl., mogu se izrei i u obliku pitanja, te iza takvih reenica mogu doi i upitnik i

Kao to se uz upitnik moe staviti i usklinik, tako se uz usklinik moe staviti

i upitnik, ve prema tome to pisac eli jae izraziti ili naglasiti, pitanje ili usklik:

- I vi?! Kaete ... i vi!? U grmlju?! ... I Vi?!

- Zdrav?! Zato!? -

udi

Zato?! (Naslov crtice F.

se doktor Neno.
Maurania.)

Upitna utnja zdruena s uenjem izrie se upitnikom i usklinikom:

-Jeste li rodjedan drugomu?

... ?!
- ujete li to pitam?
83

Zarez
Opi

187

dio

Zarez je razgodak kojim se razgraniuju reenini dijelovi radi lakega itanja i

razumijevanja napisanoga u okviru jedne reenice, jer reenice mogu biti razliito
sloene, a neke i veoma duge. Katkada se zarez stavlja i radi bolje preglednosti teksta
jer bi esto i bez zareza bilo jasno kako tekst treba razumjeti pa je tada pisanje zareza
zalihosno, npr. ispred suprotnih reenica, iza zavisnih kad su ispred glavnih i sl. Po
tome se zarez mora staviti i kad dijeli sintaktike dijelove koji inae idu zajedno, npr.
subjekt u zavisnim reenicama kad se nalaze ispred glavne. esto o samom zarezu
zavisi znaenje. Kad je tako, onda se u takvim reenicama mora staviti bez obzira na
druga pravila jer je ispravno razumijevanje napisanoga najvaniji kriterij u pisanju.
Kad se to ima na umu, onda se pravila po kojima se zarez stavlja svode na tri osnovna
naela: nizanje, naknadno dodavanje i suprotnost.

l,

190

172.

Nizanje ima vie posebnosti pa se radi jasnoe izlaganja posebno izdvajaju primjeri
za naknadno dodavanje.
Ta naela vrijede bez obzira bila posrijedi sloena reenica ili dijelovi proirene.
Kad pisanje zareza meu reenicama ima koju posebnost, onda se to u pravilima
posebno spominje.

191

Nizanje
Nizanje je kad pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno, a to
su u prvom redu istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju.
Oni se tada odvajaju zarezom:

188

Ljudi prolaze pokraj mene:

tue

majke,

tue

sestre,

192

tua braa.

Shvaa jedino da je danas podetat dobar kao dobar dan u godini, da neto
govori o Joinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barba-bjanki, o
putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima.
A on pliva, pliva, cio Boji dan.

Dani su prolazili, ito je raslo,

Zuji, zvei, zvoni, zvui To je jezik roda moga.

voe je

dozrijevalo po vrtovima.

Krenu kolac njekoliko puta,

Zviznu pala njekoliko puta,
Zadrhtae ta vjeala tanka ...
Nije nizanje kada u

189

reenici

dolazi vie prilonih oznaka ako su one raznovrsne

po znaenju:
Sastanak e se odrati 5. svibrifa u prostorijama Matice hrvatske u 13 sati s
ovim dnevnim redom ...

84

Tako se u reenici izmeu mjesta i nadnevka ne stavlja zarez jer su to razliite

prilone oznake:
Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872.
Nije nizanje ako se uz nadnevak ime mjesta pie s prijedlogom u:
U Karlovcu 29. studenoga 1845.
To je saeta reenica: To se zbilo, to je napisano u Karlovcu 29. studenoga 1845.
godine.
Nizanje je ako se ime mjesta i nadnevak napiu nezavisno:
Zagreb, 17. oujka 1971.
To vrijedi i za navoenje bibliografskih podataka pa se izmeu njih stavlja zarez,
a tako onda i izmeu mjesta i godine.
J. Vonina, Jezik Antuna Kanilia, Rad JAZU, 368, Zagreb, 1975., str. 5. -

193

Pisanje bez zareza, Zagreb 1933., bilo bi opravdano pod slikama, na razglednicama
i sl. gdje bi znailo: Tako je izgledao Zagreb 1933. godine.
Kad se u nizanju dijelovi piu jedan ispod drugoga, tada se iza njih ne pie zarez:
Nove pojmove esto oznaujemo vezom dosadanjih rijei, npr.:
prsni ko
crni sljez
divlji kesten
kiselo mlijeko
plesna dvorana.
To isto vrijedi i kad se dijelovi nabrajaju jedan ispod drugoga sa a), b), c) ili sa l)
2) 3) ili sa prvo, drugo, tree:
Izraz oping-centar, anglizam koji se u novije vrijeme sve vie upotrebljava,
barbarizam je:
aj jer je nepotreban anglizam
bJ jer se ne uklapa u hrvatski glasovni sustav
ej jer se argonska rije die na opeknjievnu razinu
dj jer otupljuje hrvatski jezini osjeaj.
Kad u takvom nabrajanju dolaze reenice koje poinju malim poetnim slovom,
one se mogu odjeljivati tokom sa zarezom (v. 77.).
Ako reenice u takvu nabrajanju poinju velikim poetnim slovom, tada se na
kraju stavlja reenini znak prema vrsti posljednje reenice.
Vokativ je nezavisan pade. On uvijek ini svoju reenicu i zato se odjeljuje, bio
sam ili bio dijelom koje reenice. Ako nije odijeljen usklinikom, odjeljuje se zarezom:
Anice, to slika? - pitam je. - O moj Lisko, ti si vjeran, a i ja bih bio da imadem kome! - ekajte, hajduci! - Tako je to bilo, moj prijatelju. - Sjedi, Vlade,
pa e mi napisati jedno pismo - ree mi ena. - Prekidaju me, moj stari i dobri
85

Silvestre, eto i sam vidi.

vK~o t? primje.ri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on na poetku
recemce, Ispred njega ako je na kraju, a s obiju strana ako je u sredini reenice.
Pre~a onome to je r.ee~o u 181., vokativ se odjeljuje zarezom kad se smatra da je
slabije Istaknut, kad Je bl1i ostalim dijelovima reenice. Zbog toga se i iza naslova
u pismima moe staviti zarez, ali tada prva reenica obino poinje malim poetnim
slovom, v. 77.

198

Zarez se po naelu nizanja stavlja i izmeu nezavisnih atributa:

Vani je bila divna, beskrajna, ljetna no.
Po prianju djeda moga bilaje lijepa, blaga, proljetna no.
Zrela, uta, mirisava dunja
Na stablu visoku
Neotrgnuta ostala
Jesenas.

194

Ne, volim umrijeti!

Ne valja prodati!
Da, ima pravde na zemlji.
Molim lijepo, piite.
Mislila si u tajnosti, suze lije.
Potvrdi zdravstvenu knjiicu,
poslije podne vodim maloga na
sladoled.
Doksamjeo, u kutu ugledah njega.

Vie atributa moe se pisati i bez zareza:

195

I stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova i otrih kunih sljemena.
Velika bijela vrata zinue.
Pr~ma tome. atributi se mogu odvajati zarezima ili pisati bez njih. Razlika je u
to~~ sto su prvI put upravnoj rijei dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put
pndJev velika dodan je vezi bijela vrata kao ve gotovoj cjelini.

K.a~ ~e ispred upravne rijei nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom,
drugi Je Istaknut:

Ide starim, utabanim putem. - Sjedosmo gotovo usredjezera, ispod granatog,

drevnog drvea. - Meutim veliki, bijeli dan dizao se kao lijep, snaan momak
iz mirna, duboka sna.

i99

Veze j~dan j~dini: jedva jedvice, nov novcat, cijel cje/cat, isti istovjetni, sit presit
ne smatraju se mzanJem l meu njima se ne pie zarez.
196

Ako nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom:
Eh, kako se neki dogaaji nikako ne dadu izbrisati iz due.
Badava, to ostaje u krvi.
Sada, hajde, zasviraj malo!

197

.Neprovmj~njive rij~~ kojima se izriu razliita subjektivno-modalna obiljeja i

oCjena rec~n.lca kao CJelme, a sintaktiki ne pripadaju toj cjelini, nego ine cjelinu za
sebe, odvajajU se zarezom. To su rijei kao to su:

da, ne, dabome, dakako, data, doista, zaista, nesumnjivo, nedvojbeno, neosporno, sigurno, jamano, vjerojatno, zacijelo, naravno, moda, valjda,
meutim, naprotiv.
Da, sjeam se. - Bijah ve, doista, prije odluio. - Ali to su, dabome, puste
sanjarije osamljenog ovjeka. - Plakat e, moda, u kasne veeri ... - Sna se,

86

dakle, veli glumac, bojati ne treba. - Putujui slubenik, meutim, jo je iv.

Kad takve rijei modificiraju znaenje glagola uz koji stoje ili kad odreuju koji
drugi reenini dio, ne odvajaju se zarezom:
On ve sigurno hoda. - Valjda zna. - Modaje samo zakasnio.
Naelo nizanja, nezavisnosti veoma je vano za razliite samostalne skupove koji
dobivaju odreeno znaenje tek po jasnoj granici meu njima. U govoru je to stanka,
a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez:

200

Ne volim umrijeti.
Ne, valja prodati!
Da ima pravde na zemlji, lake bi se
ivjelo.
Molim, lijepo piite.
Mislila si, u tajnosti suze lije.
Potvrdi zdravstvenu knjiicu poslije
podne, vodim maloga na sladoled.
Dok sam jeo u kutu, ugledah njega.

Spavao on ili bdio, nou i danju sjeme klija i raste ... jer drugo bi bilo: Spavao
on ili bdio nou i danju, sjeme klija i raste ...
U stihu Svakog se trenutka bliim suncu smrti, grobu pjesnik kae da se pribliava
dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u oprjeci prema suncu ivota) i grobu. Da je
iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu.
Slino je i u primjeru: Gledao je preda se osamljen iki razoarano, mrano. Drugo
bi bilo kad bi iza osamljen iki bio zarez.
Kad se dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, ne odjeljuju se zarezom:
Ovaj je kameniti kr okupan suzom i krvlju. - uo se um smreka, maslina i
mora. - Starci stoje u hladu i sru kapljicu. - Ivan mi skine torbicu, otvori je
i stane rezati hranu. - Sve neto uka pod ukorom, pue uz granu, zuji oko
cvjetova, udara krilima i kucka kljunom.
Nek naraste vinja ili trenja, meni je svejedno.
Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u umi, svaki od njih imade
svoja sveta prava.
Ili doao ili ne doao, ne nadaj se da e izmaknuti.
Ili skuplja marke ilijae ili polazi koji kurs ili ita "Streffleura" i tako uvijek
se nae po koja pasija.
To znai da se sastavne i rastavne reenice u pravilu piu bez zareza.
Kad ima vie sastavnih veznika, tada se usporedni dijelovi mogu i drugaije
povezivati:
87

A on, pokvarerljak, pokuava se izvui i laju i laskanjem, i ljutrljom i grubou

i prijetnjama, i novcem.
Takav je nain veoma blizak isticanju.
Kad su dva dijela povezana veznikom, a ispred veznika se stavi zarez, tada se
drugi dio istie:
Oluja e biti strana, i naa e laa na dno. - Ovaj prima grjenike, i blaguje
s rljima. - Dakle ni imena nema, ili si ga zaboravio.
Dio iza zareza moe se katkada smatrati i naknadno dodanim. Kad bi zarez u
takvim reenicama bio dvoznaan, valja umjesto njega upotrijebiti koji drugi znak
(dvotoje ili crticu).
Zarez se kao znak isticanja stavlja ispred rijei koje slue upravo za isticanje, kao
to je pojaajno i, veza i to i sl.:
Izbrisala je veer sve sa zemlje: 1 ceste, i vrtove, i ljude, i horizont ... - 1 ree
im: Nita ne uzimajte na put: ni tapa, ni torbe, ni kruha, ni srebra! - A
Unuki nije uo ni gudnjave vjetra, ni soptanja hata, ni unjave klasja po
korljskom trbuhu, ni urlika prestraenih prepelica. - Sad u nizati uspomene
svoje, i to od kolijevke, jer sjearlje moje do kolijevke see! - Nekog dana doe
on na more, i to na veliko neko more. - Bijae on nadcarinik, i to bogat.
Zakljune se reenice odvajaju zarezom:
Neki dan je zapalio kuu naeg knjigovoe, stoga su ga ipritvorili.
Ja sam ti ve rekao sve, dakle vie nema to traiti od mene.
Pravila o zarezu izmeu suprotnih i izuzetnih reenica v. u 217. - 219.

201

202

kako se red i istoa dri, i kako se ivi da ovjek zdrav ostane duevno i
ijelesno.

----205

Da nema vjetra, pauci bi nebo premreili. - Tko se u vinu kupa, u vinu se i

utopi. - Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije
nikada saznao. - Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim,
straar se skotrlja na zemlju. - Tko ne tedi, reetom vodu grabi.
Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoe. Naime zbog toga to glavna reenica
obino poinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje zavrava
zavisna, a gdje poinje glavna.
Jednako se zarezom odvaja i skup rijei s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred
glavnih dijelova reenice:
Otvorivi uzdrhtalim rukama slubeno pismo, pade nemono na uzglavlje.
- Budei se nou u svojoj sirotirljskoj eliji, bijae mu prva misao: Ej, ja sam u
Parizu! - Ne gubei je s oka, izgubim se u gomili. - A donosili mu i dojenad
da ih se dotakne. Vidjevi to, uenici im branili.
Takav je skup zapravo stegnuta zavisna reenica pa je i postupak isti kao kad se
zavisna reenica nalazi ispred glavne.
206

Dakle vi ne ete ii da vidite doek to se sprema u slavu dolaska njegove

preuzvienosti.
Mladi upravitelj grizao se za usne kad je itao taj zakljuak opinskoga
vijea.

Tuiti ga ne smijem jer nemam svjedoka.

1 tako je nenadano skoio do prozora da je izgledalo da
prozor baciti napolje.

se kroz zatvoreni

Ja mislim da to nije sramota rei o ovjeku daje pojeo pol praseta kad ga
jedanput u godini dana vidi na stolu.
Rod ti nije rod ako te ne priznaje i ne potuje.
Zanimljivo je da se to moe pouzdano utvrditi iako je to veoma sloen posao.
Ali se i zavisne
rezom:

204

reenice

mogu nizati i tada se po

naelu

nizanja odvajaju za-

Osjeae daje potpuna iznimka, daje bijela vrana.

Seljaka bi valjalo nauiti kako se zemlja obrauje, kako se voe i stoka
oplemerljuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kue grade,

88

To isto vrijedi i kad je zavisna reenica umetnuta u glavnu pa se katkada ne bi

znalo gdje zavrava zavisna, a gdje se nastavlja glavna:

To to si ti rekao, meni nije jasno.

To to si ti rekao meni, nije jasno.
Stoga i iza takvih umetnutih reenica valja stavljati zarez:
U zemljama iji se graani osjeaju nesigurni u zatvoru, ovjek se osjea
jednako nesiguran i na slobodi. - Blago onomu sluzi kojega gospodar kada
doe nae da tako radi. - 1 sav narod koji to vidje, dade hvalu Bogu. - Smokva
koju ~i prokleo, usahnu. - Svako stablo koje ne raa dobrim plodom, sijee se
i u oganj baca.
U takvim primjerima zarez valja staviti bez obzira na druga pravila.

Zavisne se reenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom:

itao je neke novine da mu vrijeme bre proe.

203

Ako je zavisna reenica ispred glavne, uvijek se odvaja zarezom:

207

Ispred zavisne reenice zarez se moe staviti i po naelu naknadnoga dodavanja,

v. 209., 214. i 215.
U bibliografskim se jedinicama obino pojedini podatci odjeljuju zarezom:

Josip Vonina, Preporodnijezini temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.,

190 str.
arko Dadi, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za
povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
Anica Nazor, Glagoljski Oena, Oena iz Hrvatske, Teovizija, Zagreb, 1996.,
211. -212.
Sijepko Teak, Nad Kumiievim tekstom Urote zrinsko-jrankopanske, Jezik,
XLL Zagreb, 1993., l. - 12.

89

Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s lancima vie autora, a navodi se

samo jedan rad, ili na lanak u zborniku ili asopisu, u novije se vrijeme uobiajilo,
prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga
pravopisa, pisati prijedlog u s dvotojem: u: Oena iz Hrvatske, u: Radovi Zavoda za
povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotojem nije potrebno jer se obino zna o em
je rije, ali ako se s kojih razloga ipak pie, onda treba staviti imenicu koja oznauje
narav djela: u knjizi (zborniku, djelu ... ) Oena iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za
povijesne znanosti, u knjizi Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u asopisu Jezik ... ,
a moe se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl.
208_ Ako se zbog abecednoga reda prezime stavlja ispred imena, onda se i iza prezimena
stavlja zarez:
Dadi, arko, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
Zbog razliitih potreba redoslijed moe biti i drugaiji, ali se meu jedinicama
normalno stavlja zarez kao znak nabrajanja.
Zarez se u nizanju ne mora stavljati u leksikografskim djelima gdje je zbog
sustavnoga ponavljanja, naina pisanja i sl. jasno da je posrijedi nizanje. Usp. ovdje u
Pravopisnome rjeniku, osim kad se nastavljaju morfoloki podatci.

Jelena, djevojka mlada, ivi u neznanom kraju.

Rugai, mlaarija i

Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste
grijesi i primit ete dar, Duha Svetoga.
Da iza rijei dar nije stavljen zarez, Duha Svetoga bio bi posvojni genitiv i znailo
bi: primit ete dar od Duha Svetoga. Ovako znai: primit ete dar koji je Duh Sveti.
Samo kad sama apozicija stoji iza same imenice ili jednolanoga imena ne odvaja
se zarezom:

Djevojka je jeam ito klela. - Odosmo dakle blizu one potleuice doekati
Petra mljekara ... - Tako i Kulin ban, Jelai ban, Sindbad pomorac, ministar
predsjednik, Pavao apostol, sv. Cecilija muenica ...
212

Dio reenice koji nije ue povezan s ostalim dijelovima te se ini kao da je

naknadno dodan ili umetnut, odvaja se zarezom:
Napokon stigoh, sav znojan. - Mladost mi je prola, kao proljetni dan. - A
stari je otjerao Orlia, ba kao pseto. - Njegova je Klotilda tiho plakala, kao
jesenska kia. - On neto zamrmlja, u polusnu. - Prestali su raspravljati
kad je donesena na stol crna kava, koju svi veselo primie. - Nad onom je
ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je
iskrei podrhtavao.
Zarezima je oznaeno da dijelovi posebno objanjavaju ono uz to stoje, kao da
su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli poto su reenice smislili bez njih. Ti bi
dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala
bi posebnost naknadnoga objanjavanja.
Umetnute se reenice uvijek odvajaju zarezom:
Taje sluba, kau, unosna. - Mi nismo, dobro ree Sartre, odgovorni samo za
ono to inimo, nego i za ono to nismo uinili.
Takve se umetnute reenice mogu staviti meu crtice ili zagrade, ali ako nema
posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez.
Apozicija iza upravne rijei smatra se naknadno dodanim dijelom i odjeljuje se
zarezom:
Glava kue, moj pradjed, zvao se Antun.
- U Jurjevskoj ulici ... ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, s
kerkom ...

210

211

90

I atributi kad stoje iza svoje imenice kao naknadno dodani, odjeljuju se zarezom:
Traim dugme, sivo i maleno.
Crvi,

crn i dlakav, ide preko staze ...

Dijelovi koji poinju sa to jest, tj., navode se kao naknadno objanjenje i zbog toga
se ispred to jest, tj., uvijek stavlja zarez:

Naknadno dodavanje
209

djeca, poskakuju uokolo bogalja i praskaju u smijeh.

Posljednji primjer sa zarezom iza rijei djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja vie subjekata, iza posljednjega se ne stavlja zarez.
Isto je i u ovome primjeru:

Sve gledajednostrano, tj. samo s gledita koristi i tete koju

imati.
Potpisi su

takoer

on od toga

bilifalsificirani, tj. kopirani s bankovnih ekova.

Objanjenje je kad se iza pojedinanoga nabrajanja saima zamjenicom sve pa se

ispred toga sve stavlja zarez:

Ustajanje, dnevni red izvan kole, uenje, odmor, igranje, etnja, sve je to bilo
u detalje tono propisano. - kripa plugova, dahtanje volova, um rvnjeva,
lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se uje u Joinu glasu ...
Takvo se objanjenje moe oznaiti i crticom ispred zamjenice sve, usp. 236.
213

Umetnuti se dio moe odvojiti zarezom i kad se nalazi iza prednaglasnica:

On ne pokazuje odlunosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, proputa

trenutak koji znai ostvarenje sree.
Prijatelji izaoe izvan grada i, u predveerje, stigoe do ljetnikovca ...
Mi treba da, koliko god to moemo, prenosimo ideje itavom ovjeku.
Meutim, kako se prednaglasnice normalno izgovaraju s rijeju iza sebe, takav je
nain stilski veoma snaan, zato se njime valja sluiti samo kad doista ima poseban
smisao, inae to postaje puka manira koja nije u skladu s neutralnom jezinom upotrebom.
214--

Zavisne reenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna
moe biti bez njih:

91

Djevojka je narezala svjeeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuruzni kruh. - Nekog dana, kad
je cvijee ponajljepe cvalo, posjetih roaka na imanju. - I opalim obje cijevi,
da bar odjek ujem.
Zavisne reenice, u prvome redu odnosne, koje ve znaenjem pokazuju kao da
su naknadno dodane, odjeljuju se zarezom:
Ona je imala iskustva u prenoenju poruka stekavi ga kod Sofijina oca, koji
je bio lijenik. - Ne dolazi proljee onako samo, da bude ljepega vremena, da
uzmogne iz sobe izai - ne, ono dolazi jer mora doi.
Zarezom pisac oznauje da je zavisna reenica manje vana, da je teite znaenja
na glavnoj.
Kad glavna reenica bez zavisne ne bi imala pun smisao ili kad bi imala drugi
smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom:
Ima velikih rijei koje su tako prazne da se u njima mogu zatvoriti itavi narodi.
- Sve to je juer saznao, kopkalo je neprestano u njegovoj dui i nije mu vie
dalo mira. - Ali to nije ono to sam ja htio. - Ja sam ona slomljena grana koja
na vjetru cvili.
Tu zavisne reenice koje poinju sa koje, to, koja daju pun smisao rijeima na
koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. To posebno vrijedi za odnosne
reenice koje imaju odredbeni (ograniavajui) smisao:
Kosci koji su bili umorni, otili su u hlad. (Samo neki, ne svi.)
Moja sestra koja ivi u Splitu, postala je baka. (O drugoj ili drugim sestrama
ne kazuje se nita.)
Te reenice sa zarezom ispred koji, koja znaile bi da su svi kosci otili u hlad i da
je rije o sestri, a samo se usput dodaje da ona ivi u Splitu:
Kosci, koji su bili umorni, otili su u hlad.
Moja sestra, koja ivi u Splitu, postala je baka.
Kako je takvo razlikovanje birano i zahtjevno, u leernijem se jeziku u odredbenome znaenju mogu upotrijebiti i pokazne zamjenice:
Oni kosci koji su bili umorni ...
Ona moja sestra koja ivi u Splitu ...
Kao naknadno dodani dio zarezom se moe odvojiti i skup rijei ispred glavnih
dijelova reenice:
Stari romantik ideje o kontinuitetu evropske kulture, Filip se snudio pod
dojmom ove male bronane figurine ...
Takve dijelove ne valja odvajati mehaniki, kako se uobiajilo u nekim publicistikim tekstovima:
Prema miljenju amerikog delegata, opasnost od iznenadnog izbijanja rata
ne moe biti iskljuena sve dok se ne postigne potpuno razoruanje.
Prema vedsko-norvekim proraunima, izgradnja atomskog broda za prijevoz
rasutog tereta od 60 tisua tona stajala bi oko 90 milijuna vedskih kruna.

215

216

92

U takvim primjerima valja ocijeniti je li taj dio tijesno povezan s reenicom ili se
moe smatrati naknadno dodanim pa prema tome - staviti ili ne staviti zarez.
Uope, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku rije i skupinu rijei
koju moemo smatrati manje vanom za smisao reenice, a time onda i naknadno
dodanom.

Suprotnost
217

218

Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u prvom redu rijei i reenice sa

suprotnim veznicima:
On bi katkada stao i zagledao se onako kleei i pognute glave u taj siuni,
a nemirni narod. - Gleda, a ne vidi. - Okrenem se, a ia na zemlji. Jedna, ali vrijedna. - Veliina raste, ali obinije pada s vremenom. - Nema
jednosmjernosti ni izgraivanja, nego je sve isprepletenost praumska,
movarna, panonska, bezizlazna i mrana. - Nije im dosta da gule i satiru
na jadni puk, ve hoe da nas i sramote. - Ostavit e vas, no vi morate primiti
ovu malu kutijicu. - Koliko sam ja toga kanio svriti, pa nisam! - Ali sve to
kod Kre proe askom, dok kod njega dugo potraju osjeanja, pa ak i izgled
lica.
Budui da je u suprotnim reenicama pisanje zareza zalihosno, jer ve sam veznik
uvijek oznauje poetak nove reenice, mnogi ga na tim mjestima i ne stavljaju, ali
ga valja stavljati zbog openitosti pravila.
Kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili kakav komparativni izraz, ispred
njega se zarez ne stavlja:
Jesi li danas pametniji nego juer?

Bolje je umrijeti stojei nego ivjeti na koljenima.

Isto se tako zarez ne stavlja ispred nego, ve kad dolaze u vezi sa ne samo ...
Svake subote dobiva ne samo vola nego i brentu vina.
Zarezom se ne odvaja ni nijena veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno
znaenje ('samo' ili 'sam'):
Nisam izvrio nita drugo ve svoju dunost. (Jesno: Izvrio sam samo svoju
dunost.)
219

Izuzetne su reenice suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom:

Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u tali.

Te su noi tihe kao usnula luka, samo se psi kreu nou uz plotove ...
Ali kad izuzetni veznici veu samo rijei, ispred njih se ne stavlja zarez:

Nemam nita osim ljubavi ... - I ni kjednoj od njih nije bio poslan Ilija doli k
eni udovici u Sarfati sidonskoj.
Sa zarezom takve bi veze znaile da je dio iza veznika naknadno dodan.

93

Toka sa zarezom

prvo, jer potiskuju nepotreban anglizam;

drugo, jer su bolje od anglizma; naa bi istovrijednica bila eljezarija;
tree, jer pokazuju inventivnost u stvaranju hrvatskih rijei;
etvrto, jer su u duhu hrvatske jezine tvorbe;
peto, jer upuuju hrvatski knjievni jezik na njegov najbolji jezini smjer.
Ako reenice poinju velikim poetnim slovom, tada se na kraju stavlja pravopisni
znak koji dolazi prema vrsti reenice.

Toka sa zarezom razgodak je sa srednjom vrijednosti izmeu toke i zareza.

Stavlja se obino na mjesta gdje bi toka preotro odvojila jedan dio, a zarez ne bi
uoljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne moe dati vrsto
pravilo, ta se upotreba preputa uglavnom osobnoj pievoj ocjeni:
Biljka sam na livadi, kopitom pogaena; ma koji hra u dubini morskoj!
Douo Herod tetrarh sve to se dogaa te se nae u nedoumici jer su neki
govorili: Ivan uskrsnu od mrtvih; drugi: Pojavio se Ilija; trei opet: Ustao
neki od drevnih proroka.

220

Ali nou, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana i moje osamljene
linosti i kad leim bespomono izloen noi i njenim tajnim silama, tada
dogaaji dobivaju strahovito lice u snovima; tijelo, koje danju sputava misao
i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna dua ovjekova lei mrtva kao
kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika
ivaca.
U nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova toka sa zarezom upotrebljava se za
jasnije razgranienje takvih nabrajanja:
Lee znaci svake sile:
Pluzi, brane, srpi, grablje;
Malji, klijeta, noi, ila;
Topi, puke, koplja, sablje;
Dlijeta, pile iestari;
Vesla, sidra i kormila;
Kisti, pera, kolobari;
Stijezi, grbi, ezla, krune;
Mitre, tapi, isla, krsti;
Javor-gusle jo bez strune.

221

Toka sa zarezom odjeljuje prvu polovicu reeninoga sklopa (perioda) od druge:

222

Traje dugo; no se, eto, ve stiava; sapaje medvjedova rastrgnuta; biva svjetlije, nebo se vedri, hridine i stabla opet to i prije.
Jezero je zaleeno, valja mu probiti koru. Sam ne zna to e kada to uradi i
doe do vode u kojoj sluti plijen; tue sjekirom, udara kamenom, lupa kladom.
Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, jo uvijek epav i slaba
ramena, na otvorenu prostoru; stabla i grmovi nisu vie skrovite i zatita.
Eto: dvije se krupne lisice duga svijetla krzna ve douljale; gledaju ga sitnim
lukavim oima, eljne da on to ulovi, a one se doepaju ostataka.
Kad dijelovi koji se nabrajaju dolaze jedan ispod drugoga, tada se piu bez zareza,
v. 19l., ali ako sadravaju reenice koje poinju malim poetnim slovom, mogu se
odjeljivati i tokom sa zarezom:
Rijei strojevina ili ovrsje bolje su od rijei hardware:

223

94

Dvotoje

224

225

Dvotoje je razgodak koji oznauje stanku, promjenu intonacije ili jaine glasa
ispred upravnoga govora ili nabrajanja.
Dvotoje se biljei ispred upravnoga govora:
Uto doleti na Miko, kojije pred kuom na strai bio, viui: "Idu, idu!"
Nije vie govorila: "uti..., umiri se ... , on e otii ako se ne javi... "
Dvotoje se stavlja iza dijela koji se objanjava:
- Sve su to fakini, kaem ja vama: jedan kao i drugi.
Zazeblo me gledqjui u taj grob: dubljeg i hladnijeg teko da bih igdje na
svijetu naao.
Dvotoje se stavlja ispred onoga dijela reenice u kojem se to nabraja:
Tlo je pokriveno snijegom proaranim tragovima umske divljai: zeca, lisice,
lasice i drugih. - No nije samo lijeska prilagoena na opraivanje vjetrom, nego
i veina naeg umskog drvea: hrast, grab, bukva, kesten, breza. - Zastanite
kod nakupca ljekovitog bilja. Tu ete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, a!fiju,
nego i rjee umsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, ljubicu, pa
ak i runolist.

Dvotoje se ne stavlja ispred onoga nabrajanja koje se normalno uklapa u reenicu,

kao to u prethodnoj reenici nije stavljeno iza rijei samo. Takvi su i ovi primjeri:
Ali mi Ivica pokaza Jelaiev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tukanac, Promenadu i cio Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su Gupca muili ... - Ta imena
su i Miliu ve poznata pa mi pokazuje Glavicu, Perinovu pe, krinjinu, Galiju, Sedlinu. - Izai brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake,
sakate, slijepe i hrome.
Dvotoje ne valja stavljati iza prednaglasnica kad se to nabraja:
To je potrebno za:
- vra i dugoronija programska povezivanja
- intenziviranja primijenjenih i razvojnih istraivanja
- prilagoavanje uvoznih tehnolokih rjeenja ...
U takvim primjerima treba dvotoje staviti iza potrebno pa za svaki put ponoviti
za iza crtice ili napisati za ovo:, za ove poslove: i sl.

95

D. kao hemostatik djeluje pouzdano pri kapilarnim i parenhimatoznim krvarenjima te je stoga indiciran u:
- prevenciji intraoperativnih i postoperativnih krvarenja
-lijeenju internih postoperativnih i traumatskih hemoragija
-lijeenju hematurija nepoznata postanja ...
U takvim sluajevima treba postupati slino kao i u prethodnome primjeru.
Dvotoje ne valja stavljati ni u bibliografskim jedinicama iza prednaglasnice
u, kao to je navedeno u 207.

226

Dvotoje se obino ne pie ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne
pie se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao to je SADRAJ, KAZALO,
POPIS, PREGLED i sl.

Trotoje
Trotoje je razgodak koji pokazuje da je tekst izostavljen ili nenavedeno Obino se
stavlja na mjesta gdje ga itatelji mogu sami nadopuniti:
Sluge zove Smail-aga

227

Usred Stolca kule svoje,

A u zemlji hercegovoj:
Ajte amo, sluge moje ...

229

(Ivan Maurani)

Ne pada snijeg da pokrije brijeg. ..

se stavlja u navodu na mjestu izostavljenoga dijela, na poetku ili na kraju
navoda kad se s kojih razloga ne navodi poetak ili kraj reenice, i u sredini kad se
izostavi koji dio. (Primjeri su veoma esti u primjerima koji se navode uz pravila o
reeninim znakovima, npr. u 172. i 211.)
Ako bi mogla nastati sumnja emu slui trotoje, jer se moe nalaziti i u izvorniku,
tada se trotoje kao znak izostavljanja stavlja u zagrade, pogotovu ako je izostavljena
cijela reenica ili vie njih.
Trotoje

"U svojoj raspravi Ustroj hrvatskogajezika (u Nevenu 1854.) upozorio je

Veber na bogatstvo naega jezika s obzirom na njegovu mo izraaja (...J Na
isto pitanje vratio se g. 1869., u lanku 0 slogu hrvatskom."
U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog ega se
navod navodi, a to se smije uiniti samo onda kad izostavljanje ne utjee na smisao
zbog kojega je navedeni dio ispisan.
Trotoje se stavlja na kraju prekinutoga teksta koji se nastavljil:.
Kad smo se izljubili, ispria mi Branko da je uo od kuhara da je juer poginulo
39 momaka, da ihje ranjeno 68, a od naih drugova ...
- ... a od naih drugova?

228

Trotoje se stavlja na mjestu prekida nabrajanja kad se eli rei da ima vie takvih

primjera pa se ne nabrajaju svi:

96

Izvedenice sa sufiksom -telj imaju kratkouzlazni naglasak na treem slogu od

kraja, rjee kratkosilazni na prvom slogu:
branitelj, bUditelj, graditelj, iznevjeritelj, krivotvoritelj, krotitelj, usreitelj ... ,
gledatelj, muitelj, tlliitelj ...
Trotoje se stavlja kad pisac eli oznaiti isprekidan govor, dulje stanke i sl.
- uj - progovori Pupu zbunjeno - ti si ... tako ... ovjek, to znam. Zato sam
se i sjetio ...
Dragica mu iskrsne pred oima, a on ih pritvori ... Modra bluza ... vrat... kosa ...
.Ali, doavola, lice nikako da iskrsnef
- Ovaj... kako da kaem ... ova}. .. morao bih kui.
- Gdje je sada taj va gospodar?
On se napree; izbaci s mukom:
- KI ... kl ... kletf
- Kakav je ovjek? to najvie voli?
- KI ... kl ... kletf
- Kako prolazi dane? S kime? Gdje?
- KI ... kletf kletf
Mucavac samo tako; ja ne znam da li proklinje gospodara ili bi htio neto
drugo rei.
Kad pisac ne eli odsjeno poeti ili zavriti misao, a osobito kad eli da se itatelj
na kraju zamisli, stavlja trotoje:
... Oblaci, jesenji bijeli i teki oblaci kao vunja, a okolina poutjela kao pejza
na starom goblenu.
... A brljan na Smiljkinom grobu dre, treperi, kao da eli prozboriti. Odjedared
se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se
dizati, dizati prema nebu ...
Evo, ovo je uvelo lie sve to mi ostavi mladost. Ima ih koji nemaju ni toga ...
I nju i njega zakopae kriom, - kriom, dragi itaoe, kriom ...
Nek vjetar kuka nada mnom,
A suze roni kiica
Med granjem crnim borovim ...

Vietoje
230

Vietoje je razgodak kojim se oznauje dulja stanka ili se posebno istie da je

izostavljen dulji tekst. Sastoji se od pet, est ili vie toaka, pa i cijeloga retka, a
izninmo i nekoliko redaka.

THE REST IS SILENCE

Rijeka
Dalmacija
Bosna

97

Hrvatska majko! Upleti ove rijei u svagdanju molitvu svoje nevine djeice. - Moda molitva s nevinih usta usliana bude! ... Nae pronje ne pomau: grijeili smo.

CF. Maurani)
Princ, primi!
Liza, primi!
Bato, primi!
Ziko, primi!

CR.

234

Marinkovi)

Tim se nainom valja sluiti samo kad to trae stilski razlozi.

Crtica i spojnica
Crtica je razgodak koji se upotrebljava za oznaivanje stanke, i to uglavnom jae
stanke nego to je izraena zarezom. Stoji esto umjesto zareza, zagrade, navodnika,
a katkada i umjesto dvotoja.
Crticama se odjeljuju umetnute reenice ili rijei kad se umetnuti dio eli jae
istaknuti ili oznaiti da su stanke dulje:

Pasji moral, nije li?

Na Badnjak sjedim- sam samcat - pokraj prozora u hotelu gledajui kako

odlina neka vedska obitelj kiti boino drvo.

CF. Maurani)

Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je izmeu njih ljute borbe: more hoe
naprijed, a rijeka mu ne da, pa se - elom o elo - kvae kao dva silna bika
hotei jedan drugoga potisnuti.

Svi mu se silno zaude, a najvie on samjer se----------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - probudio.

CA. G. Mato)

Samo antilope se ni lae ni ovjeka ne boje pa nas - velikim svojim oima

- radoznalo motre.

Crticom se, kao i zarezom, odjeljuju umetnuti dijelovi:

Tko visoko leti - kae narod - nisko pada.
To osobito vrijedi za reenice u kojima ima vie zareza pa ne bi bilo jasno koji se
dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani.
Crtica se stavlja ispred onoga to dolazi neoekivano, suprotno prethodnome dijelu:
I gol i bos, i jo mu je - zima.
Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo - i jo mi studenije biva.
Ali on, Joe, tako jak i il, pa - rob.
I tako u snovima gledaju sreu,
A plovit se boje.
Najarbole arene zastave meu
I-stoje.

232

98

Crtica stoji u saetim, poslovinim reenicama na prekretnome mjestu:

Mladost - radost. Mladost -ludost.
Kakva sjetva - takva etva.
Crtica se stavlja na prekretu gdje se reenica drukije nastavlja negoli je poela:
Tui mlada, za srce ujeda, oi gore ivlje od plamena, elo joj je ljepe od
mjeseca - i ja plaem kao malo dijete.
Crtica slui da uz drugi koji znak oznai jau stanku:
Jure pokraj mene viui: "Rat! - Rat!"
"Teta, - patuljci!" poviknem veselo.
Al' nigdje nema Tebe. - Tebe nema.
Kao znak dulje stanke katkada se stavljaju dvije ili tri crtice:
ekamo, ekamo - -, a lava sveudilj nije.
- Jeste li vidjeli onog bekriju Unukia?
- N-ne - - nisam - - posao -Katkada se pie cijeli red crtica, dva ili vie da se oznai dulja stanka za razmiljanje ili izostavljeni tekst:
(..) Ako gazda poeli, da laje na oca i na majku svoju, a ti laj! Ako poeli,
da se kolje sa roenom braom svojom - ti se kolji! ...

235

I tim se nainom valja sluiti samo kad to trae jaki stilski razlozi.
Crtica se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a zapoeta se misao ne dovruje:
Kajite se jerbo zora rana
Na e mnogog kud zavazda gre se.
Kajite seAli u grlu
Dobru starcu rijeca zape ...
U toj slubi mogu doi i dvije, rjee i tri crtice:
"A boli li crva kad ga eva jede? "
"Kako ne bi?!"
"Pa kako je to - - - " udi se Vlade, ali ne ree to misli.
Ne ide mu u glavu to je itao. A ni meni.
- - - Svi smo mi crvi, moj Vlade - i crvi, i manji od crva! ...

99

236

2.37

Kad pisac eli naznaiti dulju stanku ili ne eli zavriti reenicu odsjeno, stavlja
jednu, dvije, tri crtice, rjee vie. U toj slubi dolazi i trotoje, v. 229.
Crtica se obino stavlja kad je misao tako prekinuta da se vie ne moe nastaviti,
a trotoje kad itatelj lako moe sam nastaviti ili nije vano kako se nastavlja, npr.
Trla baba lan ... (dajoj proe dan).
Crtica se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje
navodnike, a i zareze kad su pripovjedaeve rijei uklopljene u upravni govor ili slijede za njim.
- Hou li, velim, umrijeti, doktore T.?
- Bez sumnje, vrlo lako! - ree doktor T.
- Ako sam, na primjer, eera?
- U tom sluaju jo lake - ree doktor T.
- Niste mi gledali krv.
- Pa zar vi ne elite umrijeti?! - udio se doktor T.
Uz crticu ne treba pisati zarez ni toku, osim na kraju pripovjedaevih rijei. U
takvim se primjerima umjesto crtice upotrebljavaju i navodnici, v. 239. i 240.
Kao to je reeno u 212. i 213., crtica se moe staviti umjesto zareza ispred rijei
sve kad se njome iza pojedinanoga nabrajanja sve saima:
,
Parti, Meani, Elamljani, itelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta
i Azije, Fr~gije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridolice
Rimljani, Zidovi i sljedbenici, Kreani i Arapi - svi ih mi ujemo gelje naim
jezicima razglauju velianstvena eljela Boja.
Crtica se stavlja kad se vie naslova ili podnaslova navode jedan iza drugoga:
BELA II. SLIJEPI I GEJZA II.
Linost Bele II. Slijepoga (1131. -1162.) - Boris Kolomanovi i njegovi privrenici i njihov slom - Mirne godine vladanja Bele II. - Prilike u Hrvatskoj i
Dalmaciji - Krki knez Dujam (1133.) - Zagrebaka biskupija (1134.) - Bosna
se pridruuje Ugarskoj i Hrvatskoj (oko 1138.) - Smrt kralja Bele II. (13. veljae
1141.) - Gejza II. (1141. -1162.)
U toj slubi moe doi i toka, v. 171., ali crtica preglednije odvaja pojedine naslove ili podnaslove.
Crtica se pie izmeu primjera koji se navode za koje pravilo ako izmeu njih
nema nikakve druge veze, pogotovu ako treba jae naglasiti da pripadaju razliitim
cjelinama. Primjeri za to nalaze se na mnogim mjestima u cijelom poglavlju Reenini
znakovi, usporedi u 224. i 225.
Spojnica je svojom glavninom pravopisni znak, a kao razgodak u pisanju polusloenica (v. 117., 121. i dalje) i u pisanju rijei koje se u reenici ne izgovaraju kao
cjelina, nego u svojim dijelovima: radi jaega naglaavanja tih dijelova, reeninoga
naglaska ili kojega drugoga stilskoga uinka:
A onda: Kaj-bum-ak!
... a neko drekne iz dvorita u debelom basu:
- Za-po-ve-da-ju - Pitu ljicu si opet smazao - vikala je debeljukasta, jedra kuharica - kud as
prije.
- Ni-i-i-sa-am.

Navodnici
239

Navodnici su dvostruki razgodak koji imaju dva oblika: " " i . U rukopisnom
se tekstu upotrebljavaju prvi, a u tiskanome oba. Radi utede u znakovima na pisaim
strojevima uobiajilo se da se u upotrebi prvih dvaju znakova isti znak stavlja na
poetku i na kraju: "Doao u halbcilindru".
Ti se znakovi sastoje od dva dijela: poetnoga i zavrnoga i uvijek se upotrebljavaju
oba, prvi na poetku, a drugi na kraju onoga to se navodi. Valja dakle pripaziti,
osobito pri duljem navodu, da se stave oba dijela. Hrvatska je tradicija da se na
poetku rabi , a na kraju , dakle , a ne .
Navodnicima se oznauje upravni govor:
"Zar je to sve?" uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje moi i slave. "Zar je to
zbilja sve?f"
Neto mi iz sumraka ape: "Tko ti veli da si pjesnik? - - uje li ti to rumeni
oni oblaii na nebesima jedni drugima apu? Ako ne uje, nisi za pjesnika,
kao ni onaj za slikara koji slika ruu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je
kako mirie!"
Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad rijei pojedinih govornika dolaze
jedne ispod drugih:
Zar ste i vi iz onoga kraja?
~

240

241

'100

Iz Novoga.
Bio sam u Novom; lei poput Betlehema - -
A znadete li togod hrvatski?
U pripovjedakim djelima umjesto navodnika u razgovoru u novije je vrijeme
obinija crtica (v. 236.), pogotovu kad reenice pojedinih govornika dolaze jedna
ispod druge, kao to je u navedenome primjeru.
U dijalogu kazalinih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici ni crtice:
GABRA MATI: Die ti parnicu.
ILARIJA: Radi prisvojenja tuega vlasnitva.
GABRA: Dugo se proces vukao.
ILARIJA: On je mazao gelje je samo mogao.
GABRA: A ti nisi htio mazati.
ILARIJA: Zato za svoje roeno da maem.
Opepoznate izrjeke, osobito puke poslovice, obino se ne stavljaju u navodnike:
Puka poslovica lijepo kae: Dobroj maehi i pastorci su sinovi.
Navodnicima se oznauju tue rijei koje su tijesno povezane s reenicom, a pisac
ih eli naznaiti kao tue (kao navod):
... doktor koji me lijei i koji po svom graanskom pozivu brigu brine o mojim
ivcima, tvrdi da su to zapravo "podrovani ivci" i da sve to nema nikakvog
"dubljeg i vanijeg znaenja".
Onje sada "na roenoj grudi", kako veli Gjalski.
101

,
"

'

Petar Zoran i Ninjanin davno je priao i pjevao o naoj" rasutoj baini ".

Navodnici uz druge znakove

Navodnicima se oznauju rijei koje se uzimaju u drugome, prenesenome znaenju,

obino u podrugljivom:

242

Dok mi ovako razgovarali o vanom predmetu, doe u sobu i domaica ...

(Znai da predmet nije ba vaan, da je rije zapravo o askanju.)
Tuje bilo ne samo "crepovlja", ve i dobro sauvanih ara ...
(Rije je o arheolokim ulomcima.)

245

Bijae to trei dan" bune". (Time je reeno da to nije bila prava buna.)
Navodnicima se oznauju rijei koje ne idu u knjievni jezik, a pisac ih ipak s
kojih razloga upotrebljava:

243

To je bila prava Mauranieva kua, s prostranim balkonom, jer je shodi

obiljeje starih naih kua. (Novljani se ale da Mauranii nqjprije balkun
ziu pa istom onda kuu grade!)
... odvedoe me u - kako veli teta - bavlioteku, koja e odsele biti mojom
sobom.

246

Malo je pred tim stigao iz Velikog Gnijezda gdje je imao posla kod suda, i tu kod
Jure bijae mu prva tacija, da istrese i pretrese novosti koje je pohvatao.
Ide on esto u Trst, ali u "shopping".
Prvo su ih zvali remake ...
Kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnika, astronomska ...),
tada se mogu pisati meu navodnicima ako je potrebno za prepoznavanje novoga

244

znaenja:

Apollo, svemirski istraivaki program

Belje, poljoprivedno poduzee
istoa, gradsko poduzee za ienje grada i odvoz smea
Gorica, tvornica emajliranoga posua
Zvijezda, prva hrvatska tvornica ulja
Dubrovnik, Esplanade, Panorama, Park (hoteli)
Komet, radionica za popravak televizijskih aparata
Forum, asopis, arhitektonski biro.
Navodnike ne treba pisati kad je u tekstu veliko slovo dovoljan znak o em je
rije:

To sam proitao u novom Forumu. U dananjem Vjesniku iznenadila me jedna

vijest. - U Jeziku sam naao zanimljiv lanak o velikom i malom slovu vlastitih
imena u mnoini.
Tako na samim ustanovama pie DUBROVNIK, ESPLANADE, GORICA ... jer
je zbog samoga mjesta gdje se natpis nalazi, jasno to oznauje, pogotovu kad pie
Hotel Jadran, KINO Gri.

102

Kad je meu navodnicima potpuna reenica, onda se reenini znakovi stavljaju

ispred drugoga navodnika:
emu bih se mogao nauiti od sitnoga mrava?
Kojeemu, jer su mravi razumniji od ljudi!
U emu je taj njihov razum?
Salamun se nasmije i ree: U emu? Ve u tome to nemaju kralja!
Kad je meu navodnicima dio reenice, onda se reenini znakovi stavljaju iza
drugoga navodnika:
I tako nisam vidio kako se "prosi".
Tko jo vjeruje u "vrzino kolo"?
To je dakle taj uveni" lijenik"!
Kad se reenica meu navodnicima prekida umetkom, zarez se stavlja iza drugoga
navodnika ako sama reenica na tom mjestu nema reeninoga znaka; ako ga ima,
zarez se pie ispred drugoga navodnika:
Bili smo, ree Ivan, kod njega na ruku.
Gospodine, kae ovuljak mome ocu, kupite togod! (Prema: Gospodine,
kupite togodf<<J
Reenica se poslije upravnoga govora ne odvaja zarezom ako upravni govor zavrava upitnikom ili usklinikom:
Gdje gaje udarila? pitaju se.
Halof odazivlje se znanac.
Ali poslije navodnika umjesto toke stavlja se zarez:
"Ne vidi se", ree jedna.
To je ono, jadikuje mati.

Polunavodnici
247

Polunavodnici se ujezikoslovnim djelima upotrebljavaju kad se eli oznaiti znakoje rijei, ali se tada i prvi polunavodnik pie gore. Primjere V. u 28. i 168.
Polunavodnici se mogu upotrebljavati i u drugim strukama kad se eli oznaiti da
se rije ili koja sintagma ne upotrebljava u svom opem znaenju, nego u posebnome,
a navodnici bi bili prejaka oznaka, a kosa slova s kojih razloga neprikladna:
U naem primjeru ,ivotinja' imamo pojam koji je u ovome kontekstu jednoznaan ... - Kontrahiranje analognih pojmova dobilo je naziv ,expressior conceptio eiusdem realitatis' - ,sve potpunije poimanje iste stvarnosti'.
O uporabi polunavodnika umjesto navodnika V. 275.

enje

103

_ Jedina moja mati (muenica vjena!) ree da joj je milije da gudim nego da
se na krov penjem ...
Zarez se stavlja samo iza drugoga dijela zagrade:
Marice (tako se ona zvala), Marice, hoe li biti moja? - Ve pune dvije
godine nosi revolver u depu (dvadeset i jedan franak je dao za njega), a nita~
_ Ali da ima samo toliko stida (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub l
kvrcnuo glasno), ti bi se ipak zamislio nad tim svim malo!
Ako se u zagradama nalazi itava reenica, svi =akovi koji pripadaju toj reenici
dolaze u zagrade, v. prvi primjer u 249.

Zagrade
248

Zagrade kao razgodak jae odjeljuju od ostaloga teksta jedan dio ili koju reenicu
kao manje vanu, kojom se to dodaje ili tumai.
Ima vie vrsta zagrada: oble ( ), kose I l, uglate [ ] ivitiaste { }.
U beletristikim tekstovima upotrebljavaju se samo oble zagrade, a u strunim
tekstovima i druge kako je uobiajeno u tim strukama.
Zagrade, kao i navodnici, sastoje se od dvaju dijelova: prvoga, otvorena zagrada
( , i drugoga, zatvorena zagrada ).

249

U zagrade se stavljaju rijei i reenice koje slue za dopunjavanje i objanjavanje,

koje pripadaju drugome sloju teksta i sl.:

Nekog jutra doe sestra Marica posteljici mojoj te mi tajanstveno ape:

"Vlade, otac su prili!" (U kui smo akavski govorili.)
Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) usluno najavi
Melkiorov ulazak.
Onje (u njihovim predodbama) doljak ...
A i ovu nau istu, bijelu sestru ... Aciku (doista, ime je za kihanje, usput pomisli) i nju samja pokuao da zagrlim i poljubim...
'
U dramskome tekstu u zagrade se stavljaju didaskalije i obino se piu kosim
slovima:
PETAR (Digne tap.): Napolje!
DUNJA (Izlazi.): Idem ve - idem. (Ode.)
Ako se tekst didaskalija nakon o=aene osobe smisaono povezuje s njom, tada
moe poeti malim poetnim slovom i pie se bez toke na kraju:
PETAR (digne tap): Napolje!
DUNJA (izlazi): Idem ve - idem. (Ode.)
Zagrade se upotrebljavaju u tekstovima u kojima nema biljeaka pa se u njih stavlja
ono to bi inae dolo u biljeke.
250

Ako bi u zagradama trebale doi zagrade, tada se stavljaju uglate zagrade,

pogotovu kad se u navodu umee piev tekst. No zagrade u zagradama predmet su
strunih tekstova, a to se rjeava prema potrebama pojedinih struka.
Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako ve treba neto oznaiti kao umetnuto,
naknadno dodano, moe se i zarezima:
Umjesto: Stari je Kavran Uo uvijek preko glave u vinu) opet zaboravio sinovljev
glas ... , bolje bi bilo: Stari je Kavran, jo uvijek preko glave u vinu, opet zaboravio
sinovljev glas ...

25;

Reenini znakovi koji pripadaju zagraenomu dijelu stavljaju se u zagrade, a

ostali izvan njih, kao to pokazuju primjeri:

Leim u kolijevci, a to svjetlo (sunani odsjev od kakova stakla, to li?) titra

na cijelom stropu. - U svojem Liu (u crtici to sam mislio umirui?)
spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opaine mlaanog mojeg
ivota bile pred oima.
104

Tipovi slova kao razgodci

252

Katkada posebni tipovi slova ili nain njihova pisanja slue za razliite sintaktike
potrebe, za oznaivanje reeninoga naglaska ili isticanja pojedinih dijelova, a katkada
i cijele reenice.
Neki se pisci za to slue razmaknutim slovima:
To sam ja tebi, tetko moja, nekad vjerovao, a sada znadem da su ljudi u b l iz i n i
manji!
A to si izvjesio crni barjak?

Vrati se! - - ekamo te!

Ne ekajte! ...
Ja na ovo svoje s igurn o, a vi u surovi svijet, makar to znailo i slobodu!
Ognjite! Svoje ognjite. U svojoj peini. Svoju vatru.
... upitao me pogledom dakle je ipak doktor?!, ali nije dospio zaustiti,jer
je domain ve odkrinuo.
Neno se zakvaio ba za ono moje spomenik, kao toboe - gle ti njega!
Spomenik! Nita manje!
253

Drugi se pisci za istu svrhu slue kosim slovima:

To je njihov svijet, ta dva dugmia ...

Teimo za ma kakvim osloboenjem. Vi to ne znate, gospodine Melkiore, niste
bili oenjeni, ja jesam.
Mi jedino znamo da moramo nositi i donijeti pa nam nije dosadno.
Iznimno se za isticanje kojega reeninoga dijela ili cijele reenice upotrebljavaju
velika slova:
- Kroz svu ... onakvu ... jaku maglu ... smo izali ... ste vicljeli ... lijepo isplovili ... i
proli, a sad ovclje, na toj vidljivosti ... na svjetlu na otvorenom ... BRODOLOM!
- Ne kaem za naeg Barbu, a, ne, on e se ve znati POSTAVITI!
Bez posebnih razloga nije dobro za isticanje, pogotovu za reenini naglasak,
upotrebljavati velika ili podebljana slova.
105

Nadreenini

znakovi

Za oznaivanje odlomaka, veih cjelina i poglavlja u pisanome tekstu slui uvuen

redak, paragraf (), zvjezdica (*), nekoliko zvjezdica, arapske i rimske brojke rjee
red crtica ili tokica.
'

254

Primjeri za prvi nain pisanja nalaze se u svakoj knjizi, a ostali bi traili velik
pa se ?vdje.n~ mogu navesti. Zvjezdicomje u ovom priruniku nekoliko puta
oznaceno da Je daljnjI tekst drugoga znaenja ili da je primjer drugoga pisca.

prost~r

r
!(

Opi

I
256

Pisanje bez razgodaka

. Sl~ei se pjesnikom slobodom, suvremeni pjesnici katkada piu pjesme bez
IkakVIh razgodaka, a katkada i prozu kao izraz tijeka svijesti. Dakako, gdjegdje takav
tekst zbog toga to nema razgodaka, moe biti dvoznaan, ali su dvoznanosti u
pjesnikome jeziku doputene.

255

PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI

dio

Osim razgodaka u pisanju se sluimo i drugim znakovima koje nazivamo pravopisnim znakovima i nekim posebnim znakovima. Oni slue da se oznai kako napisano treba itati ili imaju druge slube u pisanome tekstu.
Najvaniji su meu njima naglasak, duina i genitivni znak jer se s pomou njih
razlikuju gramatika ili semantika znaenja i po tome idu u istu kategoriju kao i
slova. Razlikuju se od slova po tome to se u pisanome tekstu biljee samo onda kada
o njima ovisi znaenje, tj. kad bi bez njih razliite rijei ili oblici bili istopisnice. U
tome je smislu vana i toka, jer i ona ima razlikovno znaenje.
Pravopisni su znakovi:
brojke (1, 5,21), crtica (-), duljina C--), dvotoje (:), genitivni znak (A), izostavnik ('),
kosa crtica (I), krii (+, t, x), krui (0), navodnici i polunavodnici (" ", , , '),
okomita crta (I), strjelica (~), naglasci (II, l, n, l), paragraf (), spojnica (-), tilda (-),
toka (.), upitnik (?), usklinik (!), zagrade ( ), zarez (,), znak jednakosti (=), znak
nejednakosti (i), znak ponavljanja ("), znak upuivanja (> , <), zvjezdica (*).
Jedni su pravopisni znakovi ujedno i razgodci. Razlika je meu njima to razgodci
slue za rastavljanje teksta na reenice i reenine dijelove, a pravopisni znakovi daju
napisanomu druga znaenja.

Naglasci, duljina i genitivni znak

257

106

:,

,I
:1
;"

1,."
1iI

II

Hrvatski knjievni jezik ima etiri naglaska, dva kratka i dva duga. Obiljeuju
se znakovima:
kratkosilazni
luk, top, s!ama, pjevati
voda, ima, dobrota, zapjevati
kratkouzlazni
dan, luk, pravda, pamtiti
dugosilazni
dugouzlazni
klupa, dobitak, iseljenitvo, zavidan.
Naglasci se u pisanome tekstu upotrebljavaju kad se bez njih ne bi znalo to
je napisano jer oni kod istopisnica imaju razlikovnu slubu. U hrvatskome jeziku
ima mnogo istopisnica, rijei i oblika koji se jednako piu, a razlikuju se samo naglaskom:
vuci (vukovi) - vuci (imperativ od vui)
pura (tuka) - pura (ganci)
pust (netkano sukno) - pust (prazan, nenaseljen).
Da bi se mogla proitati i razumjeti reenica Skini to s vrata!, mora biti oznaena
naglascima: Skini to s vrata! Na vratu je to to treba skinuti. Skini to s vrata! Na
vratima je to to treba skinuti.
107

I
,

r
Reenica: Zvao vas tatom moe se dvostruko razumjeti, prema izgovoru tatom
(ocem), tdtom (lopovom).

naroda (jednoga) =1= naroda (vie njih), djela (jednoga) =1= djela (vie njih), zvana
(jednoga) =1= zvona (vie njih), imena (jednoga) =1= imena (vie njih);

Prema tome kad znaenje zavisi samo od naglaska, potrebno ga je u takvom tekstu
obiljeiti.
Istopisnice

esto

pripadaju istoj vrsti rijei, ali mogu i razliitima.

Naglasak se stavlja i kad je iz surjeja jasno o kojem je znaenju rije, ali je za

to potrebno razmiljanje pa biljeenje naglaska olakava itanje i razumijevanje: ...
osjeala se dovoljno jaka da ravna tom ludom vatrom i da je nadmono zamara i
kroti. (Desnica) - Svoju djecu pitaj uju i modinom / Zmajevih kostiju. (Nazor)
Znaenje je 'hrani', za razliku od pitaj 'postavi pitanje'. - ... on se uznojio motajui,
svladavajui trenju i uzbuenje. (S. Novak) Oprjekaje trenja 'proljetna voka'.

25S

Naglasak se stavlja kad pisac eli rei da upotrebljava naglaeni oblik koji je
istopisnica s nenaglaenim: 0, niste nds uvrijedili. =1= 0, niste nas uvrijedili. Nisam
vds pitao. =1= Nisam vas pitao.
Naglasak se obiljeava i kad pisac eli da se rije izgovori na odreeni nain radi
ritma ili autentina izgovora.

sve

e postati

trule. I crvotoina. (Tadijanovi, da itatelj ne proita drugu

- Leati nijem, nepomian, ko kip ... (Cesari, Tiha
bolest, da izbjegne drugu obinije: nepomian.) - Imamo jednu poruku za
gospou Marijetu. - to je Mara? - Ko je doli? Be-atrrriksssl (Desnica)
Naglasne oprjeke opih imenica prema vlastitima kao bara =1= Bara, luka =1= Luka,
pero =1= Pero, zora =1= Z6ra ... u pismu nije potrebno obiljeavati naglaskom jer je veliko
slovo dovoljno razlikovno.
mogunost: crvotoina.)

261

Duljina. Nenaglaeni slogovi mogu biti dugi i kratki. Dugi naglaeni slogovi u
pismu se oznauju duljinom. Duljina je vodoravna crtica koja se stavlja izriad
slova koja oznauju otvomike da se oznai dug slog. Upotrebljava se u pisanom tekstu kad je jedna rije, reenica ili dio teksta oznaen naglascima:

259

NA NOVU PLOVIDBU
Vedri se nebo. Sunce se rda.
Plovi iz luke jedna lda,
Jedna to dugo stajae u doku,
sva izbijena, s ranama na boku.
More ka mati vue je na krilo.
Ljuljaje, ape: Nita nije bilo.
D.

1. u gen. nm. imenica m. i s. roda a-sklonidbe i i-sklonidbe:

108

=1=

dukata (vie njih),jelena (jednoga)

III

il

Brojke

Cesari

ma:

dukata (jednoga)

!II

II

esto o duljinama ovisi znaenje jer je duljina razlikovna u cijelim kategorija-

260

kasti (jedne) =1= kosti (vie njih), niti (jedne) =1= niti (vie njih), stvdri (jedne) =1=
stvari (vie njih)...
,
2. instr. jd. imenica m. i s. r. suprugom (muem) =1= s!'prugom (enom)Z Ivanom
(instr. od Ivan) =1= ivanom (instr. od Ivana, ena), Zeljkom (instr. od Zeljko) =1=
eljkom (instr. od eljka, ena)
3. prezent i imperativ 2. os. jd. glagola IV. vrste i V. vrste, -im: misli =1= mi'sli!, nasi
=1= nosil,pldti =1= plati!, bjei =1= bjei!
4. izmeu neodreenih i odreenih pridjeva: (jedna) zelena =1= (ta) zelena, (jedna)
bllena =1= (ta) blaena, (jedna) hrabra =1= (ta) hrdbra
5. pridjev od priloga:junaki (prid.) =1=junaki (pril.),frimcuski (prid.) =1= francuski
(pril.), hrvatski (prid.) =1= hrvatski (pril.) ...
Ima i drugih razlika kao oblast 'podruje' - oblast 'okruglast', dovesti 'kolima
dopremiti' =1= dovesti 'dovriti vezenjem', ca 'kovinska nit' =1= ica 'napasno traI'
kuka 'klin' =1= kuka 'glasa se kuku, kuku, jadikuje'...
Za oznaku takve razlikovnosti nije uobiajeno da se u pismu stavlja sama du~jina,
obino se stavlja s naglaskom osim kad je posrijedi genitiv mnoine. ~ko na nJ~mu
treba oznaiti samu duljinu, tada se stavlja poseban znak koji se nazIva gemtJvm
znak.
Genitivni znak. Genitivni je znak slomljen luk (A). Njime se oznauje genitiv nmoine koji je glasovno jednak genitivn jednine, (jednog) je~ena ~
(mnogo) jelena, jer bi esto u pisanome tekstu mogla ~a:,tati sum~ya Je. ~I
taj oblik genitiv nmoine: Ni ponosnijeh zvona sa zvonzka ... (I. Mazurame )
_ ... laaju se konopa i poteu. (Nazor) - Oduvijek ima tajnih veza / Izmeu
pjesnika i breza. (Cesari)
Kad je iz samoga oblika ili drugih rijei potpuno j~sno da je po~rij~di geniti~
mnoine, tada se genitivni znak ne stavlja iako to nekI pISCI rade: kr/canje galebova
(gen. jd. nema -ov-) - bez zvijezda (gen. jd. nije jednak genitivu mn., bez zv.u~zde)
_ sipi sa visina (genitiv jd. s visine), ... stavlja se ispo~ rije~i koje se ~on.avl;aju .(t~
odnosna reenica pokazuje da je rije o genitivu mn., u Jedmm bl ta recemca glaSIla.
... stavlja se ispod rijei koja se ponavlja).
Kratak se slog ni u naglaenome tekstu niim ne oznauje, osim iznimno, npr. u
dijalektolokim radovima.

=1=

jelena (vie njih),

262

Brojevi se mogu ispisivati i brojkama, pogotovu vei. U mnogim se stru~ama,

posebno u matematici, brojevi ispisuju samo brojkama. Ima do~umen~ta ~ k~~I~a se
trai da se brojevi ispisuju i brojkama i rijeima. Kako se brOJeVI ISPISUJU f1Jeclma,
navedeno je u poglavlju Brojeva ( 133. - 135.).
109

II
il
,I

I
{I

1.1

.J

U navoenju brojaka od do one se ne skrauju, nego se ispisuju sve: Ti su dogaaji

opisani na str. 533. - 539., a ne pie se: na str. 533. - 9 ni 533./39. Tako se skraeno
piu samo kalendarske godine: kolska godina 1947.148., proraun za godinu 2004./05.
Oznake za biljeke u tekstu oznauju se povienom brojkom bez toke:
U novije vrijeme imamo i obrada hrvatskih dijalekata u SADY
33

Crtica katkada slui kao znak za ponavljanje:

izlaz
- etverepola
- dimnog kanala
- iz reaktora
--pojaala

Rudolf Filipovi: Hrvatski dijalekti u kontaktu s engleskim jezikom na podruju SAD, Hrvatski

- - - meufrekvencije.
U matematici meu brojkama crtica s razmacima oznauje 'manje' (minus)
35 -5 = 30.

dijalektoloki Zbornik, sv. 5, Zagreb, 1981., str. 33. - 37.

Oznaka za biljeku stavlja se iza ostalih znakova (toke, zareza, ako posebni
razlozi ne trae da bude drukije.
Biljeke se oznauju i zvjezdicom, ili v. 290.
Poviena brojka oznauje i izdanje neke knjige, ali se tada pie ispred godine
izdanja: Brozov pravopis izaao je u dva izdanja: 11892., 21893., a Broz-Boraniev u
etiri: 31904.,41906.,51911.,61916.

Dvotoje
266

Brojevi se obino ispisuju arapskim brojkama, ali se mogu ispisivati irimskima.

Njihova je upotreba ograniena uglavnom na redne brojeve: llI. realna gimnazija,
iao je u IV. razred V. muke gimnazije, Akademijin rjenik, knj. XX; Poglavlje VIII.,
stanuje u Gundulievoj 4011II., kao to je reeno za upotrebu kose crte.

263

s razmacima upotrebljava se izmeu brojeva kao znak odnosa i ita se

obino prema:
. ,
Zemljovid je izraen u razmjeru l : 100 000 qedan prema sto t1~~~a), Zemljovidi su izraeni u mjerilu l : 2 000 000 (Jedan prema dva mIlIJuna).
Hrvatskaje odigrala nogometnu utakmicu s Brazilom l: l.
Radi bolje preglednosti s obje strane dvotoja piu se razmaci.
Dvotoje u matematici slui kao znak dijeljenja: 16: 2 = 8. DvotocJe se upotrebljava
i kao razgodak, v. 224. - 226.
v.

Oznaka za pape i vladare pie se rimskim brojkama: Henrik IV., Karlo V. Mudri,
Katarina 11. Velika, Grgur VII., Ivan Pavao II., Benedikt XVI.
Rimskim se brojkama pie broj mjeseca u navoenju nadnevka: Akademik Ljudevit
Jonke roenje u Karlovcu 29. VII. 1907., a umro u Zagrebu 15. III. 1979.
Rimskim se brojkama ispisuju brojevi kad se eli naglasiti tradicija, kad ima vie
podjela i sl.: Godine Gospodnje MCMLXVI.

Dvotoje

Izostavnik
267

Izostavnik (apostrof) pie se umjesto izostavljenoga jednoga ili nekoliko slov~ i~i
jednoga sloga: Je l' vrijedi? Ne dolaz'te! Jeste li vid'li~ l k?l'ko sad moram platiti?
Stan'te as! Ne mo'. (Ne moe.) 'enja! 'enja! (DovIenJa!)
Izostavnik se ne pie kad se izostavlja zavrno -i u infinitivu: ~apisat ~u, ~p~aslt
ga, iza, po, u participu prezenta lijee, privu~, rasje, u vezm~.lma ~l, l~, mt I ~a-.
vrno u u veznicima izme, me, mjesto otvormka nastalo~a s~zIIJ?-anJem. U nocm
sat 1 Uo je ko tat ... (Mato, Mora), miso (misa~), iza. vezm~a I pnloga ko kao),
prek'sutra (prekosutra), kad se izostave prve dVIJe broJk~ ~odme: 29. XI. 05. - ... ne
pita tko je 91. pobio Hrvate u Lovincu ... ? (Ne treba pIsatI 05.)
. ,
.
Izostavnik se osobito esto upotrebljavao na prijelomu 19.120. stolJec~ kadJe uvedeno pisanje -ije, a pisci su htjeli oznaiti jednosloan izgovor dvoglasmka:
Rjenik! - Al r'je nije leptir to je pao
Zoologu kakvom u mreu, pa dvije
Probole ga igle e da raspet gnjije
UV'jekjednak, on to iv sve druke sjao.
V.

Crtica
Crtica je znak koji oznauje odnos, udaljenost izmeu dviju ili vie jedinica. Pie
se umjesto veze od - do, npr.: Uredovno vrijeme 9 - 12 i 14 -16 sati. Upisi su 10. _
30. rujna. Udaljenost Zagreb - Slavonski Brod iznosi 195 km. Prvi dio toga rjenika
obuhvaa slova A - o.

264

U takvu sluaju ne treba ispred prvoga lana upotrijebiti prijedlog od: Upisi su od
10. - 30. rujna. Ako se upotrebljava, onda crticu treba zamijeniti prijedlogom do:
Upisi su od 10. do 30 rujna.
U portu izmeu protivnika u borbi ili utakmici; u takvu sluaju ima znaenje
'izmeu' ili 'protiv': Utakmica Dinamo - Hajduk.

Budui da mnogi pisai strojevi i raunala imaju samo jedan znak za crticu i

spojnicu tada se upotreba tih znakova razlikuje tako da se s obje strane crtice ostavlja
razmak, a spojnica se pie bez razmaka.
Crtica se upotrebljava u oznaivanju temperature kad se eli oznaiti da je ispod
nitice. Juer je bilo -5 0c.

265

110

V. Nazor, Rijei

... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio

1 bjeat moram sv 'jet;
U v'jencu mojih sanja ve je sve pogazio,
Al ovaj nije cv'jet.

s. S. Kranjevi, Moj dom

111

Krii nejednakih krakova slui za oznaku ije smrti i stavlja se ispred godine:
Petar Grgec (t 1937.). Obino se upotrebljava u paru sa zvjezdicom koja oznauje
godinu roenja: Ivan Gunduli (*1589. t 1638). Uobiajeno je da se godine roenja i
smrti navode s crticom: Ivan Gunduli (1589. -1638.) osim to je bio pisac, obavljao
je i razne upravne i druge slube.
Krii nejednakih krakova moe sluiti i umjesto umrli, pokojni: Petar, sin t
Marka.
Krii kosih krakova (x) naziva se i mnoili krii jer se najee rabi u matematici
kao znak mnoenja: 5 x 2 = 10. Rabi se i za oznake veliine prostorija formata i
sl.: Stan se sastoji od jedne sobe 4 x5, sobice 3x2 i kuhinje. - Papir A4 veliine je
21x29,7 cm. - Molitvenici se obino izdaju u depnome formatu 8x12 ili lOx15.
U mnoenju se mnoni krii pie s razmacima, a u oznaci veliine, formata i sl.
bez razmaka.

Kosa crtica
Kosa crtica kao pravopisni znak ima u pisanju nekoliko slubi:
a) oznauje susjedna razdoblja: kolske godine 1972.173.
b) u ispisivanju broja kue i kata, broja asopisa i godine:
Stanuju u Gundulievoj ulici 6/11 (broj est, drugi kat).
lanakje objavljen u Filologiji 3/1962. (broj tri, godine 1962.). - Zakon o
mjernim jedinicama objavljen je u NN 58/93., (u Narodnim novinama, broj
58, godine 1993.).
c) izmeu oznaka za mjere: tlak od 3 kg/cm2 (tri kilograma na kvadratni centimetar). - Brzina zvukaje od 333 mis ili 1 200 km/h (333 metra u sekundi,
na sekundu, 1 200 kilometara na sat)
d) u jezikoslovnim djelima dviju jedinica koje imaju sinonimnu upotrebu;
berba/berba, borba/bOrba, s/sa, kika ...
e) u dokumentima gdje treba upisati ime odreene osobe za koju se ne zna
kojega je spola ili kad se eli naglasiti ravnopravnost spolova: porta/ica,
voditelj/ica kandidatIkinja ... Ako dometak trai promjenu osnove, onda
treba ispisati cijelu drugu imenicu: lijenik/lijenica, uenik/uenica, zamjenik/zamjenica ...

268

Krui
271

f) na kraju stiha kad se stihovi navode u vodoravnome nizu: Srce je moje

269

umorno / I udi tihi poinak / U sjeni mirnih stabala / Na ulazu u Beskrajnost. (D. Tadijanovi, udnja srca) To znai da su u izvorniku ti stihovi
napisani ovako:
Srce je moje umorno
1 udi tihi poinak
U sjeni mirnih stabala
Na ulazu u Beskrajnost.
Kosa crtica u tekstu moe sluiti kao znak razlomka: 1/3, 1/8, 3/5 (jedna treina,
jedna osmina, tri petine), umjesto vodoravne crte u matematici'!' , .!., ~.
3

Krui se upotrebljava za oznaku toplinskoga i kutnoga stupnja, oba puta povieno,

ali kad oznauje toplinski stupanj, tada je priljubljen uz slovo, a kad oznauje kutni
stupanj, tada uz brojku -5 C, kut od 90. Planinski dijelovi Hrvatske imaju srednju
srpanjsku temperaturu od 10 C do 18 0c. - Koordinate su Hrvatske 4223' do 4633'
sjeverne irine i 1330' -1927' istone duine.

Navodnici i polunavodnici
272

Navodnici se upotrebljavaju kad se to navodi upravo onako kako je izgovoreno

ili napisano.
Raspravljajui o Matoevoj prozi, Antun Barac kae:
"Pisati hrvatskim jezikom ne znai prema tome samo upotrebljavati i hrvatske
rijei i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku doe do izraza
ritam hrvatskogjezika i sve one njegove znaajke, kakvih nema ni ujednome
drugom jeziku."

273

U navoenju pisanoga teksta u naelu se ne smije nita mijenjati pa se prepisuju

ak i tiskarske pogrjeke. (U navedenome Barevu tekstu nije nita mijenjano, pa ni
zarezi iako bi se oni po pravilima u ovom pravopisu pisali drukije.) Ako je koji dio
previe, moe se izostaviti, ali to mjesto treba oznaiti trotojem (v. primjer u 172.),
tiskarska se pogrjeka oznauje usklinikom (v. 283.), a ako se to istie posebnim
tipom slova valja rei u napomeni (obino: isticanja moja). Nije dobro ni mijenjati
navodnike u polunavodnike (v. 275.). Ako se tekst navodi u popularnije svrhe, moe
se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskarska pogrjeka, ali se ni tada ne smije nita
mijenjati to bitno utjee na sam tekst.

U nekim surjejima oznauje dio neke cjeline: Loto 7/39, 6/45, to znai sedam
brojeva od 39, est od 45. Slino znaenje ima u televizijskim programima: 9/11 znai
devetu emisiju neke nizanke od jedanaest koliko ih ima ukupno.

Veliina

Krii
Kriia ima vie vrsta: krii s jednakim krakovima (+), krii s nejednakim krakovima (t), krii s kosim krakovima (x).
Krii s jednakim krakovima (+) naziva se i znak vie (plus) jer se najee rabi u
matematici u zbrajanju i znai 'vie, i': 7 + 5 = 12.
Izvan matematike rijetko se upotrebljava II drugim prilikama: Pravilni sonet sastoji
se od etiri kitice u 16 stihova (4 + 4 + 3 + 3), u bibliografskim podatcima: Knjiga
ima 325 str. + 3 str. pogovora.

270

112

malenih, Zagreb, 1947., str. 134.

113

Imena poduzea, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, raznih projekata,

pothvata, imena prometala, novina, asopisa i dr., piu se bez navodnika kad je jasno
da su imena:
Astra, Ferimport, Generalturist, Ingra, Iris, Kerametal, Unikonzum, Varteks,
Zagrebaka banka, Gradska tedionica, Veernji list, Vjesnik, Jezik ...
Budui da navodni znakovi utjeu na vizualnu sliku napisanoga, u novije
se vrijeme naslovi esto piu kosim slovima. Nije stoga potrebno upotrebljavati i
navodnike i kosa slova kao u primjeru:
Mato nije bez razloga nazvao svoju knjigu Pealba mjesto Nadnica.
Kad kole i druge ustanove iz poasti uzimaju u svoj naziv osobno ime i prezime,
navodnici se ne piu ako je to ime i prezime u genitivu:
Osnovna kola Petra Preradovia, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjevia,
Pjevako drutvo Vatroslava Lisinskoga ...
Ako je ime i prezime u nominativu, tada se vlastita imena stavljaju u navodnike:
Osnovna kola "Petar Preradovi", Gimnazija Silvije Strahimir Kranjevi,
Pjevako drutvo Vatroslav Lisinski ...
Ako nema posebnih razloga, bolje je odabrati prvi nain.

274

275

Paragraf
Novi odlomak kojega teksta ili novi lanak kojega zakona naziva se paragrafom, a
obiljeava se posebnim znakom . Kad se on pie, uz njega se ne stavlja toka niti sa
spojnicom dodaje nastavak, dakle u 6. i u 12. Ako bi bilo nedovoljno jasno na koji
se oblik misli, moe se staviti nastavak: Ve je -om 6. odreeno ... , ali je tada bolje
ispisati slovima. Ve je paragrafom 6. odreeno ...
Dvostruki znak ()

lanak

114

zvati i obiljeavati paragrafom.

Spojnica
278

Kad se u reenici koja se navodi s navodnicima, nau rijei koje su ve oznaene

navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako oznaiti, onda su se dosad umjesto
njih stavljali polunavodnici:
"Hrvatski su knjievnici ve u poecima preporodnog rada osjetili izraajnu
snagu naegajezika. Mihanovije u svojoj ,Rei domovini' ispravno tvrdio, da
u nas ima izraza, koji se ne dadu prenijeti ni u kakav strani jezik. Drakovije
svoju ,Disertaciju' zapoeo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik,
kojim se moe izrei sve, to ovjek osjea i misli."
(A. Barac, Veliina malenih, str. 146. U izvorniku stoji: Rei domovini,
Disertaciju. Inae nije nita drugo mijenjano, pa ni zarez.)
Budui da promjena navodnika u polunavodnike mijenja tonost navoda i da bi
zbog toga katkada moglo doi i do nesporazuma, bolje je ostaviti navodnike kako je u
izvorniku, a na poetku i kraju cijeloga navoda staviti drugu vrstu navodnika, tj. ako
su u izvorniku uporabljeni navodnici" ", onda cjelinu navoda treba oznaiti drugim
navodnicima , i obratno ili posebnim tipom slova. Primjer v. u 227.

Okomita crtica oznauje kutne minute, a okomita dvocrtica sekunde. Pie se

podignuto uz brojku: kut od 90'40". Iz praktinih razloga tako se u televizijskim
programima oznauje trajanje filma: ivotinjska kamera: Opstanak pod nadzorom
(49'36',) - Nikola Tesla, dramska serija (67') Legendarni Tomstone, ameriki film
(124'03''), ali nije dobro mijeati oznake za kutne i vremenske jedinice jer se vremenske
minute oznauju sa min, a sekunde sa s, a uz to su u televizijskim programima tri
sekunde nevane na 124 minute.

mnoinu: 3., 7., 9. -ll.

Umjesto naziva paragraf rabe se i nazivi lanak i toka. Budui da se naziv toka
rabi kao naziv za jedan razgodak i pravopisni znak, bolje je novi odlomak ili novi

Spojnicom se oznauje rastavljanje rijei na slogove: do-mo-vi-na, dvo-stru-ki,

pam-ti-ti ... ; kad se iz kojih razloga eli pokazati od kojih se glasova sastoji koja rije:
p-j-e-s-m-a, s-r-n-a, k-o-p-a-t-i...; u odjeljivanju nastavka od osnove: klup-a, klup-e,
klup-i ... ; u odjeljivanju dometka od osnove: kop-a, prijatelj-ica, hu-kati ... , kad se
navodi sam dometak: Valja razlikovati dometke -(aje i -ac, -(ajk i -ak.
Spojnica je pravopisni znak koji se upotrebljava kad se prvi dio rijei pie brojem:
75-godinjica (ali 75. obljetnica) ili uz broj doda nastavak ili

ll-lansko povjerenstvo,

dometak, npr. 20-ih godina prologa stoljea, 30-ak potpuno sauvanih staklenih urni.
Nastavke rednih brojeva ne treba pisati sa spojnicom jer je toka dovoljan znak za
redni broj, npr. svakog 20. u mjesecu, a ne 20-og, osim ako ne bi bilo jasno da je rije
o rednome broju, kad bi on npr. doao na kraju reenice.
Kad se sklanjaju kratice pisane velikim slovima izmeu kratice i nastavka stavlja
se spojnica, v. 161.
Spojnica je pravopisni znak koji se pie u polusloenicama (v. 117., 125.) i u
rastavljanju rijei na kraju retka (v. 149.).

Okomita crtica
276

znai

Strjelica
279

Strjelicom se katkada ujezikoslovnim djelima upuuje na normativno bolji, preporuljiviji

oblik:

utke ~

utke;

uza ~

zatvor, uze ...

moreplovac ~ pomorac, mornar.

115

II,

Usklinik

Tilda
280

Tilda (valovita crtica) ujezikoslovnim, leksikonskim ili enciklopedijskim djelima

katkada znai da se prethodna rije ili njezin dio ponavlja, npr.:
hrvatski prid. koji se odnosi na Hrvate i Hrvatsku, ~ narod, ~ osjeaj, ~ obiaji
napast:

doi

u ~, dovesti u

~,

ne uvedi nas u ~, puenje je

~,

283

on je prava ~

tele-: ~fon, ~graf, ~kamera, ~komunikacija, ~objektiv ... , znai telefon, telegraf,
telekamera, telekomunikacija, teleobjektiv ...
Tilda u dijalektolokim djelima oznauje peti hrvatski naglasak, tzv. akut
(vodi!).

Toka
281

Toka

se biljei iza rednih brojeva jer napisana iza brojke znai da brojku treba
kao redni broj: 9. = deveti, za razliku od 9 to treba itati kao devet. Tako
piemo: 2. eta (druga eta), 3. razred (trei razred), 2. svjetski rat (Drugi svjetski rat),
XX stoljee (dvadeseto stoljee), za razliku od glavnih brojeva koji se brojkama piu
bez toke: 15 godina (petnaest godina), 32 amca (trideset dva amca), 165 stanovnika
(sto ezdeset pet stanovnika).
Budui da toka iza brojke ima razlikovnu ulogu, treba ju pisati bez obzira dolazi
li iza nje koji drugi razgodak ili pravopisni znak: na str. 17., 9., 14. i 17., u 5. - 8.
poglavlju, August enoa (1838. - 1881.) i bez obzira piu li se brojevi arapskim ili
rimskim brojkama.
Rijetko se kad toka iza rednih brojeva ne pie:
Toka se ne pie u oznaci brojeva biblijskih navoda: 1 Kor 15, 12 (prva poslanica
Korinanima, glava petnaesta, redak dvanaesti).
Iza rednoga se broja ne mora pisati u bibliografiji gdje je jasno da je posrijedi
redni broj.
Toka kao pravopisni znak slui za oznaku kratica, iza jednih se pie, a iza drugih
ne pie, a pravila o tome nalaze se u poglavljima Kratice i Znakovi i oznake.

Zagrade

itati

, I

Toka

se u matematici katkada upotrebljava kao znak mnoenja, a stavlja se u

visini polovice retka 5 . 2 = 10.

Obinije

se u toj slubi upotrebljava mnoni

krii.

Upitnik
282

Dio reenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znai da je podatak
ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvren ili je izraena sumnja u ono to je
pred takvim upitnikom:
Metod se kao svjetovnjak zvao Mihajlo (?).

116

Kao pravopisni znak usklinik se upotrebljava u zagradama, sam ili s rijeima

sic!, tako!, kad se eli istaknuti da je to vjerno prepisano, pogotovu ako se prenosi
tiskarska pogrjeka ili kad se eli upozoriti itatelja da na to obrati posebnu pozornost:
"Urednika zamijenjivae (I) mlad spletkar. "
" ... o ulasku rat (sicl) USA uope u ono vrijeme nije bilo govora ... "
" ... smatra da bi iz nastave jezika i iz udbenika, kojima je osnovna mana to
su prepametni (to uostalom nije samo odlika udbenika izjezika), trebalo
izbaciti sofisticiranu terminologiju (sicl) veleuene suvremene lingvistike ... "
U prvome primjeru navoditelj usklinikom upozorava da u izvornome tekstu pie
zamijenjivae umjesto ispravnoga zamjenjivae, u drugome da nema prijedloga u, a
u treem da pisac govori protiv pretjerane upotrebe tuica, a sam pie sofisticiranu
terminologiju.

284

Zagrade se sastoje od dvaju dijelova, prvoga ili lijevoga dijela (i drugoga ili desnoga dijela).
Zagrade oznauju dvojak oblik nekih rijei: ljubomor(a), a(a), e(a), ujediniv(ij.
U jezinim djelima u zagrade se stavlja nepostojano a, jer se tako razlikuje dometak s nepostojanim a, od dometka s postojanim, npr. dometak -(a)k od dometka
-ak: cvr(a)k, cvrka: zemljak, zemljaka, pet(a)k, petka: petak, petaka.
Ako bi se zagrade trebale nai u zagradama, tada se upotrebljava druga vrsta
zagrada, uglate, vitiaste i slomljene, [ lo { }, < >. Osim prethodnoga pravila, one se
upotrebljavaju prema pravilima pojedinih struka.
Drugi dio zagrada, desni, stavlja se iza rednih brojeva u nabrajanju: 1),2), 3) ...
Tako se postupa i kad se u toj slubi upotrebljavaju velika ili mala slova: a), b), c), A),
B), e) ...
Ne valja u toj slubi stavljati zajedno toku i drugi dio zagrade.

Zarez
285

Zarez slui kao desetinski znak, npr. debljine 0,5 m (pola metra), godinja stopa
inflacije 2,9 posto, 36,8 ac (38 celzija i osam desetinki). - Vruica moe biti stalna, s
dnevnim razlikama manjim od l ac, i promjenjiva, s dnevnim kolebanjima od 1,5 ac.
Ispred desetinskoga zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja urrtiesto desetinskoga zareza upotrebljavati toku.
Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisue tokom, sve bez razmaka meu njima:
Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika. Kako taj nain nije ba pregledan, pogotovu ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati s bjelinama
umjesto zareza i toke: 4 437460.
Zarez se stavlja u vremenskoj oznaci izmeu sati i minuta, npr. Sastat emo se u
9,35.

117

Znak upuivanja s otvorom na lijevoj strani u nekimjezikoslovnim djelima upuuje

na normativno bolju, stilski neutralniju rije ili oblik, katkada i u rjeniku ovoga pravopisa: amida > stric, moreplovev > mornarev, pomorev, porijeklo> podrijetlo,
surutka> siro tka.
U matematici znakovi upuivanja pokazuju da je to vee ili manje od naznaene
veliine: 5 > 3, 7 < 9.

U surjeju u kojem se upotrebljava takav nain mora biti jasno da se misli na

vremensku oznaku jer bi se inae moglo shvatiti kao devet cijelih i 35 stotinki.
U biblijskim navodima zarez se stavlja izmeu oznake za poglavlje i redak, npr.
Lk lO, 25 (Evanelje po Luki, deseto poglavlje, 25. redak), l Kor 13, 1-8, to znai:
prva Pavlova poslanica Korinanima, 13. poglavlje, od 1. do 8. retka.

Znakjednakosti
286

Zvjezdica

Znak jednakosti izjednauje dva jezina oblika koji su ravnopravni ili u emu isti:
tad = tada, svearov = svearev, dotai = dotaknuti.
U matematici znak jednakosti oznauje jednakost brojaka s njegove lijeve i desne
strane: 3 + 5 = 8, 7 - 3 = 4, 6 x 2 = 12, 10: 2 = 5.

Znak nejednakosti
287

Znak nejednakosti pokazuje da dva oblika ili dvije rijei nisu ravnopravni ili u
isti: snop *- snob (glasovna oprjeka), luk *- luk (naglasna oprjeka), rijeka *- Rijeka
(pravopisna oprjeka).
emu

Znak ponavljanja
Znak ponavljanja, koji je po obliku jednak prvome dijelu navodnika, dolazi ispod
koja se ponavlja:

288

290

Katkada je u jezinim prirunicima oznaena rije koja je po emu nepreporuljiva

ili nenormativna:
* dvorioc -+ dvorilac, dvorioca
* okej -+ dokej
Zvjezdica slui u tekstu za oznake biljeke i pie se povieno iznad retka u kojem
se navodi:
Poskakuje u sobi neke gospe
Po elji lutnje razbludne. *

* Neki dre da je to aluzija na zaljubljenu ud Eduarda IV.

Ako biljeaka ima vie, tada se mogu oznaiti s dvije ili tri zvjezdice:
Udovicu *
Uinio, ** blebetue su te,

rijei

Besmisleno je da za kojega ovjeka kaemo da ima glavu, nos, oko, ruku, uho,
ali ako to ipak kaemo, onda to obino znai neto drugo:
ima

on

ovjek

glavu

- pametanje on

nos

- osjeti on opasnost, dobar posao (na vrijeme)

oko

- ima dobar dar zapaanja, dobar je strijelac

ruku

- vjet je, precizan je u poslu

uho

- sve uje, sve sazna.

Kao znak ponavljanja dolazi i crtica, v. 265.

Znakovi upuivanja
289

U kraljevini ovoj mone.

To je opet Elizabeta, koja je bila udovica nakon smrti Johna Oreya, kad je polazila za
kralja Eduarda IV.

**

To nije historijski, jer je Elizabetin otac bio grof, a mati vojvotkinja i jer Jane Shore
nije nikad bila plemkinja.

Obinije je da se vie biljeaka oznauje povienim brojkama, v. 262., a zvjezdicom ako je samo jedna, posebno ako se izdvaja iz niza normalnih biljeaka, ako to
potjee od druge ruke, urednike i sl.
U povijesnim jezinim prirunicima zvjezdica ispred rijei ili oblika znai da nisu
potvreni u jezinim spomenicima, da se samo pretpostavljaju: slast < *sladtb, krasti
< *kradti, mesti < *metti.

Dva znaka upuivanja obratnoga su znaenja, ali u istoj slubi, oznauju da rije ili
oblik do ilj ka postaje od rijei ili oblika koji stoji do otvora: Gubec> Gupca, Gupca
< Gubec znai da je oblik Gupca postao od oblika Gubec.
U starijim djelima ti su se znakovi zvali znakovi podrijetla i oznaivali su ujezikoslovnim djelima da se oblik do iljka razvio od oblika koji stoji do otvora celb >. cijel
cio; san < Sbnb, synb > sin, bjeati < beati < begeti.
118

119.

PRAVOPISNI
RJENIK

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJENIKU

Pravopisni je rjenik posebna vrsta rjenika pa je radi razumijevanja njegove
naravi i boljeg sluenja njime potrebno znati to se u njemu nalazi ili ne nalazi i zato.
U pravopisni rjenik ne ulaze sve rijei hrvatskoga knjievnoga jezika, nego samo one u kojima se javljaju nedoumice kako se pravilno piu. Prema pravopisnim
pravilima i dosadanjoj pravopisnoj tradiciji to je ovo:
1. U pravopisnome se rjeniku nalaze:

al

rijei

koje u sebi sadravaju slova za glasove , , d, , h, dvoglasnik fjef

(koji se pie sa ije) i na istim mjestima njegove zamjeneje-e-i
bl rijei s glasomj kao i one bez njega kad su pravopisni problem
cl rijei koje u svojim oblicima ili u svojoj tvorbi prema osnovnome obliku
ili prema osnovnoj rijei imaju glasovne promjene zbog jednaenja po
zvunosti, mjestu tvorbe i zbog ispadanja glasova
dl rijei ili oblici koji se jednako piu, istopisnice, a razlikuju se samo naglaskom
el rijei kod kojih postoji kolebanje biljee li se kao sloenice, polusloenice
ili odvojeno kao dvije rijei
fl rijei koje se piu velikim poetnim slovom
gl tuice u kojima postoji kolebanje piu li se prema pisanju ili prema izgovoru u jeziku iz kojega poijeu
hl proirenije kratice.
Zbog ograniena opsega rjenika i njegove naravi ne mogu se unijeti sve rijei
koje bi se u njemu trebale nai. Zato su rijei od a) do c) unesene u velikom
izboru, a rijei od d) do h) u manjem izboru.
2. U rjeniku se u naelu ne nalaze rijei koje ni u kojem smislu nisu pravopisni
problem, kao to su afinitet, akcent, akcident, anarhistiea, anglist, antagonist, artist, aristokrat ... Stoga na temelju injenice da koje rijei nema u pravopisnome rjeniku, ne valja donositi zakljuke o njezinoj vrijednosti ili o
potpunosti ovoga rjenika. Sve to je dosad reeno, kazuje da upravopisnome
rjeniku ne treba traiti odgovore na pitanja u svezi s onim rijeima i njihovim
oblicima koje zbog svojega glasovnoga sastava ne ulaze u pravopisni rjenik.
3. U rjeniku se nalaze rijei pojedinih struka samo u onoj mjeri u kojoj imaju ire znaenje i znatno su proirene u svakidanjoj upotrebi, a pravopisni
su problem. Usko strune rijei i kad su pravopisno zanimljive, u naelu nisu
unoene u ovaj rjenik. Tako u njem nema rijei kao acijanoblepsija, leukocitopenija, miringektomija, ornitofenologija, poliadenomatoza,poliakrilbf!nzol i
drugih slinih. Njihovu pravopisnu problematiku treba rjeavati u okviru pojedinih struka.
122

4. Hrvatski se pravopis odreuje prema hrvatskome knjievnome jeziku i zato

se u njemu ne nalaze dijalektizmi, folklorizmi, provincijalizmi, individualne
tvorbe, zastarjelice i sl., osim iz posebnih razloga.
5. U opisu jezika vrijedi naelo: ili pravilo ili popis. Htijui pomiriti te dvije
krajnosti, nastojali smo da samo neke kategorije budu u rjeniku to potpunije
donesene, a neke samo u odreenu broju, da budu zastupani samo svi tipovi,
a druge se jedinice ostvaruju analogijom, kako se u jezinoj beskonanosti
najee i ini.
6. Budui da je nemogue u pravopisni rjenik unijeti sve kratice, nastojali smo o
tvorbi usavriti pravila pojedinih tipova kratica, a ostvarenja ostaju kao odgovornost pojedinih pisaca.
7. Osobna imena i imena mjesta unosili smo u pravopisni rjenik ako su pravopisni problem. S druge strane takva imena imaju veinom zakonski odreen
oblik pa ne mogu imati drukije oblike i kad bi ih pravopisno trebala imati.
Jedino su unesena imena svih drava svijeta jer se ona piu kako je uobiajeno
u hrvatskome jeziku i po izgovoru.
8. Tekou zadaju, osobna imena jer se iz pomodnih razloga esto nadijevaju u
likovima koji nisu u skladu s hrvatskim jezikom i pravopisom. U naelu se
valja drati pravila da su osobe vlasnici svojih imena, ali nisu sklonidbe. Ona
se sklanjaju, koliko je to mogue, po pravilima hrvatske sklonidbe. Tako se uz
uobiajeni lik enskoga imena Lidija javlja i pomodni lik Lidia, a sklonidba
treba biti kao da je u nominativu Lidija, dakle gen. Lidije, dat. Lidiji, inst. Lidijom.
9. Imena se stanovnika mjesta upotrebljavaju u naelu onako kako ih upotrebljavaju sami stanovnici mjesta bez izrazitih dijalekatnih obiljeja i pravopisni
rjenik moe samo djelomino dati popis etnika koji su i pravopisni problem.
Zbog toga je u rjeniku samo Orahovanin, ali Bjelovarac i Bjelovaranin dok
se ne ustali upotreba jednoga, kao to Vukovarac.
10. Anglizmi naviru danas u hrvatski jezik u velikome nmotvu i postavlja se problem kako ih valja pisati, izvorno, to znai da imaju status tuice, ili po izgovoru, to znai da su stekle status usvojenice. Unoenje u rjenik u jednome ili
drugome liku znailo bi da su sastavni dio hrvatskoga knjievnoga jezika i kad
su nepotrebne ili kad su glasovno neprihvatljive. Nema prema njima odnosa
kao to je nekad postojao prema germanizmima, kad je normativni filtar bio
veoma gust, tako da je veina ostala na razini razgovornoga jezika. Zato je broj
anglizama i nain njihova pisanja sveden na odreenu mjeru, a uz njih su esto
dane i hrvatske zamjene kao upozorenje na jo uvijek ivu tradicijsku tenju da
se zamijene domaim rijeima.
11. Turcizmi se u naelu u ovakvu rjeniku ne mogu u potpunosti izbjei jer upravo te rijei esto imaju glasove , , d, , kolebaju se u upotrebi glasa h, a
ima dosta hrvatskih pisaca koji su ih upotrebljavali. Kako su one danas u hrvatskome knjievnome jeziku rubne rijei ili zastarjelice, one su u ovaj rjenik
123

unoene s prilinim ogranienjem. Tko ih posebno treba, a nalazi se u pravopisnoj nedoumici, potrebno je da ih potrai u drugim prirunicima.
12. Pravopis ne moe rjeavati upotrebu imenica sa sufiksima -lac i -telj, branilac!
branitelj, molilac/molitelj, tuilac/tuitelj, prve ulaze u pravopisni rjenik zbog
pojedinih padea, molioca, moliocu, a druge samo kad imaju koji razlog kao
muitelj, oZnaitelj, i zato ulaze u manjem broju. Zbog toga ne valja donositi
zakljuke o jezinoj vrijednosti jednih ili drugih. To se rjeava po tvorbenim,
znaenjskim i upotrebnim kriterijima.
13. Imenice na -antkinja, -entkinja, -istkinja (debitantkinja, pretendentkinja, aktivistkinja) jesu pravopisni problem, a usporedne imenice na -antica, -entica,
-istica (debitantica, pretendentica, aktivistica) nisu, i zato bi prve trebalo
unijeti u rjenik, a druge ne bi. Budui da se u novije vrijeme prve sve vie
naputaju i umjesto njih se upotrebljavaju druge, to bi unoenje u rjenik prvih
stvorilo netonu sliku i otealo jezini razvoj, i zato nisu unesene u pravopisni
rjenik. Koliko se upotrebljavaju, dovoljno je znati da se upotrebljavaju sa t,
a ne bez njega.
14. U rjenik nisu uneseni ni pridjevi na -ioni jer su oni svojom glavninom izali
iz upotrebe dananjega hrvatskoga knjievnoga jezika, umjesto njih upotrebljavaju se pridjevi na -ijski, pa koliko treba, u rjenik su uneseni oni. Kako po
abecednome redu dolaze na mjestu pridjeva sa -ioni, to zbog toga postupka
ne e biti veih tekoa. Ako ih tko ipak upotrebljava ili eli upotrijebiti, valja
znati da zavravaju na -ioni, a ne na -ijoni.
15. U rjenik nisu uneseni ni pridjevi od imenica . r. koje zavravaju na -ica jer
bi imale -iin (beraiin, crtaiin, eljaiin ... ), a ti se likovi u praksi ostvaruju samo iznimno (umjesto njih se obino upotrebljava genitiv posvojni) pa
ukoliko se takvi pridjevi nalaze u pravopisnim prirunicima, uneseni su u njih
kao normativni konstrukti.

16. Pravopis ne moe razrijeiti ni dvojakost izmeu pridjeva koji se odnose na osobu i struku kojom se ona bavi, anatomski, demagoki,filozojski ... , anatomijski, demagogijski, filozofijski ... Budui da se prvi odnose na obje imenice,
anatome i anatomiju, demagoge i demagogiju, filozofe i filozofiju ... , a drugi
se esto upotrebljavaju iz pomodnih razloga, to bi sustavno unoenje drugih
poremetilo normalnu jezinu sliku, stoga su i oni unoeni u veoma ogranienu
opsegu.
17. Budui da se kemiari nisu sloili u normiranju kemijskih spojeva, a to najee znai u tvorbi pridjeva od kemijskih poela, nego se kolebaju izmeu
triju mogunosti: 1. da ih tvore po sustavu opega knjievnoga jezika, a to
znai prvenstveno sufiksima -ni, -eni, -ski (eljezni, srebreni, aluminijski), 2.
po posebnome kemijskome sustavu u kojem imaju prednost sufiksi -ov, -ev, -in
(eljezov, srebrov, aluminijev), 3. po imenikome tipu, po tipu polusl6enica
(eljezo-oksid, srebro-oksid, aluminij-oksid). Budui da 3. tip za hrvatski
knjievni jezik nije prihvatljiv, a kako nema nikakvih ni jezinih ni strunih
(kemijskih) razloga za drugi tip, u pravopisni su rjenik pridjevi od kemijskih
124

poela uneseni po prvome tipu ako su pravopisni problem. Ako koji kemiar
eli upotrebljavati pridjeve po 2. tipu u 25. naznaeno je kako se piu.
18. Pravopis ne moe do kraja razrijeiti pitanje hoe li se u tvorbi nesvrenih
glagola upotrijebiti sufiks -avati ili -ivati, osvjetljavati ili osvjetljivati. Takvi
su p~eri doneseni uglavnom prema jezinoj praksi. Tko eli odabrati bolji,
odabir treba napraviti prema tvorbenim pravilima.
19. Glagoli na -i (dii, dosei, dotai ... ), normalna su izrazna sredstva hrvatskoga
knjievnoga jezika i zato se nalaze u pravopisnom rjeniku, a njihovi parnjaci
na -ti (dignuti, dosegnuti, dotaknuti ... ), samo iznimno jer nisu pravopisni problem. Koliko glagoli na -i zastarijevaju i koliko se rjee upotrebljavaju, to se
ne moe opisivati u pravopisu.
20. Uz pojedine rijei koje su ule u pravopisni rjenik, unoeni su i njihovi oblici
i kad nisu pravopisni problem, ako neki od njih i ne bi mogli izazvati kakvu
pravopisnu nedoumicu, npr. uz Bobovia, avle unesenje i DL! Boboviima,
avlima iako je njihov pravopisni problem rijeen ve unominativu.

21. Tako imenice koje u genitivu mnoine imaju nepostojano a, a nisu pravopisni
problem, nisu unoene u rjenik, npr. sorta, G mn. sorata, sorta, sorti. Ako jesu
zbog pravopisnih razloga, onda su uz takvu rije navedeni i oblici za G mn.
i kad ih ima vie. Tako je uz peurka G mn. peuraka, peurka i peurki, uz
SVjedodba G mn. SVjedodaba, SVjedodba, svjedodbi.
22. Instrumental zbirnih imenica na -ad unesen je samo s nastavkom -i jer likovi
s nastavkom -ju, koji bi dao -au, nisu potvreni u praksi, a nisu ni vjerojatni,
kao to balavau, deritau, maau ...
23. Imenice . r. na -est, -ost imaju u jd. -eu i -esti, -ou i -osti, ali poredak ne
znai da se prvomu obliku daje prednost. To odreuje gramatika, a ne pravopis.
24. Rijei su obiljeene naglascima samo kad se jednakQ piu, a razliito izgovaraju, inae su bez naglaska. Time je reeno da je to pravopisni, a nije pravogovorni rjenik.
25. Kada je s kojih razloga bilo potrebno, uz pojedine rijei navedena su osnovna
znaenja, obino kad se uz tuicu naznauje kako se to kae domaom rijei.
Rijetko je domaa rije objanjena stranom kao perutac (egzem). Upuivanje
na bolju rije ili oblik svedeno je na najnuniju mjeru.
26. Uz neke rijei ili oblike navedene su brojke koje upuuju na paragraf u pravopisnim pravilima. To je uinjeno uglavnom kod primjera za sastaVljeno i
rastavljeno pisanje rijei kad bi za tumaenje uz natuknicu trebalo mnogo prostora, a moglo bi se dogoditi da ni tada ne bude dovoljno jasno kad treba pisati
jedno, a kad drugo.
27. Rijei koje se piu sastavljeno, stavljene su u svoj abecedni red kao i ostale
rijei. One koje se piu rastavljeno, stavljene su u abecedni red imenice ili
zamjenice, a ne prijedloge, npr. veze najesen,podjesen, ujesen ne e se nai
pod na,pod, u, nego podjesen. Isto vrijedi i za takve veze sa zamjenicama pa
e se veze za me, za mnom nai podja.
125

28. Znakom> kao upuivanje na bolju, stilski neutralnu rije sluili smo se u ogranienu opsegu, npr. amida > stric, Belija> Beanin, baa i baa> vrt ... Na
poetku se takvih primjera nismo sluili zvjezdicom kao znakom jake ili jae
stilske obiljeenosti. ee smo za tuice umjesto znaka> stavili u zagrade
kako se to hrvatski kae, npr. oak (ugao, kut), urak, urka (kouh), dilit
(koplje) ...
29. Ne nae li se koja rije upravopisnome Jjeniku, a po navedenim bi pravilima
trebala biti, a ni po analogiji se ne moe odrediti njezin pravopisni lik, molimo
korisnike da se slobodno obrate autorima i oni e dati potrebno objanjenje, a
rije zabiljeiti za usavravanje novih izdanja.
30. Kratice koje su upotrijebljene u ovome pravopisnome Jjeniku, protumaene
su na abecednome mjestu u samome Jjeniku.

PRAVOPISNI
RJENIK

126

Ahmed

A
. a prvo slovo hrv. abecede
a znak za ar; oznaka za akceleraciju, ubrzanje
A znak za amper; krat. za akuzativ
a. a. krat. za lat. ad acta (hrv. ID. s.)
abdikacijski
abderianin mn. abderiani (ogranien
malograanin)

abecedarij
abiturijent
abolicijski prema abolicija 'ponitenje,
ukinue'

aeromiting
aeromotorist
aeronautiki
aerostatiki

aerotransport
Afganistan; Islamska Drava Afganistan
(drava)
Afganistanac, Afganistanca,
V jd. Afganistane, G mn. Afganistanaca
aforistian, aforistina
aforistiki
afriki

abolicionist

Afrikanac, Afrikanca, V jd.

Afrikanaca

abolicionistiki prema

Afrikanev

abolicionist
abonentski
abonman (pretplata, predbrojka)
Aboridin (Praaustralac)
Aborigin (Praaustralac)
Abraham
'Abrahamov; krilo Abrahamovo
Abu Dhabi (zem.) G Abu Dhabija
Ac znak za aktinij
adagio (glaz.) mn. adagia
Addis Abeba (grad), G Addis Abebe
a-deklinacija, a-sklonidba
adherencija
adhezija
adjektiv (pricijev)
adjunkt
adsorbirati
adsorpcija
adsorpcijski
adstrat
A-dur
advent (doae)

Afrikane,

G mn.

Afrikanka DL jd. Afrikanki, G mn. Afrikanki

Ag znak za srebro
aga DL jd. agi; pie se sa spojnicom s osobnim
imenom: Hasan-aga, Smail-aga, kao sraslica
pie se spojeno: Husaga, Suljaga
agencijski
aginica pie se: Hasanaginca iSmailaginica;
usp. aga
aginiin prema aginica
agitacija
agitacijski
agitatoriin prema agitatorica
agnostiar > agnostik
agrafian, agrafina
agrafino

(pril.)

agrarev prema

agrarac

agrobotaniki

agroekoloki
agroturizam
agrokemija

aerodinamian, aerodinamina

agrotehniki prema agrotehnika

Ahasver
ahat
ahavac, ahavca, Vjd. ahave, G mn. ahavaca
(kojije bio za to da se u G mn. pie -ah)
Aheja (pov.)
Ahejac, Ahejca, V jd. Aheje, G mn. Ahejaca,
prema Aheja

aerodinamiki

Ahejev

adventistiki

adamijski (adamijsko pjesnitvo)

Adamovci, Adamovaca (selo)
autant G mn. autanata
aerobioza

aerodrom (uzletite,
aerofobija
aeroklub
aeromehaniki

aeromehanika

zrana

luka)

Aheront (mit.)
Ahil i Ahilej (ime)
Ahilov; Ahilova peta
ahistorizam, ahistorizma
Ahmed (ime)

129

ajatolah

aluminijski

ang!istiki

aluvij

~----------------------------------------------~----

ajatolah, ajatolasi
ajme(h) (razg.); ajme meni!
ajntajnij (znak Es)
ajntajnijski
akademev prema akademac

Albanija; Republika Albanija (drava)

Albanka DLjd. Albanki, G mn. Albanki
Albankin
albanski
alica um. od alka

aluvij
alva >halva
Alzaanin prema Alsace
Alzaanka DL jd. Alzaanki, G mn. Alzaanki
Alir; Demokratska Narodna Republika Alir

analeptian, analeptina

akademiar (sveuilini sluac1

alegorian, alegorina

anamnestiki

akademiki prema

alegoriki

(drava i glavni grad)

Alirac, Alirca, Vjd. Alire, G mn. Aliraca
;\.lirka DL jd. Alirki, G mn. Alirki

akademac
Akademijin prema Akademija
akademijski prema akademija i Akademija
akademik (prema Akademija)
akademkinja
akcenatski
akcentuacija
akcentuacijski
ako li i akoli (v. 146.)
akovi

akribian, akribina

akribinost, akribinou

i akribinosti

akromatian, akromatina

akromatinost, akromatinou i akromatinosti

akromatski
akromazija: (bezbojnost)
aksiomatiki

aksiomatski
akamluar
akamluiti, akamluei

alegorinost

aleja; Aleja Blaa Juriia (u Zagrebu)

Aleksandrija (zem.)
aleksandrijski
aleluja
alem-kamen
alergian, alergina

alfa-zrake
alergoterapija
alergotest
alfabetski
Al fatah
alhamijado (p. aljamiado)
Alibaba
alibi, alibija; alibi-igra
alijenacija
alijenacijski
alimentacija
alimentacijski

akt N mn. akti; ne *akta (drugo je lat. ad acta)

aktinidija (bot.)
aktinij (kem.;znak Ac)
aktinijski
aktivistiin prema aktivistica

alkemija
alkemijski

aktivistiki

alkemistiki

aktualan, aktualna
akumulacijski

alkoholiar

akustian, akustina

alkotest
alkotest

akustiki

akvadukt
akvarij
akvatorij
Al znak za aluminij
Alab (vlastito ime boanstva)
alaj-barjak
alaj-au
alatniar

alaukati, alauem, alaui, alauui

Albanac, Albanca, V jd. Albane, N mn.
Albanci, G mn. Albanaca
Albanev prema Albanac

130

alkalian, alkalina

alkaloid
alkemiar

alkoholiarev

alkoholiarov

alogian
alogian

Alpe mn. . r., G Alpa, DL! Alpama

alpinac, alpinca, V jd. alpine, G mn. alpinaca
(vojnik)

aljamiado v. alhamijado
Am znak za americij
amajlija> hamajlija
ambar, ambara
ambijent
ambrozija
ambrozijski

analitiar

analitiarka DL jd. analitiarki,

analitiarki

G mn.

analitiki
anarhian, anarhina

anarhija
anarhistiin
anarhistiki

anarho- (npr. anarhoindividualist)

anastatiki

anat. krat. za anatomski

Anica

ameriki

Ande mn. . r., G Anda, DL! Andama

Andora; Kneevina Andora (drava)
Andrea G Andreje
Andrija; Andrija Kai Mioi (hrvatski pjesnik)
andrijevaki prema Andrijevci
Andrijevci (zem.), Andrijevaca

Ameriki Djevianski

otoci (zavisni terotor!J)

Amerikanac, Amerikanca, V jd. Amerikane,
N mn. Amerikanci, G mn. Amerikanaca

Andrijevanin

Amerikanev

Andrijica prema Andrija

ametice i hametice
ametistui
amfiteatar, amfiteatra, G mn. amfiteatara
amfora
amida > stric
a-mol
amonij

Andrijiin

amonijani

aneo, anela

amonijski
amortizacijski
amo-tamo
amper (mjera)
Ampere, Amperea (ime)
ampersat
ampersekunda
amputacijski

aneoski

anemija

anabaptistiin

anestetian, anestetina

ambulantno-bolniki

ambulatorij
americij (znak Am)
americijski

Andrijevanka DLjd. Andrijevanki,

Andrijevanki

anel

G mn.

aneo

anelak, anelka, V jd. anele,

G mn. anelaka

mn.

anelci,

aneli
Anelija

anelski

aneoski; Aneoska tvrava

i
i

(u Rimu)

anel

anelski

aneksionistiki
anemian, anemina
anemiar
anemiarka

DL jd.

anemiarki,

G mn.

anemiarki
aneminost, aneminou

aneminosti

alpinistiki

anabaptistiki

anestetiar

Alsace (zem.)
alsaki prema Alsace
altruistiki prema altruist
alt-saksofon
aluminij (znak Al)
aluminijski

Anakreont (gr. pjesnik)

anakreontski

anestetiarka DL jd. anestetiarki,

anestetiarki

anakronian, anakronina
anakronistian, anakronistina

angelika DL jd. angelici (bot.)

Angelika (ensko ime)

anakronistiki

anglistiin

anakronizam, anakronizma

anglistiki

G mn.

131

anglo-ameriki

Arabija

anglo-ameriki; anglo-ameriki

savez
Angloamerikanci
Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci)
Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga
podrijetla)
Angola; Republika Angola (drava)
angora; angora-maka, angora-kuni
Anguilla (zem.)
Aniica hip. od Anica
Aniin prema Anica
anihilacija
animalistiki

Antonije
Antonijev
Antonijica prema Antonija
antropologija
antropoloki
anuitet (bank.)
Anuvinac Vjd. Anuvine
anuvinski, Ludovik Anuvinski
a ono
aor. krat. za aorist
aoristni
apagogiki; apagogiki dokaz

animistiki

apatian, apatina

anion
Ankica hip. od Anka
Ankiin prema Ankica

aperitiv-bar
aplauz

angloameriki prema

apodiktian, apodiktina

antagonistiki

apodiktiki

antarktiki prema

Antarktika
Antarktika (kontinent)
antialergijski

apoen

antialkoholiar

apolitian, apolitina

apokaliptian, apokaliptina
apokaliptiki

antialkoholiarka DL jd. antialkoholiarki,

G mn.

antialkoholiarki

antibiotian, antibiotina
antibiotiki

anticiklona
antiki prema antika i Antika
antidravni > protudravni
antifaistiki; Antifaistika fronta ena
(pov.), krat. AF; Dan antifaistike borbe
(spomendan)
Antigva i Barbuda (drava)
antiimperijalist

apolitiki

apolitinost, apolitinou i apolitinosti

apostolski; Djela apostolska (knjiga)
apotekariin prema apotekarica
apoteoza
apozicija
apozicijski
aprioristiki

apsolutan, apsolutna
apsolutistiki

antipatija
antisemit

apsolutizam, apsolutizma
apsorpcija
apsolvent
apsolvirati
apsorbirati
apstinencija
apstinirati
apstrahirati
apstrakcija
apstraktan, apstraktna

antiseptian, antiseptina

apstraktistiki

antologiar

apsurd
apsurdan, apsurdna
apsurdnost, apsurdnou i apsurdnosti
ar. krat. za arapski, arak
Ar znak za argon
Arabija (zem.)

antiimperijalistiki

Antikrist i Antikrst (osobni nadimak)

antikrist i antikrst (nevjernik)
antimon (znak Sb)
antimonski
antipatian, antipatina

antologiarev

i antologiarov
antologiarka DL jd. antologiarki, G mn.
antilogiarki
antologiarkin

antologiarov

132

i antologiarev

astmatiarka
arabistiki
_____________________
_
-------------------

arabistiki

armira

Arapin
Arbanija > Albanija
ariti > hariti
Argentina; Republika Argentina (drava)
argon (znak Ar)
argonski

arnauenje

arhaian, arhaina
arbaistian, arhaistina

arbaistiki

arbaizam, arhaizma, N mn. arhaizmi, G mn.

arhaizama
arbajski
arbanel/arhaneo

i arkanelIarkaneo

arbeolog mn. arbeolozi

arbeol. krat. za arheoloki
arbeoloki prema arheolog i arheologija
arbetip
arbi- u sloenicama: arhiakon, arhiepiskop ...

Arpadovi;

dinastija Arpadovia (pov.)

arpadoviki

arsen (znak As)

arsenian, arsenina

arsenovodik
arsenski prema arsen
arterijalan, arterijaina
arterijski
arteriosklerotian, arteriosklerotina
artiok N mn. artioci (bot.)
artificijelan, artificijelna
artikulacijski
artiljerac, artiljerca, V jd. artiljere, G mn.
artiljeraca (topnik)

artiljerev

artiljerijski
artistiin

arbiakon

artistiki

arbiepiskop
arbijerej
arbijerejski; Arhijerejski sabor
arbimandrit
arbimandritski
arbipelag (otoiJe)
arhit. krat. za arhitekturni
arhitekt
arhitektonski
arhiv

Aruba (autonomna oblast)

arupski prema Aruba
As znak za arsen
asambleja > skuptina
aseptian, aseptina

aseptiki

asignacijski
asimetrian, asimetrina
asimetriki

arhivistiki

arhont
arij ac, arijca, V jd. arij e, G mn. arijaca
arijevac, arijevca, V jd. arijeve, G mn.
arijevaca (Arijev pristaa)
aristokracija
aristokracijski
aristokratski
ari
aritmetiar
aritmetiarka

prema arnautiti

aromatian, aromatina

DL jd.

aritmetiarki,

G mn.

aritmetiarki
aritmetiki

asinkronian, asinkronina

Asirac, Asirca, V jd. Asire, G mn. Asiraca

Asirija (pov.)
asistentiin prema asistentica
a-sklonidba
asocijacija
astat (znak At)
astatni prema astat
asteki prema Astek
astigmatian, astigmatina

aritmian, aritmina
arkaneliarkaneo

asimilacijski
asinhron > asinkron
asinkron

astmatian, astmatina
arhanelIarhaneo

arkiv > arhiv

arktiki prema Arktik
Armenija; Republika Armenija (drava)

astmatiar
astmatiarev

i astmatiarov

astmatiarka DL jd. astmatiarki,

astmatiarki

G mn.

133

astmatik
astmatik V jd.

autodrom
astmatie,

mn. astmatici i

astmatiar

astr. krat. za astronomski

astrahan (krzno)
astrofiziar
astrofiziki
astronautiki

aija

(kuhar)
(kuhinja, gostionica)
at (konj)
At znak za astat
atakirati, atakirajui
atae, ataea, mn. ataei
ainica

atavistiki

ateistiki

atelijer
atelijerski
atelje > atelijer
Atena (zem.)
atenski prema Atena
athezija
athezijski
Atianin N mn. Atiani prema Atika
Atianka DL jd. Atianki, G mn. Atianki
atiki

atika DL jd. atici (arh it.)

Atika DL Atici (zem.)
atipian (netipian)

Atlant (div)
atlantski prema Atlant; Atlantski ocean
atlas (\. zbirka zem. karata, 2. vrsta tkanine)
Atlas (gorje)
atlaski prema Atlas
atlasni prema atlas
atlet
atletiar

atletiarka DL jd. atletiarki, G mn. atletiarki

atmosfera (znak atm)
atmosferski
atoksian, atoksina
atomistiki

atonian, atonina

atrakcija
atrakcijski
atrij
atrofian, atrofina

Au znak za zlato
audijencija

134

audio- kao prvi dio sloen ica pie se

sastavljeno: audiometrija
audiotehnika DL jd. audiotehnici
audiovizualan, audiovizualna
auditorij
Augije (mit.)
Augijev; Augijeve staje
augur
august > kolovoz
August (ime)
aureola
aureomicin
auspicij
Australac, Australca, V jd. Australe, G mn.
Australaca
Australev

Australija; Australski Savez (drava)

Australka DL jd. Australki, G mn. Australki
Australkin
australski
Austrija; Republika Austrija (drava)
Austrijanac, Austrijanca, V jd. Austrijane,
G mn. Austrijanaca
Austrijanev

Austrijanka DL jd. Austrijanki, G mn.

Austrijanki
anstrijski
Austro-Ugarska i Austro-Ugarska Monarhija
(pov.)
austro-ugarski (austrijski i ugarski)
austrougarski prema Austro-Ugarska
aut-crta
aut. krat. za automobilistiki
autarhian, autarhina

autarhinost, autarhinou i autarhinosti

autarhija (samovlada)
autarhijski
autarkija (dovoljnost samom sebi)
autentian, autentina

autentinost, autentinou

i autentinosti

autistiki

auto- kao prvi dio sloenica pie se sastavljeno,

v. dalje
autobiografija
autocesta
autocisterna
autodidaktiki

autodrom

Babogredev

autoelektriar

autoelektriar

autogaraa
autohton; autohtona kultura
.
autohtonost, autohtonou i autohtonostI
autokefalan, autokefaina
autokracija
autokritian, autokritina

autokritiar
autokritiarka DL jd. autokritiarki,
autokritiarki

G mn.

autokritiki

autokritika DL jd. autokritici

automehaniar
automehaniarev

i automehaniarov

automehaniki

automehanika DL jd. automehanici

automobil
automobilist
automobilistiki

autonomist
autonomistiki

autopostaja
autoprijevoznik
autoput > autocesta
autoreli
autoritet
autostop
autosugestija
autotransport
autsajder
avangardist

avion bolnica G jd. aviona bolnice (zrana

bolnica)
A-vitamin i vitamin A
avlij ski > dvorini
Avnoj, Avnoja i AVNOJ, AVNOJ-a (pov.),
kratica za Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije
azaleja (bot.)
azbestni
azbuni; azbuni red
azbuka DL jd. azbuci > abeceda
Azerbajdan; Republika Azerbajdan (drava)
Azerbajdanac, Azerbajdanca, Vjd.
Azerbajdane, G mn. Azerbajdanaca
Azerbajdanka DL jd. Azerbajdanki, G mn.
Azerbajdanki
azerbajdanski
Azija (zem.)
Azijac, Azijca, Vjd. Azije, G mn. Azijaca
Azijka DL jd. Azijki, G mn. Azijki
azijski
Azori mn. m. r., G Azora
adaja
Ai Lokva (mjesto)
a (alfa), npr. a-zrake

avangardistiki

B znak za bor
Ba znak za barij
baba (stara ena)
Baba (planina, rt)
babiin prema babica

avanturist

babienje

avanturistiki

babiiti, babiei

avenija > prilaz, iroka ulica, veleulica

avijacija> zrakoplovstvo

babiki

avijatiarev
avijatiarka

babi (groe,

vino)
(prezime)
Babilon (pov.)
Babilonac, Babilonca, V jd. Babilone, G mn.
Babilonaca
Babilonija (zem.)
babilonski; babilonsko suanjstvo (pov.)
Sabina Greda (selo)
Babin potok (potok)
Babino Polje (seio) .
Babi

avijatiar

i avijatiarov
DLjd. avijatiarki, G mn.

avijatiarki
avijatiarov

i avijatiarev

avijatiarski
avijatiki prema avijatika
avijatika DL jd. avijatici > zrakoplovstvo
aviomehaniar

aviomehaniarev

i aviomehaniarov

babinjaa

aviomehaniarski

bablji; bablje ljeto

avion > zrakoplov

Babogredev

135

Babogredac

balvani

Babogredac, Babogredca, V jd. Babogrede, G

mn. Babogredaca (ovjek iz Babine Grede)
babogredski prema Babina Greda
Babogretka DLjd. Babogretki, G mn.
Babogretki i Babogredaka (ena iz Babine
Grede)
Babogretkin
babolian,babolina
baca
bacaki

Bainci
Baka
bava

G mn. Bainaca (zem.)

DL jd. Bakoj (zem.)
G mn. baava

Bavanin

Bavanka DL jd. Bavanki,

G mn. Bavanki

bavanski
bavar

bavarev

i bavarov

bavarica

i bavarev

bavarski; bavarski

bavarstvo

obrt
G mn. bavarstava

bavast

Bavice

(zem., dio Splita)

ba-Fila
ba-Iva
Bainska
bao

jezera
(brat)

bada

badnjakiprema Badnjak
badnjak (drvo)
Badnjak i Badnji dan (dan uoi Boia)
badnji; Badnja veer (veer uoi Boia)
badnji

Badnji dan i Badnjak (dan uoi Boia)

bagli

Bah i Bak, Bakho (mit.)

Bahami (drava)
bahamski; Bahamski otoci (zem.)
bahatost, bahatou i bahatosti
bahnuti, bahnem, obinije banuti
bahoriti (bajati)
Bahrein; Kraljevina Bahrein (drava)
bahtati, bahem, bahui
hahuljati i bauljati > puzati
baja
bajaica

136

bajuneta
Bak, v. Bah, Bakho

balzam
balzamirati
bambadava (pril.)
Banaanin N mn. Banaani (ovjek iz Banata)
Banaanka DL jd. Banaanki, G mn.
Banaanki (ena iz Banata)

Baka

baniti, banei

bakanalija (pijanka)
bakanalije mn. . r. (sveanosti u ast Baka,
boga vina)
bakanda> okovanka

bandijera> zastava
Banglade; Narodna Republika Banglade
(drava)
baniin prema banica
Banija (zem., dio Karlovca; pokrajina u
Hrvatskoj, danas obinije Banovina)
Banijac, Banijca, Vjd. Banije, G mn. Banijaca
(ovjek s Banije/Banovine)

bajronistiki

bakantiin

bakantski
bakar, bakra (znak Cu)
Bakho (mit.)
bakiin prema bakica
bakra

bakrai

um. od bakra
bakrorezac
bakrorezac, bakroresea, Vjd. bakroree,
G mn. bakrorezaca
bakroreev prema

bavarnica

bavarov

bajalac, bajaoea, V jd. bajaoe, G mn. bajalaca

Bajram
bajronist prema Byron

balza_m____________________________________________________________b_d_i_je_n__
je

bakrorezaki

baksuz > nesrea (fig. nesretan ovjek)

bakterija
bakterijski
Baku, Bakua (zem.)
balansirati, balansirajui
balastni prema balast
balave, balaveta, zb. balavad, balavadi, I jd.
balavadi; i Vjd. od balavac
balavi um. od balavac
balavina

balaviiu prema

balavica
balaviti, balavei (koga, to)
balavjeti, balavim, balavei (sliniti; postajati
slinav)
balavljenje, gl. im. od balaviti i balavjeti
balak mn. balaci
baldahin
balistiar
balistiki

Balkanac, Balkanca, V jd. Balkane, G mn.

Balkanaca
Balkanka DL jd. Balkanki, G mn. Balkanki
baltiki; Baltiko more (zem.)
baltoslavenski
baltski > baltiki
balvani

Banijev

Banijka DL jd. Banijki, G mn. Banijki i

Banijaka (ena s Banije)
Banijkin
banijski
bauk. krat. za bankarski
bankin prema banka
bankokracija
Banova Jaruga DLjd. Banovoj Jaruzi (zem.)
banovac, banovca, V jd. banove, G mn.
banovaca
banovaki
banovi
Banovii

(zem.)
banovina (bansko podruje)
Banovina (pokr. u Hrv.)
banuti
Banjaluanin i Banjoluanin (ovjek
iz Banjaluke/Banje Luke)
Banjaluanka DL jd. Banjaluanki, G mn.
Banjaluanki i Banjoluanka
baujaluki i banjoluki
Banja Luka i Banjaluka (zem.) DLjd. Banjoj
Luci i Banjaluci
Banjoluanin i Banjaluanin
Banjoluanka DL jd. Banjoluanki, G mn.
Banjoluanki iBanjaluanka

Baranjac, Baraujca, Vjd. Baranje, G mn.

Baranjaca
baraujski prema Baranja i Baranjac
barapi
barapina

Barbados (drava)
barbarin N mn. barbari
Barbarin prid. prema Barbara
barica um. od barka
Bariin prema Barica
barij (znak Ba)
barijera
barij ski prema barij
barjai
barkaa
baruniin prema

bas baritou G jd. basa baritona (pjeva)

bas-gitara
bastion
baa i ba a > vrt
Baanin N mn. Baani prema Baka (zem.)
Baanka DL jd. Baanki, G mn. Baanki
baanski; Baanska ploa
Baarija

Ba-elik
baeni

> vrtni
um. od baa
baa i baa > vrt
Baka Voda (zem.)
baica

batai
bataina

bataljon > bataljun

bataljun
bati

batistni uz batisteni
bauljati i bahuljati > puzati
bazen
bazgovaa
bazian, bazina

bazilej

bapskiprema baba
baptisterij

baziliki

baraica

um. od baraka
uv. od baraka
Barauja (zem.)
baraina

(trg u Sarajevu)

ba-au

baujoluki i banjaluki

baptistiki

barunica

barutnjaa

bazilijanac, bazilijanca, V jd.

G mn. bazilijanaca
Bazilije (ime)
bazlamaa (vrsta pite)
bdijeuje i bdjenje

bazilijane,

137

bdjenje

Bermudi

bdjenje i bdijenje, Knjiga bdjenja (pjesnika

zbirka)
bdjeti, bdim i bdijem ... bde i bdiju, bdei i
bdijui, bah, bdio, bdjela, bdij
BDM krat. za Blaena Djevica Marija
Be znak za berilij
beba (lutka)
Beba (osobni enski nadimak)
bebiin
Beci; Becieve

stube (u Zagrebu)
(zem.)
Beanin mn. Beani
Beanka DLjd. Beanki, G mn. Beanki
Be

beati, beei

beki; Beki listii (pov.), Beki

Beka uma (zem.)
Bekinja

>

kongres (pov.),

Beanka

Belija

> Beanin
Belijka > Beanka
bear

bearac, bearca,
bearev

beariti

se,

bearov

i bearev

V jd. beare, G mn. bearaca

bearov

bearstvo

bearei

G mn.

se

bearstava

bearua
bedastoa

Bedekovina

(zem.)
bedrenjaa (bedrena kost)
beduin
B-dur
bed
beg; Husein-beg, beg Husein
begoviNn prema begovica

Belgijanac, Belgijanca, Vjd. Belgijane, G mn.

Belgijanaca
Belgijanka
belgijski
belianski prema Belie
Belie (zem.)
Belize (drava)
belkantistiki prema belkantist
belkantist
belkanto (glaz.)
Belostenec, Belostenca (hrv. leksikograf)
Beludistan (zem.)
belzebub (sotona)
Belzebub (avolski poglavica)
belzebupski prema belzebub i Belzebub
Bembaa (u Sarajevu)
b-mol
bendo,benda, bendu, bendom
benetati, beneem, beneui
Benin; Republika Benin (drava)
benkovaki prema Benkovac
Benkovanin mn. Benkovani
Benkovanka DL jd. Benkovanki, G mn.
Benkovanki

benjamin (miljenik)
Benjamin (ime)
Beocija > Beotija (pov.)
Beoanin N mn. Beoani prema Beotija (pov.)
Beoanka DL jd. Beoanki, G mn. Beoanki
Beotija > Beocija
beotskiprema Beotija, v. i Beocija

bernardinac, bernardinca, Vjd. bernardine,

G mn. bernardinaca (pas)
besadrajan, besadrajna
besan, besana (bez sna)
besavjesnik V jd. besavjesnie, N mn.
besavjesnici > nesavjesnik
besavjesno > nesavjesno
besavjestan, besavjesna > nesavjestan
bescarinski; bescarinska zona
bescjen
bescjenje
bescvjetan, bescvjetna
bescvjetnica
besilan, besiIna
besjeda G mn. besjeda
besjediti, besjedei
besjednica

besposliarka

besjedniin

besramniki

besjedniki

besramnik V jd. besramnie, N mn. besramnici

besramnost, besramnou i besramnosti
bestidnica
bestidniin prema bestidnica

besjednik V jd. besjednie, N mn. besjednici

besjednitvo G mn. besjednitava
besjeenje prema besjediti
besjemen
besjemenica
besjemenost, besjemenou i besjemenosti
beskimenjak Vjd. beskimenjae, G mn.
beskimenjaci (slabi); beskraljenjak (za
ivotinje)
beskoljenka DLjd. beskoljenci, G mn.
beskoljenki (bot.)
beskonaan,beskonana
beskonanost, beskonanou

beskraj; u beskraj
beskraljenjak V jd.
beskraljenjaci

bera
beraica

begovi

beraki

behar > cvijet

beharati > cvasti, cvjetati
behaviorist

berekine, berekineta,

beriberi, beriberija
beriet > blagoslov, napredak

behavioristiki

berietan, berietna

behaviorizam, behaviorizma
bejzbol (igra)
bekerel (mjerna jedinica, znak Bq)
bekhend (u tenisu)
beletristiki prema beletristika
Belgija; Kraljevina Belgija (drava)
Belgijac, Belgijca, V jd. Belgije, G mn.
Belgijaca
Belgijka DL jd. Belgijki, G mn. Belgijki

beril (dragulj)
berilij (znak Be)
berilij ski
berklij (znak Bk)
berklijski
Berlinac, Berlinca, V jd. Berline,
G mn. Berlinaca iBerlinanin
berlinski; Berlinski kongres (pov.)
Bermudi, Bermuda; Bermudski otoci

138

bezboniin

bernardinac

zb.

berekinad

(pokr.)

i beskonanosti

beskraljenjae,

N mn.

beskunica

beskuniki

beskunik

V jd.

beskunie,

N mn.

beskunitvo

beskunici

besposliarov

besposliarki,

i besposliarev

besposliiti, besposliei

bespo treban, bespotrebna > nepotreban

besprijekoran, besprijekorna; kamp.
besprjekorniji
besprijekornost, besprijekornou i
besprijekornosti
besprimjeran, besprimjerna
besprimjeren (prid.)
besprimjerenost, besprimjerenou i
besprimjerenosti
besprimjernost, besprimjernou i
besprimjernosti
bespue

bestidniki

bestidnik V jd. bestidnie, N mn. bestidnici

bestjelesan, bestjelesna
bestjelesnost, bestjelesnou i bestjelesnosti
bestranaki
besunan

besvijest, besvijeu i besvijesti > nesvijest

besvjesno (pri!.) > nesvjesno
besvjestan, besvjesna > nesvjestan
besvjestica > nesvjestica
beavan, beavna (kojije bez ava); beavne
cijevi
beast I jd. beau i beasti
beastan, beasna > neastan
beastiti, beaah, beaen, beastei

beae

> bezakonje

beutan, beutna
beutnik

V jd.

beutnie,

besmrtniki

beutnost, beutnou

besnjean, besnjena

beta-zrake
Betlehem (zem.)
B-vitamin i vitamin B

bespomoan, bespomona

bespomonost, bespomonou
bespomonosti
besposliar

besposliarev

G mn.

besposliarski

beinje

besmisao, besmisla
besmislica
besmrtan, besmrtna

DL jd.

besposliarki

N mn. beutnici
i beutnosti

bezakoniki

bezakonje
i besposliarov

bezboniin prema

bezbonica

139

bezbonie

biblijski

bezbonie

V jd. od bezbonik
bezbrad (prid.)
bezdan, bezdana
bezdjelica
bezdjetan, bezdjetna
bezdjetnica
bezdjetnost, bezdjetnou i bezdjetnosti
bezduniin prema bezdunica
bezduniki

bezdunie

Vjd. od bezdunik
Vjd. bezganie, mn. bezganici
bezglasan, bezglasna
bezglasnost, bezglasnou i bezglasnosti
bezganik

bezgranian, bezgranina

bezgrjean, bezgrjena
bezgrjenica
bezgrjeniin
bezgrjeniki

bezgrjenik
bezgrjeno
bezgrjenost, bezgrjenou i bezgrjenosti
bezjaki prema bezjak
bezlatinica (bot.)
bezlian,bezlina

bezruan, bezruna

bezub (prid.)
bezubost, bezubou i bezubosti
bezumniki
bezumnie

Vjd. od bezumnik
bezumnost, bezumnou i bezumnosti
bezuspjean, bezuspjena> neuspjean
bezutjean, bezutjena
bezutjenost, bezutjenou i bezutjenosti
bezuvjetan, bezuvjetna
bezuvjetno (svakako)
bezuvjetnost, bezuvjetnou i bezuvjetnosti

bilo

---

biblioteni
biblioteni
biciklistiki
bi
bialje
bie, bieta um.

od bik
Vjd. bievao e, G mn.

bievalac, bievaoca,
bievalaca

bievanje
bievati, biujem, biujui

bii um. od bi
biji prema

i bik

bik

bikarati, bikarajui

bezuzroan,bezuzrona

bie

bezuzronost, bezuzronou

bidermajer (stil)
Bi (zem.)
bife, bifea> buffet

i bezuzronosti
bezvjerac, bezvjerca, V jd. bezvjere, G mn.
bezvjeraca
bezvjeran, bezvjerna
bezvjerje
bezvjerka DL jd. bezvjerki, G mn. bezvjerki
bezvjernica
bezvjerniin

bezvjernik Vjd.
bezvjerstvo
bezvjetrica

bezvjernie,

N mn. bezvjernici

bigamistiki

biglisati, bigliem, bigliui

bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za l. os. jd. i
l. i 2. os. mn.
BiH; kratica za Bosna i Hercegovina
Biha, Bihaa (zem.)
Bihaanin mn. Bihaani i Bianin prema
Biha

bezvremen
bezvremenost, bezvremenou i bezvremenosti
bezvrijedan, bezvrijedna
bezvrijednost, bezvrijednou i bezvrijednosti
bezvrijednostan, bezvrijednosna

DLjd. Bihaanki, G mn.

i Bianka
bihaki i bianski
bijah i bjeh (od biti)
bijeda
bijedan, bijedna; kamp. bjedniji
bijednica

beznaajnost, beznaajnou

bezvuan, bezvuna

bijedniin

beznaelan, beznaelna

bezvuje

bezlinost, bezlinou

i bezlinosti

bezvlae

bezmatian, bezmatina

bezmlijean, bezmlijena
bezmlijenost, bezmlijenou

i bezmlijenosti

beznaajan, beznaajna
beznaajniki

beznaajnie

Vjd. od beznaajnik
i beznaajnosti

beznaelnost, beznaelnou

i beznaelnosti

beznae

bezoblian, bezoblina
bezoblinost, bezoblinou

i bezoblinosti

bezoan,bezona
bezoiti, bezoei

bezonica
bezoniki

bezonik

Vjd.

bezonie,

bezonost, bezonou

N mn. bezonici
i bezonosti

bezoporuan,bezoporuna
bezosjeajnost, bezosjeajnou

bezosjeajnosti

140

(pril.)

bezvunik

N mn. bezvunici
bezvuno st, bezvunou i bezvunosti
bedrjeban, bedrjebna
beian, beina; beini telefon
beilan, bei Ina
beivotan, beivotna
beivotnost, beivotnou i beivotnosti
beuan, beuna (koji je bez ui)
beunost, beunou i beunosti
Bi znak za bizmut
bibernjaa (bibernica)
bibliar

bezosjeajan, bezosjeajna

bezrjeno

bezvlae

bibliki

Biblija (knjiga)
biblijski

Bihaanka

Bihaanki

bijednik V jd. bijednie, N mn. bijednici

bijednost, bijednou i bijednosti
bijeenje prema bijediti
bijeg N mn. bijezi (poet.) i bjegovi
bijel, bijela; kamp. bjelji i bjeliji; Bijela kua
(rezidencija amerikih predsjednika); Bijelo
more (zem.); bijeli Zagreb
Bijela (selo)
Bijela Stijena (selo)
bijelac, bijelca, V jd. bijele, G mn.
bijelaca; konj bijelac
Bijelac, Bijelca (pripadnik bijele rase)
bijel bjelcat
Bijelev prema Bijelac
bijeliti, bijelei (initi to bijelim)
bijeliti se, bijelei se (initi sebe bijelim)
bijelka DL jd. bijeiki, G mn. bijeiki

bijelo u dvolanim pridjevima kad se eli

istaknuti oba dijela: bijelo crven, bijelo
modar, bijelo plav, bijelo zelen ...
bijelo- u polusloenicama: bijelo-crven, bijelomodar, bijelo-plav, bijelo-zelen, crven-bijeliplavi ...
Bijelo Brdo (selo)
Bijelo more (zem.)
bijelonja i bjelonja
bijelost, bijelou i bijelosti
bijelj, bijelja, mn. bjeljevi
bijeljenje prema bijeliti (se) i bijeljeti
bijeljeti, bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela,
bijelei (postajati bijel)
bijeljeti se, bijelei se (biti bijel)
Bijeljina (zem.)
bijenale
bijes N mn. bjesovi
bijesan, bijesna; kamp. bjenji i bjesniji
bijesnica i bjesnica
bijesnik V jd. bijesnie, mn. bijesnici
bijesnost, bijesnou i bijesnosti
bikini, bikinija, mn. bikiniji (vrsta kupaega
kostima)
Bikini (atol)
bikomian, bikom ina
bilabijal
bilabijalan, bilabijaina
bilabijalnost, bilabijalnou i bilabijalnosti
bilanca
bilancirati, bilancirajui
bilancist
bilanevina (bank.)
bilanni prema bilanca
Bile (nadimak; ime magarcu po boji dlake)
Bilea (zem.)
Bileanin N mn. Bileani
Bileanka DL jd. Bileanki, G mn. Bileanki
bileki

Bili Brig (selo)

bilijar
bilijarda (broj)
bilijarski prema bilijar
bilijun (broj)
bilingvistiki

Bilbao G jd. Bilbaa

bilo (puls; planinska kosa) Senjsko bilo
bilo (s. r. pridjeva glagola biti)

141

Bilogora
________________________________________________________________________b~iv~stvo
Bilogora (zem.)
bilogorski
bilo kakav
bilo koji
bilo kolik
bilo to
bilo tko
bilj ac, biljca (gunj)
Biljarda (dvorana za bi/ijar u crnogorskom
cetinjskom dvoru)
biljica um. od biljka
biljeg N mn. biljezi, G mn. biljega
biljega DL jd. biljezi, G mn. biljega> biljeg
biljegovati, biljegujem, biljegujui
biljegovina
biljeica um. od biljeka
biljeka DL jd. biljeci, G mn. biljeaka i
biljeki
biljeter
biljeterka DL jd. biljeterki, G mn. biljeterki
biljeenje
biljeiti, biljeei
biljenica
biljeniki

biljenik V jd. biljenie, mn. biljenici

biljenikovica
biljenitvo
biljkin prema biljka
biljojedac, biljojedca, V jd. biljojede, G mn.
biljojedaca (biljoder)
biljoder
bimilenij
bio> bijel
bio-bibliografija (biografija i bibliografija)
biodizel
biogeneza
Biograd (grad), slubeno: Biograd na Moru
biogradski prema Biograd
Biograanin (ovjek iz Biograda)
Biograanka DL jd. Biograanki, G mn.
Biograanki

biograf
biografija
biokemiar

biokemija
biokemijski
Biokovo (zem.)
biolog

142

biologija
biologinja
bioloki
biomehaniki

biomehanika DLjd. biomehanici

biometrijski
biosfera
biostanica (bioloka stanica)
bira, biraa

Bira, Bira

(kraj u Bosni)

biraiti, biraei

biraki prema bira i Bira

biralini prema biralite
biro, biroa, mn. biroi
birokracija
birokratski
biserica

biser-grana G biser-grane
Biserka (osobno ime)
biserka (koko)
bisilabian, bisilabina

bisilabinost, bisilabinou i bisilabinosti

biskati, bitem i biem, biti i bii bitui i

biui
'
bistrica (bot.)
Bistrica (selo); Marija Bistrica, Zlatar Bistrica
Bistrianin N mn. Bistriani
Bistrianka DLjd. Bistrianki, G mn.
Bistrianki

bistriki prema bistrica

bjeloonica
Bizant
---------------------------------------------------------------------------

Bizant
Bizantija
Bizantinac, Bizantinca, V jd. Bizantine,
G mn. Bizantinaca
bizantinac, bizantinca, V jd. bizantine,
G mn. bizantinaca (spletkar)
bizantinski prema Bizantinac i bizantinac
bizantski prema Bizant
bizmut (znak Bi)
bizmutni
bjanko-mjenica (bank.)
bjeva > arapa
bjedilac, bjedioca, V jd. bjedioe, G mn.
bjedilaca i bjeditelj
bjedniji, komp. odbijedan
bjednoa

bjegnuti, bjegnem > pobjei

bjegune, bjeguneta,

bjegunad

bjegunica
bjeguniin

bjegunstvo
bjel (vrsta hrasta)
bjeliji i bjelji, komp. od bijel
bjelaa

i Bistrica

bjelauce, bjelanca i bjelanceta

bjelanevina

bjelaneviuast

Bihaanka

i bihaki
bitak, bitka, mn. bitci, G mn. bitaka i bitaka v.
bitka
'
biti, budem; jesam - sam, bijah i bjeh, bih, budi,
budui, bivi, bio, bila
bit-glazba (engl. beat-music)
bitka, bitki i bitci G mn. bitaka; v. bitak
bivol, bivola
bivole, bivoleta, zb. bivolad
bivoli

zb.

bjegunev

bistro ok
bistvo > bivstvo
Bianin mn. Biani i Bihaanin prema Bie
(pov.)
Bianka DL jd. Bianki, G mn. Bianki i

bivolski
bivstvo

G mn.

bjegunaki

bistroa

bianski

bjegune,

bjelitelj i bjelilac
bjelkast
bjelo- prema bijel u sloenicama: bjelocrven,
bjelomodar, bjeloplav, bjelozelen (v. 127.)
bjelo- prema bijel u nekim sloenicama:
bjelOdan, bjelolik, Bjelorus (v. 127.)
bjelobrad
bjelobrk
bjelocvat
bjeloa

bjelodan
bjelogardijac, bjelogardijca, V jd.
G mn. bjelogardijaca
bjelogardist
bjelogardistica

bjelogardije,

bjelogardistiki

bjegu, bjegua

bjegunac, bjegunca, Vjd.

bjegunaca

bjelina
bjelioev

bjelaujak > bjelance

bjelasati se, bjelasajui se
Bjelasica (planina u CG)
bjelast
bjela
Bjelanica (planina u BiH)
bjelava
bjelcat u svezi bijel bjelcat
bjelica; penica bjelica
bjeliast

bjelidba G mn. bjelidaba i bjelidbi

bjelika DL jd. bjelici (dio stabla)
bjelilac, bjelioca, Vjd. bjelioe, G mn. bjelilaca
i bjelitelj
bjelilo
bjelilja

bjeloglav
bjeloglavica
bjelogiavka DL jd. bjelogiavki, G mn.
bjelogiavki i bjeloglavaka
bjelogorica
bjelogorini

bjelograb
bjelogritbovina
bjelogriv
bjelogrlast
bjelogrli
bjelogrud
bjelokapac, bjelokapca, V jd. bjelokape,
G mn. bjelokapaca
bjelokorac, bjelokorca, V jd. bjelokore,
G mn. bjelokoraca
bjelokos
. bjelokosast
bjelokosni; toranj bjelokosni; Bjelokosna Obala
(drava)
bjelokost, bjelokou i bjelokosti
bjelokoan, bjelokona
bjelokonost, bjelokonou i bjelokonosti
bjelokrvnost, bjelokrvnou i bjelokrvnosti
Bjelolasica (planina kod Ogulina)
bjelolik
bjelolist
bjelomorskiprema Bijelo more
bjelonog
bjelonja i bijelonja
bjeloonica

143

bjelook
bjelook
bjeloperka DL jd. bjeloperki, G mn. bjeloperki
i bjeloperaka
bjeloput
bjeloputan, bjeloputna
bjeloputnost, bjeloputnou i bjeloputnosti
bjelorep
bjelorepka DL jd. bjelorepki, G mn. bjelorepki i
bjelorepaka
bjeloruk
bjelorun
Bjelorus (etn.)
Bjelorusija; Republika Bjelorusija (drava)
Bjeloruskinja
bjeloruski
Bjelostijenac prema Bijela Stijena
bjelostijenski
bjelosvjetski
bjelouka DL jd. bjelouci i bjelouki, G mn.
bjelouaka
Bjelovar (grad)
Bjelovarac, Bjelovarca, Vjd. Bjelovare, G mn.
Bjelovaraca i Bjelovaranin; bjelovarac (sir)
Bjelovarev

Bjelovarka DL jd. Bjelovarki, G mn. Bjelovarki

Bjelovarkin
bjelovarski; Bjelovarska ulica
bjelovrat
bjelua
bjeluast
bjeluina
bjelukast
bjelutak, bjelutka, mn. bjelutci, G mn. bjelutaka
bjelj (dio stabla)
bjelja (zool.)
bjelja

bjeljara
bjelji i bjeliji, kamp. od bijel
bjeljina uv. od bijelj
bjesnica i bijesnica
bjesniin

bjesniji i bjenji kamp. od bijesan

bjesnik V jd. bjesnie, mn. bjesnici
bjesnilo
bjesnoa

bjesnulja
bjesnjeti, bjesnim, bjenjah, bjesnio, bjesnjela,
bjesnei

144
i'

l.....

blagoslov
bjesomuan, bjesomuna
bjesomunica

bjesomunik Vjd. bjesomunie,

bjesomunici
bjesomunost, bjesomunou

N mn.

i bjesomunosti

bjesovati, bjesujem
bjesovi mn. od bijes
bjesovski
bjei um. od bijes
bjenjenje prema bjesnjeti
bjenji kamp. od bijesan
bjeanje
bjeati, bjeim, bjeei
Bk znak za berklij
Blaca, Blataca, DL Blacima mn. s. r. (mjesto na
Brau)

B1aanin

mn. Blaani, prema Blaca

DL jd. Blaanki, G mn. Blaanki
prema Blaca
B1aanin mn. Blaani prema Blato (zem.)
B1aanka DLjd. Blaanki, G mn. Blaanki
prema Blato (selo)
blaenje prema blatiti
blagajna
blagajnica (ena)
blagajniin prema blagajnica
Blaanka

blagajniki

blagdan, blagdana (svetkovina)

blagoastiv
blagoa

blago ud an,

blagoudna

blagoudnost, blagoudnou

i blagoudnosti
blagodat, blagodati, Jjd. blagodau i blagodati
blagodatan, blagodatna
blagohotan, blagohotna
blagohotnost, blagohotnou i blagohotnosti
blagoizvoljeti, blagoizvolim
blagorjeiv

blagorjeivost, blagorjeivou

i blagorjeivosti

bonjak

blagosiovij en
blagoslovljen
blagosloviti, blagoslovljen
Blagovijest, Blagovijeu i Blagovijesti (vjer.)
blagovjesnik V jd. blagovjesnie, N mn.
blagovjesnici

bluenje prema

blagOZVUan, blagozvuna

bljedilo
bijedo prema blijed u sloenicama: bljedocrven,
bijedomodar, bljedoplav, bljedozelen (v.
127.)
bljedobolja
bljedocrven

blagOZVUnost, blagozvunou
blagozvunosti

blae, blaeta,

zb. blaad
Blaca
Blatno jezero (u Madarskoj)
blatnjaa Uabuka)
blato (glib)
Blato (selo); Blato na Cetini (selo)
blatski prema Blato
blaen; Blaena Djevica Marija
blebetati, blebeem, blebetah, blebei,
blebeui, blebetao
blataki prema

bleati, bleim, bleei

bledski; Bledsko jezero

blejati, blejim, bleji, blejei
blezgarija
blezgati, blezgam, blezgajui
blijed kamp. bljei
blijedjeti, blijedim, blijeah, blijedi, blijedei,
blijedio, blijedjela
blijedo crven i bljedocrven (v. 127.)
blijedo plav i bljedoplav (v. 127.)
blijedo zelen i bljedozelen (v. 127.)
blijedo ut i bljedout (v. 127.)
blijeeuje prema blijedjeti
blijesak, blijeska, mn. blijesci i bljeskovi>
bljesak
blijetati, blijetim, blijetei
blijetiti > blijetati
bliz(ak) kamp. blii
blizanac, blizanca
Blizanci (as tr.)
blizaue, blizaneta, zb. blizanad, N mn.
blizanii

blagoroe

blizani

blagosiljati, blagosiljam, blagosiljem >

blagoslivljati
blagosivati > blagoslivljati
blagosivljati, blagosivljam, blagosivljem>
blagoslivljati
blagoslivati, blagoslivljam> blagoslivljati
blagoslivljati, blagoslivljam, blagoslivljem
blagoslov

blizoa

blobotati, bloboem, bloboui

blok-flauta
bludjeti, bludim, bluah, bludio, bludjela,
bludei (lutati)
bludniiti, bludnim, bludniei
bludni in prema bludnica
bludniki

bljekati

se,

bluditi i bludjeti
se

bljekajui

bIjekavica

bljedica (slabokrvnost)
bljediast

bljedoa

bljedolik
bljedolikost, bljedolikou ibljedolikosti
bljedovit
bljedunjav
bljedunjavost, bljedunjavou ibljedunjavosti
bljeahan, bljeahna
bljean, bljeana
bljei kamp. od blijed
bljesak, bljeska i blijesak
bljeskalica
bljeskanje
bljeskati, bljeskajui
bljeskav
bljesnuti, bljesnem, bljesnuv(i)
bljetei (prid.); bljetea reklama
bljuvati, bljujem, bljujui
boa, boe DL jd. boi, J jd. boom, N mn. boe
(udav, zmijski car)
bobi, bobija

bobiast
bobiav
bobnjaa

bobotati,

boboem, boboui

Bobovia DL! Boboviima

Boccaccio, Boccaccia, Boccaciom

Bocvana; Republika Bocvana (drava)
boan,bona

boat

i boatan, boatna;
voda
boenje prema boiti (se)

boata

i boatna

boica
boi

um. od bok
uv. od bok
boiti se, boei se
bono (pril.)
bonjak mn. bonjaci
boina

145

LI

boa

boa

bolnik
i bua
i buar

boar

boati

se prema bo a
bodac, bodca, N mn. bodci, G mn. bodaca
bode (riba)
bodenje prema bosti
bodljaa

Bodul
Boduika DL jd. Boduiki, G mn. Boduiki
bodulski
boem
boemina

bog (opi pojam)

Bog (osobno ime boanstva)
bogaki

bogaenje prema

bogatiti
bogataiin prema bogataica
bogatiti (se), bogaah (se), bogaen, bogatei
(se)
bogatstvo G mn. bogatstava
bogec (stil.) bokca, V jd. boke, N mn. bokci,
Gmn. bogaca
bogme (pril.) i bome
bogoae

bogoovjek V jd. bogoovjee i Bogoovjek

vlastito ime umjesto Isus

Bogojavljenje (vjer.)
bogoljuban
Bogorodica (Isusova majka Marija)
Bogorodiin prema Bogorodica (tj. Marija)
bogovetni
bogumil
bogzna (pri!.); bogzna kakav, bogzna kolik,
bogzna gdje; ali: to samo Bog zna
bohem > boem
boh:mist prema BoMmija (latinsko ime za
Ceku)
bohemistica

kao

Bojica (ime)
bojini
bojinica
bojite
bojkot prema Boycott
bojler
bojni
bojniki prema bojnik
bojnik N mn. bojnici; general bojnik
bokaevski (u stilu Boccaccia)
Boka kotorska DL jd. Boki kotorskoj (zem.)
bokali i bokali um. od bokal
bokija prema bogac i bogec
Bokelj (ovjek iz Boke kotorske)
Bokeljka DLjd. Bokeljki, G mn. Bokeljki
bokeljski
Bokokotorac, Bokokotorca, Vjd. Bokokotore,
G mn. Bokokotoraca
bokokotorski; Bokokotorski zaljev
boksa
boksaev

boksaki
boks-me

boktepitaj
bokuni (pokr., um. odbokun)
bol, bola i boli, mn. bolovi i boli
Bol, Bola (zem.)
bolahan, bolahna
bolan, bolna
bolei
boleica

Boljunica (rjeica)
bombastian, bombastina
bombastinost, bombastinou
bombastinosti

bombon
bomboni um. od bombon
bombonijera
bome (pri!.) i bogme
bonapartistiki prema bonapartist
bor (kem. poelo, znak B)

boroviki

bolesniin prema

borovnjaa

bolesnica

bolesniki

boleurina i boleurina

boleljiv> boleljiv
boletina i boleina
Bolivija; Republika Bolivija (drava)
bolniar
bolniarev

i bolniarov
DL jd. bolniarki, G mn. bolniarki
bolniarov i bolniarev
bolniarka

bolniki
bolnie,

N mn. bolnici

boroviki,

bostandija
bostandijski
bosti, bodem, bodijah, bodi, bodui, bo, bola,
boden
boa > rubac
bonjaki prema Bonjak
bot. krat. za botaniki
i botaniarov
DLjd. botaniarki, G mn.

botaniarki

botaniarov i botaniarev
botaniki; Botaniki
botniki; Botniki

vrt (u Zagrebu)
zaljev (zem.)

Bovi (selo)
Boycott (ime); usp. bojkot
Boyle-Mariotteov zakon
boiin prema boica
Boi (vjer., blagdan; prezime)

boievati, boiujem, boiujui

boini; boini obiaji
Boini

G mn.

boroviki

(bot.)
(rus., juha)
Bosanev prema Bosanac
bos anica (pov., pismo)
Bosanka DLjd. Bosanki, G mn. Bosanki
Bosankin
bosanski prema Bosna; Bosanska Dubica
(mjesto), Bosanski Novi (mjesto), Bosanska
ulica, Bosanski paaluk (pov.)
bosanskohercegovaki prema Bosna i
Hercegovina
bosiljak, bosiljka, G mn. bosiljaka
Bosiljevac, Bosiljevca, V jd. Bosiljeve, G mn.
Bosiljevaca prema Bosiljevo
Bosiljevka DL jd. Bosiljevki, G mn. Bosiljevki i
Bosiljevaka
bor

bolesnie V jd. od bolesnik

bolestau, bolesna
boleina i boletina

DL jd.

bostani

botaniarka

borilaki

borovika

bosoa

botaniarev

Borneo, Bornea (zem.)

borni (kem.)
Borongaj

boleiv

Bosiljevo (zem.)
bosjaki prema bosjak
Bosna DL jd. Bosni (zem.); Herceg-Bosna;
Bosna i Hercegovina (drava); Federacija
Bosna i Hercegovina Uedna po!. jedinica u
BiH)

botaniar

boravini prema boravite; boravina pristojba

bordeleki prema Bordelais
bordoki prema Bordeaux; bordoka juha
bori um. odbor
boriak, borika, N mn. borici, G mn. boriaka
borilac, borioca, V jd. borioe, G mn. borilaca

boleivost, boleivou i boleivosti

bolnik Vjd.

borovini, borovina

bohemistiki

146

bolonjski prema Bologna

boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela, bolei
boljetica
boljezan, boljezni, Ijd. boljezni i boljenju
(zast.)
boljeljiv
boljka DL jd. bolj ci, G mn. boljki (bolest)
boljeviki (pov.)
boljevik V jd. boljevie, mn. boljevici (pov.)

boraki

bohemistiin

bohemistika DLjd. bohemistici

bohemizam, bohemizma
Bohinj
bohinj ski prema Bohinj; Bohinjska Bistrica
(zem.), Bohinjsko jezero
bojadisaonica
bojazan, bojazni, I jd. bojanju i bojazni
bojaljiv

braa

bolonjski

otok (zem.)
boji prema bog; boja ovica (kukac)
Boji prema Bog
Boo hip. od Boidar
Bq znak za bekerel
Br znak za brom
bracin prema braco
Bracin prema Braco
braco hip. od brat
Braco (osobni nadimak)
bra (glazbalo)
Bra (otok)
Braanin mn. Braani
Braanka DL jd. Braanki, G mn. Braanki
Braevci mn. m. r. (zem.)
braki prema Bra; Braki kanal, brake
pustinje
brani

braa prema brat; Sveta Braa (tj. iril i

Metod), slona braa

147

braenje

braenje prema

bratiti se

bradaviast
bradaviav

bradaviica

um. od bradavica
brahijalan, brahijaina
brahiologija
brahiopoda mn. s. r. (zoo!.)
Brahma
brahmanac, brahmanca, Vjd. brahmane,
G mn. brahmanac a
brahmanizam, brahmanizma
brahmanka DL jd. brahmanki, G mn.
brahmanki, brahmanka, brahmanaka
brajica (Brailleovo pismo)
brajini (koji se odnosi na brajicu)
branhijati mn. m. r. (ivotinje koje diu
krgama)
branhije (krge)
brani

brjestaa, V.

Brezovica (selo)
brezoviki prema Brezovica
brglijez
Brgudac, Brgudca (selo)
bridjeti, bridim, briah, bridei, bridio, bridjela
brid
bridni
brienje prema bridjeti

brjestik
brjestov

brija

45.3.

brjesti

brjestovaa

brjestovina
brjei um. od brijeg, V. 45.3.
brjei um. od brijeg
brjeina uv. od brijeg
brjeuljak, brjeuljka
brjeuljast
brjeulji

brijaev
brijaica

brkavica

brijanica

brjeuljkast
brk; rei, skresati u brk, V. 144.

brki

brijai

brka

Brdovanki

Brdovec

branioev

N mn. brani
branka DL jd. branki, G mn.

braniteljiin prema

branski

branki

breati, breim, breei

bre; brea

(ona koja brije)

(npr. sapun)
brijati, brijem, brijui
brijeg Vjd. brijee, mn. brjegovi i brijezi
(poet.), V. i 45.3.
brijest mn. brijestovi (bot.)
Brijest (zem.)
brijee prema brijest
brijeak, brijeka um. od brijeg
brijean, brijena
Brijuni (zem.); Mali Brijun, Veli Brijun
brijunski; Brijunski otoci
brilijant i briljant, brilijanta

i branski prema Brko

(zem.)
brdo; uz brdo, niz brdo
Brdovanin prema Brdovec
Brdovanka DLjd. Brdovanki, G mn.
Brko, Brkoga

branin

brinue

krava

Brinje jd. S. r. (zem.)

brio; brio-torta

breati, breajui

branjaa

breost, breou

bratac, bratca
bratanev prema bratanac
brataniin prema bratanica
bratani

Bregana (zem.)
brektati, brekem,
breme
bremenit

bratina

brenati, brenim, brenei

brati

brave, braveta,zb. bravad

brendi, brendija (estiea)

Brescia G Brescie, DL Bresci, A Bresciu
breskva G mn. bresaka
Brestaa (selo)
Brestovac, Brestovca (selo)
Bree (selo)
breza

bravei

brezi

bravlji
brazditi, braah, braen, brazdei
Brazil; Federativna Republika Brazil (drava);
usp. Brasilia
Brazilac, Brazilca, V jd. Brazile, G mn.
Brazilaca

brezik
brezje
Brezje (selo)
brezov
brezovac (brezov tap)
Brezovac, Brezovca (zem.)

148

brezovaa
brezovaki

brkati, brkam, brkajui

branilatvo G mn. branilatava

bratueda

L 'I

Branki

brkalo

brdski

bratued

DL jd. Branki, G mn.

i brki prema Brko
bri um. od brk
brina uv. od brk

Braci

branski

brdoveki prema

bratski
bratstvo G mn. bratstava

N mn.

Branka

branilaki

bratoubilaki

;:

brbuiti, brbuei

branilac, branioca, V jd. branioe,

G mn. branilaca> branitelj

braniteljica
branjenje prema braniti
Brasilia (glavni grad Brazila)
Braanevo (vjer.) > Tijelovo

----------------------------------------------------

Brazilka DLjd. Brazilki, G mn. Brazilki

braenje prema brazditi
brbljati, brbljam, brbljajui
brbotati, brboem, brboui
Brak, Braka, Vjd. Brae,
(ovjek iz Brkoga)

brojaica

brezovaa

Brezovac

i breosti

brisa
brisaica

brekui

brisaki
brisai

Brist (zem.)
Briimin prema Brist
Brianka DL jd. Brianki, G mn. Brianki
briki prema Brist
Britanija (zem.); Velika Britanija
Britanski Djevianski otoci (zavisni teritorij)
Britanski Indijskooceanski teritorij
briljiv
briljivost, briljivou i briljivosti
brjegovi N mn. od brijeg, V. 45.3.
brjegovit
brjegovitost, brjegovitou i brjegovitosti
brjegulja
brjegunica
brjegua

brkaenje prema
brkljo

brkatiti

(ptica)

brnati, brnim, brnei

bro

(bot.)
(bot.)
broanski prema Brono

broac

broast
broika
Brono

(zem.)
N mn. Bronjani
Bronjanka DLjd. Bronjanki, G mn.

Bronjanin

Bronjanki

brod. krat. za brodski

Brod; Slavonski Brod, Brod na Kupi, Brod
Moravice
brodariin prema brodarica
brod cisterna G jd. broda cisterne> plovna
cisterna
brodi

brod dizalica G jd. broda dizalice> plovna

dizalica
broditi, broah, brodei
brodolomev

brodotoac, brodotoca,

G mn.

brodotoaca

(zool.)
brodovlasniki

brodski prema Brod (zem.); Brodsko-posavska upanija

Broanin mn. Broani prema Brod
Broanka DL jd. Broanki, G mn. Broanki
broenje prema broditi
broja
brojaica

149
i

iM

brojati

buhinji

brojati> brojiti

buica

brojani, brojana

buiti, buei (initi

brojanica

Buje

brojanik

bunost, bunou

mn. brojanici
brojiti, broj! brojei
brom (znak Br)
bromni
bronca
bronan

bronati (prevlaiti

broncom)
bronh N mn. bronhi
bronhija
bronhitis
broi um. od bro
Broz; Ivan Broz (hrv. leksikograf); Broz-Ivekoviev rjenik

brstiti, brah, brten i bren, brstei

brenje prema brstiti
brnjati, brujim, brujei
Brundo; medvjed Brundo (u ivotinjskom epu)
Brnnej; Drava Brunej (drava)
brusa, brusaa, Vjd. brusau, Jjd. brusaem

bukalica
bukalo
bukati, bukajui

brzotea

bre-bolje
bubnji

bubotak, bubotka, mn. bubotci, bubotaka

bubrei
bubuljiast
bubuljiav

bubuljiavost, bubuljiavou i bubuljiavosti

Bucefal > Bukefal

bua (bundeva); drugo je bua
buadJjd. buadi
buan, buna

buati, buim, buei

150

buka
bukaa (sova)
bukaev prema buka

bukati, buem, buei

bukenje prema buktjeti
Bukefal (konj Aleksandra Velikoga)
bukle, buklea (fr. bouele)
buk!ija

bukovaa

buoglav

bukovaki prema

Bukovac
Bukovanin N mn. Bukovani
Bukovanka DL jd. Bukovanki, G mn.

Budimpeta (zem.)
Budinina (zem.)
budistiki

Bukovanki

budniarstvo

Bukovev prema

budnoa

budoar, budoara
budto (bilo to)
da

budunost, budunou

buhtla
bujati, bujam
bujon> buljon

buko!iki

bunuti, bunem

budui

----

buknue

bukuri

budui

brzometka DL jd. brzometki,

G mn. brzometaka, brzometka i brzometki
brzorek
brzoreka

(selo)

i bunosti
(kosa na glavi, zamrena)
bua i boa (por., kugla); drugo je bua
buar i boar
buati se, buajui se prema bua
buica um. od bua

brnsai

brzoa

buku) > buati

bu

brusaki

(prid.)
brnsi um. od brus
brnsionica
brnto; bruto-cijena, bruto-teina, bruto
registarska tona
brzati, brzam, brzajui
brzinomjer

um. od bua

carinarniki
buhtla~________________________________________________________
__

i budunosti

Budva (zem.)
Budvanin N mn. Budvani
Budvanka DL jd. Budvanki, G mn. Budvanki
budvanski
budzato (pril.)
buda (batina), glaveina
budet> proraun (dravni)
budetski
buenje prema buditi
buffet
bug. krat. za bugarski

Bukovac (prezime)
Bukovica; pii Bukovica (zem.)
bukoviki prema Bukovica
buktati, bukem, bukui
buktjeti, buktim, bukah i buktijah, buktio,
buktjela, buktei
Bukureanin N mn. Bukureani prema
Bukuret
bukureki
Bukuret (zem.)
bukvi um. od bukva
bulanjenje prema bulazniti
bulevar, bul evara
bulje
buljiti, buljei
bulj on
bumbaa > pribadaa

Bunjevka DLjd. Bunjevki, G mn. Bunjevki

buregdija prema burek
burgijica um. od burgija
burgundac, burgunca, G mn. burgundaca (vino)
Burkina Faso; Demokratska Drava Burkina
Faso (drava)
Burundi, Burundija; Republika Burundi
(drava)
buroaski
buroazija
buruj
burujka
burujski
busenjaa

busija (zasjeda)
busje > busenje
bua, buaa
buaki

buai

buji i bUhinjiprema buha

Butan; Kraljevina Butan (drava)
butelja
buti um. odbut
butnjaa
Buzeanin

N mn.

Buzeani prema

Buzeanka DLjd. Buzeanki,

Buzeanki

Buzetina (zem.)
buzetski
p (beta), npr. l3-zrake

bugaica

bunarina

C znak za kulon, znak za ugljik

cc znak za Celzijev stupanj
Ca znak za kalcij
cal znak za kalorija
carevati, carujem, carujui

Bugare, Bugareta;

bunardija

carevi

bunari

cariica

bundija > bunilac, bunitelj, buntovnik

bungalov
Buni (zem.)
bunite i bunjite

cariin

zb. Bugarad
Bugarin N mn. Bugari
Bugarka DL jd. Bugarki, G mn. Bugarki
Bugarska DLjd. Bugarskoj; Republika
Bugarska (drava)
bugarski
bugivugi, bugivugija
buha DL jd. buhi i busi
buha (bot.)
bu hara
buhinji i buji prema buha

bunari

buntovniki

Bunjevac, Bunjevca, Vjd. Bunjeve,

N mn. Bunjevci, G mn. Bunjevaca
bunjevaki
Buujevev

Buzet
G mn.

prema carica
prema carica

cari

Carigrad (zem.)
carigradski
Carigraanin N mn. Carigraani prema
Carigrad
Carigraanka DLjd. Carigraanki, G mn.
Carigraanki

carinarniki

151

cariniki

cijevni
-----------------------------------

cariniki

carinie

V jd. od carinik

caristiki

cavenje prema

cavtjeti
cavtjeti > cvatjeti, cvjetati
cd znak za kandela
Cd znak za kadmij
CD-ROM
C-dur
Ce znak za cerij
cece-muha
Cecilija (ime)
ceh
Celovac, Celovca (zem.)
celovaki

celuloid
celzij (mjerna jedinica, znak DC)
Celzij
Celzijev; 10 stupnjeva Celzijevih
cement; portland-cement> portlandski cement
centilitra, znak cL (i cl)
centimetar, centimetra (znak cm)
centralistiki

centralnoafriki

v.

srednjoafriki

centrian, centrina

centrinost, centrinou

ceptjeti, ceptim,

cepah,

i centrinosti
ceptio, ceptjela,

cepui

Cerber i Kerber (mit.)

ceri um. od cer
Ceri (selo)
Cerianin N mn. Ceriani prema Ceri
Cerianka DLjd. Cerianki, G mn. Cerianki
ceriki

cerij (znak Ce)

cerijski
ceriti se, cerei se
cerovaa (batina)
cerovnjaa (gljiva)
Cesargrad (zem.)
cesariin prema cesarica
cesta; Nova cesta (ime cesti), autocesta
Cetingrad (zem.)
Cetinje jd. s. r. (zem.)
cezaropapistiki

cezij (znak Cs)

cezijski
Cf znak za kalifornij

152

Ci znak za kiri > Bq

ciborij
cica (maka) cica-maca i cicamaca
Cica (osobni enski nadimak)
Ciceron
ci > cia
cia (velika studen)
ciati, ciim, ciei
cii

zb.

Ciganad

Ciganica

ciganiti, ciganei

Ciganin > Rom (pripadnik ciganske

narodnosti)
Ciganka DLjd. Ciganki, G mn. Ciganki
(Romkinja)
ciganski > romski
cigli ciglovetni
cijankalij
cijanovodian, cijanovodina; cijanovodina

kiselina
cijediti, cijedim, cijeah, cijedi, cijedei,
cijedio, cijedjela, cijeen
cije, cijea > lunica
cijeenje prema cijediti
cijel i cio
cijelac, cijelca, G mn. cijelaca
cijel cjelcat
cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela, cijelei
cijelo; jedno cijelo, dva cijela, deset cijelih (mat.)
cijelost, cijelou i cijelosti
cijeljenje prema cijeliti i cijeljeti
cijeljeti, cijelim, cijelio, cijeljela, cijelei
(zaraivati, o rani)
cijen kamp. cjenji i cjeniji > jeftin
cijena
cijeniti, cijenim, cijenjah, cijenjen (npr.
cijenjeni gospodin), cijenei
cijenjenje prema cijeniti
cijep N mn. cjepovi
cijepac, cijepca, G mn. cijepaca
cijepanje
cijepati, cijepam, cijepajui
cijepiti, cijepim, cijepljah, cijepljen, cijepei
cijepljenje prema cijepiti
cijev, cijevi, Ijd. cijevi i cijevlju
cijeviti

cijevni

cjelovati > cjelivati

cijevnica
cijevnjaa

cjeloveernji

cijuk N mn. cijuci

cijukati, cijuem, cijui,
cik; u cik zore
cikcak; cikcak-crta
Cikladi (otoci)

cilindrian, cilindrina

cjelovit
cjelovitost, cjelovitou i cjelovitosti
cjelunuti, cjelunem
cjeniji, kamp. od cijen> jeftiniji
cjenik mn. cjenici
cjenkati se, cjenkajui se
cjenoa > jeftinoa
cjenji kamp. od cijen> jeftiniji
cjenjkati se > cjenkati se

cilj

cjepa

cilja, ciljaa

cjepaa

cimbal (glaz.)

cjepaev

cinan

cjepaica

cinati, cinajui

cjepaki (pril.)
cjepak, cjepka (prid.)
cjepalo
cjepanica

cijuui

ciklian, ciklina

> ciknuti

Cigane, Ciganeta,

cjeva

cijevnica

cikliki

ciktati,

cikem, cikui

cinian, cinina
ciniki prema cinik
cink (znak Zn)
cinkografij a
cio, cijela i cijel
cionist

cjepica
cjepidlaenje
cjepidiaiti, cjepidlaei

cionistiki

cjepidlaki

Cipar, Cipra (otok i drava); Republika Cipar

(drava)
cipli um. od cipal
Cirenaika (zem.) DLjd. Cirenaiki
cirkonij (znak Zr)
cirkonij ski
cirkulacijski
cirkummediteranski
cjedilica
cjedilo
cjediljka DL jd. cjediljki, cjediljci, G mn.
cjediljki i cjediljaka
cjedina > cjedite
cjedite
cjeenik N mn. cjeenici
cjeIcat ob. u svezi cijel cjelcat
cjelica
cjelina
cjelivanje
cjelivati, cjelivam, cjelivajui
cjelo- u sloenicama: cjelokupan

cjepidlaka DL jd. cjepidlaci i cjepidlaki

cjepika DL jd. cjepici
cjepivo
cjepka DL jd. cjep ci i cjepki, G mn. cjepki i
cjepaka
cjepkati, cjepkam, cjepkajui
cjepkav
cjeplja > cjepanica
cjepljiica um. od cjeplja
cjepljiv
cjepljivost, cjepljivou i cjepljivosti
cjepnica
cjepnuti, cjepnem
cjepoica

cjeloa

cjepokriI (ptica)
cjepotak, cjepotka, mn. cjepotci, G mn.
cjepotaka
cjepotina
cjepotka DL jd. cjepotci, G mn. cjepotki i
cjepotaka
cjepovi N mn. od cijep
cjevanica

cjelodnevni
cjelokup(an)
cjelov

cjevast
cjeva (crv)

cjevanini

153

cjevica

crnogorian

--~----------

cjevica

um. od cijev
cjevina uv. od cijev

crjepast

cjevnjaa

crjepina
crjepinja
crjepovi mn. od crijep
crjepovlje
crjepulja
crjepuljar
crjepuljarev i crjepuljarov
crjevaca G mn. od crijevce
crjevar
crjevarev i crjevarov
crjevceta G jd. od crjevce
crjevlja
crjevljar

crjepi

cjevnjak N mn. cjevnjaci

cjevovod
cjevoznbac, cjevozupca
cjevulja (bot.)
CK krat. za Centralni komitet; Centralni
komitet SKH (polit., pov.)
ckiljeti, ckiljim, ckiljei
C-klju

cL (i cl) znak za centilitra

Cl znak za klor
cm znak za centimetar
Cm znak za kirij
cmakati, cmakam i cmaem,

cmakajui

cmaui

cmokati, cmokam, cmokajui

c-mol
Co znak za kobalt
cokotati > cvokotati
col (njem. Zoll), cola, mn. coli (palac)
Columbia (rijeka, drava u SAD) v. Kolumbija
Coulomb (ime), uspor. kulon
Cr znak za krom
cri, crknem
crescendo (glazb.)
cretski prema Cret (zem.)
crijep mn. crjepovi
crijepije
crijepnja G mn. crijepnji i crjepanja
crijevac, crijevca
crijevni, crijevna
crijevce, crijevca i crjevceta, G mn. crjevaca
crijevni; crijevni katar
crijevnica
crijevnini

crijevo
crijevonja > trbonja
Crikvenica (zem.)
Crikvenianin mn. Crikveniani
Crikvenianka DLjd. Crikvenianki, G mn.
Crikvenianki
crikveniki

crjepana
crjepar
crjepara
crjeparnica

154

crkaviav

crkv. krat. za crkveni

crkva (sakralna zgrada)
Crkva (ime zajednice vjernika), npr.
Crkva u Hrvata, ali: Katolika crkva ili
Rimokatolika crkva
crkvenoslavenski; crkvenoslavenski jezik
crkvenjaki

------------

CrnogorkaDLjd. Crnogorki, G mn. Crnogorki

Crnogorkin
crnogorski; crnogorski obiaji
crnograbi

Crnornorac, Crnomorca, V jd. Crnomore,

G mn. Crnomoraca
Crno more (zem.)
crnomorski prema Crno more
crnopjegavost, crnopjegavou i crnopjegavosti
crnjenje prema crniti i crnjeti
crnjeti, crnim, crnjah, crnio, crnjela, crnei
(postajati crn); drugo je crniti
crnjeti se (biti crn)
Croatia, Croatije
Croatica G Croatike, DLjd. Croatici
crpenje prema crpsti
crpiti i crpsti
crpsti, crpem... crpu, crpao, crpla, crpen, crpui

curiica

curiin prema curica

curiti, curei
curjeti > curiti
cvaenje prema cvatjeti
cvatjeti, cvatim, cvaah, cvatio, cvatjela,
cvatei > cvjetati
Cvetni Brdo, Cvetni Brda (selo)
cviati, cviei
cviek

(vino)

cvijee

crvenda
crvendaev

cvjeara

crveniti (initi to crvenim); drugo je crvenjeti

crvenkapa
Crvenkapica (ime iz bajke)

cvjearev

crtaev
crtaica
crtaki; crtaki
crtai; crtai

crte

crnad, crne, crneta

crnac
Crnev prema Crnac
crni um. od crnac
crnda (ptica)
crnilnica
Crni Lug (selo)
Crni Potok (selo)
crniti, crnei (initi to crnim); drugo je crnjeti
crnoburzijanac, crnoburzijanca, Vjd.
crnoburzijane, G mn. crnoburzijanaca
crno a
Crnogorac, Crnogorca, Vjd. Crnogore,
G mn. Crnogoraca
Crnogore, Crnogoreta; zb. Crnogorad

cure, cureta, zb. curad

Cs znak za cezij
Cu znak za bakar
cunami (veleval)
curenje prema curiti
curetak, curetka, N mn. curetci, G mn. curetaka

cvijenjak i cvjenjak
cvijeliti koga; obinije cviliti
cvijet N mn. cvjetovi
Cvijeta (ime)
cvijetak, cvijetka, mn. cvijetci, G mn. cvijetaka
cvijetni; cvijetni praak
cvijetnjak i cvjetnjak
Cvijeto (ime)
cvijetonja i cvjetonja
cviljenje prema cviljeti
cviljeti, cvilim, cviljah, cvilio, cviljela, cvilei
C-vitamin i vitamin C
cvjear i cvjetar

crta

crljen > crven

crljenica (zemlja)
crljenka
crljenko
crmpurast> crnomanjast
crnaki prema crnac i Crnac
Crna gora (planina)
Crna Gora (drava)
crnev prema

cvj etariin

Crnogorka

talent
pribor

crti (razg., crtani film)

crven; crveno-bijelo-plava boja hrv. zastave;
Crveno more (ime mora); crveni kri
(kri obojen u crveno); Crveni kri (ime
organizacije)
crvenbrk

i cvjearov
i cvjetarica
cvjeariin prema cvjearica
cvjearica

Crvenkapiin

cvjearna

crvenperkaDLjd. crvenperki, G mn.

crvenperki

cvjearnica

crvenjaa

cvjearov

crvenjenje prema crveniti i crvenjeti

crvenjeti, crvenim, crvenjab, crvenio, crvenjela,
crvenei (postajati crven); drugo je crveniti
crvenjeti se (biti crven)
crvi um. od crv
crvljiv
crvoto, crvotoi, I jd. crvotoju i crvotoi

cvjearstvo

crvotoan, crvotona

Crnogorev

crvotoina

crnogorian, crnogorina

crvotonost, crvotonou

i crvoto nosti

cvjearniki

i cvjearev
G mn. cvjearstava
cvjenjak i cvijenjak
cvjetaa

cvjetan, cvjetna; Cvjetna nedjelja (usp.

Cvjetnica)
Cvjetan, Cvjetana (ime)
Cvjetna (ime)
cvjetar i cvjear
cvjetarica> cvjearica
cvjetariin prema cvjetarica

155

cvjetast

aklja

cvjetast
CVj etain (ime)
cvjetati, cvjetam, cvjetajui
cvjeti um. od cvijet
Cvjetimir
cvj etina uv. od cvij et
cvjetite
Cvjetko
Cvjetnica (vjer., blagdan)
cvjetnjak i cvijetnjak
cvjetonosan, cvjetonosna
cvjetonoa
cvjetonja i cvijetonja
Cvjeto
cvjetnlja
cvokotati, cvokoem, cvokoui
cvrak, cvrka, mn. cvrci, G mn.

akovaki prema akovci

akovci, akovaca (mjesto kod Vukovara)
akovanin mn. akovani prema akovci i

ad; Republika ad (drava)

ador
adori

akovec

adorje

a, ai
aa

aanin prema ad
aanka DL jd. aanki, G mn. aanki
aav
aavac, aavca, V jd. aave,
aavaca (aav ovjek)

G mn.

aaviki
aavina

cvrati, cvrim, cvri, cvrei

i aiti (initi to
aavjeti (postajati aav)
aavost, aavou i aavosti
aenje prema aiti

cvri

aiti, aei

cvre

aga

cvranje

(ptica)
(prena jelo)
cvrenje prema cvrijeti
cvrkutati, cvrkuem, cvrkuui
cvrkuti um. od cvrkut

a (ak.,

to)
a-a-a (vrst plesa, ritma)
abar, abra (drvena posuda)
abar, abra (grad)
abarski prema abar
abranin N mn. abrani (ovjek iz abra)
abranka DLjd. abranki, G mn. abranki
(ena iz abra)

aaviti, aavei

i aglja (zvjerka)

agli (selo)
aglianin N mn. agliani (ovjek iz aglia)
ag!ianka DLjd. aglianki, G mn.
Caglianki (ena iz aglia)
agliki prema agli
agrtati, agrem

> egrtati

(mjesto gdje se toi

abri

ak

abronoa

ak.

ainaki prema ainci

akavac, akavca,
akavaca

Cainaca)

krat. za

V jd.

akavev
akavica

akavtina

akavizam, akavizma

akalica

akavski

akalo

akavtina

akati, akam, akajui

aklja

akavka

alabrci,

DL jd.

akavki

i akavica

G mn.

um. od ardak
uv. od ardak

ardaki
ardak
arkaDLjd. arci,

arki

G mn.

arkati, arkam, arkajui

(dirati u vatru),
se (biti mali boj)
arnuti (se), arnem (se)
arobnica
arobniin

V jd.

ame,

G mn.

amaca

arobniki

amalica

arobnjaki

amati, amam, amajui

arobnjak, arobnjaka,

Vjd.

arobnjae,

mn.

arobnjaci

ami
amdija

arobnjatvo

amdijski

arojica

aminjati, aminjam, aminjajui

arolija

amiti, amim, amljah, amei

arija

amljenje prema amiti

arijski

amotinja

arter

amovina

as

anak

asak, aska

> jelovina
> zdjela

arobnjatava

G mn.

> mjesto, trg

arter-let> arterski

(engl. charter);

angrizalo

asimice

angrizati, angrizam, angrizajui

asimian, asimina

angrizav

asiti, asei;

angrizavost, angrizavou

i angrizavosti

askom

ni
(pril.)

asa

ne

i angriljivosti

asni; asna

ankoliz

asniki

apek, apeka

asnik

apkun

asnitvo

asei

sestra,

asni

brat

aplja

V jd. asnie, mn. asnici

G mn. asnitava
asom (pril.)

apljica

asomice
asopis
asoslov

N mn.

aporci,

G mn.

aporaka

ar, ara
aralac,

let

aslav

> angriljiv

aporak, aporka,

G mn.

ardai

aroban, arobna

apljinski

akave,

uv. od arapa

arati, aram, arajui

arkati

G mn. apalja i aplji

um. od aplja
apljina (zem.)

akavski

a!nanka DL jd. ainanki, G mn.

Cainanki (ena iz ainaca)

156

aj)

ajanka

abreni prema abar

ainci G mn. ainaca (zem.)

ai.nanin N mn. ainani (ovjek iz

mn.

angriljivost, angriljivou

aj
ajana

alabrak, alabrka,
alabraka

angrizljiv

ahura
ahurini

ajetina (zem.)
ajnie jd. s. r. (zem.)
ajnik N mn. ajnici

abrast

aavim)

(ples)

agalj, agalja

alabrcati, alabrcam, alabrcajui

amac, amca,

aavica (selo)

cvralo

akovanka DL jd. akovanki, G mn.

akovanki prema akovci i akovec
akovec, akovca (grad)
akoveki prema akovec

ama

aavica

arapina

ardaina

alma

aavac, aavca (selo)

cvraka

aavati

akovaki

------------------------------------------------------------

i ari (dra); drugo je ar

araoca, V jd. araoe, G mn.

asovit
astI jd. au

i asti

astan, asna

aralaca

astiti, aah, aen, astei

aralaki

astohlepan, astohlepna

aralica

aran,arna

astoljubac, astoljupca,
G mn. astoljubaca

aranje

astoljubiv

arapa

aa

arapica

aavati

V jd.

astoljupe,

157

aenje
______________________________________________________
~~elnik

aenje prema astiti

ega

aini prema aica

egrtaljka DL jd. egrtaljci, G mn. egrtaljki

aka DL jd. aci i aki

atrnja

egrta

(cisterna)

egrtati, egrem i egrtam, egrui i

illo

glazbalo); drugo je

elo

eh N mn. esi

eljusnica (eljusna

erga

erkeski prema erkez

erkeskinja
erkez
ernobil > ornobilj
erupati, erupam, erupajui

kost)

ehati, eham

eljustIjd. eljusti i eljuu

avi

ehiuja

embalo

ervar (rrifesto kod Porea)

ervari (rrifesto kod Kanfanara)

avji

ehizam, ehizrna

emer

esalo

avka DL jd. avci i avki, G mn. avki i avaka

ehno> esno

emeran, emerna

avlar

ehnuti, ehnem

emerika DL jd. emerici

~ehov prid. od eh; (rusko prezime)

emeriti, emerim, emerei

avica

um. od avka

avlast

N mn. embali (glaz.)

(otrov, jed); drugo je emer

avle (zern.) mn. s. r., G mn. avala DLJ u

avlima
'

Cehovljev prema prezimenu ehov

emernica (selo)

ehulja

emin> jasmin

avleni

ehuljast

empres

ek

emuDLjd.

avlenjak, avlenjaka, mn. avlenjaci (vrst

svrdla)
avli

avljanin prema avle

avljanski

avoglave (selo)
avrljalo

avrljati, avrljam, avrljajui

avrljuga DL jd. avrljuzi

eoce, eoca

ekaica

eoni, eona i elni prema elo

ekalac, ekaoca, V jd. ekaoe, G mn. ekalaca

ep

ekalica

epac, epca,

ekalite

epati, epam

avrzgati, avrzgam, avrzgajui

ekati, ekam, ekajui

eki

azbina

ekiarka DL jd. ekiarki, G mn. ekiarka

ekiarki

'

ekinja (etina)
ekinjara
ekinjast

ekovni; ekovni raun

(zern.)
edad
edadski; edadski evanelistar

elat

edan, edna

elce, elca i elceta um. od elo

edance, edanca i edanceta

ednjak, ednjaka, mn. ednjaci (himen)

elian, elina

> eoce
elenka DL jd. elenci i elenki, G mn. elenki
eliana

edomil i edomir

elienje

edomor

eliiti, eliim, eliei

G mn.

edomoraca

elistica

edomorka DL jd. edomorki,

edomorki i edomoraka

158

elik; krom-elik, Ba-elik

elist

edomorev

edomorstvo

(bank.)

> kolotur, vitao

edo

edomorac, edomorca, V jd. edomore,

G mn.

G mn. edomorstava

G mn.

estica
estije

epaca

epijem; epaj

elistiki

elni i eoni prema elo

elnik Vjd. elnie, mn. elnici

(reanj enjaka)
(prid.); komp. ei
est, esti, Jjd. esti i eu (zast., dio)
esta (gutik)

est, esta

epiji, epajui

estinjak
estina

uv. od esta

epi

estit

epi (selo)
epikue (selo)
epin (selo)
epinac, epinca, V jd. epine, N mn.
epinci, G mn. epinaca i epinanin
(ovjek iz epina)
epinIsa DL jd. epinki, G mn. epinki (ena

estita, estitaa,

iz Cepina)

ekinjav

ekrk N mn. ekrci

esno

i epijui

azba

Ceenija

(vrelo)
esma (rijeka)

i eoceta (um. od elo)

> eati

esma

esnica

eka, ekaa

(bank.)
(lov.)

> esno

esati, eem, eui

esmina

eka

ekalo

azmanacJ azmanca, Vjd. azmane,

G mn. Cazmanaca prema azma
azmankaDLjd. azmanki, G mn. azmanki
~azmanski; azmanski kaptol

esan, esna

(bot.)

od to
engel (eljezna kuka)

ekaonica

azma (grad)

~JLI'

(dio glave;

elopeci (selo)
eljad, eljadi J jd. eljadi
eljade, eljadeta
eljusni; eljusna kost

egrtajui

avao, avla, G mn. avala

ave,aveta,zb. avad

elo

ee
------------------------------------------~~

egrtua

an

,:1 I!

G od to

elo

V jd.

estitarev
estitarka

i estitarov
DL jd. estitarki, G mn.

estitarov

estitarev

epiti

estitka DL jd. estitci

i estitki, G mn. estitki

estitaka

epijuskati, epljuskam, epijuskajui

estitost, estitou

epnuti, epnem

esto

estitosti

epovina

komp. ee
estoa, rj. estota

eprka

estokratan, estokratna

eprkati, eprem i eprkam, eprui i

estoput (esto)

eprkajui

estitarki

estitarica
estitati, estitajui

se, epim se, epljah se, epei se

G mn.

estitar

epinski
epkati, epkam, epkajui

estitau

estitalac, estitaoca, V jd. estitaoe,

estitalaca > estitar

estota

> uestalost

eprljati, eprljam, eprljajui

estotan; estotni rjenik

epukati, epukam, epukajui

esvina

eralije (selo)

eagija

ereiti, ereim, ereei

ealj, elja

erenac, erenca (vrst ribarske mree)

ergaDLjd. ergi

eanj, enja > esno

ergar

ee

> esmina
> esalo

eati, eem, eui

(kornp. prema esto)

159

eer

etverotjedni

eer

(ika, iarica)
eka; eka Republika (drava)

etrdesetgodinjica

eki

etrdesetica

etrdeseti

> etrdesetogodinjica

etvorci

(40.)

ipkariin

etvo rci

--------------------------------------------------------------------------

G mn. etvoraka
Uedno od etvoraka), zb.

etvo re , etvoreta

etvorad

ik
ikica

um. od iko

ikiin prema ikica

elja, eljaa

etrdesetina

etvori

ikin prema iko

eljaonica

etrdesetnica

iko, ile

eljar

etvorica

etrdesetogodinjak, etrdesetogodinjaka, mn.

etvorina
etvoriti, etvorei

ikola (rijeka)

eljarev

(1140)

etrdesetogodinjaci

eljarov

iko

eljast

etrdesetogodinji

etvorka DL jd. etvorki,

eljati, eljam, eljajui

etrdesetogodinjica

etvorni; etvorni

ilan, ilna

etrdesetorica

etvrt,

ila

elji

eljika DLjd. eljici

etrdesetosma (pov., godina 1848. i dogaaji

oko nje; inae je: etrdeset osma i etrdeset

(bot.)

eljuga DL jd. eljuzi

osma godina)
(14)

eljugar

eljugarka

etrnaest

DL jd. eljugarki, G mn.

etrnaestgodinji

eljugarki

etrnaesti

enjak, enjaka

etrnaestina

eta

etrnaestorica

etica

etrnn

etimice

G mn. etveraca

etveri

etinjaa

etiri (4); etiri

stotine (400), etiri tisue

(4 000), etiri milijuntine
(411 000 000), etiri posto (4%), etiri puta
etiristo (400)
etiristogodinji

(400.)
etiri stotine (400)

u etvero

etveroboj
etverobrazdni

(Plug)

etveronedjeljni

koji se odnosi na etiri

nedjelje; drugo je etverotjedni
etveronoke (pril.)
etveronoac, etveronoca, G mn.

etnikovati, etnikujem, etnikujui

mn. etnitava

etovati, etujem, etujui

jedan (41)
(oko 40)

etrdesetak

etrdesetero

etrdesetgodinjak > etrdesetogodinjak

io

ile G ilea; Republika ile (drava)

ileanac, ileanca, V jd. ileane, G mn.
ileanaca
ileanka DL jd. ileanki, G mn. ileanki
ileanski

i ilski

etvrtfinale

ilipi (zem.)

etvrti (4.); etvrti put; Petar Kreimir etvrti

ilost, ilou

(hrv. kralj)
etvrtina (114)
etvrtinka DL jd. etvrtinci, G mn.
evrljati > avrljati
evrljuga DL jd. evrljuzi (eva)

ilski i ileanski; ilska

etvrtinki

im

(vez.)

imbenik

i initelj,

eznue

impanza

eznuti, eznem, eznui

in, ina

enja

ini

ibni

inidba

mn. r.
G mn.

V jd.

inidbi

inioe,

G mn.

inilaca

initelj
initi, inei

ia, ia Mata,
G i-Mate

G ie Mate i

mn.

i-Mata

inkveento
inovnii

ici

inovniki
inovnik

(bot.)

Vjd.

inovnitvo

inovnie,

G mn.

mn.

inovnici

inovnitava

ikati, ikam, ikajui

injenica

ikovac, ikovca

(bot.)
ioka DLjd. ioka (sitna repa)
ifut
ifutka DL jd. ifutki, G mn. ifutki

injenini

ifutski

iovo (otok)
ip ica um. od ipka, i ipkica
ipka DL jd. ipci i ipki, G mn.

injenje prema .initi

io, ila

i il

iopa

ipkar

etverostruk

ijigod (neiji)

ipkarev

iji gOd (bilo iji, svaiji)

iji mu drago

ipkarica

na etiri tjedna;

inilac

inidaba

inilac, inioca,

iji

etverotjedni koji se odnosi

drugo je etveronedjeljni

salitra

im! od to

etverosjed

etveropreg

i ilosti

iljeti, ilim, iljah, ilio, iljela, ilei

etveroruk

etveropjev

il

igo (selo)
igra (ptica), inae zvrk
ibati > ehati
ijati > ehati

etveronoaca

etovoa

u tjednu)
godine,

etvrtak, etvrtaka (konj od etiri

novana jedinica i dr.)

iimak, iimaka

etveromjeseni

V jd. etnie, mn. etnici

etvrtaa
etvrtak, etvrtka (etvrti dan

iica

etverokut

etniki

iak, ika,

etvero katnica

etni prema eta

etvrt

ibuljica

etverokatan, etverokatna

etkati, etkam, etkajui

metar (znak m 2)
etvrti, ! jd. etvru i etvrti; gradska

um. od ibuk
ibuina uv. od ibuk
ibuk mn. ibuci

etverogodinji

i etkarov

etrdesetgodinji > etrdesetogodinji

etveriui

etveroglasan

etki

etrdeset (40); etrdeset jedan i etrdeset

etvero;

etverodijelan, etverodijeina

etkar

etnitvo G

etverikajui

etverolan

etiristoti

DLjd.

etverikati, etverikam i etveriem,

etverobroj

etiristogodinjica

160

> limun (bot.)

etverac, etverca,

etina

etnik

(1114)

etrnaestogodinji

etekovac, etekovca (selo)

etkarev

etrnaestogodinji

etrnaestica

enjovka

etka

>

(14.)

G mn. etvorki

ipkai; ipkaa:

ipki

ipaka

igla

ipkanje

ipkarov

ipkariin

161

ipkarov

ipkarov

okallj

ipkarev

itati, itajui
itav

ipkast

itko

ipkati, ipkam, ipkajui

itkost, itkou i itkosti

ipkica i ipica

iravost, iravou i iravosti

itluanin prema itluk

itluki prema itluk i itluk
itluk (poljsko dobro, imanje)
itluk (mjesto)

iri

itljiv

irak, iraka

>

svijenjak

um. od ir

okoe,

(pril.)

islo

itljivo

ismen

itljivost, itljivou

ist kamp. istiji i ii; ista srijeda, ista

(prva korizmena nedjelja); ista Mlaka

(selo)
istac (istina);

istjerati na istac

ista

ista Mala (selo)

istikua

istilac, istioca, V jd. istio e, G mn. istilaca

istilaki

istionica

istiti, iah, ien, istei

(rus.)

istoa

istopis

V jd. istune, G mn.

udaki

orba> juha

udak, udaka,

orda

udakovi

(krdo); drugo je orda

orda
ornobilj

udan, udna

ovii

udika

ovjeanski

izma

ovjeanstvo

izmar

ovjei

izmarev

i izmarov
izmarov i izmarev

ovjeina

izmarski

ovjenost, ovjenou

G mn.

mn.

ovjeanstava

G mn.

lanaka

um. od lan(ak)
uv. od lan(ak)

udotvorac, udotvorca,

G mn.

ovjek

mn. ljudi
ovjek (poosobljen pojam)

ovjekoljuban, ovjekoljubna

laniin

ovjekoljubiv

lankast

ovjekoljubivost, ovjekoljubivou i

V jd. lankopie,

lankovit

udotvorkiu

i udotvornosti
(neman)
uenje prema uditi se
uh (predjel na Dugom otoku)

iHa

ovjek

aba G jd. ovjeka abe

ovjetvo G mn. ovjetava

(u koga su malene ui)

(vrsta igre); drugo je ula
ulan, ulna > osjetilan
ulinec, ulinca (zem.)
ulineki (koji se odnosi na ulinec)
ulo (prezime)
ulo > osjetilo
ula

mn.

ovuljci,

lanovit
loviti, lovei

rkati, rkajui

ita

mar

rkav

un (amac)

itaki

mavati, mavam, mavajui

unak, unka,

itak, itka

oban

G mn.

lanstava

rkarija

> drljati

N mn.
um. od unak
uni um. od un
unj (stoac)

obanica

italaki

rean (selo)
ret (selo)
rnomerec, rnomerca (dio Zagreba)
ubar, ubra (bot.)

obani

um. od itanka
itanka DL jd. itanci, G mn. itanki

uanj, unja

unjast

itanica

obanina

uati, uim, uei

up

obanica

upa

itaoev

uavac, uavca,

obaniin

itaonica

obanin

italac, itaoca, V jd. itaoe,

G mn. italaca>

itatelj

>

obanin>

obane,obaneta,zb. obanad

> pastirica

itaoniki

(pastir)
oha DL jd. ohi

itatelj

okanj, okanja

162

pastir

i ujnosti

ukotski; ukotski poluotok, ukotsko more

G mn. istunstava
ienje prema istiti
it. krat. za itaj(te)

lanstvo

G mn.

uknuti, uknem

ovjekoljubivosti

ovuljak, ovuljka, V jd. ovulje,

G mn. ovuljaka

udotvorka DL jd. udotvorki,

udotvorki

ujnost, ujnou

ovo

i lankovitosti

udotvore,

ujan, ujna

ovjekoljublje

lankopisaca

V jd.

udotvoraca

udovite

lanica

lankopisac, lankopisca,

se

udotvornost, udotvornou

ovjekoljubac, ovjekoljupca, V jd.

ovjekoljupe, G mn. ovjekoljubaca

V jd. lankonoe,

uah

udotvorev

i ovjenosti

lanina

lankonoaca

udaci

udo

ovjeuljak, ovjeuljka, V jd. ovjeulje,

N mn. ovjeuljci, G mn. ovjeuljaka

lanci,

N mn.

udnjaki

G mn.

ovjeji

iaka

udae,

DLjd. udici (bot.)

se, udim se, udei se,

ivit

iak, ika,

V jd.

udesan, udesna

mn. m. r. (selo)

udnovat

lankovitost, lankovitou

istunstvo

(pril.)

ovjean, ovjena

G mn.

istunaca

unuti, unem

trs

itulja

G mn.

istokrvnost, istokrvnou i istokrvnosti

uke

okot>

uditi

lankonoac, lankonoca,

istokrvan, istokrvna

okolada

ovjeac, ovjeca

lani

istina

istunac, istunca,

i itljivosti

lanarina

istilo

istka

(pril.)

lanak, lanka,

istilite

zb. od okot > trsje

opor

lan

istilica

uerka DL jd. uerki, G mn. uerki

uerski; uerska cesta

okanji

ipkarski

ir

okan~j_i_________________________________________________________________u_p_a_v

-----

G mn. uavaca
ueke i ueki (pri/.)
uerac, uerca, Vjd. uere, G mn.
ueraca (ovjek iz uerja)
uerje jd. s. r. (selo)

unci

unkovi

uni

upa
upaev
upati, upam, upajui
upav

163

upavac

elija

up~vae, upavca,

Vjd. upave, G mn.

cupavaca

vrsnica (planina)
vrst

upaviin

vrstac, vrsca

uperak, uperka,

N mn.

uperci,

G mn.

uperaka

kamp.

vri

(zaal.)

vrstina
vrsto

upkati, upkam, upkajui

cuvalaca >

uvaoe,

G mn.

uvar

(pril.); kamp.

vre

i uvarov

uvarica
uvarkua
uvarov

(bot.)
i uvarev

uvati, uvajui
uven

prema uti

uvenje

uvstven
uvstvo

> osjeajan
> osjeaj

vakati, vakam, vakajui

~var~~, ~varka, N mn. varci, G mn. varaka

evant),

cvarei

vor

vo~ak, vorka,

mn. vorci i vorkovi G mn

cvoraka i vorkova (ptica)
,
.
cvorast
v

vorav

voravost, voravou

i voravosti

vori

um. od vor i vorak

vori um. od vor
vorina uv. od vor
vorini
vorite
vornat

vornatost, vornatou

i vornatosti

vornovit

voruga DL jd. voruzi

~vorugavost, vorugavou

cvrga
vrk

vrkac
vrkati, vrkam, vrkajui

i voru gavosti

(ugao, kut)
(1. os. prez. gl. htjeti), ne
uenje prema utjeti

eretati, eretajui

uoriti, uorei

ak)

erpi
e (2.

uurin

evabdijin

(pokr., otac)

udljivac, udljivca,

udljivaca

ako

evapi

evrkati, evrkajui

i (stanovnik iarije)

aknuti, aknem

iarija (kraj u Istri)

ako

ika (ena iz iarije)

udovit

uhati, uhajui
uhnuti, uhnem

aprdalo

ilimski

ar

(trgovina, dobitak)
ariti, arei prema ar > trgovati

iril; iril i Metod

arlijanje

iriliki

arlijati, arlijam, arlijajui

irilini

askati, askajui

irilometodski; irilometodsko naslijee

atiu

irilski

prema ato
ato, ate> pisar
e (3. os. prez. gl. htjeti), ne
ea (bijela albanska kapa)
ef> volja, prohtjev

alica
(sag)

ilimarski

elave

ilimi

uko

>

>

(postajatI celav)
elavko

vrknuti, vrknem

elavost, elavou

vrljiti, vrljim

elija

i elavosti

>pas

ula (kijaa);

drugo je ula
(ui)
uljenje prema uliti

irilica

u liti, uljah, ulei

irilini

umez

up

irilini

upi

um. od up
> most
uprija (grad)

uprija

opiti

G mn. oraka
Vjd. orave, G mn.

oravaca

uprijski

urak, urka

(kouh)
(krznar, kouhar)
urlik mn. urlici

urija

oraviin

oraviti, oravei
elavjeti, ela;im, elavio, elavjela, elavei

se, ukajui se (glasati se kao uk)

(o kokoi)

uknuti, uknem

oravac, oravca,

G
' I
,mn. ce avaca

i ukovi

il.kati, ukam, ukajui

oravica

Vjd
,.

uci

ukajui

ukati

oravev

elavac, elavca

mn.

ukati, uem i ukam, ui i ukaj, uui i

ikara>

orak, orka,

elav

elavev

uk

ifto

iro
e

> udljiv
(povjetarac)

uh

iki prema i

ilim

i udljivosti

udoree

(pokr.)
akulati, akulajui (pokr.)
ale > otac
amil (ime)
ap (uzv.)
apiti > uhvatiti, dobiti, primiti

akule

G mn.

udoredan,udoredna

aknut

ob. mn.

udljive

'

udljivost, udljivou

akati, akam, akajui

(sulud, budalast)

V jd.

Udljivev

evabdinica
evap

(ptica)

udljiv

evabdija

ain

ud, udi

os. jd. prez. od htjeti), ne e

aa

ela

vorugav

oak

> kapica

eten-halva

akula

osav)

epica

Caba (muslimansko svetite u Meki)

abenski prema aba
ae

(postajati
oso

epenaka

(pril., pokr., tamo,

V jd. osave, G mn. osavaca

osavjeti, osavim, osavio, osavjela, osavei

> svod, pojas; drugo je emer

(1. os. mn. prez. gl. htjeti), ne emo
epenak, epenka, mn. epenci, G mn.

,aba (hodoae)

uvar
uvarev

osavac, osavca,

emo

vrstoa

utura

Vjd.

osav

emer

uti, ujem, ujui

uv~lac, uvaoca,

orsokak

elijiea

elonja

vrstiti, vrstim

upica

elije

(selo)
um. od elija
elo (elav ovjek); drugo je elo

vrsnuti, vrsnem

upaviea

ukati

elije

urlikati, urliem, urlii, urliui

(koga)

oravjeti, oravim, oravio, oravjela, oravei

uskija

(postajati orav)
orda (sablja); drugo je orda

il.iti

uak, uka um. od uh

(zauiti)
uka DLjd. uci, G mn. uaka (zauniea)

orea (oravac)

ukati, ukajui

oro

164

165

i
_

_ 1

uuut

--------------------------------uuut (aknut)
unuti, unem
ut, uti

utilni; utiIni
utilo

ivot > osjeajni

(osjetilo)

utjeti, utim, uah, utio, utjela, utei

(osjeati)

utljivost, utljivou i utljivosti (osjetljivost)

D
d krat. za dinar, dan, i dalje (i d.); D rimski broj
500, (ah.) oznaka za kraljicu (damu), za
Njemaku (Deutschland), krat. za dativ
Dabac, Dapca, Dapev
dabogme i dabome (pril.)
Dacija
daa (rus., vila, ljetnikovac)
Daanin

daa

(poduje)
daa (dabina)
dadaistiki

dag znak za dekagram

dah
dahija
dahijski
dahnuti
Dahomej (danas Benin)
Dahomejac, Dahomejca, Vjd. Dahomeje
Dahomejka DL jd. Dahomejki, G mn.
Dahomejki
dahomejski
dahtati, dahem, dahi, dahah, dahui
daida> ujak
daidinica
daidiniin

daire, daira (mn. . r.) idaire, daireta (jd. s. r.)

dajbudi (pril., zast., bar)
daj der
dakako (pril., ali: nastoj da kako uspije)
dakati, daem, dai, daui
dalaj-lama
dalek komp. dalji
Daleki istok (zem.), Daleki Istok (narodi
Dalekoga istoka)
dalekoistoni
dalekopisa (teleprinter)
dalekosenost, dalekosenou i dalekosenosti
dalekovidnost, dalekovidnou i dalekovidnosti

166

Darijo

da li (vez. i estica); drugo je oni su dali (gl.

prid. od dati) v. 146.
Dalmatinac, Dalmatinca, Vjd. Dalmatine
(ovjek iz Dalmacije); dalmatinac (1. vino; 2.
vrsta psa)
dalmatinski (koji se odnosi na Dalmaciju i
Dalmatince); Dalmatinski sabor (pov.),
Dalmatinska zagora (zem.)
dalmatski (pov., koji se odnosi na Dalmate);
dalmatski jezik
dalj; skok u dalj
daljinomjer
damastni (damasteni)
Damaanin prema Damask
damaanski prema Damask
Damjan
dampinki
dan; dan-dva; Majin dan (druga nedjelja
u svibnju), Duni dan, Dan hrvatske
dravnosti, Dani hrvatskoga jezika (ll. - 17.
oujka)
Danac, Danca, V jd. Dane
Danaide (keri kralja Danaja)
danas-sutra
dandanas (pril.)
dandananji
danguba
dangubnik
Danijel
danino > mauhica
Danska DLjd. Danskoj; Kraljevina Danska
(drava)
danski
Dante Alighieri, Dantea Alighierija
Danteov
danteovski
danu> nuder, deder
dapae

Dapci, Dabaca (selo kraj azme)

Dapev prema Dabac
dari

Dardaneli, Dardanela (mn. m. r.)

Darej
dareljivost, dareljivou i dareljivosti
Darija
Darije
Darijev Darijo i Dario)
Dario, Darija, I Darijem
Darijo, Darija, I Darijem

dendroloki

darivalac

daetina

debeo, debela; komp. deblji

debi, debija (prvi javni nastup)
decenij> desetljee
deci (razg.) > decilitra
decibel
decigram
decilitra, decilitre (znak dl ili dL), u opem
jeziku i decilitar, decilitra
decimetar, decimetra (znak dm)
decrescendo (glaz.)

daica

deki

daurina

deko obinije

darivalac, darivaoca, V jd. darivaoe, G mn.

darivalaca
darmar
darodavac, darodavca, V jd. darodave,
G mn. darodavaca
Daruvaranin, mn. Daruvarani
darvinistiki
daan, daana (prema

daska)

daara

dato (pril.)
dat. krat. za dativ; i D
datak, datka, N mn. datci, G mn. dataka
dava

davalac, davaoca, Vjd. davaoe, G mn.

davalaca
davati, dajem, dajui
Davoranin, N mn. Davorani, i Davorac
davorija, davorije
dazimetar > gustinomjer
dadevnjak V jd. dadevnjae, N mn.
dadevnjaci
dadevit
dadi

dadjeti, dadim, daah, dadei, dadio,

dadjela
daenje od dadjeti
danjak> dadevnjak
dcl (zast.) v. dL
d. d. krat. za dioniko drutvo
DDT (krat. za diklor-difenil-triklormetil-metan (sredstvo za unitavanje gamadi,
prema amerikome izgovoru di-di-ti nazvan
diditi)
D-dur
de (pie se odvojeno kad je naglaeno: de
pogledaj, stupi de blie, hajde de, zajedno s
glagolom, npr. pogledajde, iziide)
debeliti (initi debelim)
debelokoac, debelokoca, V jd. debelokoe,
G mn. debelokoaca
debelostjen
debeljaki prema debeljak
debeljak, debeljaka, V jd. debeljae, N mn.
debeljaci
debeljeti, debelim, debelio, debeljela (postajati
debeo, debljati)

deko

od djeko, N mn.
(razg.)

deki;

fe

dederte
deetatizacija
defenziva > obrana
defenzivan > obramben
defetistiki

deficijent, G mn. deficijenata

deficijentan, deficijentna
defile, defilea> mimohod
degenerik V jd. degenerie, N mn. degenerici
deiktiki > dokazni, primjerni, pokazni
Dekalog (Deset zapovijedi Bojih)
Delfi, Delfa (mn. m. r.)
delfijski
delija
delijski prema delija
delirij
Delnice, Delnica (zem., mn. . r.)
Delnianin mn. Delniani
Delnianka DL jd. Delnianki, G mn.
Delnianki

delniki
delta-estica

delta-elektron
delta-kovina
delta -zrake
deltoid
Demetrije
Demir-kapija (klanac); Demir Kapija (mjesto)
demokracija
demokratian

demokratski
demonstracija, demonstracije
dendi, dendija (engl. dandy)
dendrologija, dendrologije (znanost o drveu)
dendroloki

167

dentistiki

dentistiki > zubarski

denuncijacija, denuncijacije
dennncijant
dennncijantski
depo, depoa, N mn. depoi (skladite, kaIn ica,
spremite)
deponij (odlagalite, smetite)
dera

deraina
derani

derbi, derbija
derad I jd. deradi
Derenin

dere i dere
dere i dere
deriad> deritad
derie> derite
derie > derite
derite, derita
deritad I jd. deritadi
dermatologija, dermatologije
dermatoloki
Dervenanin N mn. Dervenani
Dervenanka DL jd. Derveanki, G mn.
Dervenanki

Derventa (zem.)
derventski
dervi, (musI. redovnik), Dedo dervi, od Dede
dervia, Dervi ime, Dervi-aga, Dervi-beg
desen i dezen
desert i dezert
desetaa
desetaki

desetak, desetka, N mn. desetci, G mn. desetaka

desetgodinji > desetogodinji
deseteraki

desetero
desetini

desetka DLjd. desetci i desetki, G mn. desetaka

i desetki
desetljee

desetljetni
desetogodinjak V jd. desetogodinjae,
N mn. desetogodinjaci
desetogodinji
desetogodinjica
desetokatnica
desetomjeseni

168

devetnaestogodinjak
desetorica
desetosatni
desetotonski
desetput i deset puta
desetsatni> desetosatni
desettonski > desetotonski
Deset zapovijedi Bojih
designirati
Desini (zem.)
Desinianin N mn. Desiniani
Desinianka DL jd. Desinianki, G mn.
Desinianki

desiniki;

Veronika Desinika
desni (prid.)
desni G mn. desni (meso oko zubi)
desniar

desniarski

desno; u desno, desno-lijevo, lijevo-desno

despocija, despocije
despotski
despotstvo G mn. despotstava
destinacija > odredite
denjak V jd. denjae, N mn. denjaci
denjaki

dete (uzvik)
deterdent (sredstvo za pranje)
detergent (!jek.)
deveenje prema devetati
devedeset (90)
devedesetak N mn. devedesetci, G mn.
devedesetaka
devedesetka DL jd. devedesetci i devedesetki,
G mn. devedesetaka, devedesetki >
devedesetica
devedeseti (90.)
Deveta (skraeni naslov van Beethovenove
Devete simfonije)
devetak, devetak:a, N mn. devetaci (onaj koji
je u vezi s brojem devet, obino ivotinjski
mujak)
devetak, devetka, N mn. devetci
devetati, devetam
devetero
devetka DLjd. devetki, devetci, G mn.
devetaka i devetki > devetica
devetnaest (19)
devetnaestogodinjak Vjd.
devetnaestogodinjae, N mn.
devetnaestogodinjaci

dijapazon

devetogodinji
devetogodinji
devetogodinjica
devetomjeseni

devetpostotni
devetsto i devet stotina (900)
devetstogodinji
devetstogodinjica
devetstoti (900.)
devetstotnina (9/100)
devet tisui (9 000.)
devet tisuiti (9 000.)
devijacija, devijacije
dezagregacija, dezagregacije
dezavuirati> opovri, zanijekati
dezen idesen
dezert i desert
dezerter> bjegunac
dezertirati
Deziderij(e)
dezinfekcija (raskuba)
dezinfekcijski
dezinficirati (raskuiti)
dezodoracija
dezodorans
dezodorant
dezodorator
dezorijentacija (zbunjenost, mete,
nesnalaenje)
DHK krat. za Drutvo hrvatskih knjievnika
DI krat. za Druba Isusova
diamin
diarhija (dvovlast, dvovlae)
diacetilaceton
dienje

se,

diei

se

dinost, dinou idinosti

dii,

dignem, digoh, die, digao, digla, dignut,

digav(i)

didaktian, didaktina
didaktiar
didaktiki

didaktinost, didaktinou

i didaktinosti
diditi, diditija (v. DDT)
Dieselov motor i dizelski motor
diferencijal
difterian

difterija

dijabetian, dijabetina

dijabetiar (eera,

razg.)

dijabolian, dijabolina

dijabolinost, dijabolinou

i dijabolinosti

dijaki

(zast.)
dijadem
dijafilm
dijafragma (anat.) > oit
dijagnostiar
dijagnostiarka DLjd. dijagnostiarki,
dijagnostiarki

G mn.

dijagnostika DL jd. dijagnostici

dijagnoza
dijagonal (tkanina)
dijagonala (mat., prijenik)
dijagram
dijak (zast., ak)
dijakritiki

dijakronija, dijakronije
dijalekat> dijalekt
dijalekatni
dijalekatski> dijalekatni
dijalekt
dijalektalan, dijalektaina
dijalektalni> dijalekatni
dijalektian, dijalektina
dijalektiar

dijalektiki

dian, dina
diiti

diftonki (dvoglasniki)
digresija
dihati, diem, diui
dihnuti
dihotomija, dihotomije
dijabetes (eerna bolest)

dijalektika DL dijalektici
dijalektolog N mn. dijalektolozi
dijalektologija, dijalektologije
dijalektoloki
dijaliza
dijalog N mn. dijalozi
dijaloki
dijamant G mn. dijamanata
dijamantni
dijametar, dijametra (promjer)
dijametralan, dijametralna (suprotan,
oprjean, potpuno razliit)
Dijana
dijapazon (raspon)

169

dijapozitiv
dijapozitiv
dijareja (proljev)
dijas (geo!.)
dijaskop
dijaspora
dijastaza
dijastola

dirigentski

dirinenje

dinaminost, dinaminou i dinaminosti

dinamo N mn. dinami (stroj), Dinamo (portsko
drutvo)
Dinamov prema Dinamo
dinamovac, dinamovca, V jd. dinamove,
G mn. dinamovaca

dirinenje

dinari

dijastolian, dijastolina

dinari

dijatermija

dinastija, dinastije
dinastijski
dinga (vino), Dinga (selo)
dio, dijela, N mn. dijelovi i dijel, dijela
dioba
diobni
dioda
Diogen (gr. mudrac); enoin Diogenes; T.
Brezovakoga Diogene
Dioklecijan
dioksid
diolen
dionica

dijatoniki

dijatonika DL jd. dijatonici

dijeceza (biskupija)
dijel, dijela, N mn. dijelovi, i dio
dijelak, dijelka, N mn. dijelci, G mn. dijelaka,
um. od dio
dijelba> dioba
dijelni, dijeina i dioni
dijeliti, dijelim, dijeljah, dijelei, dijeljen
dijelom-dijelom (pril.)
dijeljenje prema dijeliti
dijereza
dijeta
dijetalan, dijetaina
dijete, djeteta, zb. mn. djeca
dijetni prema dijeta
dijeliti (se), dijeljen, dijelei
dijetetika DL jd. dijetetici
dijetni
dijevati ns. od svr. djeti
dijeza
dijuretian, dijuretina

dijureza
dikcionar (rjenik, leksikon)
dikasterij; Hrvatski dvorski dikasterij
dilbere, dilbereta
dilberi

diletantski
diliansa
diluvij
diluvijalan, diluvijaina
diluvijski
Dilj; pjes. Dilj-gora
diljem (pril.)
dimije
Dimitrije> Demetrije, ali: Dimitrija Demeter
(hrvatski pjesnik)
dimnjaar

dinamian, dinamina

170

dioniar
dioniarski
dioniki, dioniko

drutvo
dionik V jd. dionie, N mn. dionici
dionitvo, G mn. dionitava
Dioniz (Bakho)
Dionizij(e) (ime)
dionizijevac, dionizijevca, V jd. dionizijeve
dionizijski > dionizijevski
diopter, dioptera
dioptrija (jedinica za otrinu vida)
dioptrijski
dioptriki

dioptrika DL jd. dioptrici (znanost o vidu i

lomu svjetlosti)
diorama
dipl. krat. za diplomiran
diplomacija
diplomat
diplomatika DL jd. diplomatici
diplomatski
diptih N mn. diptisi, G mn. diptiha
direkcijski
direktori
direktoriin

direktorij
dirigentski

djeadija

distrofiar

diriniti

dinini

dirljivost, dirljivou i dirljivosti

disati> dihati
discipliniranost, discipliniranou i
discipliniranosti
disertacija
disertacijski
Dis-dur

ditiramb (hvalospjev)
ditirampski
Divaa (zem.)
divan (prid.)
divan, divana (im.)
divani um. od divan
diverzija, diverzije
diverzijski
Divina commedia, Divine commedije (Danteov
spjev) > Boanska komedija
divizion

disharmonian
disharmoninost, disharmoninou
disharmoninosti

disharmonija, disharmonije
disident
disidentski
disimilacija (razjednaivanje)
disimilacijski
disk-dokej
diskoklub
diskoteka DL jd. diskoteci
diskrecija, diskrecije
diskrecijski
diskretnost, diskretnou idiskretnosti
diskriminacija, diskriminacije
diskriminacijski
diskurs i diskurz
diskurzivan, diskurzivna
diskusija
diskusijski
dis-mol
disonancija, disonancije
dispanzer
dispeer

disperzija> rasprenje, rasipanje (svjetlosnih

zraka)
displej (engl. display, predonik)
dispozicija
dispozicijski
disprozij (znak Dy)
disprozijski
distanca> distancija
distancija, distancije
distih N mn. distisi, G mn. distiha (dvostih)

divlja
divljaan, divljana>

divlji

divljae, divljaeta
divljaica

divljai
divljaina
divljaiti

se

divljaki

divljanost, divljanou idivljanosti

divljak V jd. divljae, N mn. divljaci

divlji; Divlji zapad (za nekadanje stanje
zapadnih krajeva SAD)
divojarac, divojarca, V jd. divojare, G mn.
divojaraca
divolijeska DLjd. divolijesci, G mn.
divolijesaka, divolijeski i divoljesaka (bot.)
divot-izdanje
diza

dizajn
dizajner
dizaliar

dizgresija > digresija

dizel (Dieselov motor)
dizel- (kao prvi dio polusloenice) > dizelski
dizelica (dizelska lokomotiva)
dizelski
dizenterija
djeca, ali dijete
djecoubojica
djecoubojstvo

distonian, distonina

djeae, djeaeta

distribucija, distribucije
distribucijski
distribuirati

djeai

distrofian, distrofina

djeadija

djeaina
djeaki

171

djeak

djeak

djetinjast
V jd.

djeae,

N mn.

djeaci

djeakov

djearac
djeari

djeatvo

djelo, djela, G mn. djela; remek-djelo; usp. dio,

dijela
djelokrug N mn. djelokruzi i djelokrugovi >

djeatava

djelomice

djeetina

djelomian, djelomina

djeica;

djelomino

uv. od djeca
Nevina djeica (vjer. blagdan 28. 12.)

djeinji> djeji
djeji

djeko> deko
djeurlija
djeurlijski

djed N mn. djedovi; djed Mija, G djeda Mije i

djed-Mije (did-Mije)
djeda G mn. djeda
djedak Vjd. djedae, N mn. djedaci
djedetina
djedica
djediin prema djedica
dj edin prema djeda
djedin prema djedo
djedina> djedovina
djedina uv. od djed
djedinstvo > djedovina
djedo, djede, dubro djedo, djeda
djedov prema djed
djedov prema djedo, djeda
djedovina
djedovski
djeduina uv. od djed
djelanje (zast.) > djelovanje, rad
djelatan
djelati, djelajui
djelatni (radni)
djelatniki

djelatnik V jd. djelatnie, N mn. djelatnici

djelatnost, djelatnou i djelatnosti
djelce
djeli
djeli

djeti

djetiak, djetika,
djetiaka

djeliteljiin

djetliev

djelominost, djelominou idjelominosti

N mn.

djetici,

djeve,

djevac Vjd.
dj evaki
djevenica

djelotvoran, djelotvorna
djelotvorno
djelotvornost, djelotvornou i djelotvornosti
djelovanje
djelovati, djelujem, djelujui
djelja > drvodjelja, obrunjak
djeljanje
djeljaonica
djeljati, djeljajui
djeljenik V jd. djeljenie, N mn. djeljenici
.
djeljiv
djeljivost, djeljivou idjeljivosti
djeljkati, dj eljkajui
djenuti, djenem
djesti, djedem, djedi, djedoh, djeh, djeo, djela,
djeven (zast.) > djenuti
djein prema djeo
djeo, djee (hip. od djever)
djetao, djet1a, N mn. djetli i djetlovi, G mn.
djet10va idjetala
djetelina
djetelinite > djetelite
djetelinski
djetelite
djetelinjak (bot.)
djetence
djeteo, djetela> djetao
djetece
djetetina
djetetov
djeti, djedem (zast.) > djenuti

djelidba G mn. djelidaba, djelidbi

djeIilac, djelioca, Vjd. djelioe, G mn. djelilaca
(djelitelj)
djelini
djelite (mat.)
djelitelj
djeliteljica

172

djetinjenje
djetinji (djeji)
djetinjiti (se), djetinjei (se)
djetinjski
djetinjstvo
djetli um. od djetao

podruje

G mn.

dobiti

djetinjenje

G mn. djevaca

djeveniar

djevenje
djever
djeverak, djeverka, N mn. djeverci, G mn.
djeveraka
djeveri um. od djever
djeverenje
djeverii (djeverov sin)
djeverina (djeverova ki)
djeveri um. od djever
djeveriti
djeverivati, djeverujem, djeverujui
djeverov
djeverovati, djeverujem, djeverujui
djeverski
djeverua
djevica; Djevica (zvijee); Djevica Marija
(vjer.); Djevica Orleanska (pov.)
djevianski; Djevianski otoci
djevianstvo G. mn. djevianstava
djeviica um. od djevica
djeviin

djevianski

djevinjak N

mn.

djevinjaci

djevin
djevojaki

djevojatvo G mn. djevojatava

dj evoj ar
djevoje, djevojeta, zb. djevojad

djetinski> djetinjski
djetinstvo > djetinjstvo
djetinjarenje
djetinjarija
djetinjariti
djetinjast

djevojurak, djevojurka, V jd. djevojure,

N mn. djevojurci, G mn. djevojuraka
djevojurina

djevojka DLjd. djevojci, G mn. djevojaka i

djevojki
djevojkin i djevojin
djevovanje
djevovati, djevujem, djevujui
dl i dL krat. za decilitra
DL zajednika krat. za dativ i lokativ
dlaetina

dlaica
dlaina
dlaji

>

dlan i

dlani
dlaurina

dlaka;

ii

niz dlaku,

ii

uz dlaku

dlani
dlanina
dlani

DLI zajednika krat. za dativ, lokativ i

instrumental
dlijeto
dljetast
dm znak za decimetar
d-mol
dne (zast., dana)
dnevniar

dnevniarka

DLjd.

dnevniarki,

G mn.

dnevnik V jd. dnevnie, N mn. dnevnici

Dnjepar, Dnjepra
Dnjestar, Dnjestra
do> dol
do (glaz.); do (prij.)
doajen
dobaciva

dobauljati (dopuzati)

djevojenje

dobavlja

djevojetina

dobavljaica

djevojetov

dobavljaki

djevojica

dobie (zast.) > dobit(ak), pobjeda

dobijeliti, dobijeljen
dobitak, dobitka, N mn. dobitci, G mn. dobitaka
dobiti, dobijem, dobiven

djevojina

djevojiti

..

djevojura

djevojence

djevojin

I
""",,"

dnevniarki

dj eviki >

G mn.

djevojuljak, djevojuljka, V jd. djevojulje,

mn. dj evoj ulj ci, G mn. djevojuljaka

uv. od djevojka
(se), djevojei (se)

173

dobitniki

dobitniki

dobitnik Vjd. dobitnie, N mn. dobitnici

dobivalac, dobivaoca, Vjd. dobivaoe, G mn.
dobivalaca
dobivanje
dobivati, dobivam
dobiven
dobjei, dobjegnem, dobjegni, dobjegoh,
dobjee, dobjegao, dobjegla, dobjegav(i)
dobjegalac, dobjegaoca, Vjd. dobjegaoe,
G mn. dobjegalaca (dobjeglica)
dobjegavati, dobjegavajui
dobjeglica
dobjegnuti> dobjei
dobjeljivati, dobjeljujem, dobjeljujui
dobjeati
dobjeavati
doboga (pril., veoma, jako, silno, sve je doboga
skupo, ali: uje se pla do Boga)
dobolijevati, dobolijevajui
doboljeti, doboli, dobolio, doboljela,
doboljev(i)
dobo-torta
Dobra (rijeka), DLjd. Dobri
dobrahan, dobrahna (pjes.)
dobrahno (pjes.)
dobrano (pril.)
dobriak, dobrika, Vjd. dobriku, N mn.
dobrici, G mn. dobriaka
dobriica (bot.)
dobriina
dobri

(dobar

ovjek, ir)

dobroinac, dobroinca,
G mn. dobroinaca

V jd.

dobroine,

dobroinaki

Dobrote)
Dobroanka

Dobroanki
dobroudan, dobroudna
dobroudno

dobroudnost, dobroudnou

i dobroudnosti

dobrodoao, dobrodola (prid., dobrodola

prilika); dobro doao! (pozdrav)
dobrodnnost, dobrodunou i dobrodunosti
dobrohotan, dobrohotna
dobrohotnost, dobrohotnou i dobrohotnosti

174

dograivati, dograujem, dograujui

dodavati, dodajem, dodajui

dodekaedar, dodekaedra, G mn. dodekaedara
dodekaneski prema Dodekanez
dodijalost, dodijalou idodijalosti
dodijati, dodijam
dodijavanje
dodijavati, dodijavajui
dodijeliti, dodijelim, dodijeljen
dodiplomski
dodjela
dodjeljiva

dogrepsti, dogrebem
dogrmjeti, dogrmim, dogrmio, dogrmjela,
dogrmjev(i)
dogrtati, dogrem, dogrui
dogustiti, dogustilo mi je
dohaati

dohakati, dohakaem
dohitjeti, dohitim, dohitio, dohitjela > dohitati
(hitro doi)
dohodak, dohotka, N mn. dohodci G mn.
dohodaka
dohoditi, dohoah, dohodei
dohodni
dohodovni

doarati

doo

dohvaati

doaravati

dofen (pov.)

dohvat; na dohvat ruke

dohvatiti, dohvaen
dohvatljiv
dohvatljivost, dohvatljivou i dohvatljivosti
doimanje
doimati se, doimam se i doimljem se, doimajui
se, doimljui se
doista (pril.)
dojahati, dojaem
dojahivati, dojahujem, dojahujui
dojako> dosad
dojica um. od dojka i dojkica

dobrovoljev

doek N

mn.

doeci

(usp.

dogaaj

doetak)

doeka

dogaanje

doekati

dogaati

doekiva

doglavniki

se,

dogaajui

se

doglavnie,

doekivalo

doglavnik V jd.

doekivati, doekujem, doekujui

dogmatian, dogmatina

doekljiv

dogmatiar

dogmatinost, dogmatinou

i dogmatinosti
dogmatski
dogodine (pril., idue godine); drugo je do
godine, npr. od godine do godine
dogodovtina
dogorijevanje
dogorijevati, dogorijevam, dogorijevajui
dogorjeti, dogorim, dogorio, dogorjela,
dogorjev(i)
dogorjetina

mn. doetci, G mn.

doetaka

(dovriti)
i doli
doim (zast., dok)
doinj ati
doi

doitati
doitavati

doka

N mn .. doglavnici

dogmatiki

se

doeti, donem

DL jd. Dobroanki, G mn.

dograivati, dograujem, dograujui

dogrditi, dogrdjeti

dobrovoljnost, dobrovoljnou idobrovoljnosti

Dobruda (zem.)
docentski
docijepiti, docijepim, docijepljen, docijepiv(i)
docjepljenje
docjepljivati, docjepljujem; docjepljujui
docvjetati
docvjetavati

doetak, doetka, N

iz

dograivanje

dodjeljivanje
dodjeljivati, dodjeljujem, dodjeljujui
dodjenuti se (dodirnuti se)
dodola N mn. dodole (folk., osoba koja
sudjeluje udodolama)
dodole, dodola, mn. . r. (folk., nar. obiaj)
dodrijeti, dodrem, dodri, dodrijeh, dodrije, .
dodro, dodrla, dodrt, dodrv(i) i dodrijev(l)
> do derati
dodue i do due, v. 142. i 143.

dobroinstvo

Dobroani (ovjek

dodava
dodavaica

dobrovoljaki

doepati

N mn.

dodai um. od dodatak

dodatak, dodatka, N mn. dodatci, G mn.
dodataka

dobronamjeran, dobronamjerna
dobronamjernost, dobronamjernou i
dobronamjernosti
Dobroselo, Dobrosela (selo kraj D. Lapca),
Dobro Selo, Dobroga Sela (sela kraj
Imotskoga i Zadra)
dobrosretan (zast., sretan)
dobrostivost, dobrostivou i dobrostivosti
dobrostojei i dobro stojei
dobrosusjedski
dobrota (osobina), Dobrota (gradi)
dobrotski prema Dobrota
dobrotvornost, dobrotvornou i
dobrotvornosti
dobrovoljac, dobrovoljca, V jd. dobrovolje,
G mn. dobrovoljaca

dobroinitelj

Dobroanin

doda~i_________________________________________________________d_ok_a_d_(__
~

dOi

DL jd. doki, G mn. doaka i doki (lov.,

ekalite, eka)

dogovara

douti, doujem

doi, doem, doi, dooh,

dogradak, dogratka, N mn. dogradci, G mn.

dogradaka

doao, dola,

doav(i)

J.~.

dohoenje

dohramati, dohramljem
dohrana
dohraniti
dohranjivati, dohranjujem,
dohrliti

dohranjujui

dohvaanje

dojenaki

dojene, dojeneta,

zb.

dojenad

dojeivati, dojeujem, dojeujui,

ns. prema
dojezditi
dojka DLjd. dojci, G mn. dojaka i dojki
dojkica i dojica
dojmljivost, dojmljivou i dojmljivosti
dojueranji

dokad(a) i do kada (ujaem isticanju)

175

dokasna

dometak

dokasna i dokasno i do kasna ljeta, i do kasno

doba
dokazanost, dokazanon idokazanosti

doletjeti, doletim, doletio, doletjela, doletjev(i)

doli (vez., osim, nego)
dolian, dolina

dokaziva

dolinost, dolinou idolinosti

dokaljiv
dok god

dolihocefalan, dolihocefalna > dugoglav

dolihocefalija > dugoglavost

dokinne

dolijeiti, dolijeim, dolijeen

doklaenica

dolijepiti, dolijepim, dolijepljen

dolijetanje
dolijetati, dolijeem, dolijei, dolijeui
dolijevanje
dolijevati, dolijevajui
dolinka DL jd. dolinki, G mn. dolinki; (Sava)
Dolinka (rijeka)
doliti, dolijem, doliven, dolivi
dolnji > donji
dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.)
dolje

doklaenik

V jd. doklaenik, N mn. doklaenici

doklaivati se, doklaujem se, doklaujui se
doklatiti se, doklaen
dokle; dokle god (kako dugo, daleko), doklegod
(donekle, do nekog mjesta)
dokoliar
dokolienje

dokoliiti, dokoliei

dokoljenica
dokoljenka DL jd. dokoljenei, G mn.
dokoljenaka idokoljenki
dokon (besposlen)

doljeivati, doljeujem, doljeujui

dokrajiti

doljepljivati, doljepljujem, doljepljujui

doljev
doljevak, doljevka, V jd. doljeve, N mn.
doljevci, G mn. doljevaka
doljni > donji
doljnji> donji

dokroiti

domaenje

doktori

domai

doktorina

domai, domaknem, domakni, domakoh,

domae, domakao, domakla, domaknut,

dokonanje
dokonati

(se)

dokonavati
dokrajenje

doktoriin

dokuiti, dokuen

domakav(i)

dokuiv

domaica

dokuivati, dokuujem, dokuujui

domain

dokuljiv

dokud(a) > dokle

dokuhati
dokuhavati
dokumentaristiki
dokumenti

dokumentiranost, dokumentiranou i
dokumentiranosti
dokvaiti

dol
dolac, dolca i doca, Vjd. dole i doe, G mn.
dolaca
Dolac (zagrebaka trnica, selo)
dolazak, dolaska, N mn. dolasci, G mn.
dolazaka
doli

176

domainski; domainska

dometati, domeem, domeui

domicati, domi em, domii, domiui
domijesiti, domijesim, domijeen
domijeati
domiljeti, domilim, domilio, domiljela,
domiljev(i)
dominij
Dominika (drava)
Dominie V jd. od Dominik
dominikane V jd. od dominikanac
dominikanev

Dominikanska Republika (drava)

dominion
domiljatost, domiljatou i domiljatosti
domjenak, domjenka, V jd. domjene, N mn.
domjenci, G mn. domjenaka
domnijevati (se)
domnjeti, domnijem
domobranac, domobranea, V jd. domobrane,
G mn. domobranaca
domoi se, domognem se, domogni se,
domogoh se, domogao se, domogla se,
domogav(i) se
domoroe, domoroeta, zb. domoroad
domorodac, domorodca, Vjd. domorode,
N mn. domorodci, G mn. domorodaca
domorodaki

(prid.)

kola

domainstvo> kuanstvo
domaiti, domaei

domahati, domaem
domahivati, domahujem, domahujui
domahnuti
domak, domka, V jd. dome, N mn. domci,
G mn. domaka (um. od dom)
domak, domaka, V jd. domae, N mn. domaci,
G mn. domaka (dohvat, domaaj); biti na
domak ruke
domala> domalo
domalo (uskoro, ubrzo, konj se tovi irazlijenio
se pa domalo ne e biti za trku, ali: nita mi
ne treba do malo zdravlja)
dometak, dometka, N mn. dometci, G mn.
dometaka

doprinesti

dometati

domorotka DL jd. domorotki, G mn.

domorodaka i domorotki
Domovinski rat
don (kao poasni naziv ispred imena
katolikoga sveenika u primorskim
krajevima: don Frane Buli; kao titula uz
ime panjolskog plemia velikim slovom:
Don Juan, Don Quijote)
Don, Dona (rijeka)
donalijevanje
donalijevati
donde (prit.)
Donjec, Donjeca (rijeka)
donjecki
donedavna i donedavno
donekle
donesti> donijeti
donijeti, donesem, donijeh i donesoh,
donijev(i), donio, donijela, donijet i obinije
donesen
Don Kihot (na lik za p. Don QUijote)
donkihoterija > donkihotstvo

donkihotski
donkihotstvo G mn. donkihotstava
donle> donde
donosilac, donosioca, V jd. donosioe, G mn.
donosilaca
donoe,donoeta,zb. donoad

donoenje prema donositi

donuan
donji (kao sastavni dio mjesnih imena pie
se velikim slovom: Donji Lapac, Donji
Miholjac, Donja Stubica; kad nije sastavni
dio imena, nego je slobodan atribut, pie se
malim slovom: donja Posavina)
donjoeljusni

donjogradski
donjolapaki

donj omiholj aki

donjostubiki

doonda i do onda
doondanji
dopadljivost, dopadljivou i dopadljivosti
dopei, dopeem, dopeci, dopekoh, dopee,
dopekao, dopekla, dopeen, dopekav(i)
dop icati prema dopei
dopijevanje
dopijevati (dopjevavati), drugo je dopjevati
doping N mn. dopinzi, doping-kontrola>
dopinka kontrola
dopinki
dopisniki

dopisnik V jd.
dopisnitvo

dopisnie,

N mn. dopisnici

dopjeaiti

dopjevati (svriti pjevanje, drugo je dopijevati)

dopjevavati, dopjevavajui
doplaivati, doplaujem, doplaujui

doplatak, doplatka, N mn. doplatci, G. mn.

doplataka
doplatiti, doplaen
dopletati, dopleem, doplei, dopleui
doplitati, dopliem, doplii, dopliui >
dopletati
dopodne, v. 120.
doprijeti, doprem, dopri, doprijeh, doprije,
dopro, doprla, doprv(i) i doprijev(i)
doprinaati> pridonaati
doprinesti v. doprinijeti> pridonesti

177

doprinijeti

dota kati

Dragica

dotei

doprinijeti, doprinesem, doprinesi, doprinijeh,

doprinije, doprinesoh, doprinese, doprinio,
doprinijela, doprinijevi > pridonijeti
doprinoenje > doprinos
dopumbeni > dopunski
dopusni
dopusnica
dopustiti, dopustim, doputen
dopustljiv i dopustiv
doputenje
doradak, doratka, N mn. doradci, G mn.
doradaka
doraivati, doraujem, doraujui

doskakati, doskaem, doskai, doskakav(i)

(svr., skaui doi); doskaem, doskai,
doskaui (ns. prema doskoiti)
doskitati se, doskitam se i doskiem se, doskitaj
se i doskii se
doskoica
doskoiti

doskora i doskoro (ali: do skora vienja)

doskoro
doslije (zast., dosad)
dosluh N mn. doslusi (tajni dogovor, urovanje)
dosljedan, dosljedna
dosljednost, dosljednou i dosljednosti

dorastao, dorasla

dospijee

doraivati, doraujem, doraujui

doruje

dospijevanje
dospijevati, dospijevajui
dospjelost, dospjelou i dospjelosti
dospjetak N mn. dospjetci, G mn. dospjetaka
dospjeti, dospijem, dospjeh, dospij, dospio,
dospjela, dospjev(i)
dostalac, dostaoca, V jd. dostaoe, G mn.
dostalaca

doreenost, doreenou idoreenosti

dorei, doreem

idoreknem, doreci idorekni,

dorekoh, doree, dorekao, dorekla, doreen,
dorekav(i)
doruak, doruka, N mn. doruci, G mn.
doruaka

dotei, doteem

idoteknem, dotekni, dotekoh,

dotekao, dotekav(i)
dotepenac, dotepenca, Vjd. dotepene, G mn.
dotepenaca
dotepuh V jd. dotepue, N mn. dotepusi
dotee,

doteati
doteavati

doticaj (dodir); *doticaj > dotjecaj

doticanje (dodirivanje)
doticati, dotiem, dotiui (prema dotaknuti)
dotinik V jd. dotini e, N mn. dotinici
dotjecaj> dotok
dotjecanje prema dotjecati (dotok)
dotjecati, dotjeem, dotjeui (prema dotei)
dotjeranost, dotjeranou idotjeranosti
dotjerati
dotjeravati i dotjerivati
dotjeriva

dotjerivanje
dotjerivati, dotjerujem, dotjerujui idotjeravati
dotkati, dotkam
dotle

dovikivati, dovikujem,
doviti, dovijem

dovikujui

dovlaenje

dovlaiti

dovle
dovodac, dovodca, V jd. dovod e, N mn.
dovodci G mn. dovodaca
dovoenje

dovoljnost, dovoljnou idovoljnosti

dovoenje
dovratak, dovratka, N mn. dovratci, G mn.
dovrataka
dovri, dovrgnem > dobaciti
dovfi, dovrem (zast.) > dovriti
dovrh
dovrijei, dovrem (zast.) > dovriti
dovrenost, dovrenou i dovrenosti
dovretak, dovretka, N mn. dovretci, G mn.
dovretaka
dovrvjeti, dovrvim, dovrvi, dovrvjeh, dovrvio,
dovrvjela, dovrvjev(i)
dovui, dovuem, dovuci, dovukoh, dovue,
dovukao, dovukla, dovuen, dovukav(i)

dorukovati, dorukujem, dorukujui

dostavlja

dorzalni
dosad(a) i do sada

dostavljaica

dotoiti

dostavljaki

dotrajalost,

dosaivati, dosaujem, dosaujui

dostii,

dotrati
dotravati

dozlaboga (pril., preko svake mjere, strano)

dozlogrditi

dostignue

dotuenost, dotuenou idotuenosti

dozlogrivati, dozlogrujem, dozlogrujui

dostian, dostina
dostiiv i dostiljiv
dostinost, dostinou i dostinosti
dostojanstvenik Vjd. dostojanstvenie, N mn.
dostojanstvenici
dostojanstvenost, dostojanstvenou i
dostojanstvenosti
dostojnost, dostojnou idostojnosti
dostupaan, dostupana > dostupan
dostupnost, dostupnou i dostupnosti

dotui, dotuem,

dotuci, dotukoh, dotue,

dotukao, dotukla, dotuen, dotukav(i)
dotud i do tuda

doznaiti, doznaim, doznaen

douen

dozrelost, dozrelou idozrelosti

dozreti, dozorim (postati zreo)
dozrijevanje
dozrijevati, dozrijevajui
doivjeti, doivim, doivio, doivjela, doivljen
dpt znak za dioptriju
dr. krat. za doktor, drugi, drugo (i dr.)
dra (korov)
Dra (grad)
draa (bot.)

dosei,

dosegnem, dosegni, dosegoh, dosee,

dosegao, dosegla, dosegnut, dosegavi
dosele (zast., dosad)
doseljeniki

doseljenik Vjd. doseljenie, N mn. doseljenici

dosezati, doseem, doseui
dosean, dosena
dosenost, dosenou i dosenosti
dosije, dosijea> dosje
dosinonji

dosizati> dosezati
dosje, dosjea
dosjeati se, dosjeajui se
dosjeivati se, dosjeujem se, dosjeujui se
dosjelost, dosjelou i dosjelosti (prav.)
dosjetiti se
dosjetka DL jd. dosjetki, G mn. dosjetaka i
dosjetki
dosjetljiv
dosjetljivac, dosjetljivca, V jd. dosjetljive,
G mn. dosjetljivaca
dosjetljivev

dosjetljivost,

178

dosjetljivou

i dosjetljivosti

dostignem, dostigni, dostigoh, dostie,

dostigao, dostigla, dostignut, dostigav(i)

dosuivati, dosuujem, dosuujui

dosuti, dospem, 3. os. mn. dospu

doaptati, doapem, doapi
doae (zast., dolazak); advent, doae (vjer.)
doetati, doeem idoetam, doei i doetaj
doljaki

doljak, doljaka, V jd. doljae, N mn. doljaci

dotaknem, dotakni, dotakoh, dotae,
dotakao, dotakla, dotaknut, dotakav(i)
dotad(a) i do tada
dotakati, dotaem, dotaui
dotai,

dotrajalou

i dotrajalosti

douniki

dounik V jd.
dounitvo

dounie,

N mn. dounici

dovaati, dovaajui

dovde
dovdje > dovde
dovesti, dovedem (vodei dopratiti) dovedi,
dovedoh, doveo, dovela, doveden,
dovedav(i)
dovesti, dovezem (vozei dopremiti) dovezi,
dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla, dovezen,
dovezena, dovezav(i)
dovesti, dovezem (vezui dovriti) dovezi,
dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla
(dovezla), dovezen, dovezav(i)
dovijati se (domiljati se)
dovijek(a) (pril., zauvijek)
dovikati, doviem, doviui

doziivati, doziujem, doziujui

doznaivati, doznaujem, doznaujui

doznanica

draav

draki prema Dra;

Karlo Draki (pov.)

mn. draosijeci (ono ime se sijee
drac) > kosir
drag, draga, drago odr. dragi, draga, drago
dragaDLjd. drazi (dolina, uvala)
Draga DLjd. Dragi (ime); Senjska Draga (selo)
Dragica
draosijek N

179

Dragiin

drjemljiv

Dragiin

dretvi

dragocjen
dragocjenost, dragocjenou i dragocjenosti
dragoa (rijetko, dragost)
dragonja (vol); kao ime volu i Dragonja;
Dragonja (rijeka)
dragost, dragou i dragosti
dragovi, dragoviu moj
dragovoljac, dragovoljca, Vjd. dragovolje,
G mn. dragovoljaca

drevno st, drevnou i drevnosti

drezina
dredati, dredim
Drenik Grad, G Drenik Grada
drhat, drhta
drhtanje
drhtati, drhtim i drhem, drhi, drhui i

dragovoljaki

dragovoljev

dragovoljnost, dragovoljnou i dragovoljnosti

drahma (gr. novac)
dramatian, dramatina
dramatiar
dramatiarev

i dramatiarov
dramatiarka DL jd. dramatiarki, G mn.
dramatiarki
dramatiarov

i dramatiarev

dramatiarski

dramatino
dramatinost, dramatinou

i dramatinosti

dramatski
dramaturki
drap tkanina
drastian, drastina

drastinost, drastinou

i drastinosti

drakati
Drako
draeja
draesno
draesnost, draesnou i draesnosti
draest, draeu i draesti
draestan, draesna
draica um. od draga
drailac, draioca, V jd. draioe, G mn.
drailaca
dreanje
dreati, dreim, dreei
dreav

dreiti > dreati

dren (cijev, cjevica), drugo je drijen
Drenopolje (zem.)
Drenovac (mjesto)
drenovaki prema Drenovac
Dresden (zem.)
dresina > drezina

180

drhtei

drhtavac, drhtavca, Vjd. drhtave, G mn.

drhtavaca
drhtavica
drhtjeti, drhtim, drah, drhtio, drhtjela, drhtei
drhnuti i drhtnuti
drhtuljiti
drhturiti
drijem
drijemak, drijemka, N mn. drijemci, G mn.
drijernaka
drijemalac, drijemaoca, Vjd. drijemaoe,
G mn. drijemalaca
drijemalica
drijemalo
drijeman, drijemna; kamp. drjemniji >
drjemljiv
drijemanje
drijemati, drijemam i drijemljem, drijemajui i
drijemljui

dri.iemavac, drijemavca, Vjd. drijernave,

G mn. drijemavaca > drijemalac, visibaba,
drijemavica (sova)
drijemavica (bolest, sova)
drijemina > drjemina
drijeme ljd. drijemeom> drijem
drijemovac, drijemovca (bot.)
drijen N mn. drijenovi, drugo je dren
drijenak, drijenka, N mn. drijenci, G mn.
drijenaka
drijenje (zb. od drijen)
drijeenje
drijeiti, drijeen, drijeei
drijeti, drem (zast.) > derati
drijevo (zast.) > drvo, brod
dripac, dripca, V jd. dripe, G mn. dripaca

drjemeljiv
drjemljiv

drjemljivac, drjemljivca, V jd. drjemljive,

G mn. drjemljivaca
drjemljivica
drjemljivko
drjemljivost, drjemljivou i drjemljivosti
drjemniji kamp. od drijeman
drjemnuti
drjemOVac > drijemovac
drjemovan
drjemovka > visibaba
drjemovnost, drjemovnou i drjemovnosti
drjemucati
drjemuckati
drjemucnuti
drjeni, V. i 45.3.

drskost, drskou i drskosti

dri um. od drak
drkati (huckati viui dr!)
druga, druge, drugi
drugaije i drukije
drugaiji i drukiji

drjeni

drugoroeni

drjenik
drjenov
drjenovac

drugovrstan, drugovrsna
druid (keltski sveenik)
druidski
drukije i drugaije
drukiji i drugaiji
drutvenost, drutvenou i drutvenosti
drutvo; Drutvo hrvatskih knjievnika,
Drutvo hrvatskih skladatelja, Hrvatsko
filoloko drutvo, Hrvatsko prirodoslovno
drutvo
drueljubiv
drueljubivost, drueljubivou i
drueljubivosti
drueljubije
drui um. od drug
druine, druineta, zb. druinad
drvar (radnik)
Drvar (gradi)

drjenovaa

drjenovica
drjenovina
drjenjina
drjenjinica
drjenjinovica
drlja
drljaa

drmadija (drmator)
drme (ples)
drme > drme
drobac, dropca, Vjd. drop e, G mn. drobaca
drobak, dropka, N mn. dropci, G mn. drobaka
drobljivost, drobljivou i drobljivosti
drogerija
dronjak, dronjka, Vjd. dronje, N mn. dronjci,
G mn. dronjaka
dronji

dropac, dropaca

(zoo!.)
> drozdi
droka DL jd. droki, G mn. droki (koija)
drozak, drozga, N mn. drozgovi > drozd
drozdi um. od drozd
drozd ovi (mali drozd)

droi

droanica

dr, sc.

dripina
drjemina,

drjemlji_v_a_c__________________________________________________________d_r_v_~_e_d_a_c

V. i 45.3.

droe
droenica > droanica
drsko prema drzak

drugari
drugarina
drugariin

drugdje
drugi, druga, drugo; drugi put; Drugi svjetski
rat
drugobratued
drugojaije> drukije
drugojaiji> drukiji

drvee
drvenjaa

drveniti (se) (postajati drven)

drvenjenje prema drveniti
drvlje
drvnoindustrijski
drvocjep
drvodjelac, drvodjelca, V jd. drvodjele,
G mn. drvodjelaca
drvodjelja
drvodjeljac, drvodjeljca, V jd. drvodjelje,
G mn. drvodjeljaca
drvodjeljstvo
drvojedac, drvojedca, N mn. drvojedci, G mn.
drvojedaca

181

drvojetka

dugoratski

drvojetka DLjd. drvojetki, G mn. drvojedaka i

drvojetki

dubiti, dubjm (stajati uspravno), dubljah,

drvoreev

dubiti, dl1bjm > dupsti

dubi (port.)
duble, dublea (nepravo zlato)
dublirati (film., biti dubler)
dubljenje prema dubiti, dubim, v. dubenje
dubljina> dubina
duborezac, duboresca > rezbar
dubokoumnost, dubokoumnou i
dubokoumnosti

drvorezac, drvoresca, V jd. drvoree, G mn.

drvorezaca
drvorezaki prema drvorezac i drvoreza
drvosjea

drvosjek> drvosjea
drvoto

drvotoac, drvotoca,

G mn.

drvotoaca

drvotoan

> crvotoan
drvotoina > crvotoina
drvotrev prema drvotrac
drvotrac, drvotrca, V jd. drvotre, G mn.
drvotraca
drzak, drska
drzniki

drznik V jd. drznie, N mn. drznici

drzovitost, drzovitou i drzovitosti> drskost

Dubravica

djelo)

N mn.

dravno odvjetnitvo
dravnopravni
dravotvorac, dravotvorca, V jd. dravotvore,
G mn. dravotvoraca
dravotvornost, dravotvornou i
dravotvornosti
dre

Dubrovnik V jd.

G mn.

Dubrovnie

duani
duandija

dukati

um. od dud

dudovaa

dualist
dnalistiki

dugaak

duba

Duga Resa (naselje)

Dugi Dol (naselje)
Dugi otok (otok)
Dugi Rat (naselje)

>

dupac

dubak, dupka (uduben, ugnut)

dubak, dupka, N mn. dupci, G mn. dl1biikii
dubem prema dupsti
dubenje prema dupsti
Dubica; Hrvatska Dubica, Bosanska Dubica
Dubianin

N mn. Dubiani
Dubianka DL jd. Dubianki, G mn. Dubianki
dubiki; bosanskodubiki

dubinomjer
dubiozan, dubiozna (sumnjiv)
dubioznost, dubioznou i dubioznosti
(sumnjivost)

182

(koji se odnosi na duhanje, koji slui za

duhanje) > puhai

duanski
dudi

dugobradi

dugocvjetan, dugocvjetna
dugoasan, dugoasna> dosadan
dugoljetan, dugoljetna > dugogodinji
Dugootoanin prema Dugi otok
dugootoki prema Dugi otok
Dugopolje (naselje)
dugopoljski
dugoprsti

dugoratski prema Dugi Rat

u dugi dugovetni

duhai

duandijski

dudukati, duduem, duduui

duga DLjd. dugi i duzi (na bavi); duga
DLjd. dugi (na nebu)

drei

obino

dugovjenost, dugovjenou i dugovjenosti

dugovjek
dugovremen
dugovremenost, dugovremenou i
dugovremenosti
duh V jd. due, N mn. dusi i duhovi; Duh Sveti
(ime), Duhovi (blagdan)
duha > puha
duhaki (koji se odnosi na duhae) > puhaki

Dubrovani

duhalica > puhaljka

duhan
duhandija
duhanite
duhaniti
duhankesa
duhanski
duhanje > puhanje
duhati, duem (glaz.) > puhati
duhnuti, duhnem
duhoborac, duhoborca, Vjd. duhobore,
G mn. duhoboraca
duhovan, duhovna
Duhovi (blagdan), v. duh
duhovidac, duhovidca, V jd. duhovide,
N mn. duhovidci, G mn. duhovidaca
duhovit
duhovitost, duhovitou i duhovitosti
duhovni
duhovnica > redovnica
duhovniki

duhovnik V jd.

(pov.)
dulineja

(alj., draga, dragana, po junakinji

Cervantesova romana)

duljenje
duljinomjer
dumaa

dugoui

duan

dravni odvjetnik i

dukatski
Dukljanin N mn. Dukljani; Pop Dukljanin

dugovjean,dugovjena

Dubrovanka DL jd. Dubrovanki,

Dubrovanki > Dubrovkinja

dravnoodvjetniki prema

Dugoselac, Dugoselca, V jd. Dugosele,

G mn. Dugoselaca
Dugoseika DL jd. Dugoseiki, G mn. Dugoseiki
Dugo Selo (naselje)
dugoselski
dugosjen
dugotrajan, dugotrajna

dubrovaki; dubrovaka republika i

Dubrovaka Republika (pov.); Rijeka
dubrovaka (zem.); Dubrovako-neretvanska

drak, drka, N mn. drci, G mn. draka

dravnie V jd. od dravnik
dravnitvo

(ime)
dukati

dugovetan, dugovetna,

upanija

duhovnitvo
duhovnost, duhovnou i duhovnosti
duhovski
duka DLjd. duki (vojvoda); Duka DLjd. Duki

dugoronost, dugoronou idugoronosti

Dubravkin

Dubrovanin

dUbaac, dubaca

dugoroan, dugorona

Dubravka DL jd. Dubravki (ime), Dubravci

dra

dravniki

Dugoreanin N mn. Dugoreani

Dugoreanka DL jd. Dugoreanki, G mn.
Dugoreanki
dugoreki

dubei

(Gundulieva

dvadesetaa

Dugoreanin

duhovnie,

N mn. duhovnici

Dumas; Dumas Otac, Dumas Sin

dum-dum
dumdum-metak> dumdumski metak
dumping> damping
dunuti (iznenada doi); drugo je duhnuti
dunjovaa
dupac

(bot.)

dupke (priZ.)
dupkom (pril.)
duplijer > duplir
duplir
dupsti, dubem (praviti udubinu), dubljah i
dubijah, dubei, dubao, dubla, duben
dur; dur-akord, dur-Ijestvica, e-dur (glaz.)
duraluminij
duak; ispiti na duak
duevnost, duevnou i duevnosti
duini

duik (znak N)
duniki
duobriniki

duobrinik V jd. duobrinie, N mn.

duobrinici
duogupka DL jd. duogupci i duogupki,
Gmn. duogupkiiduogubaka
duvak N mn. duvaci (folk., koprena, veo)
dudevi

duinomjer
duniki

dunik V jd. dunie, N mn. dunici

dunosni
dunost, dunou i dunosti
dva, dvaju, dvama (2)
dvadesetaa > dvadesetica

183

dvadesetak

dvomjeseje

dvadesetak, dvadesetka, N mn. dvadesetci,

G mn. dvadesetaka

dvodimenzionalnost, dvodimenzionalnou i
dvodimenzionalnosti

dvadesetetverosatni

dvoglasniki

dvadesetka DLjd. dvadesetki, G mn.

dvadesetaka i dvadesetki > dvadesetica
dvadesetogodinjak V jd. dvadesetogodinjae,
N mn. dvadesetogodinjaci
dvadesetogodinji
dvadesetorica

dvoglasnost,

dvadesettrei

dvanaesnini prema

dvanaesnik
dvanaesnik N mn. dvanaesnici
dvanaest (12)
dvanaesterac, dvanaesterca, V. jd.
dvanaestere, G mn. dvanaesteraca

zb. dvogoad
dvogodac, dvogodca, N mn. dvogodci, G mn.
dvogodaca
dvogodinjak V jd. dvogodinjae, N mn.
dvogodinjaci
dvogodinji
dvogotka DL jd. dvogotki, G mn. dvogodaka i
dvogotki
dvogupka, dvogupci, G mn. dvogubaka i
dvogupki (zast., duplikat)
dvojaiti, dvojaei
dvojajani

dvanaestodnevni
dvanaestogodinjak V jd. dvanaestogodinjae,
N mn. dvanaestogodinjaci
dvanaestogodinji

dvojbenost,

dvanaestomjeseni

dvanaestpnt, dvanaest puta

dvaput i dva puta
dvije, dviju, dvjema
dvijetisui i dvijetisuiti (2000.)
dvjesta> dvjesto (200)
dvjestogodinji
dvjestogodinjica
dvjestoti (200.)
dvjestotisui i dvjestotisuiti (200 000.)

dvoboan,dvobona
dvobraan,dvobrana

dvobranost, dvobranou i dvobranosti

dvobrazdan, dvobrazdni, dvobrazdni plug
dvocijevan,dvocijevna
dvocijevkaDLjd. dvocijevki, G mn.
dvocjevaka, dvocijevki
dvocjevac, dvocjevca, G mn. dvocjevaca

dvoinki

dvolan

dvolanost, dvolanou i dvolanosti

dvodihalica
dvodijelan, dvodijelna
dvodimenzionalan, dvodimenzionalna

184

denet

dvomjeseni
dvomjesenik

dvotoka DL jd. dvotoki,

dvotoki > dvotoje

dvomjeseno

dvotraan, dvotrana

dvonedjeljni, od dvije nedjelje, inae >

dvotjedni
dvonoke
dvonoac, dvonoca, V jd. dvonoe, N mn.
dvonoci, G mn. dvonoaca
dvooblian, dvooblina
dvooblinost, dvooblinou i dvooblinosti
dvopartijski > dvostranaki
dvopek N mn. dvopeci
dvopjev G mn. dvopjeva
dvopreg N mn. dvoprezi
dvorac, dvorca, V jd. dvore, G mn. dvoraca
dvoredac, dvoredca, N mn. dvoredci, G mn.
dvoredaca
dvorini
dvorodac, dvorodca, V jd. dvorode, N mn.
dvorodci, G mn. dvorodaca
dvoroac, dvoroea, Vjd. dvoroe, N mn.
dvoroci, G mn. dvoroaca
dvoruan,dvoruna
dvosedmini
dvosjean>

> dvotjedni
dvosjekli

dvolian, dvolina

dvosjed
dvosjedac, dvosjedca, N mn. dvosjedci, G mn.
dvosjedaca
dvosjek> dvosjekli
dvosjemen
dvoslonost, dvoslonou i dvoslonosti
dvosmjeran, dvosmjerna
dvosmjernost, dvosmjernou idvosmjernosti
dvospolac, dvospolca, Vjd. dvospole, G mn.
dvospolaca
dvospolan, dvospolna
dvospolnost, dvospolnou i dvospolnosti

dvoliiti, dvoliei

dvostavani

dvolije

dvolinost, dvolinou

dvostih N mn. dvostisi, G mn. dvostiha

dvostjen

dvolinjak

dvostranaki

dvokolosijean, dvokolosijena

dvoetvrtinski

dvoinaka

i dvojbenosti
dvoje, dvojeta, zb. dvojad > blizane
dvojica um. od dvojka> blizanka
dvoje G dvojeg(a), dvog(a), D dvojem, dvom,
L dvojem i dvorne, I dvojim(a), dvoma,
mn. NAV dvoji, dvoje, dvoja, G dvojih, DLJ
dvojim(a); u dvoje
dvojezinost, dvojezinou i dvojezinosti
dvojica
dvojina
dvojinski
dvojka DL jd. dvojci, G mn. dvojaka i dvojki>
dvica (kao brojka i ono io ona oznauje)
dvojnice
dvojniki prema dvojnik
dvojnie V jd. od dvojnik
dvojnitvo G mn. dvojnitava
dvojnost, dvojnou i dvojnosti

(11200 000)

G mn.

dvojbenou

dvojezian, dvojezina

dvjestotnina (11200)

dvoinka DL jd. dvoinki,

i dvoglasnosti

dvogoe, dvogoeta,

dvanaesteraki

dvjestotisuina

dvoglasnou

dvomjeseni

i dvolinosti
V jd. dvolinjae, N mn. dvolinjaci

dvoluan, dvoluna

dvostruiti, dvostruei

dvoljetac, dvoljetea, N mn. dvoljetci, G mn.

dvoljetaka
dvoljetni > dvogodinji
dvoljetnica (bot.)

dvostupani> dvostupani

dvome

dvomjesean, dvomjesena

dvokrnjak N mn. dvokrnjaci

dvotaktan, dvotaktna

dvomjeseje

dvotoje

dvostupani

(koji ima dva stupca)

dvosveani

dvosvezani

G mn.

dvotoaka

dvotreinski

dvouka, dvouki i dvouci, G mn. dvouaka i

dvouki
dvovalentnost, dvovalentnou i dvovalentnosti
dvovlae > dvovlae
dvovlasniki (koji se odnosi na dvovlasnike)
dvovlasnik V jd. dvovlasnie, N mn. dvovlasnici
dvovlasnitvo G mn. dvovlasnitava
dvovlae

dvovrstan, dvovrsna
dvoznaan, dvoznana
dvoznanost, dvoznanou i dvoznanosti
dvozubac, dvozupca, Vjd. dvozupe, G mn.
dvozubaca
dvozupka DL jd. dvozupci, G mn. dvozubaka i
dvozupki
dvoenac, dvoenca, V jd. dvoene, G mn.
dvoenaca
dvoian, dvoina

Dy znak za distrozij
o (delta), npr. o-zrake

D
d (v. 4. i 21.)
daba> dabe
dabe> badava, besplatno, uzalud, na dar
Dafer
damahirija> republika; Socijalistika
Libijska Arapska Narodna Damahirija>
Socijalistika Libijska Arapska Narodna
Republika
dambo (engl. jumbo) > golem, velik, divovski
dambodet (zrak., velemlanjak)
damija; Careva damija (u Sarajevu)
damijski
dapati (razg.) > otimati, grabiti
dbun > bun, grm
dehenem (musl.) > pakao
delat> krvnik
delatski
de~ (vrsta pekmeza)
demat (musi. vjerska opina)
demper
demzbondovski prema James Bond
denaza (musI.) > sprovod
denet (musi.) > raj, nebo

185

denetski

alski

-------------------------------~

denetski
dentlmen> gospodin
dentlmenski
dep
dep ar
deparac,deparca
deparica
deparo> dep ar
depi

depina
depni
depokradica> depar
depovina
dersej (vrsta tkanine)
det (mlanjak)
detset (bogatai, mondenci)
detsetovac, detsetovca, V jd. detsetove,
G mn. detsetovaca > bogata, mondenac
detsetovski > bogataki, mondeni
dez Uazz)
dez-bend> dez-sastav, dez-orkestar
dezer > dezist
dez-glazba
deziranje
dezirati (svirati dez)
dezist
dezistiin
dezistiki

dezmen > dezist

dez-orkestar, dez-orkestra
dez-sastav
dezva G mn. dezava, dezvii i dezvi
dezvica
Dibnti, Dibutija; Republika Dibuti (drava)
dihad (sveti rat)
diju-dicu, diju-dicua (port.)
dilit (koplje)
dilitati se
dilitnuti se
din (itna rakija)
Dingis-kan
dingl (najavnica)
dins (eng!. jeans; platno. traperice)
dins-hlae > traperice
dinsice > traperice
dins-konlja
dins-moda
dins-odjea

186

ardin>

dins-suknja
dip (automobil)
Divo (ime)
doger (trkac"')
doging (trc"'anje)
dogirati (trc"'ati)
dojstik (svesmjernica)
dokej
dokejski
doker
dombovit (neravan, o putu, livadi)
don ka > dunka
Dore (ime); Dore Dri
duda
dudo
dul (fiz.) od Joule
dumbus> graja, vreva, zbrka, nered
dungla > prauma
dunka DLjd. dunki, G mn. dunki
(dalekoistoc"'na brodica)
duboks
dus (sok)

aci,

G mn.

ubre, ubreta>

ukaDLjd. uki,

avolad

rua
(crvena slatka jabuka);
(zbirka Vrazovih pjesama)
ulistan > ruinjak
umbir (vrsta mirodije)
urevac, urevca (grad)
urevaa (gljiva)

avolji

urevaki

eeran, eerna

> veseo, pripit

em, ema, N mn. emovi (dio orme); drugo je
dem
eram, erma i erma, erme
enova> Genova
enoveanin > enovljanin iGenovljanin
enovljanin N mn. enovljani iGenovljani
enovljanka DLjd. enovljanki, G mn.
enovljanki iGenovljanka
enovski i genovski

urevanin

erdan

uve

erdani
erdap

akovati, akujem, akujui

akovanin,

N mn. akovani, prema akovo

akovanka DL jd. akovanki, G mn.
akovanki
akoviani,

mladi

ikan

ikati, ikam
iknuti

inuha

prema

io

akovica
akovianka DL jd. akovianki,
akovianki

G mn.

(revolucionar),

akovo

kraj)
v. Gjalski

> naunica, biserak

(usklik)

ipati
ipiti

ipnuti, ipnem

akoviki prema akovica

akovtina (akovac"'ki

(bot.)
(ime)

uriin
urmanec, urmanca

"uro

isati

(skakati)
skoc"'iti)
isnuti (naglo skoc"'iti)
ogat (konj bijelac)
ou (potplat)
isiti (naglo

(zem.)

uro, ure

utura
nture>

ujedno, poprijeko, jedno s drugim

mladoenja,

zarunik

ilko

akovica

G mn.

(klisura)

erma

akovaki prema akovo

urevani

uric(a)
urica

uvegija>

> brzica;

N mn.

ulabije

urevanka DL jd. urevanki,

urevanki

eref

akonski

akovi; uro akovi

akovi" (tvornica)

ukiin prema ukica

ulabija

avolski

i eram
erz > momak,
erzelez Alija

gnoj, smee
Vjd. uka

ul>

avolov

(poslastica)

alski, alskoga,

zb.

avoli

akonat

ubrad, ubradi

avolast

avoliin

aka

ubar,

(prezime); orieva ulica (u Zagrebu)

napit
ubra> gnoj, smee

avolan, avolana

erdap

(grad)
akovianin N mn.

avolci,

avolica

akon

akonija

ornut>

ori

avolina

aki

N mn.

avO, avola;

avoli

ai
ae,

ore

avole, avoleta,

ae, aeta

Vjd.

oniti

vrt, perivoj

atvo
avao, avla,

G mn. avala
do avola
avolak, avolka, V jd. avole, N mn.
G mn. avolaka

ak

efijaltski

ardin

--------------------------------------

meunarodna

krat. za istok (eng!. East, hrv.

krat. I)
eda (vez., zast.); eda li
Eden (bib!., kraj na Bliskome istoku), pren.
Eden i eden (raj)
Edhem (ime); Edhem-efendija
Edipov kompleks
edmemoar
Eduard
E-dur
EEG krat. za elektroencefalogram i
elektroencefalografiju
efendijski
efeki prema Efez
Efijalt (grc"'ki izdajica pren. i efijalt)
Efijaltov
efijaltski

187

efikasnost

eksces

efikasnost, efikasnou i efikasnosti>

uspjenost, djelotvornost
egalizacija
egalizacijski
Egejsko more (zem.)
Egidije
Egipat, Egipta; Arapska Republika Egipat
(drava)
egipatski prema Egipat
Egipanin N mn. Egipani
Egipanka DL jd. Egipanki, G mn. Egipanki
egiptoloki
egocentrian, egocentrina
egocentrinost, egocentrinou
egocentrinosti

egoist> sebinjak, samoivac

egoistian> sebian
egoistiki> sebian, sebino
egoistino

>

sebino

egoistinost, egoistinou

egoistinosti

sebinost

egoizam, egoizma> sebinost

egzaktan, egzaktna
egzaktnost, egzaktnou i egzaktnosti
egzaltacija
egzantem (koni osip)
egzarh N mn. egzarsi
egzeget
egzegetika DL jd. egzegetici
egzegeza
egzekucija
egzekucijski
egzekutiva > izvrna vlast
egzekutivni > izvrni
egzekutor> izvritelj, krvnik
egzekvatura
egzem (perutac)
egzemplar> primjerak, uzorak
egzercir > vj eba
egzil> progonstvo
egzistencija
egzistencijalist

>

ekselencija> ekscelencija
ekshalacij a
ekshibicija
ekshibicijski
ekshibicionist

egzogamija
egzogen> izvanjski
egzorcist
egzorcizam, egzorcizma
egzoterian, egzoterina

ekshibicionistiki

egzotermian, egzotermina

egzotian, egzotina
egzotinost, egzotinou i egzotinosti

egzotika DL jd. egzotici

egzudat > eksudat
ehinokok N mn. ehinokoki > pasja trakavica
ehinokokni
ehkati, ehkam (uzvikivati eh)
eho (s. r.) N mn. eha > jeka, odjek, odzivEiffelov toranj
eis (glaz.)
ekave V jd. od ekavac
ekcem> egzem
EKG krat. za elektrokardiogram i
elektrokardiografiju
eklektiar > eklektik
eklektiki

eklektik V jd.

eklektie,

N mn. eklektici

ekliptiki

ekliptika DL jd. ekliptici

ekologija
ekologistiki

ekoloki
ekonomajzer> predgrija
ekonomian, ekonomina

ekonomiki

> ekonomski

ekonominost, ekonominou

egzistencijalistiki

ekscentrian, ekscentrina

egzistencijalizam, egzistencijalizma
egzistencijalni> egzistencijski
egzistencijski
egzistirati (postojati, ivjeti, ivotariti)
egzodus (izlazak, istup)

ekscentrinost, ekscentrinou

188

ekonominosti

ekonomija
ekonomikaDLjd. ekonomici
ekopatrola (ekoloki nadzor)
ekorazvoj (ekoloki razvoj)
ekosustav (ekoloki sustav)
ekrandija
eks. krat. za ekspresivno
eks car > rascar
ekscelencija> preuzvienost; Vaa
Ekscelencija, Njegova Ekscelencija

ekscentrinosti

ekscerpirati
ekscerpt> ispisak, izvadak
eksces> ispad, izgred

ekvinokcij

ekselencija

ekshibicionizam, ekshibicionizma
ekshorta (pouka, kratki govor)
ekshumacija
ekshnmirati
ekskavator
eksklamacija
ekskluzivan, ekskluzivna
ekskluzivnost, ekskluzivnou i ekskluzivnosti
ekskomunicirati > izopiti
ekskomunikacija> izopenje
ekskomunikacijski
ekskralj > raskralj
ekskurs> zastranjenje
ekskurzija
ekskurzist
eksodus> egzodus, izlazak, istup
ekspander > rastezaljka
ekspanzer > rastezaljka
ekspanzija
ekspanzivan, ekspanzivna
ekspatrijacija
ekspedicija
ekspedicijski
ekspedirati
ekspedit
ekspeditivan
eksperiment> pokus
eksperimentalni> pokusni
ekspert> vjetak, strunjak
ekspertiza> vjetaenje
ekspiracija > izdisaj
ekspiratorni > izdisajni
eksplicitan, eksplicitna> izriit, jasan
eksplicite> eksplicitno
eksplicitno> izriito, izrijekom, jasno
eksplikacija > objanjavanje, tumaenje
eksplikativni> objasnidbeni
eksploatacija> izrabljivanje, iskoritavanje
eksploatacijski
eksploatirati> izrabljivati, iskoritavati
eksplozivnost, eksplozivnou i eksplozivnosti
eksponat> izloak

eksponencijaini
eksponent
eksponirati
eksport> izvoz
eksportni> izvozni
ekspozej > izvjetaj, izlaganje, prikaz
ekspozicija
ekspozit > izloak
ekspozitura> ispostava
ekspres
ekspresija
ekspresionist
ekspresionistiki

ekspresionizam, ekspresionizma
ekspresivan, ekspresivna> izraajan
ekspresivnost, ekspresivnou i ekspresivnosti
ekspresni
ekspres-restoran> ekspresni restoran
eksproprijacija> izvlatenje
eksproprijator > izvlastitelj
eksproprirati > izvlastiti
ekstatian> ushien, uznesen
ekstaza> ushit, zanos
ekstenzivan, ekstenzivna
ekstenzivnost, ekstenzivnou i ekstenzivnosti
eksterijer> vanjtina
eksteritorijalan, eksteritorijalna
eksteritorijalnost, eksteritorijalnou i
eksteritorijalnosti
eksterni> vanjski
ekstradicija> predaja, izruenje
ekstradirati > predati, izruiti
ekstradobit > naddobit
ekstrahirati > izvlaiti, izdvajati
ekstrakcija
ekstrakt
ekstraprofit> naddobit
ekstravagancija> neobinost
ekstremistiki

eksudat (med.)
Ekvador; Republika Ekvador (drava)
Ekvadorac, Ekvadorca, V jd. Ekvadore
Ekvadorka DLjd. Ekvadorki, G mn. Ekvadorki
Ekvatorska Gvineja; Republika Ekvatorska
Gvineja (drava)
ekvilibrij
ekvinocij > ekvinokcij
ekvinokcij > ravnodnevica

189

ekvivalentan

eocen

ekvivalentan> jednakovrijedan
el. krat. za elektrotehniki

elevacijski
elipsoid

elastian

eliptian, eliptina

elastinost, elastinou

Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta

Ugarska
elizej ski; Elizejske poljane, Elizejska palaa (u
Parizu)
Elzas > Alsace
elzaki > alsaki
e-mail> e-pota
emajl i emalj
Emanuel
embrij, embrija> zametak
embrion > zametak
emfatian, emfatina > zanosan, ushien
emfizem
emigrantski
Emilijan
emisijski
emocionalan> emotivan
emotivan> osjeajan
emotivnost, emotivnou iemotivnosti >

i elastinosti
Eldorado, pren. i eldorado
elejac, elejca, V jd. eleje, G mn. elejaca (fil.)
elejski (fil.)
elegantnost, elegantnou i elegantnosti >
otmjenost
elegian, elegina
elegiar

eleginost, eleginou

i eleginosti

elektri an, elektrina

elektriar

elektriarev

i elektriarov

elektriarski

elektriki> elektrini
elektrini

elektrifikacija
elektrifikacijski
elektroakustian
elektroakustiki

elektroakustika DL jd. elektroakustici

osjeajnost

elektroanalitiki

empiriar

elektroanaliza

empirijski
emporij > trgovite
emu, emua (zool.)
encim > enzim

elektrodinamiki

elektrodinamika DL jd. elektrodinamici

elektroenergetski
elektrohidrauliki

endemian, endemina

elektroindustrija
elektroinstalater
elektrokemijski
elektrolitski

Eneida
Eneja Uunak iz Eneide)
Enejin

elektromehaniki

energetski

elektrometalurgija
elektromotor
elektroniar
elektroniki

elektroosmotski
elektronvolt (fiz.)
elektroprivreda

energetiar

energian, energina

engl. krat. za engleski

Engleska DLjd. Engleskoj (v. Velika Britanija)
engleski
Engleskinja
enigmatian, enigmatina > zagonetan
enigmatski

elektrostatiki

enklitian, enklitina

elektrostatika DLjd. elektrostatici

enterijer> interijer
entuzijast

elektrotehniar
elektrotehniki

entuzijastiki

elektrotehnika DLjd. elektrotehnici

elementarnost, elementarnou i
elementarnosti

entuzijazam, entuzijazma
enzim
eocen (geol.)

190

eoJit_------------------------------E-u-r-ip-i-d
etatistiki

eoJit (arheo!.)
eolitski
eozoik N mn. eozoici (geol.)
eozojski prema eozoik
epentetski

eterian, eterina
eterinost, eterinou

i eterinosti

etian, etina

etiar

epiar

etiki

epidijaskop
epikureizam, epikureizrna
epikurejac, epikurejca, V jd.
G mn. epikurejaca
epilepsija> padavica

etiologija
Etiopija; Savezna Demokratska Republika
Etiopija (drava)
etiopijski> etiopski
Etiopljanin N mn. Etiopljani
Etiopljanka DLjd. Etiopljanki, G mn.
Etiopljanki
etiopski
etno krat. za etniki

epikureje,

epileptian
epileptiar> padaviar
epileptiki

episkopija
epizodian, epizodina

etniki

epoha DL jd. eposi i epohi

epohalnost, epohalnou i epohalnosti
e-pota
erbij znak Er
erbijski
ergela
Eritreja; Drava Eritreja (drava)
Ero, Ere

etnogenetski prema etnogeneza

etnol. krat. za etnoloki
etnopark (etnoloki park)
etnoselo
Etrurac, Etrurca, V jd. Etrure, G mn. Etruraca
Etrurija (pov.)
Etrurka DLjd. Etrurki, G mn. Etrurki
etrurski
Etruanin N mn. Etruani > Etrurac
Etruanka DLjd. Etruanki, G mn.
Etruanki > Etrurka
etruanski > etrurski
etui, etuija, N mn. etuiji
Eu kem. znak za europij; krat. za Europa, EU
kratica za Europska Unija
eudemonizam

erotian
erotiar

erotiki>

erotski

erotinost, erotinou

i erotinosti

erotika DLjd. erotici

erotski
Es znak za ajntajnij
esej, eseja
esejist
esejistiki

esesovac, esesovca, V jd. esesove, G mn.

esesovaca
eshatologija
esp res o kava
establiment
establimentski
. estetian, estetina (ukusan, lijep)
estetiar

estetiki> estetski
estetski
Estonac, Estonca, V jd. Estone
Estonija; Republika Estonija (drava)
Estonka DL jd. Estonki, G mn. Estonki
estonski

enfemistiki

eufonija
eufonijski
euforian, euforina

euforija
Eugen
euharistiki> euharistijski
euharistija
euharistijski
eukaliptus
euklidovski
eunuh V jd. eunue, N mn. eunusi> ukopljenik
eunuki
Eurazija
eurazijski
Euripid

191

euro

farerski

euro, eura
eurodolar
eurodizel
Europa
europeizacija
europeizam, europeizma
Europska Unija (EU)
europij znak Eu
europijski prema europij
Europljanin N mn. Europljani
Europljanka DL jd. Europijanki, G mn.
Europijanki
europski; Europska zajednica (EZ)
europeizirati
europejtina
Eurovizija
Eustahijeva cijev
Euzebije
eV znak za elektrovolt

farenhajt, Fahrenheitov stupanj; F (kem.)

znak za fluor
fabriki> tvorniki

fauk

fakati

> hvatati, loviti

fauk> kopile
faeton (koija); Faeton (mit.)
fair play i ferplej > potena igra
fajansa
fajansni
fakini
fakinina
faktian> injenian, stvaran
fakultet (opi pojam) Fakultet prometnih
znanosti, Katoliki bogoslovni fakultet,
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu;
Fakultet (skraeno ime odreenoga
fakulteta)
fakultetski
Falaka (njem. Pfalz)

evanelist
evanelistar

evanelski

i evaneoski
evanelje (kranska poruka), Evanelje
(odreena knjiga), iz Evanelja po Marku

falaki

falake, falaka (pov., vrsta muila)

falangistiki

falian, falina

evaneoski

evangeliki

evangelik N mn. evangelici

eventualnost, eventualnou i eventualnosti
evidentiar

evidentnou i evidentnosti
oitost, oiglednost, oevidnost

evidentnost,

>

evolucijski
evolucionirati> evoluirati
evolucionist
evolucionizam
evoluirati
Evropejac, Evropejca, Vjd. Evropeje (zast.) >
Europejac, Europljanin
Evropejka DL jd. Evropejki, G mn. Evropejki
(zast.) > Europejka, Europljanka
Ezop
ezopovski
ezoterian

> pokvaren, laan

fliliti > nedostajati, manjkati

Falklandi, Falklanda mn. m. r. (argentinski
Malvini, Malvina)
falset (glaz.)
falsificirati> krivotvoriti
falsifikacija > krivotvorenje
falsifikat, falsifikata> krivotvorina
falsifikator > krivotvoritelj
falzet > falset
familijarnost, familijarnou i familijarnosti
fanariot
fanatian, fanatina
fanatiki
fanatino st, fanatinou i fanatinosti
fanatik V jd. fanatie, N mn. fanatici
fantastian, fantastina
fantastinost, fantastinou

fantastinosti

fantazmagorian, fantazmagorina

F
f (i f.) krat. za femininum (kao oznaka za enski
rod, hrv. ); f. krat. za futur, obino u vezi
f. L, f. II., inae fut.; (glaz.) etvrti ton
glazbene ljestvice; F (fiz.) znak za farad i

192

>

feudalka DL jd. feudalki, G mn. feudalaka i

feudalki
fi (usklik)

farizejski
faistiki
fatalistiki

fabulistiki

fauk

financijer

farizejski

farad Uedinica elektrinoga kapaciteta, znak F,

prema fiziaru Faradayu)
farizej I jd. farizejom
Farerski Otoci; na Farerskim ili Ovjim
Otocima (zavisna drava)
farerski; farerski ili farojski jezik

fifiri

fatalnost, fatalnou i fatalnosti

fatamorgana

fikati, fikam
finuti

fazani

fio

(automobil)
mn. fiuci > zviduk
fiukati, fiukam> zvidati

fazanina

fiuk N

Fe znak za eljezo (ferrum)

federalistiki

telah V jd. felae, N mn. felasi (arapski seljak)

felaki prema felah
feldmaral
felinij evski
Fellinijev
feljton
feljtoni
feljtonistiki

fiuknuti

fideist
fideistiki

Fidi, Fidija; Republika Fidi (drava)

Fifa, Fife ili FIFA (krat. za Federation
Internationale des Football Associations Meunarodni nogometni savez, hrv. krat.
MNS)
fijaker

feministiki

fijakeristiki

Fenicija (pov.)
feni > feniks
Fenianin N mn. Feniani
Fenianka DLjd. Fenianki, G mn.

fijasko> slom, propast

fijuk N mn. fijuci
fijukati, fijuem, fijuui
fil. krat. za filozofski

Fenianki

feniki
feni-ptica

(pjes., zast.) > feniks

feniks (mit.)
fenomenalnost, fenomenalnou i
fenomenalnosti
fenjeri
fenjeri

fer; fer igra> potena igra

ferali

fereda
ferijalac, ferijalca, V jd. ferijale, G mn.
ferijalaca
ferijaika DL jd. ferijaiki, G mn. ferijalaka i
ferijaiki
ferijalni; Ferijalni savez
ferije, ferija, mn. . r. > praznici
fermij znak Fm
fermijski
ferojski; ferojski ili farerski jezik
ferplej i fair play> potena igra
fesi

feudalac, feudalca, Vjd. feudale, G mn.

feudalaca
feudalev
feudalistiki

filatelistiki

fildan
fildani
filharmoniar

filharmonija
filijala> podrunica
Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi
Filipini, Filipina, mn. m. r.; Republika Filipini
(drava)
filipinski; Filipinski otoci (Filipinsko otoje)
Filip Jakov, Filip Jakova (zem.) > Sveti Filip i
Jakov
filistar, filistra
film. krat. za filmski
filozof; Konstantin Filozof
filozofija
filozofski; Filozofski fakultet u Zadru
filtar, filtra
filtar-papir (filtrirni papir)
filtrir-papir (filtrirni papir)
Finac, Finca, V jd. Fine, G mn. Finaca
finale, finala, N mn. finali; etvrt-finale,
polufinale
financ Vjd. finane, G mn. financa
financije, financija, mn. . r.
financijer

193

financijski
financijski
financirati
Finkinja (ena iz Finske)
finoa

Finska DL Finskoj; Republika Finska (drava)

finski
fiorin
Firenca (zem.)
Firentinac, Firentinca, V jd. Firentine, G mn.
Firentinaca
Firentinka DL jd. Firentinki, G mn. Firentinki
firentinski
firnis; razg. firnajs, firnajz
fiz. krat. za fizikalni

Francuska

gaa

Francuska Gijana

formalnost, formalnou i formalnosti

fortepijano
fortifikacijski
fosfor (znak P)
fosforescentan, fosforescentna
fosforni
fotoalbum
fotoamater
fotoamaterski
fotoaparat
fotoatelijer
fotoatelje > fotoatelijer

Francuska Gijana (departman)

Francuska Polinezija (departman)
francuski; Francuska revolucija, Francusko-pruski rat
Francuskinja
francuz (vrsta kljua u mehanici)
Francuz Vjd. Francuzu
Francuzov
frankopanski; Frankopanska ulica
frankovac, frankovca V jd. frankove, G mn.
frankovaca

fotoelija

franjevac, franjevca, Vjd.

franjevaca

frankovaki
franjeve,

fiziar

fotodokumentacija
fotodokumentacijski

fiziki

fotogenian, fotogenina

franjevev

fiziolog N mn. fiziolozi

fiziologija
fizioloki
fizionomija
fjord N mn. fjordovi
flamenko (p. ples)
flamingo N mn. flaminzi (;cool.) > plamenac

fotografija
fotokartografija
fotokemija
fotoklub
fotolaboratorij
fotomonografija
fotomontaa
fotomontani
fotoreportaa
fotoreporter
fotoreporterski
fotorevija
fotorobot
fototerapija
fototerapijski
fototriangulacija
fozgen
fr. krat. za francuski
Fr znak za francij
fra krat. za fratar; fra Marko, fra Marka
frakcija
frakcijski
frakciona
frakli (razg.)
framason > slobodni zidar

frazeologija
frazeoloki

franaki

funuti, funem

franak (novac)
Franak, Franka, Franci (pripadnik naroda)
francij (znak Fr)
francijski
Francuska DL Francuskoj; Republika
Francuska (drava)

fulbrajtovac, fulbrajtovca, V jd.

G mn. fulbrajtovaca
Fulbrightov
funkcijski
fnnkcionalan, funkcionalna
funkcionar

flegmatian, flegmatina

flegmatino st, flegmatinou i flegmatinosti

flora (biljni svijet); Flora (ime)
Florijan
fluor (znak F)
fluorni
Fm znak za fermij
FNRJ krat. za Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (pov.)
foaje, foajea, N mn. foajei
Foa (zem.)
Foak N mn. Foaci i Foanin
Foanin N mn. Foani i Foak
Foanka DL jd. Foanki, G mn. Foanki
foanski

foksterijer
folija
folio, folija, Jjd. folijem, N mn. foliji
folk. krat. za folklorni
fonetiar
fonetiki

fonetski
fonozapis
ford (automobil); Ford (prezime)
formalistiki

194

G mn.

funkcionarka DLjd. funkcionarki, G mn.

funkcionarki
funkcioner> funkcionar
funkcionirati
furiozan, furiozna> buran, divlji, goropadan
fut. krat za futur; za futur L i II. obino f. L,
f. II.
futa (zaal.) > pupavac
futavac, futavca, futave (zaal.) > pupavac
futuristiki

fuzija
fuzijski
fuzionirati

franjevaki

frenetian, frenetina

frenetiki

friak, frika (razg.) > svje, nov, skoranji

frka

frkati, frem, frui

frktati, frkem, frkui
frontovac, frontovca, V jd.
frontovaca (pov.)

frontove,

G mn.

frontovev

frontovka DL jd. frontovki, G mn. frontovaka i

frontovki (pov.)
frontovkin
Fruka gora (zem.)
Frukogorac, Frukogorca, V jd. Frukogore,
G mn. Frukogoraca
Frukogorka DL jd. Frukogorki, G mn.
Frukogorki
ftizeolog
ftizeologija
ftizeoloki
fuija (vrsta bavice)

g znak za gram; g. krat. za gospodin, godina

(o. g. - ove godine, k. g. - kolska godina);
G krat. za genitiv
Ga znak za galij
Gabon; Gabonska Republika (drava)
Gabrijel
Gabrijela
Gacka DLjd. Gacki (rijeka u Lici)
Gacko, Gacka (gradi u BiH, prid. gataki)
Gacko polje (u Lici)
gaac, gaca (zool.)
Gaanin N mn. Gaani (ovjek iz Gacka)
Gaanka DL jd. Gaanki, G mn. Gaanki
gae i gade, gaeta i gadeta, prema gad
gaan (golub, pijetao)
gaanka
gaast
gaa

(golub)
mn. . r.
gaea (golub, pijetao,
Gaea (prezime)
gae, gaa,

gaetine

gaice
ganik N

fuijica

ganjak

fukati, fukam

gaonja

gade

fulbrajtove,

ovjek)

mn.

i gae,

ganici

gadeta, prema

gad

gadi

gadljivost, gadljivou i gadljivosti

gadolinij (znak Gd)
gadolinijski
gadost, gadou i gadosti> gnusoba, grdoba
gaa

195

gaanje
G'
-------------------------------------------------------------- ~
gaanje

garderobijer
garderobijerka DL jd garderobijerki, G mn.
garderobijerki
garini prema garite
garsonijera
gasilac, gasioca, V jd. gasioe, G mn. gasilaca

gaati
gaenje prema gaditi
Gajev; Gajeva ulica
gajica
gaji

gajret > pomo

Gajret (naziv musI. ustanove)
gakati, gaem, gaui
galamdija
galanterijski
galantnost, galantnou i galantnosti
gala; gala odijelo, gala predstava, gala ruak,
gala zabava
galebak, galepka, Vjd galepe, N mn. galepci,
G mn. galebaka

---

Geiger-Miillerov broja

gas maska DL jd gasmasci i gasmaski, G mn.

gasmasaka i gasmaski > plinska maska
gataki prema Gacko
gatalac, gataoca, V jd gataoe, G mn. gatalaca

Geiger-Miillerov broja
gejzir
gen. krat. za genitiv
gencijana (bot.)
genealogija> rodoslovlje
genealoki> rodoslovni
generacija (narataj)
general; general bojnik, Vjd. general bojnie;
general pukovnik, V jd. general pukovnie,
N mn. general pukovnici; general zbora
generalbas (glaz.)

gatalaki

generaliin

gataliin prema

gatalica
gatalinka DL jd gatalinki i gatalinci, G mn.
gatalinaka i gatalinki

Generalski Stol (selo)

generaltab> glavni stoer
generaltabni> glavnostoerni

gasilaki

gataoev

generiki

galebi

gatkaDLjd gatki, G mn. gataka i gatki

Galicija
galicijski

gauo,gaua,gauu,gauom

genetiki prema genetika

genetski prema geneza
genij
genijalan, genijalna
genijalnost, genijalnou i genijalnosti
Genova (izg. /genova/) i enova
Genovijanin N mn. Genovijani i enovljanin
Genovijanka DL jd. Genovljanki, G mn.

galiast

gaus prema Gauss

gavica (riba)

galini

gavrani

galij (znak Ga)

galij ski prema galij
galimatijas
galiot
gamaaktivan, gamaaktivna

gavranina
gavrani

Gay-Lussacov zakon
gaza G jd gaze (vrsta tkanine)
Gaza (dio Karlovca; grad i pokrajina u
Palestini)

gama-estica

gamad l jd gamau i gamadi

gamaradioaktivnost, gamaradioaktivnou i
gamaradioaktivnosti
gama-spektar
gamaterapeutski
gama-zrake
Gambija; Republika Gambija (drava)
Gambijac, Gambijca, V jd Gambije, G mn.
Gambijaca
Gambijka DL jd Gambijki, G mn. Gambijki
gambijski
Gana; Republika Gana (drava)
gangster
ganue

garancija> jamstvo
garave, V jd. od garavac
Garin (zem.)
Garinac, Garinca, Vjd

Garine,

G mn.

Garinaca
Garinka
garinski

196

DLjd.

Garinki,

G mn.

Garinki

Genovljankiienovljanka

genovski (izg. /genovski/) i enovski

geobotaniar

glas
gigavatsat (znak GWh)
Gillette (ime), v. ilet
giljotina
gimn. krat. za gimnazija
gimnastiar

gimnastiarka DL jd gimnastiarki,
gimnastiarki
gimnastiki

gimnazij (vjebalite)
gimnazija (srednja kola); Gimnazija Ljudevita
Gaja, Klasina gimnazija u Zagrebu
gimnazijalac, gimnazijalca, V jd. gimnazijale,
G mn. gimnazijalaca
gimnazijalev

gimnazij alka DLjd gimnazijaiki, G mn.

gimnazij alki
gimnazijalski prema gimnazijalac i
gimnazij alka
gimnazijski prema gimnazija
gipkoa

gipkost, gipkou i gipkosti

gitaristiki

Gjalski, Ksaver andor Gjalski, Ksavera

andora Gjalskoga
G-klju (glaz.)
glaalica
glaalo

gazdariin

geobotaniki

glaanje

gaziti, gazim, gaze

gazometar (plinomjer)
Gd znak za gadolinij
gdje
gdje bilo
gdjegdje
gdjegod (negdje), gdje god (bilo gdje)
gdjekad(a) > katkad
gdjekakav, gdjekakva
gdjekamo
gdjekoji
gdjekud
gdje mu drago
gdjeno
gdjeto, gdjeeg(a), D gdjeem, L gdjeim
gdjetko, gdjekog(a), D gdjekom, L gdjekom(e)
ga krat. za gospoa, G ge, DL gi, l gom
gica krat. za gospoica, G gice, DL gici,

geofiziar

glaaonica

geofiziki

glaar

geoistraivanje
geol. krat. za geoloki
geologija
geoloki prema geologija
geom. krat. za geometrijski

glaarica

19icom

Ge znak za germanij

geopolitiki

gerijatrija
germanij (znak Ge)
germanijski (kem.)
germanistiki

germanofopski
Ges-dur (glaz.)
geteovski (svojstven Goetheu)
gibak, gipka; kamp. gipkiji
gibljivost, gibljivou i gibljivosti
Gibraltar (grad)
gibraltarski; Gibraltarski tjesnac; Gibraltarska
vrata

G mn.

glaati
glaina (zast.) > glatkost
glad (. r.) ljd glau i gladi (uz glad m. r.)
gladac, gladca, N mn. gladci, G mn. gladaca
gladak, glatka; kamp. glai
gladijator
gladiola
gladnjenje prema gladnjeti
gladnjeti, gladnim, gladnio, gladnjela
glae (pril.) prema glai
glaenje prema gladiti
glai kamp. od gladak
glago krat. za glagolski
glagoljiki

glagoljini

glagoljivost, glagoljivou i glagoljivosti

glas; doi na glas

197

glasa

gljivnjaa

glasa

gledaoev

glasaica

glediija

glasaki

glenjaa

(bot.)

gmizave

goludravac

gmizave Vjd. od gmizavac

gnijezditi se
gnijezdo

glasi

glibnjaa

gnijeenje

Glas Koncila (novine)

glasnie V jd. od glasnik

glicinija (bot.)
glisni prema glista

gnojini prema gnojite

gnojnjaa (zool.)

godite
godovnjaa

glasniki

gloda

gnostiki

glasovira

glodavac, glodavca, Vjd. glodave, G,mn.

glodavaca
glogi i gloi
glogotati, glogoem, glogoui
glogovac, glogovca, Vjd. glogove, G mn.
glogovaca

gnu, gnua, N mn. gnui i gnuovi (zaal.)

gnusan, gnusna

glava; u glavu

glogovaa

gnjeilica

glavake

glomaznost, glomaznou i glomaznosti

glomotati, glomoem, glomoui
glorijeta
gloi i glogi
glotokronologija
gluh kamp. glui
gluha (biljka)
gluha (gluh ovjek, obinije gluhak)
gluhak V jd. gluhae, N mn. gluhaci

gnjeilo

glasovitost, glasovitou i glasovitosti

glaenje prema glasiti
glatka prema gladak
glatko (pril.)
glatkoa

glavariin
glavaki

glavatac, glavatca, N mn. glavatci, G mn.

glavataca (bot.)
glavatost, glavatou iglavatosti
glavina
glaviast

glaviati

se

glaviica

gluhoa

glaviina

gluhonijem
gluhonijemost, gluhonijemou i
gluhonijemosti
gluhonja
glume V jd. od glumac

glavinjak

(bot.)

glavi
glavniar
glavniav

(bot.)
Glavnjaa (zloglasni beogradski zatvor)
glavo (riba)
glavoika (bot.)

glumaki

glumev
glumi

glavonoev

glumiua

glavonoac, glavonoca, V jd. glavonoe,

N mn. glavonoci, G mn. glavonoaca
glavosijek; Glavosijek Ivana Krstitelja (vjer.)

glumiin

glavosjea

glaz. krat. za glazbeni

glazba
glazbalo
glazbeniki

glumini prema glumite

glupaa
glupaina

glupatvo
glupiti, glupim, glupljah, glupio, glupila,
glupei (initi glupim)
glupjeti, glupim, glupljah, glupio, glupjela,
glupei (postajati glup)
gluac, gluca (gluh ovjek); V jd. glue,
N mn. gluci, G mn. gluaca
Gluac, Gluca (prezime)

glazbenik V jd. glazbenie, N mn. glazbenici

glazbenost, glazbenou i glazbenosti
gleer (ledenjak)
gledalac, gledaoca, V jd. gledaoe, G mn.
gledalaca

gljiviav

gledalaki

gljivini

gledalini

gljivnjaa

198

gnjati
gnjeenje
gnjeilac, gnjeioca,
gnjeilaca

V jd.

gnjeioe,

(slavljenica, svearica)
goditi
Goethe, Goethea (rVem. pjesnik)
Goetheov (ali geteovski)
Gogolj; Nikolaj Vasiljevi Gogolj
gojaznost, gojaznou igojaznosti
gojenac, gojenca, Vjd. gojene, G mn. gojenaca
gojene, gojeneta, zb. gojenad
gojenje
gojidba G mn. gojidaba i gojidbi
gojiti, gojim
gol, gola; kamp. goliji
gol, gola, N mn. golovi (port.)
goenje prema

G mn.

gnjeiti, gnjeei

gnjesti, gnjetem, gnjeo, gnjela, gnjetui

gnjeta

gnjetao, gnjetla, N mn. gnjetli i gnjetlovi i

gnjeteo (fazan)
gnjetilite (fazanerija)
gnjeteo, gnjetela i gnjetao (fazan)
gnjev
gnjevan, gnjevna
gnjeviti se
gnjezdarica
gnjezdast
gnjezdace, gnjezdaca i gnjezdaceta, G mn.
gnjezdaca i gnjezdaaca
gnjezdimice
gnjezdite
gnjida
gnjilo, gnjila
gnjiloa

gnjilost, gnjilou i gnjilosti

gnjiljenje prema gnjiljeti
gnjiljeti, gnjilim, gnjilio, gnjiljela, gnjilei
gnjiti, gnjijem
go> gol
god (pril.), v. l31. i 142.
god. krat. za godina
godina; Stara godina (3 l. prosinca), Nova
godina (l. sijenja), nova godina (npr. 1997. u
oprjeci prema staroj godini, 1996.); godina-dvije, godinu-dvije
godini prema godite
godinjak V jd. godinjae, N mn. godinjaci;
20-godinjak, dvadesetogodinjak
godinji prema godina

gola

golemost, golemou i golemosti

golet, goleti
golfite (golftko igralite)
Golfska struja
golijat (velik i jak ovjek)
Golijat (ime)
golijatski
golijen, golijeni
golobrae, golobraeta, zb. golobraad
golobradac, golobradca, V jd. golobrade,
N mn. golobradci, G mn. golobradaca
golobrad i
golobre
goloa

gologlavac, gologlavea, V jd.

G mn. gologlavaca

gologlave,

gololeac, gololeca
golople

golosjemen
golosjemenjaa

gol-razlika
golotrbac, golotrpca, V jd. golotrpe, G mn.
golotrbaca
golubak, golupka, golupe, G mn. golubaka
golubiica
golubiin
golubi

golublji
golubnjaa
golupe, golupeta,

zb.

golupad

golupi

goludravac, goludravca, V jd.

G mn. goludravaca

g;oludrave,

199

goljenica

gostioniarka

gostioniica

goljenica

gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja

Stubica (selo), gornja Hrvatska, Gornja Volta
(pov.) > Burkina Faso
gornjoeljusni prema gornja eljust
gornjogradski
gornjoluikiprema Gornja Luica

gostioniica

graanski prema Graani

gostioniki

grad (naselje)
grad (tua)
gradac, gradca> gradi; Gradac, Gradca i
Graca (ako je tako uobiajeno) (selo)

goljenini
goljenjaa

> goljenica

gomba

gombaica
gombaki

gornjostubiki

gomoljaa

*gornjovilini

gomolji

gondolijer
gonde, gondeta> (ruin) pupoljak
gonetalac, gonetaoca, V jd. gonetaoe, G mn.
gonetalaca
gonetati, gonetam i goneem, gonetajui i
gonetka DLjd. gonetci i gonetki, G mn.
gonetaka, gonetki
goni

gonilac, gonioca, V jd. gonioe, G mn. gonilaca

goniometar, goniometra
gora, gore, N mn. gore; Zagrebaka gora
(Medvednica), Crna Gora (drava)
gorak, gorka; kamp. gori
*goran > goranin
Goran (ime)
Goradanin N mn. Goradani
Goradanka DL jd. Goradanki, G mn.
Goradanki
Gorade, Gorada (s. r.)
goranje,prema gorati
gorati, gora

(postajati gorak)
gorenje prema goriti
gori kamp. od gorak
gorica (senf)
gorika DL jd. goriki (bot.)
gorina

(biti gorak)

Gordijev vor
gordijski vor
gordost, gordou i gordosti (ponos, oholost)
gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore
gorenje prema gorjeti
gori, gora, gore (kamp. od zao)
gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti
gorjeti, gorim, gore, gorei, gorio, gorjela
gorki, odr. oblik prid. gorak; Maksim Gorki,
Maksima Gorkoga (Aleksej Maksimovi
Pjekov)
gorkoa

200

gorocvijee

gorocvijet
goropadnie

Vjd.od goropadnik
goropadnost, goropadnou igoropadnosti
gorosjea

gorski; Gorski kotar

goneui

goriti, gorim, gorei

> gornjoeljusni

gortaki

grafiar

gostiti, goah, gostei, goen

gostoljubivost, gostoljubivou i gostoljubivosti
gostoprimac, gos~oprimca, V jd. gostoprime,
G mn. gostopnmaca
goa G mn. goa
goenje prema gostiti
Got N mn. Goti; Istoni Goti, Zapadni Goti
gotiki

(prid.); p. prez. prema gorjeti

goruiin > goruini
goruini

gosp. krat. za gospodin i g.

gospa (gospoa), Gospa (Majka Boja); Gospa
KarmeIska, Gospa Trsatska, Velika Gospa,
Mala Gospa, Gospa Snjena
gospar; gospar Luka, gospara Luke
gosparev igosparov
Gospi (grad)
Gospianin N mn. Gospiani
Gospianka DL jd. Gospianki, G mn.
Gospianki
gospiki

Gotovev

gotovost, gotovou i gotovosti (pripravnost,

spremnost)
gotski
govedarev igovedarov
govedariin

govedarov igovedarev
govedski > govei
govei

govordija (govornik)
govorljivost, govorljivou i govorljivosti
govornie V jd. od govornik
govorniki

govornitvo
gozba G mn. gozbi i gozba
grabancija; Matija Grabancija dijak
grabeljivo st, grabeljivou i grabeljivosti

gospodarev i gospodarov

grabi

gospodariin

grabilac, grabioca, V jd. grabioe, G mn.

grabilaca > grabljivac
grabiliji> od grabilica (ptica) > grabljivica,
grabeljivica

gospodarov i gospodarev
gospodii

gospodina

DL jd.

gospodini,

G mn.

gospodina

od grabilica (naprava)

grabljaica

gospoica

gospoiin

gospoja> gospoa
gost dirigent, gosta dirigenta, gost profesor,
gosta profesora
gostionica
DL jd.

gostioniarki

gostioniarki,

G mn.

Gradaani (ovjek

iz

gradaki prema gradaac,

Gradac
Husein-beg Gradaevi

gradi

gradiak, gradika,

N mn.

gradici,

G mn.

gradiaka

gradijent G mn. gradijenata (meteor.)

gradilini
Gradianin N mn. Gradiani (ovjek iz
Gradike)
Gradianka DL jd. Gradianki, G mn.
Gradianki (ena iz Gradike)
Gradianac, Gradianca, V jd. Gradiane
(ovjek iz Gradia)
Gradianka DL jd. Gradianki, G mn.
Gradianki (ena iz Gradia)
gradianski; gradianski Hrvati
Gradie (u Austriji)
Gradika DL jd. Gradiki i Gradici; Nova
Gradika, Stara Gradika
gradiki prema Gradika
Gradite (selo)
gradonaelniki

gradonaelnik V jd. gradonaelnie,

gradonaelnici

N mn.

gradski
gradu alan, gradualna
graduirati
graan e, graaneta,

(ena)

grabljivost, grabljivou igrabljivosti

gracilnost, gracilnou i gracilnosti
graciozan, graciozna
gracioznost, gracioznou i gracioznosti
Graac, Graaca (zem.)
graaki prema Graac
Graakinja (ena iz Graaca)
Graanac, Graanca, V jd. Graane (ovjek iz

graanski
graanskopravni

graenje prema

graditi

graevina
graevinar

graevinarev igraevinarov
graevni

Graani, Graana

mn. m. r. (zem.)
Graanin N mn. Graani (ovjek iz

zb. graanad
N mn. graani
graanka DL jd. graanki, G mn. graanki
graanin

graevinarstvo

Graana)

gostioniar

N mn.

Gradaca)

graa

grablja

gospoa

gostioniarka

grabiliki
grabilini

gospodin, Gospodin (Bog)

Gospodnji (u crkv. jeziku)
gospodski
gospodstvo G mn. gospodstava

(zem.)
Gradaanin

Gradaevi;

govee,goveeta,zb. govead

gorui

gradaac, gradaca> gradiak; Gradaac,

Graaca)

grafiar

201

grafiarev

----------------------------------------------grafiarev

i grafiarov

grbavjeti, grbavim, grbavio, grbavjela, grbavei

(postajati grbavim)
grbavljenje
grbavost, grbavou i grbavosti
gr N mn. grevi
gr. krat. za grki
Gre, Greta, zb. Grad

grafiki

grafologija
grafoloki
grah
grahorast
grahorica
grahoriin

> grahorini

grenje

grahorini

grevit

grahov
grahovite
grakati, graem, graui
graktati, grakem, grakui

grevitost, grevitou
gri

kamp. od grk

griti, grei

Grka

DL jd.

i grevitosti

grina> gorina

gramatiar

gramatiarka

grijeak

gramatiarki,

G mn.

gramatiarki

DL jd. Grkoj; Republika Grka (drava)

grijeenje

grubiti

grijeenje
grijeiti
griniki prema Greenwich; griniko
srednjoeuropsko vrijeme
gris (krupica), drugo je griz
griskati
gristi: grizem, g~i.zi, grizijah, grizao, grizla,
gnzen, gnzucl
griz N mn. grizovi (ugriz)
grizak, griska
grizenje
grizli, grizlija
grjehota
grjean

grki

grjei

grjeina
grjeka> pogrjeka
grjenica

grobak, gropka, V jd.

G mn. grobaka
grobarev i grobarov

grope,

grobariin

grobarov i grobarev
grobi

grobini
gro b lj anski
grobniki; Grobniko polje
groce (it. gf'oce) > grlce
grofiin
grofi

grohnuti
grohot
grohotan, grohotna
grohotati, grohoem, grohoui
Grohote, Grohota mn. . r. (selo)
grohotnuti
groktati, grokem, grokui

granini

grditi, gren
grdjeti, grdim
grenje prema grditi i grdjeti
gri kamp. od grd
gregorijanski (npr. kalendar, koral)
grej (fiz.)
grejp, grejpfrut (limunika)
gremij (zbor, odbor, skup)
Grenada (drava)
grenadski
Grenland (otok)
grenlandski
grepkati
grepsti, grebem, grebi, grebah igrebijah,
grebao, grebla, greben, grebui
Grga, Grge, DLjd. Grgi, fra Grga Marti

graninik

grge

grko katolik
grkokatolkinja
grkost, grkou i grkosti
grlatost, grlatou i grlatosti
grlce, grlca, G mn. grlaca

granue prema

grgljaa

grliica

Grgo, Grge, DL jd. Grgi

grgotati, grgoem, grgoi, grgoui
Grgur; Grgur Ninski
grgutati, grguem, grgui, grguui
gri (brjeuljak); Gri (dio Zagreba)

grlii

grozniavac, grozniavca,
mn. grozniavaca

grliin

grozniavost, grozniavou

grliji

groznini

grli

groani

grlosjea

groe

grija

Grme I

grijaica

grmeak, grmeka,

grijai

grmiak,

gramatiki

gramofon
gramziv
gramzivost, gramzivou i gramzivosti
granica

grandiozan, grandiozna
grandioznost, grandioznou i grandioznosti
graniar

graniarev

i grani arov

graniarka DL jd. graniarki,

G mn.

graniarki

graniarov igraniarev
graniarski
granienje
graniiti

granuti
grape-fruit (limunika)
graak, graka
gravitacija
gravitacijski
Graz (zem.)
grb, grba, s grbom
grba, grbe, s grbom
grbaa
grbaiti

grbavac, grbavca, Vjd.

grbave

grbavev

grbaviin prema

grbavica
grbaviki prema Grbavica (zem.)
grbaviti, grbavim, grbavio, grbavila, grbavijen,
grbavei (initi grbavim)

202

(prid.)
grijalica
grijalo
grijaonica
grijati, grijem, grij
grijeh V jd. grijee, N mn. grijesi (ne grijehovi)
grijeak, grijeka, N mn. grijeci, G mn.
grijeaka

grjeniin
grjeniki

N mn. gropci,

gromaa

grjenik
grjenikov
grjenost
grk kamp. gri (gorak)
Grk V jd. Gre, N mn. Grci
grkoa

gromko st, gromkou igromkosti

gromovniki

gromovnik V jd. gromovnie, N mn.

gromOVll1Cl
gropi (mali grob)
grop lan > krupni plan

grkokatoliki

groi

groteska DL jd. groteski i grotesci, G mn.

grotesaka i groteski
groteskan, groteskna

jd.

Grmeom

(planina)
N mn. grmeci
grm ika, N mn. grmici

grmi

grmjeti, grmim, grmljah, grmio, grmjela,

grmei

grmljenje
Grmoica

i Grmoica (zem.)

grnarija> lonarija, lonarstvo

grnjaa

grozdi

grozniav

(npr. sok,

V jd.

grozniave,

i grozniavosti

eer)

groica

grstiti se, grstim se, grah se, grstio se, grstila

se, grstei se
grtati, grem, grui
grubahan,grubahna
grubijan
Grubino Polje (grad)
grubinopoljski
grubiti, grubim, grubljah, grubio, grubila,
grubei (initi grubim)

203

grubjeti

guevina

grubjeti, grubim, grubljah, grubio, grubjela,

grubei (postajati grub)
grubljenje prema grubiti i grubjeti
grubo a
grubost, grubou i grubosti

gugutac, gugutca, gugute, mn. gugutci,

gugutaca
gugutati, guguem, gugui, guguui
gukati, guem, gui, gukao, gukala, guui
gulai

grudnjaa

gulaina

gruhati> gruvati

gulai

grumeak, grumeka,

G mn.

N mn.

grumeci,

grumeaka

gulja

N mn.

grumici,

G mn.

grumiaka

G mn.

gruntovniarki

grunuti
grustiti se, gruah se, grustei se
gruenje prema grustiti se
gruki prema Gru
Gruzija; Republika Gruzija (drava)
Gruzijac, Gruzijca, Vjd. Gruzije, G mn.
Gruzijaca
Gruzijka DL jd. Gruzijki, G mn. Gruzijki
gruzijski
Guadeloupe (jr. prekomorski departman)
Guam (otok)
gubac, gupca, Vjd. gupe, G mn. gubaca
gubavac, gubavca, Vjd. gubave
gubavost, gubavou i gubavosti
Gubec, Gupca, Vjd. Gupe
gubica, gubice, gubici
gubiast
gubietina

gubiica

gubitak, gubitka, N mn. gubitci, G mn. gubitaka

(drugo je gubici D jd. od gubica)
gudac, gudca, V jd. gude, N mn. gudci,
G mn. gudaca
guda

(prid.)

gurikati, guriem, gurikao,

guru, gurua, N mn. gurui
gusjenica

guriui

gusjeniar
gusjeniav

gusjeniin

> gusjeniji

gusjeniji

gusji i guji
gus kica i guica
guskin
guslaica

guslaki
guslai

guslarev i guslarov
gusomaa (bot.)
gust kamp. gui
gustijerna > cisterna
gustiozan, gustiozna > ukusan
gustiti, gustim, guah, gustio, gustila, guen,
gustei (initi gustim)
gustjeti, gustim, guah, gustio, gustjela,
guen, gustei (postajati gust)

guarica

gudev

guah,

gudio, gudjela,

gudei

gudjeti

gugukati, guguem,

gugui, guguui

guen,

gue, gueta, N mn. guii

drugo je gue
guetina
guevina

i zb.

guad;

(gusje meso); guetina (velika

guska)

> guetina

gutac, gutca, N mn. gutci, G mn. gutaca

Gvajana; Kooperativna Republika Gvajana
(drava)
gvardijan
Gvatemala; Republika Gvatemala (drava)
Gvineja; Republika Gvineja (drava)
Gvineja Bisau, Gvineje Bisaua; Republika
Gvineja Bisau (drava)
Gvinejac, Gvinejca, Vjd. Gvineje, G mn.
Gvinejaca
Gvinejka DL jd. Gvinejki, G mn. Gvinejki
gvinejski; Gvinejski zaljev, Gvinejska struja
gvoe (zamka, oruje, okovi, inae eljezo)
GWh znak za gigavatsat
y (gama), npr. y-zrake

gusla

guarom

Gudci (selo)

204

Gupev prema Gubec; Gupeva buna; Gupeva

lipa; Gupeva zvijezda (trg u Zagrebu)

guavost, guavou i guavosti

guar Vjd. guare i guaru, ljd. guarem i

gudalaki

guenje prema

gunav

gustoa

gudaki

gudjeti, gudim,

gumijevac, gumijevca
gunati

gruntovniarka DL jd. gruntovniarki,

gudai

guteriin

gunalo

gruntovniar

guskica
i gusji
gue (prid. i pril.); drugo je gue
guenje prema gustiti i gustjeti
gui kamp. od gust
guteraa (lijezda)
guji

guterica

guljaina

grumiak, grumika,

guica i

guterani

gulidba G mn. gulidaba i gulidbi

grumeni

ham

guica

h znak za sat
H znak za vodik
ha krat. za hektar
habati, habam (derati)
Hahdeli; Juraj Habdeli (hrv. leksikograf)
habilitacija
habilitacijski
Habsburg Vjd. Habsbure, mn. Habsburzi
Habsburgovac, Habsburgovca, Vjd.
Habsburgove

habsburki
hadezeovac, hadezeovca prema HDZ i HDZ-ovac
hacijenda
hadi
hadija (muslimanski hodoasnik)
hadijski
Hadi Lojo
Hadi Omer
Hadi-Sulejman (prezime)
Hadisulejmanpai (prezime)
hadiluk

hadinica
haenesovac, haenesovca prema HNS i HNS-ovac
haesel es ovac prema HSLS i HSLS-ovac
haesesovac prema HSS i HSS-ovac
haespeovac prema HSP i HSP-ovac
hafnij (znak Hf)
hafnij ski prema hafnij (kem.)
hagiografija
Haianin prema Haiti
haiku; haiku pjesnitvo
Haiti, Haitija (zem.), DL Haitiju; Republika
Haiti (drava)
haitijski prema Haiti
haj, haj-haj (uski.)
bajati, hajam (spavati)
hiijati, hajem, hajui (mariti)
hajd(e), hajdemo, hajdete
hajduica

hajdui

um. od hajduk
odhajduk
hajduiti se, hajduim se
hajduina UV.
hajduki

hajduk V jd. hajdue, N mn. hajduci

Hajduk (portsko drutvo)
hajdutvo G mn. hajdutava
hajiti, hajim
hajka DL jd. hajci, G mn. hajka i hajki
hajka
hajkaki

hajkati, hajkam, hajkajui

hak (dah)
hakati, hakam i haem
haknuti
hala (dvorana)
halabuiti, halabuei

halabuka DL jd. halabuci

halal (blagoslov)
halaliti, halalei
halapljiv
halav
halo (na telefonu)
haluga DLjd. haluzi
halva
halvadija
haljetak, haljetka, N mn. haljetci
haljina
ham

205

hamajJija

Hercegovac

hamajlija (zapis, svetinja)

hambar> ambar
hamburger
hamburki prema Hamburg
hametice
Han Pijesak, Han Pijeska (mjesto)
handar
haps (zatvor)
hapsiti, hapsei (uhiivati)
hara G jd. haraa (glavarina, namet, porez)

HDZ, HDZ-a, krat. za Hrvatska demokratska

zajednica
He znak za helij
HE krat. za hidroelektrana
hebrejski
Hedervary> Khuen-Hedervary
hedonist

haraenje

he-he; he-he-he (uski.)

haraiti

heksaeda~heksaedra

harakiri G jd. harakirija

harambaa
haran, harna (zahvalan)
haranga D jd. harangi, G mn. harangi
harati, haram, harajui
hariti, harei (troiti)
hardver (engl. hardware, ovrsje)
hardverski
harfa
harfistica
harlekin

heksametar, heksametra
hektolitra, hektolitre (znak hl ili hL), u opem
jeziku i hektolitar, hektolitra
Helen (Grk)

bercegovaki
lIercegovev

(prid.)

llereegovina
lIercegovka DL jd. Hercegovki
bercegovski > hercegovaki
berceki prema herceg
bereditaran, hereditarna (nasljedan)

hedonistiki

beretian, heretina

hegemonist

beretik V jd. heretie, N mn. heretici

bergela > ergela
beriti se (kriviti se)
bermafrodit (dvospolac)
bermafroditski (dvospolan)

hegemonistiki

bermeneutiki
bermetian, hermetina

helidrom> heliodrom
helij (znak He)
helijski prema helij (kem.)
helikopter, helikoptera

bermetiki (pril.)
heroin
beroina
beroizam, heroizma
beroj V jd. heroju
berojstvo

heliocentrian, heliocentrina

heterocentrian

heliocentriki

heterocentriki

harmonian, harmonina

heliodrom

beterodinamian, heterodinamina

harmoninost

heliofiziki

beterosilabian, heterosilabina

heliofizika DLjd. heliofizici

heliofobija
helioterapija
Helsinki, Helsinkija (zem., glavni grad Finske)
helsinki; Hrvatski helsinki odbor za ljudska
prava (HHO)
Helvetia (zem., staro ime za vicarsku)

beuristiki prema heuristika

Hf znak za hafnij
HFD, HFD-a krat. za Hrvatsko filoloko
drutvo, Hrvatsko filozofsko drutvo
Hg znak za ivu
HHO, HHO-a krat. za Hrvatski helsinki odbor
za ljudska prava
hienje prema hitjeti

harmonij
harmonika DL jd. harmonici
Hasaga
Hasan-aga
Hasanaginica
hasna> korist
hasniti> koristiti
hasura > rogozina, prostirka
Havaji, Havaja, Havajima mn. m. r. (otoje)
havajski; havajska gitara, Havajsko otoje
Havana (glavni grad drave Kube)
havana (vrsta cigara)
havarija
hazard
hazarderski
hazardirati
HAZU krat. za Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti
H-bomba (hidrogenska bomba)
H-dur (glaz.)
HCK, HCK-a, krat. za Hrvatski crveni kri
HDS, HDS-a, krat. za Hrvatsko drutvo
skladatelja

206

helenistiki

hipotaktian

bercegovaki

hidroterapeutski
hidroturbogenerator
higijena
higijeniar
higijeniarka

hihotati, hihoem, hihoui

hijat (zijev)
hijastiki prema hijazam; hijastiki spojevi
hijazam, hijazma
hijena
hijerarhian, hijerarhina

hijerarhija
hijeroglif
hiljada> tisua
himba
himben
himera
himerian, himerina

himniki

HINA i Hina krat. za Hrvatska izvjetajna

novinska agencija (v. 162.)
hinduizam, hinduizma
hiniti, hinei
hip
hip. krat. za hipokoristik
hiperbolian, hiperbolina
hiperboliki

hiperboloid
hiperfunkcija
hiperkatalaktiki

hidroaerodinamian, hidroaerodinamina

hiperosjetljiv > preosjetljiv

hiperprodukcija
hiperrealizam, hiperrealizma
hiperrefleksija
hipersonian, hipersonina > nadzvuan
hipi G jd. hipija, N mn. hipiji

hidroakustian, hidroakustina

hipnagogiki

hidroavion (hidrozrakoplov)
hidrocentrala

hipnagogian, hipnagogina

hepatitian, hepatitina

hidrodinamiki

hipnotiki

hepiend (sretan svretak)

hidroelektrana
hidrogenij (vodik)
hidrogeokemija
hidrogliser
hidroizolacija

hipnoza
hipodrom
hipohondar, hipohondra

hidrostatiki

hipokoristik N mn. hipokoristici

hidrotehniar

hipostatian, hipostatina

hidrotehniki

hipotaktian, hipotaktina

hemodinamiki

hemodinamometar, hemodinamometra
hemoroidi (uljevi, bolest izlaznoga crijeva)
hemung, N mn. hemunzi (zaprjeka, smetnja)
Henrik V jd. Henrie
HEP, HEP-a Hrvatska elektroprivreda; HEP-ovac i hepovac

heraldiki

heraldika D jd. heraldici

herceg Vjd. hercee, N mn. hercezi
hercegbosanski
Herceg Bosna (pov.)
Herceg Novi G Herceg Novoga
Hercegovac Gjd. Hercegovca, Vjd.

Hercegove

bidrauliki

hidraulika DL jd. hidraulici

hipnotian

hipohondrian, hipohondrina
hipokoristian, hipokoristina

207

hipoteka
hipoteka DLjd. hipoteci
hipotenuza
hipotetian, hipotetina

homogen
hljeb (oblik kruha, npr. dva hljeba kruha, pet
hljebova kruha)
hljebac G jd. hljepca

hipoteza

hljepi

hipotonian, hipotonina

hljevina uv. od hlijev

hmelj
hmkati, hmem
h-mol (glaz.)
HNK, HNK-a krat. za Hrvatsko narodno
kazalite
HNOS, HNOS-a i Hnos, Hnosa (kratica za
Hrvatski nacionalni obrazovni standard)
HNS, HNS-a krat. za Hrvatska narodna stranka
Ho znak za holmij
hobotnica (zaal.)
hoenje od hotjeti

hir N mn. hirovi, zast. hiri

histerian, histerina
historiar> povjesniar
historiarka > povjesniarka
historija> povijest
historijski> povijesni
historiografija
histrion
hitac G jd. hitca, N mn. hitci
hitar, hitra
hitati, hitajui (bacati)
hitati, hitei (uriti se)
hititi (baciti)
hitjeti, hitim, hiah, hitio, hitjela (uriti se)
hitnja

hoe-ne e

hod
hodac, hodca, V jd.
G mn. hodaca

hitroa

hoda

hitroprelja
hl i hL znak za hektolitra

hodati, hodam,

hlae

hodoasnica

hlad
hladak, hlatka, N mn. hladci
hladetina
hladionica
hladioniki

hladionik V jd. hladionie

hladiti, hladim, hladio, hladila (initi hladnim)
hladjeti, hladim, hladio, hladjela (postajati
hladno)
hladnoa
hladnjaa

hladnjak N mn. hladnjaci

hladnjenje prema hladnjeti
hladnjeti, hladnim, hladnjah, hladnio, hladnjela
(postajati hladan)
hlaahan, hlaahna
hlaan
hlaen
hlaenje prema

hladiti
hlapjeti, hlapim, hlapio, hlapjela (isparavati se,
vjetriti)
hlaptati, hlapem, hlapi
hlepiti
hlijev N mn. hljevovi

208

hode,

N mn. hodci,

hodajui

hodnii
hodoasniki

hodoasnik

V jd.

hodoasnie,

N mn.

hodoasnici

hodoastiti, hodoastim, hodoaah

hodoae

hoduIje mn. . r.
hoda; spaja se spojnicom s osobnim imenom:
Nasredin-hoda
hohotati, hohoem, hohoui
hohtapler
hohtaplirati
hoj! (uski.)
hokej
hokeja
hokus-pokus
Holandija> Nizozemska
holandski> nizozemski
holding N mn. holdinzi
holmij (znak Ho)
holmijski prema holmij (kem.)
homeopatian, homeopatina

Homer
homerski; homerski stih
homogen

hrupiti

homoseksualac
homoseksualac, homoseksualca
Hondnras (zem.); Republika Honduras (drava)
Hong Kong (zem.) G jd. Hong Konga
hongkonki; hongkonka gripa
honorariti

hora (pravi as, pravo vrijeme)

Horacije (rimski pjesnik)
horan, horna
horizont> obzor
horizontalan> vodoravan
hortikultura
ho-ruk (uski.)
hospicij (konaite za redovnike)
hotei i htijui
hotelijer
hotice
hotimice
hotimian, hotimina

hotjeti> htjeti
HR, HR-a krat. za Hrvatski radio
hrabar, hrabra
hrabriti
hrabrost
hraak G jd. hraka, N mn. hraci
Hradani (dio Praga)
hrakati, hraem
hraknuti
hram
hramati, hramljem, hramljui
hrana
hranarina
hranidba
hranilac, hranioca, V jd. hranioe, G mn.
hranilaca
hranilaki

hranilite
hranitelj
hraniti, hranei
hranjeniki

hranjenik V jd. hranjenie, N mn. hranjenici

hranjenje prema hraniti
hranjiv
hranjivost, hranjivou, hranjivosti
hrapav
hrapaviti, hrapavim, hrapavio, hrapavila (initi
hrapavim)
hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela
(postajati hrapav)

hrast
hrastak G jd. hraska, N mn. hrasci, G mn.
hrastaka
hrasti

hrastiak, hrastika,

N mn.

hrastici

hrastovaa
hrae zb. od hrast
hrbat G jd. hrpta, N mn. hrpti
hrak G jd. hrka, N mn. hrci
hra
hrav

hrati, hrajui

hren
hrenovka DLjd. hrenovci, G mn. hrenovki
hrestomatija
hrid
hripati, hripam, hripajui
hripavac, hripavca
hriputati, hripuem
hriputljiv
hrka (onaj koji hre)
hrkaki

hrkanje
hrkati, hrem, hrui
hrknuti
hrliti, hrlei
HRM, HRM-a krat. za Hrvatska ratna
mornarica
Hrmanj, G Hrmnja (ime samostana)
hrom (koji hramlje)
hromo a
hropac, hropca
hroptati, hropem, hropi, hropui
hrpa
hrptenica
hrptenini
hrptenjaa

hrsak G jd. hrska

hrskati, hrskam
hrskavica
hrskavian, hrskavina
hrskaviav

hrsus (lupe)
hrum> vika, grdnja
hrt N mn. hrtovi (vrsta psa)
hrtkovaki prema Hrtkovci
Hrtkovci, Hrtkovaca (zem.)
hrupiti

209

hruskati

humanistiki

hruskati, hruskam
hrut
hrv. krat. za hrvatski
Hrvace (zem.) DLI Hrvacama
hrva
hrvaki
Hrvaanin

N mn. Hrvaani
hrvaenje prema hrvatiti
hrvai (hrvai zahvat)

hrvalite
hrvanje prema hrvati se
hrvatina
Hrvat
Hrvatica
Hrvatiin

(prid.)

hrvati se
Hrvatov (prid.)
Hrvatska; Republika Hrvatska (drava);
Banovina Hrvatska (pov.)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(HAZU)
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
Hrvatska Dubica (zem.)
Hrvatska Kostajnica (zem.)
Hrvatska narodna stranka (HNS)
Hrvatska ratna mornarica (HRM)
Hrvatska seljaka stranka (HSS)
Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS)
Hrvatska stranka prava (HSP)
Hrvatska televizija (HTV)
Hrvatska vojska (HV)
hrvatski; hrvatski jezik
Hrvatski crveni kri (HCK)
Hrvatski helsinki odhor za ljudska prava
(HHO)
Hrvatski Leskovac (mjesto)
Hrvatski nacionalni ohrazovni standard
(HNOS i Hnos)
Hrvatski sabor
Hrvatski Telekom (HT)
Hrvatski vojni invalidi Domovinskoga rata
(HVIDRA)
Hrvatsko filoloko drntvo (HFD)
Hrvatsko narodno kazalite (HNK)
Hrvatsko novinarsko drutvo (HND)
hrvatsko primorje (dio Hrvatske uz more)
Hrvatsko primorje (pov.)
Hrvatsko prirodoslovno drutvo (HPD)

210

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ)

hrvatsko-slovenska granica
Hrvatsko-ugarska nagodba (pov.)
Hrvatsko zagorje (zem.)
hrvatstvo (svojstvo)
Hrvatstvo (zajednica Hrvata)
Hrvoje; Hrvoje Vuki Hrvatini
hrzati
htijenje i htjenje prema htjeti
htijui i hotei
htjednuti, htjednem
htjenje i htijenje
htjeti, hou (enkI. u, e, e, emo, ete, e; ni).
ne u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e),
htjeh, htjedoh, hotei i htijui, htio, htjela,
htjevi
HT nsluge
HTV, HTV-a krat. za Hrvatska televizija
huckati, huckajui
huati, huim, huei

hudjeti, hudim, hudio, hudjela (postajati hud)

hudoa
hui

kamp. od hud
hugenot
Hugo, Hugoa, Hugoov (jr. prezime)
Hugo, Huge (ime)
huhor
hujati, hujim, hujei
huk
huka DL jd. huci
huka

hukati, huem, huei

huknuti
huktati, hukem, hukui
hula
hulahup-arape; hulahupke
hulitelj
huliti

ijekavica

humanizam
hnmanizam, humanizma
hnmanost

iindija

hnmi
humoristiki

ideal
idealan, idealna
idealist

hnnjavica

idealistiki

hnnjaviav

idealizam, idealizma
ideja

hnmoristian, humoristina

hnra (uskI.)
Hnsein; Husein-beg, Husein-beg Gradaevi
hnsit (pristaa Jana Husa)

i ikindija (popodnevna muslimanska

molitva)

idejnopolitiki

identian, identina

(isti, istovjetan)

hnka

identinost

hnkaki

identifikacija
ideolog V jd. ideoloe, N mn. ideolozi
ideologija
ideoloki

hukati, hukam, hukajui

HV, HV-a krat. za Hrvatska vojska
hvala
hvalevrijedan, kamp. hvalevrjednijj
hvalitelj
hvaliteljiin

hvalisati se, hvaliem se

hvalisav
hvalisavac, hvalisavea, V jd. hvalisave
hvalospjev
Hvar (grad i otok)
Hvaranin N mn. Hvarani
Hvaranka
hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.)
hvat
hvata

idilian, idilina

idiolatrija
idiom (narjeje, govor)
idiomatian, idiomatina

idiot
idiot-kamera
idol
idolopokloniki

idolopoklonstvo
i dr. krat. za i drugi, i drugo
idui, iduega

igda
igdje

hvataljka DL jd. hvataljci, G mn. hvataljkii i

hvataljki
hvatanje prema hvatati
hvatati, hvatam, hvatajui
hvatiti (slagati u hvatove)
HVO, HVO-a krat. za Hrvatsko vijee obrane

igliar

(pov.)
hvoja (grana)
Hz znak za herz (el.

igraka

igliast
igliica

ignorancija
igra
igraica

igranica
igrai

huliteljiin

hulnik V jd. hulnie, N mn. hulnici

hulja
huljenje od huliti
hum
Hum (zem.)
Hum na Sutli (zem.)
humak, humka, N mn. humci
humanist

I krat. za instrumental; znak za jod

iako (vez.)
ih. i ibid. krat. za ibidem (na istome mjestu)
Ihrahim (ime)

humanistiki

ii,

Ianin

Iii

(stanovnik Ike)
(zem.)

iiji
Ian

(Ivan)

idem, iah,

idui

DL jd. igraki, G mn. igraaka

igraki

(prid.)

igrokaz
ih (uskI.)
ihtiofauna
ihtiol
ihtiologija
ihtioloki
ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan, i drugi)
ijek. krat. za ijekavski
ijekavac, ijekavca
ijekavica

211

ijekavka

Indijanac

ijekavka DL jd. ijekavki, G mn. ijekavki

ijekavski
ik. krat. za ikavski
ikad i ikada
ikakav, ikakva
ikaki
ikako
ikakov > ikakav
ikamo
ikavac, ikavca, Vjd. ikave
ikavica
ikoji
ikoliko
ikonoborac G jd. ikonoborca, V jd. ikonobore
ikonoboraki

ikonopisac V jd.

ikonopie

ikriav

iks-noge (x-noge); iks puta (x puta)

ikud i ikuda
Ilaa (zem.)
ilaki prema Ilaa
ilegalac V jd. ilegale
iliki prema Ilica
Ilida (zem.)
Ilija (ime)
Ilijada (naslov starogrkoga pjesnikoga djela)
Ilijica um. od Ilija
Ilijin (pridjev)
ilintak (srpanj)
ilinjaa (biljka)
Ilir (pripadnik naroda)
ilirac (pripadnik ilirskoga pokreta)
Ilirija
ilirizam, ilirizma
iloki prema Ilok
ilovaa

iluzija
iluzionist
iluzionistiki

im. krat. za imenica

imalac, imaoca, V jd. imaoe, G mn. imalaca
imati, imam i imadem (nijeno nemam), imajui
ime; u ime
imendan
imenian, imenina
imeniki

imenjak V jd. imenjae, N mn. imenjaci

imetak, imetka, N mn. imetci

212

Imoanin

N mn.

Imoani

Imoanka DL jd Imoanki,

G mn.

indijanski prema Indijanac

indijski prema Indija; Indijski ocean
indijski prema indij

Imoanki

Imotska krajina
Imotski (mjesto)
imotski (prid.)
imovinskopravni
imovnik N mn. imovnici (popis imovine)
imperativ
imperfekt
imperfektan, imperfektna
imperfektivan, imperfektivna; imperfektivan
glagol
imperij

individualistiki

individualizam
individuum, individuuma
indoeuropeistika
Indoeuropljanin N mn. Indoeuropljani
indoeuropski
Indonezija (zem.); Republika Indonezija
(drava)
indukcija
indukcijski
Industrija nafte (INA)
industrijalac, industrijalca, V jd. industrijale
industrij alizacij a
industrijski
infaman, infamna
infarkt
infekciozan, infekciozna (zarazan)
inferioran
inflacija
inflacijski
influencija
informacija
informacijski

imperijalistiki

imperijalizam, imperijalizma
import (uvoz)
importirati (uvoziti)
impozantan
impresarij, impresarija
impresija (dojam)
impresionirati
impresionistiki

impresionizam, impresionizma
improvizacija
impuls
impulzivan, impulzivna
imuan, imuna

informatiki

imunik

Vjd. imunie
In znak za indij
INA, INE, krat. za Industrija nafte i plina

infracrven
infrazvuk
ing. i in. usvojena meunarodna kratica za
inenjer (prema fr. ingenieur)
ingredijencija (sastojina, zain)
inicijal (poetno slovo)
inicijativa
inicijator
inkognito (nepoznat)
inkompatibilan, inkompatibilna (nespojiv)
inkubacijski

inae

inaenje prema inaiti (initi drukije)

inaica
inaenje prema inatiti se
inadija (onaj koji se inati)
inat (prkos); uz inat
inatiti se, inaah se
inauguracija
incident

inoa

in
inun (riba)
indeks
Indiana (drava u SAD)
indigo, indiga; indigo-papir
indij (znak In)
Indija (zem.); Republika Indija (drava)
Indijac G jd. Indijca, V jd. Indije
Indijanac, Indijanca, V jd. Indijane

ion

indijanski

inoficijelan, inoficijelna
inojezian, inoj ezina
inojezinost

inokorespondent
inorodac, inorodca, N mn. inorodci
inorodev prema inorodac
inorotka DLjd. inorotki, G mn. inorodaka
inovjerac, inovjerca, V jd. inovjere
inovjeran

inovjerka DL jd. inovjerki, G mn. inovjeraka i

inovjerki
inovjernik
inovrstan, inovrsna
inozeme V jd. od inozemac
inspekcijski
inspicijent
instalacijski
instancija
instrukcija
instruirati
instrument
insuficijencija
integracijski
intelektualac, intelektualca, V jd. intelektuale
interdijalekt
interijer
interiora mn. s. r.
interjekcija
intermezzo (it. intermeco)
internacionalan (meunarodni)
internist
internistiki

interregnum (meuvlae)
intervencionistiki

intervju G jd. intervjua, N mn. intervjui

intervjuirati
intranzitivan
intriga D L j d. intrigi
intuicija
intuitivan
invalidski
invarijabilan
invazijski
investicija
investicijski
inzistirati
inzulin
in. > ing.
inenjer> ininjer
inenjering N mn. inenjerinzi
ininjer krat. ing. i in.
injekcija
injektor
injicirati
injuktiv
iole
ion

213

ionako
ionako; ali: i ovako i onako
ionizacija
ir. krat. za ironino
Ir znak za iridij
iracionalan
Iraanin N mn. Iraani
iraki

iradijacijski
Irak (zem.); Republika Irak (drava)
Iran (zem.); Islamska Republika Iran (drava)
irealan (nestvaran)

iskamiti

iseliti, iselim
iseljavati, iseljavam

iskamivati

iskamivati

iseljeniki

iskapati, iskapam

iseljenik Vjd. iseljenie, N mn. iseljenici

iseljenitvo
iseljenje
iseljivati, iseljuj em, iseljujui
isfarbati

iskaljati
iskati, iem i item
iskazivati, iskazivam,
iskaznica
iskeiti

iskrenje

isfukati

iskien

iskriti, iskrim, iskren

ishaati

iskihati, iskiem
iskihnuti, iskihnem
iskipjeti, iskipim, iskipio, iskipjela
iskititi, iskitim, iskien
isklicati, iskliem
isklian; isklina cijena
isklijetiti

iskrivati, iskrujem

isharaiti
ishariti

iridij (znak Ir)

iridijski

iscijeliti, iscijelim, iscijeljen (izlijeiti)

is cijeniti, iscijenim, iscijenivi
iscijepati, iscijepam, iscijepan, iscijepavi
iscjedak, iscjetka, N mn. iscjedci
iscjedina

isheriti (se)
ishlapiti
ishlapjelost
ishlapjeti, ishlapim, ishlapio, ishlapjela
ishlapljiv
ishod
ishodati se
ishodite
ishoditi
ishoenje prema ishoditi
ishrakati, ishraem
ishrana
ishranjen iki

iscjeivati, iscjeujem, iscjeujui

ishralost

iscjelitelj
iscjelivati, iscjelivam (izljubiti)
iscjeljenje prema iscijeliti
iscjeljiv
iscjeljivati, iscjeljujem (lijeiti; ns. prema svr.
iscijeliti)
iscjeljivost
iscjepkati, iscjepkam, iscjepkavi
iscrpak G jd. iscrpka, V jd. iscrpe, N mn.
iscrpci
iscrpljenost
iscrpljiv
iscrpljivati, iscrpljujem, iscrpljujui
iscrpljivost
iscrpnost
iscrpsti, iscrpem
iscrtkati

ishrati, ishra

iskljuivost

ishrliti
ishrskati, ishrskam
ishrvati se
isijecati, isijecam (ns. prema svr. isjecati)
isijeem prezent od isjei
isijati
isijevati
isipati, isipam
isisati, isiem
isitniti
isjecati (svr. prema ns. isijecati)
isjeckati, isjeckam
isjeak, isjeka, N mn. isjeci
isjei, isijeem, isjekao, isjekla, isjeen
isjek N mn. isjeci

iskljudba
isknjiba
isknjiiti
isknjinina

ironinost

Irska (zem., drava)

isceriti
iscijediti, iscijedim, iscijeen
iscijeenost

iscrvotoiti, iscrvotoi

iscuriti, iscurim
iscvasti, iscvatem
iscviljeti, iscvilim, iscvilio, iscviljela
iscvjetati, iscvjetam, iscvjetavi

214

iskorjenjiv
iskorjenjivanje
iskorjenjivati, iskorjenjujem
iskosa (pri!.)
iskotiti, iskoen

iskap; popiti na iskap

iredentistiki

ironian, ironina

ispijevati

iskakati, iskakam

iskaditi, iskaen
iskakati, iskaem
iskaliti
iskaljivati, iskaljujem, iskaljujui
iskamiti, iskamim, iskamen

iskazujui

iskliznue

iskliznuti
i-sklonidba
iskljucati
iskljuan, iskljuna

iskovriti, iskovrim, iskovren

iskraj (prij.)

iskrmiti, iskrmim, iskrmljen

iskretati, iskreem
iskrhati, iskrham
iskriav

iskrivice (pril.)
iskrmaiti, iskrmai

iskrvavljen
iskuhati
iskupljati
iskusan
isku e niki

iskljuenje

iskvaiti

iskljuice

i sl. krat. za i slino

islam
Islam Grki (zem.)
Islam Latinski (zem.)
Island (zem.); Republika Island (drava)
islandski
Islananin N mn. Islanani
islikati
Ismail (ime)
Ismet (ime)
ismijati (se)
ismijavati, ismijavam, ismijavajui
ismjehivati, ismjehujem

iskljuiti, iskljuim
iskljuiv
iskljuivati, iskljuujem

iskobeiti
iskoiti, iskoim
iskolaiti, iskolaim

iskoliti, iskoiim

(postaviti kolce)

iskon; od iskona

ispaen

iskonati, iskonam

ispaenost

iskopati, iskopam, iskopavi

ispariva

iskopavati, iskopavam, iskopavajui

isparivati
ispasti, ispadnem
ispatanje
ispatati
ispatiti, ispaen

iskopnjeti, iskopnim, iskopnio, iskopnjela

iskoraiti, iskoraim

iskorijeniti, iskorijenim (ali: iskorjenjivati)

iskorijenjenost
iskoristiti, iskoriten
iskoriivati, iskoriuj em
iskoritavati, iskoritavam
iskorjenitelj
iskorjenje

ispei, ispeem

ispeti se, ispnem se

ispiutura

ispijenost
ispijevati (ns. prema svr. ispjevati)

215

ispira

isprosijecati

isprosjaiti

istrjebljenje

ispira

ispovjedaoniki

isprosjaiti, isprosjaim

istokati

ispisiva

ispovjediti, ispovjedim
ispovjedni

isprovlaiti, isprovlaim

istoni; istona

ispisivati, ispisujem, ispisujui

ispisnik V jd. ispisnie, N mn. ispisnici
ispitiva
ispitivaki

ispitivati
ispjeniti se
ispjevati, ispjevam, ispjevavi
isplaen

isplaivati, isplaujem, isplaujui

isplahnuti
isplakati, isplaem (izliti u suzama)
isplakati, isplaem (podlokati)
isplata
isplatiti, isplatim, isplaen
isplatni
isplavjeti, isplavim
ispletati, ispleem
ispliiti se (dobiti plikove)
isplijeviti, isplijevim
ispljeti > isplijeviti
ispljuvak, ispljuvka
ispod (prij.)
ispodmukla (pri!.)
ispodprosjean

ispovjedniki

ispovjednik V jd.
ispovjednici
ispozdravljati

ispovjednie,

Europa, istona Hrvatska,

more; v. istok
Istoni Timor (zem.); Demokratska Republika
Istoni Timor (drava)
Istonokinesko

isprovrivati, isprovrujem

N mn.

isprozebati
isprozepsti, isprozebem
isprsavati se i isprsivati se
isprtiti, ispren

ispraaj

ispruiti, ispruim

ispraati, ispraam

isprua

isprati, isperem
ispravak N mn. ispravci
ispravan, ispravna

isprva (pril.)
isprvice (pril.)

ispravlja

isprazniti, ispraznim, ispranjen

ispranjavati i ispranjivati

ispuhati, ispuem
ispunjavati
ispunjiv
ispunjivati

ispriti, isprim, ispren

ispupen

ispred (prij.)
ispredak, ispretka, N mn. ispredci

ispupenje

ispravljaki

ispupiti, ispupim, ispupen

isputati, isputam, isputajui

istai, istaknem
istakati, istaem, istaui

istonjaki
istonjak

istostranian, istostranina

istovariva

istanan
istanati, istanam

ispriati, ispriam

isposniki

ispriavati, ispriavam

isposnie

isprinica

isprijeiti

istisnue

ispoprijeiti, ispoprijeim, ispoprijeen

isporazbolijevati se, isporazbolijeva se

isprevraati, isprevraam

ispomoi,

ispomognem

V jd. od isposnik

ispostava
isposuivati, isposuujem

ispotiti, ispotim, ispoen

ispovijed J jd. ispovijeu i ispovijedi
ispovijedalac G jd. ispovijedaoca, G mn.
ispovij edalaca
ispovijedati, ispovijedam, ispovijedajui
ispovijest Jjd. ispovijeu i ispovijesti
ispovjedaonica

216

isprevrem

se, isprijeim se
isprijeka i isprijeko (sa strane, pri!.)
isprika DL jd. isprici
ispripovijedati, ispripovijedam (ali:
ispripovjediti)
ispripovjediti, ispripovjedim (ali:
ispripovijedati)
isprjeivati se, isprjeujem se
isprosijecati, isprosijecam

istjecati, istjeem (ns. prema svr.

istjerati

istovetan; isti istovetan (drugo je istovjetan)

istovjerac, istovjerca
istovjernik V jd. istovjernie
istovjetan, istovjetna (identian)
istovjetnost
istovremen
istovremenost
istovrijedan
istovrijednica
istovrstan, istovrsna
istoznaan, istoznana
istoznanica

(sinonim)
(hamonim)
Istranka DLjd. Istranki, G mn. Istranki
istozvunica

istraitelj
istraiva

istraivaki
istraivalaki

istei)

istrati
istravati

istjeriva

istri,

istjerivanje
istjerivati

istrgnue

istjeivati, istjeujem

istkati i izatkati
istoiti, istoim

istonjaci

trokut
istomiljenik V jd. istomiljenie, N mn.
istomiljenici
istosmjeran, istosmjerna; istosmjerna struja
istosmjernost

isprevrtati,

ispresaivati, ispresaujem, ispresaujui

ispresijecati, ispresijecam (ns.)

ispresjecati, ispresjecam (svr.)
ispreskakati, ispreskaem

N mn.

narodi)

isporuiti> izruiti

ispomo

ispremlaivati, ispremlaujem

isprepletati, isprepieem

istonjae,

istokraan, istokrana; istokraan

isposijecati, isposijecam

ispodvlaiti, ispodvlaim

ispoditni
ispolac, ispolca
ispolijevati, ispolijevam

V jd.

istodoban
istodopce
istoimen
istok (strana svijeta); Istok (istone zemlje i

istarski; Istarska upanija (po!.); Istarski

poluotok (zem.); Razvod istarski (pov.)
Istarski demokratski savez (IDS)
istei, isteem, istekao, istekla (iscuriti)
istei > istegnuti
isticati, istiem, isticao, isticala, istiui (ns.
prema svr. istaknuti)
istijetiti, istijetim
istiha (pril.)
istina (pril.)
istinabog (pril.)
istinoljubiv
istinoljubije
istiskati, istiem, istiskan

ispodsljemenski prema Sljeme

istonie

istonohrvatski

ispupina

ispregraivati

V jd.

istonoeuropski

isprvian, isprvina

isprednjaiti

ispreko i isprijeko (prij.)

isprekriati
isprekrtati
ispremetati, ispremeem
ispremijeati, ispremijeam
ispremjeriti, ispremjerim
ispremjetati, ispremjetam

istonik

istrgnem; istrgnuti, istrgnem

istrijebiti, istrijebim, istrijebljen

*istrijeti > istrti
istrijezniti, istrijeznim, istrijenjen
istrjebljenje

217

istrjebljivati

izasijecati

istrjebljivati, istrjebljujem
istrjenjenje
istrorumunjski; istrorumunjski govor (u
Ciariji)

istrti, istarem i istrem

istruliti
istrunuti

iuavati

se i iuivati se,

iuujem

iupati

ieretati

se
iohati se

izaziva

izdajniki

izazivaki

iukati

izaeti i ieti
izaimati i iimati
izbeiti

izdajnitvo
izdaleka (pril.)
izdalje (pril.)
izdatak, izdatka, N mn. izdatci

izbeivati

izdava

izberiv
izbezumiti

izdavaki; izdavaki pothvat

izdavalac G jd. izdavaoca, V jd. izdavao e,
N mn. izdavao ci, G mn. izdavalaca

iehati, ieham

ivanica

iekati

Ivanica

uiniti to

tupim, 2.

izii

isturiti

isukati, isuem
Isukrst
Isus; Isus Krist
isusove V jd. od isusovac
isusovaki

isuiti
isuti
iarati
iakati
iaaviti
iarati
iastiti

iaenje

iaiti, iaim, iaen

iavrljati

se

iz reda)

iezavati

(planina)
Grad G Ivani Grada (mjesto)
ivanigradski i ivaniki
Ivan-planina; ivanplaninski
Ivanica (planina)
Ivanja Reka G Ivanje Reke (zem.)
Ivanje
ivanjski; ivanjski krjesovi
iverak G jd. iverka, N mn. iverci

ieznue

iveri

ieznuti

izabraniin prema

iekiati

Ivani

iekivati, iekujem, iekujui

ieprkati, ieprkam
ierupati
ieati, ieem
ieljati
ietkati

izdahnuti
izdajica

iupkati

iegrtati

istumaiti, istumaim

istup
istnpiti (l.

izasjei, izasijeem

izasuti, izaspem
izatkati i istkati

ietati, ietam i ieem

iibati, iibam
iijas
ikolovati
ikopiti
imrkati, imrem
iokiti se
ita, iega
itetiti, itetim, iteen
itrcati
iunjati se
Italija (zem.); Republika Italija (drava)
itd. krat. za i tako dalje
iterbij (znak Yb)
iterbijski
i te kako
itko, ikoga
itrij (znak Y)
itrijski
Ivan; Ivan Grozni; Ivan Krstitelj; Ivan
Nepomuk
ivan-cvijet, ivan-cvijeta

istui, istuem, istuen

se

izgorina

izasjei

izbija

izdavalaki

izbijeliti, izbijelim, izbijelio, izbijelila (initi to

bijelim)
izbijeljeti, izbijelim, izbijelio, izbijeljela
(postati bijel)

izdavati, izdajem
izdavna (pri!.)
izdaditi se i izdadjeti se
izdii, izdignem
izdijeliti, izdijelim, izdijeljen
izdijevati, izdijevam (ns. prema svr. izdjenuti)
izdjeljati, izdjeljam
izdjeljavati, izdjeljavam (ns. prema svr.
izdjeljati)
izdjeljivati, izdjeljujem (ns. prema svr. izdijeliti)
izdjenuti
izdjeti, izdjenem
izdrijeti, izdrem, izdro, izdrla
izdrljiv
izdubiti, izdubim, izdubljen
izdupsti, izdubem, izduben
izg. krat. za izgovor(no)

izbira
izbiraica
izbiraki

izbirljiv
izbjei, izbjegnem
izbjegavati, izbjegavam
izbjeglica
izbjegliki

izbjeglitvo
izbjegnuti
izbjeljivati, izbjeljujem, izbjeljujui
izbjeiv
izblebetati, izblebeem
izblijediti, izblijedim, izblijedio,
izblijedila (uiniti to blijedim)
izblijedjeti, izblijedim, izblijedio, izblijedjela
(postati blijed)
izbliza (pril.)
izblie (pril.)

izginue
izglaati

izbijeivati, izbljeujem

izgladniti, izgladnim, izgladnio,

izgladnila (uiniti koga gladnim)
izgladnjelost
izgladnjeti, izgladnim, izgladnio,
izgladnjela (postati gladan)

izboen

izglaen

izboina

izglaivati, izglaujem

izboiti, izboim, izboen

iiljeti, iilim

izabrati, izaberem

izboljeti

izgled; na izgled
izglodati, izgloem,

iinjati, iiIljam, iinjajui

izai, izaem

izborniki

izgnaniki

iistiti, iistim,

izadjeti, izadjenem
izadrijeti, izadrem
izagnati, izagnam
Izaija (prorok)
izamljeti, izameljem
izasijecati, izasijecam,

izbrati, izberem
izbrisiv
izbrjeak

izgnanie V jd. od izgnanik

izgnati, izgnam

i ien

iiavati

i ienje prema iistiti

iitati

iitavati

i uditi se

218

izabranica

izbievati, izbiujem

izdajiin

izasijecajui

izgloen

izgnjeiti

izbroine

izgonja

izbuiti (izbuljiti, npr. oi)

iZdahnue

izgorijevati, izgorijevam,
izgorina

izgorijevajui

219

izgorjelica
izgorjelica
izgorjelina
izgorjeti, izgorim, izgorio, izgorjela

izmuiti

izluiti, izluim

izmukati, izmukam

izluivati, izluujem

izgraenost

izludjeti, izludim, izludio, izludjela

izludba prema izluiti

izmusti, izmuzem, izmuzen

izmutiti, izmutim, izmuen
iznad (prij.)

izgraiva

izluivati, izluujem

iznadprosjean, iznadprosjena

izgraivati, izgraujem

izljeenje

izgriti

iznadosjetan, iznadosjetna

izljeiv

iznajmljiva

se, izgrim se
izgrditi, izgrdim, izgren
izgrepsti, izgrebem
izgrijati
izgrmjeti se
izgrtati, izgrem, izgrui
izgruhati> izgruvati
izii, iziem, iziao
izjahati, izjaem
izjedanje

izljepljivati, izljepljujem
izljev
izljubiti
izmai, izmaknem
izmahnitati
izmahnuti

iznajmljivaki

iznajprije (pril.)
iznalazak, iznalaska

izmaknue

izreda

izmukati

izodjesti, izodjenem
izodjeti i izodjenuti
izodsijecati, izodsijecam
izofotometar
izohipsa
izokola (pril.)
izokretati, izokreem
izokromatski Uednakobojan)
izolacijski
izolacionizam

iznaae

izometrian, izometrina

iznebuha (pril.)
iznemoi, iznemognem
iznenada
iznenaditi, iznenadim, iznenaen

izooktan

iznenaenje

izopaivati, izopaujem (initi

iznenaivati, iznenaujem

izopavati, izopavam
izopen

izopaavati, izopaavam
izopaenost

izjedipogaa

izmala (pril.)
izmalena (pril.)
izmear (sluga)

izjednaen

izmeu

izjednaiti, izjednaim, izjednaen

izmetati, izmeem,

izjednaivati, izjednaujem

izmetnue

izjelica
izjesti, izjedem, izjeo, izjela, izjevi
izjea
izjean, izjena
izjutra (rano)

izmicati, izmiem
izmijeniti, izmijenim, izmijenivi
izmijenjati, izmijenjam
izmijesiti, izmijesim
izmijeati, izmijeam
izmiljeti, izmilim

izlaga

izminue

izlagaki

iznevjeravati, iznevjeravam
iznevjeriti, iznevjerim
iznii, izniknem
iznijeti, iznesem, iznesen
izniman, iznimna
iznimiCe
iznimka DL jd. iznimci, G mn. iznimaka
iznojiti
iznova (pril.)
iznovice

izmilja

iznovian, iznovina

izrabljiva

izlazak G jd. izlaska, N mn. izlasci

izlaziti, izlazei
izlei, izleem
izletjeti, izletim, izletio, izletjela

izmjena
izmjence
izmjenice

iznuiva

izrabljivaki

iznuivaki

izraun

izletniki
izlijeenost

izmjenit
izmjenljiv i izmjenjiv

izlijeiti, izlijeim, izlijeen

izmjenjiva

izlijegati se
izlijeniti se
izlijepiti, izlijepim, izlijepljen
izlijetati, izlijeem
izlijevati, izlijevam, izlijevajui
izlika DL jd. izlici
izlian, izlina
izlokati, izloem
izloak, izloka, N mn. izloci
izluak, izluka, N mn. izluci

izmjenjivaki

izjeliki

(prij.)
izmeui

izmjenian, izmjenina; izmjenina

struja

izmjenjivanje
izmjenjivati, izmjenjujem, izmjenjujui
izmjeran, izmjerna
izmjeriti, izmjerim, izmjerivi
izmjerljiv
izmlatiti, izmlatim, izmlaen
izmljeti i izamljeti

izopenica

izopenik

V jd.

izopenie,

mn.

izopenici

izopenost
izopenje

izopiti, izopim, izopen

izopivati, izopujem,

izop ujui

izotermian
izotermiki
izoterminost

izraunati

iznuivati, iznuujem

izradak G jd. izratka, N mn. izradci

izraditi, izradim, izraen

iznutra (pril.)
izobiajiti se
izobijestiti se, izobijestim se
izobila (pril.)
izoblaiti se

izraati
izraen
izraevina

izraiva

izobliavati, izobliavam

izraivaki

izoblien

izraivanje

izoblienje

izraivati, izraujem

izobliiti, izobliim, izoblien

Izrael (zem.); Drava Izrael (drava)

Izraelac, Izraelca
izrana (pril.)
izrastak, izraska, N mn. izrasci

izocijanid
izocikliki
izoan

izmoi,

izluenost

izmriti, izmrim

izluenje

izodavna
izodijevati, izodijevam

izmuenost

izluina

izodinamian, izodinamina

izmuiti, izmuim, izmuen

izodjenuti, izodjenem

220

opakim)
opakim)

iznuivanje

izmoiti, izmoim, izmoen

izmognem

izopaiti, izopaim (uiniti

izraivati, izraujem
izrei, izreem i

izreknem, izrekao, izrekla,

izreen

izreda (pril.)

221

izreati

izvravati

izreati > izredati

izrjeka DL jd. izrjeci, I jd. izrjekom
izrezak G jd. izreska, N mn. izresci, G mn.
izrezaka

izriaj

izvia
izviaki
izviaj

izviati
izvija> odvija

izrian, izrina

izvijestiti, izvijestim, izvijeten

janjei

izvrilac
izvrilac V jd. izvrioe, G mn. izvrilaca
izvritelj
izvriti (l. npr. ito, 2. obaviti), izvrim
izvrivati, izvruj em
izvrtjeti, izvrtim
izvrvjeti, izvrvim

jadi

Jaganjac Boji V jd. Jaganje Boji

jagma; najagmu
jagoda (plod); Jagoda (ime)

izriit

izvikiva

izvui, izvuem, izvuen

izrijekom (pril.)

izvikivaki

izrinne

izrudba prema izruiti

izvie (prij.)
izvjesiti, izvjesim, izvjeen
izvjesno
izvjestan, izvjesna
izvjestitelj

izuavati

izvjestiteljiin

izuiti, izuim, izuen

izvjeati

izumijevati (ns. prema svr. izumjeti)

izumitelj
izumiti (poumivati)
izumjeti, izumijem (nai umom)

izvjee

iariti
idrebati> idrjebati
idrijebiti, idrijebim
iikati se
iei, ieem
iednjeti, iednim, iednio, iednjela (postati
edan)
ieniti
ieti, ianjem (srpom)
ieti i izaeti, imem i izamem (iscijediti,
istisnuti)

izruen

izruiti, izruim, izruen

izruivati, izruujem

izumre

izumrijeti, izumrem, izumrijeh, izumro,

izumrla
izupati

izustiti, izustim,

izuen

izuivati
izuva
izuzee

izuzetak, izuzetka, N mn. izuzetci

izvadak, izvatka, N mn. izvadci
izvaati

izvjeivati, izvjeujem

izvjetaiti, izvjetaim, izvjetaen

izvjetaj
izvjetavati
izvjetiti (se)
izvjetravati
izvjetriti
izvjebati
izvjebavati
izvlaenje
izvlaiti
izvlaka

izvlastiti, izvlastim, izvlaten

(prav.)

iima

iimati (ns. prema svr. ieti)

iivjeti, iivim, iivio, iivjela
iivljavati se, iivljavam se
iivljenost
ilijebiti, ilijebim
iljebina
iljebljenje
iljebljivati, iljebljujem
imikati, imiem
ivakati, ivaem

izvlaivati, izvlaujem

jadi

jadikovka
jadnoa

Jadransko more
jafa-narana

jagodian, jagodina
jagodiast

jagorevina
jagorika

DL jd. jagoriki

jaguar
jaha

jahaica

(ona koja jae)

jahaki
jahai

(prid.); jahae hlae

(ivotinja koja slui za jahanje, npr.
mazga jahaica)
jahaonica
jahati, jaem, jaui
Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvom
Jahvin
jajaki prema Jajce
Jajanin N mn. Jajani

jahaica

jajar

jajnik N mn. jajnici

jajovod
jak kamp. jai, sup. najjai
jamac G jd. jamca, V jd. jame; jamac platac
G jd. jamca platca, N mn. jamci platci

izvan (prij.)
izvana

izvoa

izvanbrani

izvoenje

izvanjezini (it. izvan-jezini)

jabuar

jamano

izvankuni

izvolijevati, izvolijevam
izvoljeti, izvolim, izvolio, izvoljela

jabnara

jamajkiprema

izvanmaternini

izvori

jabuarka

izvoaki

J krat. za jug
ja (zam.) za me, za mnom

jamaan, jamana

izvannastavni

izvor-voda G jd. izvor-vode

jabuast

izvanobiajni

izvozniki

jabuica; Adamovajabuica

Jamajka
Jamajka (zem., drava); jamajka-rum >
jamajki rum i j amajanski rum
jamb

izvanparlamentaran
izvanpartijski

izvniati prema vraati

izvanstranaki

izvankolski
izvanjski
izvesti, izvedem v. dovesti
izvesti, izvezem v. dovesti
izvesti, izvezem v. dovesti
izvidjeti, izvidim, izvidjevi
izvidniki

222

jabui

jamevan, jamevna

prema vraati
izvri, izvrgnem
izvri> izvriti
izvreti, izvrim i izvrij em

jabuni

jamevina

izvrgnue

jaanje

izvrh (prij.)
izvrsnost
izvrstan, izvrsna
izvravati, izvravam

jaati, jaam, jaajui

jampski prema jamb

jamski prema jama
jamstvo

jaina

janji

jaenje prema jatiti

janje G jd. janjeta

janjei; janjea koa

izvraati

(gatati)

jamiti

jabunica
jabunjak N

mn. jabunjaci

jabukovaa

se
jadac G jd. jadca, N mn. jadci

jamiak, jamika,

N mn. jamici

223

janjece

jedno

janjece G jd. janjeca i janjeceta

jd. krat. za jednina

janjiar

jeam, jema

jao, jao-jao (uskI.)

jaoh
jaoj
jap. krat. za japanski
Japan (zem., drava)
jarac V jd. jare; Jarac (zvijee)
jarev; Jareva obratnica
jarevac, jarevca (vrsta trave)

jeanje

jednogodac, jednogodca, N mn. jednogodci

jednogrb; jednogrba deva
jednoimen

jeati, jeim

jednojezian, jednojezina

jeerma

jednolian, jednolina

jemen

jednoluac, jednoluca

(prid.)

jemenac, jemenca

jemenica
jemenite

jarevina

jemiak, jemika,
jemiaka

jari

jemite

um. od jarac i jarak

jariti

jemici,

G mn.

jedai

jarji prema jarac

jarebiar
jarebiji
jareak, jareaka,

N mn.

N mn. jareaci

Uarea

mjeina)
jarei

jari

(prid.); jedai pribor

jedak, jetka; kamp. jetkiji
jedanaest (ll)
jedanaesterac, jedanaesterca (udarac loptom sa
II metara, port.)

jednoljetan, jednoljetna
jednoljetkinja
jednomjeran, jednomjerna
jednonedjeljni
jednoobrazan, jednoobrazna
jednook
jednopostotni
jednosjed
jednosmjerau, jednosmjerna; jednosmjerna ulica

jeziac, jezica

jeziak, jezika,

jedanaestero
jedanaestorica
jedanput; jedanputjedan (tablica mnoenja)
jedenje prema jesti

jednosvezani

jezian, jezina

jedinev

jaskanski prema Jaska

jasno crven i jasnocrven (v. 127.)
jasno plav i jasnoplav (v. 127.)
jasno zelen i jasnozelen (v. 127.)
jasno ut i jasnout (v. 127.)

jedinini prema jedinica

jedinoroen

jedinovjerstvo
jedljiv

jednotjedni

jeziar

jednotraan, jednotrana

jeziara

jednovjerac, jednovjerca, V jd. jednovjere

jednovjeran, jednovjerna
jednovjerka DLjd. jednovjerci i j ednovjerki
jednovremen
jednovremenik Vjd. jednovremenie
jednovremenost
jednovrijedan, jednovrijedna

jeziast

jednoznaan, jednoznana

jednaak

jednozvuan, jednozvuna

jasnoa

jednaenje

jednoian, jednoina

jastog N mn. jastozi

jastreb

jednaiti

jednjak N mn. jednjaci

jednadba G mn. jednadaba i jednadbi

jednakobrojno (pril.)
jednakodijelan, jednakodijeina
jednakodjeljiv
jednakorilac, jednakoriIca
jednakosloan, jednakoslona
jednakovrijednica
jednoboac, jednoboca

jedrenjaa

jaui

(pril.)
jataki prema jatak
jauk
jaukati, jauem, jauui
java (budnost)
Java (otok)
javor

jednoboaki

jazavar

jednobrazdni (plug)
jednocijevan, j ednocij evna
j ednocijevka DL jd. jednocijevki, G mn.
jednocjevaka i jednocijevki

jazavarski

jednoinka

jazavji prema jazavac

jednolan

jazz (it. dez); jazz-glazba i dez-glazba

jedno

224

jezgriast

jednosveani

jasikovaa

jastunica

jetrenjaa

jedanaesteraki

jedinac V jd. jedine

jastui

> bera
Jemen (zem.); Republika Jemen (drava)
jenski prema Jena; jensko staklo
jenjati
jeremijada (tualjka)
Jeruzalem
jesen; pod jesen, na jesen, u jesen
jestan, jesna (potvrdan)
jeti, jetija, N mn. jetiji
jetra G mn. jetara (mn. s. r.)
jetren

jezgriav

jasenovaa

jastuast

jema

jednostruk

jedi

jastuac, jastuca

je li
jeli

jednostanian, jednostanina

(bot.)
um. od jare
jarki kamp. jari
jarmeni prema jaram
jari

Jug

jednogodac

jedriav
jedriliar
jedriliarski
jedriliarstvo

jedro G mn. jedara

jedrenje prema jedriti
jeenje prema jediti se > jed, ljutnja
Jeupka i Jejupka
jeftin
jeftinoa

Jejupka i Jeupka
jeka DLjd. jeci
Jelaiev trg; Trg bana Josipa Jelaia
Jelas; pjes. Jelas-polje
jelei um. od jelek

N mn.

jezici,

G mn. jeziaka

jeziav
jeziina
jezini

jezikoslovlje
jezuit (isusovac); Jezuitski trg
jeak G jd. jeka, N mn. jeci
jeenje prema jezditi
Joakim
jod (znak I); jod-tinktura> jodna tinktura
jodni
joga DLjd. jogi
jogi G jd. jogija
joha DLjd. johi
joj, joj-joj (uski.)
jo-jo (igraka)
Josipdol (zem.)
Jordan (zem.); Haemitska Kraljevina Jordan
(drava)
jotacija
jr. krat. za junior (mlai)
jubilej
juer
jueranji

judo, obi. dudo

jug (strana sVijeta);
Jug Uune zemlje i narodi)

225

jugo

kajkavski

jugo (s. r., vjetar)

Juni Slaveni (kao

jugoistoni

junoafriki

jugo istonjak
jugoistok
jugojugoistok
jugojugozapad
Jugoslavija (zem., pov.)
jugoslavenski
jugozapad
jugozapadni
jugozapadnjak
juha DL jd. juhi
Jukatan
Julija (ensko ime)
Julijan
julijanski prema Julije; julijanski
kalendar
Julij(e) ljd. Julijem
Julijske Alpe

junoameriki

junaan, junana

jnnohrvatski
junoslavenski
junjaki

K
k (i ka ispred k, g); k vragu!
K znak za kalij; ah. oznaka za kralja
kabao, kabla
kabel, kabela
kabelogram

kakvoa
kakvoni

kaica

kal G jd. kala

kalan, kaIna (blatan)
kalcij (znak Ca)
kalcijski prema kalcij (kem.)
Kaldeja
kaleidoskop
Kali mn. . r., G Kali, DLl Kalima
kalibar, kalibra
kalif
kalifornij (znak Cf)
kalifornijski prema kalifornij i Kalifornija
kalij (znak K)
kalijski prema kalij (kem.)
kalinjaa (biljka)
Kaliopa (muza epskoga pjesnitva)
kalo

um. od kaca
Kai; Andrija Kai Mioi, G jd. Andrije
Kaia Mioia

kakati, kakam
kaiperka

juni
junei

junior
Jupiter, Jupitra
Juraj G jd. Jurja
juridiki

jurisdikcija
jurist (pravnik)
Juri-oglu
Jurjaves (naselje)
jurjaveki prema Jurjaves
jurjevski; Jurjevska ulica (u Zagrebu)
Justinijau
jutarnji; Jutarnji list (novine)
Juna Afrika (zem.); Junoafrika
Republika (drava)
Juna Amerika (kontinent)
Juna Koreja (zem.); Republika
Koreja (drava)
Juna polutka (zem.)
juni; juna Hrvatska (juni dio Hrvatske)
juni Slaveni (po zem. smjetaju)

226

kameninica (biljka)
kamenorezac V jd. kamenoree

kaara

junaiti

Vjd. odjunak
junatvo

kakofonian, kakofonina

kabli

junaina

junae

kamiti

kabriolet

kabelopolaga

kakanje

junaki

Kajmanski Otoci (drava)

kakadu, kakadua, kakaduu, N mn. kakadui
kakao, kakaa
kakaovac G jd. kakaovca, V jd. kakaove
kakav, kakva
kakavgod i kakav god, V. 142.
kakav-takav
kaki boja (boja zemlje); kaki odora
kakogod i kako god
kakokad i kako kad
kako mu drago
kakono
kako-tako
kakotati, kakoem

junaenje

(se), junaim (se)

etnika zajednica)

DLjd. kaiperki
(bot.)
kad(a)god i kad(a) god, V. 142.
kada-tada
Kadi (za razliku od prezimena Kai)
kadikad
kadilac G jd. kadioca, Vjd. kadioe
kadionica
kaditi, kadei, kaen
kadli (vez.)
kadmij (znak Cd)
kadmij ski prema kadmij (kem.)
kadto
kad-tad
kaenje prema kaditi
kaun

kapriciozan

Kajmanski Otoci

kalorian, kalorina
kaloriki prema kalorika
kalorimetar, kalorimetra (toplinomjer)
kalorimetriki

kameak, kameka,

N mn. kameci
kameleon
kamen; alem-kamen, kamen temeljac, G jd.
kamena temeljca
kameni
kamenina

Kamengrad

kamenorezaki

kamenjarka
Kamerun (zem.); Republika Kamerun (drava)
kamfor
kamgarn (vrsta tkanine)
kamiak, kamika, N mn. kamici
kamikaza, kamikaze
kamion
kamiondija
kamogod i kamo god
kamoli
kamp-kuica (kampirna kuica)
Kanaan (staro ime Palestine)
Kanada (drava)
Kanaanin N mn. Kanaani
Kana Galilejska (biblijsko nljesto)
kanal
kanali
kanali

Kanalski otoci (zem.)

kanatka (vrstajabuke)
kanconijer
kanda (vez.)
kandelabar, kandelabra
kandilo
kanda
kandija (bic)

kafi

kaluer

kanoniki

kai (amac)

kaluerica

Kain (sin Adama i Eve)

Kairac prema Kairo
Kairo (zem.)
kairski prema Kairo
kai (remen, pojas)
kajita
kajk. krat. za kajkavski
kajkave Vjd. kajkavac
kajkavski

kalvinistiki

kanj i kanjac, G jd. kanjca (riba)

kaos
kao to

kaljae

kamate mn. . r.
kamatni
Kamboda (zem.); Kraljevina Kamboda
(drava)
Kambodanin N mn. Kambodani
Kambodanka
kambodanski

kaotian, kaotina

kapati, kapam,

kapajui

kapelniki

kapiast
kapitalistiki

kapitel, kapitela
kapriciozan, kapriciozna

227

kaprio

kaprio, kapria, kapriu, kapriom

kemiar

(glaz.)

kapuljaa

Kapverdski Otoci, v. Zelenortski Otoci

karabatak, karabatka, N mn. karabatci
Karadi

karakter
karakteristian, karakteristina

karanfil
karat, karata; 18-karatni
karbid
karbidni
karbon-papir> karbonski papir
kardiokirurgija
kardiologija
karijatida
karijera

Katel Kambelovac
Katel Novi
Katel Stari
Katel Suurac
Katel tafili
kat. krat. za katoliki
katalektiki (stih)
Katar (zem.); Drava Katar (drava)
katarica um. od katarka
kategorian, kategorina (bezuvjetan, siguran)
kateheta (vjerouitelj)
kation (el.)
katkad(a)

kleka

kemiarka

kemiarka

D jd.

kerarniarki

kemiarski

kemija
kemijski
Kenija (zem.); Republika Kenija (drava)
kenozojski prema kenozoik (geol.)
kentnm-jezici > kentumski jezici
Keops; Keopsova piramida
keramiar
keramiarka
keramiki

kinopredstava
kinoreklama
kinjenje
kinjiti
kiosk N mn. kiosci
kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela
kipljenje prema kipjeti
kiptjeti, kiptim, kiptio, kiptjela
kipui (prid.); kipui aj
Kirgiska Republika (drava); Kirgistan (zem.)
Kiribati, Kiribatija (drava)
kiri, kirija (znak Ci, zast., danas bekerel)
kirijski
kirurgija
kirurki
kiseo, kisela
kisik (znak O)
kisikov

kau

karikaturistiki

keramika DLjd. keramici

Kerempuh V jd. Kerempue
kesedija> razbojnik
kg znak za kilogram
Khuen-Hedervary, G Khuen-Hedervaryja
(prezime hrvatskoga bana, pov.); Khuenov
kHz znak za kiloherc

kauuk

ki

kisnue

karlini; karlina

kaudiljo, kaudilja, kaudilju, kaudiljem

kaurin (nevjernik)

kiast

kiiti

katolianstvo

katoliki; Katolika

karijeristiki

katolitvo
kauboj

karijes

crkva

kost
Karlo Draki; Karlo Veliki (pov.)
Karlovac, Karlovca, Vjd. Karlove (zem.)
Karlovaka upanija
karlovaki prema Karlovac
Karlovako pivo (zatieno ime proizvoda)
Karlovanin N mn. Karlovani
karmelianin N mn. karmeliani

kaustiki (izjedajui)

kima>

kava; crna kava, turska kava

kaveni; kaveni mlinac, kavena lica
kavin; kavin nadomjestak
kavgadija (svadljivac)
kavijar

kianka

karmelianka

kavotoje

kart. krat. za kartaki

kaviti se

kartoteni

kazaok

kartoteka DL jd. kartoteci

Kazahstan (zem.); Republika Kazahstan

(drava)
kazalini prema kazalite
kazaljka DL jd. kazaljci i kazaljki, G mn.
kazaljki

kasa
kasaica

kasnilac G jd. kasnioca, V jd. kasnio e, G mn.

kasnilaca
kasno kamp. kasnije
kasnobarokni
kasnjeti, kasnim, kasnio, kasnjela
Kastav G jd. Kastva
Kastavac V jd. Kastave
kastavski
Kastavtina
kastracijski
katel, katela
Katela G mn. Katela
katelanski; Katelanski zaljev
Katel Gomilica
Katel Luki

228

kaziva
kazivaica

kaznenopopravni
kaznenopravni
kaznionica
kazuistiki
kanjeniki

ker

Ajd. odki
DLjd. kerki i kerci
ki G jd. keri, A jd. ker
keiga DL jd. keigi
kem. krat. za kemijski
kerka

kemiar

kiica

(biljka inae kist)

kraljenica; ali: biti bez kime

kien

kienka

(bot.)

kinjaa

(aba)
kiomjer
kiomjerni
kiovit
kitniarka DL jd.

kitniarki,

G mn.

kienost

kitolovaki

kienje prema

kivi, kivija
klaenje prema klatiti
klaenje prema kladiti se
klanjalac G jd. klanjaoca, V jd.
G mn. klanjalaca
klanjeki prema Klanjec
klaonica

kititi
kielski prema Kiel
kihati, kiem
kihavica
kijaa

kijamet (oluja)
Kijev (glavni grad Ukrajine)
Kijevo (selo u Hrvatskoj)
kikiriki, kikirikija
kilogrammetar, kilogrammetra
kilovatsat
kilovoltamper
kilovoltrnetar, kilovoltmetra
Kina (zem.); Narodna Republika Kina (drava)
kina-srebro
kina-vino
kinuriti se
kineski; kineski aj; Kineski zid
Kineskinja
Kinesko more
Kinez
kino operator

kitniarki

klanjaoe,

klaoniki
klasian, klasina; klasina

gimnazija

klasiar
klasi

klasika DL jd. klasici

klati, koljem, klah, koljui
klaun
klauzula
klaviembalo (glaz.)
klavijatura
kleak, kleaka
kleati, kleim, kleei
kleeki
kleica

(biljka)

kleka

229

klei

kmetstvo

klei > kleknuti, kleknem

kleknuti, kleknem
klekovaa (rakija)
klen (drvo)

klobui
klobuina
klobunica

klepica

klokoica

klepetati,

klepeem, klepeui

klerofaistiki

klevetati,

kleveem

klevetniki
kliica

um. od klica

klijaica

klijent G mn. klijenata

klijentela
klijeta
klijet, klijeti
klijetka DL jd. klijetki, G mn. klijetki, klijetaka
i klijetki
klik-klak
kliktati, klikem, klikui
klimakterian, klimakterina

klimatski
klima-ureaj>
klinac,

klimatski ureaj
klinaca (karanfil)

klinanica

Klina

(vrsta gljive)

kloko, klokoa

Selo (zem.)
mn. klinenjaci

(bot.)
(bot.)
klopotac G jd. klopotea, N mn. klopotci
klokotati, klokoem, klokoui
klor (znak Cl)
klorni
kloroform
klokoika

klorovodian, klorovodina

klorovodik
Klotar Podravski (zem.)
klubace um. od klupko
klup ast

knjievniki

um. od klupa

knjievnojezini i knjievno-jezini
knjievnopovijesni
knjievnost

klupi

klupko G mn. klubaka

kljen (riba)
kljenut G jd. kljenuti
kljetica um. od klijeta
klju; C-klju (glaz.)
Klju (zem.)

knjiniar

kljuati, kljuam

k. o. krat. za knock-out (port.)

koadjutor (pomoni biskup)
koalicija
koalicijski
koautor (suautor)
kobac G jd. kopca, V jd. kope, G mn. kobaca
kobaa (zast., krletka, kavez)
kob aiti
kobalt (znak Co)
kobaltni

klinenjak N

kljuanica

klini

kljuanje prema kljuati

kliniti

kljuar

klin-orba

kljuarica

kliniki; kliniki

kljuarski

pregled
klinika DL jd. klinici
Klio . r., G jd. Klije, I jd. Klijom (muza
povijesne znanosti)
kliring N mn. klirinzi
klirinki
kliej

kn krat. za kuna (novac)

kneginja
knetvo
knez V jd. knee, N mn. knezovi
kneev; Kneev dvor (u Dubrovniku)
kneevi (kneev sin)
kneevina
knock-out i nokaut (port.)
knj. krat. za knjiga
knjiga DLjd. knjizi
knjigo dra
knjigoveki
knjigovea
knjigovenica
knjigovodstvo
knjigovoa

klupati
klupica

kolegijalan

kn

kokoti

kobasiarnica

kolaboracionistiki

kljuni; kljuna

kobilini

kolac G jd. kolca, N mn. kolci

kocka DLjd. kocki

koenje prema koiti (se)
koi um. od kotac

kola

kmeati, kmeim, kmeei

konica; runa konica

klizai

klobuar

(onaj koji

izrauje

klobuke)

kohabitacija
kohezijski
koincidencija (supostojanje)
kojegdje
kojekad
kojekakav, kojekakva
kojekako
kojekolik
kojekud(a)
kojeta G jd. kojeega
kojetko G jd. kojekoga
koji
kojigod i koji god; v. 142.
koji mu drago
kojiput i koji put; v. 135. a)
kojot (stepski vuk)
kokain
kokoenje od kokotiti se
kokodakati, kokodaem, kokodaui
Kokosovi otoci (zem.)
kokoji
kokotac G jd. kokotea, N mn. kokotci
kokotati, kokoem

kobasiar

klobuac, klobuca

klizaki

koferi

kljui

klizak, kliska
klizaljka DL jd. klizaljci i klizaljki
klizati se, kliem se, kliui se

klizaica

(vrsta mree)
(ribarski brod)
koenje prema kotiti (se)
kodein
koeficijent
koegzistencija (suivot)
kofein

koarica

kljuki prema Klju

kost
kljunjaa (med.)
kljuka DLjd. kljuki
kljuna
kljuni um. od kljun
kljnnina uv. od kljun
kljunoroac, kljunoroca
kljuvati, kljujem
km znak za kilometar; km2 znak za etvorni
kilometar

kliza

koa

kolai

koija

kolajna
kolce G jd. kolca um. od kolo

koija

kolenje

koijaki

koli

koijica

kolina

koiti

(se),

koim

(se)

koni

um. od kolac
uv. od kolac

koliti

kolebljiv
koled ljd. koledom
koleanin prema koleda
kolega DL jd. kolegi

kmetiin

klobuarica

koniar

kmeti

klobuarnica

koniki

kmetski
kmetstvo

kooperan,kooperna

kolegiin

kooperiti

kolegijalan, kolegijaina

klobuast

230

se, kooperim se

231

kolegij

komraiti

kolegij Jjd. kolegijem

koljeno

kolektivistiki

koljenovi

kolerian, kolerina

koljenje prema koliti

kolesterol

komadi

komunistiki; Komunistiki manifest (pov.)

konac; na koncu, na koncu konca

komadiak, komadika,

konaan, konana

kolibri

koliak, kolika,

um. od kolik

koliina

kolinik N

mn.

kolinici

kolijevica

N mn. komadici (um.

od komad)
komarac, komarca, V jd. komare
komara> podlanica (riba)
komasacijski
kombajn
kombinacijski

kopaica

komunikej
komunikej
komunist

konaar
konaenje
konai
konaiti

konstatacija
konstitucija
konstitucionalan, konstitucionalna
konstruirati
kontejner
kontekstni> kontekstualni
kontinuitet
kontraadmiral
kontrabas (glaz.)
kontrabasist
kontraizjava (protuizjava)
kontraobavjetajni (protuobavjetajni)
kontraofenziva (protunapad)
kontraoktava
kontraprijedlog (protuprijedlog)
kontrastan, kontrasna
kontrapijunaa
kontroverzija
konvencionalan, konvencionalna
konzekventan, konzekventna (dosljedan)
konzerva
konzilij
konzistorij (vijee kardinala)
konzul
konzum
konjak

kolijevka DLjd. kolijevci, G mn. kolijevka,

koljevaka i kolijevki
koliko a
kolikogod i koliko god; v. 142.
koliko mu drago
koliko-toliko
kolni
kolnica
kolnik N mn. kolnici
Koloep (otok)
kolofonij
koloid
kolokvij
kolonijalan, kolonijalna
kolonist

komian, komina

krugovi
koncepcijski
koncept
koncern
koncil (op.); Koncil (II. vatikanski koncil);
Glas Koncila (novine)
koncilijantan, koncilijantna
koncipijent

kolonistiki

komiar

koncan,konana

kolonjska voda
kolor-film> film u boji
kolor-snimka> snimka u boji

komiarka

konar

komiiti

konati, konam, konajui

konjaniki

koni

konjanik V jd. konjanie, N mn. konjanici

konjanitvo
konjic; Konjic (zem.)
konjiak, konjika, N mn. konjici (um. od konj)
konjiki; konjiki port

kolosijeni

kolosijek N mn. kolosijeci

koloteina
koloto

(biljka)

koloturi
kolovoa

kolovoski prema kolovoz

kolovrtac, kolovrtca, N mn. kolovrtci (biljka)

kombinatoriki

kombine, kombinea, N mn. kombinei

komedijant (komedija)
komedija
komedijati, komedijam
komediograf
komercijalac, komercijaica, V jd. komercijale
komercijalan, komercijalna
komercijalist
komercijalistiki

komesarijat
komfor

se
Kominterna (pov.)
komisija
komisijski
komiki prema Komia
komora> koroma

Komori, Komora (zem.); Islamska Federativna

Drava Komori (drava)
komorniki

koljenica

komovaa (rakija, i komovica)

komp. krat. za komparativ
kompaktan, kompaktna
kompanjon
komparacija
kompendij
kompenzacija
kompenzirati
kompilacija
kompjutor (raunalo)
kompjutorski (raunalni)
kompleks

koljenini

komraiti

koludriki

Kolumbija (zem.); Republika Kolumbija

(drava)
koluti

kolja
koljaki

kolje zb. prema kolac

koljence G jd. koljenca, um. od koljeno
koljenast
koljeniti

232

konanica
konano (pril.)
Konavle, Konavala, D mn. Konavlima
Konavljanin N mn. Konavljani
Konavoka DL jd. Konavoci
konavoski
koncentrian, koncentrina; koncentrini

kondicionalan, kondicionalna
kondotijer
konfederacija
konfekcijski
konfesionalan, konfesionalna
konfuzan, konfuzna
konfuzija
kongenijalan, kongenijalna
Kongo (zem.); Republika Kongo (drava)
konian, konina

konkordancija; kompjutorska konkordancija

konopac, konopca, Gmn. konopaca
konopar
konopi

konoplja
konopljani
konsekutivan
konsignacijski; konsignacijsko skladite
konsonant
konstantan, konstantna

konji

konjogojac, konjogojca
konjotrac, konjotrca, V jd. konjotre
konjovodac G jd. konjovodca, N mn. konjovodci
Konjina (zem.)
konjinski prema Konjina
konjugacija
konjunktivitis
konjunktura
kooperacija
kooptirati
koordinacija
koordinata
koordinator
kopa
kopaica

(ena koja kopa)

233

kopake

kopake

kosinus
(portske cipele)

(prid.); kopae orue

kopaica (stroj ili naprava kojom se kopa)
Kopar, Kopra (zem.)
kopa G mn. kopi
kopanje prema kopati

koreniki prema Korenica

korenje prema koriti
koreograf
korepeticija
korepetitorij
korespondencija
korespondent

kopati, kopam, kopajui

koriiti

kopev prema kobac

kopitac G jd. kopitca (biljka)
kopjejka DL jd. kopjejki

korinjak N mn. korinjaci

korijandoli
korijen N mn. korijeni i korjenovi
korijenak, korijenka, N mn. korijenci (um. od
korijen)
korijenski; korijenski pravopis
korijenje zb. prema korijen
Korinanin prema Korint
korisnica
korisnik N mn. korisnici
korisnost I jd korisnosti i korisnoll
korist
kOrist (pjeva u koru)
koristan, korisna
koristica (pjevaica u koru)
koristiti, koristim, koriah, koriten
koristoljublje
koritace
korizma
korjeak, korjeka, N mn. korjeci (um. od
korijen)

kopaina

kopai

kopljaa
kopljaniki

koplje G mn. kopalja

kopnjenje prema kopnjeti
kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela
koprena
koprivi (bot.)
Koprivniko-krievaka upanija
koprivnjaa

kor (zbor)
koraaj
koraanje

koraati, koraam, koraajui

korai

um. od korak

koraiti
koranica
kora

korak-dva
koral, korala
koraini
koralj
koraljni

kraa

kositar
kositar, kositra (znak Sn)
kositren
kosme, kosmea (rak)
kosnik N mn. kosnici (brod.)

kotlokrpa

kosovi

kova

Kosovo; Republika Kosovo (drava)

Kosovo polje (polje)
Kosovo Polje (mjesto)
kost I jd. kou i kosti
kostajniki prema Kostajnica
Kostarika DL jd. Kostariki (zem.); Republika
Kostarika (drava)
kostre (riba)
kostreljiv
kostreljivost
kostretan, kostretna
kostrijeiti se, kostrijeim se
kostrijet, kostrijeti

kovaija

koara
koaraki

koarka DLjd. koarki (port.)

koan

koat

i koat
koev prema kosac
koica

i koica
koina i koina
kounast i kounast > kotunav
koura i koura
kourina i kourina uv. od kost
koat i koat
koela (bot.)
koica i koica (mala kost)
konrina i kourina uv. od kost
koura i koura uv. od kost

kotulja

koturaa
koturi

kovaki; kovaki

obrt

kovanica

koveg

N mn. kovezi
um. od koveg

kovei
kovra

kovranje
kovrav

kovrast
kovrati, kovram, kovraj ui
kovrica
kovrta
kozaki

kozak V jd.

kozae,

N mn. kozaci; Kozak (etn.)

kozariin

kOzetina (kozje meso), kozetina (velika koza)

koziav

kozjevina
kozli

kozmetiar
kozmetiarka

DL jd.

kozmetiarki,

kozmetiki

korbai

kornjaa

koi

Korula

kornjaevina

kotac, kotaca; uhvatiti se u kotac

kotan, kotana; kotana sr
kotica (bot.)

kozmetika DLjd. kozmetici

kozmiki (svemirski)
kozmonaut
kozmopolit
kozmos (svemir)
koarnica
kouh N mn. kousi
Kr znak za kripton
kraati, kraam (postajati kratak)

kotiav

kraina (kratkoa)

kotuniav

kraun

kotunjaa

kraahan,kraahna

kotunjav
kotac G jd. kotca, N mn. kotci

kraati, kraam

korba

(grad i otok)
Korulanin N mn. Korulani

korjeni

korjenika DLjd. korjenici

korjenit
korjenodubac,koDenodupca
korjenjak, korjenjaka, N mn. korjenjaci

koroma

Korulanka

korotniki

korulanski

korporacija
korporativan, korporativna
korumpirati
korupcija
korzo, korza
kosac, kosca, N mn. kosci

Kordiljeri mn. m. r. Kordiljera, Kordiljerima

Kordun (zem.)
Korduna (stanovnik Korduna)
kordunaki
Koreja (zem.), v. Juna Koreja, Sjeverna Koreja
Korejac, Korejca
korejski
korektan, korektna
Korenianin prema Korenica

234

G mn.

kozmetiarki

kotariica

(postajati krai)
> kraina
kraenje prema kratiti
krai kamp. od kratak
kradljivac, kradljivca, V jd. kradljive
kradljiviin prema kradljivica

kotli

kraa

kota

kosaica

kotai

kosidba G mn. kosidaba i kosidbi

kosilac > kosac
kosinns

kotao, kotla, N mn. kotlovi

kraina

235

krajiak

kreta

krajiak, krajika,
krajiaka

N mn.

krajici,

G mn.

krati, krim, krei

N mn. krenici
krenje prema kriti

krajiniki

krajinik V jd. krajinie, N mn. krajinici

krajiki
krajnost
krajnji
kralije, kralijea (islo, brojanica)
Kralj Sunce (pov., Luj XIVj
kraljevati, kraljujem
Kraljevanin prema Kraljevica
Kraljevica (zem.)
kralj eviki prema Kraljevica

krevina
krevnjak

kritelj

krhak, krhka; kamp. krhkiji

krhati, krham
krbko (pril.)

kriteljski

krialo

krasnorjeiv
krasnorjeivost
krasnorjeje

krastavac V jd. krastave

krasti, kradem, kradui
Krai (zem.)
krat. krat. za kratica
kratak, kratka, kamp. krai
kratkoa

kratkoroan, kratkorona
kratkovjean, kratkovjena

kratkovjek
kratkovremen
kratkovremenost
kraul (engl. crawl, port.)
kravaac, kravaca (bot.)
Kravaranin prema Kravarsko
kravlji
kr, kra (iskrena ledina)
krag

kranik

236

G mn.

krilaca

krki prema

kriati, kriim, kriei

Krk;

Krki

statut, Krki most

krmariin

krmiti

kreacija
kre > vapno
kreanje prema kreati
kreati, kreim (krijetati)
kreenje prema kreiti
kreiti, kreim (bojiti kreom)
Kreanin od Kreta
kreketati, krekeem, kreke ui
kremaljski od Kremlj
kremeak, kremeka, N mn. kremeci, G mn.

Krani

od Krk

kremeni

um. od kremen
kremen-kamen
kremenjaa

kremiak, kremika,
kremiaka

kriav

krijepiti, krijepim, krijepljah, krijepijen

krijepijenje prema krijepiti
krijes N mn. krjesovi
krijesiti se
krijesnica

krma

kremeaka

krastaa

N mn.

krioe,

kriti

krmarica

Krapinske Toplice (mjesto); krapinske toplice

(toplice)
Krapinsko-zagorska upanija
krasan, krasna

V jd.

krilaki

krmar

kralji

kreveti

kridba

kraljevi

kraljiin

(kamen)

krilac, krioca,

kraljevna DLjd. kraljevni

kraljeak, kraljeka, N mn. kraljeci, G mn.
kraljeaka
kraljenica
kraljenjak N mn. kraljenjaci

Kranin

kretalac G jd. kretaoca, V jd. kretaoe, G mn.

kretalaca
krevetac G jd. krevetca, N mn. krevetci
krevetak, krevetka, N mn. krevetci
kretati, kreem, kreui

kre ni k

N mn.

kremici,

G mn.

Kremlj
krep-papir
krepsaten
kresati
kresivo
kresnuti
kreevo
Kreimir, Kreimir Veliki, Petar Kreimir
etvrti

kroenje

kretalac

krijumar
krijumariti, krijumarim

krilce, krilca, G mn. krilaca

krilonoac, krilonoca, V jd. krilonoe,
N mn. krilonoci, G mn. krilonoaca
kriminalac, kriminalca
kriminalist

kritosjemenjaa

kriv kamp. krivlji

krivaa
krivian, krivina

krivljenje prema kriviti (se)

krivoboac G jd. krivoboca, V jd. krivoboe
krivook
Krivopuanin prema Krivi Put (zem.)
krivoputski prema Krivi Put
krivovjerac, krivovjerca, V jd. krivovjere,
G mn. krivovjeraca
krivovjeran, krivovjerna
krivovjerje
krivovjerka
krivovj erniki
krivovjernik Vjd. krivovjernie, N mn.
krivovjernici
krivovjerstvo
krievaki od Krievci
krii
kriopue (raskrije)
krjepak, krjepka kamp. krjepkiji i krjepi

krjepina

krjepilo

kriminalistiki

krjepkoa

kriminalistika DL jd. kriminalistici

KrimIjanin N mn. KrimIjani od Krim
krioce> krilce
kriomice
kripton (znak Kr)
kriptonski
Krist; Isus Krist
kristalan

krjepkost
krjeposnica
krjeposnik V jd. krjeposnie, N mn. krjeposnici
krjepost
krjepostan, krjeposna
krjesovi N mn. od krijes
Krk (grad i otok)
Krka DLjd. Krki (rijeka)
krkaiti (nositi na leima)
krletka DLjd. krletki i krletci, G mn. krletaka,
krletki
krljut, krljuti (ljuska u ribe)

kristalian, kristalina

kristijanizacija
kristijanija (port.)
kriica um. od krika
Kripolje (zem.)
kriterij
kriterij ski
kriti, krijem
kriticistiki

kretalica
kretati, kretim, kretei
kretavac Vjd. kretave, N mn. kretavci
kretelica
Kreta (zem.)

kriticizam

kreta

kritika DL jd. kritici

kritian, kritina
kritiar

krmaa

krmak V jd. krme

krmi um. od krmak
krmeljiv
krmljenje prema krmiti
krnj, odr. krnji, kamp. krnji
krnjiti
kroatist

kritiki

kroatistiki

kritinost

kroatizam
kroenje prema kroiti

237

kroiti

Ku

Kumova slama

Kuba

kudjelja
kudjeljka
kudjeljni
kuenje prema kuditi
kuenovac (pristaa bana Khuen-Hederwiryja)
kuenovski prema Khuen-Hedervary

krnina

Kuba (zem.); Republika Kuba (drava)

kubian, kubina; kubini metar (znak m3)
kubist

krojaica

kamp. od krut
> krutost
kroh V jd. krue
krnhoborac V jd. kruhobore

krojaki

krohoboraki

kubni; kubni metar (znak m 3)

krojanica

krnmpir; krumpir-salata> krumpirova salata

kuad

krojai

krumpiraa

kuak, kuka,

kroki, krokija (nacrt, skica)

krom (znak Cr); kromelik

krunica

kuast

kronini

kuati, kuam

kuhaa

kromatian

krunidba G mn. krunidaba

kruniti (stavljati krunu)
kruniti (sitniti)
kronjaa (stroj za krunjenje kukuruza)
krunjenje prema kruniti
krunjenje prema kruniti

kue, kueta

kuhar

krupiav

kukin

krupnoa

kuki

krupnook
kruac G jd. kruca, V jd.

kuma

kroiti
kroenje

krni

prema krotiti

kroja

kromelini

kromni
kronian, kronina
kroniar
kroniarski

kronika DL jd. kronici

kronologija
kronoloki
kronometar
kropiti> kropiti
kros; kroskontri, kroskontrija (port.)
krosred (prij.)
krotak, krotka; kamp. krotkiji
krotilac, krotioca, V jd. krotioe, G mn.
krotilaca

kubistiki

V jd.

kuglini

kuku

kuha

kuetina

kuhariin

kuica

kuhati
kuhinja
kuhinjski
kujundija (zlatar)
kukac, V jd. kuke

uv. od kuka
um. od kuka i kuka
kuine (vlakno konoplje)
kuji
kuka

DL jd.

kuki

kukavian, kukavina

kukaviica

(vrsta ubare)

kua

kukavii

kruica

kuanica

kukaviji

krui

kuanski

kukaviki

krukovaa

kuanstvo

kukaviluk

kuar

kukev prema

kuarica

kuki

krovnjaa

krot kamp. krui

krotiti, krutim, krutio, kruti la, kruah, kruen
(initi krutim)
krotjeti, krutim, krutio, krutjela (postajati
krut)
kroi um. od krug

kuegazda

kukuljaa

krpa

krvniiti

kuenje prema kuiti

kukurijek (bot.)
kukurijekati, kukurijeem, kukurijeui >
kukurikati
kukurijekavac > hripavac
kukurikati, kukuriem, kukuriui
kukurikavac
kukurui um. od kukuruz
kukuruz
kukurunjak

krotkoa
krovi

um. od kruh

krpelj, krpelja

krvniki

krpenjaa

krvnik V jd.
krvnitvo

krpe,krpea
krsni prema krst; krsni list
krstariki prema krstarica
krstaki prema krsta

krue

kuarina

kukianje

kuariti

Kukovi Otoci (zem., drava)

kuku-lele (usklik)

kuedomain

kuer
krvnie,

N mn. krvnici

(koliba)

kuerak, kuerka
kuerina

krvoloan, krvolona

krvolok V jd.
krvolotvo

krvoloe,

kuetina

N mn. krvoloci

(um. od kua)
uv. od kua
uv. od kua

kuevan, kuevna
kuevlasnica

krsti

krvoprolie

kuevlasniki

krstionica
krstitelj
krstiti, krtah, krten
kranin N mn. krani
kranka DL jd. kranki

krvosljednik

kuevlasnik

kranstvo

krki od kr
krten od krstiti
krtenje prema krstiti
krtiin

krtiji prema
krtinjak

238

krtica

krvotoina
krvotoje

krzmati, krzmajui
krljav
krljaviti
krljavost
KS znak za konjska snaga
Ksantipa
ksenon (znak Xe)
ksenonski
Ku znak za kuratovij

kukac

Vjd.

kuevlasnie,

N mn.

kuevlasnici

kulaki

kuite

kulen i kulin (vrsta kobasice)

kuli, kulija (nosa)
kulon (mjerna jedinica)

kuiti

kuluenje

kuni

kuluiti

kui

(pril.)
kuica um. od kua

od kua; kuni odgoj

kud i kuda
kudagod i kud(a) god; v. 142.
kuda mu drago
kudikamo
kudilac, kudi oca, V jd. kudioe, G mn. kudilaca

kumad

kume, kumeta
kumiin prema

kumica

kumi

Kumova slama (as tr.)

239

Kumrovec

labUd

T
,

Kumrovec, Kumrovca (zem.)

kumroveki prema Kumrovec

kuverta

labui; labui

kvaica

laburist

kundaenje

kvailo

laburistiki

kundai

kvaiti, kvaim

laati

kundaiti

laa

kuni

kvadar, kvadra (mat.)

kvadrant

kuniar

kvadratian

laariti

Kuniak

kvadrijenij (etverogodite)
kvadrumvirat (odbor etvorice)
kvakati, kvaem, kvaui
kvalifikacija
kvalifikacijski
kvarc; kvarc-lampa> kvarena svjetiljka
Kvarnerski zaljev (zem.)
kvart (gradska etvrt)
kvartaini
kvatrilijnn

lafeta (voj.)

kupe, kupea

kvatroento

lakoatletiar

kupi

kvaziepohalan
kvazijunak V jd.
kvaziznanstven

i Kuniak (predjel i potok u

Zagrebu)
kupac V jd. kupe
kupa
kupaica
kupai

(prid.);

kupai

kostim

kupalini
kupaonica
kupev
Kupina

(zem.)

kupiti, kupim, kupljah, kupljen

kupiti, kupim (skupljati)
kupkaDLjd. kupki, G mn. kupaka i kupki
kupljenje prema kupiti
kupoprodaja
kupoprodajni
Ku znak za kuratovij
Kuran
kuratovij (znak Ku)
kuratovijski

kurij (kem.)
kuriozan

kua

kuaonica
kutak, kutka, N mn. kutci
kuti

kutijica
kutjevaki; kutjevako viuo
Kutjevo (zem.)
kutj evski od Kutjevo
kutomjer
Kuvajt (zem.); Drava Kuvajt (drava)

240

se

laiki

laik V jd. laie, N mn. laici

lajdenska boca (fiz.)
lak kamp. laki
lakaj (sluga)
lak-boja

lakomiina

kviati

lakomljenje prema lakomiti se

kvijentizam (vjerski smjer)

kvintilijun (broj)
kvislinki prema kvisling
kvocati
kvocijent
kvoka DL jd. kvoki, G mn.

lakorjeiv
lakorjeivost

kvrati, kvrim, kvrei

lakouman, lakoumna
lakovjeran, lakovjerna
lakovjernost
lakozapaljiv
lampion

kvrga DL jd. kvrgi i kvrzi

lanan

prometala i sl.)

lasii

laso, lasa

lakomina

l znak za litra
l. krat. za lice (v. os.)
L krat. za lokativ; znak za litra; rimska brojka
50
labijal
labijalan
Labin (zem.)
Labinac V jd. Labine
labinski
labiodentalan
labiovelaran
laboratorij
laboratorijski
labud (ptica); Labud (ime poduzea, konja,

lasiica

lahor
lahoriti

kveati, kveim, kveei

(umjetniki pravac)

lasan, lasna; kamp. lasniji i lanji

lascivan, lascivna

lasiji

lakoa

kvoaka

larifari (brbljanje, besmislica)

laringoloki
larpuriartistiki prema l'art pour l'art

lagaak, lagaka

lakoatletski

um. odkurjak
kurjaina uv. odkurjak

kurje oko (izraslina na nozi)

kurs (smjer, teaj)
kurtoazija
kurziv koso tiskano pismo

pjev

laar

kvazijunae

kurjai

kurjaki

leimice

labui

lananik
lanast

lani

lani
lantan (znak La)
lantanski
lanjski
Laos (zem.); Laoska Narodna Demokratska
Republika (drava)
Lapac, Lapca (zem.)
lapaki od Lapac
Lapad, Lapada (zem.)
lapadski od Lapad
Lapaanin od Lapad
Lapanin od Lapac
lapsus; lapsus linguae (pogrjeka u govoru),
lapsus calami (pogrjeka u pisanju)

lasnoa

lastaviji
lastavinjak

laev

prema laac
(dio Zagreba)
latenje prema latiti

Laina

latiti, latei
lat. krat. za latinski
latiast

latinini prema

latinica

latinist
latinistiki

Latvija (zem.); Republika Latvija (drava)

lavabo, lavaboa, N mn. lavaboi
lave I jd. laveom
lavi

lavlji
la I jd. laju i lai
laac, laca, V jd. lae
laljiv
laovina uv. od laov
Lea G Leje
lebdenje
lebdjelica
lebdjenje
lebdjeti, lebdim, lebah, lebdio, lebdjela
lebenje
lebi
lea
least

lei,

leem i li'~gnem
leem (kotiti)
ledac G jd. ledca, N mn. ledci

lei,

ledenjaa
ledenjaki
lea

leenje

prema lediti se

leimice

241

leni

lijek~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _lizol
_

lijeha

leni prema lea

leobran

legalizacija
legija; Legija asti (odlikovanje)
legionar
legitimistiki

leipziki prema Leipzig

leksiki

Libanon (zem.); Libanonska Republika (drava)

Liberalna stranka (LS)
Liberija (zem.); Republika Liberija (drava)
Libija (zem.); Socijalistika Libijska Arapska
Narodna Republika (drava)
libreto, libreta
licemjer
licemjerac V jd. licemjere
licemjeran, licemjerna

lelekati, leleem, leleui

lelijati se, lelijam se
lelnjati se, lelujam se
Leo G Lea (ime)
leontijaza (bolest)
Leopardi, Leopardija; Leopardijev
lepetati, lepeem, lepeui
leptiri um. od leptir
leptir-kravata G jd. leptir-kravate
lesonit-ploa> lesonitna ploa
Lesoto (zem.); Kraljevina Lesoto (drava)

licemjeriti
licemjerje
licemjerov
licemjerski
licemjerstvo
licencijat
Lianin N mn.

Lee

liilac

(zem.); Liko Lee

i udruge)

Liani

lienje prema liiti

V jd. liioe, G mn. liilaca

leta

liinka

letaki

liiti, liim

liilaki

liina

letai

liki

letak, letka, N mn. letci

Liki

letei

Liko Lee

letenje prema letjeti

letilist (kukac)

Liko

od Lika

ruku)

Osik

letimian, letimina

(zem.)

letioe,

G mn. letjelaca

lijeva

linost

letjelaki

linjak

letjelica
letjeti, letim, leah, letio, letjela
Letonija> Latvija
leukemija
leut
Levant (obala Male Azije, Sirije i Egipta)
Levantinac, Levantinca (ovjek iz Levanta)
levantin(ac) (vjetar od Levanta)
levantski od Levant
lezbijka
lezbijski

lidba > lienje

liftboj
Lihtentajn (zem.); Kneevina Lihtentajn
(drava)

lihva
lije ak,

(um. od lijek)

liriar

lie

lisiica
lisiina
lisiine
lisiiti
lisiji

Lisinski, Lisinskoga (hrv. skladatelj)

lisni prema list
listaa
listani

listak, liska, N mn. lisci, G mn. listaka (um. od

list)
listi
listiav

listiavka

(vrsta gljive)

listonoac, listonoca, V jd. listonoe, G mn.

listono aca
listopadski prema listopad (mjesec)
listoroac, listoroca, V jd. listoroe, G mn.
listoroaca
liajiv
lice, lica (um. od lice)
linjaa

(lisna kost)

Lit. krat. za talijansku liru (pov.)

Litavac od Litva
litavski od Litva
liti, lij em, liven
litij (znak Li)
litij ski

lin

lijeka

lipovaa

Lipovljani (zem.)
lipsati, lipem

lie

lijevi
lijevo-desno
Lika (zem.)
limfa
limfni
limun

(zub)

linovati, linujem

lijeenje

lino, lina, linom

lijeiti, lijeim

Litva (zem.); Republika Litva (drava)

Litvanij a > Litva

lijeniki

linearan
lingv. krat. za lingvistiki
lingvist

lijenik

lingvistiki

livanjski od Livno; livanjski sir

Livno (zem.)
Livnjak od Livno
livreja
lizol

lijenica

V jd. lijenie, N mn. lijenici

leaki

lijenitvo

lealjka DL jd. lealjci

lijeganje prema lijegati

lijegati, lijeem (lijegam),
lijeha DLjd. lijehi

(pril.)
Li znak za litij

lijevak, lijevka, N mn. lijevci (naprava za

lijevanj?); drugo je ljevak (ljevoruk ovjek)
lijevanje prema lijevati
lijevati, lijevam

Petrovo Selo (zem.)

Liko-senjska upanija
lini, lina prema lice; line kosti

linotip (tisk.)
linjak (riba)
lipanj, lipnja
lipanjski
lipicanac, lipicanca (pasmina konja)

lisac, lisca, V jd.

lijepak, lijepka (im. ljepilo); drugo je ljepak

lijepiti, lijepim, lijepljah, lijepljen
lijepljenje prema lijepiti
lijepost
lijer N mn. ljerovi
lijerica (glaz.)
lijes N mn. ljesovi
lijeska DL jd. lijeski ilijesci, G mn. lijeska,
lijesaka ilijeski
lijee prema lijeska
lijeica i ljeica um. od lijeska
lijetanje prema lijetati
lijetati, lijeem (lijetam), lijeui
lijev N mn. ljevovi
lijeva (prid.); Lijeva (poosobljeno ime za lijevu

Lianka

liilo

leeke

lijenina

lijeniti se, lijenim se, lijenjah se

lijeno (pril.)
lijenost
lijep kamp. ljepi; Lijepa Naa umjvesto:
.
Republika Hrvatska; Lijepa nasa (Ime hzmne

licemjerev

leina
leinar
let (ne *lijet)

letjelac, letioca, V jd.

lijek N mn. lijekovi

lijen kamp. ljeniji
lijenac, lij enca

(vrsta kola)

lingvistika
lingvostilistiki
lijeui

linijski prema linija; linijski sudac (port.)

linoleum

242

litrenjaa

livadnjaa

(zmija)

243

....&.

lobodnjaa

lobodnjaa

ludbreki
(biljka)

loa

loika

DL jd.

loiki

lokaDLjd. loki

lornjet
lov, krat. za lovstvo,
lovaki

lojan, lojana (prema loj)

lojanica
lojni
lokati, loem, loui
Lokvarac od Lokve
lokvarski od Lokve; Lokvarsko jezero
Lokve G Lokava (zem.)

lukovaa

lomaa

Lombardija (zem.)
lombardski od Lombardija
Lombaranin od Lombardija
lomljenje prema lomiti
lomljiv
lonani, lonana
lonar
lonarski

lovor-grana
lovor-vijenac
lozovaa
loa
loaki

lp krat. za lipa (novac)

Lr znak za lorensij
Lu znak za lutecij
lub
lubanja
lubenica
lubenian, lubenina
lubeniar

lubnjaa

lonarstvo

luckast

loni

lu, lui

loniak, lonika,

lua

N mn. lonici
uv. od lonac
Londonac i Londonanin (stanovnik Londona)
Lonja (zem.)
lonjski od Lonja; Lonjsko polje
lonina

lukoviin prema lukovica

Luksemburg (zem.); Veliko Vojvodstvo
Luksemburg (drava)
luksus
lukija

(zraka)
um. od luk

luan, luna prema lu

lopari

i luk
(onaj koji pravi lui)
lue, lueta (rije od milja)
luenje prema luiti

lopatini

luevina

lopo, lopoa

luica

lu ar

lupeki
lupetina
lupe
lurdski prema Lurd; Gospa Lurdska
luster, lustera (svijenjak)
luki (od lug), luka hrastovina
luta

lutalac V jd.

lutaoe,

G mn. lutalaca

lutalaki

lopta

luiti, luim

loptaki

luki prema

luka
luni prema luk
lunjak N mn. lunjaci

lunjaa

luonoa

ljeilini

244

lud kamp.

lui

ludaa

luda ak, ludaka

ludak> luak
Ludbreg (zem.)
ludbreki prema Ludbreg

ljeporjeica

ljeporjeiv

lopovina

loptai (prid.); loptai portovi

Lopud (zem.)
lopudski od Lopud
Lopuanin od Lopud
lopuh
Lopujka od Lopud
lorensij (znak Lr)
lorensijski prema lorensij (kem.)
losion

ljenariti, ljenarim

ljenguza
ljeniji kamp. od lijen
Ijenivac,ljenivca
ljenivica
ljepak, ljepka (prid. ljepljiv); drugo je lijepak
ljepenka
ljepilo
ljepljiv
ljepolik
ljepook

ljepota
ljepotan
ljepotica
Ijepati
ljepi kamp. od lijep
ljepe kamp. od lijepo
ljepuan, ljepuna
ljepuica
ljepukast
ljesa
ljesica
ljeskati se, ljeskam se (blistati)

um. od luka; lukovica

lui um. od luk
Luindan i Luinje (Dan sv. Luke)

um. od lopov
uv. od lopov

ljenarenje

lupei

lutecij (znak Lu)

lutecijski prema lutecij (kem.)
lutrija
lutrijski
Luica (zem.); Donja (Gornja) Luica
Luianin N mn. Luiani (od Luica)

lopovi

ljekarnik
ljekarnitvo
ljekarstvo
ljekarua
ljekovit

lupaa

lupei

luac, luca

ljekarnica
ljekarniki

loioniki

lovljenje prema loviti

lovniki

logiki

ludio, Iudjela (postajati

loionica

lovev
Loven

logian, logina

luah,

luaki; luaka

Lovaanin od Lovas

loa

logiar

ludjeti, ludim,
lud)

koulja
luak V jd. luae, N mn. luaci
luenje prema ludjeti
lues (med.)
luetian, luetina (med.)
luetiar (med.)
!ilk, lUka (povre)
hik; luk i strijela
luka DL jd. luci
Luka DLjd. Luki
lukavost
lukijernar (vrsta svijenjaka)

lokav

(uveo)
(trijem, terasa, balkon)

lovaki

!Udje:ti'-----_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _l-'-je__n-,-ja_k

Lj
ljeilite

ljek. krat. za ljekarniki

ljekarica
ljekarija
ljekarina
ljekarna

ljeskoto

ljeskov
Ljeskovac, Ljeskovca;

Plitviki

Ljeskovac

ljeskovaa
ljeskovaki od Ljeskovac
ljeskovina
ljesonoa
ljesovi N mn. od lijes
ljestve G ljestava
ljestvica (glaz.); dur-ljestvica, mol-ljestvica
ljestvice um. od ljestve

ljestvini
Ijeica

i lijeica (um. od lijeska)

Ijeica um. od lijeha
ljenjak

245

ljenjakov
ljenjakov
Ijetak
Ijetarka DLjd. Ijetarci
ljeti (pril.)
ljetina
ljetite
ljetni
ljetnikovac, ljetnikovca, G mn. ljetnikovaca
ljeto (godinje doba)
ljetopis; Ljetopis HAZU
ljetopisac, ljetopisca
ljetopisni
ljetorast
ljetos
ljetonji
ljetovalini
ljetovalite
ljetovanje prema ljetovati
ljetovati, ljetujem

mada
ljudski
ljudstvo
ljuljaka

DL jd.

ljuljaci i ljuljaki

ljuljajui

ljUljati,

ljupac, ljupaca

ljupkiji kamp. od ljubak

ljupkost
ljuska DLjd. ljusci i ljuski
ljuica um. od ljuska
ljutenje prema ljutiti
ljutionica
ljutiti, ljutim, ljutah, ljutei, Iju ten
ljut kamp. ljui
ljutac, ljutca, N mn. ljutci, G mn. ljutaca
ljuti i ljuti (bot.)
ljutiti, ljuah, ljuen
ljutitost
ljuto kamp. ljue

ljeva

ljevak, ljevaka, N mn. ljevaci (ljevoruk ovjek);

drugo je lijevak
ljevaonica
ljevaoniki

ljevarstvo
ljevi um. od lijevak
ljeven od liti (npr. ljeveno eljezo)
ljevica
ljeviar
ljeviarenje

ljeviariti
ljeviarski

ljevkast
ljevoruk
ljiljak, ljiljka, N mn. ljiljci, G mn. ljiljaka
ljiljan
ljosnuti
ljubak, ljupka; kamp. ljupkiji

m znak za metar
M (rimska brojka I 000)
ma (vez.)
Macao, Macaoa (ze m.)
Machiavelli, Machiavellija (ali: makijavelizam)
ma

maak, maka,

mahala (dio grada ili sela); Donja Mahala (selo)

mahaljka DLjd. mahaljci i mahaljki, G mn.
mahaljkii, mahaljki
maharada
mahati, maem, maui
mahijast
mahnit
mahnitac Gjd. mahnitca, Vjd. mahnite
mahnitati
mahnuti
mahom
mahovina
mahuna
majica um. od majka
majin; Majin dan (druga nedjelja u svibnju)

maioniar

majmune, majmuneta

maestoso (glaz.)
maestral
maestro (glaz.)

majmuni

magarev

magljenje prema magliti

magmatski

majoneza
majorizirati
majuskula (veliko slovo)
majuan, majuna
mak. krat. za makedonski
makaki, makakija
makao, makaa (kartaka igra)
Makaranin od Makarska
Makarska (zem.)
Makedonac Vjd. Makedone
Makedonev (prid.)
Makedonija (zem.); Republika Makedonija
(drava)
Makedonka
Makedonska pravoslavna crkva
makedonski
maki, makija (polumajmun)
makijavelist prema Machiavelli

magnetian, magnetina

makijavelistiki

magnetooptiki

makijavelizam

magnezij (znak Mg)

magnezijski prema magnezij (kem.)

makro, makroa

magari

um. od magarac
uv. od magarac

G mn.

maaka

magariti, magarim
magarei
magariin

maevalac, maevaoca,
G mn. maevalaca

Vjd.

maevaoe,

magazin
magdeburki prema Magdeburg
magian, magina

maevalaki

maevalite

magiar

maevanje

magija
magijski
magistar, magistra; magistar znanosti
magisterij
magistrand

maevati, maujem, maujui

maica
maii

ljubazan i ljubezan
ljubica (cvijet); Ljubica (ime)

maka

ljubiast

maor

246

maci,

maetina

maji

um. od ljubica
ljubljenje prema ljubiti
ljue kamp. od ljuto
ljuenje prema ljutiti
ljui kamp. od ljut
Ljudevit Posavski (pov.)

N mn.

mae, maeta

ljubavniki

ljubiica

Madagaskar (zem.); Republika Madagaskar

(drava)
Made in Croatia (proizvedeno u Hrvatskoj)
made, madea
Madrianin N mn. Madriani (stanovnik
Madrida)
mad. krat. za madarski
Madar i Maar
Madarica i Maarica
madaron i maaron
Madarska i Maarska (zem.); Republika
Madarska (drava)
madarski i maarski
ma. krat. za maarski
Maar i Madar
Maarica i Madarica
maaron i madaron
Maarska i Madarska (zem.); Republika
Maarska (drava)
maarski i madarski

magarina

maad, maadi

prema mae
DLjd. maki, G mn.
um. od maka

maaka

makica

maurina
maeha

mauha,

DL jd.

maehi

mai,

maknem
mauhica (bot.)

makroekonomija

Madagaskar

magliast

majeak, majeka

majka DL jd. majci; Majka Boja; Majka Boja

Bistrika (svetite)
majkovi

majmunad

ljd.

majmunadi

um. od majmun
uv. od majmun

majmunina

majmuniin

makovnjaa

mauhinski

maha

makroestica

mada (vez.) > iako, premda

mahagonij, mahagonija

makroekonomija

247

l,
makroprojekt

marja

makroprojekt

maloprije (pril.)
maloprodaja

maksimalistiki

maksi moda G maksi mode; maksi suknja

Mala Azija (zem.)
Mala braa (crkveni redJranjevci)
Mala Gospa (blagdan)
malahan, malahna
Mala kola (zvijee, astr.)
malarian, malarina
malariar

Malavi, Malavija (zem.); Republika Malavi

(drava)
malice (pril.)
Maldivi, Maldivija (zem.); Republika Maldivi
(drava)
maleak, maleka

Malezija (zem., drava)

Mali (zem.); Republika Mali (drava)
maliciozan
mali

Mali Brijnn (zem.)

Mali medvjed (astr.)
malne (pril.)
maloazijski od Mala Azija
malocjen
maloas (pril.)
maloa

malodobnik V jd.
malodobnici
malogdje (pril.)
malogradski
malograanin

malodobuie,

N mn.

N mn.

malograani

malograanka
malogranini

malokad (pril.)
malokalibarski
malokalorian

malolitrani
maloljetan, maloljetna
maloljetnica
maloljetniki

maloljetnik
maloljetnost
malone (pril.)
maloobrtniki prema maloobrtnik
malo-pomalo
malopoznat (prid.)
maloprijanji

248

maloprodava

malorjek (prid.)
maloumniki
malovjean, malovjena

malovjek
malovjeran, malovjerna
malovrijedan, kamp. malovrjedniji
Malta (zem.); Republika Malta (drava)
malteki od Malta; malteki vitez
Malteanin od Malta
malteanin (pripadnik maltekog reda)
maljuan, maljuna
mamiin

markgrofovij a

medvjedika

markgrofovija
marksist
marksistiki

marksizam; marksizam-lenjinizam
marljivost
Marojica um. od Maroje
Maroko (zem.); Kraljevina Maroko (drava)
marseljeza (francuska himna)
Maralovi Otoci (zem.); Republika Maralovi
Otoci (drava)
Martinique (zem.); Departman Martinique
(departman)
marvine, marvineta
maslaak, maslaka,

N mn.

maslaci,

G mn.

maslaaka

matinjak N mn. matinjaci

Matija Grabancija dijak (komedija)
matineja
matrijarhalan
matrijarhat
maukati, mauem
Mauricijus (zem.); Republika Mauricijus
(drava)
Mauritanija (zem.); Islamska Republika
Mauritanija (drava)
maza

mazgaDLjd. mazgi
maziv
mazohist
mazohistiki

mamilaki

maslenjaa

mamljenje prema mamiti

Mandurija (zem.)
maneken
manekenka
mangan (znak Mn)
manganski

mast I jd. mau i masti

mastan, masna
mastioev prema mastilac
maina uv. od mast
maurina i maurina

manijaki

maen

meiti, meim (gnjeiti)

maenje

prema mastiti
maurina i maurina

meava

matalaki

med. krat. za medicinski

medaki od Medak
Medak, Metka (zem.)
medaljon

manijak V jd. manijae, N mn. manijaci

manualan, manualna
manje-vie
marabu G jd. marabua (ptica)
maraskino (liker)
Marija; Marija Terezija (pov.)
Marija Bistrica (zem.)
Marija Pomonica (Majka Boja)
marijabistriki prema Marija Bistrica
Marijan (ime)
Marijana (ime)
marijaterezijanski
Marijev Mario i Marijo)
Marijica um. od Marija
marijinski od Marija; marijinsko svetite
Marijinsko evanelje
Marijo G Marija, I Marijem (ime)
marijobistriki prema Marija Bistrica
marinistiki prema marinizam imarinist
Mario, Marija, I Marijem (ime)
mariologija
marioneta
marionetski
Marjan (u Splitu)
marja

masnoa

mat. krat. za matematski

mat namjetaj G jd. mat namjetaja; mat boja
mat-pozicija (u ahu: matna pozicija)

mazurij
maoretkinja
Md (znak za mendelevij)
Meanin od Medak
meanje

meati, meim, meui;

drugo je meui

(prema metati)

meavica

matematiar

medenjaa

Matea, G Mateje

medicina

matematiarka

mediar

matematiki

medievalan (srednjovjekovan)
medij
medijacija
medijalan
mediokritet
medljika (bot.)

materijal
materijalan
materijalist
materijalistiki

materijalizam
materinski; materinski jezik
maternini

materoubojica
materoubojstvo
mati G jd. matere, A jd. mater
matica (matina pela i dr.); Matica hrvatska
(udruga); Matica (skraeno ime Matice
hrvatske)
matiar
matini; matina mlije

medvjedad

Medvedgrad (stari grad kraj Zagreba)

Medvednica (Zagrebaka gora)
Medveak i Medveak (predjel Zagreba)
medvjed; Veliki medvjed (zvijee)
medvjedak G jd. medvjetka, N mn. medvjedci
medvjedica
medvjediin
medvjedi um. od medvjed
medvjedika (biljka)

249

medvjedina

merkantilistiki

medvjedina uv. od medvjed

medvjei; medvjea usluga
medvjetka (biljka)
medilis (vijee, sabor)

[)Iesijanistiki

mimohod

megdandija

[)Iesijanistiki

mienica

mehaniar

[)Iesijanizam
[)Iesni od meso

mienik

[)Ies ojee

Mio

[)Iesosjea

Midhat (ime)
Mihat

mehaniki

mienje, mien,

prema mititi

meaiti, meaim

mehanika
mehanizirati
Mehmed-paa
mek kamp. meki

metafiziar

miholjaa

meani

meka

[)letafiziki

meanica

mekahan, mekahna > mekan

meketati, mekeem, mekeui

metaforiki

meanji
meica

mekinjaa

Meimurac, Meimurca

mekoa

Meimurje

mekopufac, mekoputea, N mn. mekoputci

meko usni; mekousna pastrva
meksiki od Meksiko
Meksiko (zem.); Sjedinjene Meksike Drave

[)letajezik
[)letak G jd. metka, V jd. mete, N mn. metci;
dumdum-metak (dumdumski metak)

Miholjdan
Mijanmar (drava)
Mijat
mijazam
mijeh N mn. mjehovi
mijena
mijeniti (se), mijenei (se)
mijenjati, mijenjam, mijenjajui
mijenje prema miti
mijesiti, mijesim, mijesei
mijealica
mijeanje prema mijeati
mijeati, mijeam, mijeajui
mijeenje prema mijesiti
mijenja
mikro estica
mikrofilm
Mikronezija (zem.); Savezne Drave
Mikronezije (drava)
mikroorganizam
mikrovalan
mile-lale
milenij (tisuljee)
miliamper (el.)
milijarda
milijun
milijnna
mililitra, mililitre (znak mL i ml)
milimetar

mea

mea

(zem.)

Meimurka
Meimurska

upanija

meimurski
meiti

(bot.)

(drava)

[)Iesoder

[)letajezini

[)Ietalingvistiki

metalogloda

[)Ietaloid
metalopreraiva

menik

mekuac, mekuca

metalostruga

meu

mekuev

meubroj

melankolian, melankolina

metati, meem, meui

meteor. krat. za meteoroloki
meteorologija
meteoroloki
meter, metera (slagar u tiskari)
mete I jd. meteom
metilni; metilni alkohol
metilj
Metod; iril i Metod
metoda

meueljustan, meueljusna

melankolinost

meuin

meuigra

melankolija
Melkior (ime)
melioracija
melioracijski

meukat

melodian

meudravni
meugradski

meumiini

melodinost

meumjesni

melodija
melodijski
melodiozan
melodrama
membrana
memoari
memorija
memorijal
mendelevij (znak Md)
mendelevijski prema mendelevij (kem.)
meneder
menederski
menederstvo
meni, menija
meningitis
Mercedes (ime); mercedes (automobil)
merdan i meran (niz bisera, koralji)
meridijan
meridionalan
merino-ovca G merino-ovce

meunarodni
Meunarodni

crveni kri

meuopinski
meuprijenica
meurepubliki
meurjeje

meustanian, meustanina
meustranaki
meutim

(pril.)

meuusjev

meuvlae
meuvremen
meuvrijeme

N mn.

meuzvjezdani
meuupanijski

megafon
megavat (el.)
megavatsat (el.)
megavolt (el.)
megdan

250

meuvremena

merkantilistiki

metodian
metodiar

metodologija
metodoloki
metriki

Metuzalem
Mexico (grad Ciudad de Mexico)
mezalijansa
mezanin
mezimac V jd. mezime

(biljka)

militaristiki
miloa

mezimad

milosre

mezime

milostan, milosna

G jd. mezimeta
Mezopotamija (zem.)
mezozoik
mezozojski
mezzosopran (glaz.)
mg (znak za miligram)
Mg (znak za magnezij)
MH krat. za Matica hrvatska
micati, miem, miui

milozvuan

Miljenko (ime)
miljenje prema miljeti
miljeti, milim, miljah, milio, miljela
mimiki

mimogrece
mimogred (pril.)
mimohod

251

mimohod ac

Mjeseev

mjesei

Mljeanin

--------------------------------~------------------

mimohodac, mimohodea, N mn. mimohodei

mimoii, mimoiem

mimoien

mimoilaziti
mimoilaenje prema mimoilaziti
mimoza
Mineta

(kula u Dubrovniku)
minua > naunica

minijatura
minimalistiki

mini moda G mini mode; mini suknja

miuobaca
minopolaga

minuciozan, minuciozna
minuend (mat.)
minus; minus-vodi
minuskula (malo slovo)
minuta
mio, mila, kamp. miliji
miocen (geol.)
miom
miomirisan, miomirisna
miopija (kratkovidnost)
mirisati, miriem, miriui
mirisav

mit, mita, mitom, N mn. mitovi

mit. krat. za mitoloki
miti, mijem, mijui

mjesei

mitniar

mjesenica

mitniki

mjesenik N

mito, mita, mitom

mitraljeski
mitralj eev
mitraljez (strojnica)
mizantrop (ovjekomrzac)
mj. krat. za mjesto
mjau-mjau (uski.)
mjaukati, mjauem
mjed, mjedi, I jd. mjeu i mjedi
mjeden od mjed
mjedenica
mjehovi N mn. od mijeh
mjehovit
mjehur
mjehurast

mjesenjak N

mladiak, mladika

mjesilica
mjesni prema mjesto
mjesnik
mjestance, mjestanca i mjestanceta
mjestace, mjestaca
mjestimice

mladobosanac (pripadnik pokreta Mlada

um. od mjesec

mladenac, mladenca

mjeseina

mladenaki

mjeseni

mlade I jd. mladei

mladiin prema mladica
mn. mjesenici
mn. mjesenjaci

mjestimian, mjestimina

mjesto

mladi

Bosna, pov.)
mladogramatiar

(pripadnik r!femake
filoloke kole Junggrammatiker)

mladoenja
mladunad
mladune, mladuneta
mla

mjea

mlaahan, mlaahna
mlaak, mlaaka

mjerai; mjerae sprave

mjerenje
mjerica
mjeri ica um. od mjera
mjerilac V jd. mjerioe, G mn. mjerilaca

mjeaj
mjeaja
mjeajica
mjeanac, mjeanca
mjeanija (eks.)
mjeaonica
mjeavina
mjei um. od mijeh
mjei um. od mijeh
mjeina uv. od mijeh
mjeinar
mjeinast
mjeinica um. od mjeina
mjenica
mjeovit
mjetanin N mn. mjetani
mjetanka
mjuzikl
mL i ml znak za mililitra
ml. krat. za mlai

misliti, mislei, miljah, mislen

mjerilaki

mlaan, mlana

mlijear, mlijeara

misniki

mjerilo
mjeriti
mjerljiv

mlaenje prema mlaiti

mlijeiti

mlai

Mlijena

mjerniki

mlaina

mlijenjak N

mlaiti, mlaim, mlaei

mlijeko
mlivo
mljaskati, mljaem i mljaskam

miije

mjernik N mn. mjernici

mjerodavan, mjerodavna
mjerov
mjerstvo
mjesec V jd. mjesee; Mjesec (nebesko tijelo)

miini prema mii

mjesear

miji
miljenje prema misliti

mjesearka

mirkovaa

(vrsta groa)

mjehuri

mjemben
mjenica
mjenini
mjenja
mjenjanica

mirnoa

mjera

mirnodopski
miroljubiv
misao, misli, I jd. milju i misli
misionar

mjera

misiraa

mislen prema misao

mislilac V jd. mislioe, G mn. mislilaca
mislilaki

Mississippi, Mississippija (rijeka u Americi)

misterij
misteriozan, misteriozna
mistian, mistina
miiav

miini prema
mii

252

miica

(dio tijela; um. od mi)

mjeraina
mjeraki

Mjeseev

kamp. od mlak
um. od mlaka

mlaica

mlaen
mlaenica

mlaenje prema mlatiti

mlad, mlada, mlada, kamp. mlai
mHida i mladii (nevjesta) DLjd. mladoj
mladac, mladca, V jd. mlade, N mn. mladci
mladev prema mladac

mlaan, mlaana
mlaarija

mlaenje prema

mladiti (se)

mlai

kamp. od mlad
mlak kamp. mlai
mlakajica (mlako vrijeme)
mlakoa

mlatac, mlatea, V jd. mlate, N mn. mlatci

mlatev prema mlatac
mlatilaki

mlanjak N mn. mlanjaci

Mleci, Mletaka (pov.)
Mleanin od Mleci
Mleanka od Mleci
Mlei (Mleanin)
mletaki

od Mleci

mlije
mlijeac, mlijeca
mlijean, mlijena

(bot.)

staza (astr.)

mlijenica

mn.

mlijenjaci

mljeika
mljeina

mljekavica
mljenik

(bot.)
od Mljet

Mljeanin

253

mljekar

Moliere

mraiti

mo lilac

mljekar
mljekara
mljekarica

moenica

mljekariin

moina

mljekarski
mljekarstvo
mljekovod
mljeskati > mljaskati
Mljet (zern.)
mljeti, meljem, meljah, mlio, mljela, mljeven
mljetski od Mljet; Mljetski kanal (zern.)
mljevenje prema mljeti
mm znak za milimetar
mn. krat. za mnoina
Mn znak za mangan

moionica

molilac G jd. molioea, V jd.

molilaca (molitelj)
molitelj
moliteljica
moljenje prema moliti

moiti, moim

momaki

movara

momak, momka, V jd.

Gmn. momaka
momatvo

moica

um. od motka> motkica

moilo

movaran, movarna

movarica
mo, moi,

I jd.

mou

molioe,

mome,

G mn.

mornariki

N mn. momci,

momad, momadi

i moi

mome, mometa

moan, mona

moi,

Ua) mogu, moe, (oni) mogu;

mogao, mogla
moi (relikvije)

mogui;

momi

um. od momak
uv. od momak
momiti se, momim se,
momina

momei

se

monik

momuljak, momuljka

mnemotehniki

monost

mnijenje i mnjenje
mniti, mnim i mnijem, mnijui
mnogobotvo
mnogoboac G jd. mnogoboca, V jd.

moderna (knjievni pokret); hrvatska moderna

modernist

moment (as, asak, trenutak)

momentan (asovit, trenutaan)
monah N mn. monasi
monahinja
Monako (zern.); Kneevina Monako (drava)
monarh N mn. monarsi
monarhija
monarhijski
monarhist

mnogoboe

mnogoboaki

mnogocijenjeni i mnogo cijenjeni, v. 127.

mnogoekinja
mnogolan

mnogogdje
mnogolinost

mnogolistan, mnogolisna
mnogopotovani i mnogo potovani, v. 127.
mnogoput i mnogo puta
mnogorjeiv

modernistiki

modriast
modriav

modriti, modrim, modrio, modrila (initi to

modrim)
modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela
(postajati modar)
modrjeti se, modrim se, modrio se, modrjela se
(biti modar)
modus vivendi G modusa vivendi

morfinist
morfologija
morfoloki
morlaki od Morlak

monarhistiki

Moskovljanin N mn. Moskovljani

moskovski od Moskva
Moskva (zern.)
Moslavaka gora
moslavaki prema Moslavina
mosni od most
mostac, mosca
mosti um. od most
Moenice (zern.)
Moenika Draga (zern.)
moeniki
moenje prema

mostiti

mota
motaica
motiica

um. od motika
motika

motini prema
motiite

motorist
motoristiki

motovilce um. od motovilo

motrilac Gjd. motrioea, Vjd.
G mn. motrilaca

mogu

monatvo prema monah

Mongolija (zern., drava)
mongoloidan
monist

mogui

monistiki

mozainost

monizam
monoftong N mn. monoftonzi
monoftonki

mozaik N mn. mozaici

mozak, mozga, N mn. mozgovi
Mozambik (zern.); Republika Mozambik
(drava)

mogunik

V jd.

mogunie,

N mn.

mogunici

motrioe,

mozaian
mozaiki

mnogostanian, mnogostanina

mogunost

mnogostruan

Moha

mnogovjean, mnogovjena

moher
Mojsije

monokl

mozgaa

mokraa

monosilabian, monosilabina

mozgovni
moda
modani i modiini (mozgovna masa)
modani i modanj prid. od mozak
moenje prema moditi
moebitan, moebitna
moebiti (pril.)
moe biti da ...
m. r. krat. za muki rod
mraak, mraka um. od mrak

mnogovjek
mnogovjerac, mnogovjerca
mnogovrstan, mnogovrsna

(zern.);

Mohako

polje

monogenetiki

mokraevina

monoteist
monoteistica

mnogoznaan,mnogoznana

mokrani; mokrani

mnogoian, mnogoina

mokraovod

monoteistiki

mnoa

mokroa

mnom lod ja, sa mnom

mnjenje i mnijenje
Mo znak za molibden
mobilizacija
mobilizacijski

mol (glaz.); mol-ljestvica; e-mol

molba G mn. molbi
Moldavija (zern.); Republika Moldavija (drava)

monoteizam
monsinjor (poasni naslov sveenika)
monstruoznost
Monte Carlo G Monte Carla (zern.)
Montserrat (zern.)
mora, moraa (bot.)
moreplovac> mornar, pomorac
moreplovev > mornarev, pomorev
morfij

moa
moalina

moati, moam

254

mjehur

molei

molekularan, molekularna
molibden (znak Mo)
molibdenski
Moliere, Molierea, Moliereov

mraan, mrana
mraenje

mraiti

255

mranjaki

mukanje

nabrzo

mukati

mranjaki

mrtvaev

mukati

mranjak

mrtvaina

munuti

mranjatvo

mrtvaki

mudraev

Mramorno more (zem.)

mravi (biljka)
mravi um. od mrav
mravlji
mravojed
mra (mirta, bot.)

mrtvanica

mudraina

Mrtvo more

muica

mudahedin
muha DLjd. muhi; muha-kategorija (port.)
Muhamed; Muhamed pejgamber, G jd.
Muhameda pejgambera
muhamedovac (pristaa Muhamedov)
muhamedovski
muhara
muharem (nljesec)
Muharem (ime)
muhati se i muvati se
muhur> peat
mujezin
muka; bez muke
mUkom/jd. od muk
mukom/jd. odmUka
mukaj et; ni mukajet (ni da pisne)
mukao, mukla; kamp. mukliji
mukati, muem, muui
mukotrpan
multimilijuna
multinacionalan, multinacionalna
mumljati, mumljam
mumps (med.)
musI. krat. za muslimanski
musliman (vjer.)
Musliman (etnoi. i Bonjak)
musti, muzem, muzen

muila

muiav

mralj, mralja
mran, mrna

(tamnjeti)

mrava
mrina
mriti, mrim, mrei

mrtvoroenad

mrtvoroene, mrtvoroeneta

mrtvozorac, mrtvozorca
mrvice (pril.)
mrviak, mrvika

(mrk)

mrati, mrim, mrei

mrtvoroen

(crniti)

mrkati
mri, mrknem
mrena
mrekati
mrea
mreica
mrenica (u oku)
Mrenica (rijeka)
mreolik
mreotina
mrgoenje prema mrgoditi se
mrijest, mrijesti, / jd. mrijeu i mrijesti
mrijestiti se, mrijestim se
mrijeenje prema mrijestiti se
mrijeti, mrem, mrui, mro, mrla
mrjestilite
mrjestilo
mrjestite
mrk kamp. mrkiji

mrviast

mrzak, mrska; kamp. mri i mrskiji

mrzao, mrzla
mrzovoljnost
mrenje prema mrziti
m.s. krat. za meuspise
msgr. krat. za monsinjor
mualica
mualo
mualjiv

muan, muna
muati, muim, muei, muao, muala
mue

(pril.)
muen prema muiti
muenica
mueniki
muenik

Vjd.

muenie,

N mn.

muenici

muenitvo
muenje prema muiti

um. od muka
N mn. s. r.
muilac V jd. muioe, G mn.

muzeologija
muzeoloki
muziar (glazbenik)
muziki (glazbeni)
muzika DLjd. muzici> glazba
muaa

muevan
mui

mujaki

mujak V jd. mujae, N mn. mujaci

II znak za predmetak mikro- u mjernim
jedinicama

N
N znak za duik i njutn; krat. za nominativ
n krat. za neutrum, srednji rod, (gram).
n. d. krat. za navedeno djelo i nav. dj.
n. e. krat. za nove ere, nae ere
N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen

nescio)
Na znak za natrij (kem.)
NA krat. za nominativ i akuzativ
nabaciva
nabada
nabavlja
nabavljaki
nabija
nabijaki

nabijel (poneto bijel)

nabijeliti
nabiraiti

mrka

muilite

mukaraki

nabjeati se, nabjeim se

nablijed (poneto blijed)
nablizu (pril.)
naboiti se

mrkao, mrkla
Mrkonji Grad
Mrkopalj, Mrkoplja (zem.)
Mrkopaljac, Mrkopaljca (od Mrkopalj)
mrkopaljski od Mrkopalj
mrmljati
Mrnjavevi (prezime)
mrsan, mrsna
mravjeti, mravim, mravio, mravjela
(postajati mrav)
mravljenje prema mravjeti
mrtav; istui na mrtvo ime; mrtvo puhalo
mrtvac, mrtvaca

muitelj

mukarev

nabodaa

muiteljica

mukari

nabojnjaa

muiti, muim, muen

mukarina

nabolje (pril.)

muke

muki

256

muki

muilaca

muji prema muha

mukaraa

(muitelj)

(pril.)
(pril.)

naboriast

mukoa

. nabosti, nabodem, naboh, nabo di, nabo,

naboden, nabovi, nabodavi
nabriti (ulijebiti)

munjak

mute, mutea
mutiti, mutim,
mutljiv

mu; u-mu

mutu.oa

nabrei,

muvati se
muzej
muzejski
muzenje prema musti

nabreati

munica
munina

muak, muka,
muen

N mn.

prema mutiti
mutiti

muenje prema
mukanje

muci

muah, muen

nabrko

nabreknem

nabreknue

nabrojiti
nabrzo (pri!.)

257

nabuiti

se

nadgleda

uabuiti se
nabuhao, nabuhla
nabuhlost
naceriti se
nacijediti, nacijedim, nacijeen
nacijepati, nacijepam, nacijepan
uacijepiti, nacijepim, uacijepljen
nacional
nacionalan
nacionalist

nai, naem, naoh,

nadskoiti

nadgledniki

nadgledniki

nadoknaivati, nadoknaujem

naitanost

nadgrae

naitati

nadii, nadiem

nadolijevati, nadolijevam
nadoliti, nadolijem
nadoije (pril.)
nadoljeti, nadolim (odoljeti)
nadometati, nadomeem, nadomeui
nadomjeriti
nadomjestak, nadomjeska, N mn. nadomjesci,
G mn. nadomjestaka
nadomjestiti, nadomjeten
nadomjetati

naitan

(prid.)

se, naitam se

narkati

nadii,

nauati

nadigra

naupati

nadijeliti, nadijelim, nadijeljen

nadijevati

se
nauditi se
nauti, naujem

nauvati

nadignem

nadjaati
nadjeati, nadjeim

se
naao, nala, naen

nacionalistiki

nauliti

nacionalizacija
nacionalizam
nacionalizirati
nacionalnost

navar

nada (opi pojam); Nada (ime)

nadjeljati
nadjeljavati prema nadjeljati
nadjeljivati, nadjeljujem prema nadijeliti
nadjenuti, nadjenem
nadjeti, nadjenem
nadjev

nacionalsocijalistiki

nadahnue

nadjeva

nadovlaiti

nacistiki

nadahnjiva

nadjevaa

nacjeivati, nacjeujem

nadahnjivaki

nacjeljivati se, nacjeljujem se

nacjepkati, nacjepkam
nacrpsti, nacrpem
naas (pri!.)
naas titi se, naastim se
naeiti se
naekati se, naekam se

nadahnjivati
nadaleko (pril.)
nadalje (pri!.)
nada mnom
nadasve (pril.)
nadavati, nadajem
nadbiskupski; Nadbiskupski duhovni stol
nadbradac G jd. nadbradca, N mn. nadbradci
nadbubreni
nadcarinar
nadcestar

nadjevak, nadjevka, N mn. nadjevci, G mn.

nadjevaka
nadjevavati se

nadovoljiti (se)
nadrealist

nave

(ui)

G naava (mn. . r.)

navenice

naelan, naelna

naelnica
naelniki

naelnik

V jd. naelnie, N mn.

(pril.)

naelnici

nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela

nadlijenik N mn. nadlijenici
nadlijetanje prema nadlijetati
nadlijetati, nadlijeem, nadlijeui
nadljevnjak (vrsta mlina)

nadrepak, nadrepka
nadrhtati, nadrhem inadrhtim
nadrhi inadrhti

nadmeta

nadasnik

nadmo

nadaka

nadmoan, nadmona

naeivati, naeujem

nadovjean, nadovjena

nadmonost

naeljati

nadovjeanski

nadniar

nadovjeji

nadniarka

naeti, nanem

nadovjek

nadniarski

naetiti

nadovjetvo

N mn. naetci

se

N mn. nadljudi

nadrealistiki

nadrealistinost

naestiti

naetka,

nadrealistian, nadrealistina

nadrealizam

naelo

se
G jd.

nadosaivati, nadosaujem

nadosjetan, nadosjetna

nadlaktini

nadmetak, nadmetka, N mn. nadmetci

nadmetati se, nadmeem se

naetak

nadoplaivati, nadoplaujem

nadjunaiti

nadasniki

naelno

nadoplaen

nadreivati, nadreujem

nadriizvoa

nadrijemati se, nadrijemam se

nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla,
nadrt
nadriknjiga DL jd. nadriknjizi (nedouen
ovjek)
nadrilijeniki
nadrilijenik

DL jd.

nadniarki

V jd.

nadniiti, nadniim

nadriobrt
nadripjesnik

naetovati

se, naetujem se
se
naikati se, naikam se

naduvar

nadnini

nadripolitiar

naetveronoiti

nadurlikati

nadriumjetniki

nain

naddimnjaar

nainiti, nainim

naddobit
naddrutven
naddravni
nadebelo (pril.)
nadesno (pril.)
nadglaavati > nadglasavati

nadnijeti (se), nadnesem, nadnijeh, nadnesavi,

nadnio, nadnijela, nadnesen
nadno (prij.)
nadoni (koji je iznad oiju)
nadonjak N mn. nadonjaci

nainski

nainjati, nainjem

nainjati, nainjam
naistiti
naisto

(pril.)
naistu (pril.)

258

(ns. prema svr. naeti)

(ns. prema svr. nainiti)

nadutan, nadutna

nadgleda

nadrilijenie,

N mn.

nadrilijenici

nadoi, nadoem

nadrobno (pril., nasitno)

nadruiti (u gimnastici)
nadsavjetnik Vjd. nadsavjetnie, N mn.
nadsavjetnici
nadsijecati

nadodvjetniki

nadsjei, nadsijeem

nadodvjetnik
nadodvjetnitvo

nadskakati, nadskaem

nadograivati, nadograujem

naskoiti

nadsjenati

259

nadstojniki

nahva1ice ..'

nadstojniki

nadstojnik V jd.
nadstojnitvo
nadstraar
nadstrenica
nadstrijeliti
nadstrjeljivati
nadstropIje

nadstojnie,

N mn. nadstojnici

nadsvoen

nadsudac G jd. nadsudca, G mn. nadsudaca

nadumar
nadtrati (pobijediti u tranju)
nadtutorstvo
nadugo (pril.)
naduti, nadmem, naduven i nadut
nadvesti, nadvedem
nadvesti, nadvezem
nadvesti, nadvezem
nadvisivati, nadvisujem
nadvlaiti se
nadvoe (pom.)
nadvoje (pril.)
nadvor (pril.)
nadvui se, nadvuem se
nadzemaljski
nadzeman, nadzemna

naglavake (pri/.)
nagluh
nagnijezditi, nagnijezdim, nagnijeen

nahvalian

nahvalian, nahvalina

najprije (pril.)

nahvatati, nahvatam, nahvaen

naii, naiem, naioh, naiao, naila
nailazak G jd. nailaska, N mn. nailasci

najprjei

nagnjeen

naima

najvei

nagnjeiti, nagnjeim

naimati
naime (pril.)
naivac V jd. naive
naivan

najvie
najvoljeti, najvolim

nagnue

nagnjesti, nagnjetem
nagnjeviti se
nagnjio, nagnjila
nagnjiti, nagnjijem
nagodbenjaki

nagoniar

nagore (pril.)
nagorijevati
nagorjeti, nagorim
nagovara

nagovijest, nagovijesti, I jd. nagovijeu i

nagovijesti
nagovijestiti, nagovijestim, nagovijeten
nagovijetati, nagovjetavam
nagovjeivati, nagovjeujem

nakaniti (se)

naizust (pril.)
naj- u superlativu se pie zajedno s pridjevom:
najjai, najjeftiniji, najjuniji, najkrai,
najljepi, najmlai, najprjei ...
naj ahati, najaem
naj ako (pril., vrsto)

nagovjetaj
nagraen (prid.)

najaukati se, najauem se

najamniki
najavljiva
najavljivaki

nadziivati, nadziujem

nagrivati

nadzorniki

nagreben (prid.)
nagrepsti, nagrebem, nagreben
nagristi, nagrizem, nagrizen
nagrizen (prid.)
nagrtati, nagrem
nagrubo (pril.)
nagusto (pril.)
naheriti
nahero (pril.)
nahlada
nahladiti se
nahlaivati se, nahlaujem se
nahlaptati, nahlapem, nahlapui

najedanput (pril.)
najednako (pril.)
najedno (pril.)

naipati
naubriti

> nagnojiti

naelektrizirati
nafteni i naftni
naftonosan
nagaati

nagao, nagla
naglas (pril., glasno, itati naglas)
naglasak, naglaska, N mn. naglasci

260

nahoad

nahoe, nahoeta

nahraniti
nahranjivati, nahranjujem
nahuckati
nahumoriti se (smrknuti se)
nahukati
nahvalice (hotimice)

nakaivati
nakaraivati

naizmjenian, naizmjenina

najee

najedno

*najrae

najvema

naivka
naivnost
naizmak (pril.)
naizmjence (pril.)

nagraivati

naikati

najradije; ne
najiri

naivina

nagrajisati, nagrajiem
nagrditi, nagrdim, nagren

nadzornik
nadzreti (se), nadzrem (se)
nadzvuni; nadzvuni zrakoplov
naddrijelni (it. nad-drijelni)
nadivjeti, nadivim, nadivio, nadivjela (it.
nad-ivjeti)
nadnjeti > nadeti (it. nad-njeti, nad-eti)
nadak (mlatilo, bojna sjekira)
nadak-baba (zla, svadljiva ena)
naen (prid.)

naletjeti

nakazivati
nakien
nakinuriti se
nakiselo (pril.)
nakiseo, nakisela (prid.)
nakjuer
nakladniki
nakleati

se, nakleim se

nakliniti
naknaivati, naknaujem
nakoen prema nakotiti
nakon
nakoso
nakostrijeenost
nakostrijeiti se, nakostrijeim se
nakovrati, nakovram

nakraj (prij.)
nakratko (pril.)
nakretati, nakreem

najednom
najgore (pril.)

nakriiti, nakriim

najjai

nakrivo (pril.)

najjasniji
najjednostavniji
najjedriji
najjeftiniji

nakrkaiti

nakriivati, nakriujem

nakrkake (pril.)
nakrupno (pril.)
naksutra (pril.)

najjunaniji

nakuiti

najjuniji

nakuhati

najkrai

nakuplja

najlon
najlonka
najlonski
najljepi

nalaga

najmlai

nalei,

najmodavac, najmodavca, V jd. najmodave

najmoprimac, najmoprimca, Vjd. najmoprime
najposlije (pril.)

nalakivati

(se), nalakujem (se)

nalaza

naleem inalegnem
naleem
naleke (pril.)
naleake (pril.)
naletjeti, naletim, naletio, naletjela, naletjevi
nalei,

261

nalian

naoigled

nalian, nalina

miliiti, naliim
naUiti,

(biti slian)
naliim (prevui bojom)

nalije

namjesni
namjesnica
namjesniki

namjesnik V jd. namjesnie, N mn. namjesnici

namjestan, namjesna
namjestiti, namjestim, namjeten
namjesto (prij.) i na mjesto (v. 145. 2.)

nalijegati, nalijeem, nalijeui

nalijep
nalijepiti, nalijepim, nalijepljen
nalijetati, nalijeem, nalijeui
nalijevati, nalijevam, nalijevajui
nalijevo (pril.)
nalik
nalivpero
naljepljivati, naljepljujem
naljepnica
naljesti, naljezem
naljev
naljevak, naljevka, N mn. naljevci, G mn.
naljevaka
naljuen prema naljutiti
naljut (prid.)
namai, namaknem

namotak N mn. namotci

namraiti se

namagariti, namagarim

namriti

namahnuti (se)
namalo (pri/.)

namrekati (se)
namrgoditi se, namrgoen
namrijeti, namrem, namrijeh, namro, namrla
namrten
namrtvo (pri/.)

namata
nameiti

se, nameim se
nametak N mn. nametci
nametati, nameem
nametljiv
nametniki

Namibija (zem.); Republika Namibija (drava)

namijeniti, namijenim, namijenjen
namijesiti, namijesim
namijeati, namijeam
namisao, namisli, I jd. namilju i namisli
namjehuriti se
namjena
namjenski
namjenjivanje
namjenjivati, namjenjujem
namjera od namjera(va)ti
namjeran,namjerna
namjerati
namjeravati, namjeravam
namjerice
namjeriti, namjerim
namjernik Vjd. namjernie, N mn. namjernici
namjerno

262

namjeta

namjetaj
namjetaljka
namjetati
namjetenica
namjeteniki

namjeteni k V jd. namjetenie, N mn.

namjetenici
namjetenje
namiatiti, namiatim, namlaen
namljeti, nameljem
namoiti, namoim, namoen

namuenost
namuiti, namuim, namuen

nanaati (iter.)
nandu, nandua (zoo/.)
nanijeti, nanijeh, nanese, nanesavi, nanio,
nanijela, nanesen
nanisko (pril.)
nimizbrdo (pri/.)
nanie
nanositi (tr.)
nanovo (pril.)
naoblaiti (se), naoblai (se)
naobluiti
naobruati
naoale
naoare> naoale

naoari> naoale
naoarka
naoice
naoiglece

(pri/.)
naoigled (pril.)

naputak

naoit

napada

napoprijeko (pri/,)
naporedo (pril.)
napose (pril.)
napovijed, napovijedi, I jd. napovijeu i
napovijedi
napovijedati
napovjediti
naprazno (pril.)
napriti se
napriti (usne), naprim
naprei, napregnem
napredak, napretka, N mn. napredci
napredan, napredna
napredno st

napadaki

naprednjaiti

napalm; napalm-bomba > napalmna bomba

napamet (pril.); ali: pasti na pamet

naprednjaki

naoit
naoitost
naonik

naonjak N mn. naocnJaci

naoko (pri/., priblino, prividno)
naokolo (pril.)
naokrug (pril.)
naopake (pri/.)
naopak kamp. naopaniji
naopako (pri/.)
naovamo (pri/.)
napabiriti, napabirim
napaenost

napasniki

napastan, napasna
napatiti, napaen
napeatiti
napei, napeem,
napeen

napekoh, napekao, napekla,

napija

napijevka DLjd. napijevci, G mn. napjevaka,

napijevki
napinja

napismeno (pril.)
napitak, napitka, N mn. napitci
napjeaiti se, napjeaim se
napjev
napjevati se, napjevam se
naplaen

naprednjak N mn. naprednjaci

naprednjatvo
napredovati, napredujem
napreskokce (pril.)
naprijed (pril.)
naprijeko (pril.)
naprijeti, naprem, naprijeh, napro, napria,
naprijevi
naprjeac (pri/., naglo)
naprosjaiti, naprosjaim

naprosto (pril.)
naprotiv (pril.)
naprsnue

naprstak, naprska, N mn. naprsci, G mn.

naprstaka
naprnjak N mn. naprnjaci
naprtiti, naprtim, napren

naplaivati, naplaujem, naplaujui

naprtnjaa

napletat!, napleem
naplijeniti, naplijenim, naplijenivi
naplijeviti, naplijevim

naprvo (pril.)

napljakati

napui,

napokon
napol(a) (pri/.)
napoleondor
napolice (pril.)
napoliar
napoliiti

napolje (pril., van)

napolju (pril., vani)
napomol (pril.)
napoprijeiti

napuiti, napuim, napuen prema

puk

napuivati, napuujem, napuivanprema

puk
napuknem, napukao, napukla
napuiti (usne), napuiti, napuen
napuivati, napuujem prema naputiti
napuhati, napuem
napuhavati
napukao, napukla
napupenost I jd. napupenou inapupenosti
napupiti
naputa

naputati
naputak, naputka, N mn. naputci

263

naputiti

nastrijeti

naputiti, naputim, napuen

nar. krat. za narodni
naraivati

nasjedati, nasjedam
nasjediti se
nasjedjeti se > nasjediti se
nasjesti, nasjedem inasjednem

narami

naskoiti, naskoim

narana

naskoro (pril.)
naskroz (pril.); skroz-naskroz
naslaivati se, naslaujem se

naraati

naranast

naranevac

(oranada)
naravno (pril.)

naslaga

naredniki

naslijediti, naslijedim, naslijeen

naslijee i nasljee
naslijep
naslijepo (pril.)

nareenje
nareivati

narezak, nareska, N mn. naresci

narijetko (pri!.)

naslonja

narikaa

nasluen

narjeje

nasluivati, nasluujem

narjeni prema narjeje

nasljedak, nasljetka, N mn. nasljedci, G mn.

nasljedaka
nasljedan, nasljedna
nasljednica

narkotian, narkotina
naroit

narodnooslobodilaki; Narodnooslobodilaki

rat (pov.)

nasljedniki

narodnjaki

nasljednik V jd.

narodski

nasljedova

naruaj

nasljedovati, nasljedujem
nasljedstvo
nasljee i naslijee

naruan, naruna

naru ati se,

naruam

se

nasljednie,

N mn. nasljednici

naruitelj

nasljeivati, nasljeujem

naruiti, naruim, naruen

nasmijeiti se, nasmijeim se

nasmjehivati se, nasmjehujem se
nasmjeljiv
nasmjeljivac
nasnijeiti
naspjeti, naspijem
nasriti se
nasred
Nasredin-hoda
nasrkati, nasrem, nasrui

naruivati, naruujem, naruujui

naruje

narudba G mn. narudaba i narudbi

narudbenica
nasaivati, nasaujem

nasamo (pril.)
naseljen
naseljenik
naseljenost
naseljenje
naseobina
nasien (prid.)
nasigurno (pri!.)
nasijecati, nasijecam (ns. prema svr.

nasjei)

nastrjel

navaati

nastrjel
nastrjeljivati, nastreljujem
nasuho (pril.)
nasumce
nasumice
nasunati se
nasuprot (pri!. i prijo s D)
nasuprotan
nasvjetovati, nasvjetujem
naae (nalazak)
naiki prema Naice
nairoko (pril.)
natedjeti, natedim, natedio, natedjela
nautjeti se
natai, nataknem
natajno (pril.)
natate (pril.)
natei, nateknem i nateem, nateen
natei, nategnem, nategnut
natega
nategaa

nathititi, nathitim, nathien

nathrvati
naticati, natiem prema nataknuti
natiho (pril.)
natika

natpolovian, natpolovina; natpolovina

veina
natporunik
natpriati, natpriam

natpripovijedati
natprirodan
natprosjean, natprosjena

natrag (pri!.)
natranjaki
natrati (naii

natriti se > sagnuti se

natrij (znak Na)
natrijebiti, natrijebim
natrijezno (pril.)
natrijski (prema natrij, kem.)
natroje (pri!.)
natrpjeti se, natrpim se, natrpio se, natrpjela se
natrti, natrem inatarem
natruha
natruo, natrula

natuenost
natui, natuem

naturalist
naturalistiki
nauan, nauna>

znanstven

nauavati

natikaa

nauenjak> uenjak

natirati, natirem prema natrti

natjecanje
natjecatelj
natjecati se, natjeem se

nauiti

natjeaj

naunik

natjeajni

natjerati
natjerivati, natjerujem
natkoljenica

nasrta

natkoljenini

nasrtati, nasrem, nasrui

nasrtljivac V jd. nasrtljive
nastamba
nastavani prema nastavak

natkonobar
natkrilje
natkuiti se
natkuivati

na neto u tranju)

natravati

nauljiv
naunica

(egrtica)

nauniki

(egrt)
nauditi
nauprt (pril., na leima)
Nauru (zem.); Republika Nauru (drava)
nausnica
naustice
naunica
nautiar
nautiki; nautika

se, natkuujem se

milja

nautika
nauvijek (pril.)

nasilniki

nastavlja

natlaiti

nasilnik V jd. nasilnie, N mn. nasilnici

nasitno (pril.)
nasjeckati, nasjeckam
nasjei, nasijeem, nasijekoh, nasjekao,
nasjekla, nasjeen

nastavniki

nato (pril.)

nauznaice

nastrenica
nastrii, nastriem, nastrien
nastrijeliti, nastrijelim, nastrijeljen
nastrijeti, nastrem, nastrijeh, nastro, nastrla

natoiti, natoim

nauznak (pril.)
nauiti se, nauijem se
nav. dj. krat. za navedeno djelo

264

natpijevati se, natpijevam se (natjecati se u

pjevanju)
natpjevati, natpjevam (pobijediti u pjevanju)

navaati

(iter.)

265

navaljiva

n. dj.

------

navaljiva

navaati (Uer.)
na veer
naveerati se, naveeram se
naveerje

na veliko (prodaja)
navesti, navedem
navesti, navezem
navesti, navezem
navezak, naveska, N mn. navesci, G mn.
navezaka
naviaj
navii, naviknem
navidjeti se, navidim se
navigacijski
navija

navrh (prij.)
navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navrla
(navaliti)
navrtak N mn. navrtci
navrtjeti, navrtim, navrtio, navrtjela
navrvjeti, navrvim, navrvio, navrvjela
navui, navuem, navuen

nazad (pril. )
nazadak, nazatka, N mn. nazadci
nazadijevati, nazadijevam
nazadnjaki

nazalan
Nazareanin prema

Nazaret

nazbilj (pril.)
nazdraviar

nazdraviarski

navijaa

nazdravlja

navijaki

navijek (pri!.)
navijeke (pri!., uvijek)
navijestiti, navijestim, navijeten
navijetanje
navijetati, navijetam, navijetajui
navikao, navikla
naviljak, naviljka, N mn. naviljci
naviljiti, naviljim

nazepsti, nazebem
naziivati, naziujem

naznaiti, naznaim, naznaen, naznaivi

naznaiva
naznaivati, naznaujem
nazoan, nazona
nazoiti
nazonik
nazonost

navitak, navitka, N mn. navitci

navjera (kredit)
navjesiti
navjesnik
navjestitelj

nazovibrat
nazovirod
nazreti, nazrem, nazreo, nazrela
nazrijevati, nazrijevam

navjeivati, navjeujem

nazupati, nazupam, nazupan

navjetaj
navjetavati
navjetenje

nazuti, nazujem

navlaak, navlaka, N

nazuva
nazuvaa

mn. navlaci, G mn.

navlaaka

nazuvar

navlaenje

nadrijeti se, nadrem se, nadro se, nadrla se

naeti, naaJ1iem

navlailo

naiga

navlaiti, navlaim

naimati, naimam

navlas (pril. , tono)

navoditi prema navesti
navodljiv

naiviiti

navoenje

navraati, navraam

navrat-nanos
navri, navrgnem
navreti, navrim (dignuti se do vrenja)

266

naivjeti se, naivim se, naivio se, naivjela se

nanjeti > naeti
nauljiti
naut
Nb znak za niobij
Nd znak za neodimij
n. dj. krat. za navedeno djelo

ne

negibak

-----

ne pie se sastavljeno samo s ovim glagolima:

nenavidjeti, nestati (nestajati), nedostati (nedostajati), nemati (nemam, nema, nema,
nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo,
nemajte); za pisanje s ostalim rijeima, v.

136.
n. e. krat. za nove ere, nae ere
Ne znak za neon
neaktivnost
neandertalac (praovjek)
neartikuliran
nebijeljen
nebog (prid., siromaan)
neborac
neboraki
nebotian, nebotina
nebraa

nebrat; brat nebrat, G jd. brata nebrata

nebriga DLjd. nebrizi
nebrodiv
nebrojan, nebrojna (malobrojan)
nebrojen prema ne brojiti; nebrojeno puta
necijenjen
necjelovit
neast, neasti, I jd. ne au, neasti
neastan, neasna
neastivi

(vrag)

neednost
neestit
neiji, neijega

neisnica
neist, neisti (neistoa)

(prid.) kamp.

U,

ne
htjeti

e,

ne

e,

ne

neistiji

neistoa
neitak, neitka

neitljiv

ete,

ne

e,

v.

nentljiv
nedaa

nedaleko (pri!.)
nedavno (pril.)
Nedelie (mjesto)
nedjelatan, nedjelatna
nedjelo
nedjelja
nedjeljiv
Nedjeljka DL jd. Nedjeljki (ime)
nedjeljni
nedjeljnik
nedogled; u nedogled
nedograen

nedokuiv

nedolazak, nedolaska, N mn. nedolasci, G mn.

nedolazaka
nedolian, nedolina

nedonesen
nedonoad
nedonoe,nedonoeta

nedo raen
nedorastao, nedorasla
nedosjetljiv
nedosljedan
nedospio, nedospjela
nedospjelost
nedostajati
nedostatak, nedostatka, N mn. nedostatci,
G mn. nedostataka
nedostati, nedostanem
nedostian, nedostina
nedotjeran
nedouen

neovjean, neovjena

nedozreo, nedozrela
nedrug
nedug (prid.)
nedugo (pri l.)
neduljiv

neovjenost

N mn. neljudi

neovjetvo
neujan, neujna

nenven

neegoistian, neegoistina

neaki

negda
negdanji i negdanji
negdje
negihak, negipka

neak, neaka
neakinja
nekati

ne

nendoredan

nelan

neovjek

emo,

nedoreen

needan, needna

neist

ne

se, nekam se

267

ne gibljiv
negibljiv
negoli (vez.)
nego to
negve (N mn. . r.) Gnegava
nehaj (nemar)
Nehaj (tvrava kraj Senja)
nehajan
nehar
nehotian, nehotina

nehrvat
nehtijenje
nehtjea
neimanje
neimatina
ne imati, nemam, v. 136.
neiscjeljiv
neiscrpan
neiscrpljiv
neiskorjenjiv
neisplaen

neistina
neistinit
neistrijebljen
neistrjebljiv
neistrjebljivanje
neizbjean
neizbjeiv
neizglaan
neizlijeen

neizljeiv

neizmijenjen
neizmjenjiv
neizmjeran
neizmjerljiv
neizmjernost

nenaplaen

nejunaki

nenapuen

neoprjean

ueka
nekad(a)
nekadanji i nekadanji
nekakav,nekakva
nekako
nekamo
nekidanji inekidanji
nekiput i neki put (v. 135.)
nekmoli (vez.)

nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela

neoptereen

nenazoan,nenazona

neoptereeno st

neobarok
neobavijeten

neorealistiki

neko

nekoji> neki
nekolicina
nekoliko; nekoliko puta
nekrotian, nekrotina

neobiajan

neosjetan
neosjetljiv

neobian

neosveen

neobinost

neoblaan

neosvijeten
neosvijetenost
neosvijetljen
neosvijetljenost

neobraen

neoteen

neobraen

neotuenost

neobijeljen
neobjanjiv

(med.)

nekrst

neobuen

neotuiv

neobvezan
neobvezatan
neocijenjen
neocjenjiv

neovjeren

nekrten
nekud i nekuda
nelijep

neoekivan

neoien

nepamen

neodgoen

neljeiv

neodijeljen
neodimij (znak Nd)
neodimijskiprema neodimij (kem.)
neodjeljiv
neodjeven

nepar
nepartijac
nepaljiv
nepaljivost
nepce, nepca, G mn. nebaca

N mn.

nekrani

nekranski

neljepljiv
neljubazan
neljudi
neljudski
nemajka
nemalo (pri!.)
nemati, nemam (ali: ne imati), v. 136.
nemijeanje
nemilo
nemilost
nemio, nemila

nepan

neodluan, neodluna

nepanik

neodluen

nepeen

neodlunost

neplaen

neodmjeren

nepobijeen

neodreen
neogranien

nepobjediv
nepobjedivost

neogranienost

nepoaen

nemirnoa

neokien

nepoudan

nemjeren

neolitik (geo!.)
neologizam

nemo, nemoi

neizraen

nemoan,nemona

neomeen

neizreen

nemonica

neizvjesnost
neizvjestan, neizvjesna

nemonik

neon (znak Ne)

neonski prema neon (kem.)

neja, nejai

nemogue

V jd.

nemonie,

N mn.

nemonici

neonacistiki

nemogu

(pril.)

nejaak, nejaka

nemogunost

nejaica

nemoj, nemojmo, nemojte

nemoral

nejednako (pril.)
nejednakosloan
nejednakost

nenamjeran

nejednolian, nejednolina

nenaplaen

268

neozlijeen

neozoik (geo!.)
neoenjen
Nepal (zem.); Kraljevina Nepal (drava)

nekranin

neizrannljiv

nejasnoa

nepomuen

nenapuen

nenaelan
nenaet

neopazice
neophodan
neopjevan
neoploen

neoporeziv
neopredijeljen
neopredijeljenost
neopredjeljenje

nepoudnost

nepodijeljen
nepodjeljiv
nepodmitljiv
nepodnoljiv
nepodoptina
nepogrjean
nepogrjeiv
nepogrjeivost
nepogrjenost
nepojmljiv
nepomian, nepomina

nepomijean
nepomuen

269

neporeciv

neshvatljiv

nevaei

nesimetrian

neporeciv

nepromjenljivost

nesimetrian, nesimetrina

netoan, netona

neporean,neporena

nepromoiv

nesjeen

netom

neporemeen

nepropustan, nepropusna
neprosvijeen

nesjenovit
nesklonjiv

neukorien

neporoan, neporona

neporonost

neskruen

neuljepan

neskvren

neuljuen

neposveen

neprovjetren
neptunij (znak Np)
neptunijskiprema neptunij (kem.)

neslaven

neumijee

nepoteen

nepua

neslobodnjaki

nepotreban
nepotrebnost
nepovjerenje
nepovjerljiv
nepovjerljivost
nepovrat; u nepovrat

neradniki

nesluen

nerado

nesmisao, nesmisla
nesmjelica
nesnoljiv
nesocijalan

neumijean
neumjeren
neumjerenost
neumjestan, neumjesna
neumjetina
neumoljiv
neunitiv

neposredan

nepovrijeen

nepovrjedan
nepovrjediv
nepovrjedljiv
nepovrjedljivost
nepovrjednost
nepraktian, nepraktina
nepredvien
neprekoraiv

nepremjestiv
nepremjeten
nepretjeran
neprevreo
nepreiva
neprihvaen

neprijekoran
neprijelazan
neprijelaznost
neprijeporan kamp. neprjeporniji

neralanjiv

neravnomjeran
nerazdijeljen
nerazdjelan
nerazdjeljiv
nerazdruiv
nerazgovijetan, nerazgovijetna, kamp.
nerazgovjetniji
nerazluiv

nerazmijenjen
nerazmjenjiv
nerazmjer
nerazmjeran
nerazraen

nerazrijeen

nerazrijeen
nerazrjeiv
nerazumijevanje
nerazumljiv
nerealan
Neretva (zem.)
Neretvanin prema Neretva
neretvanski prema Neretva

neprilian, neprilina

Nereia DLINereiima

neprilinost

nerijeen
nerijetko

neprimijeen

neprimjeren
neprimjerenost
neprimjetan
neprimjetljiv

neritmian, neritmina

nerjeiv
neroen; neroeno

dijete

nerotkinja

nespretnjakovi
nesrea

neuobiajen

nesreen

neuporabiv
neupotrebljiv
neupotrijebljen

nesretan
nesretnica
nesretnik V jd. nesretnie, N mn. nesretnici
nestajati, nestajem, nestajui
nestati

nenralgian, neuralgina; neuralgina toka

neurasteuian, neurastenina

neuroloki

neureen

neuropsihiki

nestranaki

neurotian, neurotina

nestrpljenje
nestrpljiv

neuroza (med.)

nestrunjaki

neusmjeren
neuspio, neuspjela
nenspjeh
neuspjelost
neuspjean
neutjeriv
neutjean
neutjeiv

nesuen

nesumnjiv
nesuvisao, nesuvisla
nesuvremen
nesuvremenica
nesuvremenik V jd. nesuvremenie, N mn.
nesuvrememCl
nesvijest, nesvijesti, I jd. nesvijeu i nesvijesti
nesvjesno
nesvjestan, nesvjesna
nesvjestica
netedimice
netedljiv

nervik

nepristupaan, nepristupana

neprocijenjen
neprocjenjiv

ne samo
nesavjesno
nesavjestan, nesavjesna

neproien

nesebian, nesebina

neprom. krat. za nepromjenjiv

nepromijenjen
nepromjenljiv

neshvaanje

netaktian

neshvaen

netko, nekoga
neto; neto-cijena, neto-iznos, neto-teina

270

neuraunljiv

nestor (najasniji i najugledniji predstavnik u

struci)
Nestor (ime)

neprireen

neshvatljiv

neupuen

nestlaiv

nestrunjak

(mjesto)

neukroen

netien

neto,

neega

neuruen

ueutvren
neuviavan

neuvjerljiv
neuvjeban
neuvrjedljiv
neuvrten
neuzbuen

nevaljalac V jd. nevaljale, G mn. nevaljalaca

nevaljalstvo
nevaljaltina
nevaljao, nevaljala
nevaei

271

nevera

nikamo

nevera (oluja)
neveseo, nevesela
nevidjelica
nevidljiv
nevien

Nevina

djeica

(vjer. blagdan 28. prosinca)

nevjenan

nevjera
nevjerac
nevjeran
nevjernica
nevjerniki

nevjernik V jd.
nevjernitvo
nevjernost
nevjerojatan
nevjerovan
nevjerovanje
nevjerstvo
nevjesta
nevjestica
nevjet
nevjetina

nevjernie,

N mn. nevjernici

nevojniki
nevoljniki

nevrijedan kamp. nevrjedniji

nevrijednik V jd. nevrijednie, N mn.
nevrijednici
nevrijednost
nevrijeme, nevremena
Newton (ime); usp. njutn
newyorki prema New York
nezaboravljiv (koji se ne zaboravlja)
nezacijeljen
nezacjeljiv
nezamijenjen
nezamjenjiv
nezamjetJjiv
nezapamen
nezasien

nezasitljiv
neznaboac G jd. neznaboca, Vjd.
neznaboe, N mn. neznaboci, G mn.
neznaboaca
neznaboaki
neznalaki

neznan
neznanev

272

nezreo, nezrela
neenja
ni pie se sastavljeno sa zamjenicama i
prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu
zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se
rastavlja, a prijedlog umee izmeu ni i
zamjenice: ni od koga, ni o emu, v. 130.
Ni znak za nikal
Niagara (rijeka); slapovi Niagare
nicati, niem, niui
Niceja
nicejski
niice
niiji
nianica

(etnol.)
nienje od nititi
nii, niknem, nikao, nikla, niui
nigda
nigdje
Niger (zem.); Republika Niger (drava)
Nigerija (zem.); Savezna Republika Nigerija
(drava)
nihilistiki

nij. krat. za nijeni

nijansa
nijean, nijena

nijeno

(pril.)
nijedan, nijedna (nikakav)
nijedanpnt
nijek
nijekalac G jd. nijekaoea, V jd. nijekaoe,
G mn. nijekalaca
nijekati, nijeem, nijeui
nijem kamp. njerniji
Nijemac, Nijemca, Vjd. Nijeme, G mn.
Nijemaca
nijemiti

nijemiti, nijemim
nijemjeti, nijemim, nijemljah, nijemio,
nijemjela
nijemljenje prema nijemjeti
nijemost
nijesam> nisam
nijetiti > namjeravati, odluivati, njegovati
nikad i nikada
nikakav, nikakva
nikako
nikal, nikla (znak Ni)
nikamo

novina

Nikaragva
Nikaragva (zem.); Republika Nikaragva
(drava)
nikleni

nobelijski prema nobelij (kem.)

no I jd. nou i noi

nikogovi

noanji

nikoji> nikakav
nikoliko
nikud i nikuda
nikud-nikamo
nimalo (pril.)
nimbus
nimfa
ni mukajet (ni da pisne)
niobij (znak Nb)
niobijski prema niobij (kem.)
niodakle
niotkud i niotkuda
nipoto (pril.)

noca

niskoa

niskogradnja
niskonaponski
niandija
nita, niega (ali: ni od ega), v. 129. i 130.

noas

noenje
noite
noiti, noim
noivati, noujem, noujui
noni; noni uvar
nonik
noobdija
nou

(pri!.)

nourak, nourka

(bot. izool.)
noga DL jd. nozi; iks-noge, o-noge
nokaut i knock-out (port.)
Norveka (zem.); Kraljevina Norveka (drava)
norveki
Norveanin N mn. Norveani
nos; uz nos
nosa
nosaica

niti

nosea

nitetan
niti (vez.)
nitko, nikoga (ali: ni od koga)
nitkov

nosi

nitkovi

nitrolak
Niue, Niuea (zem.)
niukoliko
nivo, nivoa> razina
nizak, niska; kamp. nii
nizato (pril.)
Nizozemac, Nizozemca
Nizozemka
Nizozemska (zem.); Kraljevina Nizozemska
(drava)
Nizozemski Antili (zem.)
nizvodan
nierazredni
niokolac G jd. niokolca, V jd. niokole,
N mn. niokolci, G mn. niokolaca
N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen
nescio)
No znak za nobelij
Noa G jd. Noe (biblijsko ime)
nobelij (znak No)

(prid.)

nosilac G jd. nosioca, V jd.

nosilaca
nositelj
nosni prema nos
nosorog N mn. nosorozi

nosioe,

G mn.

nostalgian, nostalgina

nov. krat. za novinarski

novaenje
novaiti
novaki
novaenje
novaiti, novaim

Nova godina (blagdan, l. sijenja)

nova godina (npr. 2005. u oprjeci prema staroj
godini, 2004.)
Nova Gradika (zem.)
Nova Kaledonija (zem., zavisna drava)
novan prema novac
novanica
novanik N

mn.

novanici

novar
novarka
novi

um. od novac
uv. od novac

novina

273

novelistiki

njemota

novelistiki

ns. krat. za nesvreni glagol

Novi, Novoga (zem.); Novi Vinodolski,

Bosanski Novi, Herceg Novi
Novi Sad (zem.)
novi vijek (pov.)
Novi zavjet (knjiga)
novi zavjet (razdoblje)
Novi Zeland (zem., drava)
novicijat
Novigrad (u Istri i kod Zadra)
Novigrad Podravski (zem.)
Novigradsko more (morski kanal kod
Novigrada)
Novigraanin N mn. Novigraani odNovigrad
Novljanin odNovi i Novska
novljanski od Novi i Novska
nov novcat
Novo ie (selo)
novogodinji
Novogradianin V jd. Novogradiane,
N mn. Novogradiani (stanovnik Nove
Gradike)

nudistiki

novogradianski

novogradiki prema Nova Gradika

nuati
nuenje

nukati
nula (nitica)
nulti (nitini)
numizmatiar
numizmatiki

nuncij; papinski nuncij

nuncijatura
nuspojava
nuspostaja
nuspristojba
nusproizvod
nusprostorija
nutarnji
nutkati
nuzgredan > uzgredan
nuzzanimanje
nuzzarada
nuzzgrada
nudan,nuna

novoroen

novoroenad

novoroene, novoroeneta

novosadski od Novi Sad

Novosaanin odNovi Sad
novosagraen

novosteen

novouspostavljen
novovisokonjemaki

novovjekovan
novovjerac
novovremen
novovremenski
novozavjetni
Novozelananin

N mn. Novozelanani
(stanovnik Novoga Zelanda)

noi

Np znak za neptunij
npr. krat. za na primjer

274

nj v. on
Nj. V. krat. za Njegovo Velianstvo
Nj. Vis. krat. za Njegova Visost
njakati, njaem, njaui
njedarca
njedra, njedara
njega DLjd. ~ezi
Njegova Ekscelencija krat. Nj. E.
njegovati, ~egujem
Njegovo (Njezino) Velianstvo krat. Nj. V.
Njegova (Njezina) Visost krat. Nj. Vis.
njem. krat. za njemaki
Njemaka (zem.); Savezna Republika Njemaka
(drava)
njemaki

njemak, njemaka (nijem

njen> njezin
njetilo
njezin; Njezino Velianstvo, Njezina Visost
njean, njena
njenost
njihaj
njihaljka DLjd. njihaljci, njihaljki
njibati, njiem, njiui
njihov
njisak, njiska, N mn. njisci
njiskati
Njivice (zem.)
njiviki od Njivice
njoki N mn. m. r.
njorac, njorca (zool.)
njnh
njnka DL jd. njuci, G mn. njuaka, njuki
njutn (znak N)

NJ

novogrki

novoimenovan
novoizabran
novoosnovan
novopostavljen

~e~n~______________________________________________________________o_b_ij__
a

ovjek)

njemati

Njemina

uv. odNijemac
njemica od nijem (nijema ena)
Njemica (stanovnica Njemake, ali: Nijemac)
njemiji komp. od nijem
njemoa

njemota > njemoa, njemost

o. krat. za otok i otac (sveenik)

O znak za kisik
oaza
oba, obaju, obama
obai, obaem

obadva, obadvaju, obadvama

obadvije, obadviju, obadvjema
obadvoje
obadvojica
obal i obao, obla
Obala Bjelokosti, v. Bjelokosna Obala
obamirati, obamirem
obamrijeti, obamrem, obamro, obamrla
obao i obal, obla
obara

obavjesnica
obavjeivati, obavjeujem

obavjetajac G jd. obavjetajca, V jd.

obavjetaje

obavjetajni
obavjetavati, obavjetavam,
obavjetenje > obavijest

obavjetavajui

obavlja

obazreti se, obazrem se

obdan (pril.)
obdjelati
obdjelavati
obeiti (izbeiti oi)
obean; obeana

zemlja

obeanica

obeanik

Vjd.

obeanie

obeati, obeam, obeavi

obeavati, obeavam, obeavajui

obelisk N mn. obelisci

obescijeniti, obescijenim, obescijenjen
obescjenjenje
obescjenjivati, obescjenjujem, obescjenjujui
obeshrabren
obeskrijepiti, obeskrijepim, obeskrijepljen
obeskrjepljenje
obeskrjepljivati, obeskrjepljujem
obesmrenost

obesnaen
obesploivati

obesvetiti,

obesveen

obeastiti, obeastim, obeaen

oheaenje prema obeastiti
obeaivanje

prema

obeaivati

obeaivati, obeaujem, obeaujui

obeumljivati
obeznaniti

obaraki

obezoiti

obasjati

obezubiti
obezvrijediti, obezvrijedim, obezvrijeen

obasjava

obastrijeti, obastrem, obastro, obastrla, obastrt

obasuti, obaspem
obavijesnost
obavijest Ijd. obavijeu i obavijesti
obavijestan, obavijesna
obavijestiti, obavijestim, obavijeten
obavijetenost
obaviti, obavijem (obviti)
obaviti, obavim (svriti)

obezvrjeivati, obezvrjeujem, obezvrjeujui

obiaj
obiajan; obiajno

pravo

obiajnopravni

obian
obiavati, obiavam, obiavajui

obinost
obii, obiem, obioh,

obiao, obila

obija

275

obijediti

obojak

obijediti, obijeen (potvariti)

obijeliti, obijelim, obijelio, obijelila (uiniti to
bijelim)
obijeljeti, obijelim, obijelio, obijeljela (postati
bijel)
obijesnica
obijesnik V jd. obijesnie, N mn. obijesnici
obijest Jjd. obijen i obijesti
obijestan, obijesna
obilan, obilna
obiljeavati
obiljeba
obiljeenost
obiljeiti,obiljeim
obiljeje
obira

obisnuti
obistinjavati se
objaati, objaam
objaiti,

(postati jak)
objaim (uiniti jakim)

oblai

um. od oblak
uv. od oblak

oci
oboji
--------------------------------------------------------------------------oboji

obruan,obruna

obrui

obliiti

oboje (muko i ensko)

obojica (obje muke osobe)
obol
obolijevati, obolijevam
oboljelost
oboljeti, obolim, obolio, oboljela, oboljevi
obook
oboruati
obospolan

obliivati

obraun

obuiti, obuim, obuen

oblije

obraunati

obua

oblike

obraunavati

obuar

obraati, obraam, obraen

obui, obuem,

oblaina

oblaiti, oblaim, oblaei

oblanost

oblast Jjd. oblau i oblasti

{
oblesavjeti, oblesavim
obletavati, obletavam, obletavajui
obletjeti, obletim, obletio, obletjela, obletjevi
oblian

(pri/.)
obli (oblo drvo)
obligacijski
oblijeniti se
oblijepiti, oblijepim, oblijepljen
oblijetanje
oblijetati, oblijeem, oblijeui
oblijevati, oblijevam

obrunjak
orue)

N mn.

obrunjaci

(drvodjeljsko

obuavati, obuavam
obuen>

izvjeban, uvjeban
(odjeven)
obuenost> izvjebanost, uvjebanost
obuen

obuenost

obukao, obukla, obukavi,

obuen

obraenica
obraenik

um. od obru

obruiti

V jd.

obraenie,

N mn.

obraenici

obuni

obudovjeti, obudovim, obudovjeh, obudovio,

obudovjela, obudovjevi

obraenje

obradba
obradiv

obuhvaati, obuhvaam

objaivati, objaujem

obluac, obluca

obraivaki

objasnidbeni

obluast

obraivati, obraujem, obraujui

objanjavaki

oblutak N mn. oblutci

obljepa
obljepljivati, obljepljujem
obljetan, obljetna
obljetnica

obrambeni prema obrana

obrastao, obrasla
obrai um. od obraz

obuhvatiti, obuhvatim, obuhvaen

obujam, obujma
obujmeni (prid.)
obujmiti
obumrijeti, obumrem, obumrijeh, obumro,
obumrla

obraivati, obraujem

obuvaa

objanjavati
objanjenje prema objasniti
objanjiv
objanjivati
objavljenje prema objaviti

obraiva

obnai, obnaem

obreza

obuvai (prid.)
obvesti, obvedem
obvesti, obvezem
obvesti, obvezem
obveza

obnemoi,

obnemognem
obnevidjelost
obnevidjeti, obnevidim
obnijemjeti, obnijemim
obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela
obno (pril.)
obnoiti se
obnovljenje prema obnoviti
oboa, oboe, DLjd. oboi (glaz.)
oboi um. od obod
obodac G jd. obodca, N mn. obodci

obrezati, obreem

obvezaniki

obreziva

obvezanik N mn. obvezanici

obvezatan, obvezatna
obvezati, obveem
obveznica

obogaenost

obrta

objavljiva

obmanjivaki

obratiti, obratim, obraen

obrazac, obrasca, V jd. obrae, G mn. obrazaca
obrei, obreem i obreknem

objavljivati, objavljujem
obje, obiju, objema
objed, objeda, A mn. objede
objeda, NA mn. objede (potvora)
objedovati, objedujem, objedovavi

obmanjivati

obreivati, obreujem

obmanjiva

objeivati

objekt
objektivan, objektivna
objelodaniti, objelodanim, objelodanivi
objelodanjivati, objelodanjujem,
objelodanjujui

objeruke

(pril.)
objesiti, objesim, objesivi, objeen
objesti se, objedem se
objeenjaki

objeenjak V jd.
obj eenj akovi

obogaivanje

objeenjae,

oblaak, oblaka,
oblaan, oblana

276

N mn. objeenjaci

um. od oblak

obogaivati

(se), obogaujem (se),

obogatiti, obogatim, obogaen
oboist (glaz.)
obojak, obojka, N mn. obojci

obrijedak, obrijetka (poneto rijedak)

obrijeje i obrjeje
obrisa

obrjeak G jd. obrjeka, G mn. obrjeaka

obrjeina
obrjeje i obrijeje
obrjeni
obronaan,obronana
obrovaki

od Obrovac

obrtimino
obogaen

obrtniki

obrtnik V jd.
obrubnjaki
obru

obrtnie

obvezniki

obveznik V jd. obveznie, N mn. obveznici;

porezni obveznik
obvladati
o. c. krat. za opus citatum, v. n. dj.
ocal, ocala (elik)
ocalan, ocalna
ocat, octa
ocean; Atlantski ocean, Tihi ocean
oceanografija
oceanski
oci mn. od otac; sveti oci

277

ocijediti
ouh .
-----------------------------------------------------ocijediti, ocijedim, ocijeen (svriti
ocijeniti, ocijenim, ocijenjen
ocjedan, ocjedna
ocjedina
ocjedine
ocjedit

cijeenjem)

oupati

odio

oenai > krunica

(
(okuliranje)
oepiti, oepim (stati komu na nogu); drugo je
odepiti, izvaditi ep
oepljivati prema oepiti
oenje

oupati, oupam

odbija

ouvanost

odbitak, odbitka, N mn. odbitci, G mn. odbitaka

odbjei, odbjegnem
odbjeg
odbjegnuti
odbljesak G jd. odbljeska, V jd. odbIjee,
N mn. odbljesci, G mn. odbljesaka
odboiti se

ouvati, ouvam
ovarak, ovarka,

ovrsje

N mn.
(engl. hardware)

ovarci

oerupati, oerupam

ovrsnuti, ovrsnem

ocjeiva

oeati, oeem

ovrstiti, ovrstim, ovren

ocjeivati prema ocijediti

ocjel (elik)
ocjeini
ocjena

oeljati, oeljam, oeljavi, oeljan

ovriva

oetkati, oetkam, oetkavi, oetkan

ovrivati, ovruj em, ovrujui

odborniki

oev

oelaviti, oelavim, oelavio, oelavila (uiniti

elavim)

odcijediti, odcijedim, odcijeen

odcijepiti, odcijepim, odcijepljen

ocjenjiva

oevi

oelavjelost

odcjeivati

ocjenjivaki

oevid

ocjenjivanje
ocjenjivati, ocjenjujem, ocjenjivan, ocjenjujui
ocoubojica

oevidac, oevidca,
oevidaca

oelavjeti, oelavim, oelavio, oelavjela

(postati elav)

odcjep
odcjepljenje
odcjepljivati
odcuriti, odcurim

ocoubojiiu

oevidnik

ocoubojstvo
ocrniti, ocrnim, ocrnio, ocrnila (uiniti crnim)
ocrnjelost
ocrnjeti, ocrnim, ocrnio, ocrnjela (postati crn)

oevina

oevi

N mn. od otac

N mn.

oevidci,

G mn.

ooraviti, ooravim, ooravio, ooravila (uiniti

oravim)

oevidan, oevidna

ooravjeti, ooravim, ooravio,

ooravjela (postati orav)
out

oevitkinja
oi, oiju; doi

komu na oi

outjeti, outim, ouen

outkivati

oica

ocrnjiva

oiglece

ocrnjivati, ocrnjujem
ocvasti, ocvatem
ocvjetati

oigled;

oaaviti, oaavim, oaavio,

oaavila (uiniti aavim)

oiliti

oaavjeti, oaavim, oaavio,

oaavjela (postati aav)

odabirati, odabirem
odadrijeti, odadrem, odadro, odadrla

(pril.)
na oigled

oigledan, oigledna

odahnue

oijukati
oimiti

odahnuti
odahnjivati, odahnjujui
odakle

oin

odaleiti

oinski

odaleivati

oaj

oinstvo

oajan

oinji

oajanje

oiraviti

oajati, oajam

oistiti, oistim, oien

odaije
odaljiti
odande
odanle
odapeti, odapnem

(postati il)
(zvati koga ocem)

oajavati, oajavam, oajavajui

oiavati, oiavam

oaj nica

oienje

oajniki

oiivati, oiujem

oajnik

oit

V jd. oajnie, N mn. oajnici

prema oistiti

odapinja

odaprijeti, odaprem, odaprijeh, odapro, odaprla

odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla
odasvud

oale> naoale

oitati, oitam

oaran

oiti

oarati, oaram, oaravi, oaran

oito

odailjaki

oaravati, oaravam

oitost

oehnuti

oitovanje

odatle
odavati, odajem
odavde
odavle
odavua (pril.)
odavno (pril.)
odavreti, odavrim i odavrijem
odazvati, odazovem i odzvati

(svriti

odailja

oekiva

oitovati, oitujem

oekivanje

oni

oekivati, oekujem, oekujui, oekivan

onik

oeliiti, oeliim, oelien, oeliivi

onjak, onjaka,

oemeriti

oovjeiti

Oena

ouh

278

se
(molitva)

itanjem)

(okulirati)

se

N mn. onjaci

odepiti, odepim, odepljen

drugo je oepiti

(izvaditi

ep),

odepljiva

odepljivati, odepljujem
oditati, oditam
oditavati, oditavam

odupnuti
odunuti, odunem

oddeklamirati
oderati, oderem
odgaa
odgaati

odgojilini
odgojilite
odgoliavati, odgoliavam
odgoliivati, odgoliujem

odgonetka DL jd. odgonetki i odgonetci,

G mn. odgonetaka i odgonetki
odgristi, odgrizem, odgrizen
odgrizak, odgriska, N mn. odgrisci, G mn.
odgrizaka
odgrta

odgrtati, odgrem
odgudjeti, odgudim, odgudio, odgudjela
odii, odignem
odijelce um. od odijelo
odijeliti, odijelim
odijelo
odijeljenost
odijevanje
odijevati, odijevam
odio, odjela

279

odiozan

odraunati

odiozan
odista (pril.)

odmet; ne biti na odmet

odmetati, odmeem

odjea

odmetniki

odjedanput (pril.)
odjednom (pril.)
odjek
odjel, odjela
odjelit
odjeini
odjeljak, odjeljka, V jd. odjelje, N mn. odjeljci,
G mn. odjeljaka
odjeljati
odjeljenje prema odijeliti; obinije odjel
odjeljivati
odjenuti, odjenem, odjeven
odjeti> odjenuti
odjeven
odjeveriti
odjevni
odlanuti
odlazak G jd. odlaska, Vjd. odlae, N mn.
odlasci, G mn. odlazaka

odmetnik V jd.
odmetnitvo

odleen
odleivati, odleujem

odletjeti, odletim, odletio, odletjela

odlian, odlina
odlije

odlinik

V jd.

odlinie,

N mn.

odlinici

odlinost

odlijegati se, odlijee se

odlijegnuti se, odlijegne se
odlijepiti, odlijepim, odlijepijen
odlijetati, odlijeem, odlijeui
odlijevanje
odlijevati, odlijevam, odlijevajui
odluan, odluna
odluiti, odluim, odluivi

odluivati, odluujem, odluujui

odlunost

odlndba
odljepljivati, odljepljujem
odljev
odljevak, odljevka, G mn. odljevaka
odljntiti, odljutim, odljuen
odmai, odmaknem
odmaga

odmah
odmeivati

280

odmetnie,

odvajkada

odraivati, odraujem

odslije (odsad)
odsprijeda (pril.)
odstajati, odstojim
odstraga (pril.)
odstraniti
odstranjivati

odrei, odreem

N mn. odmetnici

odmica

odreda (pril.)
odredba
odreiva
odreivati, odreujem

odmicati, odmiem
odmijeniti, odmijenim
odmila
odmjena
odmjenjivanje prema odmjenjivati
odmjenjivati, odmjenjujem
odmjeranje
odmjerati, odmjeram
odmjeravati, odmjeravam
odmjerenost
odmjeriti, odmjerim
odmo
odmoi,

odraivati

odmognem

odmuati
odnaroen

odstrii

odreknue

odricati,

odriem, odriui

odrian, odrina

(od odricati)
odrijemati, odrijemam
odrijeiti, odrijeim, odrijeen
odrijeti, odrem, odro, odrla, odrt
odrjeenje
odrjeit
odrjeito
odrjeitost
odrjeivati, odrjeujem
odrjeljiv
odrjeljivost
odrjenica
odroivati se

odnaroivati, odnaroujem

odruati

odnedavno
odnekle
odneknd i odnekuda
odnijeti, odnesem, odnijeh, odnese, odnio,
odnijela, odnesen, odnesavi
odnjihati
odojak V jd. odoje, N mn. odojci, G mn.
odojaka (prase)

odrvenjelost
odrvenjeti, odrvenim, odrvenio, odrvenjela
odsad(a)
odseliti (se)
odsijecati, odsijecam, odsijecajui
odsijevati
odsjaj
odsjaj ivati, odsjajujem
odsjeak, odsjeka, N mn. odsjeci

odojad
odoje (prase)
odojiti
odoka (pril., otprilike, priblino), v. 115.
odolijevanje
odolijevati, odolijevam
odoljen
odoljeti, odolim, odoljeh, odoljevi, odolio,
odoljela
odomaiti se, odomaim se
odonda
odonud i odonuda
odostrag i odostraga
odovnd i odovuda
odozdol i odozdola
odozgor i odozgora
odr. krat. za odreeni
odra unati, odraunam

odsjean, odsjena
odsjeen

odsjei, odsijeem, odsijekoh,

odsjekla, odsjeen

odsjekao,

odsjedati, odsjedam, odsjedao, odsjedala

odsjednuti
odsjek N mn. odsjeci
odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela
odsjev
odskakati
odskoan, odskona
odskoiti, odskoim
odskoke

(pril.)

odskoni; odskona

daska

odstrijeliti, odstrijelim
odstrjel
odstrjeljivati, odstrjeljujem
odstupati
odstupiti
odstupnica
odstupnina
odsue

odsutan
odsutnost
odsvagda (pri/.)
odsvakud(a) (pril.)
odsvirati
odsvuda (pri/.)
odepati
odetati
oditi
odkrinuti
odtampati
odteivati, odteujem (naknaivati

tetu)

odteta
odtetiti, odtetim (naknaditi tetu)
odtetni; odtetni zahtjev
oduljati se
odutjeti, odutim, odutio, odutjela
odvrljati
odtok
odtui, odtuem (odbiti)
oduavati, oduavam
oduiti, oduim
odugaak,odugaka

odugovlaiti, odugovlaim

odumrijeti, odumre, odumrije, odumro,

odumrla
oduprijeti, oduprem, odupro, oduprla
oduak
oduevljenje
oduvijek (pri!.)

odskonica

oduzee

odskok
odskora

oduzetak N mn. oduzetci

odvajkada (pril.)

281

odvaati

ogrjev

odvaati (iler.)
(pril.)
odvesti, odvedem
odvesti, odvezem
Odvesti, odvezem
odvii, odviknem
odve

odvija

odvijek (prit.)
odvijeka (pril.)
odvie
odvjetak G jd. odvjetka, N mn. odvjetci
odvjetnica
odvjetniki

odvjetnik V jd.
odvjetnitvo

odvjetnie,

N mn. odvjetnici

ogrjevni

ognjiav

ogrtati, ogrem
ogrnbjelost
ogrubjeti, ogrubim, ogrubio, ogrubjela
ogubavjelost
ogubavjeti, ogubavim, ogubavio, ogubavjela
ob, oh-oh (usklik)
ohladiti, ohladim, ohladio, ohladila (uiniti to
hladnim)
ohladniti, ohladnim > ohladiti
ohladnjeti se, ohladnim se, ohladnio,
ohladnjela (postati hladan)

ognjite
ogolienost

ogoliti, ogolim, ogolih, ogolivi, ogolio, ogolila

(uiniti to golim)
ogoljeti, ogolim, ogoljeh, ogoljevi, ogolio,
ogoljela (postati gol)
ogorenost
ogorenje

odvlaiva

ogoriti, ogorim

odvoa

ogorivati, ogorujem

odvoziti (tr.)

ogorjelica
ogorjelina
ogorjelite
ogorjeti, ogorim, ogorio, ogorjela

odvratiti, odvratim
odvri, odvrgnem

oklopnjaa

ogluhnuti
oglupavjelost
oglupavjeti, oglupavim, oglupavio, oglupavjela
oglupjelost
oglupjeti, oglupim, oglupio, oglupjela
ognjen
ognjevit

odvlaiti

odvraati, odvraam, odvraen

okultist

Ogrjevni

ogrliar

okoliti

ogrliast

okoliati, okoliajui
okolni
okolo (prit.)

ogrnja
ogronati

se

ogrozniaviti

okomian, okomina

ogrta

okonati, okonam
okonavati, okonavam

okopnjeti, okopnim, okopnio, okopnjela

okorio, okorjela
okorjelost
okorjeti, okorim, okorio, okorjela
okraati, okraa (postati kratak)
okraati, okraa (postati krai)
okrajiti
okriti, okrim
okreiti, okreim

okresina (okresano stablo)

ohlaenost

okreta

ohlaivati, ohlaujem

okretak G jd. okretka, N mn. okretci

okretati, okreem
okrijek (vrsta alge)
okrijepiti, okrijepim, okrijepljen
okrjepa
okrjepljenje
okrjepljiv
okrjepljivati
okrjepljivost

odvrgnue

ogovara

odvrta

ogovaraica

odvrtati, odvrem
odvrtjeti, odvrtim, odvrtio, odvrtjela
odvrvjeti, odvrvim, odvrvio, odvrvjela

ogradak, ogratka, N mn. ogradci

ograivanje

odvui, odvuem, odvuen

ograivati, ograujem

odzada (prit.)
odzdrav
odzdraviti, odzdravim (uzvratiti pozdrav)

ograniavati, ograniavam
ogranienost

ohol
oholost
ohrapavjelost
ohrapavjeti, ohrapavim, ohrapavio, ohrapavjela
Ohrid (zem.)
ohridski; Kliment Ohridski; Ohridsko jezero
ohromiti, ohromim, ohromio, ohromila (uiniti
koga hromim)
ohromjeti, ohromim, ohromio, ohromjela
(postati hrom)
oi. krat. za otoci (zem.)

odzranik

ogranienje

ojaanje

okrugloa

odzvati, odzovem
ofenziva
ofenzivan
oficijal
oficijalan, oficijalna (sluben)
oftalmoloki
o. g. i o. god. krat. za ove godine
ogaditi, ogadim, ogaen

ograniiti, ograniim

ojaati, ojaam

okrupnjati, okrupnjam

ograniivati, ograniujem

ojaavati, ojaavam

okrutniki

ogranue

ojaditi, ojadim, ojaen

ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbavio, ogrbavjela

ojaenost

ogreba

ojaivati, ojaujem

ogrebaa

ojunaiti

ogrebak, ogrepka, N mn. ogrepci

ogrepsti, ogrebem
ogrenjavati
ogrijati, ogrijem
ogrijeiti, ogrijeim
ogrijevati, ogrijevam, ogrijevajui
ogrizak,ogriska, N mn. ogrisci, G mn. ogrizaka
ogrjeenje
ogrjeivati se, ogrjeujem se
ogrjev

okapa

oksid
oksidacijski
oksidirati
oktaedar, oktaedra
Oktobarska revolucija (pov.)
oktroirati (nametnuti)
oku, okui i okua
Okuani (zem.)
okuiti se, okuim se

ogaivati, ogaujem

ogladnjeti, ogladnim, ogladnio, ogladnjela

oglaava

oglaavati, oglaavam
oglaiva

oglaivati, oglaujem
oglaviiti se
oglodati, ogloem

282

ogovaraki

ogranien

se,

ojunaim

se

okazioni > prigodan

Oki; Oki-grad (zem.)
okien
okida

oklijevalac, oklijevaoca, G mn. oklijevalaca

oklijevalo
oklijevanje
oklijevati, oklijevam
oklopniki

okroiti

okru ati, okruam

okrugao, okrugla

okuje
okunica

okulist
okulistiki

okultist

283

okultistiki

onesvjeivati Se

okultistiki

okupacija
okupacijski

o. mj. krat. za ovoga mjeseca

omjer
omjeriti, omjerim
omjerka

okvaiti

omlaen

olabaviti, olabavim, olabavio, olabavila (uiniti

labavim)
olabavjelost
olabavjeti, olabavim, olabavio, olabavjela
(postati labav)

omlitavjelost
omlitavjeti, omlitavim, omlitavio, omlitavjela
(postati mlitav)

okundaiti

omoiti, omoim

oploen

onijemjeti
onijemjeti, onijemim, onijemio, onijemjela
(postati nijem)
onizak, oniska; komp. onii
o-noge
onosvjetski
onostranski
onoviti se
onovremen
op. krat. za lat. opus (djelo)

opina

opaina

ophod

opaiti

ophoenje

opinar

opinski
opinstvo
opiti, opim
opei, opeem,

opekao, opekla,

opeen

opepeliti
operacijski
opetovniar

olakotan, olakotna; olakotna okolnost

oleandar, oleandra (bot.)

omodriti, omodrim, omodrio, omodrila (uiniti

modrim)
omodrjeti, omodrim, omodrjeh, omodrio,
omodrjela (postati modar)

opada

ophrati

opahnuti

oliavati

omoguavati, omoguavam

opameen

olienje

omoguiti, omoguim

opameivati, opameujem

oliiti, oliim

omoguivati, omoguujem

opak komp. opakiji

oligarhija
olijepiti, olijepim, olijepljen
Olimp
olimpijac, olimpijca
olimpijada
olimpijskiprema Olimpija i olimpijada
olimpski prema Olimp

omorini

opanar

omota

ophrvati, ophrvam
opijelo
opijvati, opijevam (ns. prema svr. opjevati)
opij
opijati (omamljivala)

opanarija

opira

omotak G jd. omotka, N mn. omotci

opani

opirnjaa

omriti

opasa

opisiva

omri,

opatiki

opisivaica

olakoivati

se

omrknem
omrijestiti se
omravjeti, omravim, omravio, omravjela
omuiti se
omudrjeti, omudrim, omudrio,
omudrjela (postati mudar)
omuiaviti se
on A na nj, po nj, u nj, za nj, preda nj
onarnonji
onas (pril.)
ondanji
ondje (pril.)

od opatica; Opatika ulica (u Zagrebu)

opatijski prema Opatija i opatija

oparati

opjeniti
opjevati, opjevam
opjevavati, opjevavam
opkoljavati
opkop

oparavati

opkoraavati, opkoraavam

opiniti, opinim

opkoraenje

opinjavati, opinjavam

opkoraiti, opkoraim

opinjen

opkoraivati, opkoraujem

opuvati

opkroiti, opkroim

opeovjeanski

oplaina

oneistiti, oneistim, oneien

opedravni

oneiavati, oneiavam

opeeuropski

omaivati, omaujem

oneien

opejezini

oma

oneiivati, oneiujem

oplaivati, oplaujem prema oplata

oplavjeti, oplavim, oplavio, oplavjela
opleak, opleka, N mn. opleci, G mn.

opelingvistiki

onemoalost

opeljudski

opleje

onemoati, onemoam

openarodni

opletati,

onernoi,

onemognem

openit

opliati, oplia

omeen

onemoguavati, onemoguavam

openje

omeiti, omeim, omeen

onemoguen

opeobrazovni

omeivati, omeujem

onemoguenost

opeobvezatni

(postati plitak)
oplijeniti, oplijenim, oplijenjen
oplijeviti, oplijevim, oplijevljen
oploen prema oploiti

omijeniti
omijesiti
omiliti, omilim, omilih, omilivi, omilio,
omilila (uiniti milim)
omiljeti, omilim, omiljeh, omiljevi, omilio,
omiljela (postati mio)

onemoguiti, onemoguim

opepoznat

oploenje

onemoguivati, onemoguujem

opeprihvaen

oploiti, oploim, oploen

onesvijestiti se, onesvijestim se, onesvijeten

onesvjesnuti se

opepriznat

oploje prema ploa

opeslavenski

oploen prema

onesvjeivanje

opesvjetski

oploaj

opi

oploen

olovnjaa
oluen

Oluja (hrvatska vojno-redarstvena akcija iz

Domovinskoga rata, 1995.)
oljepljivati, oljepljujem
oljetiti se
omai se, omaknem se
omahivati
omajeak (pril.)
Oman (zem.); Sultanat Oman (drava)
omastiti, omastim, omaen i omaten
G mn.

omi

omeiti
omea
omeak

284

G jd.

omeka,

N mn.

omeci

onesvjeivati

se,

onesvjeujem

se

opauiti

opaa

op. cit. krat. za lat. opus citatum, v. n. dj.

opleaka
opleem

plot

285

oploivati

optjecati

Opqera_ti______________._____________________________________________o_s_a_k_a__iv_a__
ti

oploivati, oploujem

oproljeivati

oploje prema ploha

oproljetiti, oproljeti,

opljakati, opljakam

oprosniki

optoiti

opijesniviti se
opijeti, oplijevem, oplio, opijela, oplijeven
(oplijeviti)
opnokrilac, opnokrilca, V jd. opnokrile,
G mn. opnokrilaca

oprua

optraiti, optraim

opsadniki

optrati, optrim

opsaivati, opsaujem

optravati, optravam

opoinak, opoinka
opoinuti
opoivati
opominja
oponaa
oporbenjaki

oporbenjak Vjd.
oporbenjaci

oproljeen

N mn.

oporeen
oporei, oporeem, oporeen

oporicati, oporiem
oportunistiki
oporuan,oporuna
oporuitelj
oporuiti, oporuim

oporuivati, oporuujem
oporuno

opotrebiti (postati potreban, potrebit,

siromaan)
opovijedati (ns. prema svr. opovjediti)
opovjediti (obznaniti)
opovri, opovrgnem
opovrgnue

opozicijski
opozicionalac, opozicionalca, V jd.
opozicionale, N mn. opozicionalaca
opraznjeti, opraznim, opraznjeh, opraznjev(i),
opraznio, opraznjela
opriti, oprim, opren (napriti usne)
opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen
opredjeljenje (izbor, odluka)
opredjeljivati se, opredjeljujem se (izabirati,
odluivati se)

optueniki

opsei

optuenik Vjd.

opservacija (opaanje)
opservacijski
opservatorij
opsijecati, opsijecam
opsipati

opuati, opuam

opsjedanje
opsjedati, opsjedam
opsjednutost
opsjena
opsjenar
opsjeniti

optuenie,

N mn. optuenici

opuiti
opunomoen; opunomoen

veleposlanik

opunomoenica
opunomoenik

V jd.

opunomoenie,

opunomoivati, opunomoujem

opskoiti

opiistiti, opustim, oputen (olabaviti)

opustiti, opustim, opustio, opustila, opuen
(uiniti pustim)
opustjelost
opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela,
opuen (postati pust)
oputenje prema opustiti (olabaviti)
ora

opskrba
opskrbjeti
opskrbni
opskuran,opskurna

oraica

(ona koja ore)

oraki

opstrukcija
opstruirati
opav
op ivati, opivam
opt akati, optaem

(prid.: orai konj)

oraica (sprava, zemlja)
orah N mn. orasi
orahovaa (rakija)
orahovaki od Orahovica
Orahovanin od Orahovica
Orahovica (zem.)

orai

opteen

oranini

optei, opteem, opteen

orao, orla
oraast
orai um. od orah
oratorij
orazumiti
orazumljivati
ordinarijat; biskupski ordinarijat
Orebi (zem.)
organist (orgulja)
organizacija
organizacijski
organiziranost
orguljar (graditelj orgulja)

opsoiti

optereen
optereenje
optereivati, optereujem

opteretiti, opteretim,

N mn.

opunomoenici
opunomoiti, opunomoim, opunomoen

opsjenjiva

optiar

optereen

oprema

optiarski

oprbnuti
oprijeti (se), oprem (se), oprijeh (se), opro, oprla
(se)

optika
optimist

oprjean, oprjena

optimistiki

oprjenost

optjecaj
optjecati, optjeem (tei oko ega, kolati)

286

(opiti trakama)

opunomoitelj

opsjenjivati, opsjenjujem
opsjesti

opregaa

oprjeka DLjd. oprjeci

oriak, orika

opscen (bestidan, sramotan), opsceni pokret

opsjei, opsijeem, opsjeen

oporbenjae,

orgulja (svira na orguljama)

orhideja (bot.)

optjerati
optjerivati, optjerujem

optiki

orijedak komp. orjei

orijediti
orijent; Orijent (istone zemlje)
orijentacijski
orijentalac, orijentalca, Vjd. orijentale
orijentalan, orijentalna
orijentalist
orijentalistiki

orijentalistika
orijentaika
orijentir
orijentirati se, orijentiram se
Orion (as tr.)
Oriovac, Oriovca (zem.)
Oriovanin
oriovaki prema
orjei

Oriovac
komp. od orijedak

Orjen
orkestar, orkestra
orleanski; Ivana Orleanska
orli

ormari

um. od ormar
um. od ormar
oroim (bank.)

ormari
oroiti,

oroivati, oroujem
oroivati, oroujem

oronuo, oronula
oroavati
ortaiti (se), ortaim (se)
ortaki
ortogenetiki
orue

orumenjeti, orumenim, orumenio, orumenjela

(postati rumen)
oruje
oruniki

orunik V jd. orunie, N mn. orunici

orunjeti, orunim, orunjeh, orunjev(i),
orunio, orunjela (postati ruan)
os. (kratica za osoba)
Os znak za osmij
osakaen
osakaeno st
osakaivanje

osakaivati, osakaujem

287

osmij eiti se

osamdeset

osjet
osjetan
osjetilo
osjetiti, osjetim
osjetljiv
osjetljivost
osjetnost
osjevine
oskarovac (dobitnik nagrade Oscar)
oskudijevati, oskudijevam
oskupjeti, oskupim, oskupjeh, oskupjevi,
oskupio, oskupjela (postati skup)

osamdeset (80)
osamljeniki

osamljenost
osamnaest (18)
osamnaestero
osamnaestorica
osamsatni> osmosatni
oscilacija
osebiiti

oseka DL jd.oseci (protivno od plima)

oseknuti
osiki prema Liki Osik

oskvrnue

osigura
osiguraniki

osigurati
osijedjeti, osijedio, osijedjela
Osijek (grad)
Osik; Liki Osik (selo)
osiliti
osim
osion, osiona
osirotiti, osirotim, osirotih, osirotivi, osirotio,
osirotila (uiniti sirotim)
osirotjeti, osirotim, osirotjeh, osirotjevi,
osirotio, osirotjela (postati sirotim)
osjeak, osjeka, N mn. osjeci
Osjeanin N mn. Osjeani od Osijek
Osjeanka DLjd. Osjeanki od Osijek

oslabiti, oslabim, oslabio, oslabila (uiniti

slabim)
oslabjelost
oslabjeti, oslabim, oslabio, oslabjela (postati
slab)
oslaati, oslaam
oslaica
oslaiti

se

oslaivati
osli

(riba)
oslijepiti, oslijepim, oslijepio, oslijepila,
oslijepljen (uiniti slijepim)
oslijepjeti, oslijepim, oslijepio, oslijepjela,
oslijepljen (postati slijep)

osmij ski

otar

osmijski
osmjeh i osmijeh
osmjehivati se, osmjehujem se
osmjehnuti se, osmjehnem se
osmjeliti se, osmjelim se
osmjeak
osmoiti se
osmoljetni

ostruak, ostruka, N mn. ostruci, G mn.

ostruaka
ostudjeti se, ostudim se

osuenie,

osmraivati

osveivanje

osmu diti, osmudim,

osni prema os
osnijeiti

osvajaki
osveen prema

osmuen

osniva

osvetiti

osveivati, osveujem

osveta
osvetiti, osvetim,
osvetljiv

osveen

osnivaica

osvetniki

osnivaki

osvetoljubiv
osvijestiti (se), osvijestim se, osvijeten
osvijeten
osvijetenost
osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen
osvitak N mn. osvitci

osnutak G jd. osnutka, N mn. osnutci

osobenjaki
osoan, osona (soan)

osorljiv
ospiav

osjeenost

osloboditelj

osramoenje

osjeina

osloboavati

osramoivati, osrarnoujem

osvjedoavati, osvjedoavam
osvjedoen
osvjedoenost
osvjedoiti, osvjedoim, osvjedoen

osvjesnuti se
osvjestan, osvjesna
osvjeivanje

osloboen

osrje

osjeaj

osloboenik

osjeajan

osloboenje

osredak G jd. osretka, N mn. osredci

osrednji
ostanak, ostanka, N mn. ostanci
ostario, ostarjela
ostariti, ostarim, ostario, ostarila (uiniti
starim)
ostarjelost
ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati
star)
ostatak, ostatka, N mn. ostatci, G mn. ostataka

osvjetljivati, osvjetljujem
osvjeen
osvjeiti se
osvjeivati se

ostavlja

oamuen

ostidjeti se
ostrag
ostriak, ostrika, N mn. ostrici, G mn.
ostriaka

oamuenost

osloboivati, oslobouj em

osjealo

osluhivati, osluhujem

osjeanje

oslukiva

osjeati, osjeam

oslukivati
osljepljenje
osljepljivati, osljepljujem

osjek (paual)
osjekom (pril.; paualno)
osjen
osjenak

osmeraki

osjenati, osjenam

osmero
osmerokut

osjenavati, osjenavam

osmerotraan

osjeniti, osjenim

osmij (znak Os)

osmijeh i osmjeh
osmijeiti se, osmijeim se

osjeniti, osjenim
osjenjivati, osjenjujem

288

osuenici

osvaja

osramoen

osjeajnost

N mn.

osunati, osunam

oslobodilaki

upanija

V jd.

osuivanje

osumnjiiti, osumnjiim, osumnjien

osjeenik

Osjeko-baranjska

osuenik
osuivati

osjeenica

od Osijek,

osueuiki

osmomjeseni

oslobodilac G jd. oslobodioca, V jd.

oslobodioe, G mn. oslobodilaca

osjeki

osuenica

osmonedjeljni
osmosatni
osmokolac
osmotjedni
osmoza, osmotski

osporavati
osposoba (kvalifikacija)
osprijed (pril.)

oslobaati

osuen

osvjeivati (se), osvjeujem se

osvjetenje
osvjetlati
osvjetljavati, osvjetIjavam
osvjetljenje prema osvijetliti
osvjetljiva

oaniti

oijavati
otar, otra

289

oteen

otplaivati

otpljuvati

ovjera

--~~~~~~~~~~~~~~~--~~~~~~~~~~

oteen

otkako (pril.)

otpljuvati, otpljujem

otuenost

oteenost

otkapati

otpoeti, otponem> poeti

otuiti

oteivati, oteujem

otpoinak, otpoinka

otuiv

otra

otkati, otkam
otkidak G jd. otkitka, N mn. otkidci

otpoinuti, otpoinem

otuiva

otro a

otkleati

otpoinj ati, otpoinjem

otuivati

otrokona

otkljuati, otkljuam

otporuiti

otuivost

otrolistan, otrolisna
otro ok
outjeti, outim, outio, outjela
otac, oca, V jd. oe, N mn. oci i oevi; Sveti
Otac

otkljuavati, otkljuavam

otporuivati, otporuujem

otkopati, otkopam

otpraati, otpraam

otkopavati, otkopavam

otpraen

otkraunati

otpraiva

otkraunavati

otpravlja

otaki

otkrie

otpravniki

otupiti, otupim, otupio, otupila (uiniti tupim)

otupjelost
otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup)
otupljen
otustjeti
OTV krat. za Otvorena televizija

otad i otada
otakati, otaem,

otkuati, otkuam

otprema

otvara

otvoreno crven i otvoreno crven (v. 127.)

otvoreno plav i otvorenoplav (v. 127.)
otvoreno zelen i otvorenozelen (v. 127.)
otvoreno ut i otvorenout (v. 127.)
otvrdjelost
otvrdjeti, otvrdim, otvrdio, otvrdjela

otkuiti

otpremniki

otananje

otkuivati, otkuujem

otanati, otanam

otaniti, otanim

otkud i otkuda (pril.)

otkudgod i otkud god, v. 142.
otkukurikati

otavi>

otkuluiti

otprhnuti
otpridjevan, otpridjevna
otprije (pri/.)
otprijed (pril.)
otprilike (pril., priblino)
otprvo (pril.)

otaui

otanavati

otavica

oteen

otkvaiti, otkvaim

otei, oteem

otle (pril.)

otegoivati

otmiar

otereenje (rastereenost)

otmiarka

otereivati, otereujem (rastereivati);

optereivati

oteretiti, oteretim,
otesan (istesan)

otereen

drugo je

(rasteretiti)

oteati

otvrdnue

OUN krat. za Organizacija ujedinjenih naroda

ovca; merino-ovca

otpuiti
otpuen

otmjen
otmjenost
Otoac, Otoca

(zem.)
otoanin prema otok; Otoanin prema Otok i
Otoac

se

otpuivati (se), otpuujem (se)

otpuhati
otputati, otputam, otputajui
otputiti, otputim, otpuen
otraga (pri/.)
Otrantska vrata (zem.)

ovar

otrati, otrim

ovetina (ovje

ovara
ovarica
ovarnica
ovarski

ovarstvo

meso)
uv. od ovca
boja ovica (zool.)

oteavati
othraniti

otoi
otoiti

otrgnue

ovetina

othranjeniki

otoje

otoni prema

otrijebiti, otrijebim, otrijebijen

otrijeskati se
otrijeti > otrti
otrijezniti (se), otrijeznim (se), otrijenjen
otrjebine
otrjebljavati
otrjebljenje
otrjebljivati, otrjebljujem
otrjenjavati, otrjenjavam (se)
otrjenjenje
otrjenjivati (se), otrjenjujem (se)
otrpjeti, otrpim, otrpio, otrpjela
otrti, otrem i otarem
otuak G jd. otuka, N mn. otuci, G mn.

ovica;

othranjivati
othrvati se

um. od otok

otii, otiem,

odem
otijesan (malo tijesan)
otijesniti

otok
od Otok i Otoac
otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela
(postati topao)
otpadak, otpatka, N mn. otpadci

otima

otpadniki

otimaina

otpeaivati, otpeaujem

otimaki

otpeatiti, otpeatim, otpeaen

otira

otpijevanje prema otpijevati

otpijevati, otpijevam (ns. prema svr. otpjevati)

otjecati,

otjeem

otoki

otjeica

otpira

otjerati
otjerivati
otjesnjeti, otjesnim, otjesnio, otjesnjela (postati
tijesan)
otjenjati
otkad i otkada (pril.)

otpisivati,

290

otpisujui

otpjeaiti

otuaka

otpjevanje prema otpjevati

Otpjevati, otpjevam (svr.)

otuen

otplaen

otui, otuem, otuen

otplaivati, otplaujem

otud i otuda (pri/.)

ovinjak, ovinjaka
ovji
Ovji Otoci, v. Farerski Otoci
ovda-onda (pril.)
ovdanji
ovdje; ne ove
ovdje-ondje (pril.)
ovei kamp. od ovelik
ovesti, oveze
Ovidije

ovija

ovitak N mn. ovitci

ovjeiti

ovjekovjeen
ovjekovjeiti, ovjekovjeim

(obiti; drugo je

odtui)

ovjenati, ovjenam

ovjera

291

paist

ovjeravati
ovjeravati, ovjeravam
ovjeren
ovjeriti, ovjerim
ovjerovitelj
ovjeroviti, ovjerovim
ovjerovljenje
ovladati
ovlaivati, ovlaujem

ovlast I jd. ovlau i ovlasti

ovlastiti, ovlastim, ovlaten
ovlaivati, ovlaujem
ovnei prema

ovca
um. od ovan
ovogodac, ovogodca, N mn. ovogodci
ovogodinji
ovosvjetski
ovremeniti se, ovremeni se
ovrha DL jd. ovrsi
ovrhovoditelj
ovrni prema ovrha
ozad(a) (pril.)
ozakonjivati, ozakonjujem
Ozalj, Ozlja (zem.)
Ozaljanin od Ozalj
ozaljski prema Ozalj
ozdol(a) (pril.)
ozdravljenje
ozebao, ozebla
ovni

ozebliina

ozeleniti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio,

ozelenila (uiniti zelenim)
ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio,
ozelenjela (postati zelen)
ozgor(a) (pril.)

paji

panegiriar

oznaen

paji

oznaiti, oznaim

paenica

oznaivati, oznaujem

paeniki

ozraje

paenik

oalostiti, oalostim, oaloen

paenitvo

> palani
paladij (znak Pd)
paladijski
Palau, Palaua; Republika Palau (drava)
palaujski prema Palau

oaloivati, oaloujem, oaloujui

paenje

palani

odrijebiti, odrijebi, odrijebio, odrijebljen

odrjebljivati (se), odrjebljuje (se)
oei, oeem, oegu, oegao, oegla
oedniti, oednim, oednio, oedni la (uiniti
ednim)
oednjeti, oednim, oednio, oednjela (postati
edan)

Pad (rijeka u Italiji)

Palica

padaviar

pali

oiar

oima

oiviti, oivim, oivio, oivila (vratiti koga u

ivot)
oivjeti, oivim, oivio, oivjela (postati iv)
oivljavati
ouiti, oui
ouak,ouka

oujak, oujka
outiti, outim, outio, outila (uiniti utim)
outjeti, oitim, outio, outjela (postati ut)
n znak za omega; znak za om

p
p krat. za para (novanajedinica, pov.)
p. krat. za particip
p znak za fosfor
Pa znak za protaktinij i paskal
pabirar
pabiriti, pabirim, pabirei

palani

paenie,

V jd.

padaviarev

N mn.

paenici

i padaviarov

padaviarka, padaviarki,
padaviarov

G mn.

padaviarki

i padaviarev

padaviav

padiah V jd. padiahu, N mn. padiasi

padobranac, padobranca, V jd. padobrane,
G mn. padobranaca

paliica

padobranev

palinjak N

Padovanac,Padovanca, Vjd.Padovane
padovski i padovanski; sv. Antun Padovanski
padski prema Pad (rijeka); Padska nizina
pagusjenica
pahalica
pahaljka DLjd. pahaljci, G. mn. pahaljkil.,
pahaljki
pahulja
pahuljast
pahuljav
pahuljica

Pali

mn. palinjaci (kukac)

(selo)
paliki prema Pali; Paliko jezero
palijativ
palijativan, palijativna
palikua
palisti

Palmotiev; Palmotieva
Palmotia

pahuljiav
paketi

pamenje

Pakistan; Islamska Republika Pakistan (drava)

pakli

pamet I jd. pameti i pameu; pasti na pamet

pametca
pametnjak Vjd. pametnjae, N mn. pametnjaci

pakosnica

pametnjakovi

pakosniki

pamtilac, pamtioca, V jd. pamtioe, G mn.

pamtilaca
pamtivijek, od pamtivijeka

paklenjaa

ozlojeenost
ozlojeivanje

paempres

ozlojeivati, ozlojeujem

paetina

ozljeda

paetvorina

palac, palca, V jd. pale, N mn. palci i palevi,

G mn. palaca (prst)
palac, paoca, N mn. paoci, G mn. palaca (ipka
u kotau)

paii, paia

palaa

painjak N

palainka

ozimaan, ozirnana
ozimad
ozime, ozimeta

ozlijediti, ozlijedim, ozlijeen

ozlouditi se, ozloudi se, ozlouen
ozlojediti, ozlojedim, ozlojeen

ozljeeniki

ozljeenik

Vjd.

ozljeenie,

ozljeivati, ozljeujem

292

N mn.

ozljeenici

mn. prema pae, paeta

mn. painjaci
paist u vezi Paista nedjelja (crkv.)

ulica, Ulica Junija

paljba G mn. paljba i paljbi

paljenje prema paliti
paljetak, paljetka, N mn. paljetci, G mn.
paljetaka > pabirak

pacemaker (srani stimulator, sranik)

pacifiki prema Pacifik (Tihi ocean)
Pacifik> Tihi ocean
pacifistiki prema pacifist i pacifizam
pacijent G mn. pacijenata
pacijentica
paati se
pae, paeta, N mn. paii, zb. paad
pae (pri/.)

oziivati, oziujem

(ime iz bajke)
(mali palac, ptica); Pali (ime iz bajke)
paleocen
paleogen
paleografija
paleolitski
paleozoik
paleozojski prema paleozoik

pakosnik V jd. pakosnie, N mn. pakosnici

pakost, pakou i pakosti
pakostan, pakosna
pakostiti, pakostim, pakoah
pakoenje prema pakostiti
Pakraanin N mn. Pakraani

pamuan,pamuna
pamuast
pamuika

panafriki

pakraki

DL jd.

palainka

palainki,

G mn.

palainki

(bot.)

pamuni

> sveafriki
panama (vrsta platna); panama-eir
Panama; Republika Panama (drava)
panameriki > sveameriki
panamski; Panamski kanal
panda G mn. panda i pandi
panegirian, panegirina

panegiriar

293

panel-ploa

parohijski

------------------------------panel-ploa
panian, panina
paniar
paniariti
paniarka

DL jd.

paniarki,

G mn.

paniarka,

paniarki

Panonac,Panonca, Vjd.Panone
Panonija
panonski; Panonska nizina
pansion
panslaven > sveslaven
panslavistiki > sveslavistiki
panteistiki

panteon (grobnica)
Panteon (graevina u Rimu, u Parizu)
pantomimiar
pantomimiki

Pantovak
panjaa

(tip ume)
panjevica (gljiva)
panji

papata

papigica
Papini, Papinija
Papinijev
Papinov; Papinov lonac
papinski
papinstvo
papiri

papirniar

paprat I jd. paprati i paprau

papratnjaa
paprenjaa
papriica

Papua Nova Gvineja (zem.); Nezavisna Drava

Papua Nova Gvineja (drava)

Paragvaj ac, Paragvajca, V jd. Paragvaje,

G mn. Paragvajaca
Paragvaj ka DLjd. Paragvajki, G mn.
Paragvajka, Paragvajki
paragvajski
paralelnost, paralelnou i paraleinosti
paralitian, paralitina

paraliziranost, paraliziranou i paraliziranosti

paranoian, paranoina

parauoik V jd. paranoie, N mn. paranoici

paranoja
parazit (nametnik)
parazitologija
parazitoloki
parcijalan, parcijalna
pari

parionica
paripe, paripeta, zb. paripad
Paris (mitska osoba); drugo je Pariz
pariski i pariki prema Pariz
Parisov prema Paris
pariki i pariski; Parika komuna
pariti (se) (od para)
pariti (se) (od par)
Pariz (grad)
Parizlija i Parilija (Parianin)
Parianin N mn. Pariani
Parianka DLjd. Parianki, G mn. Parianka,
Parianki
Parilija i Parizlija (Parianin)
parnaski
parnasovac, parnasovca, V jd. parnasove,
G mn. parnasovaca
parni ar
parniarev i parni arov
parniarka DL jd. parniarki, G mn.
parniarka, parniarki

papua

parniarov

papuar

parnienje

papuarev ipapuarov

parniiti

i parniarev

papui

se
parniki i parnini
parnini i parniki

papuki prema

parnjaa

papuica

um. od papuar
Papuk
para (plinovito starije vode)
para (novac)
parabolian, parabolina
parafrastian, parafrastina

Paragvaj; Republika Paragvaj (drava)

294

parobrodi

parobrodski
paroh V jd. paroe, N mn. parosi
parohija
parohijski

paromjer

paviljoni

------------------------

paromjer

patetiau, patetina

paroi

patetinost, patetinou

paroak, paroka, N mn. paroci, G mn.

paroaka
part. krat. za particip
partija (stranka)
partijac, partijca, V jd. partije, G mn. partijaca
partijka DLjd. partijki, G mn. partijka, partijki
partijnost, partijnou i partijnosti
partijski (stranaki)

patilac, patioca, V jd. patioe, G mn. patilaca

patka DL jd. patki, G mn. pataka (usp. patak)
patkica
patlidau
patnie od patnik
patniin prema patnica

partneriin

parveni, parvenija> skoroj evi

parveuijski> skorojeviki
pas, psa (pseto)
pas, pasa (pojas)
pasha DLjd. pashi (rtva); Pasha (vjer.)
pasi um. od pas; drugo je psi
pasijans (kart.)
pasioniran (strastven)
pasivnost, pasivnou i pasivnosti
pasjaa

pasji
paska DL jd. paski, G mn. paska, paski
paskal (fiz.)
pasti, padnem (sruiti se)
pasti, pasem (jesti travu)
pastire, pastireta, N mn. pastirii, zb.
pastirad

i patetinosti

patniki

patoloki
pat-pozicija
patrijarh V jd. patrijare, N mn. patrijarsi,
G mn. patrijarha
patrijarhalan, patrijarhalna
patrijarhalnost, patrijarhalnou i
patrijarhalnosti
patrijarhat
patrijarija
patrijarijski
patriot (domoljub, rodoljub)
patriotizam, patriotizma (domoljublje,
rodoljublje)
patriotski (domoljubno, rodoljubivo)
Patroklo
patuljak, patuljka, V jd. patulje, N mn.
patuljci, G mn. patuljaka
patulji
pauenje

pastiri

pauiua

pastiriin

pauiuast

pastiri

pauiti

pastorak, pastorka, Vjd. pastore, N mn.

pastorci, G mn. pastoraka
pastore, pastoreta, zb. pastorad

pauijivost, pauljivou ipauljivosti

pastorica
pastrvica

pastuh Vjd. pastue, N mn. pastusi, G mn.

pastuha
pastuharnica
pastuast
paanac, paanca, Vjd. paane, G mn.
paanaca
pae, paeta, zb. paad
pai (pain sin); Pai (prezime)
paki prema Pag
patitak, patitka N mn. patitci G mn.
patitaka
patak, patka, Vjd. patku, N mn. patci, G mn.
pataka (usp. patka)

se

pauni
paunjak N

pauk V jd.

mn.

paunjaci

paue,

N mn. pauci i paukovi

zb. paunad

paune, pauneta,
pauni

pauniin
pauni

paus-papir > pausni papir

pauza> stanka
Pauzanija
Pavao, Pavla
paveera

Paviin prema

Pavica
pavijan (majmun)
paviljon
paviljoni

295

paviljon ina

pedesetogodinjj

paviljonina

peenica

pavjeni

peenka DL jd. peenci,

peenki

(bot.)

pazdrijen
pazdrjenovina

peenjak N

pazikua

peenjar

pazI (v. puzzle)

pazuho N mn. pazuha, DL! mn. pazusima
pazuni
paenje prema paziti
paljiv
paljivost, paljivou i paljivosti
panja G mn. panja i panji
Pb znak za olovo
pel. krat. za pelarski

peenjara

Vjd.

pele,

G mn.

peenje
peica

um. od pea; drugo je peica

(mad. Pecs)
peurka DL jd. peurci, G mn. peuraka,
peurka i peurki
Peuh

peurkast
peuki prema Peuh

pelaca

pe
Pe

(grad)
N mn. Peani (ovjek iz Pei)
Peanka DL jd. Peanki, G mn. Peanki

pelarenje

Peanin

i pelarov

pelarica

pear

pelariti
pelarnik N
pelarov

pelarnici

mn.

pearev

> pelinjak

i pelarev

pearnica
pearov

peliin

(selo)
pelinjak N mn.

pelinjaci

peica

pelinji

peinarki,

G mn.

peinarka,

peinast

(bol, tuga)

peinski

pealan, peaIna

peki prema Pe; Peka

pealba

patrijarija

peni prema pe

pealbar

penica

pealbariti
peat
peatiti, peaen, peaei
peatni
peatnik
peatnjak

peatorezac, peatoresca,
peatorezaca

peatorezaki

296

DLjd.

peinarki

peaenje

peeneki

(mala pe)

peinarka

(komad, rubac)

Peeneg N

peci, pekao, pekla,

peinar

peca

mn.

peah,

peina

Pd znak za paladij

peal, peali

i pearev
pecijah i

pei, peem,
pekui

Peli

mn.

Peenezi

V jd.

peatoree,

peharina

perin

peharniki

perec, pereca
perecar
perecarev i perecarov

peharnik V jd. peharnie, N mn. peharnici

pejo krat. za pejorativ
pejgamber (poslanik Boji); Muhamed
pejgamber; Pejgamber (Muhamed)
pejorativan, pejorativna (pogrdan)
pejsa> krajolik, krajobraz
pejsaist
pejsmejker (srani stimulator, sranik) i
pacemaker
pejza> pejsa
pekinki prema Peking
Pelazgi mn. m. r., Pelazga (prastanavnici
pelazgiki

pearija

pelica

pehari

perajica
peraki prema Perast
Perakinja (ena iz Perasta)
Peratanin N mn. Peratani
percepcija
percipijent G mn. percipijenata

pedijatar, pedijatra
pedijatrija
pedijatrijski
Pegaz V jd. Pegaze (mit.)
pehar

Grke)

i pearov

pearica

pelev

pea

i peenjarki,

peenjarnica

pelar
pelarev

peenka,

peenjaci

peenjarka DL jd. peenjarci

G mn. peenjarki

pela

pelac, pelca,

mn.

G mn.

penjak N mn. penjaci

pedagogija
pedagoki
pedantnost, pedantuou i pedantnosti
pedesetak, pedesetka, N mn. pedesetci, G mn.
pedesetaka
pedesetka DL jd. pedesetki, G mn. pedesetaka i
pedesetki > pedesetica
pedesetogodinjak V jd. pedesetogodinjae, N
mn. pedesetogodinjaci
pedesetogodinji

Perui

pedijatar

Pelister (planina u Makedoniji)

pelivan
peloponeski
Peloponez
Peljeac, Peljeca, V jd. Peljee
Peljeanin N mn. Peljeani (ovjek s Peljeca)
Peljeka DL jd. Peljeki, G mn. Peljeki (ena s
Peljeca)
peljeki
penzija> mirovina
penzijski > mirovinski
penzionat
penzioner> umirovljenik
penzioni> penzijski
penzionirati > umiroviti
penja
penjaica

pepelnica (bot.)
Pepelnica (blagdan)
pepeljuga DL jd. pepeljuzi
Pepeljuga DLjd. Pepeljugi (ime)
pepita tkanina
pera
peraica
peraki
perai

(prid.)

perear
perearov

i perearev

perei

peretac, peretca, N mn. peretci, G mn. peretaca

> perec
perfektivnost, perfektivnou i perfektivnosti
perfektnost, perfektnou i perfektnosti
Periin prema Perica
periferijski
perifrastian, perifrastina

perihel
Periklo
perilac, perioca, V jd. perioe, G mn. perilaca
> pera
period> doba, razdoblje, vrijeme
periodian, periodina

peripatetiki
peristaltiki

perjaniar
perjaniki

perjanik V jd.
perjanitvo

perjanie,

N mn. perjanici

perniica

pero (predmet)
Pero (ime)
perovoa (pov.)
persiflaa
personal (osoblje)
perin
Peru, Perua; Republika Peru (drava)
Peruanac, Peruanca, V jd. Peruane, G mn.
Peruanaca
Peruanka DLjd. Peruanki, G mn. Peruanki
peruanski
Perua (rijeka)
Peruko jezero
peruica um. od peruka
Perui (zem.)

297

I I

Peruianin

Peruianin

pet-est
N mn.

Peruiani

Peruianka DL jd. Peruianki,

Peruianki

G mn.

peruiki

perutac, perutca, N mn. perutci, G mn. perutaca

(egzem)
perutka DL jd. perutki, G mn. perutaka,
perutka i perutki (krilati plod)
perz. krat. za perzijski
Perzej
Perzija
Perzijanac, Perzijanca, Vjd. Perzijane,
G mn. Perzijanaca
Perzijanka DLjd. Perzijanki, G mn. Perzijanki
perzijski
pesimistian, pesimistina
pesimistiki

se
pest I jd. pesti i
pesti (bot.)

peu

peeniki

peta (usp. peti)

petaa

petak, petka, V jd. pete, N mn. petci,

G mn. petaka; Veliki petak
petak, petika, N mn. petici, G mn. petika
Petar, Petra
peteljica

peteljka DL jd. peteljci, G mn. peteljaka,

peteljka i peteljki
i

petolan

petpostotan, petpostotna
petput, pet puta, v. 142.
Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcu
Petrarkin
petrarkist

petini

petljanac, petljanca, Vjd.

G mn. petljanaca
petnaest (15)
petnaesti (15.)
petnaestica
petnaestina (1115)
petnaestodnevni
petnaestogodinji
petnaestogodinjica
petnaestorica
petolan i petero lan
petogodinji
petogodinjica
petokolonatvo

Petrinje,

G mn.

Petrinjka DLjd. Petrinjki, G mn. Petrinjka i

Petrinjki (ena iz Petrinje)
Petrograd (pov., Sanktpeterburg)
petrogradski
petrokemija
petrolej
petrolejka DL jd. petrolej ci, G mn. petrolejka, i
petrolejki
petrovac (bot.)
Petrovac, Petrovca, V jd. Petrove (selo);
Bosanski Petrovac
petrovaa

petrovaki prema

peti, peta, peto (usp. peta)

298

petparaki

Petrinjica (rjeica)

Peenica i Peenica

peterolan

petorka DL jd. petorci, G mn. petoraka i petorki

petokolac, petokoica, V jd. petokole
petokolka DL jd. petokolki, G mn.
petokolaka, petokolka i petokolki
petovjekovan, petovjekovna

Petrinjac, Petrinjca, V jd.

Petrinjaca

pesniati

petomjeseni

petrarkistiki

pesnica

peeniki

petolistan, petolisna
petoljetka DL jd. petoljetci i petoljetki, G mn.
petoljetaka, petoljetka i petoljetki
petoljetni

petljane,

Petrovac i Petrovci
Petrova gora (planina); Petrova Gora (selo)
Petrovaradinac, Petrovaradinca, V jd.
Petrovaradine

Petrovaradinka DLjd. Petrovaradinki, G mn.

Petrovaradinka i Petrovaradinki
Petrovci, Petrovaca, mn. m. r. (selo)
Petrovanka DLjd. Petrovanki, G mn.
Petrovanka i Petrovanki
petrovica

Petrovdan > Petrovo

petrovski prema Petrovo
petsto (500)
petstogodinji
petstogodinjica
petstoti (500.)
pet-est

pisarniki

pettisuiti

pijuk
pijukati, pijuem, pijui, pijuui
pijukavac, pijukavca, Vjd. pijukave, G mn.
pijukavaca
pijun
pila, pile
pilac, pilca, V jd. pile, G mn. pilaca
pile, plleta

pettisuiti

pf. krat. za perfekt

pH-vrijednost
pianissimo (glaz., veoma tiho)
pian, Pina (mjesto u Istri)
pie

pidama
pijaa

pijan
pijanac, pijanca, V jd.

pilei

pijane,

G mn. pijanaca

pijanev

pijanevati, pijanujem, pijanujui (pijaniti)

pijanina
pijanUi, pijanim, pijanei

pijanovati, pijanujem

> pijanevati,
pijandura
pijaniin prema pijanica

pijaniti

pijaniki

pijanino
pijanist (glaz., glasovirac)
pijanistica
pijanistiki

pijanka DLjd. pijanki, G mn. pijanaka i pijanki

pijano (glazbalo, drugo je pijano, s. r. od pijan)
pijanost, pijanou i pijanosti
pijanstvo G mn. pijanstava
pijaster, pijastera (novac)
pijavica
pijedestal
pijehati (teko disati, dahtati)
Pijemont (pokr. u Italiji)
Pijemontez Vjd. Pijemontezu
pijemontski
pijenje prema piti
pijesak, pijeska, N mn. pijesci; Han Pijesak
(gradi)

pijetao, pijetla, N mn. pijetli i pijetlovi

pijetet
pijetlov
Pijev prema Pio
pijevac, pijevca, Vjd. pijeve, G mn. pijevaca
pijevev

pijeviti

piliar
pilii

pijanenje

se, pijevim se, pijevei se (ponaati

se kao pijevac)
pijevnica
pijucati
pijuckati

i pilad
pilotni prema pilot, stup
pilot-projekt> pokusni projekt
pilotski (letaev)
piljarev i piljarov
piljariin prema piljarica
piljariki

piljarov i piljarev
piljenje prema piliti i piljiti
piljiti, piljim (netremice gledati)
pin N mn. pinevi (pas)
ping-pong (stolni tenis)
Pinocchio,Pinocchija,Ijd. Pinocchijem
Pinokijo
Pinocchijev
Pinokijev
Pio, Pija, Ijd. Pijem
pion > pijun
pionir
pioniri

pionirka DL jd. pionirki, G mn. pionirka i pionirki

pionirkin
pipniar
pipniarev

i pipniarov

pipniarstvo

piratski (gusarski)
pire, pirea; pire-krumpir
Pireneji, Pireneja (mn. m. r.), G mn. Pireneja,
D mn. Pirenejima
pirenejski; Pirenejski poluotok
pirotehniar
pirotehniki

pirueta
pisac, pisca, V jd.

pie,

G mn. pisaca

pisa
pisari
pisariin
pisarniki

299

piskavost

pjearica

piskavost, piskavou i piskavosti

piskutati, piskuem, piskuui
piev
pitolji

pitolj ina
pitolji

pita
pitaica

Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin pouak

pitagorist
pitagorovac, pitagorovca, V jd. pitagorove
pitalac, pitaoca, V jd. pitao e, G mn. pitalaca
pitati, pitam (hraniti)
pitati, pitam (postavljati pitanje)
piti, pijem, pijah, pij, pio, pila, pijen, pijui
Pitcairn (otok)
pitkost, pitkou i pitkosti
pitomac, pitomca, Vjd. pitome, G mn. pitomaca
Pitomaa
pitomaki prema

pitomac i Pitomaa

pitomev
pitomiin

prema pitomica
pitomost, pitomou i pitomosti
pivdija (pivopija)
pivniar
pivniarev

pivniarov

pjenica
pjeninik V jd. pjeninie
pjeniti, pjenei
pjenuac, pjenuca
pjenuati se
pjenuav
pjenuavost, pjenuavou i pjenuavosti
pjenuiti se
pjes. krat. za pjesniki
pjesan, pjesni (zast., pjesma)
pjesanca (zast., pjesmica)
pjeskar
pjeskarica
pjeskarnica
pjeskarski
pjeskavica (bot.)
pjeskovit
pjeskovitost, pjeskovitou i pjeskovitosti
pjeskulja
pjeskua
pjesma G mn. pjesama
pjesmarica
pjesmica
pjesmotvor
pjesmotvorac, pjesmotvorca, V jd.
pjesmotvore, G mn. pjesmotvoraca

pivniarstvo

pjesniki

pivniki

pjesnik V jd. pjesnie, N mn. pjesnici

pjesnikinja
pjesnikinjin
pjesnikov
pjeninik (bot.)
pjesnitvo
pjestinja (dadilja, njegovateljica)
pjestovati, pjestujem (njegovati)
pjeac, pjeca (zast., pjeak)

pivopija
pivotoje

pizza
pizzerija
pjan> pijan
pjega DLjd. pjegi i pjezi, G mn. pjega
pjegast
pjegav
pjegavac, pjegavca, Vjd. pjegave, G mn.
pjegavaca
pjegavica
pjegaviti
pjegavljenje prema pjegaviti
pjegavost, pjegavou i pjegavosti
pjegica i pjeica
pjehe > pjeice
pjena G mn. pjena
pjenav
pjenavac, pjenavca, Vjd. pjenave
pjenast

300

plaljivev

pjearka

pjearka

DL jd. pjearki, G mn.

(ptica)
pjeenik (geol.) > pjeenjak

pjearka

G mn.

V jd.

plaaoe,

N mn.

plaalaca

plaanje
plaati, plaam

pjeenjaki
pjeenjak N

plaalac, plaaoca,
plaaoci,

pjearki

mn.

plaen prema

pjeenjaci

platiti

pjeina

plaenica

pjeice
pjeke

plaeniki

pjetli

plaevni>

pjev

plaica

pjeva

plagijat
plagijator
plah
plahost, plahou i plahosti
plahovati, plahujem, plahujui
plahovit
plahta G mn. plahta i plahti
plahtica
plakat N mn. plakati
plakati, plaem, plai, plaiii (liti suze)
plakati, plaem, plliiii (ispirati, moiti)
plamenje prema plamtjeti
plameak, plameka, V jd. plameku, N mn.

plaenik

pjevaev
pjevaica
pjevaki

pjevalite
pjevalo
pjevanka DL jd. pjevanci, G mn. pjevanaka,
pjevanka i pjevanki
pjevanje
pjevati, pjevam, pjevajui
pjevi
pjevina
pjevji

pjevica
pjevidrug V jd. pjevidrue, N mn. pjevidruzi
pjevnuti
pjevuckati
pjevucnuti
pjevuiti, pjevuim, pjevuei
pjeica i pjegica
pla, plaa, plaem
plaan, plana
plaevan, plaevna

plaidrng

V jd.

plaidrue,

N mn.

plaidruzi

plainjati

V jd. plaenie, N mn.

platni

plaenici

plameci

plameni
plamenjaa

plamiak, plamika, Vjd. plamiku,

plamici, G mn. plamiaka

N mn.

plamtjeti, plamtim, plamah, plamtio,

plamtjela, plamtei
planetarij
planetoid
planetski
planinica

plastak, plaska, N mn. plasci, G mn. plastaka >

plasti

pjeaiti, pjeaim, pjeaei

plakav

pjeaki

plako

plastinost, plastinou

pjeadija> pjeatvo
pjeak V jd. pjeae, N mn. pjeaci
pjeakov
pjeatveni
pjeatvo

plaknnjiti

plasti

plakunjav> plaljiv

pjean

plaljivica

plastiti, plastim, plaen

Plaanin N mn. Plaani (ovjek iz Plakoga)
Plaanka DL jd. Plaanki, G mn. Plaanki
(ena iz Plakoga)
plae prema plast
plaenje prema plastiti
Plaki, Plakoga (selo)
plaljive V jd. od plaljivac

plastian, plastina

plaljiv

plaljivac, plaljivca,

Vjd.

plaljive,

plaljivaca
piaijivko

pjeanica
pjeanik N

> plaljiv

mn.

pjeanici

plaljivo

pjeara

plaljivost, plaljivou

pjearica (pela)

plaa

i plaljivosti

G mn.

i plastinosti

plaljivev

301

plaljiviin

pliva

plaljiviin

plivaica

plesaev

plivaica

pobijediti

plesaica

plivaki

plati

plesaki

plivai

platac, platca, V jd. plate, N mn. platci, G mn.

plataca; jamac platac G jd. jamca platca

plesti, pletem, pleo, plela, pletui

Pleivica (gora kraj Samobora)

platev

pleta

ploa; spomen-ploa

platina (znak Pt)

platinski
platiti, platim, plaen
plativost, plativou i plativosti
platni prema platiti i plaa
plato, platoa, N mn. platoi

pletaev

plo ar

pletaica

ploara

pletaki

ploast

pletai

Ploe (gradi)

plaljivost, plaljivou i plaljivosti

(prid.)
plivin prema "Pliva"
plivski prema Pliva; Plivsko jezero

(prid., pletai stroj)

plavica

plaviti, plavim (Lonja plavI), plavila je

plaviti, pliivim, phivila (initi plavim)
plavjeti, phivim, plavio, plavjela (postajati plav)
plavljenje prema phiviti i plivjeti
pHivljenje prema plaviti

G mn.

pleterniki

plea

pif. krat. za pluskvamperfekt

i pliina
pliak N mn. pliaci
plii kamp. od plitak
pliina i pliina
plijen N mn. pljenovi
plijenak, plijenka, N mn. plijenci,
G mn. plijenaka
plijeniti, plijenim, plijenjen, plijenei
plijenor (zoo l.)
plijenorka (zool.)
plijesan, plijesni, I jd. plijesni i plijenju
plijeviti, plijevim, plijevljen (odstranjivati
korov)
plijevljenje
plijevnja
Plinije Mlai
plinomjer
pliocen (gea!.)
plitak, plitka; kamp. plii

plea

plitiara

pleat

plitiast

pleatost, pleatou

pleonastian, pleonastina

plitko a
plitkost, plitkou i plitkosti
plitkoumnik V jd. plitkoumnie, N mn.
plitkoumnici
plitkoumnost, plitkoumnou i plitkoumnosti
plitviki prema Plitvice, Plitvika jezera
(jezera); Plitvika Jezera, Plitviki
Ljeskovac (sela)
Pliva (rijeka; tvornica; kad ne bi bilo potpuno
jasno da je rije o tvornici, i "Pliva", v.
244. i 273.)

plesa

pliva

plavojica
plavoa

plavojka DL jd. plavojci i plavojki, G mn.

plavojaka, plavojka i plavojki
plavojkin
plavook
plazmatian, plazmatina

plazmodij
plaenje prema plaziti
plebejac, plebejca, V jd.
plebejaca (puanin)

plebeje,

G mn.

plebejev

plebejka DL jd. plebejki, G mn. plebejaka,

plebejka i plebejki (puanka)
plebs, plebsa (puk)

i pleatosti
plee G jd. plea, N mn. plea i plei, G mn.
plea i plei, DL! mn. pleima
pleka G mn. pleaka i pleki
pleni

pledoaje, pledoajea, N mn. pledoajei

plementina
plemi

plemiki

302

pljesnoa

plonik N

N mn. Pleterniani

Pleternianka DL jd. Pleternianki,

Pleternianka i Pleternianki

plaviast

pljesnivei

pljesnivljenje
pljesnivost, pljesnivou i pljesnivosti

ploica

pletenjaa

Pleternianin

pljenitelj
pljesak, pljeska
pljeskati, pljeem i pljeskam, pljei i pljeskaj,
pljeui i pljeskajui
pljeskavica
pljesniv
pljesnivjeti, pljesnivim, pljesnivio, pljesnivjela,

pliina

mn.

pljesnuti
pljea
Pljeevica (gora u Lici)
pljeti, plijevem > plijeviti
pljetva
pljeva

plonici

plodi
plodniki prema

plodnica
plodnost, plodnou i plodnosti
ploenje prema ploditi
ploha DLjd. plohi
plosan, plosna
plotimice

pljeva

pljevaica

ploti

plovidba G mn. plovidaba, plovidba i plovidbi

plovuac, plovuca

plUa, plua

(mn. s. r., med. ijd.: desno plue,

lijevo plue)

plua
pluaica
pluevina
pluica

mn. s. r.

pluni
plunica
plunina
plunjak

pljuva

plus-pol

pljuvaka DL jd. pljuvaki,

pljuvaaka

plus-vodi
plutaa

(prid., plutajui prsten)

plutokracija
plutokratski
plutonij (znak pu)
plutonij ski
pluvijal
pljaka DLjd. pljaki, G mn. pljaki i

pljevaljski prema Pljevlja

pljevidba G mn. pljevidaba, pljevidba i pljevidbi
pljevika
Pljevlja, Pljevalja, Pljevljima (mn. s. r., grad)
Pljevljak Vjd. Pljevljae, N mn. Pljevljaci
Pljevljanka DL jd. Pljevljanki, G mn.
Pljevljanka i Pljevljanki
pljevurina
pljusak, pljuska, N mn. pljuskovi i pljusci,
G mn. pljuskova i pljusaka
pljuska, pljuske, D jd. pljusci, G mn. pljusaka i
pljuski
pljutati, pljutim
G mn.

pljuvaki i

pljuvanica

plutajui

Pm znak za prometij
pneumatian, pneumatina

pljaaka

po (prij.)
po> pol (polovica)
Po, Poa (rijeka u Italiji) > Pad
Po znak za polonij

pljaka

pobaaj

pljakaica

pobaenprema

pljakaki

pobauke

pljakati, pljakam

pobija

pljenidba G mn. pljenidaba, pljenidba i

pljenidbi

pobijati
pobijediti, pobijedim, pobijeen, pobijediv(i)

pobaciti

303

pobijeliti
pobijeliti, pobijelim, pobijelio, pobijelila,
pobijeljen (uiniti bijelim)
pobijeljeti, pobijelim, pobijelio, pobijeljela
(postati bijel)
pobiljeiti
pobira

pobiti, pobijem, pobijen

pobjei, pobjegnem, pobjegni, pobjegoh,
pobjee, pobjegao, pobjegla, pobjegav(i)
pobjeda G mn. pobjeda
pobjedan, pobjedna
pobjeditelj
pobjediteljica
pobjedljiv
pobjednica
pobjedniin
pobjedniki

pobjednik V jd. pobjednie, N mn. pobjednici

pobjednitvo G mn. pobjednitava

poetak

Podgrae

poeti

pobrjeje i pobrijeje
pobrstiti, pobrten
pobuditi, pobuen

poeti, ponem, poni, poeh, poeo, poela,

pobuivati, pobuujem, pobuujui

poetni

pobunjeniki

poetniin prema poetnica

pobunjenik V jd.
pobunjenici

podastira

poet, poev(i)

podastrijeti, podastrem, podastrijeh, podastrije,

podastri, podastro, podastrla, podastrt,
podastrijev(i), podastrv(i)
podanost, podanou i podanosti
podatak, podatka, N mn. podatci, G mn.
podataka
podatljivost, podatljivou i podatljivosti
podatnost, podatnou i podatnosti
podadjeti, podadi, podadio, podadjela,
podadjev(i)

poetkati

pobunjenie,

poetniki

N mn.

poetnik

V jd.

poetnie,

pociganiti

poetnitvo

pocijepanost, pocijepanou i pocijepanosti

pocijepati, pocijepam, pocijepan

poetveronoke

pocinati

poetverostruiti

pocjepkanost, pocjepkanou i pocjepkanosti

pocjepkati
pocrniti, pocrnim, pocrnjen, pocrnila,
pocrniv(i) (uiniti crnim)
pocrnjeti, pocrnim, pocrnio, pocrnjela,
pocrnjev(i) (postati crn)
pocrveniti, pocrvenim, pocrvenjen, pocrvenila,
pocrveniv(i) (uiniti crvenim)
pocrvenjeti, pocrvenim, pocrvenio,
pocrvenjela, pocrvenjev(i) (postati crven)

poinak, poinka,

N mn.

poetnici

poetverostruenje

N mn.

poinci,

podbaaj

G mn.

podbada

poinaka

podbadaki

poiuitelj

podbija

poiniteljica

podbiti, podbijem
podbjel (bot.)

poiniti

poinuti

podboiti

poinja

poboan,pobona

poastiti, poastim, poaen

poboke

poaivati, poaujem, poaujui

pobonica

poivka DL jd. poivci,

po ivki > poinak

poek N

poboniin

poovjeiti

podbogom (pril.)
podbosti, podbodem
podbradak, podbratka, N mn. podbradci,
G mn. podbradaka
podbrjeje i podbrijeje
podbuhao, podbuhla
podbuhlost, podbuhlou i podbuhlosti
podbuhnuti
podcijeniti, podcijenim, podcijenjen,
podcijeniv(i)
podcikivati, podcikuj em, podcikujui
podciknuti
podcjenjivati, podcjenjujem, podcjenjujui
Podcrkavlje (selo)
podcrkavaki prema Podcrkavlje
podcrtati
podcrtavati

poekati

poupati

podasniki

poboniki

poelo

pobonik

V jd. pobonie, N mn. pobonici

pobogu (pril.)
pobolijevati, pobolijevam, pobolijevajui

pourlin

poem

poborniki

poest

pobjeivati, pobjeujem, pobjeujui

pobjegljiv
pobjegnuti
pobjegulja
pobjesnjeti, pobjesnim, pobjesnio, pobjesnjela,
pobjesnjev(i)
poblijed kamp. pobljei
poblijediti, poblijedim, poblijeen, poblijedio,
poblijedila (uiniti blijedim)
poblijedjeti, poblijedim, poblijedio, poblijedjela
(postati blijed)
poblie (pril., on to zna poblie)
pobljei kamp. od poblijed

poaaviti, poaavim, poaavila (uiniti

aavim)
poaavjeti,

po aavim,

poaavjela

(postati

aav)

(ns. prema poeti)

poinjati, poinjam, (ns. prema poiniti)
poist
poistiti, poistim, poien
POitelj

(zem.)

poivalini

poakaviti, poakavljen

pOivalite

se

poivalo

poasni

poasnica

poinjati, poinj em

poiteljski

poaiti
poarkati

poinjanje

poivaljka

(pjesma u poast)

poast

poeci

poivaljci,

G mn.

(v.

poivati

poetak)

(vez., pokr., poto)

G mn.

poivaka

V jd.

poi, poem, poi, pooh, poe,

potiti se
poao, pola,

poav(i)

i podinjenosti
poddijalekt
podakon i subakon
podebeo, podebela; kamp. podeblji
Podgora (selo)

poesto

poudan,poudna

poeati

pobonjaki

poutjeti, poutim, pouen >

poee
poekati

podalek kamp. podalji

podalje (pril.)

poeljati

podaniki

podgovaraica

podanitvo
podao, podla

podgrae

pobrjegua

304

poetak, poetka,
poetaka

N mn.

poetci,

G mn.

podasnici

podinjenost, podinjenou

pobosti, pobodem

pobre

N mn.

podinjavati

poenje prema

poboini

pobonjak V jd. pobonjae, N mn. pobonjaci

pobratiti, pobratim, pobraen

podasnie,

podiniti

poerupati
poei

podasnik

(zaal.)

pouti, poujem

poeprkati

kamp.

poivaljka

poivanje

poastan, poasna

mn.

DL jd.

poivaljki

osjetiti

podgovara

Podgrae

(selo)

305

pod graivati
podgraivati, podgraujem, podgraujui

podgrijati, podgrijem
podgrijavati
podgristi, podgrizem
podgrlac, podgrlca (jamica pod grlom)
podgrtati, podgrem, podgrui
Podhum (selo) i Pothum
podiiti se
podii, podignem
pOdii, podiem
podignue

podij
podijeliti, podijelim, podijeljen, podijeliv(i)
podijeljenost, podijeljenou i podijeljenosti
podijevati
podivljaiti se
podiza

podjaati
podjariva
podjarmljiva

podjednak
pOdjela G mn. pOdjela
podjeljenik V jd. podjeljenie, N mn.
podjeljenici
podjeljenje
podjeljivati, podjeljujem, podjeljujui
podjenuti
podjetinjiti
podlaev

podnoljivost
podlivati > podJijevati
podlivnjaa (bot.)
podlost, podlou i podlosti
podloak, podloka, N mn. podloci, G mn.
podloaka
podloniki

podlonitvo
podlonost, podlonou i podlonosti
podljevnjak N mn. podljevnjaci (vrsta mlina)
podmai, podmaknem, podmakni, podmakoh,
podmae, podmakao, podmakla,
podmakav(i)
podmeta
podmetaki

podmetak, podmetka, N mn. podmetci, G mn.

podmetaka
podmetati, podmeem, podmeui
podmicati, podmiem, podmiui
podmienik V jd. podmienie,
N mn. podmienici, G mn. podmienika
podmiiva

podmiivaki
podmiivanje

podmiivati, podmiujem, podmiujui

podmititi, podmitim, podmien

podmitljivost, podmitljivou i podmitljivosti
podmjestiti, podmjestim, podmjeten
podmjetanje
podmladak> pomladak

podlaina

podmorniki

podlaki

podmukao, podmukla
podmuklost, podmuklou i podmuklosti
podnapiti se, podnapijem se

podlaktini

Podlapaa

(selo)

podlapaki prema

Podlapac i Podlapaa
podlatvo G mn. podlatava, prema podlac
podlei, podlegnem, podlegni, podlegoh,
podlee, podlegao, podlegla, podlegav(i)
podletjeti, podletim, podletio, podletjela,
podletjev(i)
podlijeganje
podlijegati, podlijeem
podlijetanje
podlijetati, podJijeem, podlijei, podlijeui
podlijevanje
podlijevati
podlistak, podliska, N mn. podlisci, G mn.
podlistaka
podliti, podlijem

306

podnaredniki

podnarednik V jd. podnarednie, N mn.

podnarednici
podnaati
podne, podneva, prije podne (prije 12 sati),
prijepodne (dio dana), v. 120.
podnijeti, podnesem, podnesi, podnijeh,
podnije, podnio, podnijela, podnijev(i),
podnesav(i)
podnipoto (pril.)
podno (prij.)
podnosilac, podnosioca, V jd. podnosioe,
N mn. podnosioci, G mn. podnosilaca
podnoljiv
podnoljivost, podnoljivou i podnoljivosti

podnoac
podnoac, podnoca, N mn. podnoci, G mn.
podnoaca
podnoak, podnoka, N mn. podnoci, G mn.
podnoaka
podnoje
podobnost, podobnou i podobnosti
podobrano (pril.)
podoje
podoni
podonjak N

mn. podonjaci
pododjeljak, pododjeljka, N mn. pododjeljci, G
mn. pododjeljaka
pododsjek N mn. pododsjeci, G mn. pododsjeka
podojiti, podojim, podoji
podomaiti se
podosta (pri!.)
Podravac, Podravca, V jd. Podrave, G mn.
Podravaca
Podravka DL jd. Podravki, G mn. Podravaka i
Podravki
podravski; Novigrad Podravski, Podravske
Sesvete
podrazumijevati
podrazumjeti, podrazumijem, podrazumio,
podrazumjela, podrazumjev(i)
podreenost, podreenou i podreenosti
podreivati, podreujem, podreujui

podrhtati, podrhem i podrhtim, podrhi i

podrhti
podrhtavati, podrhtavam
podrijemati, podrijemam i podrijemljem
podrijetlo
podrobak, podropka, N mn. podropci, G mn.
podrobaka
podrka DL jd. podrci> potpora, pomo
podru an, podruna
podrnje

podrnniki

podudarnost
podsjei, podsijeem,

podsijeci, podsjekao,
podsjekla, podsjeen, podsjekav(i);
podsjeen je prema podsjetiti
podsjedatelj
podsjedati
podsjek
podsjesti, podsjednem
podsjetiti, podsjetim, podsjeen; podsjeenje
prema podsjei
podsjetnica
podsjetnik V jd. podsjetnie, N mn. podsjetnici
podsmijavati se
podsmijeh i podsmjeh, N mn. podsmijesi
podsmjehivati se
podsmjehnuti se
podsmjeljiv
podstanar
podstanarev ipodstanarov
podstanarka DL jd. podstanarki, G mn.
podstanarka ipodstanarki
podstanarov ipodstanarev
podstava
podstavak
podstaviti
podstreje
podstrii, podstriem, podstrizi, podstrigoh,
podstrie, podstrigao, podstrigla,
podstrien, podstrigav(i)
podstubite (prostor ispod stuba)
podsudac, podsudca, .V jd. podsude, N mn.
podsudci, G mn. podsudaca
podsukuja
Podsused (mjesto kraj Zagreba)
podsvijest I jd. podsvijesti ipodsvijeu
podsvjestan, podsvjesna
podav, podava
podiati
poditi, podijem
podivati

podsaditi, podsadim, podsaen

podtajniki

podsaivati, podsaujem, podsaujui

podtajnik N mn. podtajnici

podtekst

podsekretar> podtajnik
podsekretarev ipodsekretarov (podtajnikov)
podsekretarski > podtajniki
podsijati, podsijem, podsij
podsijecanje
podsijecati, podsijecam, podsijecan,
podsijecajui
podsjeati

podtlani

podtlak
Podturen (selo)
poduavati (instruirati, drugo je pouavati)
poduiti

podudarnost, podudarnou i podudarnosti

(geom. je sukladnost)

307

podugaak

pognutost

podugaak, podugaka

podvrtati, podvrem,

poduka DL poduci (instrukcija, drugo je pouka)

podulje
Podunavac, Podunavca, V jd. Podunave,
G mn, Podunavaca
Podunavka DL jd. Podunavki, G mn,
Podunavka i Podunavki
Podunavlje
podunavski
podupira (potporanj)
podnprijeti, poduprem, poduprijeh, podupri,
podupro, poduprla, poduprt, poduprv(i) i
poduprijev(i)

podvui, podvuem, podvuen

poduzee

poduzetniki

poduzetnik V jd. poduzetnie, N mn,

poduzetnici
poduzetnost, poduzetnou i poduzetnosti
poduzima

podue
podvaati

podvaljiva
podvaljivaki

po dvaput i po dva puta, v. 135.

podvesti, podvedem, usp. dovesti, dovedem
podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem
podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem
podviti, podvijem
podvlaenje
podvlaiti

podvlastiti, podvlaten
> svodnik, zavodnik
podvoaica > svodilja
podvoenje prema podvoditi
podvojenost, podvojenou i podvojenosti
podvojiti, podvojim, podvoj
podvoda

podvornica

podvorniki

podvostruavati, podvostruavam
podvostruiti

podvraati prema

podvratiti
podvratak, podvratka, N mn. podvratci,
G mn. podvrataka
podvri, podvrgnem, podvrgni, podvrgoh,
podvre, podvrgao, podvrgla, podvrgnut,
podvrgav(i), podvrgnuv(i)
podvrgnue

308

podzidak, podzitka, mn. podzitci, podzidaka

podziivati, podziujem, podziujui

podariti
poddrijelni
podei, podeem, podezi, podegoh;
podee, podegao, podegla, podeen,
podegav(i)
podeludnjaa
podeludnjani

podeti, podanjem
podupan
poaiti se
poenje prema poditi

poema
poen (bod)
poenta
poentirati
poet(a) (pjesnik)
poetian, poetina

poetinost, poetinou

pohabati > istroiti, iznositi

pogodak, pogotka, N mn. pogodci, G mn.

pogodaka
pogodba G mn. pogodaba i pogodbi
pogodnost, pogodnou i pogodnosti
pogoni > goni
pogorijevanje
pogorijevati
pogorjelac, pogorjeica, V jd. pogorjele
pogorjeti, pogorim, pogorio, pogorjela,
pogorjev(i)
pogospoditi se, pogospodim se, pogo sp oen
pogostiti, pogostim, pogoen
pogotovo i pogotovu

pohaa

pogrbljenost, pogrbljenou i pogrbljenosti

pogriti (uiniti Grkom)
pogr. krat. za pogrdno
pogrditi, pogrdim, pogrdio, pogrdila, pogren,
pogrdiv(i) (uiniti grdnim, nagrditi,
osramotiti)
pogrdjeti, pogrdim, pogrdio, pogrdjela,
pogrdjev(i) (postati grdan, ruan)

pooniti

i poetinosti

poetika DLjd. poetici

poetizacija
poetizirati
poetski (pjesniki)
poezija (pjesnitvo)
pogaa
pogaica
pogaa
pogaaica
pogaaki
pogaati

poganac
pogdjegdje
pogdjekad> pokatkad
pogdjetko
pogdjekoji i po gdjekoji
pogibao, pogibli, ljd. pogibli i pogiblju,
G mn. pogibli
pogibija
poglavariin prema poglavarica
poglaviin prema poglavica
poglaviki

pognojiti, pognojim, pognoj

pognuto st, pognutou i pognutosti

poimati

pognjeiti

pogranini

poipati

poganina prema

podvolji

podvoljina

podvorniin prema

podvri, podvrui

pognjeiti

pogrivanje

pogrivati, pogrujem, pogrujui

pogrebniki

pogrepsti, pogrebem
pogrij ati, pogrijem
pogrij avati
pogrijeiti, pogrijeim
pogristi, pogrizem
pogrjean, pogrjena
pogrjeiv
pogrjeivanje
pogrjeivati
pogrjeivost, pogrjeivou i pogrjeivosti
pogrjeka DL jd. pogrjeci, G mn. pogrjeaka
pogrjeljiv
pogrjeljivost, pogrjeljivou i pogrjeljivosti
pogrjenost, pogrjenou i pogrjenosti
pogristi, pogrizem
pogrmjeti, pogrmim, pogrmio, pogrmjela,
pogrmjev(i)
pogrubiti, pogrubim, pogrubio, pogrubila,
pogrubijen, pogrubiv(i) (uiniti grubim)
pogrubjeti, pogrubim, pogrubio, pogrubjela,
pogrubjev(i) (postati grub)
pogubnost, pogubnou i pogubnosti
pogureno st, pogurenou i pogurenosti

pohaati
pohajduiti se
pohapsiti, pohapsim, pohapen > pouhiivati
poharati
pohariti (potroiti)
pohitati, pohitam (pouriti, pobacati)
pohitjeti, pohitim, pohitjeh, pohitio, pohitjela,
pohitjev(i) (pouriti)
pohladan, pohladna
pohlaptati, pohlapem, pohlapui
pohlepa
pohlepan, pohlepna
pohlepnica
pohlepniin

pohlepnik V jd. pohlepnie, N mn. pohlepnici

pohlepnost, pohlepnou i pohlepnosti
pohod
pohoditi
pohodni
pohota
pohotan, pohotna
pohotljiv
pohotIjivac, pohotljivca, V jd. pohotljive,
G mn. pohotljivaca
pohotJjivica
pohotljivost, pohotljivou i pohotljivosti
pohotnost, pohotnou i pohotnosti
pohrana
pohraniti, pohranim, pohranjen
pohranjivati, pohranjujem, pohranjujui
pohrati

pohrliti
pohrskati
pohrvaivati, pohrvaujem, pohrvaujui

pohrvati se
pohrvatiti, pohrvatim, pohrvaen
pohuliti, pohulim, pohuljen
pohumlje
pohvala
pohvalan, pohvalna
pohvaliti, pohvalim, pohvaljen
pohvalnica
pohvaljivati, pohvaljujem, pohvaljujui
pohvatati
poimanje
poimati, poimam i poimljem

309

poimence
poimence
poimenice> poimence

pokretnost

pokrhati

poliptih

poimeniavati

pojeftinjivati, pojeftinjujem, pojeftinjujui

pojiti
pojmiti
pojmljiv

poimeniiti

pojunaiti

pokriva

poisijecati, poisijecam
poiskakati, poiskaemo
poiskati, poitem i poiem
poispadati
poispoklanjati
poispravljati
poisprekidati
poisprelamati
poispremetati, poispremeem, poispremeui
poispremjetati, poispremjetam
poisprepletati, poisprepleem, poisprepleui
poispresijecati, poispresijecam
poisprevrtati, poisprevrem, poisprevrui
poistovjeenje prema poistovjetiti

pokadto

pokrivaki

pokajniki

pokrivalac, pokrivaoca, V jd.

G mn. pokrivalaca

poimenian, poimenina

pokasno
pokatkad

pokrhati, pokrham
pokrie

pokrijepiti, pokrijepim, pokrijepljen

pokriti, pokrijem

pokrivaoe,

pokrivalaki

pokeriti

pokrivenost, pokrivenou i pokrivenosti

pokrjepa
pokrjepijenje
pokrjepljivati, pokrjepljujem, pokrjepljujui

pokerka

pokroiti

pokipjeti, pokipi, pokipio, pokipjela,

pokipjev(i)

pokrojiti
pokrotiti, pokrotim, pokroen

pokleke

pokrovi

pokleknue

pokrstiti, pokrstim, pokrten

pokrtavati
pokrtenica
pokrtenje
pokrupno (pril., ali: po krupno kamenje)

pokatoliiti
pokaziva
pokazivaki

pokli>

prema pokleknuti
poklik

poistovjeivati, poistovjeujem, poistovjeujui

pokloniki

poistovjetiti, poistovjetim, poistovjeen

poizblie
poizdaleka
poizdalje
poizrazbolijevati se, poizrazbolijevamo se
poizrazdjeljivati, poizrazdjeljujem,

poklonitvo
poklopi

pokoji i po koji, v. 129.

pokoji put (katkad, prema po koji put to ve
govorim), v. 132.
pokojniin prema pokojnica

pokuar

pokuarac, pokuarca,

G mn.

V jd.

pokuare,

pokuaraca

polarni; polarni krug, polarno svjetlo, Polarno

more, Polarna zvijezda (Polarnica)
Polarnica
polarnik (polarni krug)
polazak, polaska, N mn. polasci, G mn.
polazaka
polei, polegnem, polegni, polezi, polegoh,
polee, polegao, polegla, polegnut,
polegav(i) (polegnuti)
polei, poleem
poleke (poleice)

poleice

(pril.)

poleina

polemian, polemina
polemiar
polemiki

poletarac, poletarca, Vjd. poletare, G mn.

poletaraca
poletare, poletareta, zb. poletarad
poletjeti, poletim, poletio, poletjela, poletjev(i)
poliamid
poliandrija (mnogomutvo)
policajac, policajca, V jd. policaje, G mn.
policajaca
policajev

pokojniki

pokuarica

pojac, pojca, V jd. poj e, G mn. pojaca > pjeva

pokoliti

pokuariin

pojaaj

policija
policijski
policist
poliica um. od polica

pokoljenje> narataj

pokuariti

poli

pojaajan, pojaajna

pokorniki

pokuarski

polini

pojaalo

pokustvo

pojaanje

pokornost, pokornou i pokornosti

pokosnini prema pokosnica

pojaati

pokoini

poliedar, poliedra
polifonijski
polihistor (sveznadar, sveznalica)
polijegati, polijeem
polijen (pomalo lijen)
polijep
polijepiti, polijepim, polijepljen
polijetanje
polijetati, polijeem, polijeui
polijevanje
polijevati
polinez. krat. za polinezijski
Polinezija
polinezijski
Polineanin N mn. Polineani
Polineanka DL jd. Polineanki, G mn.
Polineanka i Polineanki
poliptih N mn. poliptisi

poizrazdjeljujui

pokuarev

pokraenje prema

pokr. krat. za pokrajina, pokrajinski

pokratiti

pokuhati
pokunjenost, pokunjenou i pokunjenosti
pokupski
Pokupsko, Pokupskoga (selo)

pojahati, pojaem

pokrai

pokurjaiti

pojasi

pokraivati, pokrauj em, pokraujui

pokvarenjakovi

pojatak, pojatka, N mn. pojatci, G mn. pojataka

pojedan
po jedanput
pojedinac, pojedinca, Vjd. pojedine, G mn.
pojedinaca

pokraj (prij.)
pokrajina
pokratak, pokratka; komp. pokrai
pokratiti, pokratim, pokraen

pokvarljivost, pokvarljivou i pokvarljivosti

pol (polovica)
pol, pola (krajnja toka); Sjeverni pol, Juni pol
(zem.) sjeverni pol, juni pol (na magnetu),

pokreiti

pojedinaan, pojedinana

pokreta

polaga

pojedinanost, pojedinanou i pojedinanosti

pokretaica

polagaica

pojedinost, pojedinou i pojedinosti

po jednom
pojeftiniti
pojeftinjenje

pokretaki

polako
polapski prema Polablje; Polapski Slaveni
polarizacija
polarizacijski

pojaavanje
pojaavati

310

pokretati, pokreem, pokreui

pokretljivost, pokretljivou i pokretljivosti
pokretnost, pokretnou i pokretnosti

plus-pol, minus-pol

311

politehniar

pominost

politehniar

poljiki prema

politiar

Poljica; Poljiki statut (pov.)

poljodjelac, poljodjelca, V jd. poljodjele,
G mn. poljodjelaca

politiarev

poljodjelev

politehniki

i politiarov
politiarka DL jd. politiarki, G mn.
politiarov i politiarev

politiarki

politiki

politra G mn. politara (boca od pola litre)

polno> pono
polnoka

i ponoka, DLjd.

polnoki,

G mn.

polnoki

polokati, poloem
polonij (znak po)
polonijski
polovian, polovina

polovinost, polovinou

i polovinosti

polubraa

poluiti>

dobiti,

postii

poluovjek

poludjeti, poludim, poludio, poludjela,

poludjev(i)
polugodinji
polulijevo
polumastan, polumasna (polumasni sir);
polumasna slova> poludebela slova
polumjer
polumjera (polovina mjera)
polumjesec; Crveni polumjesec (ime ustanove)
polumjeseast
polumjeseni

polumjesenik N

mn.

polumjesenici

polumraan, polumrana

poljodjeika DLjd. poljodjeiki, G mn.

poljodjeiki
poljodjelski
poljodjelstvo G mn. poljodjelstava
poljoprivreda
poljoprivredni
Poljska DL jd. Poljskoj; Republika Poljska
(drava)
poljski prema polje i Poljska
poljubac, poljupca, Vjd. poljupe, G mn.
poljubaca
poljupi

pom. krat. za pomorski

pomai, pomaknem, pomakni, pomakoh,
pomae, pomakao, pomakla, pomaknut,
pomakav(i)
pomadariti i pomaariti
pomaariti i pomadariti

pomijenjati
pomijenjati
pomijeati, pomijeam, pomijeaj, pomijeao,
pomijean, pomijeav(i)
pomiljeti, pomilim, pomilio, pomiljela,
pomiljev(i)
pomisao, pomisli, I jd. pomisli i pomilju
pomisliti, pomislim, pomiljen
pomiljaj
pomiljati
pomjediti, pomjedim, pomjeen (prevui,
okovati mjeu); drugo je pomediti
pomjer > pomak
pomjerati > pomicati, kretati
pomjeriti > pomaknuti
pomjestiti, pomjestim, pomjeten
pomjetati
pomlaiti

pomladak, pomlatka, V jd. pomlade, N mn.

pomladci, G mn. pomladaka
pomlaivati

pomagaki

pomlatiti, pomlatim, pomlaen

pomijeti, pomeljem
pomnost, pomnou i pomnosti
pomnjiv
pomnjivost, pomnjivou i pomnjivosti

pomagariti

pomoiti

pomaga

pomagaica

se
pomahnitati, pomahnitarn
pomajiti (uzeti za pomajku)
pomajka DL jd. pomajci, G mn. pomajka i
pomajki
pomaknue

pomo

Ijd. pomou i pomoi, s pomou

pomognem, pomozi

pomoi,

pomoni

pomonica;

Marija Pomonica (majka Boja)

pomoniin prema pomonica

pomalo (pril.), ali: po malo boljem planu; malopomalo

pomamnost, pomamnou i pomamnosti
pomast I jd. pomasti i pomau
pomastiti, pomastim, pomaen i pomaten
pomazanik V jd. pomazanie, N mn.
pomazanici; Pomazanik (Isus)
pomediti, pomeen (namazati, zasladiti
medom); drugo je pomjediti

pomoniki

pomonik

V jd. pomonie
s pomou
pomodriti, pomodrim, pomodrio, pomodrila,
pomodriv(i) (uiniti modrim)
pomodrjeti, pomodrim, pomodrio, pomodrjela,
pomodrjev(i) (postati modar)
pomorac, pomorca, V jd. pomore, G mn.
pomoraca

poluotok N mn. poluotoci; Balkanski poluotok

polusvijest Ijd. polusvijeu i polusvijesti
polusvijet N mn. polusvjetovi
polutka DL jd. polutki, G mn. polutaka i
polutki; Sjeverna polutka, Juna polutka
(zem.)
poluvrijeme, poluvremena
Poljai um. od Poljak
poljaki> poljski
poljee (polugodite)
poljepati
poljepavati

pometa

pomoraki

pometak, pometka, N mn. pometci, G mn.

pometaka
pometati, pomeem
pometenost, pometenou i pometenosti

pomorskopravni prema pomorsko pravo

pomozbog (u izrjeci: ni rod ni pomozbog)
Pompej (rimski dravnik)
Pompejev
Pompeji, Pompeja (mn. m. r., grad to gaje
zasuo Vezuv)
pompejski prema Pompej i
pompozan, pompozna (sjajan, raskoan)

poljeva

pometnue (pobaaj)

poljevaica

pomicati, pomiem, pomii,

Poljica (zem.)
Poljianin N mn.

pomian, pomina

312

Poljiani, prema

Poljica

pominost, pominou

pomiui

i pominosti

pomou>

poni
pomraenost, pomraenou
pomraenje; pomraenje

i pornraenosti
uma

pomraiti
pomranje
pomrati
pomrina; pomrina

Sunca
tamnim, mrkim)
pomrijeti, pomre, aor. pomrije; pomro, pomrla,
pomrv(i)

pomriti (uiniti

pomuan, pomuna (prilino muan)

pomuati, pomuim
pomuiti

se

pomuenost, pomuenou

i pomuenosti

pomuenje
pomuivati, pomuujem, pomuujui

pomusti, pomuzem, pomuzen

pomutiti, pomutim, pomuen
ponabiti, ponabijem, ponabijen
ponainiti

ponad (prij.)
ponadijevati
ponajbjenji i ponajbjesniji
ponajei
ponajgui

ponajljepi
ponajprije
ponajtjenji i ponajtjesniji
ponajvei
ponajvema

ponajei

ponamjestiti, ponamjestim, ponamjeten

ponamjetati
ponaticati, ponatiem, ponatiui
ponavlja
ponavljaica
ponavljaki

Poncije Pilat
pono,pona,ponu,ponem

ponedjeljak, ponedjeljka, N mn. ponedjeljci,

G mn. ponedjeljaka
ponegdje
ponekad> katkad, kadto, pokatkad
poneki i po neki, v. 129.
ponesreiti se
poneto (zam. i pril.), poneega; po neto,
v. 129.
ponetko
poni, ponija, N mn. poniji

313

ponii

poprjenost

ponii,

poniknem, ponikni, ponikoh, ponie,

ponikao, ponikla, ponikav(i)

ponijemiti, ponijemim, ponijemen

ponijeti, ponesem, ponesi, ponijeh i ponesoh,

ponese i ponije, ponio, ponijela, ponesen,
ponijev(i), ponesav(i)
ponikao, ponikli
ponisko (pril.)
ponizak, poniska
poniznost, poniznou i poniznosti
poniavati
ponie (pril.)
pono
ponoka

i polnoka

pononi
pononica

popijeviti

se (pooholiti se)
popijevka DLjd. popijevci, G mn. popijevka
popjevaka i popijevki
'
popisiva

popisivaica

popiti, popijem, popij, popit i popijen

popjevati (malo zapjevati); drugo je popijevati
poplaati

poplahnuti
poplahnjivati, poplahnjujem, poplahnjujui
poplaviti, poplavim, poplavio, poplavila,
poplaviv(i) (pokriti vodom)
poplaviti, poplavim, poplavio, pophivila,
poplaviv(i) (uiniti plavim)
poplavjeti, poplavim, poplavio, poplavjela,
poplavjev(i) (postati plav)
poplijeniti, poplijenim, poplijenjen
poplijeviti, poplijevim, poplijevijen

ponositost, ponositou i ponositosti

ponovno
ponovo

poploati

ponjemenje

poploavanje

ponjemivanje

poploavati

ponjemivati, ponjemujem, ponjemujui

poploenje

pooblaiti

poploiti

pooim

poplunica

poodavna> poodavno
poodmai, poodmaknem, poodmakni,
poodmakoh, poodmae, poodmakao,
poodmakla, poodmaknut, poodmaknuv(i)
poodsijecati, poodsijecam

popljeskati, popljeskam i popljeem

popljesniviti
pop-muzika (popularna glazba) i pop-glazba
popodne v. 120.
popola (pril.) i po pola, podijelio je jabuku
popola i svakomu dao po pola jabuke
popov; Popovo polje (polje), Popov toranj
(zgrada u Zagrebu); Popovo Selo (selo)
popovaa (vrsta kruke); Popovaa (zem.)
popratiti, popratim, popraen
popravilini prema popravilite

poopavanje
poopavati
poopenje
poopiti

pootplaivati, pootplaujem, pootplaujui

popabiriti

popamtiti, popamtim, popamen

pop-art (popularna umjetnost)
Pop Dnkljanin; Ljetopis Popa Dukljanina
pope (mlad pop); zb. popad i N mn. popii
popi um. od pop
popeak, popeka, N mn. popeci, G mn.
popeaka,kosanipopeak;usp.popeak

popeak, popeka,

N mn. popeci, G mn.

> ara
popei, popeem, popeci, popekoh, popee,
popekao, popekla, popeen, popekav(i)
pop-glazba
popeaka

popravlja
popravljaica
popriati

poprijeiti, poprijeim, poprijeen

poprjeivati prema
poprjeivati

porunik

poprijetiti, drugo je

pop-song (popularna pjesma amerikih

Crnaca)
popudbina
popuhivati, popuhujem, popuhujui
popuhnuti
populacijski
popularnost, popularnou i popularnosti
popunjavati, popunjavam
popustiti, popustim, poputen
popustljiv
popustljivost, popustljivou i popustljivosti
porae
poraati (se)
porajnski
Porajnje (kraj uz Rajnu)
porano (pri/.) i po rano, doao je porano i doao
je po rano groe
porazbolijevati se, porazbolijeva se
porazdaleko (pri/.)
porazdijeliti, porazdijelim, porazdijeljen
porazdjeljivati
porazmetati, porazmeem, porazmeui
porazmjestiti, porazmjestim, porazmjeten
porazmjetati
porazvjeati
porculan
porculanaa (zemlja)
porebarke
pore (baraina, bot.)
Pore (grad)
poreki prema Pore
porei, poreem i poreknem, poreci i porekni,
porekoh, poree, porekao, porekla, poreen,
porekav(i)
poredak, poretka, N mn. poredci, G mn.
poredaka
poreenje> (us)poredba, stupnjevanje

poprijeko
poprijetiti, poprijetim

poremeaj

poprilian, poprilina

poremeenje

poprjean

poremeivati, poremeujem, poremeujui

poremeenost, poremeenou

poprjeice
poprjeivati prema poprijeiti,
je poprjeivati

drugo

poprjeke

popi

poprjenica

popijevati (popjevavati), drugo je popjevati

poprjenost, poprjenou i poprjenosti

314

poprjeivati

i poremeenosti

poremetiti, poremetim, poremeen

porezni
porezniki

poreznik V jd. poreznie, N mn. poreznici

(porezni inovnik)
poreznikov

porezovnik V jd. porezovnie, N mn.

porezovnici (porezni obveznik)
poredija (eks., poreznik)
Porfirogenet (pov.)
poricati, poriem, poriui
porijeje i porjeje
porijedak, porijetka (poneto rijedak); kamp.
porjei

porijeklo> podrijetlo
porijetko (pril., ali: otiao je po rijetko sito)
porinue
porjeje

porijeje

porjekati
porjei

se
kamp. od porijedak

porobljiva
porobljivaki
poroan, porona
poronost, poronou

i poronosti

porodini
poroaj
poroajni

porotniki

port. krat. za portugalski

portabl; portabl-televizor> (pre)nosivi
televizor
Port Arthur (grad u SAD); pov., u Kanadi
danas Thunder Bay, u Kini danas podruje
Liita i grad Liishunk'on
portlandski prema Portland; portland-cement>
portlandski cement
Portoriko; Slobodna i Pridruena Drava
Portoriko (drava)
portret
portretistiki

portretni
portretski > portretni
Portugal; Republika Portugal (drava)
Portugalac, Portugalca, V jd. Portugale,
G mn. Portugalaca
Portugalka DLjd. Portugaiki, G mn.
Portugalka i Portugaiki
portugalski; Elizabeta Portugalska
portugizac, portugisca, Vjd. portugie (vino)
poruati (pojesti ruak)
poruiti (poslati poruku)
poruivati, poruujem, poruujui
poruniki
porunik

V jd.

porunie,

N mn.

porunici

315

porugljivac
porugljivac, porugljivca, V jd. porugljive,
G mn. porugljivaca
porugljivost, porugljivou i porugljivosti
porumeniti, porumenim, porumenjen,
porumenio, porumenila, porumeniv(i)
(uiniti rumenim)
porumenjeti, porumenim, porumeuio,
porumenjela, porumenjev(i) (postati
rumen)
poruniti, porunim, porunjen, porunio,
porunila, poruniv(i) (uiniti runim)
poruujeti, porunim, porunio, porunjela,
porunjev(i) (postati ruan)
porvati se > pohrvati se
posamce (pril.)
posavjetovati
posavski; Ljudevit Posavski (pov.); Posavski
Bregi (selo)
posebniki
poseljaiti
poseljaivati, poseljaujem, poseljaujui

posezati, poseem, posei, posegoh, posegao,

posegla, poseui
posigurno
posijati, posijem, posij
posijecati, posijecam prema posjei
posijediti, posijedim, posijeeu, posijedio,
posijedila, posijediv(i) (uiniti sijedim)
posijedjeti, posijedim, posijedio, posijedjela,
posijedjev(i) (postati sijed); drugo je
posjedjeti
posijelo

poslijeoperacijski
posjediti, posjedim, posjedio, posjedila,
posjediv(i) i posjedjeti
posjedjeti i posjediti, posjedim, posjedio,
posjedjela, posjedjev(i) (malo sjediti);
drugo je posijedjeti
posjednica
posjedniin
posjedniki

posjednik V jd. posjednie, N mn. posjednici

posjednikov
posjednitvo
posjedovati, posjedujem, posjedujui
posjedovni
posjek
posjeka

posjetniki

posjetnik V jd. posjetnie

poskakati, poskaemo
poskoan,poskona
poskoica
poskoice

poskoiti

posipa

poskoke

posirotjeti, posirotim, posirotio, posirotjela,

posirotjev(i) (postati sirota)
posiviti, posivim, posivijen, posivio, posivila,
posiviv(i) (uiniti sivim)
posivjeti, posivim, posivio, posivjela,
posivjev(i) (postati siv)
posjeen prema posjei
posjeen prema posjetiti
posjeenost, posjeenou i posjeenosti
posjei, posijeem, posjekoh, posijee,
posjekosmo, posijeci, posjeen, posjekav(i)

poskoljiv

posjeivati, posjeujem, posjeujui

posjed G mn. posjeda

posjedak, posjetka, N mn. posjedci, G mn.
posjedaka > posijelo
posjedati

316

poslijepodne (v. 120.)

poslijepodnevni i posljepodnevni
poslijeratni i posljeratni
poslijetati, poslijee
poslijetraumatski
poslodavac, poslodavca, Vjd. poslodave,
G mn. poslodavaca
poslodavaki
poslodavev

posloprimac, posloprimca, V jd.

G mn. posloprimaca

posloprime,

posloprimaki
posloprimev
poslovian, poslovina

poslovodstvo

posjeklica (otra sablja)

posjeklina
posjekotina
posjesti, posjednem
posjet, posjeta
posjetilac, posjetioca, V jd. posjetioe, N mn.
posjetioci, G mn. posjetilaca
posjetitelj
posjetiti, posjetim, posjeen (drugo je posjeen)
posjetnica

posinaki

~d_n_e___________________________________________________p__
os_t_t_ra_u_m
__a_t_sk_i

(pril.)

poskonica

poskrbjeti, poskrbim, poskrbio, poskrbjela,

poskrbjev(i)
poskupiti, poskupim, poskupljen, poskupio,
poskupila, poskupiv(i) (uiniti skupim)
poskupjeti, poskupim, poskupio, poskupjela,
poskupjev(i) (postati skup)
poskupljenje
poslaniki

poslanitvo
poslati, poaljem, poalji, poslah, poslao,
poslan, poslav(i)
poslije
poslijediplomski i posljediplomski
poslijeoperacijski i posljeoperacijski

poslovoa

poslovotkinja
posluh
poslunost, poslunou i poslunosti
posljedak, posljetka, N mn. posljedci, G mn.
posljedaka
posljedica
posljedini

posljediplomski i poslijediplomski
posljednji
posljeoperacijski i posJijeoperacijski
posljepodnevni i poslijepodnevni
posljeratni i poslijeratni
posmicati, posmiem, posmicao, posmicav(i)
posmijeh i posmjeh, N mn. posmijesi i posmjesi
posmjehivati se, posmjehujem, posmjehujui
posmjehnuti se
posmre, posmreta, zb. posmrad
posni prema postan i post
pospjeh > hitnja, urba
pospjeiti
pospjeivati, pospjeujem, pospjeujui
posreiti se
posreivati se, posreuje se, posreujui se
posred (prij.)
posredan, posredna
posrednica
posredniki

posrednik V jd. posrednie, N mn. posrednici

posrednost, posrednou i posrednosti
posrednitvo G mn. posrednitava
posredovati, posredujem, posredujui
posredstvo

posrijedi (pril.), npr. posrijedi je mala ala,

drugo je po srijedi je etvrtak
posrkati, posrem, posri, posrkao, posrkav(i)
posrnue

posrtati, posrem, posrui

postan, posna
postarati se (postati star)
postarati se > pobrinuti se
postariti, postarim, postario, postarila,
postariv(i) (uiniti starim)
postarjeti, postarim, postario, postarjela,
postarjev(i) (ostarjeti)
postava (npr. postava nogometne momadi);
drugo je podstava
postdiplomski> posl(i)jediplomski
posthuman, posthumna > postuman, posmrtni
postii, postignem, postigni, postigoh, postie,
postigao, postigla, postignut, postigav(i)
postiditi, postidim, postien, postidio, postidila,
postidiv(i) (uiniti da se tko stidi)
postidjeti se, postidim se, postidio se, postidjela
se, postidjev(i) (osjetiti stid)
postignue

postiljiv
postijenak, postijenka (bot.), i postj enak
postiti, postim, poah, postei
postjeni (koji je po stijeni, puzavac postjeni)
postjenak i postijenak, postj enka (bot.)
posto (pril., %); jedan posto, dva posto, sto
posto
postojanost, postojanou i postojanosti
postojati, postojim, postoj, postojei
postojnski prema Postojna; Postojnska pilja
postoperativan, postoperativna > posl(i)
j eoperacij ski
postostruavati

postostruiti
postostruivati, postostruujem,
postostruujui

postotak, postotka, N mn. postotci, G mn.

postotaka
postotni; jednopostotni (l%-tni), dvopostotni
(2%-tni), stopostotni (100%-tni)
postrani (pokrajnji)
postrii, postriem, postrizi, postrigoh,
postrie, postrigao, postrigla, postrigav(i)
postrijeljati, postrijeljam, postrijeljan
postrojiti
posttraumatski (poslijetraumatski)

317

postudjeti

potijesniti

postudjeti, postudi, postudio, postudjela,

postudjev(i)
postuman, postumna > posmrtni
posuditi, posudim, posuen

potalijaniti

posue

potalijanivati, potalijanujem, potalijanujui

posuenica

potalijaniti
potalijanjivati, potalijanjujem, potalijanjujui
potamniti, potamnim, potamnjen, potamnio,
potamnila, potamniv(i) (uiniti tamnim)
potamnjelost, potamnjelou i potamnjelosti
potamnjenje prema potamniti i potamnjeti
potamnjeti, potamnim, potamnio, potamnjela
(postati taman)

posuiva
posuivaki

posuivati, posuujem, posuujui

posuvratak, posuvratka, N mn. posuvratci,

G mn. posuvrataka
posvaditi, posvadim, posvaen
posvaati

posve (pri!.)

potajnik Vjd. potajnie, N mn. potajnici (zast.,

detektiv)
potajnost, potajnou i potajnosti

potanati

posveenost, posveenou

i posveenosti

posveenje

posveivati, posveujem, posveujui

posvema> posve
posvetiti, posvetim, posveen
posvijetliti, posvijetlim

potankost, potankou i potankosti

potei, poteem i poteknem, poteci i potekni,
potekoh, potee, potekao, potekla,
potekav(i)
potei, potegnem, potegni, potegoh, potegao,
potegla, potegav(i)

posvjedoavati, posvjedoavam

potegaa

posvjedoiti

Potemkin
Potemkinov; Potemkinova sela
potencijal
potencijalan, potencijalna
potepuh V jd. potepue, N mn. potepusi,
G mn. potepuha (skitnica)

posvoje, posvojeta,

zb.

posvojad

posvud(a)
poast I jd. poasti i poau
poenje prema postiti
poeeriti
poilja

poiljalac, poiljaoca, V jd. poiljaoe, N mn.

poiljaoci, G mn. poiljalaca
poljuniti

pomrkati, pomrem, pomrui

pookiti

potarev i potarov
potariin prema potarica
potarov i potarev
potedjeti, potedim, potedio, potedjela,
poteen, potedjev(i)
poteivati, poteujem, poteujui
potenjaina
potenjakovi

poto (vez.,pril.), i po to, v. 146.

potovalac, potovaoca, Vjd. potovaoe,
G mn. potovalaca
poutjeti, poutim, poutio, poutjela,
poutjev(i)
potai, potaknem, potakni, potakoh, potae,
potakao, potakla, potaknut, potakav(i)
potajniki

318

potekoa> tekoa

pothodnik
pothraniti
pothranjivati, pothranjujem, pothranjujui
Pothum (selo) i Podhum (ako je tako
uobiajeno)
pothvaati

pothvat
pothvatiti, pothvatim, pothvaen
pothvatniki

poticaj
poticajni
poticalo
poticatelj
poticateljica
poticati, potiem prema potaknuti, drugo je
potjecati
potihano (pril.)
potiho (pril.); kamp. potie
potijesan (prilino tijesan); kamp. potjenji i
potjesniji
potijesniti, potijesnim, potijenjen

potiskiva
potiskiva

potitenost, potitenou i potitenosti

potjecati, potjeem (prema tei, drugo je
poticati)
potjera
potjerati
potjerivati
potjerni
potjernica> tjeralica
potjerniki
. ..
potjernik Vjd. potjernie, N mn. potjermCl,
G mn. potjernika
potjesniji i potjenji, kamp. od potijesan
potjeiti
potjenjavati
potjenji i potjesniji, kamp. od potijesan
.
potka DL jd. potki, G mn. potaka, potka i potkI
(niti to se utkivaju u osnovu)
potkaditi, potkadim, potkaen
potkaziva > dounik
potkiva
potkivaki

potkoljenica
potkoljenini

potkopati
potkopavati
potkornjak N mn. potkornjaci
potkova
potkovica
potkoviast

potkoan,potkona
potkoiti se
potkonjak N mn. potkonjaci
potkraivati, potkraujem, potkraujui

potkradati
potkralj
potkrasti se, potkradem se
potkresati, potkreem
potkrijepiti, potkrijepim, potkrijepljen
potkrilje
potkrjepa
potkrjepljenje
potkrjepljivati
potkrovlje
potkrovni
potkrovnica

potpomaga

potkupiti
potkupljiv
potkupljiva

potkupljivati, potkupljujem, potkupljujui

potkupljivost, potkupljivou i potkupljivosti
potlaenost, potlaenou i potlaenosti
potlaiti

potleuica
potmulost, potmulou i potmulosti
potmuo, potmula
poto (potjera, progon)
potoar (rak)
potoara (mlin na potoku)
potoarka (mahovina)
potoi
potoina
potoni
potonica

potonjak N

mn. potonjaci
potom i po tom(e)
potomak, potomka, V jd. potome, N mn.
potomci, G mn. potomaka
potpadati
potpala
potpaliti
potpalublje
potpalubni
potpaljiva

potpaljivati, potpaljujem, potpaljujui

potpasa

potpasati, potpaem
potpasti, potpadnem, potpadni, potpadoh,
potpao, potpala, potpav(i)
potp etak, potpetka, N mn. potpetci, G mn.
potpetaka
potpetica
potpiliti, potpilim, potpiljen
potpira
potpiriva

potpis
potpisati
potpisivati, potpisujem, potpisujui
potpisnik V jd. potpisnie, N mn. potpisnici, G
mn. potpisnika
potplaivati, potplaujem, potplaujui

potkrovnjaa

potplat
potplatiti, potplatim, potplaen

potkunica

potpomaga

319

potpomagati
potpomagati, potpomaem
potpomoi, potpomognem, potpomogni i
potpomozi, potpomogoh, potpomoe,
potpomogao, potpomogla, potpomognut,
potpomogav(i)
potpora
potporanj, potpornja
potporni
potporodica (zoo l.)
potporuniki
potporunik

povenuti

potroa
potroaki

potrpjeti, potrpim, potrpio, potrpjela,

potrpjev(i)
potui, potuem, potukoh, potue, potukao,
potukla, potuen, potukav(i)
poturenica
potnrenik Vjd. poturenie, N mn.
poturenici, G mn. poturenika

(se)
poturiin prema poturica

potpredsjedniin

potvrivati, potvrujem, potvrujui

potpredsjedniki

pouak, pouka,

potpukovniki

potpukovnik V jd. potpukovnie, N mn.

potpukovnici, G mn. potpukovnika
potpun
potpunce (pril.)
potpunice (pril.)
potpuniti
potpunost, potpunou i potpunosti
potpunjavati
potpuri, potpurija (glaz.)
potratiti, potratim, potraen
potraiva
potrati, potrim

potreba
potreban, potrebna
potrebit
potrebitost, potrebitou i potrebitosti
potrebnica (sirota)
potrebnik V jd. potrebnie, N mn. potrebnici
(siromah)
potrebnost, potrebnou i potrebnosti
potrebnjak V jd. potrebnjae, N mn. potrebnjaci
(siromah)
potreptina
potresenost, potresenou i potresenosti
potrijebiti, potrijebim, potrijebljen
potrk N mn. potrci
potrka

potrkalo
potrostruavati

320

pozauna

povesti, povedem, usp. dovesti, dovedem

povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem
povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem

potrostruiti

V jd. potporunie, N mn.

potporunici, G mn. potporunika
potpraiti
potpredsjednica

potpredsjednik V jd. potpredsjednie, N mn.

potpredsjednici, G mn. potpredsjednika
potpredsjednitvo

povesti

poturenjak V jd. poturenjae, N mn.

poturenjaci, G mn. poturenjaka
poturiti

N mn.

pouci,

G mn.

pouaka

pouan, pouna
pouavati
pouiti
pouljiv
pouljivost, pouljivou
pounost, pounou

pouljivosti

i pounosti

pouhiivati, pouhiujem, pouhiujui

pounijatiti, pounijatim, pounijaen

pounskiprema Pounje
Pounjanin N mn. Pounjani
pouticati, poutiemo (pozabadati)
poutjecati, poutjeemo (pobjei)
poutjeiti
poutka DL jd. poutki, G mn. poutaka i poutki
> potka

povezaa

povezanost, povezanou i povezanosti

povijati, povijam
povijest Jjd. povijeu i povijesti
povijestan, povijesna
povijua (bot.)
povikati, poviem
povitak, povitka, N mn. povitci, G mn. povitaka
poviti, povij em
povjeravati
povjerenica
povjereniin
povjereniki

povjerenik V jd. povjerenie, N mn.

povjerenici, G mn. povjerenika
povjerenitvo G mn. povjerenitava
povjerenstvo G mn. povjerenstava
povjerenje
povjeritelj
povjeriti
povjerljiv
povjerljivost, povjerljivou i povjerljivosti
povjerovati, povjerujem
povjesamce, povjesamca i povjesamceta,
G mn. povjesamaca i povjesamca
povjesmo G mn. povjesama
povjesnica
povjesniar

pouzdaniki

povjesniarev

pouzdanik V jd. pouzdanie, N mn. pouzdanici,

G mn. pouzdanika
pouzdanitvo
pouzdanost, pouzdanou i pouzdanosti

povjesniarka

pouzee

povjesniarski

pov. krat. za povijesni, povjerljivo

povjesniki

povaati

poveati

povjesnitvo
povjestica
povjeati
povjetarac, povjetarca, V jd.
G mn. povjetaraca
povjetarce

poveavati

povlaiti

povei

povlaivati, povlaujem, povlaujui

povazdan
poveerati
poveerje
povealo

komp. od povelik
povelik komp. povei
povenuti, povenem, povenuo

i povjesniarov
DL jd. povjesniarki, G mn.
povjesniarka i povjesniarki

povjesniarkin
povjesniarov

i povjesniarev

povlaivati, povlaujem, povlaujui

povlatenost, povlatenou i povlatenosti

povlatenje
povodac, povodca, N mn. povodci, G mn.
povodaca
povoenje prema povoditi
povoje, povojeta, zb. povojad (dijete u
povoju)
povojniiti
povraaj

povraanje
povraati

povratak, povratka, N mn. povratci, G mn.

povrataka
povrati > buha
povratiti, povratim, povraen
povrar
povre

povri,

povrgnem, povrgni, povrgoh, povTe,

povrgao, povrgla, povrgav(i)
povremen
povremenost, povremenou i povremenosti
povrh (prij.)
povrhua (riba)
povrijediti, povrijedim, povrijeen
povrijeenost, povrijeenou i povrijeenosti

povrjeda
povrjediv
povrjedivost, povrjedivou i povrjedivosti
povrjedljiv
povrjedljivost, povrjedljivou i povrjedljivosti
povrjedni
povrjeenik
povrjeenje

povrjeivati

povrnost, povrnou i povrnosti

povrvjeti, povTvim, povrvio, povrvjela,
povrvjev(i)
povuci-potegni
povuenost, povuenou

i povuenosti

povui, povuem, povukoh, povue,

povukla, povuen, povukav(i)
povjetare,

(odobravati)
povlastiti, povlastim, povlaten

povukao,

povukodlaiti se
pozadijevati
pozadrijemati, pozadrijemamo i
pozadrijemljemo
pozaimati > pozajmljivati
pozajmljivati, pozajmljujem, pozajmljujui
poza una (glaz.)

321

pozavidjeti
pozavidjeti, pozavidim, pozavidio, pozavidjela,
pozavidjev(i)
pozeleniti, pozelenim, pozelenjen, pozelenio,
pozelenila, pozeleniv(i) (uiniti zelenim)
pozelenjeti, pozelenim, pozelenio, pozelenjela,
pozelenjev(i) (postati zelen)
pozepsti, pozebem
pozicija
pozicijski
pozi dak, pozitka, N mn. pozitci, pozidaka
pozitivist
pozitivistiki

pozitivnost, pozitivnou i pozitivnosti

poziva
pozlaenje
pozlaivati, pozlaujem, pozlaujui

pozlatiti, pozlatim, pozlaen

pozlijediti, pozlijedim, pozlijeen
pozlijeenost, pozlijeenou i pozlijeenosti
pozljeda G mn. pozljedii
pozljeivati, pozljeujem, pozljeujui

poznavalac, poznavaoca, V jd. poznavaoe,

G mn. poznavalaca
pozorniki prema pozornica i pozornik
pozornost, pozornou i pozornosti
pozvijeriti se (postati zvijer)
pozvida (ptica)
poapke (pril.)
poariti
poarniki

poderuh V jd. poderue, N mn. poderusi,

G mn. poderuha
poei, poeem, poezi, poegoh, poee,
poeen, poegav(i)
poednjeti, poedni, poednio, poednjela,
poednjev(i)
poegaa

poeljan, poeljna
poeljeti, poelim, poelio, poeljela,
poeljev(i)
poeljnost, poeljnou i poeljnosti
poeki prema Poega; Poeka kotlina,
Poeki Brani (selo); Poeko-slavonska
upanija
Poekinja i Poeanka
poeti, poanjem, poeh, poeo, poela,
ponjeven
Poeanin N mn. Poeani

322

prajezini .

Poeanka DLjd. Poeanki, G mn. Poeanka

i Poeanki i Poekinja
poivinenost, poivinenou i poivinenosti
poiviniti

poiviti, poivim, poivIjen, poivio, poivila,

poiviv(i) (podrati u ivotu)
poivjeti, poivim, poivio, poivjela,
poivjev(i) (provesti dio ivota)
ponjeti> poeti
portvovnost, portvovnou i portvovnosti
poudjeti, poudim, poudio, poudjela,
poudjev(i)
poudnost, poudnou i poudnosti
Poun (pov., Bratislava)
pouivati, pouujem, pouujui

poutiti, poutim, pouen, poutio, poutila,

poutiv(i) (uiniti utim)
poutjeti, poutim, poutio, poutjela,
poutjev(i) (postati ut)
povakati, povaem
p. pf. krat. za particip perfekta
p. prez. krat. za particip prezenta
Pr znak za praseodimij
praovjek N

G mn.

praaka, praka

prakranstvo

prailac, praioca, V jd. praioe, G mn.

prailaca
praki prema Prag; Praki listii (pov.)
praniki prema pranik
pratetka DL pratetki, G mn. pratetaka
pratilac, pratioca, V jd. pratioe, N mn. pratioci,
G mn. pratilaca

praktian, praktina

pratilaki

> prakraljenjak

prakljaa (praak)

prakolijevka DL jd. prakolijevci, G mn.

prakolijevaka iprakolijevki
prakranski

pratiti, pratim, praah,

praktiar
praktiarka DL jd. praktiarki,
praktiarka ipraktiarki

praunue, praunueta,

praktinost, praktinou i praktinosti

praunuica

pramaljee

prav. krat. za pravni

pravdadija (pravda)

pramaljetni

se

N mn.

prameci,

G mn.

prameaka

pramiak, pramika,
pramiaka

N mn.

pramici,

G mn.

praonica
praoniki

praoe,

N mn. praoci,

prapoetci,

prapoetaka

prapori

prapraunue,prapraunueta,zb. prapraunuad

pranuti

prapredak, prapretka, N mn. prapredci,

G mn. prapredaka
prasac, prasca

pragmatian, pragmatina
pragmatiki; Pragmatika

sankcija (pov.)

i mn.

pravednik V jd. pravednie, N mn. pravednici,

G mn. pravednika
pravednost, pravednou i pravednosti
pravian, pravina> pravedan
pravinost, pravinou i pravinosti>
pravednost
pravijek N mn. pravjekovi
pravjean, pravjena
pravniin

N mn.

prakica

se
pradjed N mn. pradjedovi i pradjedi
pradjedovina
pradjedovski
prag (dio vrata)
Prag (eki grad)

praunuad

pravedniki

pramani

prameak, prameka,

prapoetak, prapoetka,

zb.

praunuii

praktiki

G mn.

praen, pratei

pratljaa (praak)

G mn.

prapovijesni
prapovijest
prapradjed N mn. prapradjedovi iprapradjedi

prakar
prakati

prajuha (astr.)
prakimenjak

praotaki

praaka

praenje

praka DL jd. praki,

praki

pravovjerje

praotac, praoca, V jd.

G mn. praotaca

prabie

mn. praljudi
praak, praka, N mn. praci, G mn.
praakati se

prajuha

prasei

praseodim > praseodimij

praseodimij (znak Pr)
praseodimijski
prasiica

prah
prahati, praham
prahistorija > prapovijest
prahistorijski > prapovijesni
prahrvatski
prahulja (meka zemlja)
praiskonski (iskonski)

prasjedilac i prasjedjelac, prasjedioca,

V jd. prasjedioe, G mn. prasjedilaca i
prasjedjelaca
prasjedilaki i prasjedjelaki
praslavenski

prajezini

praidba G mn. praidaba i praidbi

praevina
prai

prema pravnica

pravniki

pravnik V jd. pravnie, N mn. pravnici, G mn.

pravnika
pravobranilac, pravobranioca, Vjd.
pravobranioe, N mn. pravobranioci, G mn.
pravobranilaca > pravobranitelj
pravobranilatvo > pravobraniteljstvo
pravobranitelj
pravobraniteljstvo, Dravno pravobraniteljstvo
RH
pravodobnost, pravodobnou i pravodobnosti
pravomoan,pravomona

pravorijek N mn. pravorijeci (presuda)

pravosue

pravouitniki

pravouitnik V jd. pravouitnie, N mn.

pravouitnici, G mn. pravouitnika
pravouitnitvo G mn. pravouitnitava
pravovaljanost, pravovaljanou i
pravovaljanosti
pravovjerac, pravovjerca, V jd. pravovjere,
G mn. pravovjeraca
pravovjeran, pravovjerna
pravovjerje

323

lj

pravovjerka

precvjetalost
------

pravovjerka
pravovjernica
pravovjerniki

pravovjernik V jd. pravovjernie, N mn.

pravovjernici, G mn. pravovjernika
pravovjernost, pravovjernou i pravovjernosti
pravovjerski
pravovjerstvo G mn. pravovjerstava
pravovremen> pravodoban
pravovremenost, pravovremenou i
pravovremenosti> pravodobnost

precvjetati, precvjetam

prednost, prednou i prednosti

priti

preastan, preasna

prednjaiti

(isticati usne, oholiti se)

prdac, prdca, V jd. prde, N mn. prdci, G mn.
prdaca
prebaciva
prebaaj

prebdjeti, prebdim i prebdijem, prebdio,

prebdjela, prebdjev(i)
prebijati, prebijam
prebijel
prebira
prebiraica

pravozastupnik V jd. pravozastupnie, N mn.

pravozastupnici, G mn. pravozastupnika
prazametak, prazametka, N mn. prazametci,
G mn. prazametaka
prazan, prazna

prebiti, prebijem, prebio, prebila

prebivalac, prebivaoca, V jd. prebivaoe,
N mn. prebivaoci, G mn. prebivalaca
prebivalini prema prebivalite
prebjei, prebjegnem, prebjegoh, prebjee,
prebjegao, prebjegla, prebjegav(i)
prebjeg V jd. prebjee, N mn. prebjezi, G mn.
prebjega
prebjegavati, prebjegavam
prebjeglica
prebjeati, prebjeim
preb\ijed
preblizu (pril.)
preboj > prijeboj
prebojiti, prebojim, preboj
prebol
prebolijevati
preboljeti, prebolim, prebolio, preboljela,
preboljev(i)
prebroditi, prebrodim, prebroen
prebrodljiv

praznini

praznina i praznoa
prazniti, praznim, pranjah, pranjen
praznoa i praznina
praznoglavac, praznoglavca, V jd.
praznoglave, G mn. praznoglavaca
praznoglavost, praznoglavou i praznoglavosti
praznorjeiv
praznorjeje

praznovjerac, praznovjerca, V jd. praznovjere,

G mn. praznovjeraca
praznovjeran, praznovjerna
praznovjerica
praznovjerje
praznovjerka
praznovjernost, praznovjernou i
praznovjernosti
Praanin N mn. Praani
Praanka DL jd. Praanki, G mn. Praanka i
Praanki
pranjenje prema prazniti
pr Uarac)
Pranj, Pranja (grad)
prenje prema priti se (drugo je prenje)
prkanje

prebroavati

prebrojavati
prebrojiti
precijediti, precijedim, precijeen
precijeniti, precijenim, precijenjen
precijepiti, precijepim, precijepljen
precioza (kaiperka, dragocjenost,
pretjeranost)
preciozan, preciozna (dragocjen, pretjeran)
precizan, precizna (toan)

prkarija

precjeivati, precjeujem, precjeujui

prkati

precjenjivati, precjenjujem, precjenjujui

precjepljivati, precjepljujem, precjepljujui
precviljeti, precvilim, precvilio, precviljela,
precviljev(i)
precvjetalost, precvjetalou i precvjetalosti

prvarnica
prast

(o nosu i usnama)
prema priti se i prtiti (drugo je

prenje

prenje)

324

prcdsobni

prija

pravozastupniki

prazniki

precvjetati

preest

prednjaki

preist
preuti, preujem

prednjak V jd. prednjae, N mn. prednjaci,

G mn. prednjaka
Prednji istok

prei> prijei

prednjojezini

Preko, Prekoga

(naselje)

predaki prema

predak
predah N mn. predasi
predahnuti, predahnem
predajni
predajnik N mn. predajnici
predak, pretka, N mn. predci, G mn. predaka,
DLl predcima
predan prema predati
pred; pred mrak, pred veer; v. i 144.
predava

predavaki

predavaonica
predbiljeavati
predbiljeba G mn. predbiljeaba, predbiljeba
i predbiljebi
predbiljeiti
preddiplomski
preddravni
predebeo, predebela
predenje prema presti
predgradski
predgrae

predgrija

predionica
predioniki

predispitni
predjel, predjela
predjelati
predjelavati
predjelni prema predio, predjel
predjelo
predjenuti, predjenem
predlaga
predlagaica

predloak, predloka, N mn. predloci, G mn.

predloaka
predloiti
predmetak, predmetka, N mn. predmetci,
G mn. predmetaka
predmnijevati
predmnjeva

prednjonepani

predobiti, predobijem
predoavati i predoivati
predoenje
predoiti

predoivati, predoujem, predoujui

predoavati, predoavam

predonik
predodreenost, predodreenou

predodreenosti
predodreenje

predodreivati, predodreujem,
predodreujui

predodba G mn. predodaba i predodbi

predodbeni
predosjeaj (slutnja)
predosjeati (slutiti)
predosjetiti (naslutiti)
predoujski
predraun

predraunski
predradniki prema predradnik
predrag (prid.)
Predrag Vjd. Predrae (ime)
predratni
predrijemati, predrijemam i predrijemljem
predsezona
predsjedatelj
predsjedati
predsjedavati
predsjednica

predsjedniin
predsjedniki

predsjednik Vjd. predsjednie, N mn.

predsjednici, G mn. predsjednika; Predsjednik
(odreeni vrhovni dravni poglavar)
predsjednikov prema predsjednik;
Predsjednikov prema Predsjednik
predsjednitvo
predsmrtni
predsoblje
predsobni

325

predsrje

pregradak

predsrje

predstava (npr. kazalina predstava),

predodba
predstaviti
predstavka DLjd. predstavci, G mn.
predstavaka i predstavki

prea
inae

predstavlja

predstavljaica
predstavljaki

predstavljanje
predstavljati
predstavnica

preanji>

prijanji, proli, bivi

prei (predci)
preferans (kart.)
preferencijal (povlastica, prednost)
prefiks (predmetak)
pregaa
pregaica

pregalac, pregaoca, V jd. pregaoe, N mn.

pregaoci, G mn. pregalaca
pregalaki

pregalatvo G mn. pregalatava

predstavniki

pregaoev

predstavnik V jd. predstavnie, N mn.

predstavnici, G mn. predstavnika
predstavnitvo
predstojei

pregib i prijegib
pregibak, pregipka (prid.)
pregibak, pregipka, N mn. pregipci, G mn.
pregibaka (pregib)

predstojnica

preglaati

predstojniki

pregladnjelost, pregladnjelou i
pregladnjelosti
pregladnjeti, pregladnim, pregladnio,
pregladnjela, pregladnjev(i)
preglas > prijeglas
preglasiti, preglaen
preglaavati i preglaivati
pregled i prijegled

predstojnik V jd. predstojnie, N mn.

predstojnici, G mn. predstojnika
predstojnitvo
predstraa
predasnik> prethodnik
predkolski
predtakmienje > prednatjecanje
predtalonica
predtelevizijski
predturski
predugaak,predugaka

preduhitriti
preduimati, preduimam i preduimljem >
predujmljivati
predujmiti
predujmljivati, predujmljujem, predujmljujui
predusresti > sprijeiti, ukloniti, zabraniti
preduvjet (glavni, osnovni uvjet)

pregleda
pregledaica

pregledati, pregledam (svr.)

pregledati, pregledam (ns.)
pregledava

preglednik V jd. preglednie, N mn.

preglednici, G mn. preglednika
pregledniki

preglednost, preglednou i preglednosti

pregnijezditi se

pregraditi
pregraditi, pregradim, pregraen
N mn. Pregraani

Pregraanin

pregraivati, pregraujem, pregraujui

pregrijati
pregrij avati
pregristi, pregrizem, pregrizi, pregrizen,
pregrizav(i)
pregrjean
pregrmjeti, pregrmim, pregrmio, pregrmjela,
pregrmjev(i)
pregrt I jd. pregru i pregrti
pregrtati, pregrem, pregrui
prehititi, prehien
prehlada
prehladiti, prehladim, prehlaen
prehlaivati, prehlaujem, prehlaujui

prehrambeni
prehrambenoindustrijski
prehrana
prehraniti, prehranim, prehranjen
prehranjivati, prehranjujem, prehranjujui
preinaenje

preinaiti
preinaivati, preinaujem, preinaujui

preispitati
prej ahati, prejaem
prejeati, prejeim

prejeftin
prekaljenost, prekaljenou i prekaljenosti
prekid i prijekid
prekida

prekipjeti, prekipim, prekipio, prekipjela,

prekipjev(i)
prekiseo, prekisela

pregnue

prekjuer
prekjueranji

predvianje

pregojiti, pregojim, pregoj

pregorijevanje
pregorijevati
pregorjeti, pregorim, pregorio, pregorjela,
pregorjev(i)

predviati

pregovara

predvodilac, predvodioca, V jd. predvodio e,

N mn. predvodioci, G mn. predvodilaca

pregovaraki

predveerje
predveernji

predvidjeti, predvidim, predvidio, predvidjela,

predvidjev(i)

predvodniki
predvojniki
predvrae
predzie

326

pregrai

um. od pregradak
pregrada (zid, stijenka)
Pregrada (grad)
pregradak, pregratka, N mn. pregradci,
G mn. pregradaka (pot. > pretinac)

preklani (pretprole godine)

preklani (pril. i prid. od preklati)
preklapa

preklop iprijeklop
preko (prij.), preko mjere; drugo je prijeko
(otiao je preko rijeke i sadje prijeko)
prekomjeran, prekomjerna
prekomjernost, prekomjernou i
prekomjernosti
Prekomurac, Prekomurca, V jd. Prekomure
Prekomurje

prelaljiv
Prekomurka DL jd. Prekomurki, G mn.
Prekomurki
prekomurski
prekonaiti
prekono

(pril.); preko noi

prekooceanski
prekoraavati
prekoraenje
prekoraiti

prekoravati
prekoriti
prekorjeica

(poslovica)

prekorjek
prekosino

> preksino
prekosutra i preksutra
prekovremen

prekraivati, prekraujem, prekraujui

prekratiti, prekratim, prekraen

prekretnica
prekriva

prekrojavati
prekrojiti
prekrstiti, prekrstim, prekrten
prekrtavati
prekrteniki
preksino

preksinonji

preksutra i prekosutra
prekuhati
prekuhavati
prekup i prijekup
prekupac, prekupca, V jd.
prekupaca
prelac, preica

prekupe,

G mn.

prelama

prelastiti, prelastim, prelaten

prelatski
prelazak, prelaska, N mn. prelasci, G mn.
prelazaka
prelazan i prijelazan, prelazna, prijelazna
prelaziti
prelaznica i prijelaznica
prelaznik V jd. prelaznie, N mn. prelaznici,
G
prelaznika
prelaznost i prijelaznost, prelaznou i
prelaznosti
prelaenje
prelaljiv

n:n.

327

prelev

preprodava

prenoivati

prenoiti

prelev

premio, premila

prenoivati, prenouj em, prenoujui

prelest, preleu i prelesti> draeest), milina

prelestan, prelesna
prelet
preletavati
preletjeti, preletim, preletio, preletjela,
preleen, preletjev(i)
prelij en
prelijep
prelijetanje
prelijetati, prelijeem, prelijeui
prelijevanje
prelijevati
preliti, prelijem
prelomiti
prelomljivost, prelomljivou i prelomljivosti
preludij
preljev G mn. preljeva
preljub
preljubak, preljupka (prid.)

premilja

prenonik

preljubniki

preljubnik V jd. preljubnie, N mn. preljubnici,

G mn. preljubnika
preljuboinac, preljuboinca, V jd.
preljuboine, G mn. preljuboinaca
premac, premca, Vjd. preme, G mn. premaca
premai, premaknem, premakni, premakoh,
premae, premakao, premakla, premaknut,
premakav(i), premaknuv(i)
premaljee (proljee)

premastan, premasna
premastiti, premastim, premaen i prematen
premaivati, premaujem, premaujui

premaz
premda (vez.)
premeta
premetaica
premetaina

premetati, premeem, premeui

premija
premijer
premijera
premijerni prema premijera
premijerov
premijerski prema premijer
premijesiti, premijesim, premijeen
premijski prema premija
preminue

328

premjer
premjerati
premjeravati
premjeriti
premjestiti, premjestim, premjeten
premjestiv
premjestivost, premjestivou i premjestivosti
premjetaj
premjetanje
premjetati
premjetenje

prenonina

prepeliar
prepeliica

prenue

prepirka DL jd. prepirci, G mn. prepiraka,

prepirka i prepirki
prepisati, prepiem

preobliiti

premlaivati, premlaujem, premlaujui

preobliivati, preobliujem, preobliujui

premlatiti, premlatim, premlaen

premljeti, premeljem
premo I jd. premou, i premoi

preobraati

preobratiti, preobratim, preobraen

preobraziti, preobrazim, preobraen
preobraaj
preobraajni
preobui, preobuem, preobuci, preobukoh,
preobukao, preobukla, preobuen,
preobukav(i)
preobuti, preobujem
preobuvati
preodijevati
preodjenuti
preodjeti, preodjenem, preodjeven
preokretati, preokreem, preokreui
preokupacija

premoivati, premoujem, premoujui

premrijeti, premrem, premrijeh, premrije,

premro, premda, premrijev(i) i premrv(i)
premuati, premuim (preutjeti)
premuiti, premuim

pren. krat. za preneseno

prenainiti (preinaiti, preurediti)
prenaitanost, prenaitanou i prenaitanosti
prenapuenost, prenapuenou i
prenapuenosti

prenavija
prenavljaica
prenavljaki

preneraziti, prenerazim, preneraen

prenesti i prenijeti
prenijeti, prenesem, prenesi, prenijeh i
prenesoh, prenije i prenese, prenio, prenijela,
prenijet i prenesen, prenijev(i)
prenizak, preniska
prenoini

.....

prepira

prepisiva

prepisivaica

prepjecati > prepicati

prepjev
prepjevati
prepjevavati
preplaivati, preplaujem, preplaujui

preplakati, preplaem
preplata; drugo je pretplata
preplatiti, preplatim, preplaen (previe platiti,
drugo je pretplatiti)
preplesti, prepletem
preplet i prijepiet
prepletati, prepleem, prepleui
preporuati

preporuivati

preporueno
preporuiv
preporuati
preporuljiv

preopteretiti, preopteretim, preoptereen

preorijentacija
preorijentirati
preosjetljiv
preosjetljivost, preosjetljivou i preosjetljivosti
preostatak, preostatka, N mn. preostatci,
G mn. preostataka
prepad
prepadati

preporuka DLjd. preporuci

prepovijati
prepoviti, prepovijem
prepredenost, prepredenou i prepredenosti
prepredenjak V jd. prepredenjae, N mn.
prepredenjaci, G mn. prepredenjaka

prepeatiti, prepeatim, prepeaen

preprijeiti, preprijeim, preprijeen

prepeenaca

prepeenica

prepijevati > prepjevavati

preporuivati, preporuujem, preporuujui, i

G mn.

prenoiti

(ns. prema

preoptereenje

prepeenac, prepeenca,

prenoite

prepiui

prepei)

preporuiti

preoptereujui

prenasititi, prenasitim, prenasien

prepeliji

prepicati, prepiem,

preoptereenost, preoptereenou i
preoptereenosti
preoptereivati, preoptereujem,

prenapuiti

prepelii

prepisivaki

preobraenje

premorenost, premorenou i premorenosti

premostiti, premostim, premoen i premo ten
premostiv
premostivost, premostivou i premostivosti
premostljiv
premostljivost, premostivou i premostivosti

prepeci, prepekoh, prepee,

prepekao, prepekla, prepeen, prepekav(i)

prenosilac, prenosioca, V jd. prenosioe,

N mn. prenosioci, G mn. prenosilaca
prenositelj
prenositi
prenosiv i prenoljiv
prenosnica > prijenosnica
prenosnik > prijenosnik
preoblaiti

premoan, premona

prepei, prepeem,

V jd.

prepeene,

prepredenjakovi
prepriati
prepriavati
preprjeivati, preprjeujem, preprjeujui

preprjeka DL jd. preprjeci

preprodava

329

preprodavaica

preutjeti

preprodavaica

preprtiti, preprtim, prepren

prepui, prepuknem, prepukoh, prepue,
prepukao, prepukla, prepukav(i)
prepustiti, prepustim, preputen
preputati
preraunati
prerauuavati

preraditi, preradim, preraen

preraevina

preraiva
preraivaica
preraivaki
preraivanje

preraivati, preraujem, preraujui

prerasti, prerastem, prerastao, prerasla,

preraten, prerastav(i)
preraivati, preraujem, preraujui

prerez iprijerez
prerijediti, prerijedim, prerijeen
prerijski
preris
presada
presadak, presatka, N mn. presadci, G mn.
presadaka
presaivati, presaujem, presaujui

presahnuti, presahnem
presavijati
presaviti, presavijem
presei, presegnem, presegni, presegoh,
presee, presegao, presegla, presegnut,
presegav(i)

presjeka DL jd. presjeci i prijesjeka

presjesti (iz vozila u vozilo, prijei)

pretai,

pretaknem, pretakni, pretakoh, pretae,

pretakao, pretakla, pretaknut, pretakav(i)
pretati, preem, preui (pokrivati pepelom)

preskaka

preskakati, preskaem,

preskaui

preskoiti

pretea

pretok (transfuzija)
pretorijanac, pretorij anca, V jd.
G mn. pretorijanaca
pretpjev G mn. pretpjeva

pretei,

pretplaivati, pretplaujem, pretplaujui

preteknem i preteem, pretekni

i preteci, pretekoh, pretee, pretekao,
pretekla, preteen, pretekav(i)
pretei, pretegnem, pretegni, pretegoh, pretee,
pretegao, pretegla, pretegnut, pretegav(i)
pretek; na pretek
pretenciozan, pretenciozna (zahtjevan,
umiljen)
preteretiti, preteretim, pretereen
preteko (pril.)
preteak, preteka
prethistorija (pretpovijest, prapovijest)
prethodan
prethoditi
prethodnica

preskok N mn. preskoci i prijeskok

preslaak, preslaka, N mn. preslaci, G mn.
preslaaka

presladak, preslatka
presliica (bot.)
prespanski prema Prespa; Prespansko jezero
presretan, presretna
presretati, presreem
prestarjelost, prestarjelou i prestarjelosti
prestarjeti, prestarim, prestario, prestarjela,
prestarjev(i)
prestii, prestignem, prestigoh, prestie,
prestigao, prestigla, prestignut, prestigav(i)
presti (ugled)
prestnpak, prestupka
prestupan i prijestupan, prestupna, pr(ij)
estupna godina
prestupnica i prijestupnica
prestupniki i prijestupniki
prestupnik i prijestupnik, V jd. prestupnie,
N mn. prestupnici
presuda
presudan, presudna
presuditi, presudim, presuen

prethodniki

prethodnik V jd. prethodnie, N mn.

prethodnici, G mn. prethodnika
preticati, pretiem, pretiui (prema
pretaknuti, drugo je pretjecati)
pretiak, pretika, N mn. pretici, G mn.
pretiaka

preseneivati, preseneujem, preseneujui

presvlaiti

pretijesan, pretijesna
pretinac pretinca, V jd. pretine, G mn.
pretinaca
pretio, pretila; kamp. pretiji i pretiliji (debeo,
tust)
pretjecati, pretjeem, pretjeui (prema
pretei, drugo je preticati)
pretjeranost, pretjeranou i pretjeranosti
pretjerati
pretjeravati i pretjerivati
pretkazati, pretkaem (prorei)

presenetiti, presenetim, preseneen

presezati, preseem

presvoditi, presvodim, presvoen

pretkaziva

presvoenje

pretkazivati, pretkazujem, pretkazujui

pretkinja
pretklijetka DL jd. pretklijetki, G mn.
pretklij etaka i pretklij etki i pretklj etaka
pretkomora
pretkongresni

preseljeniki

preseljenik V jd. preseljenie, N mn.

preseljenici, G mn. preseljenika
preseneenje

presienost, presienou i presienosti

presijecanje
presijecati
presjei, presijeem,

presijeci, presjekoh,
presjekao, presjekla, presjeen,
presjekav(i)
presjedati (iz vozila u vozilo, prelaziti)
presjedjeti i presjediti, presjedim, presjedio,
presjedila i presjedjela, presjedjev(i)
presjek i prijesjek
presijee,

330

pretvoriki

pretai

--------------------------------~

presuivati, presuujem, presuujui

presuh
presukati, presuem
presumpcija > vjerojatnost
Presveto Trojstvo
presvijetao, presvijetla
presvijetlost, presvijetlou i presvijetlosti

presvui, presvuem, presvuci, presvukoh,

presvue, presvukao, presvukla, presvuen,

presvukav(i)
preao, prela, prema prijei
preavi prema prijei
preuen prema preutjeti

pretorijane,

pretplata
pretplatiti, pretplatim, pretplaen
pretplatni
pretplatnica
pretplatniki

pretplatnik V jd. pretplatnie, N mn.

pretplatnici, G mn. pretplatnika
pretpodne, pretpodneva (dio dana), pred podne
(prije 12 sati), v. 120.
pretpodnevni
pretposljednji
pretpostaviti, pretpostavim, pretpostavljen
pretpostavka DLjd. pretpostavci, G mn.
pretpostavaka, pretpostavka i pretpostavki
pretpostavljati
pretpostavljeni, pretpostavljenog(a)
pretpotopni
pretpranje
pretprazniki
pretpraznini

pretproli
pretprologodinji
pretrati, pretrim

pretravati
pretri,

pretrgnem, pretrgni, pretrgoh, pretre,

pretrgao, pretrgla, pretrgnut, pretrgav(i)
pretres
pretrpjeti, pretrpim, pretrpio, pretrpjela,
pretrpljen, pretrpjev(i)
pretrac, pretrca, Vjd. pretre, G mn.
pretraca
pretui, pretuem, pretuci, pretukoh, pretue,
pretukao, pretukla, pretuen, pretukav(i)
pretvara
pretvaraica

pretvaralac, pretvaraoca, V jd.

G mn. pretvaralaca

pretvaraoe,

pretvaralaki

preuivati, preuujem, preuujui

pretlani

preutan, preutna
preutjeti, preutim, preuen, preutio,
preutjela, preutjev(i)

pretlak
pretiji i pretiliji prema pretio

pretvaralatvo
pretvoran i prijetvoran, pretvorna, prijetvorna
(licemjeran)
pretvorba
pretvorica

pretoiti

pretvoriki

pretkunica

..
i

331

pretvorljiv

prezrelost

------------------------------------------~

pretvorljiv
pretvorljivost, pretvorljivou i pretvorIjivosti
pretvornica

prevoenje

pretvorniki

prevoza

pretvornik V jd. pretvornie, N mn. pretvornici

pretvornost i prijetvornost, pretvornou i
pretvornosti

prevozilac, prevozioca, V jd. prevozioe,

N mn. prevozioci, G mn. prevozilaca
prevoziti
prevoznina

prenreivati, preureujem, preureujui

preuvelianost, preuvelianou

preuvelianosti
preuveliati
preuveliavati

preuzak, preuska
preuzima

preuzvienost, preuzvienou i
preuzvienosti; Vaa Preuzvienost
prevaati

prevratniki

prevratnik V jd. prevratnie

prevratnitvo
prevri, prevrgnem, prevrgni, prevrgoh,
prevre, prevrgao, prevrgla, prevrgav(i)
prevreo, prevrela
prevreti
prevrijedan,prevrijedna

previja

prevui, prevuem,

prevlast I jd. prevlasti i prevlau

prevodilac, prevodioca, V jd. prevodioe,
N mn. prevodioci, G mn. prevodilaca
prevodilaki
prevodioev

prevoditelj
prevoditi, prevodim, prevoen

I.

prevrat

prevru

prevlaiti

prevraati

prevara i prijevara
prevaran iprijevaran, prevarna, prijevarna
prevarljiv
prevaati
preve (pril., previe)
prevesti, prevedem, usp. dovesti, dovedem
prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem
prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem
previdjeti, previdim, previdio, previdjela,
previdjev(i)
previjan > prepreden, lukav
previjanac, previjanca, V jd. previjane>
prepredenjak, lukavac
previjati, previjam
previra (jerment)
previtak, previtka, N mn. previtci, G mn.
previtaka
previti, previjem
prevjera
prevjeravati
prevjeriti
prevjernik V jd. prevjernie, N mn. prevjernici
prevjes i prijevjes

prevodljiv
prevodljivost, prevodljivou i prevodljivosti

332

prevrta

prevrtaa

prevrtati, prevrem, prevrui

prevrtljivac, prevrtljivca, V jd.

prevrtljive

prevrtljivev

prevrtljivica
prevrtljiviin

prevuci, prevukoh, prevue,

prevukao, prevukla, prevuen, prevukav(i)
prez. krat. za prezent
prezasienost, prezasienou i prezasienosti
prezasititi, prezasitim, prezasien
prezbiterijanac, prezbiterijanca, Vjd.
prezbiterijane, G mn. prezbiterijanaca
prezent
prezentirati
prezentski
prezidij (predsjednitvo)
prezidijaini (predsjedniki)
prezijevati
prezimenjaa

prezir i prijezir
preziran i prijeziran, prezirna, prijezirna
prezira

preziraica

prezirati, prezirem
prezirnost i prijezirnost, prezirnou i
prezirnosti
prezrelost, prezrelou i prezrelosti

pridjeljivati

prezreo
prezreo, prezrela
prezreti, prezrem (ne potovati)
prezreti, prezrim i prezrijem (previe sazreti)
prezrijevanje
prezrijevati
prezriv
prezrivost, prezrivou i prezrivosti
prealostan, prealosna

pricjepljivati, pricjepljujem, pricjepljujui

pria
prialac, priaoca,
priaoci,

G mn.

V jd.

priao e,

N mn.

prialaca

prialaki

prialica
prialo

prianje

preiva

priati

preivaki

priek

preivjelost, preivjelou i preivjelosti

preivjeti, preivim, preivio, preivjela,
preivjev(i)
prevakati, prevaem
prgavac, prgavca, Vjd. prgave, G mn.
prgavaca
prgavost, prgavou i prgavosti
prhak, prhka; kamp. prhkiji (sipak)
prhao, prhla
prhati, prem

priekati

prhkoa

prieljavati

prhkost, prhkou i prhkosti

prhlad (trulo drvo)
prhli, od prhao
prhlica
prhljua
prhuuti
prhut
prianjaljka DL jd. prianjaIki, G mn. prianjaIka
iprianjalki
prianjati

priica

pribadaa

priuvati

pribadaljka DLjd. pribadaljki, G mn.

pribadaljka ipribadaljki

priuvni

pribavlja

privrsni

pribija

privrstiti, privrstim, privren

pribijati
pribiljeka > biljeka
pribiljeiti
pribiti, pribijem
pribjei, pribjegnem
pribjegar
pribjeglica
pribjegavati
pribjeite
pribosti, pribodem
pribrojiti
pricijepiti, pricijepim, pricijepljen

privrenje

priekivati, priekujem, priekujui

priepiti, priepim, priepljen
priesnica
priesniki
priesnik
priest

V jd. priesnie, N mn.

I jd. prieu i priesti

priesnici

priestiti, priestim, prieen

prieivati, prieujem, prieujui

prieljati

priiniti
priinjati
priinjavati

priljiv
priljivost, priljivou

i priIjivosti
(drvena klupa za spavanje, obino u
zatvorima)

prina

priuti, priujem
priuva

privrljiti

privrivati, privrujem, privrujui

priaknut

prii, priem, prii, prioh, prie,

priao, prila,
priav(i)
prid. krat. za pridjev
pridii, pridignem, pridigni, pridigoh, pridie,
pridigao, pridigla, pridignut, pridigav(i)
pridijeliti, pridijelim, pridijeljen
pridijevanje
pridijevati
pridjeljivati, pridjeljujem, pridjeljujui

333

pridjenuti

prijekid

pridjenuti
pridjev
pridjevak, pridjevka, N mn. pridjevci, G mn.
pridjevaka
pridjevni
pridjevski > pridjevui
pridobiti, pridobijem
pridoi, pridoem, pridoi, pridooh, pridoe,

pridoao, pridola, pridoav(i)

pridodatak, pridodatka, N mn. pridodatci,
G mn. pridodataka > dodatak, dopuna
pridonesti > pridonijeti
pridonijeti, pridonesem, pridonijeh,
pridonijev(i), pridonesen i pridonijet
pridrijemati, pridrijemam ipridrijemljem
pridrak, pridrka, N mn. pridrci, G mn.
pridraka

prihvatiti, prihvatim, prihvaen

prihvatljiv
prihvatljivost, prihvatljivou i prihvatljivosti
prihvatni
prijo krat. za prijedlog
prija, prije, Vjd. prijo
prijahati, prijaem
prijak Vjd. prijae, N mn. prijaci
prijam, prijma, N mn. prijmovi (primitak,
prihod)
Prijam, Prijama (trojanski kralj)
prijamni; prijamni ispit
prijamnik N mn. prijamnici (prima)
prijan (prijatelj)
prijanji
prijateljevati, prijateljujem, prijateljujui

priglavi

prijateljiin

priglavina

prijavljiva

prigledniki

priglednik V jd.
prigluh

priglednie, N

mn. priglednici

prignjeiti
prigodniar

prigorac, prigorca, V jd. prigore (ovjek iz

prigorja)
Prigorac (ovjek iz Prigorja)
prigorijevanje
prigorijevati
prigorje (kraj pri gori)
Prigorje (kraj od Okia do umberka)
prigorjeti, prigori, prigorio, prigorjela
prigorka DL jd. prigorki, G mn. prigoraka i
prigorki
Prigorka (ena iz Prigorja)
prigorski
prigovara

prigrijati
prigrij avati
prigristi, prigrizem
prigrizak, prigriska, N mn. prigrisci, G mn.
prigrizaka
prigrtati, prigrem, prigrui
priguiva

prihod
prihraniti
prihranjivati, prihranjujem, prihranjujui
prihvaati

prihvat

334

prijazan, prijazna (ljubazan)

prijazan, prijazni, ljd. prijanju i prijazni
(ljubaznost)
prijaznost, prijaznou i prijaznosti
prije
prijeboj (od prebiti)
prijean, prijena> poprjean

prijeenje

prema prijeiti (drugo je prijeenje)

prijeiti, prijeei, prijeen

prijenica

prijenik

(dijagonala, inae promjer)

prijeenje prema prijetiti (drugo je prijeenje)
prijei, prijeem, prijeoh, prijei, preao,
prela, prijeen, preav(i)
prijediplomski
prijedlog N mn. prijedlozi
prijedloni
Prijedor (grad)
Prijedorac, Prijedorca, V jd. Prijedore i
Prij edoranin
Prijedorka DL jd. Prijedorki, G mn. Prijedorka
i Prijedorki i Prijedoranka
prijedorski
prijeen od prijei
prijeglas
prijegled i pregled
prijegor
prijegoran, prijegorna; kamp. prjegorniji
prijek kamp. prjei
prijekid i prekid

prijeklet _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _p_ri_k_o_p_a_j
prijeklet (pregradak)
prijeklop i preklop
prijeko (pril., drugo je preko)
prijekop
prijekor
prijekoran, prijekorna; kamp. prjekorniji
prijekornik V jd. prijekornie, N mn.
prijekornici, G mn. prijekornika
prijekost, prijekou iprijekosti
prijekup i prekup
prijelaz prema prelaziti (drugo je prilaz)
prijelazan i prelazan, prijelazna
prijelaznica i prelaznica
prijelaznost i prelaznost, prijelaznou i
prijelaznosti
prijelom
prijeloman, prijelomna; kamp. prjelomniji
prijemiv> sklon, osjetljiv
prijemivost, prijemivou i prijemivosti >
sklonost, osjetljivost
prijemljiv> osjetljiv, prihvatljiv; primljiv
prijemni> prijamni, primai
prijemnik> prijamnik, prima
prijenos
prijenosan, prijenosna
prijenosnica
prijenosnik V jd. prijenosnie, N mn.
prijenosnici, G mn. prijenosnika
prijepis
prijepiet i preplet
prijepodne, prijepodneva (dio dana); prije
podne (prije 12 sati), v. 120.
prijepodnevni
prijepor
prijeporan, prijeporna; kamp. prjeporniji
prijeratni
prijerez i prerez
prijesad
prijesadnica
prijesan, prijesna; kamp. prjesniji (sirov, drugo
je prisan)
prijesjek N mn. prijesjeci, G mn. prijesjeka i
presjek
prijesjeka i presjeka
prijeskok i preskok
prijesnac, prijesnaca
prijestol> prijestolje
prijestolni
prijestolnica

prijestolniki

prijestolje
prijestup i prestup
prijestupan, prijestupna, i prestupan
prijestupnica i prestupnica
prijestupniki i prestupniki
prijestupnik V jd. prijestupnie, N mn.
prijestupnici, G mn. prijestupnika i
prestupnika
prijetiti, prijetina, prijetei, v. prjetei
prijetnja
prijetvor
prijetvoran i pretvoran, prijetvorna >
licemjeran
prijetvornost i pretvornost, prijetvornou i
prijetvornosti> licemjernost
prijevara i prevara
prijevaran, prijevarna; kamp. prjevarniji i
prevaran
prijevjes i prevjes
prijevod
prijevodni
prijevoj
prijevojni
prijevor
prijevornica
prijevoz
prijevozni
prijevozniki

prijevoznik V jd. prijevoznie, N mn.

prijevoznici, G mn. prijevoznika
prijev remen
prijevremenost, prijevremenou i
prijevremenosti
prijezir i prezir
prijeziran i preziran, prijezirna
prijezirnost i prezirnost, prijezirnou i
prijezirnosti
prijin prema prija
prikapati

prikaziva
prikazivaica

priklijetiti, priklijetim, priklijeten

prikljuak, prikljuka, N mn. prikljuci, G mn.
prikljuaka
prikljuiti

prikljuivati, prikljuujem, prikljuujui

prikoiti
prikopaj

335

prikopati

prikopati
prikopavati

prikraivati, prikraujem, prikraujui

prikratiti, prikratim, prikraen

prikriti, prikrijem
prikuiti

prikuivati, prikuujem, prikuujui

prikuplja
prikvaiti

prilo krat. za prilog

prilaga
prilagaica

prilagoditi, prilagodim, prilagoen

prilagodljiv
prilagoavati

prilaz prema prii, prilaziti; Prilaz ure

Deelia, Prilaz Slave Rakaj (ulice)
prilazak, prilaska, N mn. prilasci, G mn.
prilazaka
prilei, prilegnem, prilegni iprilezi, prilegoh,
prilee, prilegao, prilegla, prilegavi
priletjeti, priletim, priletio, priletjela,
priletjev(i)
prilenica
prileniin
prileniki

prilenik V jd. prilenie, N mn. prilenici,

G mn. prilenika
prilenitvo
prilian, prilina
priliiti

prilijegati, prilijeem, prilijei, prilijeui

prilij en
prilijepiti, prilijepim, prilijepljen
prilijetati, prilijeem, prilijeui
prilijevati
prilika; na priliku, po prilici
priliti, prilijem
priliv> priljev, prirast
prilivati > prilijevati
priloni
priljepak, priljepka, N mn. priljepci, G mn.
priljepaka
priljepiv > priljepljiv, zarazan
priljepljiv
priljepljivati, priljepljujem, priljepljujui
priljev
primabalerina

336

primjetnost
prima

(prijamnik)
primaknem, primakni, primakoh,
primae, primakao, primakla, primaknut,
primakav(i)
primai (prid., za primanje); primaa soba
primalac, primaoca, V jd. primaoe, G mn.
primalaca
primai,

primamljiva
primamljivaica

primarij i primarijus (prvi, glavni lijenik u

bolnici ili bolnikoga odjela)
primatelj
primateljica
primetak, primetka, N mn. primetci, G mn.
primetaka
primetati, primeem, primeui
primica

primicati, primiem, primii, primiui

primijeen prema primijetiti
primijeniti, primijenim, primijenjen
primijesiti, primijesim, primijeen
primijeati, primijeam, primijean
primijetiti, primijetim, primijeen
primisao, primisli, I jd. primisli i primi Iju,
G mn. primisli
primitak, primitka, N mn. primitci, G mn.
primitaka
primitivac, primitivca, V jd. primitive
primitivistiki

primjeivati, primjeujem, primjeujui

primjedba G mn. primjedaba, primjedba i

primjedbi
primjena G mn. primjena
primjenjiv
primjenjivati, primjenjujem, primjenjujui
primjenjivost, primjenjivou i primjenjivosti
primjer, primjera, G mn. primjera; na primjer,
krat. npr.
primjerak, primjerka, N mn. primjerci, G mn.
primjeraka
primjeravati
primjerenost, primjerenou i primjerenosti
primjerice
primjeriti
primjesa G mn. primjesa
primjetan, primjetna
primjetljiv
primjetljivost, primjetljivou i primjetljivosti
primjetnost, primjetnou i primjetnosti

primopredaja

prirataj

primopredaja
primopredajnik V jd. primopredajnie, N mn.
primopredajnici
primorac, primorca, Vjd. primore (ovjek iz
primorja)
Primorac (ovjek iz Hrvatskog primorja, pov.,
prezime)
primorica um. od primorka
primorje (kraj uz more); Hrvatsko primorje
(pov.), hrvatsko primorje
primorski; Primorsko-goranska upanija
primozak, primozga
prinaati
princ V jd. prine, N mn. prinevi
princip (naelo)
principijelan, principijelna (naelan)
prinev

prinesti, prinesem, usp. prinijeti

prinijeti, prinesem, prinesi, prinijeh i prinesoh,
prinije i prinese, prinio, prinijela, prinesen
i prinijet, prinijev(i)
prinosnik V jd. prinosnie, N mn. prinosnici
prionue

prionuti

pripomo

pripomoi,

pripomognem, pripomogni i
pripomozi, pripomogoh, pripomoe,
pripomogao, pripomogla, pripomognut,
pripomogav(i)
pripovijeica um. od pripovijetka
pripovijedalac, pripovijedaoca, V jd.
pripovijedaoe, N mn. pripovijedaoci,
G mn. pripovijedalaca > pripovjeda
pripovijedalaki> pripovjedaki

pripovijedalo
pripovijest I jd. pripovijeu i pripovijesti
pripovijetka DL jd. pripovijetki, pripovijetci,
G mn. pripovijedaka, pripovjedaka i
pripovij etki
pripovjeda
pripovjedaica

pripovjedaki

pripovjediti, pripovijedim, pripovjeen

pripovjedni
pripravlja

priopaj

pripravljaica

priopavanje

priopavati

pripjevati (zapjevati uz to)

pripjevavati
priplodak, priplotka, V jd. priplode, N mn.
priplodci, G mn. priplodaka

pripravniki

i priopivati

priopenje
priopiti
priopivati, priopujem, priopujui

priopavati

prior (samostanski poglavar nekih redova)

prioritet (prednost, prvenstvo)
prioritetni
pripadak, pripatka, N mn. pripadci, G mn.
pripadaka
pripadnik V jd. pripadnie, N mn. pripadnici

pripravnik V jd. pripravnie, N mn. pripravnici

pripravnitvo
pripravnost, pripravnou i pripravnosti
priprei, pripregnem, pripregni, pripregoh,
pripree, pripregao, pripregla, pripregnut,
pripregav(i)
priprijeiti, priprijeim, priprijeen

. priprijetiti
priprjeivati, priprjeujem, priprjeujui,

pripanjaa

prema priprijeiti, drugo je priprjeivati

prema priprijetiti,
drugo je priprjeivati
pripustiti, pripustim, priputen
priputenje

pripei, pripeem,

priraunati

pripasa

pripasivati, pripasujem, pripasujui

pripeci, pripekoh, pripee,
pripekao, pripekla, pripeen, pripekavi
pripeka DLjd. pripeci, G mn. pripeka
pripicati, pripiem, pripiui
pripijevati
pripjecati > pripicati
pripjev G mn. pripjeva
pripjevak, pripjevka, N mn. pripjevci, G mn.
pripjevaka

priprjeivati, priprjeujem,

priraunavati

priraslica
prirastak, priraska, N mn. prirasci, G mn.
prirastaka
prirasti, prirastem, prirasti, prirastoh, priraste,
prirastao, prirasla, prirastav(i)
priraivati, priraujem, priraujui

prirataj

337

.i

prireiva

pritoiti

pritom

pr. n. e.

~----~------~------

prireiva
prireivaica
prireivaki
prireivati, prireujem, prireujui

pririjeje

i prirjeje

pririjeni iprirjeni
prirjeje

i pririjeje

prirjeni ipririjeni
prironi prema

prirok
prirodnjaki prema prirodnjak
prirodnjatvo G mn. prirodnjatava
prirodoslovac, prirodoslovca, V jd.
prirodoslove
prirodoslovev
priroen

priroenost, priroenou ipriroenosti

priruan, priruna

prirunik N

mn. prirunici
prisan, prisna (prijateljski povjerljiv); drugo je
prijesan
prisei, prisegnem, prisegni, prisegoh, prisee,
prisegao, prisegla, prisegnut, prisegav(i)
prise lac, priseica, V jd. prisele
prisezati, priseem
prisijati, prisijem
prisilan, prisilna
prisjeanje
prisjeati

se
prisjedanje
prisjedati
prisjenak, prisjenka
prisjesti, prisjednem
prisjetiti se
priskakati, priskaem, priskaui
priskoiti

pritom (pril.) i pri tom(e), to lije on pritom

mislio?, on ostaje pri tome miljenju

pristupaan, pristupana

pritvoreniki

privolijevati
privoljeti, privolim, privolio, privoljela,
privoljev(i)
privoziti, privoen
privri, privrgnem, privrgni, privrgoh, privre,
privrgao, privrgla, privrgav(i)
privreda
privredljiv

pristupanost, pristupanou

i pristupanosti

privredniki

prisukati, prisuem
prisutnost, prisutnou i prisutnosti

priuiti

privrednik V jd. privrednie, N mn. privrednici

privrednopravni

priutiti, priutim, priuten

privreivati, privreujem, privreujui

prisvaja

privaati

prisvijetliti
prisvjetljavati iprisvjetljivati
priapnuti
priaptati, priapem
pritedjeti, pritedim, pritedio, pritedjela,
pritedjev(i)

privatnopravni
privaati
privesti, privedem, usp. dovesti, dovedem
privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem
privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem

privremen
privrijediti, privrijedim, privrijeen
privrenik V jd. privreni e, N mn. privrenici
privrenost, privrenou i privrenosti
privui, privuem, privuci, privukoh, privue,
privukao, privukla, privuen, privukav(i)

priveza

priziva

priteevina

prizmatian, prizmatina

priteivati, priteujem, priteujui

privezak, priveska, N mn. privesci, G mn.

privezaka

priti

priveziva

pritai,

privii,

pritaknem, pritakni, pritakoh, pritae,

pritakao, pritakla, pritaknut, pritakav(i)
pritajenost, pritajenou ipritajenosti
pritajiti (se)
pritei, priteknem ipriteem, pritekoh, pritee,
pritekao, pritekla, pritekav(i)
pritei, pritegnem, pritegni, pritegoh, pritee,
pritegao, pritegla, pritegnut, pritegav(i)
priticati, pritiem, prema pritaknuti; drugo je
pritjecati
pritijesniti, pritijesnim, pritijenjen
pritijenjenost, pritijenjenou i
pritijenjenosti
pritiska

pritjecati, pritjeem, prema pritei; drugo je

priticati
pritjerati
pritjeravati i pritjerivati
pritjenjavati ipritjenjivati
pritka DL jd. pritki i pritci, G mn. pritaka,
pritka i pritki

338

pritrijemak, pritrijemka, N mn. pritrijemci,

G mn. pritrijemaka
pritrkati, pritrem

priuenost, priuenou ipriuenosti

prismoiti

prispijevati
prispjelost, prispjelou i prispjelosti
prispjeti, prispijem, prispij, prispjeh, prispio,
prispjela, prispjev(i)
pristalost, pristalou i pristalosti
pristanini

pritravati

priuavati

pritiskati, pritiem i pritiskam, pritii i

pritiskaj, pritiui i pritiskajui

prispijee

pritrati

prisue

priskrbljivati, priskrbljujem, priskrbljujui

prisluhnuti
prismakati, prismaem, prismaui
prismrdjeti, prismrdim, prismrdio, prismrdjela,
prismrdjev(i)

I:

pristao, pristala
pristii, pristignem, pristigni, pristigoh,
pristie, pristigao, pristigla, pristignut,
pristigav(i)
pristojnost, pristojnou i pristojnosti
pristranost, pristranou i pristranosti
pristreje

pritiskiva

pritoica
pritoi
pritoiti

um. od pritok

priviknem, privikoh, privie, privikao,

privikla, priviknut, privikav(i)
prividjeti se, prividi, prividjelo, prividjev(i)
prividnost, prividnou i prividnosti

privianje
priviati

se

prizreti, prizrem (malo sazreti)

priei, prieem, priezi, priegoh, priee,
priegao, priegla, prieen, priegav(i)
prjea (gimnastika sprava)
prjeac, prjeca i prjeaca
prjeanin
prjeanka DL jd. prjeanki,
prjeanka i prjeanki

privienje

prjeanski

privijati, privijam
privilegij (povlastica)
privilegiranost, privilegiranou i
privilegiranosti
privitak, privitka, N mn. privitci, G mn.
privitaka
priviti, privijem

prjee

privjenati

privjesak, privjeska, N mn. privjesci, G mn.

privjesaka
privjetrina

prjei

G mn.

prjeanaka,

kamp. od prijek

prjeica
prjeice

prjeka

DL jd. prjeki, G mn. prjeaka i prjeki

prjesniji kamp. od prijesan
prjesnoa

prjestolonasljednica
prjestolonasljedniki

privlaljivost, privlaljivou iprivlaljivosti

prjestolonasljednik Vjd. prjestolonasljednie,

N mn. prjestolonasljednici
prjetei (prid., prjetee pismo)
prkosnik V jd. prkosnie, N mn. prkosnici,
G mn. prkosnika
prkodija (eks.) (prkosnik)
pr. Kr. krat. za prije Krista

privlanost, privlanou

prljavev

privlaan, privlana
privlaenje
privlaiti
privlaljiv

i privlanosti
privlastiti, privlastim, privlaten
privlatenje
privolijevanje

prljaviin

pr. n. e. krat. za prije nove ere, prije nae ere>

pr. Kr.

339

probada

prodjeti

probada
probaniti

procjepak, procjepka, N mn. procjepci, G mn ..

procjepaka
procjepljivati, procjepljujem, procjepljujui
procviljeti, procvilim, procvilio, procviljela,
procviljev(i)
procvjetati
procvjetavati

probavljivost, probavljivou i probavljivosti

probdijevati
probdjeti, probdim i probdijem, probdio,
probdjela, probdjeven, probdjev(i)
probeariti se
probesjediti

procvrati, procvrim

probija

proakati

probijati, probijam
probijeliti, probijelim, probijelio, probijelila,
probijeliv(i) (uiniti bijelim, progovoriti)
probijeljeti, probijelim, probijelio, probijeljela,
probijeljev(i) (postati bijel)

proarkati

probira

proelnica
proelniin

proelniki
proelnik

G mn.

V jd.

probiraica

proelnitvo

probiraki

proelje

probisvijet N mn. probisvijeti

probisvjetski

proeprkati

probitaan, probitana

proeljavanje

probitanost, probitanou

N mn.

proelnici,

proeljati

G mn.

proelnitava

proeati

i probitanosti
probitak, probitka, N mn. probitci, G mn.
probitaka
problematian, problematina
problematinost, problematinou
problematinosti

proelnie,

proelnika

problijedjeti, problijedim, problijedio,

problijedjela, problijedjev(i)
probijeivati, probijeujem, probijeujui

probosti, probodem, probodoh, probodi, probo,

proboden, probovi, probodavi

proienje
proitati
proitavati

profilaktian, profilaktina

proupati

profilaktiki

prouti, proujem

profukati

proaskati

proglaavati i proglaivati
proglaivati, proglaujem

(spiskati, rasuti)

proeretati

procent (postotak)
procijediti, procijedim, procijeen
procijeniti, procijenim, procijenjen
procijep i procjep, N mn. procijepi, procjepi i
procjepovi
procijepiti, procijepim, procijepljen
procjedak, procjetka, N mn. procjedci, G mn.
procjedaka
procjedina

proi, proem, proi, prooh, proe,

procjemba
procjena
procjenitelj
procjenjiv
procjenjiva

procjenjivati, procjenjujem, procjenjujui

procjep i procijep

340

prof. krat. za profesor

profesionalac, profesionalca, V jd.
profesionale, G mn. profesionalaca
profesionalizam, profesionalizma
profesoriin prema profesorica

proiavati

probrkati

procjeivati, procjeujem, procjeujui

prodol
prodrhtati, prodrhem i prodrhtim, prodrhi i
prodrhti
prodornost, prodornou i prodornosti
prodrijemati, prodrijernam i prodrijemljem
prodrijeti, prodrem, prodri, prodrijeh, prodrije,
prodro, prodrla, prodrv(i) i prodrijev(i)
produbiti, produbim, prema dubok
produhoviti
produhovljenost, produhovljenou i
produhovljenosti
produkcija (proizvodnja)
produkt (proizvod)
produljivati, produljujem, produljujui
produpsti, produbem
produak, produka, N mn. produci, G mn.
produaka
produetak, produetka, N mn. produetci,
G mn. produetaka
produivati, produujem, produujui
proa

proistiti, proistim, proien

proerdati

prodol

proao,

prola, proav(i)
prouenost, prouenou

i prouenosti

proutjeti, proutim, prouen

prodava

prOdati, prOdam, prOdajii

prodavaica

prodavaki

prodavalac, prodavaoca, Vjd. prodavaoe,

N mn. prodavaoci, G mn. prodavalaca
prodavaonica
prodavati, prOdajem, prodajii
prodiiti

prodijevati
prodjenuti
prodjesti > prodjenuti
prodjeti > prodjenuti

prokihati
prohibicija
prohibicijski
prohibicionist
prohibicionistiki

prohibicionizam, prohibicionizma
prohin i projin
prohod
prohodan, prohodna
prohodati
prohodnost, prohodnou i prohodnosti
prohrati

pro hrvati se
prohtijevati
prohtjeti, prohtije i prohtjedne, prohtio,
prohtjela, prohtjev(i)
prohtjev, prohtjeva, G mn. prohtjeva
prohuati, prohuim

prohujati, prohujim
proigrati
proigravati
proishoditi
proistei, proisteem

i proisteknem, proisteci,
proistekoh, proistee, proistekao, proistekla,
proistekav(i)
proistjecati, poistjeem

proizai, proizaem, proizai, proizaoh,

proizae,

proizaao, proizala, proizaav(i)

proizii, proiziem, proizii, proizioh,

proizie, proiziao, proizila, proiziav(i)
proizvaati

prognostiki

proizvesti, proizvedem, proizvedi, proizvedoh,

proizveo, proizvela, proizveden,
proizvedav(i) i proizvev(i)
proizvodnost, proizvodnou i proizvodnosti

prognjeiti

proizvoa

progonilac, progonioca, V jd. progonioe,

N mn. progonioci, G mn. progonilaca

proizvoenje

prognaniki
prognostiar

progoniteljiin

progorjeti, progorim, progorjeh, progorio,

progorjela, progorjev(i)
progresistiki

progristi, progrizem, progrizi, progrizoh,

progrizao, progrizla, progrizen,
progrizav(i)
progrmjeti, progrmi, progrmio, progrmjela,
progrmjev(i)
progukati, proguem

proja i proha
projahati, projaem
projahivati, projahujem, projahujui
projeati

projekcija
projekcijski
projektant
projicirati
projin i prohin
projunaiti se

progunati

prokaziva

proha DL jd. prohi, i proja

prokihati, prokiem

341

prokipjeti
prokipjeti, prokipim, prokipio, prokipjela,
prokipjev(i)
prokletac, prokletca, N mn. prokletci, G mn.
prokletaca
prokletstvo G mn. prokletstava
proklitiki
prokriti
prokrijumariti

prokuhati
prokuhavati
prolazak, prolaska, N mn. prolasci, G mn.
prolazaka
prolazniki

prolet prema proletjeti; drugo je prolijet i proljet

proletarijat
proleterkin
proletjeti, proletim, proletio, proletjela,
proletjev(i)
prolie (prolijevanje)
prolijeniti se
prolijetati, prolijeem, prolijeui
prolijetanje
prolijet prema prolijetati; drugo je prolet i
proljet
prolijevanje
prolijevati
proliti, prolijem
proliv> proljev
prolivati > prolijevati
Proloac, Proloca, Donji Proloac, Gornji
Proloac (sela)
proloaki prema Proloac
proloak, proloka, N mn. proloci, G mn.
proloaka
proljear
proljee, na proljee, s proljea
proljepati se
proljepavati se
proljet (pjesn., proljee); drugo je prolet i
prolij et
proljetni
proljetos
proljetonji
proljev G mn. proljeva
proljevni
promai, promaknem, promakni, promakoh,
promae, promakao, promakla, promaknut,
promakav(i)
promaha > propuh

342

promuklost
promaja> propuh
promaknue

pronaae

promatranica
promeuran, promeurna

i promuuran
promeurnou i promeurnosti

i promuurnost
promemorij(a) (spomenica. podsjetnica)
Prometej
Prometejev, Prometejevoganj
prometej ski
prometij (znak Pm)
prometijski
prometnik V jd. prometnie, N mn. prometnici
promicati, promiem
promidba G mn. promidaba i promidbi
promijeniti, promijenim, promijenjen
promijesiti, promijesim, promijeen
promijeati, promijeam, promijean
promiljeti, promilim, promilio, promiljela,
promiljev(i)
promisao, promisia (m. r.) i promisli (. r.),
Jjd. promi slom i promisli i promi iju
promiljati
promiljavati
promiljenost, promiljenou i promiljenosti
promjena G mn. promjena
promjenit
promjenljiv i promjenjiv
promjer G mn. promjera
promijeti, promeljem, promelji, promljeh,
promlio, promljela, promijeven
promoiti

propagandistiki

se

promuati
promuiti
promui, promuknem, promukni, promukoh,
promue, promukao, promukla,

promukav(i)
promukati
promuuran, promuurna

i promeuran
promuurnost, promuurnou i promuurnosti
i promeurnost
promukao, promukla
promuklost, promuklou i promuklosti

propovjedniki

propovjednik V jd. propovjednie, N mn.

propovjednici
propovjednikov
propovjednitvo G. mn. propovjednitava
propozicija
propuh
propuhati, propuem
propuhivati, propuhuj em, propuhuj ui
propuhnuti
propustan, propusna
propustiti, propustim, proputen
propustljiv
proputati
proraun

propagandni
propaliin prema

propovjedaonica
propovjediti
propovjedni
propovjednica
propovjedniin

pronaati
pronevjera G mn. pronevjera
pronevjeravati
pronevjerenje
pronevjeritelj
pronevjeriteljica
pronevjeriti
pronicati, proniem, pronii, proniui
pronicavost, pronicavou i pronicavosti
pronii, proniknem, pronikni, pronikoh,
pronie, pronikao, pronikla, proniknut,
pronikav(i)
propadljivost, propadljivou i propadljivosti
propagandistica

propalica

propaliki

propast J jd. propasti i propau

propasti, propadnem, propadni, propadoh,
propade, propao, propala, propav(i)
propee gl. im. prema propeti
propei, propeem, propeci, propekoh, propee,
propekao, propekla, propeen, propekav(i)
propedeutiki

propedeutika (prednaobrazba)
propijaniti

propijati se
propijevati > propjevavati
propijukati, propijuem
propisiva

promoiv

promomiti

pronai, pronaem, pronai, pronaoh,

pronae, pronaao, pronala, pronaen,
pronalaza

promatraica

prosidba

-_ .. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

pronaav(i)
(izumitelj)

promatra

promeurnost,

pronai

- - - - - _...

propiti, propijem
propjevati
propjevavati
proplakati, proplaem
propletati, propleem
proporcionalan, proporcionalna
proporcionalnost, proporcionalnou i
proporcionalnosti
propovijed Jjd. propovijedi i propovijeu
propovijedalac, propovijedaoca, Vjd.
propovijedaoe, N mn. propovijedaoci,
G mn. propovijedalaca
propovijedati

proraunati
proraunavati
proraunski

prorahliti
proraivati

prorei,

proreknem i proreem, prorecI l

prorekni, prorekoh, proree, prorekao,
prorekla, proreen, prorekav(i)
proricati, proriem, proriui
prorijediti, prorijedim, prorijeen
prorijeenost, prorijeenou i prorijeenosti
prorjeivanje
prorjeivati, prorjeujem, prorjeujui
proroanski
proroanstvo

G mn.

proroanstava

proroica
proroini
proroite
proroki

prorok Vjd. proroe, N mn. proroci

Prorok (Muhamed)
prorotvo G mn. prorotava
prorupati

pro rvati se > pro hrvati se

prosac, prosca, V jd. proe
prosaki

proscenij (prednji dio pozornice)

prosidba G mn. prosidaba, prosidbe i prosidbi

343

prosijati

protaktinij

protaktinijski

Provansalac

prosijati, prosijem (propustiti kroz sito)

prosijati, prosijam > prosjati
prosijavati
prosijecati
prosije, prosijei (vrsta bave)
prosijed
prosijeliti (proboraviti na sijelu)
prosijevati > prosijavati
prosilac, prosioca, V jd. prosioe, N mn.
prosioci, G mn. prosilaca

prosudba G mn. prosudaba, prosudba i

prosudbi
prosuditi, prosudim, prosuen

prosilaki

prosvijetliti, prosvijetlim, prosvijetljen

prosvijetljenost, prosvijetljenou i
prosvijetljenosti
prosvjeeniji kamp. od prosvijeen

protekni, protekoh, protee, protekao,

protekla, protekav(i)
prOtei, protegnem, protegni, protegoh, protee,
protegao, protegla, protegnut, protegav(i)
protein (bjelanevina)
proteinski
Protejev prema Protej (mit.)
protekcija
protekciona
protekcionatvo G mn. protekcionatava
protekcionist
protekcionistica

prosjaina

prosvjeenje

protekcionistiki

prosjaiti

prosvjeivati, prosvjeujem, prosvjeujui

prosjaki

protekcionizam, protekcionizma
protestni
protestantski
proticati, protiem, prema protaknuti; drugo je
protjecati
protiv (prij.)
protivniin prema protivnica

prosljeenje

prosvjed G mn. prosvjeda

prosvjedni
prosvjedovati, prosvjedujem, prosvjedujui
prosvjeta
Prosvjeta (drutvo)
prosvjetar
prosvjetitelj
prosvjetiteljica
prosvjetiteljstvo G mn. prosvjetiteljstava
prosvjetljenje
prosvjetljivati, prosvjetljujem, prosvjetljujui
prosvjetni
proaptati, proapem
proaputati, proapuem
proev prema prosac
proak N mn. proaci (vrsta plota, noa)

prosljeivati, prosljeujem, prosljeujui

proe, proa

prostaina

proetati, proeem i proetam

proiti, proij em

prosinaki prema

prosinac

prosioev

prosjae, prosjaeta,

zb.

prosjaad

prosjajivati, prosjajujem, prosjajujui

prosjak V jd. prosjae, N mn. prosjaci
prosjatvo G mn. prosjatava
prosjean, prosjena

prosjenost, prosjenou

i prosjenosti

prosjei, prosijeem, prosijeci, prosjekoh,

prosijee, prosjekao, prosjekla,
prosjeen, prosjekav(i)

prosjediti i prosjedjeti
prosjek N mn. prosjeci
prosjeka G mn. prosjeka
prosjelina
prosjev G mn. prosjeva
proslijediti, prosJijedim, proslijeen

prostaki

prostak V jd. prostae, N mn. prostaci

prostatvo G mn. prostatava
prostira

prostiti, prostim, proten

prostolatinica
prostoruan, prostoruna

prostrijeti, prostrem, prostri, prostrijeh,

prostrije, prostro, prostrla, prostrt,
prostrv(i) i prostrijev(i)
prostrjei
prostrjelni
prostrjeljivati, prostrjeljujem, prostrjeljujui
prosue prema prosuti

344

prosuiva
prosuivati, prosuujem, prosuujui

prosuh (malo suh)

prosukati, prosuem
prosvijeen kamp. prosvjeeniji
prosvijeenost, prosvijeenou i
prosvijeenosti

proiva
proivaa

(igla)
proivaljka DLjd. proivaljci, G mn. proivaljki
prologodinji
prolost, prolou i prolosti
pronja G mn. pronja i pronji
protac, proca i protaca, G mn. protaca
protenje
protai, protaknem, protakni, protakoh,
protae, protakao, protakla, protakav(i)
protagonistica
protakati, protaem
protaktinij (znak Pa)

protuljee

protaktinijski
protei, proteem

i proteknem, proteci i

> proljee

protumaiti
protumaiv

protumjera
protunapad
protunaredba G mn. protunaredaba i
protunaredbi
protunarodan, protunarodna
protunoac, protunoca, V jd. protunoe,
N mn. protunoci, G mn. protunoaca
protuobrana
protupapa
protupartijski
protuprijedlog N mn. protuprijedlozi
protureformacija
protureformacijski
proturjean, proturjena
proturjeiti

proturjeje
proturjenost, proturjenou i proturjenosti

protivnik V jd. protivnie, N mn. protivnici

protivnost, protivnou i protivnosti
protjecati, protjeem, prema protei; drugo je
proticati
protjeranica
protjeranik V jd. protjeranie, N mn.
protjeranici
protjerati
protjeravati
protjerivati, protjerujem, protjerujui
protkati, protkam

protuslovlje
protutenkovski
protuudar
protuusluga DL jd. protuusluzi
protuustavan, protuustavna
protuuteg N mn. protuutezi
protutijelo
protuvibracijski
protuvjerski
protuvrijednost, protuvrijednou i
protuvrijednosti
protuzahtjev
protuzakonitost, protuzakonitou i
protuzakonitosti

protoan, protona

prouavati

protozoe, protozoa (praivotinje)

protozojski

prouiti

protrati, protrim

prouzroiti

protravati

prouzrokova

protuavionski
protublokovski
protudjelovanje
protudravni

provaati

protufaistiki

provalnik V jd.

protuha
protukandidat

provaljiva

protivniki

protukranski

protulijek N mn. protulijekovi

prouzroavati

> uzronik

provalija
provalijica
provalniki

provalnie,

N mn. provalnici

Provansa (francuska pokrajina)

Provansalac, Provansaica, V jd. Provansale,
G mn. Provansalaca

345

provansalski

prsten

ptiar

Prsteu

- - - - -

provansalski
provedba G mn. provedaba, provedba i
provedbi
provedljiv
provedljivost, provedljivou i provedljivosti
provenijencija (podrijetlo)
provesti, provedem, usp. dovesti, dovedem
provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem
provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem
providjeti (se), providi (se)
providnost, providnou i providnosti
(prozirnost, provienje)
Providnost (Bog)
provienje
Provienje (Bog)
provijant (hrana, opskrba)
provijati, provijem (provjetriti, proeti)
provijavati (provjetravati, proimati)
provincija; Provincija Presvetoga Otkupitelja
(crkv.)
provincijal (crkv.)
provincijalac, provincijalca, V jd. provincijale
provincijalan, provincijalna
provincijalizam, provincijalizma
provincijalka DLjd. provincijaiki, G mn.
provincijaiki
provincijski
provizija
provizorij
provjekovati, provjekujem, provjekujui
provjera
provjeravati (ispitivati)
provjeriti (ispitati)
provjetravanje
provjetravati
provjetriti
provlaiti

provodadija (prosac, snubok, svodnik)

provodadijin
provodadinica (snubiteljica, svodilja)
provodi

provri,

provrgnem, provrgni, provrgoh,

provre, provrgao, provrgla, provrgav(i)
provreti, provrim i provrijem, provreh, provre,
provrio i provreo, provrela, provrev(i)
provrijedniti se
provrtati
provrtjeti, provrtim, provrtio, provrtjela,
provrtjev(i)

346

provrvjeti, provrvi, provrvio, provrvjela,

provrvjev(i)
provui, provuem, provuci, provukoh,
provue, provukao, provukla, provuen,
provukav(i)
prozaian, prozaina
prozainost, prozainou

i prozainosti
prozaik V jd. prozaie, N mn. prozaici
prozaist
prozba > pronja
prozepsti, prozebem, prozebi, prozeboh,
prozebe, prozebao, prozebla, prozebav(i)
prozijevati
prozirnost, prozirnou i prozirnosti
prozodija
prozodijski
prozori

Prsten (naslov zbirke pjesama)

prvoto

prsteni

prionica
P. S. krat. za lat. post scriptum ("poslije
napisanoga", hrv. poslije svega)
psalam, psalma, G mn. psalama

prsti

prstohvat, prstohvata
prstovet
pri (sitan snijeg)
prnjak

pseudodemokracija
pseudoklasian, pseudoklasina

prtenjaa
prue prema

psi;

prut

prue

Prusija
pruski
prutak, prutka, N mn. prutci, G mn. prutaka
pruti

prutka DLjd. prutki, G mn. prutaka i prutki

prvaiti

prvenac, prvjenac i prvijenac, prvenca, V jd.

prvene, G mn. prveuaca

prozorina
prozraiti
prozraivati, prozraujem, prozrauj ui

prozreti, prozrem, prozri, prozreh, prozre,

prozreo i prozrio, prozrela, prozrev(i)
prozvidati, prozvidim
prodira
prodiraica

prodrijeti, prodrem, prodri, prodrijeh,

prodrije, prodro, prodrla, prodrt,
prodrijev(i) i prodrv(i)

prvene,prveneta,zb. prveuad

prvenstvo G mn. prvenstava

prvi; Prvi svibnja; prvi put; Prvi svjetski rat
prvijenac, prvjenac i prvenac, prvijenca
prvobitnost, prvobitnou i prvobitnosti
prvoborac, prvoborca, Vjd. prvobore
prvoboraki
prvomuenica
prvomueniki

prodrljivac, prodrljivca, Vjd. prodrljive,

G mn. prodrljivaca
prodrljivost, prodrljivou i prodrljivosti
proei, proeem, proezi, proegoh, proee,
proegao, proegja, proegav(i)
proeti, proanjem, proanji, proeh, proeo,
proela, proev(i)
proeti, prom~m, promi, proeh, proeo,
proela, proet, proev(i)
proetost, proetou i proetosti
proivjeti, proivim, proivio, proivjela,
proivjev(i) (ivei, provesti)
provakati, provaem

prvomuenik

prsluac, prsluca> prsluak

N mn.

prsluci

Vjd.

prvomnenie,

N mn.

prvomuenici

prvooptueui,prvooptuenog(a)
prvorazrednost, prvorazrednou i
prvorazrednosti
prvorodstvo G mn. prvorodstava
prvoroenac, prvoroenca, V jd. prvoroene
prvoroen,prvoroenoga

prvorotkinja
prvosjedilac i prvosjedjelac, prvosjedioca,
V jd. prvosjedioe, N mn. prvosjedioci,
G mn. prvosjedilaca i prvosjedjelaca
prvostepeni> prvostupanjski
prvostolni
prvostolnica

prslui

prvosveenica

prsluina

prvosveeniki

prsni prema prsa i prsi

prstac, prstaca
prsten (opi pojam)

prvosveenik

V jd.

drugo je pasi
psiha DL jd. psihi
psihiki> duevni
psihijatar, psihijatra
psihijatrija
psihijatrijski
psihoanalitiar
psihoanalitiki

psihoanaliza
psihofiziki

psihologija
psiholoki prema psihologija i psiholog (usp.

prvenaki

prodrlina

prsluak, prsluka,

psei

psihiki)

psihometrija
psihometrijski
psihopat
psihopatija
psihopatologija
psihopatoloki
psihopatski
psihoterapeutski
psihoterapija
psihoterapijski
psihoza
psika

psikati, psiem, psiui

psoglavac, psoglavca, V jd.
psoglavaca

psoglave,

G mn.

psova
psovaica
psovaki
peniau, penina

peniica
peniite
penini
peninik

peninjak (penini
prvosveenie,

N mn.

prvosveenici

prvokolac, prvoko1ca, V jd.

prvokole

kruh)

Pt znak za platinu
ptica
ptiar

347

ptiarev

ptiarev

punjenje
i

ptiarov

puha

(onqj koji pue, drugo je puha)

Ritdi

pup ani
pupani

ptiarica

puhaki

pupanica

ptiariti

puha

(vrsta puha, drugo je puha)

glazbala
puhalac, puhaoca, V jd. puhao e, N mn.
puhao ci, G mn. puhalaca

pupanini

ptiarov i ptiarev

puhai; puhaa

pupast

ptietina

puhalaki

pupolji

ptiica

puriica

Pu znak za plutonij
pubertetski
publ. krat. za publicistiki

puhalica
puhalo
puhaljka DL jd. puhaljci, G mn. puhaljka i
puhaljki
puhati, puem
puhnuti
puhor (sitan pepeo)
puk V jd. pue, N mn. puci i pukovi

publicistiki

puknue

puca

pukovniki

pucaica

puina

pukovnijski prema pukovnija

pukovnik V jd. pukovnie, N mn. pukovnici
puktati, pukem, pukui
puls N mn. pulsovi (bilo)
pulsirati
punaak, punaka; kamp. punakiji
punahan,punahna
punanost, punanou i punanosti
pun N mn. punevi

puinski

puna

puist

puniin prema

Puia

puniki

ptiarski

ptie, ptieta,

N mn.

ptiii,

zb.

ptiad

ptiina
ptiji

ptiurina
pti

pucaki

pu, pua,

N mn. puevi (udar)

pu, pui (pora)
puanin N mn. puani
puanka DL jd. puanki, G mn.

puanki

pnanski

puanstvo

(mn. s. r.), G Puia, DL! Puiima

pniki prema Puia
pnka (pov., pripadnik puke stranke)
puki

pukokolac, pukoko!ca,

V jd. pukokole
pukokolka DL jd. pukokolki, G mn.
pukokolki

pukokolski
pu; pu-pu

(usklik)
puenje prema puiti se i putiti
pui, puknem, pukni, pukoh, pue, pukao,
pukla, puknut, pUkav(i)
puiti (se) (isticati usne, oholiti se)
pukati
punuti

pupulik

pupulikati, pupuliem, pupuliui

Puerto Rico v. Portoriko

puh Vjd. pue, N mn. puhovi (zaal.)

348

punica

punoa

punoglavac, punoglavca, Vjd. punoglave

pnnoljetan, punoljetna
punoljetnica
punoljetnik V jd. punoljetnie, N mn.
punoljetnici
punoljetnost, punoljetnou i punoljetnosti
punomastan, punomasna
punomo Jjd. punomoi i punomou
punomoje
punomonik> opunomoenik

punovrijedan, punovrijedna; kamp.

punovrjedniji
punovrijednost, punovrijednou i
punovrijednosti
pun puncat

pupi

um. od pupak
pupati

pupiti>

purii N

um. od purica
mn. od pure

puristiki

purji
pustahija
pustahijin
pustinjaki prema pustinjak
pustinjatvo
pustiti, pustim, puten, pustiv(i) (ostaviti)
pustiti, pustim, pustio, pustila, pustei (initi
pustim)
pustjeti, pustim, pustio, pustjela, pustei
(postajati pust)
pustopanost, pustopanou i pustopanosti
pua

raar
rai
raina

raiti

se

raji
Raki, Rakoga
ralati
raun
raunalac

puaica

raunalo

puaki

raunalni

(prid.)

raunaljka

puani

DL jd.

G mn.

raunaljki

raunar (ovjek koji rauna)

puica

raunarac, raunarca,

puina

V jd.

raunare

raunarski

(selo)

puenje prema

raunati, raunam, raunan

pustiti i pustjeti

Puine

raundija

(selo)
puionica
put, puta
put (put), puti (ljudsko tijelo, boja koe)
put(a) (pril.), v. 135.
putak, mn.: N putci, G putaka, D putcima

raunica

puti

rava> rave

putniki

raunovodstvo
raunovoa
raunovotkinja

raunski
raunstvo

G mn.

raunstava

ravast

putopiev prema

putopisac

ravati

se

putujui

rave, raava

puzaica

ravite

puzeke

raunaljki,

raunanje

puetina

Pua

racionalistiki

racionalizacija
racionalizam, racionalizma
racionalizator
racionalizirati
racionirati

rauna

puaev

puai

r. krat. za rod, razred (i raz. v. 156.)

R znak za rengen
Ra znak za radij
rabijatan, rabijatna (surov, naprasit)
racionalan, racionalna
racionalist

puzeki

puzzle (slagalica,

punja

pui

punjenje prema puniti

punini prema

radi
slagaica)

punica

(mn. . r.)

radi (bot.)
(ime, zast.)
radi (mali rad i bot.) i radi
Rildi (ime); Radi (prezime)

Radi

349

radievac

raenje

radievac, radievca,
radievka

Vjd.

radieve

DL jd. radievki, G mn. radievki

radievski

radij (znak Ra), radija, l jd. radijem

radijacija
radijalan, radijalna
radijan (fiz.)
radijaran, radijarna
radijator
radije (pril.)
radijski (od radij i radio)
radijus (polumjer)
radikalsocijalist
radikalsocijalistiki prema radikalsocijalist;
radikal-socijalistiki (koji se odnosi na
radikale i socijaliste)
radio, radija, ljd. radijem, N mn. radiji (nidioje
odraditi)
radioaktivan, radioaktivna
radioamater
radioamaterski
radioaparat
radioastronom
radioastronomija
radiocijev
radiodifuzija
radiodrama
radiodramski
radioelektroniar
radioelektroniki

radioelektronika
radioemisija
radiofonian, radiofonina
radiofoninost, radiofoninou
radiofoninosti

radiofonija
radiofonijski
radiofrekvencija
radiografija
radiografski
radio gram
radioigra
radiointervju, radiointervjua, N mn.
radiointervjui
radio komentar
radiokomentator
radiokoncert
radiologija

350

radioloki

rasipnica

Rafael

radiomehanika DLjd. radiomehanici

radionica

Rafael
ragu, ragua, N mn. ragui
rahal i rahao, rahla
rahatlokum (istonjaka poslastica)

radioniki

rahitian, rahitina

radioodailja

rahitiar

radiomehaniar

Radio Osijek
radiopostaja
radiopredajnik
radiopretplata
radiopretplatnik
radioprijenos
radioprogram
radiopromet
radioreklama
radioreportaa
radiosignal
radioskopija
radioskopski
Radio Sljeme
Radio Split
radiostanica
radiotehniar

radiotehniki

radiotehnika
radiotelefonija
radiotelevizija
radioterapija
radioval
radioveza
Radio Zagreb
radinost, radinou iradinosti
radius> radijus (polumjer)
radniki

radon (znak Ru)

radonski
radosnica
radost, radou i radosti
radostan, radosna
radoznalac, radoznalca, V jd. radoznale
radoznalost, radoznalou i radoznalosti
radta
rada (manji indijski vladar)
raa (pokr., rad)
raanje
raaonica
raati

raenje prema

raditi

rahitiarka DL jd. rahitiarki, G mn.

rahitis
rahliti
rahmetli (prid., pokojni)
rahmetlija (pokojnik)

rasadniki prema

rahitiarki

rajica

Rajna (rijeka Rhein)

raj nski prema Rajna
rajon (etvrt, podruje)
rak V jd. rae, N mn. raci i rakovi
Rak (zvijee)
raketodra
raketonosa
rakie (rakitnjak)
rakija
rakijanica
rakijica um. od rakija
rakijski
Rakitje (selo kraj Samobora)
rakitnjaa

rakoviki prema Rakovica

rak-rana
ramenonoac, ramenonoca, V jd.
ramenonoe, N mn. ramenonoci, G mn.
ramenonoaca
ramenjaa

rasahnuti se
rascar N mn. rascarevi
rascariti
rasciati se
rascijepanost, rascijepanou i rascijepanosti
rascijepati, rascijepam, rascijepan
rascijepiti, rascijepim, rascijepljen
rascijepljenost, rascijepljenou i
rascijepljenosti
rascjep
rascjepkanost, rascjepkanou i rascjepkanosti
rascjepkati
rascjepkavati
rascjepljenje
rascjepijivati, rascjepljujem, rascjepljujui
rascopati se
rascvasti se
rascvijeliti > rascviliti
rascviliti
rascvjetati se
rascvjetavati se
rasedlati
rasedlavati
raseliti (se)
raseljavanje
raseljavati (se)
rasformirati
rasfratar, rasfratra
rasfratriti se
rashladiti, rashlaen
rashlaenje

ramenjani

ranaruikiprema

rasadnik

rasaivati, rasaujem, rasaujui

ranarnik

rashlaivati, rashlaujem, rashlaujui

ranjeniki

rashod (izdatak)
rashodati se
rashodni
rashodovati> otpisati
rasijati (posijati na vie strana), pren. >
rastresti
rasijavati
rasijecanje
rasijecati
rasip

ranjivost, ranjivou i ranjivosti

Rapkinja i Rabljanka (ena s otoka Raba i iz
mjesta Raba)
rapski pre1nf Rab

rasipan, rasipna
rasipati, rasipam i rasip ljem
rasipnica

ran

N mn. ranevi
rang N mn. rangovi; rang-lista
ranilac, ranioca, V jd. ranioe, N mn. ranioci,
G mn. ranilaca
rauilaki

ranoljetni
ranoranilac, ranoranioca, V jd. ranoranioe,
N mn. ranoranioci, G mn. ranoranilaca
ranoranilaki

rasipa

351

rasip niki
rasipniki

rasipnik Vjd. rasipnie, N mn. rasipnici,

G mn. rasipnika
rasipnitvo
rasipnost, rasipnou i rasipnosti
rasistiki prema rasist i rasizam
rasjeckati
rasjei, rasijeem, rasijeci, rasjekoh, rasijee,
rasjekao, rasjekla, rasjeen, rasjekav(i)
rasjedati se
rasjelina
raskalaenik V jd. raskalaenie, N mn.
raskalaenici
raskapati

raspaljivati
raskralj
raskniviti, raskravIm (odmrznuti)
raskriti
raskrivati, raskrujem, raskrujui

raspeaivati, raspeaujem, raspeaujui

raskrebeiti

raspeatiti

> raskreiti

raskreiti

raskreivati, raskreujem, raskreujui

raskaiti se
raskid
raskida

raskre

raskidljiv

raskrtati
raskrtavati
raskrvaviti
raskuiti (rasuti kuu)
raskuhati se
raskuhavati se
raskukurikati se, raskukurie se
raskuba G mn. raskuaba i raskubi
raskuiti

raskapati

raskinue

raskinuti
raskiseliti, raskiseljen
rasklapati
rasklepetati se, rasklepeem se
raskliktati se, rasklikem se
rasklimati
rasklopiti
raskokodakati se, raskokodaem se
raskol
raskolaiti

raskoliti
raskolniki

raskolnik V jd. raskolnie, N mn. raskolnici

raskolnitvo G mn. raskolnitava
raskomadati
raskomoivati se, raskomoujem se,
raskomoujui se
raskomotiti se, raskomotim se, raskomoen
raskopati
raskopavati
raskopati
raskopavanje
raskopavati

raskoraiti se
raskorak N mn. raskoraci; u raskorak
rasko) rolY-o si;
raskovati, raskujem

352

raspara

rasparati
raspariti
rasparivati, rasparuj em, rasparujui

raskrmiti, raskrmijen

raskrhati
raskriliti, raskriljen
raskrinkati
raskrinkavati
raskriti, raskrijem, raskri, raskrih, raskri,
raskrio, raskrila, raskriven, raskriv(i)
raskrivati
raskrije
raskrsnica
raskrstiti, raskrstim, raskrten

raskapanje

raspara

raskuiva

raslina
raslinstvo
raslinje
raslojavati se
raslojiti se
rasohast
rasohat
rasohe, rasoha (mn. . r., ralje,
rasol

rave)

raspaati

raspee (raspinjanje)
raspelo (kri)
raspeti, raspnem, raspev(i)
raspijevati

raspikua
raspikuki
raspikustvo

raspinja
raspinjaa

raspinjati
raspiriti
raspiriva

raspirivati, raspirujem, raspirujui

raspis
raspisati, raspiem
raspitoljiti se
raspitati se
raspitivati se, raspitujem se, raspitujui se
raspjevati (se)
raspjevavati (se)
rasplakati, rasplaem

raspodijeliti, raspodijelim, raspodijeljen

raspodjela
raspodjeljivati, raspodjeljujem, raspodjeljujui
raspojasanost, raspojasanou i raspojasanosti
raspoklanjati
raspolagati, raspolaem
raspoloviti, raspolovijen
raspoloenost, raspoloenou i raspoloenosti
raspoloenje
raspoloiti
raspoloiv
raspon
raspop
raspopiti
raspor
rasporak, rasporka, V jd. raspore, N mn.
rasporci, G mn. rasporaka
raspored
rasporediti, rasporeen
rasporeiva
rasporeivanje
rasporeivati, rasporeujem, rasporeujui

rasporiti
raspra G mn. raspra i raspri
raspraiva

rasprava
raspravlja

rasplamivati, rasplamujem, rasplamujui

rasprkati

rasplamsati
rasplamsavati
rasplamtjeti, rasplamtim, rasplamtio,
rasplamtjela, rasplamtjev(i)
rasplastiti, rasplaen
rasplesti, raspletem, raspleti, raspletoh, raspleo,
rasplela, raspleten, raspletav(i) i rasplev(i)
rasplet
raspletati, raspleem, raspleui

raspregnem, raspregni, raspregoh,

raspree, raspregao, raspregla, raspregnut,
raspregav(i)
raspredati
raspregnuti
raspresti, raspredem, raspredi, raspredoh,
raspreo, rasprela, raspreden, raspredav(i) i
rasprev(i)
raspretati, raspreem, raspreui
rasprezati, raspreem
raspriati se
raspripovijedati se
rasprodaja
rasprodati
rasprodavati
rasprostirati
rasprostrijeti, rasprostrem, rasprostri,
rasprostrijeh, rasprostrije, rasprostro,
rasprostrla, rasprostrt, rasprostrijev(i),
rasprostrv(i)

rasplinue

rasplinuti

raspaava

rasplinja

raspaavati

rasplinjati se
rasplinjavati se
rasplinjivati, rasplinjujem, rasplinjujui
rasplitati> raspletati
rasplod
rasploditi se
raspljeskati, raspljeskam i raspljeem
raspljotiti

raspad
raspadati se
raspadljiv
raspadljivost, raspadljivou i raspadljivosti
raspaliti
raspaljiv
raspaljivati, raspaljujem, raspaljujui

rasprska

rasprei,

rasprska

353

rasprskati

~,e

raSUe

rasprskati se

razbjeniti

rasuda
- - -

rasprskivati se, rasprskujem se, rasprskujui

se

rastepati, rastepam irastepljem

rastepsti, rastepem, rastepi, rastep oh,
rastepe, rastepao, rastepla, rastepav(i)
rastereeno st, rastereenou irastereenosti

rasprsnue

rastereenje

rasuda
rasudan, rasudna
rasuditi
rasudljiv
rasudljivost, rasudljivou i rasudljivosti

raspriva

rastereivati, rastereujem, rastereujui

rasuiva
rasuivati, rasuujem, rasuujui

rasprskiva

rasprtiti, rasprtim,
raspucati se

raspren

raspusniki (razvratniki, rasputeniki)

rasteretiti, rastereen
rasteljiv > rastegljiv
rasti, rastem, rasti, rastijah, rastao, rasla, rastui
(drugo je rastui)
rasticanje prema rasticati, drugo je rastjecarue
rasticati, rastiem, rastii, rasticao, rasticaia,
rasti ui, prema rastai
rastjecati, rastjeem, rastjei, rastjecao,
rastjecala, rastjeui, prema rastei
rastjecanje prema rastjecati, drugo
je rasticanje
rastjerati
rastjeravati
rastjerivati, rastjerujem, rastjerujui

raspusnik Vjd. raspusnie, N mn, raspusnici

(razvratnik, rasputenik)
raspustiti
rasputanje
rasputenica

rastopina
rastopiti, rastopljen
rastopljiv
rastrati se

rasputeniki

rastravanje

rasputenik V jd. rasputenie, N mn,

rasputenici
rasputenost, rasputenou irasputenosti
rasputica
rasrditi, rasren
rast prema rasti, drugo je hrast
rastakati, rastaem, rastai, rastaui
rastanak
rastao, rasla
rastapati
rastava
rastaviti, rastavim, rastavljen

rastravati

raspuiti
raspue

raspui se, raspukncm, raspukni, raspukoh,

raspue, raspukao, raspukla, raspuknut,

raspuknuv(i)
raspuhati, raspu em
raspuklina
raspuknue

raspuknuti (se)
raspupati se
raspusnica (razvratnica, rasputenica)

rastavlja

rastavljati
rastei, rasteem irasteknem, rastekoh,
raste e, rastekao, rastekla, rasteen,

rastekav(i)
rastegnem, rastegni, rastegoh, rastee,
rastegao, rastegla, rastegnut, rastegav(i)
rastegljiv
rastegljivost, rastegljivou i rastegljivosti
rastegnuti
rastenje prema rasti (rast, porast)
rastei,

354

rastoiti

se
rastrgano st, rastrganou irastrganosti
rastrgati
rastrgnuti
rastresenost, rastresenou i rastresenosti
rastresti, rastresem, rastre si, rastresoh,
rastresao, rastresla, rastresen, rastresav(i)
rastrijebiti, rastrijebim, rastrijebijen
rastrijezniti se, rastrijenjen
rastrjebljenje
rastrjebljavati > rastrjebljivati
rastrjebljivati, rastrjebljujem, rastrjebljujui
rastrjenjavati > rastrjenjivati
rastrjenjivati, rastrjenjujem, rastrjenjujui
rastrti, rastrem, rastri, rastrh, rastr, rastro,
rastrla, rastrt, rastrv(i)
rastrubiti, rastrubijen
rastrubijivati, rastrubljujem, rastrubljujui
rastui, rastuem, rastuci, rastukoh, rastue,
rastukao, rastukla, rastuen, rastukav(i)
(rastiiije od rasti)

rasulo (im., raspad); rasiilo je glag. prid. od

rasuti
rasuti, raspem, raspi, rasuh, rasuo, rasula,
rasUlo, rasut, rasuv(i)
rasvanuti se
rasvijetliti, rasvijetlim, rasvijetljen
rasvitati, rasviem, rasviui
rasvjeta
rasvjetni
raarati

raeretati

raupavati
rauti
rae

se, rauje se
(ono to raste, drugo je hrae)

raerdati

se
rairiti
raiti, raij em
raivati
raljiice

ratika
ratrkati se
ratifikacija
ratifikacijski
Ratka DLjd. Ratki
Ratko
ratniki

raehati
raehnuti
raepiti

raupavanje

se

raepljivati

se, raepljujem se, raepljujui

se

ratnik V jd. ratnie, N mn. ratnici

ratnopravni
divan, ravni (ravnica)
ravan, ravna, ravno, odr. ravni, ravna, ravno

raeprkati

ravnateljiin

raereiti

ravnati, ravnam, ravna

raerupati

ravniar

raeljati

ravniarski

raeljavati

ravniki

raetvoriti

raijati

ravnodunost, ravnodunou i ravnodunosti

ravnomjeran, ravnomjerna
ravnovjesje> ravnotea

rainiti

ravnjaa

raihati

rainjati

razara

rainjavati

razastrijeti, razastrem, razastri, razastrijeh,

razastrije, razastro, razastrla, razastrt,
razastrijev(i), razastrv(i)
razasuti, razaspem, razaspi, razasuh, razasuo,
razasula, razasut, razasuv(i)

raistiti, raisti m, raien

raiavati, raiavam
raienje
raiivanj e
raiivati, raiujem, raiujui

>

raiavati

raitati

se

ralaniti

ralanjavati i ralanjivati
ralanjivati, ralanjujem, ralanjujui
raovjeiti

raovjek
raupanko

rastumaiti

raupanost, raupanou i raupanosti

rasue

raupati

razailja
razbija
razbijaki

razbijeliti, razbijelim, razbijeljen

razbitak, razbitka, N mn. razbitci, G mn.
razbitaka
razbiti, razbijem
razbjei se
razbjeljivati, razbjeljujem, razbjeljujui
razbjesniti, razbjesnim, razbjesnio, razbjesnila,
razbjenjen, razbjesniv(i) (uiniti bijesnim)

355

razbjesnjeti se

razlijevati

razbjesnjeti se, razbjesnim se, razbjesnio se,

razbjesnjela se, razbjesnjev(i) se
razbjenjavati se
razbjeati se, razbjeim se

razgoliavanje

razbojniin

razgoliivati, razgoliujem, razgoliujui

razbojniki

razbojnik V jd. razbojnie, N mn. razbojnici

razbojnitvo> razbojstvo
razbojstvo
razbolijevanje
razbolijevati se
razboljeti se, razbolim se, razbolio se,
razboljela se, razboljev(i) se
razbuiti
razbukati

razbuditi,

razgoliavati i razgoliivati
razgolienost, razgolienou

razgolienosti

razgolienje

i razgoliavati

razgolititi, razgolitim, razgolien

razgorijevanje
razgorijevati se
razgorjeti se
razgovijetan, razgovijetna; kamp. razgovjetniji
razgovijetnost, razgovijetnou i
razgovijetnosti
razgovorljiv
razgraivati, razgraujem, razgraujui

razbuen

razgraniavati

razgraniivati

razbuivanje

razgraniiti

razbuivati, razbuujem, razbuujui

razgraniivati, razgraniujem, razgraniujui i

razbuktati, razbuktam i razbukem, razbuki

i razbuktaj
razbuktjeti, razbuktim, razbuktio, razbuktjela,
razbuktjev(i)
razdava

razdijeliti, razdijelim, razdijeljen

razdijeljenost, razdijeljenou i razdijeljenosti
razdio i razdjel
razdioba
razdjel i razdio
razdjelan, razdjelna
razdjeljak, razdjeljka, G mn. razdjeljaka
razdjeljiv

razgraniavati
'
razgrepsti, razgrebem
razgrij ati, razgrij em
razgrijavati
razgristi, razgrizem
razgrmjeti se, razgrmim se, razgrmio se,
razgrmjela se, razgrmjev(i) se
razgrtati, razgrem, razgri, razgrui
razii se, raziem se, razii se razioh se
razie se, raziao se, razil~ se, razia~(i) se
razilazak, razilaska, N mn. razilasci, G mn.
razilazak!!
razjaati

razdjeljiva

razjeati

razdjeljivanje
razdjeljivati, razdjeljujem, razdjeljujui
razdrijemati se
razdrij eiti
razdrijeti, razdrem, razdri, razdrijeh, razdrije,
razdro, razdrla, razdrt, razdrijev(i) i
razdrv(i) i razderati
razdrjemljivati, razdrjemljujem,

razjedati

razdrjemljujui

razdrjeivati, razdrjeujem, razdrjeujui

razg. krat. za razgovorni, razgovorno
razgaiti se

se

razjednaavati i razjednaivati
razjednaiti
razjednaivati, razjednaujem, razjednaujui

razlaga

razletjeti se, razletim se, razletio se, razletjela

se, razletjev(i) se
razliak, razlika, N mn. razlici, G mn.
razliaka
razlian, razlina
razliit

razgnjeiti

i razliitosti
razlinost, razlinou i razlinosti

razgnjeviti
razgodak, razgotka, N mn. razgodci, G mn.
razgodaka (reenini znak)
razgoe zb. im. od razgodak

razlijegati se, razlijee se

razlijeniti se
razlijetati se, razlijeem se
razlijevati

356

razliitost, razliitou

razrijeenost

razlivati
raznobojnou i

razlivati > razlijevati

raznobojnost,

razlomaki

raznojezini

razlonosti, razlonou i razlonosti

raznolian, raznolina

razluiti

raznolije

raznobojnosti

razluiv

raznolinost, raznolinou

razluivati, razluujem, razluujui

raznolikost, raznolikou i raznolikosti

raznorodnost, raznorodnou i raznorodnosti

razljutiti, razljuen
razmai, razmaknem, razmakni, razmakoh,
razmae, razmakao, razmakla, razmaknut,
razmakav(i)
razmahati se
razmahivati, razmahujem, razmahujui
razmahnitati (se)
razmahnuti
razmee
razmeiti

razmetati, razmeem
razmijeniti, razmijenim, razmijenjen
razmijesiti, razmijesim, razmijeen
razmijeati
razmiljeti se, razmile se, razmilio se, razmiljela
se, razmiljev(i) se
razmjena i razmjena, G mn. razmjena i
razmjena
razmjenljiv
razmjenjiv
razmjenjivati, razmjenjujem, razmjenjujui
razmjer
razmjeran, razmjerna
razmjerati
razmjeravati
razmjeriti
razmjerje
razmjernost, razmjernou i razmjernosti
razmjestiti, razmjestim, razmjeten
razmjetaj
razmjetati
razmjetavati

i raznolinosti

raznosa
raznosaica

raznosilac, raznosioca, V jd. raznosioe, N mn.

raznosio ci, G mn. raznosilaca
raznostranian, raznostranina

raznovjeran, raznovjerna
raznovrsnost, raznovrsnou i raznovrsnosti
raznovrstan, raznovrsna
raznjeavati se
raznjeenost, raznjeenou i raznjeenosti
raznjeiti
raznjeivati, raznjeujem, raznjeujui
razobliavati> raskrinkavati
razobliiti> raskrinkati
razoaranost, razoaranou i razoaranosti
razoaranje
razoarati
razoaravati

razodijevati
razodjenuti
razonoivati, razonoujem, razonoujui
razortaiti

(se)
razr. krat. za razred
razraunati
razraunavati

razraivati, razraujem, razraujui

razrediti (razvrstati u redove, razrede, drugo

je razrijediti)
razredniin prema razrednica
razredniki

razmuivati, razmuujem, razmuujui

razrednik V jd. razredni e, N mn. razrednici,

G mn. razrednika
razrednitvo
razreenje prema razrediti (drugo je
razrjeenje)
razreivanje prema razreivati

razmukati

razreivati, razreujem, razreujui

razmutiti, razmutim, razmuen

raznaati
raznesti, raznesem i raznijeti
raznijeti, raznesem, raznijeh, raznio, raznijela,
raznesen i raznijet, raznijev(i)

(razvrstavati u razrede, redove, drugo

je razrjeivati)
razrijediti, razrijedim, razrijeen (uiniti
rijetkim, drugo je razrediti)
razrijeenost, razrijeenou i razrijeenosti

razmlaiti

razmlaivati, razmlaujem, razmlaujui

razmoiti

357

raz rij eiti

razrijeiti, razrijeim, razrijeen
razrjediv
razrjeenje prema razrijediti
razrjeiva
razrjeivanje

razrjeivati, razrjeujem, razrjeujui (initi

rjeim, drugo je razreivati)

razrjeavati
razrjeenje
razrjeiv
razrjeivati, razrjeujem, razrjeujui
razrjeivost, razrjeivou i razrjeivosti
razrjeni
razrjenica
razrogaiti

razrogaivati, razrogaujem, razrogaujui

razrokost, razrokou i razrokosti

razronost, razronou i razronosti
razruiti se (razvrgnuti zaruke)
razularenost, razularenou i razularenosti
raznmijevanje
razumijevati
razumjeti, razumijem, razumij, razumjeh,
razu~e, razumio, razumjela, razumjev(i)
razuvjeravati
razuvjeriti
razvaati
razvaa

razvedenost, razvedenou i razvedenosti

razvesti, razvedem, usp. dovesti, dovedem
razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem
razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem
razvie > razvoj, razvitak
razvidjeti, razvidim, razvidio, razvidjela,
razvien, razvidjev(i)
razviati

ravakati'
razvlaivati, razvlaujem, razvlaujui
razvodniki

razvodniti, razvodnim, razvodnih, razvodnio

razvodnila, razvodniv(i) (razrijediti vodo~)
razvodnjeti se, razvodni se, razvodnio se,
razvodnjela se, razvodnjev(i) se (postati
voden)
razvoe

razvoj aiti
razvraenost, razvraenou

i razvraenosti

razvraivati, razvraujem, razvraujui

razvratiti, razvratim,

razvraen

razvratniki

razvratnik Vjd. razvratnie, N mn. razvratnici

G mn. razvratnika
'
razvratnost, razvratnou i razvratnosti
razvri, razvrgnem, razvrgni, razvrgoh,
razvre, razvrgao, razvrgla, razvrgav(i)
razvrgnue

razvrijediti
razvrijedniti
razvrijeiti se
razvrjednjenje
razvrjednjivati, razvrjednjujem,
razvrjednjujui

razvrjeenje
razvrjeivati (se), razvrjeujem (se),
razvrjeujui (se)

redukcija (ogranienje, smanjenje)

redukcijski
reenje prema rediti, drugo je rjeenje
refektorij (blagovaonica)
reformacija
reformacijski

> hranje
> hrati

ravost, ravou i ravosti > hravost

Re znak za renij
reakcija
reakcijski
reakcionar
reakcionaran, reakcionarna
reakcionarka DLjd. reakcionarki, G mn.
reakcionarki
reakcionarnost, reakcionarnou i
reakcionarnosti
reakcionarski
reakcionarstvo G mn. reakcionarstava
reakcioner> reakcionar
realac, realca, V jd. reale, G mn. realaca
realist
realistian, realistina
realistiki

realistinost, realistinou i realistinosti

razvuenost, razvuenou irazvuenosti

rebraa

razvui, razvuem,

recipijent G mn. recipijenata

reciproan, reciprona (uzajaman, meusoban)
recipronost, recipronou i recipronosti
(uzajamnost, meusobnost)
recitacija
recitacijski

razvrsta

razvuci, razvukoh, razvue,

razvukao, razvukla, razvuen, razvukav(i)
raaliti se
raalostiti, raalostim, raaloen
raaloivati, raaloujem, raaloujui

raariti
raarivati, raarujem, raarujui
raipati se
raei, raeem, raezi, raegoh, raegao,
raegla, raegav(i)
raeniti se
raenjivati, raenjujem, raenjujui
raestiti
raeivati, raeuj em, raeujui

razvlaiti

rauji

razvlastiti, razvlastim, razvlaten

ravakati,

358

redovniki

rati

razvrtjeti, razvrtim, razvrtio, razvrtjela,

razvren, razvrtjev(i)

razvijati, razvijiim, razvijaj (prema razviti)

razvijati, razvijem, razvij (prema vijati)
razvijavati prema razvijati
razvijenost, razvijenou i razvijenosti
razvikati, razviem
razvitak, razvitka, N mn. razvitci, G mn.
razvitaka
razvjeati

ranje

realizacija
realizam, realizma
realnost, realnou i realnosti
rebi (zoo!.)

razvija

razvjenati

ra> hra

redakcijski
redatelj
redati
redoslijed N mn. redoslijedi iredosljedovi
redoslijedni
redovniin prema redovnica

ravaliti
ravaljivati
Rb znak za rubidij
rbast (krnj)
rbiua > krhotina, okrnjak

rav> hrav

razvraati

ravaem

religiozan

ravaliti

reenica

reenini

Reica

(selo kraj Karlovca), Reica Krika

(selo kraj Ivani Grada)
rei, reem i reknem, rekoh, ree, reci i
rekni, rekao, rekla, reen, rekav(i)
red; u redu
redak, retka, V jd. rede, N mn. redci, G mn.
redaka, DL! redcima
redakcija (prireivanje, obradba, obiljeje,
urednitvo)

reformistiki

regaa>

gatalinka

regetaa

regetati, regeem, regeui

regionalan, regionalna
regionalist
regionalistiki

regioualizam, regionalizma
registar-blagajna
regrutacija (novaenje)
regrutacijski
regrutski
regulacija
regulacijski
rehabilitacija
rehabilitacijski
rehabilitirati
reinkarnacija
reis-ul-ulema
Reka (selo kraj Koprivnice), usp. rijeka
rekapitulacija
rekapitulacijski
rekla-kazala
reklamacija
reklamacijski
rekreacija
rekreacijski
rekurs (utok, priziv, alba)
rekvijem
relativistiki

relativnost, relativnou i relativnosti

religija (vjera)
religijski (vjerski, crkveni)
religiozan, religiozna (poboan)

359

religioznost
religioznost, religioznou i religioznosti
(pobonost)
Relkovi; Matija Antun Relkovi
reljef
reljefnost, reljefnou ireljefnosti
Reljkovi
remeenje prema remetiti
remek-djelo
remeni

remetiti, remetim, remeen

remi, remija
remiza (spremite, kolnica)
remizirati
renesansa
renij (znak Re)
renijski
renome, renomea (ugled, slava)
rengen (aparat)
rengenizirati
rengenolog N mn. rengenolozi
rengenologija
rengenoloki
rengenski
renomiranost, renomiranou irenomiranosti
rentabilnost, rentabilnou i rentabilnosti
rentijer
rentijerka DL jd. rentijerki, G mn. rentijerki
reometar, reometra
repaa> repatica (zvijezda)
reparacija
reparacijski
repatrijacija
repatrijacijski
repatrirac, repatrirca, V jd. repatrire, G mn.
repatriraca
repatrirati
repertoar
repertorij (priruni popis)
repetitorij (podsjetnik)
repiar (zool.)
repini prema repica

rezak

ritmian

rezbarija

reskost, reskou i reskosti

resorbirati
resorpcija
respicijent (priglednik, nadglednik, nadzornik)
restauracija
restaurant
restaurator (strunjak za obnovu)
restitucija
restitucijski
restoran (restauracija)
restrikcija
reetka DL jd. reetci i reetki, G mn. reetaka
i reetki
re o, reoa (kuhalo)
retor (govornik)

rezbarija
rezerva
rezervacija
rezervirati
rezervoar
rezidencija
rezignacija
rezignirati
rezime, rezimea (saetak)
rezimirati > saeti
rezistentan, rezistentna (otporan)
rezolucija; Rijeka rezolucija (pov.)
rezonancija
rezonator
rezonirati
rezultat
rezultirati
reija
reijski

retorian, retorina

renji

retoriar

reuha DL jd. reuhi (bot.)

Rh znak za rodij
Rh-faktor znak za rezus-faktor

reska prema rezak

reskati (rezuckati)
reskav
reskoa

(tko se bavi retorikom)

retoriki

reumatian, reumatina

rioglav

reumatiki

ribanje (ribarenje)
ribanje (otro pranje, rezanje)
ribare, ribareta, zb. ribarad

reumatinost, reumatinou ireumatinosti

ribaretov

Reunion (otok), Departman Reunion

revers (obveznica, potvrda, priznanica)
reverzija (povrat, povratak)
reverzibilan, reverzibilna > obratljiv, povratan
revijalan, revijaIna
revizija
revizijski
revizionist

ribari

revizionistiki

DL jd.

reumatiarki,

G mn.

reumatiarki

rioglavac, rioglavea,
G mn. rioglavaca

V jd.

rioglave,

riogrivac, riogrivca,

V jd.

riogrive,

G mn.

riogrivaca

riokos

riovka

riua
rija

rije

i rijeju
N mn. Rijeani
Rijeanka DL jd. Rijeanki, G mn. Rijeanki
rijeca (mala rije, usp. rjeica)
rijeje prema rijeka
rijeki prema Rijeka
rijeni prema rijeka
rijedak, rijetka; komp. rjei
rijediti, rijedim, rijeen
rijek N mn. rjekovi (izrjeka)
rijeka DLjd. rijeci; Rijeka dubrovaka (rijeka),
Rijeka Koprivnika, Rijeka Voanska (sela);
Rijeka (grad), usp. Reka
rij enje prema riti
rijeenost, rijeenou i rijeenosti (osobina
onoga to je rijeeno, inae odlunost,
spremnost)
rijeiti, rijeen
rijeti (pokr.) > rei
rijetko (pril.); komp. rjee; rijetko kad
rijetkost, rijetkou i rijetkosti
rikati, riem, riui
rilce, rilca i rilceta, N mn. rilca, G mn. rilca
irilaca
I jd.

rijei

Rijeanin

ribaa

reumatiar

reumatiarka

riobrad

um. od ribar
ribarica
ribati, ribam (ribariti)
ribati, ribam (istiti, rezati)
ribi (ribolovac)
ribariin prema

ribiica

riliar

ribiki

riliica

ribi

rilini

ribiz
riblji

Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru

rimokatoliki

republiki

revnost, revnou i revnosti

revolucija; Francuska revolucija (od 1789.)
revolucijski
revolucionar
revolucionaran, revolucionarna
revolucionarka
rezac, resca, V jd. ree, N mn. resca, G mn.
rezaca

repub

reza

riea

resiar

rezaki

riin

(prid.)
risaonica
risi um. od ris
riskirati
risnjaki prema Risnjak
Risnjak (zem.)
ritak, ritka, N mn. ritci, G mn. ritaka

resini

rezak, reska

rio

ritmian, ritmina

repi

repnjaa (med. i bot.)

repromaterijal (sirovina, polupreraevina)

360

ribnjaki

Ripa, Ripa

ribogojilini

risa

riet

risai

rika (ria ivotinja)

ri, ria,
rian
riast

N mn.

rii,

odr. oblik

rij,

komp.

rij

361

ritmiki

roktati

ritmiki

Ro

rivijera

Roanin

(selo)
N mn. Roani
Roanka DL jd. Roanki, G mn. Roanki
roenje prema roiti; drugo je roenje
roini prema roite

rizian, rizina
rizniki
Rizvanbegovi

romaniki

ruhrski

romaniki prema romanika

romanijski prema Romanija (zem.)
romanistica

roi

romanistiki

ronjaa

ronini

romanopie,

roki prema Ro

roni prema

romantian, romantina

rti

romantiar

Ru znak za rutenij
Ruanda; Republika Ruanda (drava)
ruandski
rubac, rupca, G mn. rubaca
rubaa> koulja, rubac
rubidij (znak Rb)
rubidijski
ruak, ruka, N mn. rukovi i ruci, G mn.
nlaka (usp. ruka)

roite

rjeit

roniki
ronik

romantinost, romantinou iromantinosti

roenje prema

rombian, rombina

rjeitosti

rjekati

se
rjeni prema

roiti

rok

rjeava

rotiti se, drugo je roenje

roko hip. od roak; Roko hip. od Rodoljub
rodac, rodca, V jd. rode, N mn. rodci, G mn.
rodaca
rodiin prema rodica
rodij (znak Rh)
rodilini
rodnost, rodnou i rodnosti
rodoljubac, rodoljupca, V jd. rodoljupe, N mn.
rodoljupci, G mn. rodoljubaca > rodoljub
rodoljubivost, rodoljubivou i rodoljubivosti
rodoljupka DLjd. rodoljupki, G mn. rodoljupki
rodoskvrnitelj

rjeavaica

rodoskvrnue

rjeavanje
rjeavati
rjeenje
rjeidba G mn. rjeidaba
rjeiv
rjeivost, rjeivou i rjeivosti

roaki

rjetkoa

roendan

rkt. krat. za rimokatolik

rn. krat. za raun
Rn znak za radon
rob, roba, robom
roba, robe, robom
robak, ropka, V jd. rope, N mn. ropci, G mn.
robaka
robija
robinjiin prema robinjica

roenje prema

rije (rijenije prema

rijeka)

rjeniki
rjenik N

mn.

rjeoborstvo

rjenici

G mn.

rjeoborstava

rjeotvorac, rjeotvorca,
G mn. rjeotvoraca

V jd.

rjeotvore,

rjeotvorje
rjeotvorni
rjeurina

uv. od rijeka i rije

rjeenje (od rijediti), drugo je reenje
rjei kamp. od rijedak

robovlasniki

robovlasnik V jd. robovlasnie, N mn.

robovlasnici
robovlasnitvo G mn. robovlasnitava
robustan, robustna
robustnost, robustnou i robustnosti
rock; rock-glazba, rock-pjeva

362

> ronica
rsak> hrsak
rum> hrum
rt N mn. rtovi, (zem., drugo je hrt); Sjeverni rt,
Rt dobre nade

romanopisac, romanopisca, Vjd.

G mn. romanopisaca
romansijer (romanopisac)
romansijerski

rj. krat. za rjee

rjeetina (runa rije, usp. rjeina, rjeurina)
rjeica um. od rijeka, usp. rijeca
rjeina uv. od rijeka; Rjeina (ime rijeke)
rjeitost, rjeitou

i roi, um. od rog

roiak, roika

roak

Vjd.

roae

roaka> roakinja
roakinja

roatvo
roen

roditi;

Roenje

Ivana Krstitelja

(blagdan)
roin
roo

roga

(bot. i zool.);
Splita)

Roga

(dio naselja kod

rogai

rojalistica
rojalistiki
roji

(mali roj)
rojidba G mn. rojidaba i roj idbi
rokoko, rokokoa, N mn. rokokoi
rokovakiprema Rokovci (selo)
Rokovanin N mn. Rokovani (ovjek iz
Rokovaca)
roktati, rokem, rokui

romboid
romboidan, romboidna
rompski prema romb
rondo, ronda, N mn. rondi (pjesmica, skladba,
ples); rondo, rondoa, N mn. rondoi (okrugli
nasad, rondela)
ronac, ronca, V jd. rone, G mn. ronaca
roni

ronilac, ronioca, V jd.

mn. ronilaca

ronioe,

N mn. ronioci, G

ruanica
ruanje
ruati
rue, rua

ronilaki

(mn. . r.)

ruerda

ronilatvo

ruetina

ronioev

Rlintgen (prezime, usp. rengen)

Rlintgenov
rope, ropeta, zb. ropad
ropkinja
ropotati, ropoem, i hropotati (buati,
tandrkati), inae > hroptati
ropski
ropstvo
rostoki prema Rostock
roi i roi, um. od rog
rotacija
rotacijski
rotiti se, roah se, rotei se
rotkinja (ena koja moe raati, koja mnogo
raa)

Rousseau, Rousseaua, Jean-Jacques

Rusaa, an-ak)
Rousseauov (it. Rusoov)

(it.

Rusa,

ruica

ruina
ruka

DL jd. ruki i ruci, G mn.

(usp. ruak)

rukonoa

runi
runii

um. od runik
mn. runici

runik N
ruurda

ruurina
rudaa

ruditi, rudim, rudi, rudio, rudi la, rudei (initi

rudim)
rudjeti, rudi, rudio, rudjela, rudei (postajati
rud)
rudniki

ruenje prema

ruditi i rudjeti

ruga

rovica

rugaica

rovi

rugalac, rugaoca, V jd.

G mn. rugalaca
ruho
Ruhr (it. nlr)
ruhrski

rovokopa
rovokopaki

roac, roca, V jd.

roaca

roe,

N mn. roci, G mn.

ruaka

ruki

rugaoe,

N mn. rugaoci,

363

ruina

sablanjivost

ruina (razvalina, ruevina)

ruinirati
ruka; ii komu na ruku

rupiavost, rupiavou

samo da

sabljiica

i rupiavosti
um. od rupica
rus. krat. za ruski
Rusija V jd. Rusijo; Ruska Federacija (drava)
ruskoslavenski

sabljiica um. od sabljica

sabor; Sabor Republike Hrvatske; Hrvatski
sabor; Dalmatinski sabor (pov.)
sabranost, sabranou i sabranosti
sa > pek(v)a

sako, sakoa, N mn. sakoi

sakriti, sakrijem
Saksonac, Saksonca, Vjd.
Saksonaca
Saksonija

rusomaa

saekati> priekati

sakuplja> skuplja

sainiti> nainiti

rukaviarstvo

ruevnost, ruevnou i ruevnosti

ruilac, ruioca, Vjd. ruioe, N mn. ruioci,
G mn. ruilaca

rukavi

ruilaki

rukodjelac, rukodjelca, Vjd. rukodjele,

G mn. rukodjelaca
rukodjelja
rukovalac, rukovaoca, V jd. rukovao e, N mn.
rukovaoci, G mn. rukovalaca

rutavac, rutavca, Vjd. rutave, G mn. rutavaca

rutavev prema rutavac
rutavost, rutavou i rutavosti
rutenij (znak Ru)
rutenijski
ru, rua
nia, rue (bot.); Rua (ime); Rua Limska

sakupljaica > skupljaica

saletavati
saletjeti, saletim, saletio, saletjela, saletjev(i)
Sali mn. . r. G Sali, DL! Salima
salijetati, salijeem, salijeui, salijetan
salijevati
salitak, salitka, N mn. salitci, G mn. salitaka
Salomonski otoci (otoje); Salomonski Otoci
(drava)
salutak, salutka, N mn. salutci, G mn. salutaka
Salvador, Republika Salvador (drava)
sam, sama, samo (prid.); sam (zanaglasnica);
usp. samo
samaki prema samac
samardija (sedlar)
samarianin (milosrdan ovjek)
samarij (znak Sm)
Samarijac, Samarijca
samarijski
Samaritanac, Samaritanca, V jd. Samaritane
(ovjek iz Samarije) > Samarijanac>
Samarijac; samaritanac, samarianin
(milosrdan ovjek)
Samaritanka DLjd. Samaritanki,
G mn. Samaritanki (ena iz Samarije) >
Samarijanka > Samarijka; samaritanka,
samarianka (milosrdna ena)
samatvo
samilost, samilou i samilosti
samilostan, samilosna
samljeti, sameljem
samo (pril.)
Samoa; Nezavisna Drava Samoa (drava)
samobitnost, samobitnou i samobitnosti
Samoborac, Samoborca, Vjd. Samobore
(ovjek iz Samobora); samoborac (vlak na
pruzi Zagreb - Samobor)
Samoborka DL jd. Samoborki, G mn.
Samoborki (ena iz Samobora)
samoborski; samoborski kolodvor (u
Samoboru), Samoborski kolodvor (u
Zagrebu); Samoborsko gorje

rupiica

rukaviar
rukaviarka DL jd. rukaviarki,
rukaviarka i rukaviarki

G mn.

rukaviarnica

rukaviarski

rukovalaki

rukovet, rukoveta i rukoveti, l jd. rukoveu i

rukoveti
rukovjet, rukovjeti, l jd. rukovjeti i rukovjeu
> rukovet
rukovodilac, rukovodioca, Vjd. rukovodio e,
N mn. rukovodioci, G mn. rukovodilaca>
voditelj, upravitelj, ravnatelj; rukovodioci>
uprava, vodstvo
rukovodioev

rukovodstvo> uprava, vodstvo

rukuniar

rumeniti, rumenim, rumenio, rumenila,

rumenei (initi rumenim)
rumenjeti, rumenim, rumenio, rumenjela,
rumenjei (postajati rumen)
RumIjanka DL jd. Rumljanki, G mn.
Rumljanki (ena iz Rume)
Rumunj
Rumunjka
Rumunjska DL Rumunjskoj (drava)
rumunjski
rundovina uv. od rundov
rupaga

ruiast
ruiica
ruini
ruinjak N

rupiara
rupiast

rupiati
rupiav

364

rubac (od rupaje rupetina i

sauvati
saast

sae

sai, saem, sai, saoh, sae,

saao, sala,
saav(i)
sad. (krat. za sadanji)
SAD krat. za Sjedinjene Amerike Drave
sadijevati
sadistiki

saenik N

mn.

saenici

saenje prema

sabijenou

sauvanost, sauvanou isauvanosti

saenica

s u rjenicima krat. za srednji rod

S krat. za sjever (hrv.), za jug (meunarodna,
engl. south); znak za sumpor (kem.); oznaka
za skakaa (konja, ah.)
sabah> jutro, zora; sabah-namaz (musI.
jutarnja molitva)
Sabaot (Bog nad Vojskama)
sabija

sameni

sadjenuti
sadrijeti, sadrem, sadri, sadrijeh, sadrije, sadro,
sadrla, sadrijev(i), sadrv(i)
sadak N mn. sadaci (eljezni tronog za
kotluu)

> hrva
> hrvaev
rvaica > hrvaica
rvaki > hrvaki
rvalite > hrvalite
rvanje> hrvanje
rvati se > hrvati se
rzati, rem > hrzati

sabijenost,

rupiar

ruinjaci

rva

rupi
rupina uv. od
rupaga)

mn.

runoa

rupati

samara
samarica

rvaev

rukovodilaki

sama

isabijenosti

sabira

sablasno st, sablasnou i sablasnosti

sablast, sablau i sablasti
sablastan, sablasna
sablazan, sablazni,ljd. sablazni isablanju
sablanjiv
sablanjivost, sablanjivou isablanjivosti

saditi
sagnjiti, sagnjijem
sagorijevati
sagorjeti, sagorim, sagorio, sagorjela,
sagorjev(i)
sagraivati, sagraujem, sagraujui

sagrij eiti
sagrjeenje
sagrjeivati, sagrjeujem,
Sahara (zem.)
saharin
saharoza

sagrjeujui

sahnue

sahnuti, sahnem
sahrana> pogreb, pokop
sahraniti
sahranjivati, sahranjujem,
sajmini
sakaenje prema sakatiti
sakatiti, sakaen

sahranjujui

Saksone,

G mn.

samoa

samo da, samo to (vez.)

365

samodrtvo

saobraajac

samodrtvo G mn. samodrtava

samodrac, samodrca, Vjd. samodre,
N mn. samodrci, G mn. samodraca

samouvjeren
samouvjerenost, samouvJerenoseu i
samouvjerenosti

samodraki

samovlae

samoglasniki

samovlasniki

samohran
samohranost, samohranou isamohranosti
samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo
je samo hvala, npr. samohvala nita ne
vrijedi; to je samo hvala i nita vie)
samohvalisavac, samohvalisavca, Vjd.
samohvalisave, G mn. samohvalisavaca
samoistrjebljenje
samokritian, samokritina
samokritiki

samokritinost, samokritinou
samokritinosti

samoobrana
samoodreenje

samoodricanje
samoodranje
samoposlunica
samoopredjeljenje
samoopredjeljivanje
samopomo

samoprevara isamoprijevara
samoprijegor
samoprijegoran, samoprijegorna; kamp.
samoprjegorniji
samoprijevara isamoprevara

samovlasnost,

saobraaj ni

> prometni
> prometnica
saobraati > voziti, prometovati,
saonice

satnik V jd.
satnika

saobraajnica

opiti

saoniki
samovlasnou

isamovlasnosti

saopavati> priopavati

samovlae

saopenje> priopenje,

samozasienje

saopiti> priopiti

samrijeti, samrem, samri, samrijeh, samrije,

samro, samria, samrijev(i), samrv(i)
samrt I jd. samrti i samru
sam samcat
san, sna, N mn. sni i snovi, G mn. snova; usp.
snova
sanacija
sanacijski
sanatorij
sanatorijski
sani um. od san
sanduak, sanduka, N mn. sanduci, G mn.

San Tome i Prinsipe, v. Sveti Toma i Prinsipe

San Tomea i Prinsipe
sapetost, sapetou isapetosti

sanduaka

izjava

sapunariin prema

sapunarica

sapunjaa

sapimjaa, sapimjae

Sarajevo
Sarajlija
Sarajka DLjd. Sarajki, G mn. Sarajki
sardela> srdela
sarkastian, sarkastina
sarkastini

sanduina

sarkastinost, sarkastinou i sarkastinosti

sasijecanje
sasijecati (sjei na komadie)
sasjecati (isjei na komadie)
sasjeckati
sasjei, sasijeem, sasijeci, sasijekoh, sasijee,
sasjekao, sasjekla, sasjeen, sasjekav(i)

sandaki

sandak N mn. sandaci (pov.); Sandak (zem.);

sandak-beg
sangvinian
sangviniki

sangvininost, sangvininou

i sangvininosti

sanitetski
sankcija; Pragmatika sankcija (pov.)
sankcionirati
San Marino, G San Marina; Republika San
Marino (drava)
sanrnarinski
sanskrt
sanskrtski

sastavlja
sastavljaica

sastrii,

samotniki

sanja

sastriem, sastrizi, sastrigoh, sastrie,

sastrigao, sastrigla, sastrien, sastrigav(i)
sasvim (pril., posve, ali: sa svim svojim
snagama)
saiti, saijem
sat; sat-dva
satelitski

samoubilaki

sanjaica

sati

samoubojica

sanjalaki

satirican,

samoubojiin

samoubojstvo

sanjarija
sanjivost,

samoue, samoueta,

sanjka

satirinost, satirinou isatirinosti

sanjkaica

satirik Vjd. satirie, N mn. satirici

satisfakcija> zadovoljtina
satjerati> stjerati
siltnica D jd. satnici (raspored sati)
satnijski prema satnija

zb. samouad
samouk V jd. samoue, N mn. samouci
samouprava
samoupravlja

isanjivosti

sanjkati se
sanjke

samoupravljaki

saobraaj>

samoupravni

saobraaj ac

366

satirina

satiriar
sanjivou

promet
> prometnik

N mn. satnici, G mn.

sauesnica

> sudionica, sudjelovateljica

(su)dionik, ortak
sauee> suut, sudjelovanje
Saudijska Arabija; Kraljevina Saudijska
Arabija (drava)
saudijski
savezniin prema saveznica
sauesnik>

savezniki

saveznitvo G mn. saveznitava

savijaa

sapinjaa

sapimjiic,

satnie,

savija

sapinja

sandui

samostrijel
samostrijelac
samosvijestI jd. samosvijesti i samosvijeu
samosvjestan, samosvjesna
samosvjesnost, samosvjesnou i
samosvjesnosti
samosvojnost, samosvojnou i samosvojnosti

samoproienje

sazivaica

saobraajni

satiriki

savijaica

savijati
savijenost, savijenou isavijenosti
savijutak, savijutka, N mn. savijutci, G mn.
savijutaka
savitak, savitka, N mn. savitci, G mn. savitaka
savitljivost, savitljivou i savitljivosti
saviti, savijem
savjesnost, savjesnou i savjesnosti
savjest, savjeu i savjesti
savjestan, savjesna
savjet
savjetnica
savjetniin

savjetniki

savjetnik V jd. savjetnie, N mn. savjetnici

savjetnikovica
savjetnitvo G mn. savjetnitava
savjetodavac, savjetodavca, Vjd. savjetodave,
G mn. savjetodavaca > savjetnik
savjetovalite
savjetovanje
savjetovati, savjetujem, savjetujui
savkolik
savlaivati, savlaujem, savlaujui

Savoja
savojski; Eugen Savojski (pov.); Savojske Alpe
(zem.)
savrh (prij.)
savrijeti, savrijem i savrem, savri, savrijeh,
savrije, savro, savrla, savrijev(i)
savski prema Sava (rijeka); savski most (most
na Savi); Savski most (u Zagrebu)
saziva

sazivaica

367

sazreti

Selanka

sazreti, sazrem i sazrim, sazri, sazreh, sazre,

sazreo i sazrio, sazrela, sazrev(i)
sazrijevanje
sazrijevati
saalijevati, saalijevam, saalijevajui
saei, saeem, saei, saegoh, saee,
saegao, saegla, saeen, saegav(i)
saetak, saetka, N mn. saetci, G mn.
saetaka
saeti, saanjem
saeti, samem, sami, saeh, saeo, saela
saet, saev(i)
,
saetost, saetou i saetosti
saivjeti se, saivim se, saivio se, saivjela se
'
saivjev(i) se
savakati, savaem
Sb znak za antimon (stibij)
scenerija
scenografija
scenografski
scenski
sceptar, sceptra (ezlo)
scijeniti (misliti, drati)
Scila
Sc znak za skandij
Se znak za selen
Sebastijan
sebeljubac, sebeljupca, V jd. sebeljupe,
G mn. sebeljubaca
sebeznalost, sebeznalou i sebeznalosti
sebeznao, sebeznala
sebian, sebina

sebinost, sebinou

i sebinosti

sebinjak V jd. sebinjae, N mn. sebinjaci

G mn. sebinjaka
secesija
secesijski
secesionistica
secesionistiki

seentist
seentistiki
seento
seija

sedamdesetogodinjak V jd.
sedamdesetogodinjae, N mn.
sedamdesetogodinjaci
sedamdesetogodinji
sedamnaest (17)
sedamnaestak

368

'

sedamnaesti (17.)
sedamnaestica
sedamnaestina (1117)
sedamnaestero
sedamnaestogodinji
sedamnaestogodinjica
sedamnaestorica (za mukarce)
sedam-osam
sedampostotni (7%-tni)
sedamsto i sedam stotina (700)
sedamstogodinji
sedamstogodinjica
sedamstoti (700.)
sedmeraki

sedmogodac, sedmogodca, N mn. sedmogodci

'
G mn. sedmogodaca
sedmogodinjak Vjd. sedmogodinjae,
N mn. sedmogodinjaci
sedmogodinji
sedmogodinjica
sedmokrak
sedmoljetan, sedmoljetna
sedmoljetka DLjd. sedmoljetki, sedmoljetci,
G mn. sedmoljetaka i sedmoljetki
sedmomjeseni

sedmokolac, sedmokolca, V jd. sedmokole

sedmokolka DL jd. sedmokolki, G mn.
sedmokolki
sefardski
seizmiki

seizmograf
seizmografski
seizmologija
seizmoloki
Sejeli, Sejela (mn. m. r.); Republika Sejeli
(drava)
sekcija
sekcijski
sekiin prema sekica
seksi haljina
sekstilijuu (broj)
seksualnost, seksualnou i seksualnosti
selac, selca, V jd. sele
selaki

selce, selca, G mn. selaca, i seoce; Selca, Selaca'

(mn. s. r., selo)
Selanin N mn. Selani
Selanka DL jd. Selanki, G mn. Selanki

l,

selduki

shodnost

selduki

sepetak, sepetka, N mn. sepetci, G mn. sepetaka

Selduk
Seldukinja
selekcija
selekcijski
selekcionirati
selen i selenij (znak Se)
selenij i selen
selenijski iselenski
selenski iselenijski
selidba G mn. selidaba
selidbeni
selini prema selite
selski; samo u sloenicama i kad postoje
posebni razlozi, inae seoski: dugo selski,
novoselski, pustoselski, Selska cesta (u
Zagrebu), ali: seoska cesta (svaka cesta u
selu)
seljae, seljaeta, zb. seljaad
seljai

seljaina

seljaki; Seljaka

buna (buna Matije Gupca)

N mn. seljaci
seljaneta, zb. seljanad

seljak V jd.
seljane,

seljae,

seljanica
semantiki

semasiologija > semaziologija

semaziologija
semazioloki
semiologija
semitski
senatski
sendvi

Senegal; Republika Senegal (drava)

senilnost, senilnou isenilnosti
senior
sentencionalan, sentencionalna
senzacionalan, senzacionalna
senzacionalistiki

senzacionalnost, senzacionalnou i
senzacionalnosti
senzibilan, senzibilna (osjeajan, osjetljiv,
tankoutan)

senzualan, senzualna
seoce, seoca i seoceta, N mn. seoca, G mn.
selaca, DL! mn. seocima, i selce
seoski prema selo (usp. selski)
separatistiki

separe, separea, N mn. separei

(sepeti)
sepeti
septian, septina

septiki

septilijun (broj)
serijski
seriozan, seriozna (ozbiljan,
servijeta (ubrus)
servis (sluba, usluga)
serviz (stolno posue)
servomehanizam
sesija (sjednica, zasjedanje)

svean)

sestrii
sestrina
sestri

sestroubojica
sestroubojstvo
Sesvete mn. . r. (zem.)
sesvetski; Sesvetski Kraljevec
sevdah
sevdalija
sevdalijski
sevdalinka DL jd. sevdalinki, G mn. sevdalinki
sevdalinski
sezati, seem
sferian, sferina

sferoid
SFRJ krat. za Socijalistika Federativna
Republika Jugoslavija (pov.)
Shakespeare, Shakespearea (it. ekspir,
ekspira)
Shakespeareov (it. ekspirov), ali:
ekspirovski
shariti

shema
shematian

shematski
shizma > raskol
shizofreniar i izofreniar
shizofreniki i izofreniki
shizofrenija i izofrenija
shizofrenik V jd. shizofreni e, N mn.
shizofrenici
shlaptati, shlapem, shlapui
shodan, shodna > primjeren, u skladu s,
prikladan
shodnost, shodnou ishodnosti>
primjerenost, prikladnost

369

shrvati

simpozij

shrvati

sijeanjski

shvaanje

sijed, sijeda; kamp. sjei

sijediti, sijedim, sijedio, sijedila, sijedei (initi
sijedim)
sijedjeti, sijedim, sijedio, sijedjela, sijedei
(postajati sijed, drugo je sjedjeti)
sijedost, sijedou isijedosti
sijeenje prema sijedjeti isijediti
sijek N mn. sjekovi
sijelo, sijela
sijence, sijenca i sijenceta, um. od sijeno
sijeno
sijer (prid., siv, ukast)
sijerak, sijerka> sirak
sijerak, sijerka (osvit)
Sijera Leone; Republika Sijera Leone (drava)
sijesta (popodnevni odmor)
sijev N mn. sjevovi
sijevak, sijevka
sijevanje
sijevati, sijevam, sijevajui
sijevnuti
sikati, siem, siui
siktati, sikem, sikui

shvaati

shvatiti, shvatim, shvaen

shvatljiv
shvatljivost, shvatljivou i shvatljivosti
Si znak za silicij
SI krat. za sjeveroistok
Sibirac, Sibirca, V jd. Sibire
sibireja (bot.)
Sicilija
Sicilijanac, Sicilijanca, V jd. Sicilijane
Sicilijanka DL jd. Sicilijanki, G mn. Sicilijanki
sicilski
sian, siana (miomor)
sianski prema Sie
Sie, Sia DL Siama (mn. . r., selo)
Siice, Siica, DL Siicama (mn. . r., selo)
si (vrsta posude)
sian (pjes., sitan)
sii, siem, sii, sioh, sie, siao, sila, siav(i)
siuan, siuna

siunost, siunou i siunosti

Sidonija
Siemens (prezime); Siemens-Martinova pe, v.
Slmens
sienski prema Siena (zem.); Bernardin Sijenski
Katarina Sijenska
'
Sievert (prezime), v. sivert
sifilitian, sifilitina
sifilitiar
sifilitiarka

DL jd.

sifilitiarki,

G mn.

sifilitiarki
Sigeica

(zem.)
sigetski prema Siget
sigurnost, sigurnou i sigurnosti
sija
sijaa

(sprava)
(ena i stroj)

silabian

silniki

silnitvo
silogistiki

Silvestar, Silvestra
simbioza
simbolian, simbolina

sijaina

simetrian, simetrina

sij aki
sijai (prid.)
sijalica (naprava za sijanje) > arulja
Sijam, danas Tajland
sijamski
sijanac, sijanca
sijati, sijem, sijui; sijati, sijam (sjati)

simfoniar

sijeanj, sijenja

370

simpatian, simpatina
simpatinost, simpatinou

sindir (lanac, verige)

sinegdoha DL jd. sinegdohi
Singapur; Republika Singapur (drava)
Singapore (glavni grad Republike Singapur)
sinkronian, sinkronina

sinkronija
sinkronijski
sinkronizacija
sinkronizirati
sino
sinoni i
sinodski

sinonji

i simpatinosti

sjeenje

sirotini prema sirotite

sirutka DL jd. sirutki, sirutci G mn. sirutaka i
sirutki
sisa (teh.)
sisaki prema Sisak; Kvirin Sisaki; Sisako-moslavaka upanija
sisai (prid.)
sisavac, sisavca, V jd. sisave
sistematian, sistematina (sustavan)
sistematinost (sustavnost)
Sianin N mn. Siani
Sianka DLjd. Sianki, G mn. Sianki
sititi, sien
sitniar

sinoptiar

sitniarev

sinoptiarka

sitniarij a

sinoptiki

sitniariti

sinoubojica
sinoubojstvo G mn. sinoubojstava
sinovac, sinovca, V jd. sinove

sitniarov

sitniarov

sitniarev

sitniarstvo
sitniav

sitniavost, sitniavou

sinovev
sinoviin prema

sitnoa

sintaktiki

sitnopjegav
sitost, sitou i sitosti
sitnacija
situacijski
situirati
sivac, sivca, Vjd. sive

sinovica
isintaksni

sintetian, sintetina

sinus
sipljiv
sipijivost,

sipljivou

i sipljivosti
(selo)
sirak, sirka (bot.)
sirani prema sirak
siri um. od sir
Sirija; Arapska Republika Sirija (drava)
sirijski
sirini prema sirite
Sirius (astr.)
Siriusov; Siriusov pratilac (astr.)
siroe, siroeta, zb. siroad, N mn. siroii
Sira, Siraa

siroi

simfonija
simfonijeta
simfonijski

simpatija
simpozij

sini

sintetinost, sintetinou isintetinosti

silabinost

silazak, silaska, N mn. silasci, G mn. silazaka

siledija (nasilnik)
siledijski
silicij (znak Si)
silicijski

simens (fiz.), usp. Siemens

simptomatian, simptomatina

sintetiki

silabiki

sijaica

simptomatian

siromah V jd. siromae, N mn. siromasi

siromaak, siromaka, V jd. siromaku, N mn.
siromaci, G mn. siromaaka
siromaki
siromanost, siromanou i siromanosti
siromatina
siromatvo
sirotiin prema sirotica

i sitniavosti

sivev

sivert (fiz.), v. sievert

siviti, sivim, sivio, sivila, sivei (initi sivim)
sivjeti, sivim, sivio, sivjela, sivei (postajati siv)
sivoa

Sizif
sizifovski
sie, siea, N mn. siei
sjahati, sjaem
sjahivati, sjahujem, sjahujui
sjecalica
sjecalo
sjecati (sjeckati)
sjecini
sjecite
sjeckalica
sjeckati
sjea G mn. sjea
sjeak, sjeaka
sjeenje

371

sjeivo

sjeivo

(otrica)
(otrimice)

sjeina

sjeka

DL jd. sj eki, G mn.

sjeaka

i sj eki

sjekalica
sjeanje
sjeati

(se)

sjei, sijeem,

sjeen, sijekui

sjedalica
sjedalo
sjedati
sjedei
sjedeke

sjedeki

sjedenje
sjedilac, sjedioca, V jd.
G mn. sjedilaca

sjedioe,

N mn. sjedioci,

sjedilaki

sjedniiti
sjedniki

sjednnti> sjesti
sjedobrad
sjedobradac, sjedobradca, V jd. sjedobrade,
N mn. sjedobradci, G mn. sjedobradaca
sjedoa

sjedoglav
sjedoglavac, sjedoglavca, V jd.
sjedokos
sjeenje> sjedenje
sjei kamp. od sijed
sjek

372

sjeme, sjemena
sjemenar
sjemenarnica
sjemenarski
sjemenarstvo G mn. sjemenarstava
sjemence, sjemenca i sjemenceta, N mn.
sjemenca, G mn. sjemenaca
sjemeni
sjemenica
sjemenik N mn. sjemenici
sjemenini
sjemenitarac, sjemenitarca, V jd.
sjemenitare

sjedine (mn. . r.)

sjediniti, sjedinim, sjedinjen
sjedinjavanje
sjedinjavati
Sjedinjene Amerike Drave (krat. SAD)
(drava)
sjedinjenje
sjedini
sjedite
sjediti
sjedjelac> sjedilac
sjedjeti> sjediti
sjednica

sjekira

sjekiretina
sjekirica
sjekirite
sjeknuti
sjekotina
sjekuti

sijecijah, sijeci, sjekao, sjekla,

sjedai

sjeka

sjenokoa
sjenomjer
sjenovit
sjenjenje
sjesti, sjednem, sjedi i sjedni, sjedoh, sjede, sjeo
(sio), sjela, sjedav(i)
sjeta
sjetan, sjetna
sjetilan, sjetiina
sjetiInost, sjetilnou i sjetilnosti
sjetilo> osjetilo
sjetiti (se)
sjetnost, sjetnou i sjetnosti
sjetva
sjetveni
sjeva (bot.)
sjever; Sjever (sjeverne zemlje i narodi; npr. rat
izmeu Sjevera i Juga u Americi)
sjeverac, sjeverca
Sjeverna Koreja; Demokratska Narodna
Republika Koreja (drava)
sjeverni; sjeverna Hrvatska (sjeverni dio
Hrvatske); Sjeverna Amerika (kontinent);
sjeverna Azija (sjeverni dio Azije), Sjeverni
pol (zem.) i sjeverni pol (na magnetu);
Sjeverni rt (zem.); Sjeverno ledeno more;
Sjeverno more
Sjeverni Marijanski Otoci; Savez Sjevernih
Marijanskih Otoka (drava SAD)

sjekirina

sjeimice

sjedoglave

skliza

sjenokoa

sjenokos

sjemenite
sjemenit
sjemeniti se
sjemenka DL jd. sjemenci, G mn. sjemenaka
i sjemenki
sjemenovod
sjemenski
sjemenjaa

sjevernoameriki

sjemenjak N mn. sjemenjaci

sjemenje
sjemece, sjemeca i sjemeceta, N mn.
sjemeca, G mn. sjemeaca
sjen> sjena
sjena
sjenar
sjenara
sjenast (kao sjena)
sjenat (pun sjene)

sjevernjaki

sjevernjae,

N mn. sjevernjaci

sjeveroistoni

sjeveroistonjak N mn. sjeveroistonjaci

sjeveroistok (krat. SI)
sjeverozapad (krat. SZ)
sjeverozapadni
sjeverozapadnjak N mn. sjeverozapadnjaci
sjutra> sutra
SK krat. za Savez komunista (pov.)
Skadarka DL jd. Skadarki, G mn. Skadarki
(ena iz Skadra); skadarka (vrsta vinove
loze)
skadarski; Skadarsko jezero
Skadranin N mn. Skadrani

skaka

sjenati

sjenica (zaal.)
sjeniji prema sjenica (ptica)
sjenik N mn. sjenici
sjenilo
sjenina uv. od sijeno
s.jeniti
sjenka DLjd. sjenci, G mn. sjenaka, sjenka i
sjenki
sjenokos

..

skapati

skautski
ske

skeledija > skelar

skeptian, skeptina (sumnjiav)

skerco (glaz.)
SKH krat. za Savez komunista Hrvatske (pov.)
skica
skicirati
skiati

skija N mn. skije

skita
skitaica
skitaina

skitalac, skitaoca, V jd. skitao e, N mn.

skitao ci, G mn. skitalaca
skitalaki

sjevernoazijski
Sjevernjaa (zvijezda)
sjevernjak V jd.
sj evernj akinj a

skakaica

skakaonica
skakati, skaem
skakavac,skakavca, Vjd. skakave; Skakavac
(selo kraj Karlovca)
skakavaki prema Skakavac
skakavev prema skakavac (zaal.)
skakutati, skakuem, skakuui
skandij (znak Sc)
skandij ski
Skandinavac, Skandinavca, V jd. Skandinave
Skandinavija
skandinavski; Skandinavski poluotok

skitalatvo G mn. skitalatava

skitati se, skiem se i skitam se
skititi, skitim, skien
skitniki

skitnitvo G mn. skitnitava

SKJ krat. za Savez komunista Jugoslavije
(pov.)
skladba G mn. skladaba, skladba i skladbi
skladini prema skladite
skladnoa

skladnost,

skladnou

iskladnosti

sklerotian, sklerotina
sklerotiar
sklerotiarka

DL jd.

sklerotiarki,

G mn.

sklerotiarki

sklerotik V jd. sklerotie, N mn. sklerotici

skliskost, skliskou i skliskosti
skliza i kliza

373

sklizak
slaica
----------------------------------------------

sladak

sklizak, skliska; komp. skliskiji

sklonost, sklonou i sklonosti

skriva

sladak, slatka; komp.

skrivaica

sladi

sklupati

skrivaki

skoac,skoca

skriveke

sladokusac, sladokusea, V jd. sladokue,

N mn. sladokusci, G mn. sladokusaca
sladostrastan, sladostrasna > (raz)bludan,
poudan
sladostrae > (raz)bludnost, pouda

skoimi
skoiti

Skoj i SKOJ krat. za Savez komunistike

omladine Jugoslavije, Skoj a, Skoj u, SKOJ-a,
SKOJ-u (pov.)
skojevac, skojevca, V jd. skojeve
skojevka DL jd. skojevki, G mn. skojevki
skojevski
skokomian, skokomina
skolastian
skolastiki

skolastinost
skonati
skonavati
skopati
skopavati

skorjeti se, skori se, skorio se, skorjela se,

skorjev(i) se
skoroj evi
skorotea

skotski prema skot

skovravati
skovriti

skraati

se (postati kratak)
skraati se (postati krai)
skraenica (skraena rije,

npr. auto <

automobil, drugo je kratica)

skraenje
skraivanje

skraivati, skraujem, skraujui

skradinski prema Skradin; Skradinski buk

(slap)
skradski prema Skrad
skratiti, skratim, skraen
skrb I jd. skrbi iskrblju
skrbniin prema skrbnica
skrbniki

skrbnik V jd. skrbnie, N mn. skrbnici

skrbnitvo G mn. skrbnitava
skretati, skreem, skreui
skretniar
skretniarev iskretniarov
skretniki

skrhati

374

slijepljenost
slavljeniin

slai

slavljeniki
slavodobie

slastiarnica

slavohlepan, slavohlepna
slavohleplje
slavohlepnost, slavohlepnou i slavohlepnosti
slavoljubivost, slavoljubivou i slavoljubivosti
Slavonac, Slavonca, V jd. Slavone, G mn.
Slavonaca
Slavone, Slavoneta, zb. Slavonad
Slavonija
slavonski; Slavonski Brod, Slavonski Koba,
Slavonski amac (zem.)
slavonskobrodski (u oprjeci
s bosanskobrodski, inae brodski)
slavospjev N mn. slavospjevi, G mn. slavospjeva
slavuj
slavujak, slavujka, V jd. slavuje, N mn.
slavuj ci, G mn. slavujaka
slavuj-grlo (pjes.)
sle (bot.)
slei se, slegnem se, slegni se, slegoh se, slee
se, slegao se, slegla se, slegnut, slegav(i) se
slediti, sledim, sleen
sledjeti se
sle N mn. sleevi

skvrati, skvrim

slatkoa

sleivati, sleujem, sleujui

skvriti

slatkohran

slegnue

sl. kratica za slino; i sl.

slatkojea

sletjeti, sletim, sletio, sletjela, sletjev(i)

sletski prema slet
slezena

i skriveki
skrojiti, skrojim
skrstiti, skrstim, skrten
skruivati, skruujem, skruujui

skrutiti, skrutim,

slaahan, slaahna

skruen

slaan

skrutnue

slaga

(tisk.) > slagar

(prid., slagai stroj)
slagati, slaem (rei la)
slagati, slaem (stavljati u red)

skuavati

slagai

skuenost, skuenou iskuenosti

skuiti, skuim, skuen

je skuiti)
skuiti (se),
skuhati

(stisnuti, drugo

skuen (stei kuu,

drugo je

skuiti)

slamnjaa
slanoa

skuplja

skupljaica
skupljaki

skupocjen
skupocjenost,

slamica

skupocjenou

i skupocjenosti

skupoa

slanost, slanou i slanosti

slanutak, slanntka, N mn. slanutci, G mn.
slanutaka
slast I jd. slasti i slau
slastan, slasna
slastiar

skupsti, skubem, skubao, skubla, skuben,

skubui

slastiarka

DLjd.
i slastiarki

skutje (skutovi)

slastiarna

skviati, skviim

slastiarki,

slabaak, slabaka

> sladokusac
slatkorek i slatkorjek

slabiak

slatkorjeiv

>

slabiak

slabi

slabiak, slabika, V jd. slabiku,

slabici, G mn. slabiaka

N mn.

G mn.

slatkorjeivost, slatkorjeivou
slatkorjeivosti

slastiarka

slian, slina

sliica

slaboboina

slatkorjek i slatkorek
slatkovodni
Slaven; juni Slaveni, sjeverni Slaveni (zem.);
Juni Slaveni (kao skupina naroda); Stari
Slaveni
slavenofopski
slavenstvo (osobina); Slavenstvo (svi Slaveni)
Slaveti (zem.)

slaboa

slavetiki

slabokrvnost, slabokrvnou i slabokrvnosti

slabost, slabou i slabosti
slaboumnik V jd. slaboumnie, N mn.
slaboumnici
slaboumnost, slaboumnou i slaboumnosti
slabovidnost, slabovidnou i slabovidnosti
slaica > goruica

slavian, slavina

slijegati, slijeem, slijei, slijeui

slijep
slijepac, slijepca, Vjd. slijepe

Slayiin prema

slijepev

slabikovi

slabiti, slabim, slabio, slabila, slabei (initi

slabim)
slabjeti, slabim, slabio, slabjela, slabei
(postajati slab)
slabljenje prema slabiti i slabjeti

Slavica
i slavinosti

slavinost, slavinou
slavi

slaviak, slavika,

slavistica
slavistiki

V jd.

slaviku,

N mn.

slavici

sliiti

slinost, slinou i slinosti

slijed N mn. sljedovi
slijedei (glag. pril., drugo je sljedei, slijedei
vuka, istjerao lisicu, ali: sljedei put)
slijediti
slijeenje

slijepiti, slijepim, slijepljen, slijepio, slijepila

(1. zalijepiti, 2. initi slijepim)
slijepjeti, slijepim, slijepio, slijepjela (postati
slijep)
slijepljenost, slijepljenou i slijepljenosti

375

slijepo

sljesti

---~---------------------------

slijepo
slijepost, slijepou i slijeposti > sljepoa
slijetanje
slijetati, slijeem, slijei, slije ui
slijev N mn. sljevovi
slijeva (pril.)
slijevati
slijevni

slubenik V jd.

slikari

sluine, sluineta,

slikariin

slistiti, slistim,

slien

slue, slueta, zb. sluad

slukinja
slukinjica
slutiti, slutim, sluen
sluznini prema sluznica

(sluine)

slubeniin
slubeniki

slubenie,

N mn. slubenici
zb. sluinad
slunost, slunou i slunosti (prav.)
slunjaa

slobodiica

slobodnjaki

slobodnjatvo
slobodoljubivost, slobodoljubivou i
slobodoljubivosti
slobodoumnost, slobodoumnou i
slobodoumnosti
sloboenje prema sloboditi
slobotina
slojevitost, slojevitou i slojevitosti
slomljenost, slomljenou i slomljenosti
sloni i sloni
slonovaa (slonova kost) > bjelokost
Slovaka; Slovaka Republika (drava)

sljedbenik V jd. sljedbenie, N mn. sljedbenici

sljedbenitvo
sljedbenost, sljedbenou i sljedbenosti
sljedei (prid., usp. slijedei)
sljeditelj
sljednik V jd. sljednie, N mn. sljednici
sljedovati> slijediti, pripadati, primiti
sljedstveno > prema tome, dosljedno
sljeme, sljemena; Sljeme (vrh Medvednice)
sljemeni
sljemenski

sljedbeniki

sljemenjaa

Slovak V jd. Slovae, N mn. Slovaci

Slovenac, Slovenca, V jd. Slovene

sljepaki

Slovenev

Slovenija; Republika Slovenija (drava)

Slovenka (ena iz Slovenije)
slovenski prema Slovenija, Slovenac i Slovenka
slovenstvo (osobina); Slovenstvo (svi Slovenci)
slovniar
slovniki

sluaj
sluajan, sluajna

sluajnost, sluajnou
sluiti

sljepilo
sljepljivati, sljepljujem,

slua

sljepoa

smaknue

smalaksalost, smalaksalosti i smalaksalou

sme (port.)
srne iti
smear
smeara

smee
smekast

>

smeast

sme
smeast

smeokos

smetati, smeem, smeui

smetati, smetam, smetajui

smica

smija
smijaica

sljepljujui

sljepoica> sljepooica

sluaica

sljepooica

slualac, sluaoca, V jd. sluao e, N mn.

sluaoci, G mn. slualaca
slualica

sljepooni

sljepoonjaa (sljepoona

sluaoev

sljeporoeni

sluaonica

sljesti, sljezem (pokr.) >

376

Smail-agin
Smail-aginica

smetenjakovi

sljepi

se
sluenje prema slutiti
sluh

sljez N mn. sljezovi

sljezovac, sljezovca
sljezovina
sljubiti se, sljubim se, sljubljen
sljubljivati, sljubljujem, sljubljujui
sljutiti, sljutim, sljuten
Sm znak za samarij
smai, smaknem, smakni, smakoh, smae,
smakao, smakla, smaknut, smakav(i)
Smail; Smail-aga; Smrt Smail-age engia

smetenjaki

sljepar
sljeparev isljeparov
sljeparija
sljepariti
sljeparov i sljeparev
sljeparstvo
sljepa (zoo l.)
sljepatvo
sljepica
sljepiin

i sluajnosti

smoi

Smailagi

sljedba G mn. sljedba i sljedbi

sljedbenica

slovaki

sljez

sljepoonica

kost)

sii

smijati se, smijem se, smij se, smijui se (usp.

smjeti)
smijeh N mn. smjehovi i smijesi
smijeniti, smijenim, smijenjen
smijesiti, smijesim, smijeen
smijeak, smijeka, N mn. smijeci, G mn.
smijeaka
smijean, smijena; kamp. smjeniji
smijeati, smijeam, smijean
smijeiti se, smijeei se
smijeno
smijenost, smijenou i smijenosti
smijuckati se
smiljeti, smilim, smilio, smiljela, smiljevi
(polako sii)
smion
smionost, smionou i smionosti

smisao, smisla, N mn. smislovi

smiljenost, smiljenou i smiljenosti
smjedbudem (zast., budem smio)
smjehurija
smjehurina
smjel, smjela
smjelost, smjelou i smjelosti
smjena G mn. smjena
smjenljiv
smjenjiv
smjenjivati, smjenjujem, smjenjujui
smjer
smjeran, smjerna
srnj eranj e
smjerati
smjeriti
smjernica
smjernost, smjernou i smjernosti
smjerokaz
smjesa G mn. smjesa
smjesta (pril., odmah; ali: s mjesta na kojem
stoji ...)
smjestite
smjestiti, smjestim, smjeten
smjeica
smjekati se
smjeljiv
smjeljivac, smjeljivca, V jd. smjeljive,
G mn. smjeljivaca
smjeljivica
smjeljivost, smjeljivou i smjeljivosti
smjetaj
smjetati
smjeti, smijem (drugo je smijem se), za
budunost i smjednem, smio, smjela,
smijui (drugo je smijui se)
smlaen prema smlaiti; drugo je smlaen
smlaiti, smlaim, smlaen
smlaen prema smlatiti; drugo je
smlatiti, smlatim, smlaen

smlaen

smljean, smljena

smijeti, smeljem, smelji, smijeh, smlio, smijela,

smijeven, smljev(i)
smoi um. od smotak
smoiti
smonica
smoi,

smognem, smogni, smogoh, smoe,

smogao, smogla, smogav(i)

377

smokovaa

smokovaa
smokvaa

smutiti, smutim, smuen

smutljivac, smutljivca, V jd.

smokviica

smutljivev

smotak; smotka, N mn. smotci, G mn. smotaka

smotka DL jd. smotki, smotci, G mn. smotaka
i smotki

smuvati se
Sn znak za kositar

smraiti, smraim

snai, snaem, snai, snaoh,

smraivati, smraujem, smraujui

snaav(i)
snaha DL jd. snahi i snasi
snahin
snahovati, snahujem, snahujui
snalaljivost, snalaljivou i snalaljivosti
snast, snau i snasti
snatrilac, snatri oca, V jd. snatrioe, N mn.
snatrioci, G mn. snatrilaca
snijeg V jd. snijee, N mn. snjegovi i (pjes.)

smrca i smrtca um. od smrt

smr N mn. smrevi> smreka
smra> smreka
smrak, smrka, N mn. smrkovi i
(gljiva)

smrci

smrev
smrevina
smri

se, smrknem se, smrkoh se, smre se

smrdac, smrdca, N mn. smrdci, G mn.
smrdaca
smrde (smrdljiv)
smrdjeti, smrdim, smrdio, smrdjela, smrdei
smrdljivac, smrdljivca, V jd. smrdljive
smrdljivev

smrdljiviin prema smrdljivica

smreka DL jd. smreki
smrekotoac, smrekotoca
smrekovaa
smri (smreka)
smrndati i smrnati (smrmljati)
smrt J jd. smrti i smru; istui
na smrt
smrtnik V jd. smrtnie, N mn. smrtnici
smrtnost, smrtnou i smrtnosti
smrtonosnost, smrtonosnou i smrtonosnosti
smrzao, smrzli, J jd. smfzli i smrlju
smrzao, smrzla, smrzli (prid.)
smrzlutak, smrzlutka, N mn. smrzlutci, G mn.
smrzlutaka
smuiti se
smuenost, smuenou i smuenosti
smuivati, smuuj em, smuujui
smukati
smu

N mn.

smuevi

smuevina
smuina

smuhati se > smuvati se

smunati

smuenost,

smutljive

i smuenosti

Snjeguljiin

sojenini

Snjeka DL Snjeki
snjeko (snjegovi); Snjeko (ime); Snjeko

soka

Bijeli

smutljiviin

snaao, snala,

sobariin

sobiaka

Soa

snoati

se
snohvatica
snopi

snova
snovaica
snovienje

snutak, snutka, N mn. snutci, G mn. snutaka

snudenost, snudenou i snudenosti
snjegobran .
snjegolom
snjegoloman, snjegolomna
snjegopadan, snjegopadna > snjegovit

somi

somlji prema som

sommelier (vinotoa, peharnik)
sonantni
sonetni
sonornost, sonornou isonornosti
Sopoanin N mn. Sopoani (ovjek iz Sopota)
sopranistica
soptati, sopem, sopui
SOS meunarodna krat. za pomo (engl. Save
Our Souls - Spasite nae due)
sotona (vrag), Sotona (ime)
sovjet (rus., vijee); Sovjeti (publ. za SSSR,
pov.)
sovjetski; Sovjetski Savez (publ. za SSSR, pov.)
spacij (razmak)
spacionirati (razmaknuti)
spaka DLjd. spaki, G mn. spaaka i spaki

sofistiki

Sofoklo
software, softver (napudbina)
soha DL jd. sohi
soj enica
sojeniar

snjegovit
Snjeguljica

solnjaa

sonost, sonou

Carigradu)
Sofijin prema Sofija (ime); Sofijin put
(u Zagrebu)
sofijski prema Sofija (grad)
sofistica
sofisterija

(sprava)

solistiki

soirnizacija

soivo> lea

i sonosti
soda; soda-voda, soda-vode; soda bikarbona,
sode bikarbone
Sofija (. ime, grad u Bugarskoj); Aja Sofija (u

snoljivost, snoljivou i snoljivosti

snova (pril., opet), usp. san

solfeirati

solfeggio i solfeo
solidarnost, solidarnou i solidarnosti
solistica

somina

G mn.

socijalizacija
socijalnost, socijalnou isocijalnosti
sociologija
socioloki

snimaki

soldaina

soldatski

soiti

sobici,

socijalistiki

snimaica

soldaija

soan, sona

N mn.
um. od sobica
socijalan, socijalna
socijaldemokrat
socijaldemokratski
socijalistica
sobiica

snima

soll jd. soli i solju

solo (glaz.); solo instrument, solo pjevanje

solomonski v. salomonski
solsticij
solucija
Solun (zem.)
solunac, solunca, V jd. solune (pov., borac na
solunskoj bojinici)
Solunjanin N mn. Solunjani (ovjek iz Soluna)
Solunjanka DLjd. Solunjanki, G mn.
Solunjanki
solventnost, solventnou i solventnosti
Somalija, Somaiska Demokratska Republika
(drava)
somalski prema Somalija

sobiak, sobika,

Sll1JeZl

> kuhar

sokai> uliica
sokoli

snjetljiv
snjetljivost, snjetljivou i snjetljivosti
snjean, snjena
Snjean; Gospa Snjena
Snjeana
snjeiinica (snjena voda); Snjeanica um.
od Snjeana
Snjeanin
snjenica (snjena voda)
Snjenik (planinski masiv); Veliki Snjenik
soareja

snijet Jjd. snijeti i snijeu

snijeti, snesem, snesi, snijeh i snesoh, snije
i snese, snio, snijela, snesen i snijet,
snijev(i)
snijevati > snivati, sanjati
snijeak, snijeka, N mn. snijeci, G mn.
snijeaka
snijean, snijena> snjean
snijeiti, snijei
snijenica> snjenica

snovaa

sp aka
-------

snjegovi
smuenou

smuenjaki

378

Snjeguljiin

Snjeguljica

sojeniarski

379

Spava

spremaica

Spava (zem.)
spahija (vlastelin, veleposjednik)
spahijski
spahiluk (vlastelinstvo)

se
spasilac, spasioca, V jd. spasioe, N mn.
spasioci, G mn. spasilaca
spanati

spasioev

spasitelj; Spasitelj (Isus)

spasiteljiin

spasiti, spasim, spaen

Spasovdan > Spasovo
spasti, spadnem (pasti, spasti s nogu)
spati, spim (obinije spavati)
spava

(ena koja spava, drugo je

spavaica)

spavaki
spavai

spremini
Spreva (rijeka, njem. Spree)

spoitnuti

sprijeenost, sprijeenou

spojiv
spojivost, spojivou i spojivosti
spojka DL jd. spojci, G mn. spojaka i spojki
spojni
spojnica
spojnik N mn. spojnici
spokojnost, spokojnou i spokojnosti
spol
spolni
spolnost, spolnou i spolnosti
spomen; spomen-dom, spomen-knjiga, spomenploa
sponica

spavaica

(prid.)

spavaica (koulja
spavaica)

za spavanje, drugo je

spavaiv

spavaivost, spavaivou

i spavaivosti

specifian, specifina
specifinost, specifinou

i specifinosti

specijalan, specijalna
specijalizacija
specijalizirati
specijalnost, specijalnou i specijalnosti
specijalistiki

spei, speem, speci, spekoh, spee,

spekla, speen, spekav(i)

spekao,

spektakl
spekulacija (fil., usp. pekulacija)
spekulativan, spekulativna
spiker
spikerica
spilja> pilja

sredovjeje

spoitavati

splitski; Splitsko-dalmatinska upanija

spaja

spremini

spomendan
spopasti, spopadnem
sporadian, sporadina (rijedak, mjestimian)
sporazumijevanje
sporazumijevati se
sporazumjeti se, sporazumijem se,
sporazumjeh se, sporazumij se, sporazumio,
sporazumjela, sporazumjev(i)
sport> port
sporta> porta
sportaica > portaica
sport-klub> portski klub
sportski> portski
spotai se, spotaknem, spotakni, spotakoh,
spotae, spotakao, spotakla, spotakav(i)
spoticaj
spoticati se, spotiem se, spotiui se
spraati

spratiti, spratim,

spraen

spravlja
spravljaica

srika

DL jd.

srici

i sriki, G mn.

srika

srdaan, srdana

i sprijeenosti

sprijeiti, sprijeim, sprijeen

sprijeda
sprijeka (pril., s druge strane)
sprint
sprinter
sprjeavati
sprovaati

sprovesti, sprovedem, sprovedi, sprovedoh,

sproveo, sprovela, sproveden, sprovedav(i)
i sprovev(i)
sprovodniki
spuiti

sprtiti, sprti m, spren

sprva (pril.)
Sr znak za stroncij
s. r. krat. za srednji rod
sraunanost, sraunanou israunanosti
sraunati, sraunarn, sraunan

srdanost, srdanou i srdanosti

srdace, srdaca i srdaceta
srdela (riba)
srdjela > srdela
srdba
Sr (zem.)
srenje prema srditi
srebreni
srebrn (i) (pjesn.)
srebro (znak Ag)
srebroljubac, srebroljupca, V jd. srebroljupe,
D mn. srebroljubaca
srea; Srea (poosobljeno)
sreka DL jd. sreki, G mn. sreaka i sreki
sreko; Sreko (ime)
srekovi (sretnik)
sreolovac, sreolovca, V jd. sreolove,
G mn. sreolovaca
sreom (pril.)

sraunavati

sreonosan, sreonosna

sraati

sred (prij.)
sredac, sredca
sredica
sredina
sredinji
sredinjica
sredite
srednjak V jd. srednjae
srednji; Srednji istok, drugo je srijedni
srednjo afriki; Srednjoafrika Republika
(drava)

se prema sroditi se

srame

srameljivac, srameljivca, V jd. srameljive

srameljivost, srameljivou i srameljivosti
sramoenje prema sramotiti
sramotiti, sramotim, sramoen
sramotniki

srasti, srastem, srasti, srastoh, srastao, srasla,

sraten, srastav(i)
sraivati, srauj em, sraujui
srazmjer> razmjer, omjer
Srbija (drava), Srbija i Crna Gora (pov.)
Srbijanac, Srbijanca, Vjd. Srbijane, G mn.
Srbijanaca (ovjek iz Srbije)
Srbijane, Srbijaneta; zb. Srbijanad

srednjoameriki

srednjoeuropski
srednjoistoni

srednj onj emaki

sprkati

Srbijanev

srednjoroni

spiritistiki

sprdac, sprdca, N mn. sprdci, G. mn. sprdaca

srednjokolac, srednjokolca, V jd.

spjev N mn. spjevovi

spjevati
spjevavati

sprdaina

Srbin, Srbina, N mn. Srbi

sr, sri (srika u drveta)
srak, srka, N mn. srci, G mn.
srk)

splaine

spletati, spleem, splei, spleui

spletka DL jd. spletki, G mn. spletaka i spletki
Splianin N mn. Spliani
Splianka DL jd. Splianki, G mn. Splianki
Split

380

srednjokole
sraka

(mali

sprema

srenjak

srednjokolka DL jd. srednjokolki, G mn.

srednjokolki
srednjokolski
srednjovjekovni
sredo- u sloenicama: sredozemni, sredonosni
sredovjean, sredovjena (koji je srednjih
godina)

spremaica

sretina

sredovjeje

Sprea

(rijeka)
spreki prema Sprea
sprei, spregnem, spregni, spregoh, spree,
spregao, spregla, spregnut, spregav(i)
sprega DL jd. sprezi
sprej Ijd. sprejom, N mn. sprejevi

sran, srana
sranica

sranik N

mn.

sranici

sranost, sranou

i sranosti

381

.1
:il
,1,1

ii
I
:1

i',;1"

.'

sredovjenost

stani.ie

sredovjenost, sredovjenou i sredovjenosti

sredovjekovni> srednjovjekovni
Sredozemac, Sredozemca, Vjd. Sredozeme
Sredozemka DLjd. Sredozemki, G mn.
Sredozemki
sredozemni; Sredozemno more
sredozemski > sredozemni
sredstvo
sreen prema srediti
sreenost, sreenou i sreenosti
sreiva
sreivaica
sreivaki
sreivanje

sreivati, sreujem, sreujui

sroit

stanini

sroiti, sroen

sroenost, sroenou

Stanislav
stanka DLjd. stanci, G mn. stanki
Stanka DL jd. Stanki (ime)
stankovaki (koji se odnosi na Stankovce)
stanodavac, stanodavca, V jd. stanodave,
G mn. stanodavaca

sroivati

stanodavev

sronost, sronou

sroditi,

sronosti

sroen, srodei

srodniki

srodstveni >

Srpe,

srodniki

i sroenosti
se, sroujui se
Srpeta, zb. Srpad, Srp adi
se,

sroujem

stanovniki

srpi

stanovnik V jd.

Srpkinja
srpski
Srpstvo (svi Srbi)
srpstvo (osobina)
srljen > strljen
sruiti (se)

stapica

staklopuha

Srijemev

staklopuhaki

sruivanje

sruivati

(se), sruujem (se), sruujui (se)

SSSR krat. za Savez Sovjetskih Socijalistikih
Republika (pov.)

Starevi

staklorezaki

but
SRNJ kratica za Savezna Republika Njemaka
sroan, srona

stanije

srem, sri, srui

zb.

srnad

srnda
srnei; srnei

382

starateljica

(prezime)

Vjd.
G mn. starevianaca
starevianka DL jd. starevianki, G mn.
stareviane,
starevianki

starevianski

stakleniki

stale > stale

stale, stalea
stali > stale
stambeni
stanariin prema stanarica
stanati (se)
staniica um. od stanica

N mn. stanovnici

starevianac, starevianca,

staklenka DL jd. staklenci, G mn. staklenki

stakliti se, staklei se

stakloreev

srne, srneta,

starateljiin prema

stai, staknem
stadij
stadion
stajai (npr. stajaa vojska)
stajaica (npr. voda)
stajalite
stajati, stojim, stojei
stakalce, stakalca istakalceta
staklariin prema staklarica

staklorezac, stakloresca, V jd.

G mn. staklorezaca

stanovnie,

staraoev

starev

srijemski
srije, srijea
srijeni
Srjemica

stanovnica

star kamp. stariji; Stari zavjet (knjiga)

staraac, staraca, G mn. staraaca
staraki; staraka mirovina
Stara Gradika (zem.)
staralac, staraoca, G mn. staralaca > staratelj,
skrbnik
staralaki > staratelj ski, skrbniki

stabljiica

Srijemica

Srjemiin

stanovniin prema

Srpi

Sremac i Srijemac (prezimena), v. Srijemac

sresti, sretnem, sretni, sretoh, sreo i srio srela
"
srev(i) i sretav(i)
sretalac, sretaoca, V jd. sretaoe, N mn.
sretaoci, G mn. sretalaca
sretan
sretati, sreem, srei, sreui
sretnica
sretnik V jd. sretnie, N mn. sretnici
srh N mn. srsi
SRH krat. za Socijalistika Republika Hrvatska
(pov.)
sricati, sriem, srii, sriui
srijed~ (sredica, sredina); dan u tjednu; ista
sflJeda (vjer.)
srijedni (koji se odnosi na srijedu), drugo
je srednji
.
srije, srijea (srednja duga u bave)
Srijem (zem.)
Srijemac, Srijemca, V jd. Srijeme (etn. i
prezime)

srkati,

statistiar

stanini

stakloree,

starina uv. od starac

starenje prema starjeti
stare
stariin prema starica
Starigrad (selo pod Velebitom)
stari grad (opi pojam); Stari grad (ime dijela
grada)
Stari Grad (grad na Hvaru)
starigradski prema Starigrad
Starigraanin mn. Starigraani (ovjek iz
Starigrada)
Starigraanka DL jd. Starigraanki, G mn.
Starigraanki (ena iz Starigrada)
Stari Slaveni
Stari svijet (zem., Europa, Azija, Afrika)
stari zavjet (razdoblje)
Stari zavjet (knjiga)
starjeina
starjeinica
starjeinski
starjeinstvo G mn. starjeinstava

starjeti, starim, stario, starjela, starei

(postajati star)
staro- u sloenicama: starocrkvenoslavenski,
starokatolik
staro drevan, starodrevna
starodrevnost, starodrevnou istarodrevnosti
starogradiki
starogradski prema Stari Grad
Starograanin mn. Starograani (ovjek iz
Staroga Grada)
Starograanka DLjd. Starograanki, G mn.
Starograanki (ena iz Staroga Grada)
starogrki

starohrvatski
starokatoliki; Starokatolika

staro katolik V jd.

starokatolici

crkva
N mn.

starokatolie,

staroklasini
starokranski

starolian, starolina
staronjemaki

starosjedilac, starosjedioca, V jd.

G mn. starosjedilaca

starosjedioe,

starosjedilaki
starosjedioev

staroslavenski prema Stari Slaveni

starost, starou i starosti; pod starost
starosvjetski prema Stari svijet
starovisokonjemaki
starovjean, starovjena

istarovjek
starovjekovni
starovjerac, starovjerca, V jd. starovjere,
G mn. starovjeraca
starovjeran, starovjerna
starovjerje
starovjerka DLjd. starovjerki, G mn.
starovjerki
starovjerski
starovjerstvo G mn. starovjerstava
starovremen
starovremenski
starovremean, starovremena
starozavjetni prema Stari zavjet; starozavjetne
knjige
startni; startni broj
statian, statina
statiki
statinost, statinou

i statinosti

statistiar

383

statistiarka

Stoanin

statistiarka DL jd. statistiarki,

statistiarki

G mn.

statistiki

statistkinja > statistica

statua, statue
status; status quo, G jd. statusa quo
statut
stavani i stavani (prema stavak)
steaj
steajni; steajni

postupak

steajnina

steevina
steak, steka,

N mn.

steci,

G mn.

steaka

stei, steem, steen

Steninjak,

(pov.)
stereoprijam
stereoprogram
stereoureaj

sterilizacijski
steza

stezljiv > steljiv

sticati, stiem prema stai (staknuti), v. stjecati
stii, stignem i stignuti
stidjeti se, stidim se, stiah se, stidio se, stidjela
se, stidei se
stidljiv
stidnini prema stidnica
stienje prema stidjeti se
stignuti, stignem i stii
stih mn. stihovi
stihija
stihijski
stihotvorac, stihotvorca, V jd. stihotvore,
G mn. stihotvoraca
stihotvorev

stihotvorstvo G mn. stihotvorstava

stijeg N mn. stjegovi i (pjes.) stijezi
stijena
stijenka DL jd. stijenci, G mn. stjenaka i
stijenki
stijenj
stijenjak, stijenjka, mn. stijenj ci prema stijenj;
drugo je stjenjak
stijenje zb. od stijena
stijenje zb. od stijenj
Stijepo i Stjepo hip. od Stjepan
stijesniti, stijenjen
stijenjenost, stijenjenou i stijenjenosti

384

Stoanka

straljivost

stilistiki

Stoanka

stipendija
stipendisti in

stoar

stiskaica

stoariti, stoarei

stiskati, stiem, stii, stiui istiskam,

stiskaj, stiskajui
stjecaj
stjecanje prema stjecati
stjecati, stjeem, stjeui prema stei; drugo je
sticati, stiem prema stai (staknuti)
stjecini
stjecite
stjegonosan, stjegonosna
stjegonoa
stjenica
stjeniarka DLjd. stjeniarki, G mn. stjeniarki

stoarski

stoarstvo

Stoanki

strahi

G mn.

stoarstava

Strahimir (ime); Silvije Strahimir Kranjevi

(hrv. pjesnik)
Strahinica i Strahinica (zern.)
Strahinja (ime)
strahoa (strahota)
strahopoitanje i strahopotovanje
strahota
strahotan, strahotna
strahotnost, strahotnou istrahotnosti
strahovati, strahujem, strahujui
strahovit
strahovitost, strahovitou i strahovitosti
strahovlada
strana; u stranu, na stranu

stoiki
stojeke i stojeki
stol; Stol sedmorice (pov.)
stolac, stolca, G mn. stolaca
Stolac G Stoca i Stolca (zern.)
stolaki prema Stolac
stoli um. od stolac; drugo je stoli
stolica; Sveta Stolica (Vatikan)
stoliica um. od stolica

stranaki
stranar

stolini

stranarenje

stoli

um. od stol; drugo je stoli

stolni; stolni tenis; Stolni Biograd (pov.)

stranarev istranarov

stolnotenisa

stranarka

stolnotenisaev

stranarov

stolnotenisaica

stranarski

stolnoteniski
stolnjak mn. stolnjaci
stoloravnatelj

stranarstvo

stoljetni
stopa; pratiti u stopu
sto posto (100 %)
stopostotni (100 %-tni)
stoput (pril.) i sto puta, v. 135.
stostruk
stoti (100.); stota obljetnica (100. obljetnica)
stotinarka i stotinjarka DL jd. stotinarci,
G mn. stotinarki

stlaiti

sto (broj 100); sto jedan i sto ijedan (101), sto

dvadesetjedan i sto dvadeset ijedan (121)
Stobi mn. m. r. (zern.) G Stoba, DL Stobima
Stoborac, Stoborca, Vjd. Stobore, G mn.
Stoboraca prema Stoborje
Stoborje (planina)
stoborski
Stoborka DLjd. Stoborki, G mn. Stoborki
prema Stoborje
Stobre (naselje)

stotinjaa

stotinjarka istotinarka
str. krat. za strana/stranica
straara
straiti

stradalac, stradaica i stradaoca, V jd.

,
i stradao e, G mn. stradalaca

stoan, stona

Stolac

stradalaki

stranariti, stranarei

DL jd. stranarki, G mn.

i stranarev

G mn.

stranarki

stranarstava

stranev

stoljee

stlaivati, stlaujem, stlaujui

stradalniki

stradalnik V jd. stradalnie, N mn. stradalnici

straga (pril.)
strah; Strah (poosobljeno)

stoni; stona hrana

stoga (pril. i vez.)
stogodinji (lOO-godinji)
stogodinjica (lOO-godinjica)
stoicizam, stoicizma

stjenovit
stjenovitost, stjenovitou istjenovitosti
stjenjak mn. stjenjaci (stijenje); Stjenjak
(planinski lanac u SAD)
Stjepan (ime)
Stjepin prema Stjepo
Stjepko
Stjepo i Stijepo hip. od Stjepan
Stjepoje (ime)
stjerati
stjerivati, stjerujem, stjerujui
stjenjavati, stjenjavajui istjenjivati
stjenjenje
stjenjivati, stjenjujem, stjenjujui i
stjenjavati
stjuard
stjuardesa

Stoani prema

G mn.

stolan

stjeniast

mn.

Stoanki,

stoarina

stjeniav

Stoanin

DL jd.

stradale

stran ica um. od strana

stranica um. od stranka
straniti se, stranei se
stranputica
stranputice (pril.)
stranputiiti, stranputiei

stranjski > stranski

strasnik
strast I jd. strau i strasti
strastan, strasna > strastven
strastven
straiti, straen, straei
straljiv
straljivac, straljivca, Vjd. straljive, G mn.
straljivaca
straljivev prema straljivac
straljivica
straljiviin prema straljivica
straljivost, straljivou i straljivosti

385

strategiar

stui

strategiar
strategiarev

stratini
stratite

sueniki

studenev

strjelite
strjelomet
strjelovit

i strategiarov

studenev

studeni, studenoga, studenomu (mjesec u

godini) (l. studenoga it. prvoga studenoga)

strjelja

studentiin

strjeljaica

subjektni
snbjel
snbjelast
subjelkast
suborac, suborca, V jd.

stremenjaa

strojniar

studentski
studij, studijem mn. studiji (prouavanje)
studija (znanstvena rasprava)
studije mn. . r. (studiranje na sveuilitu)
studio, studija, J jd. studijem (radna prostorija)
studijski prema studij
studjeti (studi vrijeme, studeno je), stuae,
studio, studjela, studei
stuenje prema studjeti

stremljenje (tenja)
strepjeti, strepim, strepljah, strepio, strepjela,

strojniki

stupani

suelice

strojopisa

stupast

sueliti

strojopisaev

stupi

sueljavanje isueljivanje

strojopisaica

stupina

strojovoa

stupi

stroncij (znak Sr)

stroncijski
strpjeti (se), strpim (se), strpio (se), strpjela (se)
strpljenje
strpljiv
stren
strljen
struak, struka, mn. struci, G mn. struaka
struan, struna; struni ispit

Stupnianiu

stravian, stravina
straare, straareta,

zb.

straarad

strjeljaki

straariti, straarei

strjeljanica

straarnica
strati

strjeljana
strjeljara
strjeljivo

stri,

strogoa

stranjonepani; stranjonepani

suglasnik

(se), strim (se)

strgnem
streha DL jd. strehi

strojarniki

strepei

strepnja
streica um. od streha
stric V jd. strie, mn. strievi
striak, strika, mn. strici
striev
strievi
strii
striina (bratueda)
strikovac, strikovca

strii, striem, strigu,

strigui, strien

(leptir)
strizijah (striah), strizi,

striga

strihnin
strijela
strijelac, strijelca, V jd.
strijelaca

strni
strnnost, strunou
strijele,

strijelev

strijeini
strijelnica
strijeljanje
strijeljati, strijeljajui
strije, strijea, strijeevi
strip-crte (stripni crte)
strizibuba
Strizivojna (selo)
strieno-koeno
strjelast
strjelica
strjeliast

strjelimice
strjelimian, strjelimina

strjelini

386

(strogost)

G mn.

i strunosti

V jd.

strnnjatvo

strunjae,

G mn.

mn.

strunjaci

strunjatava

struga
strugaica

strujati, strujim, strujei

strnjiti, strujim, strujei> strujati
strujomjer
strukovnjaki

strnnjaa
strnnjiar
Stubianac, Stubianca,

G mn.

Stubianaca

V jd.

Stubiane,

i Stubianin mn.

Stubiani

Stubianka

DL jd.

Stubianki,

G mn.

Stubianki
stnbiki; Stubike

toplice (toplice)
stui, stuem

Toplice (selo),

stubike

G mn. suboraca

Subotianin

N mn.

Subotiani

Subotianka DL jd. Subotianki,

Subotianki (ena iz Subotice)

G mn.

subotiki prema Subotica

subpapilaran, subpapilama
subpolaran, subpolarna
subraa

(pril.)
se, sueljen

sueljavati

(se),

sueljavajui

(se)

isueljivati

(se)
mn.

Stupniani (ovjek

iz

Stupnika)

suelje

sueljivanje

Stupnianka DLjd. Stupnianki,

Stupnianki

G mn.

stupniki prema Stupnik

stvar Jjd. stvarju i stvari
stvara
stvaraev
stvaraica
stvaraki

stvaralac, stvaraoca, V jd.

stvaralaca

strunjaki

strunjak

um. od stup i stupac

uv. od stup

subore,

suboraki

stvaraoe,

G mn.

i sueljavanje
(se), sueljujui (se) i sueljavati (se)
suev prema sudac
suovjek (blinji), mn. suljudi
Su.urac, Suurca (selo); Katel Suurac (selo)
Suuraj (selo)
suuraj ski prema Suuraj
Suuranin mn. Suurani (ovjek iz Suurca)
Suurka DL jd. Suurki, G mn. Suurki
suurski prema Suurac
sueljivati

suut

stvaralaki

suutan, suutna

stvaralatvo G mn. stvaralatava

stvaraoev prema stvaralac
stvarateljiin prema stvarateljica

sud N mn. sudovi; Vrhovni sud RH

sudac, sudca, V jd. sude, mn. sudci, G mn.
sudaca
sudaki; sudaki ispit
Sudan; Republika Sudan (drava)

stvarica

stvorenje
Stvoritelj (Bog)
suautor
suautorstvo
subesjednica

sudi
sudioniki

suditi, suah, suen, sudei

sudjelovanje
sudjelovati, sudjelujem, sudjelujui

subesjeduiin

sudniki

subesjedniki

subesjednik V jd.
_ subesjednici
subjekt
subjektivist

subesjednie,

mn.

sue

suenica

subjektivistiki

subjektivnost,

subjektivnou

sudski
sudstvo G mn. sudstava

sueniin

i subjektivnosti

sueniki

387

sunalite

suenje

suenje prema suditi

sueski; Sueski kanal
suglasan, suglasna
suglasiti se
suglaavajui

se i suglaivati se,

suglaujui

se
mn. sugraani
sugraanka DLjd. sugraanki, G mn.
sugraanin

sumagliast

sunan, sunana
sunani

(pun sunca, obasjan suncem)

(koji se odnosi na sunce); sunane
zrake

suh kamp. sui

sumnjiavac, sumnjiavca,
G mn. sumnjiavaca

suhaa

sumnjiavev

suhaak, suhaka

sumnjiavica

suhad, suhadi, ljd. suhadi

suhaja
suharak, suharka, N mn. suharci, G mn. suharaka
suhoa (suhost)
suhojedica
suhomesnat
suhonjav
suhonjavost, suhonjavou i suhonjavosti
suhoparan, suhoparna
Suhopolje (selo)
suhost, suhou isuhosti
suhotan, suhotna
suhotinja
Suhovare mn. . r. (selo)
suhozeman, suhozemna
suhozid
suhvica

sumnjiaviin

suigra

sumnjiavost, sumnjiavou

suhojedica
suka

suradniin

suoiti

suradniki

se, sunajui se
> sunan
Sunev prema Sunce
sunev

sunevi

Sundajski otoci
suneenje (obrezivanje)

i sumnjiavosti

(se)
suoclvanje > suoavanje
suoivati, suoujui > suoavati
suodgovoran,suodgovorna
suodgovornost, suodgovornou i
suodgovornosti

G mn.

sumnjivev

suosjeaj

sumnjivica i sumnjivka

suosjeajan, suosjeajna

sumnjiviin

suosjeajnost, suosjeajnou

sumnjivka DL jd. sumnjivki, G mn. sumnjivki i

sumnjivica
sumnjivost, sumnjivou i sumnjivosti
sumpor (znak S)

suosjeati, suosjeajui

sumporaa

sumraje

V jd.

sumranie,

susjediin

suparniki

N mn.

supatniin

prema supatnica

sumranost, sumranou isumranosti

supatniki

sunarodnjaki

supermoderan, supermoderna
superradikalan, superradikalna
superrevizija

sunarodnjae,

sukljuar
sukljuarev isukljuarov

sunasljedniin

S1tpertvrava

sukrivev

sunasljedniki

supkultura

sukrviast

suplemeniin

suloniki

sunasljednik V jd. sunasljednie, N mn.

sunasljednici
sunace, sunaca
sunce (sunana svjetlost)
Sunce (astr.); Kralj Sunce (pov., Luj XlV.)
suncobran
sunac (bot.)

Suljaga

sunalite

suem, sui, suui

sukrviav

Sulejman
suliar

suliast
suloniin prema

sulonica

N mn.

supersonian, supersonina (nadzvuan)

susjedniki

susjednitvo G mn. susjednitava

susjednost, susjednou isusjednosti
susjedov
susjedstvo G mn. susjedstava
susnjeica
susresti, susretnem
susret; u susret
susretati, susretam i susreem, susretajui i
susreui

prema suplemenica

suplemeniki

suposjedniki

suposjednik V jd. suposjednie, N mn.

suposjednici
supotpis
supro (zast.)
suproenje prema suprotiti se

388

suraivati, suraujem, suraujui

Surinam; Republika Surinam (drava)

surijeiti
surutka> sirutka
suseljanka DL jd. suseljanki, G mn. suseljanki
susjed G mn. susjeda
susjeda G mn. susjeda
susjedica
susjedin
susjedni

sup. krat. za superlativ

suparniin prema suparnica

sumraina

suraivanje

suosnivaev
suosnivaica

sumraan,sumrana

prema suradnica

suraivaki

suosniva

sunarodnjak V jd.
sunarodnjaci
sunasljednica

sukati,

i suosjeajnosti

suosjeanje

sumranici

suigraica

suputniki

suoenje

sunanici

sunati

sumnjiave,

sumnjive,

suoavati, suoavajui

mn.

sunanje

sumnjiiti, sumnjiei

sumnjiv
sumnjivac, sumnjivca, Vjd.
sumnjivaca

suoavanje

sunanik

sumnjienje

sumranik

suigraev

V jd.

suprotstaviti (se)
supsidijaran, supsidijarna
supskripcija
supstancija
supstandardan, supstandardna
supstantiv (imenica)
supstantivirati (poimeniiti)
supstitucija
supstituirati
supstrat
suptrahirati, suptrahirajui
suptropski
suputniin prema suputnica

sunanica

sumiljenik V jd. sumiljenie, N mn.

sumiljenici
sumjetanin mn. sumjetani
sumjetanka DL jd. sumjetanki, G mn.
sumjetanki
sumnja; bez sumnje
sumnjiav

sugraanki
sugraanski

suiav

sumahnit
sumea

suglasniki

suglaavati se,

sunan

sustavnost, sustavnou i sustavnosti

susteljiv
sustii, sustignem
Sustjepan (dio Dubrovnika)
Suaanin mn. Suaani prema Suak
Suaanka DLjd. Suaanki, G mn. Suaanki
suaki prema Suak
sui kamp. od suh
suiav prema suica (tuberkuloza)

389

suiavac

suiavac, suiavca,
suiavaca

svemoan

V jd.

suiave,

G mn.

svadljiviin prema

svadljivica

svemonost

svemonost, svemonou

svaa

svilan
i svemonosti

svemogu

suiavev

svaalica

suiavica isuiavka

Svemogui

svaaliin

suiaviin

svemogunost, svemogunou

svaati

suiavka DL jd. suiavki,

suiavica

G mn.

suiavki

suiavkin

suiavost, suiavou

i suiavosti

suionica
suionik
suti> pravi, istinski, ist
sutina > bivstvo, bit
sutjeska DL jd. sutjesci, G mn. sutjesaka i
sutjeski
Sutjeska (rijeka)
sutjeski (prid.)
Sutjeanin N mn. Sutjeani
Sutjeanka DL jd. Sutjeanki, G mn.
Sutjeanki

sutra; za sutra
sutradan (pril.)
suurednik V jd. suurednie, N mn. suurednici
suvjerica
suvlasniin prema suvlasnica

se, svaajui se
svagdanji i svagdanji
svagdje
svakakav, svakakva
svakiput i svaki put, v. 132.

svastii

svastika

svasti

svata, svaega
svatko, svakoga
svatovski
svatski > svatovski
Svazi, Svazija; Kraljevina Svazi (drava)
sveafriki
sveameriki
svean, sveana

sveanost, sveanou

suvraati, suvraajui

svear

suvremen
suvremenica

svearev

suvremeniin

svearov

suvremeniki

svearski

suvremenik V jd. suvremenie, N mn.

suvremenici
suvremenost, suvremenou i suvremenosti

sveera

suvrsniki

sveeniki

suznjaa

sveenik

suzvuan,suzvuna

sveenikov

suzvuje

sveenitvo

svaa
svain

svadba G mn. svadba, svadbi i svadaba

svadljiv
svadljivev prema svadljivac

390

mn.

sveanici

i sveanosti

i svearov

svearica

i svearev

i sveeri (pril.)
svetac
sveenica (ena sveenik)
sveev prema

V jd.

sveenie,

N mn.

sveenici

G mn. sveenitava
G mn. sveenstava
sveenje prema svetiti
sve(er) (zast.)
svehrvatski; l. svehrvatsko natjecanje invalida
svejednako (pril.)
svejedno (pril.)
svekolik
sveenstvo

svemo (svemonost)

svemoan, svemona

svezak
um. od svezak
svetenik (srp., pravoslavni sveenik)
Sveta braa (sv. iril i Metod)
svetac, svetca, N mn. svetci, G mn. svetaca
Svetac, Svetca (otok)
svetaac, svetaca, G mn. svetaaca
svetaki prema svetac
svetani prema svetak
Sveta Helena (otok, selo u Hrv.)
Sveta Jana (selo)
svetak, svetka, N mn. svetci, G mn. svetaka
Sveta Klara (selo)
Sveta Lucija (ime crkve u ast sv. Lucije;
drava)
Sveta Nedelja (kod Zagreba)
Sveta Nedilja (u Istri)
Sveta Nedjelja (na Hvaru)
Sveta Stolica (vatikanska drava)
Sveta tri kralja (vjer., blagdan)
Sveta zemlja (Palestina)
svetiin prema svetica
Sveti Filip i Jakov (selo)
Sveti Ivan Zelina (grad)
Sveti Juraj (selo)
Sveti'Kristofor i Nevis; Federacija Sveti
Kristofor i Nevis (drava)
Sveti Martin pod Okiem (selo)
svetinja prema svet; drugo je svjetina prema
svijet
Sveti Petar i Mikelon> Saint-Pierre-et-Miquelon (otoci)
Sveti Petar u Trnju (selo)
Sveti Rok (selo; ime crkve; ime blagdana, ali:
sveti Rok = svetac toga imena)
Sveti Toma i Principe; Demokratska Republika
Sveti Toma i Prinsipe (drava)
Sveti Vincent i Grenadini (drava)
svei

svanjujui

suvraanje

svaiji

sveani prema

svariva

sveanik N

sunjiar

sveopi

svanue

suvlasniki

sudrjeban; sudrjebna kobila

suivjeti se, suivim se

sveobuhvatan, sveobuhvatna

svakoasni

svastiin prema

svemogunosti

svakoj i > svaki

svanjivati, svanjuje,

(Bog)

Svetojurac, Svetojurea, V jd. Svetojure,

G mn. Svetojuraca prema Sveti Juraj
svetojurski prema Sveti Juraj
Sveto pismo (Biblija)
Svetoroanin prema Sveti Rok
svetost, svetou i svetosti; u tituliranju: Vaa
Svetosti, Njegova Svetost
Svetovit (mit.)
svetroje, svetroga, svetromu, svetrome
sveuilini
sveuilitarac, sveuilitarca, V jd.
sveuilitare, G mn. sveuilitaraca
sveuilite; Sveuilite u Zagrebu
sveudilj(no) (pri!.)
sveUkupan, sveukupna > ukupan, cjelokupan
Svevinji (Bog)
svezani (prema svezak) i sveani
svezak, sveska, N mn. svesci, G mn. svezaka
sveznajui

svenji
svii se i sviknuti se
svidjeti se, svidim se, svidjeh se, svidjev(i) se,
svidio se, svidjela se
svianje
sviati

se,

sviaj ui

se

svijea
Svijenica

svetogre

(blagdan)
mn. svijenjaci
svijest I jd. svijeu i svijesti
svijestiti (se), svijeah (se), svijeten, svijestei
se
svijeenje prema svijestiti (se)
svijet N mn. svjetovi; drugo je svjet (savjet)
svijetao, svijetla; kamp. svjetliji
svijetiti > svijetliti
svijetliti, svijetlei (part. prez.), svjetlei (prid.)
svijetlo crven i svjetlocrven (v. 127.)
svijetlo plav i svjetloplav (v. 127.)
svijetlo zelen i svjetlozelen (v. 127.)
svijetlo ut i svjetlout (v. 127.)
svijetljenje prema svijetliti i svijetljeti
svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor
svjetlosti)
svijetljeti se (biti svijetao)
svikati, sviem, sviui
sviknuti se i svii se

svetohranite
svetojanskiprema Sveta Jana (selo)

svilan, svilna

svetogrdniki

svijenjak N

svilaa

391

svinje

svojeglaviin

arafi

svojeruan

--------------------------------------------------~

svinje, svinjeta,

zb. svinjad
but
svirac, svirca, V jd. svire, G mn. sviraca
svinjei; svinjei

svira, sviraa
sviraev

sviraica
sviraki

svirati, sviram, svirajui

svirev prema svirac
svisoka (pril.)
Svi sveti (blagdan)
svitak, svitka, mn. svitci
svitati, svie, svi ui
svjear
svjearica
svjearnica

svj earev i svj earov

svjeica um. od svijea
svjenjak

svjeonoa
svjeonoin

svjedoanstvo

G mn.

svjedoanstava

svjedoenje

svjedoiti, svjedoei
svjedoki

svjetionik N mn. svjetionici

svjetlac, svjetlaca
svj etlarica
svjetlati se, svjetlajui se
svjetlei (prid., svjetlei natpis), svijetlei (part.
prez.)
svjetliji kamp. od svijetao
svjetlilo
svjetlina
svjetlo (svjetlost)
svjetlo- u nekim sloenicama prema svijetao:
svjetlomrcati
svjetlo- prema svijetao u sloenicama:
svjetlocrven, svjetlomodar, svjetlopav,
svjetlosiv, svjetlozelen ...
svjetloa > svjetlost
svjetloljubac, svjetloljupca, V jd. svjetloljupe,
G mn. svjetloljubaca
svjetlomjer
svjetlonosac, svjetlonosca, Vjd. svjetlonoe,
G mn. svjetlonosaca
svjetlonoa
svjetlosni; svjetlosna godina
svjetlost, svjetlou i svjetlosti
svjetlotisak, svjetlotiska
svjetlucati se, svjetlucam se, svjetlucajui se
svjetlucav
svjetnik V jd. svjetnie, N mn. svjetnici >
savjetnik
svjetovati, svjetujem, svjetujui
svjetovni
svjetovnost, svjetovnou i svjetovnosti

svjedodba G mn. svjedodaba, svjedodba i

svjedodbi
svjedok V jd. svjedoe, N mn. svjedoci
svjedokinja
svjedokinjin
svjedokov
svjesiti, svjeen
svjesno (pril.)
svjesnost, svjesnou i svjesnosti
svjestan, svjesna; kamp. svjesniji
svjeati
svjet> savjet (drugo je svijet)
svjetilo
svj etilj a

svlaionica

svjetiljica

svlaiti

svjetiljka DL jd. svjetiljci, G mn. svjetiljaka,

svjetiljka i svjetiljki
svjetina uv. od svijet
svjetionica
svjetioniar

svjetioniarev

i svjetioniarov
svjetioniarstvo G mn. svjetioniarstava
svjetioniki

392

svjetovnjaki

svjetovnjak V jd. svjetovnjae, N mn.

svjetovnjaci
svjetski prema svijet; svjetski rat
svje i sve izvedenice
svlaenje

svlaiona

>

svlaionica

svojeruan, svojeruna

> vlastoruan
svojevlastan, svojevlasna
svojevremen
svojevremenost, svojevremenou i
svojevremenosti
svojtljiv
svr. krat. za svreni glagol
svrabljiv
svrabljivev prema svrabljivac
svrabljiviin prema svrabljivica
svraak, svraka, N mn. svraci, G mn.

aka
akaki

aljivev

svrbei

aljivina

aljivdija (aljivac)
aljiviin prema aljivica

svri, svrgnem
svrdao, svrdla i svrdlo

ami

svrdli

amaki prema amac

svrdlo i svrdao

amarina

svrgnue

svrgnuti, svrgnem i svri

svrh (prij. i pri!.)
svrha DL jd. svrsi
svrhovit.,
svrhovitost, svrhovitou i svrhovitosti
svrhunaravan, svrhunaravna
svrhunaravnost, svrhunaravnou i
svrhunaravnosti
svrsishodan, svrsishodna > svrhovit
svruiti (se)
svuen

svui, svuem, svuen, svukav(i)

svud(a)
svugdje> svuda
SW meunarodna kratica za jugozapad (JZ)
SZ krat. za sjeverozapad

aina

svojbina
svojeglav (prid.)
svojeglavev prema svojeglavac
svojeglaviin prema svojeglavica

ajkaa

svraati, svraajui

svrbjeti, svrbim, svrbljah, svrbio, svrbjela,

aica

svoditi

ahovnica
ahovski

svraji

svraaka

svrai

svodniki
svoenje prema

ahistiin

akanje
akatati, akatam, akatajui
ala; od ale
alica (posudica)
alica (mala ala)
iiliica um. od alica
aljivac, aljivca, V jd. aljive, G mn. aljivaca

(se), svlaei (se)

svodniin prema svodnica

svojaiti, svojaei

ahistica

um. od aka
uv. od aka
ani prema aka
aurina uv. od aka
ah N mn. ahovi; ah-mat
ah (poglavar u nekim dravama)
ah (vrhovni poglavar)
ahirati

amanin N mn. amani (ovjek iz amca)

amanka DL jd. amanki, G mn. amanki
(ena iz amca)
amija
amijica um. od amija
ampanjac, ampanjca
ampinjon
ampion (prvak)
ansona
ansonijer
anuti, anem (apnuti)
apnuti, apnem
apta
aptaev
aptaica
aptaki
aptai

aptalac, aptaoca, V jd. aptaoe, G mn.

aptalaca
aptaliin prema aptalica
aptaoev prema aptalac
aptati, apem, api, apui
aputati, apuem, apui, apuui
arac, arca, N mn. arci, G mn. araca (aren
konj)
arac, arca (ime konju)
arafi i arafi um. od araf (viji)

393

arani

ezdesetgodinji

arani

um. od aran
arac (aren konj)
arev prema arac
arengrad (naselje)
areniti (initi arenim)
arenjeti, arenim, arenei (postajati aren)
arko (arena ivotinja)
arko (ime ivotinje)
arlah
arplaninac, arplaninca, Vjd. arplanine,
G mn. arplaninaca (pas)
arev prema

atori
atori

um. od ator

atrovaki

ekivati, ekujem, ekujui

epati, epam
eljati
etkati
i, ija

(rus. jelo)

vrsnue

vrsnuti
vrstiti

se, vrsnem se
se, vren

vrenje

vrivati, vrujem, vrujui

apiti
avet

(jilol.-pov.)
edro (otoi)
uuriti se
eer
eerana
eera
eeraica

eeraiin
eeriti, eerei
eerlema

(bombon)
bolest

eerni; eerna
eernica
eernjaa
ekati

se, ekajui se
efiin prema efica
egaenje

egaiti

se, egaei se
egri um. od egrt
egrina uv. od egrt
egrti um. od egrt
eh (poglavica)
eh N mn. ehovi (u ahu); ah-eh

394

eher (grad); eher Sarajevo, Novi eher

(!njesto u BiH)
eherezada
eik
ejh N mn. ejhovi > eik
ejtan (vrag)
ekspirovski prema Shakespeare
enluiti, enluei
epavev prema

epavac
epavica
epiriti se, epirei se
erbedija
eretski
eribrendi, eribrendija (vrst likera)
esnaest (16)
esnaesterac, esnaesterca, G mn. esnaesteraca
esnaesteraki prema esnaesterac
esnaestero
esnaestgodinji > esnaestogodinji
esnaesti (16.)
esnaestogodinji (16-godinji)
esnaesto rica
esteraki prema esterac
estero; u estero
estgodinji > estogodinji
estinanka DL jd. estinanki, G mn.
estinanki (prema estine)
epaviin prema

estolan

estogodinji (od est godina)

estogodinjica (esta godinjica)
estorica (mukarci)
eststo (600) (est stotina)
eststogodinji (600-godinji)
eststogodinjica (600-godinjica)
estotoje (sustav od est toaka u brajici, v.
brajica)
eirdija (klobuar)
eiri
eta
etaev
etaica

etalac, etaoca, V jd.

etaonica
etati, eem i etam,

etaoe,

G mn. etalaca

oke

ezdeseti
ezdeseti (60.)
ezdesetina (J 160)
ezdesetogodinjak
ezdesetogodinji (60-godinji)
ezdesetorica
ibenanin N mn. ibenani (ovjek iz
ibenika)
ibenanka DL jd. ibenanki, G mn.
ibenanki

ibenik V jd. ibenie (grad)

ibenski prema ibenik; ibensko-kninska
upanija
ibini prema ibica i ibice
ibinjak N mn. ibinjaci
iar (dobit)
iardija
iarenje
iariti, iarei

idski prema id; idski Banovci (selo)

ianin N mn. iani (ovjek iz ida)
ianka DLjd. ianki, G mn. ianki
ijaki prema ijak
ijak Vjd. ijae, N mn. ijaci (seljak iz okolice
Poege)
ikati, ikam, ikajui > ljuljati
ikati, iem, iui (o guski)
iktati, ikem, iki, ikui
iljati, iljem, iljui
ilji

ilje, iljei (zb.)

ipak, ipka, ljd. ipkom, G mn. ipaka, usp.
ipka
ipariin prema iparica
ipani
ipanica

ipica um. od ipka

ipka ljd. ipkom, G mn. ipki i ipaka, usp.
ipak
irina; u irinu
irok kamp. iri; iroki Brijeg (mjesto u BiH)
irokobrijeaninprema iroki Brijeg
irokotraan, irokotrana; irokotrana pruga
irokotranost, irokotranou i

~fotranosti
eui

i etajui

iti, ijem,

ijui

ivai (npr. ivaa igla)

izma i shizma > raskol
izmatiar i shizmatiar > raskolnik
izmatiarev/izmatiarov i shizmatiarevl
shizmatiarov
izofreniar

shizofreniar

izofreniarev/izofreniarov

izofreniki i shizofreniki
izofrenija i shizofrenija
izofrenik i shizofrenik
kakljivost, kakljivou i kakljivosti
kiljavev prema kiljavac
kiljaviin prema kiljavica
kljocati, kljocam, kljocajui
koanin N mn. koani > kot
koanka DLjd. koanki, G mn. koanki>
kotkinja
koda (automobil)
koda (ime)
koenje prema koditi
kolniki prema kolnik
koljica
kolji (otoi)

koljka DL jd. koljci, G mn. koljaka i koljki

kopev prema kopac
kotska DL jd. kotskoj
krev

krgutati, krguem, krgui, krguui

kriljevac, kriljevca, G mn. kriljevaca
kripati, kripam i kripljem, kripajui i
kripljui

kropa

krtac G jd. krtca, N mn. krtci

leska DL jd. leskoj (pov.) ilezija, leski
lezija (zem.) i leska
ljem mn. ljemovi > kaciga
ljiva
ljivovaa > ljivovica
ljuji, prid. od ljuka
ljunan
ljunara

mrkati,

mrem, mri, mrui

mrkavev prema

mrkavac
mrkavica

evari

iva

ezdeset (60)
ezdesetero
ezdesetgodinji > ezdesetogodinji

ivaev

okaki

ivaica prema iva

okadija
oke, oketa, zbir. okad

ivaki

i shizofreniarevl

shizofreniarov

mrkaviin prema

395

okenje

tuji

okenje

ubi

takav

okiica um. od okica

okiiu prema okica
oltanin
oltanka

tienica

ubi; Nikola ubi Zrinski, Nikole ubia

Zrinskoga
ubiev
ubievac, ubievca (zem., predio u ibeniku)
uenje prema utjeti, utnja

tieniin

u-mu

vrin

ovinistiin

tieniki

umurast

vrkati

ovinistiki

tienik

uur

vro

tetoinac, tetoinca,

okiti, okei

p. krat. za panjolski
pansko, panskoga (praljel u Zagrebu)
pa~jolac, panjolca, Vjd. panjole, G mn.
Spanjolaca (ovjek iz panjolske)
panjolka DL jd. panjolki, G mn. panjolki
(ena iz Spanjoiske)
pa~jolska DL jd. panjolskoj; Kraljevina
Spanjolska (drava)
panjolski
pekulacija u trgovini (i druge rijei)
pekulant, pekulanta, G mn. pekulanata
pekulantiin prema pekulantica
pekulantski
perploa (uprjeka)

pijun (uhoda)
pilja (peina)
port
port. kratica za portski
porta
portaica
portaiin

portski
ri Lanka; Demokratska Socijalistika
Republika ri Lanka (drava)
tap
tapi
tapiast

tavlja
tavljaev
teenje prema

tetiti

tedioniica
tedioniki

tedjeti, tedim, teah, tedei, tedio, tedjela,

teen

tedljivev prema

tedljivac
tedljiviin prema tedljivica
teenje prema tedjeti
tektati, tekem, teki, tekui
tetoina itetoinja

396

V jd.

tetoine,

G mn.

tetoinaca

tetoinstvo
tetoinja

G mn. tetoinstava
i tetoina

V jd. tienie, N mn.

tienje prema tititi

tienici

tihaa

tijenje prema titi > itanje

tilac, tilca i tioca, V jd. tile i tioe,
G mn. tilaca > itatelj
tipati, tipam itipijem, tipajui, tipljui
titak, titka, mn. titci, G mn. titaka
titi
titniki
titnjaa

to, ega
to; gdjeto, kadto, ali: kao to, nego to
toiji

togdje
togod (neto); to god (bilo to), v. 131.
tok. krat. za tokavski
tokad (katkad)
tokati, toem, toi, toui
tokavac, tokavca, Vjd. tokave, G mn.
tokavaca
to kavica i tokavtina
tokavka DL jd. tokavki, G mn. tokavki
tokavski
tokavtina itokavica
tokoji
to li
to mu drago
tono
to prije
tota, toega .. .
totko, tokoga .. .
tovalac, tovaoca, V jd. tovao e, G mn.
tovalaca > tovatelj
troja

trojiti, trojei (kopiti)

tropotati, tropoem, tropoi,
tuevina (meso tuke)
tuica um. od tuka
tuji prema tuka

tropoui

(hvala)
ugavev prema ugavac
ugaviin prema ugavica
ukunbaba
ukunbaka
ukundjed
umari in prema umarica
umarija
umee (selo kod Sl. Broda)
umeani (selo)
umee (selo kod Orahovice)
unica i unkica um. od unka
und; und-literatura
unjati se, unjam se, unjajui se
urii

vikati, vikam, vikajui

se,

vrkam

se,

vrkajui

se

T
t krat. za tona
t. krat. za toka
T oznaka za top, toranj, kulu u ahu; znak za
mjernu jedinicu tesla
Ta znak za tantal
tabliar
tablini

tabli

(kartaka igra)
tabu, tabua, N mn. tabui
tabu-tema
taka DL jd. taki, G mn. taaka (pritka)
take G taaka, mn. . r. (kolica s jednim
kotaem)

urina

tai,

urjai

uketati, uketam i ukeem, uketaj i

ukei, uketajui i ukeui
utei
uteke (pril.) i uteki
utjeti, utim, uah, utei, utio, utjela
utljiv
utljivac, utljivca, V jd. utljive, G mn.
utljivaca
utljivev
utljiviin prema

vicarkin
vicarska DLjd. vicarskoj; vicarska
Konfederacija (drava)
vicarski; vicarski sat

utljivica

varaki prema vara

vara (dio Karlovca)
varanin

vat~anka DLjd. varanki, G mn. varanki

vedska DL jd. vedskoj; Kraljevina vedska
(drava)
vedski
veanin N mn. veani i ved
veanka DLjd. veanki, G mn. veanki (i
vetkinja)
vicarac, vicarca, V jd. vicare, G mn.
vicaraca
vicarev

vicarka DLjd. vicarki, G mn. vicarki

taknem
tad i tada
tadanji i tadanji
tadanji i tadanji
tadanjica
tadbina
tadli (pril.)
tadiki

Tadik V jd. Tadie, N mn. Tadici

Tadikinja
Tadikistan (zem.); Republika Tadikistan
(drava)
Tahianin prema Tahiti
Tahianka DLjd. Tahianki, G mn. Tahianki
Tahiti, Tahitija (otok)
tahitski
tajanstven
tajanstvenost
tajiti, tajim, tajei
Tajland (zem.); Kraljevina Tajland (drava)
tajniin prema tajnica
tajniki

Tajvan (drava)
takati, taem, tai,
takav, takva

taui (razvlaiti

tijesto)

397

takmaev

tati

takmaev prema

takmac
(natjecatelj)
takmiarka DLjd. takmiarki, G mn.
takmiarki (natjecateljica)
takmiarski (natjecateljski)
takmienje (natjecanje, utakmica)
takmiiti se, takmiei se (natjecati se)
taknue prema taknuti
taknuti, taknem
takoer (pril.)
tako rei (pril.)
tako-tako
takozvani i tako zvani
taksi, taksija, N mn. taksiji
taksimetar, taksirnetra, G mn. taksimetara
takmiar

taksivoza

taksometar, taksometra, G mn. taksometara

taktian, taktina
taktiar
taktiki
taktinost

tal. krat. za talijanski

talac, taoca, V jd. taoe, G mn. talaca
talaki prema talac
talent
talij (znak Tl)
Talija (boica)
talijan (vrsta, oblik kruha)
Talijan mn. Talijani (pripadnik naroda)
Talijane, Talijaneta, zb. Talijanad
talijanenje

tamjan
tamno u dvolanim pridjevima kad se eli
istaknuti oba dijela: tamno crven, tamno
modar, tamno plav, tamno zelen ...
tamno- u sloenicama: tamnocrven,
tamnomodar, tamnoplav, tamnosiv,
tamnozelen ...
tamniar

tamniarka

DL jd.

tamniarki,

G mn.

tamniarki
tamniarkin
tamniarski
tamnini

tamniti, tamnim, tamnila, tamnio, tamnei

(initi to tamnim)
tamno crven i tamnocrven (v. 127.)
tamno plav i tamnoplav (v. 127.)
tamno zelen i tamnozelen (v. 127.)
tamno ut i tamnout (v. 127.)
tamnjenje prema tamniti i tamnjeti
tamnjeti, tamnim, tamDjah, tamnei, tamnio,
tamnjela (postajati taman)
tamo-amo (pril.)
tana

tanahan, tanahna
tanahnost
tanac, tanaca um. od tanac
tanati, tanei (tanjiti)
tanina

N mn.

tandrci,

G mn.

Talijani

tankoa

talijaniti, talijanei

tankontan, tankoutna

talioniar

tankovrh
tantal (znak Ta)
tantaini
tantijema
Tanzanija (zem.); Ujedinjena Republika
Tanzanija (drava)
tanjnr

talioniarstvo

G mn.

talioniarstava

talioniki

talite
talmudski
taljenje prema taliti
taljivost
tambura
tamburaiin prema tamburaica

398

tanjuraa

tanjuri

um. od tanjur
talac
taokinja (. prema m. talac)
taostvo G mn. taostava
tapiserija
tarnini prema tarnice
tati um. od tat
taoev prema

tekui

tavani

tekuina

tavanjaa

telac, telca, V jd. tele, N mn. telci i teoci,

G mn. telaca
Telaica (uvala na Dugome otoku)
teli um. od tele

tazbina
Tb znak za terbij
Tc znak za tehnecij
Te znak za telur
Tea, Teje, Tejon
teatar, teatra (kazalite)
teatralan
teaj

tandraka

(prezime; hip. i um. od Talijan)

> potalijanivati
Talijanka DLjd. Talijanki, G mn. Talijanki
Talijanov
talijanski
talijer> talir
talijin prema Talija
talij ski prema talij (kem.)

Tatre mn. . r. G Tatara i Tatri, DL] Tatrama

(zem.); Niske Tatre, Visoke Tatre

N mn.

(prid.)
(voda koja

tekuica

tee)

teleak, teleaka
telei

(prema tele);

telei

telefonistiin prema

odrezak
telefonistica

telegrafist
telegrafistiin

tecikua

tamniki

tandrak, tandrka,

termodinamiki

Tatre

teajevi

teevina

telepatija
telii mn. od tele
telur (znak Te)
telurni
telurij (znak Te)
telurij ski
temeljac, temeljca; kamen temeljac, G jd.
kamena temeljca
tempal, templa (hram)

tei

tempira

teina

tenisa

teajac, teajca,
teajka

DL jd.

V jd.

teaj e,

teajki,

G mn.

G mn.

teajaca

teajki

teajni
teajnica
tean, tena prema

tek (ukusan)

teenje prema tei

teevan, teevna

(tetkin sin)
(tetkina ki)
tenost (ukusnost hrane, pia)
tei, teem, teku, tecijah, teah,
teferi i teferi

tenisaica

tekui

tenisaki; tenisaka

rang-lista

tenoristiki

teferiiti, teferiei

teoforian, teoforina; teoforino

teferi

i teferi
teglei (prid.); teglea marva
tegle niki prema teglenica i teglenik

teokracija
teologija

teglja

teoretski
teorija
teorijski
tepavac, tepavca, V jd.

teoretiar

tegljenje prema tegliti

teh. krat. za tehniki
tehnecij (znak Tc)
tehnecij ski prema tehnecij (kem.)

tepave,

G mn. tepavaca

tepavev
tepaviin

tehniar
tehniarka

ime

DL jd.

tehniarki,

tehniarski
tehniki

tehnokracija
tehnokratski
tein (ajni sastojak)
teist
teistiki (prema teist)
tek (pri jelu); dobar tek
tekli i tekli
tekstni> tekstovni
tek to

G mn.

tehniarki

prema tepavica
tepih (sag)
terbij (znak Tb)
terbijski (prema terbij, kem.)
tercijar (gea l.)
tereenje prema teretiti
tereveniti, terevenei

Terezino Polje (selo)

teritorij
termian
termiki
terminost

termodinamiki

399

termodinamika
termodinamika DL jd. termodinamici
termoelektrana

tisuugodinji

tekoa

tijelce, tijeIca i tijelceta

tijelo N mn. tijela i tjelesa
Tijelovo (blagdan)
tijelovski; tijelovska procesija
tijenje prema titi, tijem (debljati)
tijesak, tijeska, N mn. tijesci i tijeskovi
tijesan, tijesna; kamp. tjenji i tjesniji
tijesno
tijesnjeti, tijenjah, tijesnei
tijesto
tijetiti, tijetim, tijetah, tijeten, tijetei
(drugo je titati)
tikati, tiem, tii, tiui (govoriti komu "ti")
tikvi arstvo

tetak V jd. tetku, N mn. tetci

tikviica

tisuugodinjica

tokalo

tetki

tikvi

tetrarh V jd. tetrare, N mn. tetrarsi, G mn.

tetrarha
tetrarhija
tetrijeb N mn. tetrijebi i tetrjebovi
tetrjebica

tim prije> to prije

tinejder
tinejderski
tintilini; Malik Tintilini (ime iz bajke)
tipian, tipina

tetrjebiin

tisuugodinjica (1000-godinjica)
titan (kem., znak Ti)
Titan (astr.)
titanski
tj. krat. za to jest
tj edan, tj edna
tjedni
tjednik N mn. tjednici
tjelesa mn. od tijelo
tjelesina uv. od tijelo
tjelesni; tjelesna bol
tjelesnik
tjelece, tjeleca i tjeleceta uv. od tijelo
tjelohranitelj (tjelesni, osobni uvar)
tjelovjeba
tjeme
tjemenac, tjemenca, Vjd. tjemene, G mn.
tjemenaca
tjemence um. od tjeme
tjemeni
tjemenica

tipinost

tjemenjaa

tetrjebi

tlaitelj ski

tipka

teae, teaeta

tlaiti, tlaim, tlaei

tipkaica

teaiti, teaei

tipkaki

teaki

tip kai (prid.)

tip-top
tisko krat. za tiskarski
Tisno, Tisnoga (zem.)
tisua (1000)
tisuarka DL jd. tisuarki
tisugodinji (1000-godinji)
tisugodinjica (1000-godinjica)
tisui (1000.)

tjemece um. odtjeme

t jena G mn. tjena (nar., opna ujajeta)
tjeralac, tjeraoca, V jd. tjeraoe, G mn. tjeralaca
tjeralica
tjeranje
tjerati, tjeram, tjerajui
tjeskoba
tjeskoban, tjeskobna

teroristiki

Tesalac, Tesalca, Vjd. Tesale, G mn. Tesalaca

Tesalija (pov.)
tesalski
tesla (mjerna jedinica, fiz.)
Tesla (prezime); Nikola Tesla
Tesli (zem.)
Tesliki

testija
testni> testovni
teati, teajui

teak, teka; kamp. tei

teak G teaka, Vjd. teae, mn. teaci
Th znak za torij
ti; na te, za te
Ti iz poasti u izravnome obraanju (i ti), v.
87.
Ti znak za titan
ticati, tiem, tiui
tigriin prema tigrica
tigri um. od tigar
tih kamp. tii
tihan, tihana
Tihana (ime)
Tihi ocean
tihoa

tihohoa

(onaj koji tiho hoda)

tihooceanski prema Tihi ocean
tihost
tihotan, tihotna
tijan poet. tihan
tijek
tijekom (pril.)

400

tjeskoa

tjesnaki
tjesnani

tisuina

(1/1000)
tisuinka DL jd., G mn.
tisniti (1000.)
tisuiti se, tisuei se

tjesnanik N

mn. tjesnanici
suglasnik)
tjesniji kamp. od tijesan

tisuinki

tisuljee
tisuljetni
tisuni
tisunica

tisunik

V jd. tisunie, N mn. tisunici

tisuostruk (1000-struk)
tisuu; tisuu osam stotina i peta (1805.);
devetsto sedamdeset prva (1971.)
tisuugodinji (lOOO-godinji)

tisuu

tkalev

tkaonica
tkaoniki

tkati, tkam, tkaju, tkajui

tko, koga
tko u sloenicama: gdjetko, totko
tko bilo, koga bilo
tkogod (netko), v. 131.
tko gOd (bilo tko), v. 131.
tko mu drago
Tl znak za talij
tlaenica
tlailac, tlaioca,

Vjd.

tlaio e,

G mn.

tlailaca

tlaitelj

tlaiteljev
tlaiteljica

tlani

tlakomjer
Tm (znak za tulij)
tmian, tmina

to; uz to; drugoje usto (v. 141.)

toaleta
tobdija (topnik)
tobolac, tobolca, G mn. tobolaca
tobolar

tjeskotan, tjeskotna
tjesnac

tisuica

tjenjak N mn. tjenjaci (tijesan stan)

tjenji kamp. od tijesan
tka > tkalac
tkalac, tkalca, V jd. tkale, G mn. tkalaca
tkalaki; tkalaki stan

(tjesnani

toboli um. od tobolac

to bolje
toboe (pril.)
toak, toka, N mn. tokovi>

krak

toan, tona
toenje

prema toiti
V jd.

tjesnoa

toilac, toioca,

tjesnogrudan, tjesnogrudna > uskogrudan

tjesnogrudnost > uskogrudnost
tjesten
tjestenica
tjestenina
tjeilac, tjeioca, V jd. tjeioe, G mn. tjeilaca
tjeitelj
tjeiteljica
tjeiti, tjeei

toilo
toiona

toio e,

G mn.

toilaca

> toionica

toionica
toitelj

toiteljica
toiti, toim, toei
tokaDLjd. toki,
toka

G mn. toaka
sa zarezom (;) (vrsta razgotka)

tokalo

401

tokara

traanje

tokara

Toplianin

tokast

Toplianka

tokati, tokajui
tokica

um. od toka

tono

toga Ljd. togi (plat)

Togo (zem.); Republika Togo (drava)
to gore
tokajac, tokajca (vino)
Tokelau, Tokelaua (zem.)
Tokijac, Tokijca, Vjd. Tokije, G mn. Tokijaca
(ovjek iz Tokija)
Tokijka DL Tokijki, G mn. Tokijki
tokijski
Tokio, Tokija, Tokijem

mn. Topliani (ovjek iz Toplica)

DL jd. Toplianki, G mn.

Toplianki
topliki

toplomjer
topljenica
topljenje prema topiti i topliti
topljiv
topniki
topnjaa

> topovnjaa

toponomastiki
topovnjaa

toksinost

to prije
topuski
Topusko, Topuskoga (zem.)
Topuanin mn. Topuani (ovjek iz
Topuskoga)
Topuanka DL jd. Topuanki, G mn.

toli > toliko

tolihni

torbiar

toksian
toksiki

Tomaevi; Stjepan Tomaevi (pov. osoba)

Tomislav (ime); kralj Tomislav; Trg kralja
Tomislava
Tomislava (ensko ime)
Tomislavgrad (zem.)
tomislavgradski
Tonica hip. od Tonka (Antica)
ton-film (jilm.) > tonski film
Tonga (zem.); Kraljevina Tonga (drava)
Toni G Tonija, I Tonijem hip. od Antun

Topuanki

torbiariti, torbiarei
torbiica

um. od tor
torij (znak Th)
torijski

tonika DLjd. tonici (glaz.)

Tonka DLjd. Tonki (ime)
ton-majstor> tonski majstor
tonzile mn. . r. (krajnici)
topao, topla
topi um. od top
topina uv. od top
topi um. od top
topionica > talionica

Tounjica (rjeica)

tovara

trati, trim, trei

traenje prema traiti

trka

traiti, traei; traiti

vrijeme

tradicija
tradicijski
tradicionalan, tradicionalna
trag; bez traga
tragetkinja

trkariti, trkarim, trkarei

trkati, trkajui

truljak, truljka, V jd. trulje,

G mn. truljaka

tragiarki,

G mn.

tragiarki

to vie
tovlja
tovljaica

topioniarski

tovljenje prema toviti

tra (ogovaranje)
traak, traka, N mn. traci, G mn. traaka
Traanin N mn. Traani (ovjek iz Trakije)
Traanka DL jd. Traanki, G mn. Traanki

triti

trajekt G mn. trajekata (vrsta broda)

Trakija (zem.)
Trakoan (zem.)
Trakoanin

treentist

trka

traginost

tragikomian, tragikomina

DL jd.

Trakoanki,

G mn.

treentistiki
treento

(tal., 14.

traljavac
traljavica

treak, treaka,
treakinja

travica

treeplasiran

travestija

treerazredni

N mn.

Travniani (ovjek

trea

Travnianki,

(razg.,

iz

trei

G mn.

uenik treega

razreda)

(port.)

(1/3)

treinka

DL jd.

treinki,

G mn.

treinki

treoreev prema treoredac

treoredac, treoredca,

N mn.

franjevakoga

treoreda
treoretkinja (lanicafranjevakoga treega

reda)
treokolac, treokolca,
G mn. treokolaca
treokolev
treokolka

trka,

N mn. trci, G mn. traka

V jd. traoe, G mn. tralaca

V jd. treorede,
G mn. treoredaca (lan
treega reda)

treoredci,

trbui

tralac, traoca,

treaci

(3.)

trbui

G jd.

N mn.

treekategornik

Travnik
Travnik VTravnie (zem.)
travnjakiprema travnjak
trbuh N mn. trbusi
trbuhozborac, trbuhozborca, V jd.
trbuhozbore, G mn. trbuhozboraca
trbuhozborstvo

trak

treae,

treebratued

treina

DL jd.

V jd.

(astr.)

transmisijski
transsibirski; transsibirska eljeznica
trapistiki prema trapist
tratinica (bot.)

Travnianin

stoljee)

treaiti, treaei

travniki prema

Tovarnik

truljci,

se, trei se
DL jd. trki, G mn. traka i trki (ptica)
Trebarjevo (zem.); Trebarjevo Desno;
Trebarjevo Lijevo
trebati
trebnik V jd. trebnie, N mn. trebnici (crkv.
pravosl.)

tragiki

travniast

tovarina

N mn.

trenje

DL jd.

Travnianki

tovari

(zool.)

trkaralo

tragiar

Travnianka

tovaraki

trki i traka

trkarati, trkarajui

tragian, tragina

tragiarka

DL trki, G mn.

trkalo

Travnika)

tovaraica

topioniar

402

tranje

tranice

traljaviin prema

totalitaristiki

traanje

tralo

trai

traljavev prema

torpednjaa

toniki

topioniki

tralica

traica

trakoanski

tonian, tonina

toplice mn. . r.; Krapinske Toplice (mjesto),

krapinske toplice (toplice), v. 81. i 88.
Toplice (selo kod Jastrebarskoga)

traati, traa, traajui

Trakoanki

tori

torpiljarka DL torpiljarci, G mn. torpiljarki

torzo, torza, N mn. torzi
Tosca G Tosce, DL Tosci, A Toscu, I Toscom
Toskin

topioniarstvo

tremolo

Trakoanka

torbiina

tovarniki prema

traati

DLjd.

V jd.

treokole,

treokolki,

G mn.

treokolki

tremolo N mn. tremoli (glaz.)

403

trenirka

trikrat

trenirka DL jd. trenirci, G mn. trenirki

(portska odjea; drugoje trenerka)
trenue
trenutanost

trenutak, trenutka, N mn. trenutci, G mn.

trenutaka
trepavian, trepavina

trepaviast
trepenje prema treptjeti
treperiti, treperim, treperei
trepetati, trepeem, trepei, trepeui
treptjeti, treptim, trepah, treptei, treptio,
treptjela

tresa
Tresi

(prezime); Ante Tresi Pavii (hrv.

knjievnik)
tresilac, tresioca, Vjd. tresioe, G mn. tresilaca
treska DL jd. tresci i treski, G mn. tresaka
treskaviki prema Treskavica (planina)
treskotine mn. . r.
treskovit
treslovina
tresti, tresem
treica um. od treska, drugo je trjeica
trenja (voka)
trenja (treenje, potres)
trenjevaa (rakija)
trenjevaki prema Trenjevka; Trenjevaki
trg (u Zagrebu)
Trenjevanin N mn. Trenjevani (ovjek s
Trenjevke)
Trenjevanka DL jd. Trenjevanki, G mn.
Trenjevanki (ena s Trenjevke)
trenjevina (drvo)
Trenjevka DL Trenjevci (dio Zagreba)
trg N mn. trgovi; Trg bana Josipa Jelaia,
Jelaiev trg, Mauraniev trg, Trg
hrvatskih velikana, Trg rtava faizma (u
Zagrebu); Trg (selo)
trg. krat. za trgovaki
trga
trgaica
trgaki

trgovaki
trgovev

404

Trgovianin

N mn.

Trgoviani

prema

Trgovie

trenutaan, trenutana

trgai (prid.)
trga ica (stroj)
trgalac, trgaoca, V jd.

trgovi

trgaoe,

G mn. trgalaca

trgoviki prema Trgovie

trgovite
Trgovie (zem.)
trh (breme)
trhonoa
tri, triju, trima (3)
triangulacijski
tricikl, tricikla (trokolica)
triarija
triav prema

trice

triavost

tridentski; Tridentski sabor

tridesetero
tridesetina (1/30)
tridesetijee

tridesetorica
trifolij (trolist)
triftong N mn. triftonzi (troglas)
trijalist
trijalistiki

trijalizam, trijalizma
trijas (geol.)
trijebiti, trijebim, trijebljah, trijebljen, trijebei
trijebljenje prema trijebiti
trijem N mn. trijemovi
trijemak, trijemka, N mn. trijemci, G mn.
trijernaka
trijem ni prema trijem
trijenale
trijenij
trijer
trijes N mn. trjesovi
trijesak, trijeska, N mn. trijesci i trjeskovi
trijeska DL jd. trijesci, G mn. trijesaka i trijeski
Trijeska DL jd. Trijeski (zem.)

trilijun

troa

trilijun
trinaest (13)
trinaesterac, trinaesterca
trinaesteraki

trinaestero
trinaestgodinji > trinaestogodinji
trinaestogodinji
trinaestorica
Trinidad i Tobago (zem.); Republika Trinidad i
Tobago (drava)
trio, trija, trijem, N mn. triji (glaz.)
trioda (tehn.)
triola (glaz.)
triptih N mn. triptisi, G mn. triptiha
triput, ali: tri puta, v. 132.
trista> tristo (300), ali: tri stotine
tristoti (300.)
trivijalan, trivijalna
trivijaika DL jd. trivijaici, G mn. trivijalki
(osnovna kola)
trivijalnost
trjebilica (sprava)
trjebitelj
trjebiteljev
trjebiteljica

trodijelan, trodijelna
trofej
trogoe, trogoeta, zb. trogoad (prema
trogodac)
troha DLjd. trohi (mrva, trun)
trohej (pjes.)
Troja (pov., zem.)
trojaiti, trojaim, trojaei

Trojanac, Trojanca, Vjd. Trojane, G mn.

Trojanaca (ovjek iz Troje)
Trojanka DLjd. Trojanki, G mn. Trojanki
trojanski; trojanski konj
troje, troj eta, zb. trojad
trojica

troje; u troje
trojedniki prema

Trojednica (pov.)

trojezini
trojezinost

trojica
trojka DLjd. trojci, G mn. trojki
Trojstvo (vjer.); Veliko Trojstvo (selo), Svetoj
Presveto Trojstvo (vjer., blagdan)
trokue

trjeznoa

trolejbus
trolejbusni; trolejbusna postaja
troljee G mn. troljea
troljetan, troljetna
troljetnica
trome (port.)

trjezven

tromea

trka

tromeni

trjebiteljiin

trjeica um. od trijeska (drugo je treica)

trjezniji (kamp. od trijezan); v. i 45.3.

tromjeseje

trkaki

trkai

(prid.;

trkai

trkati,

trem, tri, trui

konj)

trliati, trliajui

trlja

trnak, trnka, N mn. trnci prema trn

trni

trni

trijee

trnovaa

trijezan, trijezna; kamp. trjezniji

trijezniti se, trijeznim se, trijenjah se,
trijenjen, trijeznei se
trijeznost
trijumf
trijumfalan, trijumfalna
trijumfirati, trijumfiram, trijumfirajui
trijumvirat
trikrat (zast.) > triput

trnje zb. od trn; Trnje (dio Zagreba)

trobojnica (zastava)
trobrazdni (plug)
trocijevac, trocijevca
trocijevan, trocijevna
trocijevka DL jd. trocijevki, G mn. trocijevki i
trocjevaka
troetvrtinski; troetvrtinski takt (glaz.)
trolan

tromjeseni
tromjesenik N

mn. tromjesenici
mn. tromjesenjaci
tronedjeljni prema tri nedjelje (kao dana u
tjednu)
tronoke (pri!.)
tronue > ganue
tromjesenjak N

tropalani

tropjev
tropostotni (3%-tni)
tropotati, tropoem, trop oi, trop o ui
troskok N mn. troskoci
tro stih N mn. trostisi, G mn. tro stiha
trostruiti, trostruim, trostruei

trostruk
troa

405

troaki

tu lij

troaki

tulijski

ubitaan

trunjenje prema trunuti i trunjenje prema

trunuti
truo, trula
trup ake i trupaki (pril.)
trup ani k N mn. trupanici

tulijski

troilac, troioca, G mn. troilaca

troitelj
trotjedni prema tri tjedna, drugo je tronedjeljni
trotoar (plonik)

tumaiti, tumaei

tuilaki

trotoje

trusnjae

tumaraa

tuilatvo

trouglast

Tri

trozvuan, trozvuna

Tri

tunel; Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok,

Tunel Uka (ime tunelima)
Tunis (zem.); Republika Tunis (drava)
tuniski prema Tunis
Tunianin N mn. Tuniani (ovjek iz Tunisa)
TuniankaDLjd. Tunianki, G mn. Tunianki
tunjevina (meso od tune)
tupiti, tupim, tupio, tupila, tupei (initi tupim)
tupjeti, tupim, tupJjah, tupei, tupio, tupjela
(postajati tup)
tupljenje prema tupjeti i tupiti

(slov., zem.)
(hrv. selo)

trozvuje

tuca

trozvuk N mn. trozvuci

tucaki

troian, troina

tu, tua

Trpanj, Trpnja (zem.)

trpanjski prema Trpa~
trpeljiv> (u)strpljiv, snoljiv
trpjeti, trpim, trpljah, trpei, trpio, trpjela

tua

trpkoa

tuenik prema tui, tuem

Trpnjanin N mn. Trpnjani prema Trpanj (ovjek

iz Trpnja)
Trsaanin N mn. Trsaani (ovjek iz Trsata)
Trsaanka DL jd. Trsaanki, G mn. Trsaanki
Trsat, Trsata (zem.)
trsatski

tui, tuem,

> bronca
(grad)
tuak, tuka, N mn.
tuenac, tuenca,

trubljaev prema trublja

truiti

(baciti)
trudbeniki (pov.) > radniki,
trudnoa

prema truditi
truhnuti, truhnem > trunuti
trulo a
trulost
trun ica um. od trunka
truenje

406

djelatniki

tukui,

tucijah i tuah,

tuica
tuin
tuine,

G mn.

tuinaca

tupoa

DLjd.

tuinki,

G mn.

tuinki

tuinski

se, tuei se

tuozemac, tuozemca, V jd. tuozeme,

G mn. tuozemaca > inozemac
tuozemka

DL jd. tuozemki, G mn.

> inozemka
tuozemski > inozem ski, inozemni
tugaljiv > tuan
Tuhelj, Tuhlja (zem.)
tuheljskiprema Tuhelj; Tuheljske Toplice (selo);
tuheljske toplice (toplice)
Tuhljanin (ovjek iz Tuhlja)
Tuhljanka DL jd. Tuhljanki, G mn. Tuhljanki
(ena iz Tuhlja)
tuhnuti, tuhnem
tukac, tukca, V jd. tuke, G mn. tukaca
tuozemki

tukev

tulac, tulca
tulajica (cjevica)
tuli

tulij (znak Tm)

Turinov
turiti, turim, turei
turistiki

tuiniti, tuinei

tuiti

tuma

turinaka

Vjd.

tuinev
tuinka

tuljenje prema tuliti

tur. krat. za turski

Ture, Tureta, zb. Turad
Turin N mn. Turci
turinak, turinka, N mn. turinci, G mn.

tu

tuinac, tuinca,

prema truba

tuenaca

tudijer (pril., zast.) > tu, tuda

tuina

trublja

i tukovi

tuen

Trst (zem.)
trak N mn. traci prema trska
tran prema trska
trica um. od trska
Tranin N mn. Trani (ovjek iz Trsta)
Tranka DL jd. Tranki, G mn. Tranki
transki prema Trst; Transki zaljev
tre prema trst
Tre (selo)
trti, trem i tarem, trui i tarui, tro, tria, trt i
trven
trtini prema trtica; trtina kost
trtinjaa (trtina kost)
trubaev

G mn.

tuku; tuci,

trskovaa

truba

tuci

tuan, tuna

tulji

Turkmenistan (zem.); Republika Turkmenistan

(drava)
turneja
Turopoljac, Turopoljca, V jd. Turopolje,
G mn. Turopoljaca (ovjek iz Turopolja)
turopoljac, turopoljca (pasmina svinja iz
Turopolja)
Turopolje jd. s. r. (zem., predjel)
Turopoljka DLjd. Turopoljki, G mn. Turopoljki
turoJloljski; Turopoljski top (novela Augusta
Senoe)
turpijica um. od turpija
Turska DL jd. Turskoj (zem.); Republika Turska
(drava)
tust; Tusta glavica (brdace)
tue, tuea (port.)
Tukanac, Tukanca (predjel u Zagrebu)
tu kanaki prema Tukanac
tutanj; u tutanj
tutli

tutnjati, tutnjim, tutnjei

tutoriin prema tutorica
Tuvalu (zem., drava)

Tuzla (grad)
Tuzlak V jd. Tuzlae, N mn. Tuzlaci (ovjek iz
Tuzle)
tuilac, tuioea, V jd. tuioe, G mn. tuilaca

tuioev

tuitelj
tuljiv
tvist (vrsta plesa, engl. twist)
tvisteni i tvistni
tvistni prema tvist i tvisteni
tvorac, tvorca, Vjd. tvore, G mn. tvoraca
tvoraki

tvoratvo G mn. tvoratava prema tvorac

tvorev
tvori

i tvori um. od tvor

tvorniar

tvorniki; tvornika

tvrd kamp.

cijena

tvri

tvrdoa

tvrdolistan, tvrdolisna
tvrdoperka
tvrdostjen
tvra

Tvra

(dio Osijeka)
prema Tvra

Tvranin
tvrava

tvrenje prema tvrditi

tvrtka, tvrtke, DLjd. tvrtki, G mn. tvrtki i
tvrdaka
tzv. krat. za takozvani

u
U znak za uran
uariti (sloiti u arke)
uazbuiti (poredati po azbuci)
ubaaj
ubada

ubav
ubijeliti, ubijelim, ubijelio, ubijeljela, ubijeljen
ubilaki

ubiljeavati, ubiljeavajui
ubiljeiti
ubiljeivanje
ubiljeivati, ubiljeujem, ubiljeujui
ubira
ubitaan, ubitana

(tetan, kodljiv)

407

umalost

ubitano st

ubitanost

uahurenost

umati

ubjegnnti, ubjegnem i ubjei

ubjel, ubjela (alabastar)
ubjeite

uan, una

uo

uas

udbenik

umati

hip. od uitelj
uovjeiti se
utiv> uljudan

> vian

(pril.)

uaiti

uuvati

ublaiva

ueliti

ublijedjeti, ublijedim, ublijedio, ublijedjela,

ublijedjevi
ublizu (pril.)
ubojica
ubojiin prema ubojica

uen

uvrstiti, uvrstim, uvren

uenica

uvrenost

ueniin

uvrenje

ubojniki

uenikov

ubojnik V jd. ubojnie, N mn. ubojnici

ubojstvo G jd. ubojstva
ubosti, ubodem, uboden
uboniki prema ubonica i ubonik

uenost

ubrada

uenje

ubraivati, ubraujem, ubraujui

uesnik>

ubrazditi, ubraen
ubrojiti, ubrojim, ubroj, ubrojen
ubrojiv
ubrui um. od ubrus

uestalost

se

uvrivati, uvrujem, uvrujui

ueniki
uenik

Vjd.

uenie,

N mn.

ui, uem

uenici

udadba > udaja

udah N mn. udasi
udahnuti, udahnem
udahnjivati, udahnjujem, udahnjujui
udaja
udaljivati, udaljujem, udaljujui

uenjaki

uenjak

V jd. uenjae, N mn.

(znanstvenik)

uenjaci

udara

sudionik

udaraljka

uestao, uestala

udarniin prema

(prid.)

uestati, uestam

udarniki

uetveronoiti

udarnik V jd.

se

udarnica (pov.)

udarnie,

N mn. udarnici (pov.)

ubrza

uetverostruiti

udavaa

udavati, udajem, udajui

udavljeniki > utopljeniki

ubrziva

uetvoriti

ubrzo (pril.)
ubudue (pril.)
ucijediti, ucijedim, ucijeen
ucijelo (pril.)
ucijeniti, ucijenim, ucijenjen
ucijepiti, ucijepim, ucijepljen
ucjeenje prema ucijediti

uevan

ucjeivanje

uinilac

ucjeivati, ucjeujem, ucjeujui

> uen
uevnost > uenost

udjelba
udjelitelj
udjeliteljica
udjelni
udjelnica
udjelnik V jd. udjelnie, N mn. udjelnici
udjelnikov
udjelo tvoriti
udjeljivati, udjeljujem, udjeljujui
udjenuti, udjenem
udjesti, udjenem
udjeti, udjenem
udjevak, udjevka, N mn. udjevci, G mn.
udjevaka
udjeven
udno (prij.)
udomaiti (se), udomaim se, udomaen
udomaivati (se), udomaujem (se),
udomaujui (se)
udomljivati, udomljujem, udomljujui
udostojati (se) i udostojiti (se)
udovac Vjd. udove
udovaki prema udovac
udovev

udesetostruavati, udesetostruavajui

udoviica (udoviina ki)

uilini

udesetostruiti, udesetostruim

udovii (udoviin

uilite

udesno (pri!.)

uilo

udevetostruavati, udevetostruavajui

uin (in, uinak)

udevetostruiti, udevetostruim

uinak

udezba
G jd.

uinioca,

V jd.

uinioe,

G mn.

udiar
udiarski; udiarski

uinilaca

ucjena G mn. ucjena

uinitelj

udiarstvo

ucjenjiva

uiniteljica

udiast

ucjenjivaki

uiniti, uinim, uinjen

udiica

ucjenjivanje
ucjenjivati, ucjenjujem, ucjenjujui
ucjepkati
ucjepljenje prema ucijepiti
ucjepljivati, ucjepljujem, ucjepljujui
uckati> huckati
ucvatjeti
ucvjetavati, ucvjetavajui

uionica

sin)
udovica
udoviki prema udovica
udovitvo
udovoljavati, udovoljavajui
udovoljiti (koga ili to)
udubak, udupka, N mn. udupci, G mn. udubaka
udubiti (se), udubljen
udubljivati se, udubljujem se, udubljujui se
udugo (pril.)
udupsti, udubem, udubao, udubla
udoviin prema

pribor

uiteljica

um. od udica
um. od ud
udijeliti, udijelim, udijeljen
udijevati, udijevam, udijevajui
udilj
udio, udjela i udjel

uiteljiin

udioniar

udvaraki

udioniarka

udvoriki

uiti, uim, uen, uei

udioniki

udvostruenost

uaaviti, uaavim, uaavio, uaavila,

uaavljen (uiniti aavim)

Uka

udvostruenje

uaavjeti, uaavim, uaavio, uaavjela

(postati aav)

ulaniti, ulanim, ulanjen

uahuriti

umalost

udionitvo
uditi, udei
udjel, udjela i udio
udjelak, udjelka, N mn. udjelci, G mn. udjelaka
udjelati

408

se, uahurim se, uahuren

udi

uitelj
uiteljev
uiteljevati, uiteljujem, uiteljujui

uiteljski; uiteljski

DL

Uki

zbor

(gora u Istri); Tunel Uka (ime

tunelu)
ulanjivati, ulanjujem, ulanjujui

udvadesetostruiti, udvadesetostruim
udvaja
udvara
udvaraica

udvostruiti, udvostruim, udvostruen

udvostruivati, udvpstruujem, udvostruujui

udbeniki

udbenik N mn. udbenici

409

uenje

u hJjebljivati

ukraavati

uho

-----------------------------------------------------------~-------

uenje prema uditi

ufanje prema ufati se
ufati se
ugaiti se, ugaio se

ugnjetavaki

ugnjeivati (se), ugnjeujem

ugnjeujui (se)

(se),

ugnjiljeti, ugnjilim, ugnjilio, ugnjiljela,

ugnjiljevi

ugaa
ugaaica

ugodniki

ugaaki

ugodnik Vjd.

ugodnie;

Boji ugodnik

uho, uha, N mn. . r. ui

od uhoditi
uholaa
uholjez
uhrpati (skupiti u hrpe)

uklijetenost
uklijetiti, uklijetim, uklijeten

uhvaen

ukljetenje prema uklijetiti

iJ.kljeva G mn. ilkljeva (zaal.)

uhoenje

ugoavati, ugoavam

uhvatak, uhvatka, N mn. uhvatci

uhvatiti, uhvaen
uimati, uimam, uimajui od svr. ujmiti
uistinu (pril.)
uistovjetiti, uistovjeen
ujac, ujca, V jd. uje, G mn. ujaca> ujak
ujak V jd. ujae, N mn. ujaci

ugoen prema

ugaati, ugaam, ugaajui

ugoaj

Uganda (zem.); Republika Uganda (drava)

uganue prema uganuti
ugao, ugla, N mn. uglovi
ugaoni; ugaoni kamen
ugarak
ugari um. od ugarak
ugarina uv. od ugarak
Ugarska DL Ugarskoj (pov.)
ugasiv i ugaljiv

ugorijevanje
ugorijevati, ugorijevajui
ugorjeti se, ugorim se
ugostiteljiin prema ugostiteljica

ukliniti
uklupati

se

ukljeivati, ukljeujem, ukljeujui

ukljuiti, ukljuim, ukljuen

ukljuiv

ukljuivanje
ukljuivati, ukljuujem, ukljuujui
ukljuivo

(pril.)

ukljuivost

ujamiti

ukljunik

ugoenje

ujev

ukljuno

ugoivanje

ujevi

ukoenost

ugoivati, ugoujem, ugoujui

ujevina

ukoenje

uginue

ugovara

ujina

uglaanost

ugovaraki

uglaati, uglaam, uglaan

Ugrii

uglaenost

ugrijati, ugrijem, ugrij

ugrijavati, ugrijavajui
Ugrin N mn. Ugri, G mn. Ugara
ugruak, ugruka, N mn. ugruci, G mn.
ugruaka
ugruvati se, ugruvam se
uh (uzvik)

ujedanput (pril.)
ujedati, ujedam, ujedajui
ujedinjavati, ujedinjavajui i ujedinjivati
Ujedinjeni Arapski Emirati (drava)
Ujedinjeni narodi, kratica UN (umjesto
Organizacija ujedinjenih naroda, kratica
OUN)
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske (drava)
ujedinjenje
ujedinjivati, ujedinjujem, ujedinjujui i
uj edinj avati
ujedljiv

uglaivati, uglaujem, uglaujui

uglaviiti

se
uglavljivati
uglavnom (pril.)

ugleda

uglednik V jd. uglednie

uglibljivati se
uglobljivati
Ugljan (zem.)
ugljen G mn. ugljena
ugljeni um. odugijen
ugljevlje
ugljiak, ugljika, N mn. ugljici, G mn.
ugljiaka

ugljini prema

ugljik;

ugljini

dioksid

ugostiti

uhaati

uhapsiti, uhapen > uhititi, zatvoriti

uhapenica > uhienica, zatvorenica
uhapeniki prema uhapenik
uhapenik V jd. uhapenie > uhienik,
zatvorenik

ukoiti

ujednaavanje

ujednaavati

>

izjeduaavati

ukoljeniti
ukonaenje
ukonaiti
ukonaivanje

ukonaivati, ukonaujem, ukonaujui

ukonati
ukopati
ukopavanje

ukopavati, ukopavam, ukopavajui

ukopniki

ukopnjeti, ukopnim
ukorak (pril.)
ukoravati, ukoravajui
ukoriavati, ukoriavam, ukoriavajui

uhien

izjednaenje

ujednaiti

> izjednaiti
ujedno (pril.)

prema uhititi

ujednolienost

uhienik

ujednoliiti, ujednolien

uhienje

ujednoliivati, ujednoliujem, ujednoliujui

ugnue

ujednostruen

ugnjesti, ugnjetem

uhidbeni; uhidbeni nalog

uhititi (uhvatiti)
uhitnica (uhidbeni nalog)

ugnjeta

uhlaivati, uhlaujem, uhlaujui

ukamaenje prema

ugnjetaica

uhljebiti, uhljebljen
uhljeblje
uhljebljenje
uhljebljivati, uhljebljujem,

ukamaivati, ukamaujem, ukamaujui

410

ukoliko (pril.)

ukoriavanje

>

uhieniki prema uhienik

ugnjetavaica

ukoen

ukolaiti

ujednaenje

ugljikovodik;
kiselina
ugnijezditi (se), ugnijezdim (se), ugnijeen

ugnjetava

ukljunici

uhat

ugljikovodini prema

ugnjetaki

(se), ukoim (se),

N mn.

ujednaenost> izjednaenost

uhienica

ugnjeiti

ukljunie,

uharaiti

ugljik (znak C)
ugljikovodina

V jd.

V jd.

uhienie

(prid.)

ujednostruiti
ukamaen

ukinue
ukiva
uhljebljujui

ukivati,

ukivajui

ukamatiti

ukoriiti, ukoriim, ukorien

ukorijeniti, ukorijenim, ukorijenjen

ukorijenjenost
ukorijepiti se
ukoriti
ukorjenjivanje
ukorjenjivati, ukorjenjujem, ukorjenjujui
ukoso (pril.)
ukovriti, ukovrim, ukovren

Ukrajina (zem. i drava)

Ukrajinac Vjd. Ukraj ine
Ukrajinka
ukraavati, ukraavajui

411

ukraiva

uljiti

ukraiva

ukraivati, ukraujem,
ukratko (pril.)
ukrhati, ukrham
ukrijepiti, ukrijepijen
ukrivo (pril.)
ukrjepljenje
ukrjepljivati

ukraujui

ukroavati, ukroavam, ukroavajui

ukroen prema

ukrotiti

ukroenje
ukroivanje
ukroivati, ukroujem
ukrotilaki
ukrivanje

ukrivati, ukrujem, ukrujui

ukruen
ukruenost
ukruenje prema

ukrutiti

ulinjaa

uljuivanje

umjetnikov
umjetnina
umjetnitvo
umjetnost

ulinjak

Vjd. ulinjae
ulijegati, ulijeem, ulijeui
ulijeniti se, ulijenim se, ulijenjen
ulijenjenost
ulijepiti, ulijepim, ulijepIjen
ulijetanje
ulijetati, ulijeem, ulijeui
ulijevanje
ulijevati, ulijevan, ulijevajui
ulijevo (pril.)
ulisiiti se (postati kao lisica)
ulite
uliti, ulij em
uliziin prema ulizica

uljuivati, uljuujem, uljuujui

umlaiti, umlaim, umlaen;

um. krat. za umanjenica

umai, umaknem
umah (pri!.)
umahati, umaem
umalo (pril.)
umastiti, umastim, umaen
umaivati, umauj em, umaujui

umlaen prema

umeta

umnogostruavati, umnogostruavam,

uliziki

umijesiti, umijesim, umijeen

umijeati, umijeam, umijean; drugo je
umjean

ulietina

uljudba G mn. uljudaba i uljudbi

uliica

uljuen

uv. od ulica
um. od ulica
ulini prema ulica; ulini

svirai

ultrakratki

ukruivanje

unakrst

uljudba

uljuenost

umetak N mn. umetci

umetati, umeem, umei, umeui
umetnuti, umetnem, umetnut
umetnue prema umetnuti
umijee

drugo je umlaen
umlatiti; drugo je umlaen

prema umlaiti
umlijeiti, umlijeim, umlijeen
umijeivati, umIjeujem, umIjeujui
umnaa

umnik V jd. umnie

umnogo (pril.)
umnogostruavajui
umnogostruiti, umnogostruim
umnogostruivati, umnogostruujem,
umnogostruujui i umnogostruavati
umnoa

umnoak V jd.

umnoe,

N mn. umnoci

umnoava

umnoavati, umnoavam, umnoavajui

ukruivati, ukruujem, ukruujui

ultraljubiast; ultraljubiaste

ukrupno (pril.)

ultramarin

uminue

umnoiva

ukuanin

ultrasonian, ultrasonina

umirovljeniki

umnoivati, umnoujem, umnoujui

umobolnik Vjd. umobolnie

zrake

ukuanka

> nadzvuan
ultravioletan, ultravioletna

ukuiti

ultrazvuan, ultrazvuna

(se)

ukunica

ultrazvuk

ukuhati

uluenje

ulaga

uluiti, uluim

ulagaev

uluivati, uluujem, uluujui

ulagaica

uletjeti, uletim, uletio, uletjela, uletjevi

ulica; Ulica kralja Zvonimira, Ulica kneza
Mislava, Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica,
Branimirova ulica, Zvonimirova ulica

uludo (pril.)
uljani; uljano sjeme
ulje
uljeni; uljena boja
uljenica
uljenjivati se, uljenjujem se, uljenjujui se
uljepak, uljepka, G mn. uljepaka
uljepljivati, uljepljujem, uljepljujui
uljepanost
uljepati (se)
uljepavanje
uljepavati (se), uljepavajui (se)
uljeura
uljetiti
uljetnica
uljev

uliar

uljevaa

uliarka

uljez G mn. uljeza

uljiti, uljim, uljei (zainjati uljem)

ulagaki
ulagiva
ulagivaki
ulaken prema

ulaktiti

ulanati, ulanam
ulaniti, ulanim, ulanen
lHei

se, ulegnem se prema lei

lHei se, uleknem se
ulegnue

ulegnuti se, ulegnem se prema lei

uleknue

uliarkin

412

umirui (prid.)
umiti, umijem, umiven (prati)
umivati, umivam, umivajui
umj. krat. za umjesto
umjera
umjeravati, umjeravajui > ublaavati
umjeren
umjerenost
umjerenjak V jd. umjerenjae
umjeriti, umjeren
umjesnost
umjestan, umjesna
umjestiti, umjestim, umjeten
umjesto (prij.); umjesto ega
umjean> vjet, okretan
umjeivati, umjeujem, umjeujui
umjenost > vjetina, umijee
umjetati, umjetam, umjetajui
umjetvo > umijee, vjetina
umjetan, umjetna
umjeti, umijem, umijui, umio, umjela; drugo
je umiti, umijem
umjetnica
umjetniki

umjetnik Vjd.

umjetnie

umoiti, umoim, umoen

umoljati

se, umoljan
se
umraivati se, umraujem se, umraujui se
umre (smrt)
umrijeti, umrem, umrijeh, umrvi i umrijevi,
umro, umrla
umrtvljavati, umrtvljavajui
umrtvljivati, umrtvljujem, umrtvljujuiprema
umrtviti

umraiti

umuati, umuim

umukavati, umukavajui
umui,

umuknem

umukati prema mukati

umuknue

UN, UN-a krat. za Ujedinjeni narodi

Una, Una (selo)
unaimati, unaimajui > unajmljivati
unajmiti, unajmljen
unajmljivati, unajmljujem, unajmljujui
unakaraen prema unakaraditi
unakaraivati, unakaraujem, unakaraujui

unakri (pril.)
unakrst (pril.)

413

unaokolo

uostalom

urazumljivati

upada

unaokolo (pril.)
unapredak (pri!.)
unapreenje prema unaprijediti

unovavati, unovavam, unovavajui

upada

uprei,

unoviti, unovim, unovivi

upalja

uprepaivati

unovivati, unovujem, unovujui

upaljiva

unapreiva

unaprijed (pri!.)
unaprijediti, unaprijedim, unaprijeen
(promaknuti)

Unra, Uure, DL Uuri i UNRA, UNRE (engl.

kratica)
unuad, unuadi, Jjd. unuadi
unue, unueta, zb. unuad

unaprjeivati, unaprjeujem, unaprjeujui

unuetov

unaati

unuica

upao, upala
upaoiti prema palac, paoci
upei, upeem, upekoh, upekao, upeci, upekao,
upekla, upeen
upjevati se (pjesmom ui)
upjevavati se, upjevavam se, upjevavajui se
uplaen prema uplatiti

unato

(prij. s dativom);
unatrag (pri!.)

unato

tomu

unui

unazad (pril.)
unazaen prema unazaditi

unuk V jd. unue, J jd. unukom, N mn. unuci

unuka DLjd. unuci,Ijd. unukom
unutar i unutra (u sloenicama)
unutarnji; Ministarstvo unutarnjih poslova

unazaivanje

unutarnjopolitiki

unazaivati, unazaujem, unazaujui

unutarstranaki

uncijala (pismo)
uncijalan prema uncijala
una (mjera)

unutra i unutar (u sloenicama)

unutranjost

unekati

unaviljiti

uplaivanje

upregnem
se, uprepaujem se,
uprepaujui se
uprepatavati se, uprepatavajui se
uprijeiti, uprijeim

uprijeko (pril.)
uprijeti, uprem, upro, uprla, uprijevi i uprvi
upriliiti > prirediti
uprjeivati, uprjeujui

upropanj (pril.)
upropaten prema upropastiti

uplaivati, uplaujem, uplaen, uplaujui

upropaivati, upropaujem, upropaujui

uplaivati, uplaujem, uplaujui

upropatavati, upropatavajui
upropaten

upletati, upleem, upleui, upleten

upletnjak V jd. upletnjae
uplijeniti
uplitati > upletati

uprta

uprtaa

uprtiti,

upren

upljakati

uprtnjaa

upljesniviti se, upljesnivim se

upola (pril.)

upuen

uobiajenost

unekoliko (pri!.)
Unesko, Uneska, DL Unesku i UNESCO,
UNESCO-a, UNESCO-u (engl. kratica)
Uneskov
unesreen prema unesretiti

uobiajiti

upoprijeiti

uobliavati, uobliavajui

upuenje

upoprijeko (pri!.)

uoblien prema uobliiti

upoprjeivati, upoprjeujem, upoprjeujui

upuiva

uoblienost

unesreenica

uobliiti, uobliim, uoblien, uobliivi

uporaba
uporabiti
uporabljiv
uporabljivost
uposlenje
uposlenost
upotreba
upotrebljavanje
upotrebljavati, upotrebljavam, upotrebljavajui
upotrebljiv
upotrebljivanje
upotrebljivati, upotrebljujem, upotrebljujui
upotrebljivost
upotrebni
upotrijebiti, upotrijebim, upotrijebljen
uprav (pril.)

unesreenik

V jd.

unesreenie

uobiajen

(se), uobiajim (se), uobiajen

uoblienje
uobliivati, uobliujem, uobliujui

unesreiti, unesreim, unesreen

uoavanje

unesreivanje

uoavati, uoavam, uoavajui

unesreivati, unesreuj em, unesreujui

uoenje

unesti > unijeti

Unicef, Unicefa i UNICEF, UNICEF-a (engl.
kratica)
unii, uniem > ui
unijaenje prema unijatiti
unijat (grkokatolik)
unijatiti, unijaah, unijaen, unijatei
unijeti, unesem, unijeh, unese, unio, unijela,
unesavi, unesen (unijet)
unionist

uoi

uokolo (prij. i pril.)

uokrug (pril. i prij.)

uopeno

upravlja

unionistiki

uopenost

upravljaica

unitaristiki

uopenje

upravljaki

univerzitet (sveuilite)
unoati se, unoa se
unositi

uopiti, uopim, uopen

upravnica (upraviteljica, ravnateljica)

upravniin prema upravnica

uopivati, uopuj em, uopujui

upravniki

unovaiti, unovaim, unovaen

uortaiti

unovaivanje

uosmostruiti

upravo (pril.)
upren prema uprtiti

unovaivati, unovaujem, unovaujui

uostalom (pril.)

uprivati, uprujem, uprujui

414

(prij. s genitivom);

uoi

Velike Gospe

uoiti
uoljiv
uoljivost

uopavanje

uopavati, uopavam, uopavajui

uope

(pril.)
(pril.)

uopivanje

se,

uortaim

se (udruiti se)

upuenost

upuivaica
upuivaki
upuivanje

upuivati, upuujem, upuujui

uputniki
uraunati, uraunam

uraunavanje
uraunavati, uraunavajui

urauniti, uraunim, uraunjen

uraunljiv
uraunljivost

uradak G jd. uratka, N mn. uradci, G mn.

uradaka
uran (kem. znak U)
Uran (gr. bog; planet)
uranski prema uran
Uranov prema Uran
uraivanje

uraivati, uraujem, uraujui

urazumiti, urazumim, urazumio, urazumila

(uiniti razumnim)
urazumjeti se, urazumim se, urazumio se,
urazumjela se, urazumjevi se (postati
razuman)
urazumljivati, urazumljujem, urazumljujui
(prema urazumiti i urazumjeti se)

415

urbauistiin

usjeka

urbanistiin
urbanistiki; urbanistiki

plan

urbanizacija
urei, ureem iureknem, urekoh, urekavi
urediti, ureen
urednie Vjd. odurednik
uredniin prema urednica
uredniki

urednitvo
uredski; uredski pribor
ureaj

usahnue prema usahnuti

usahnuti, usahnem, usahao, usahla i usahnuo,
usahnula
usavjetovati se, usavjetujem se

useka

ureiva

ureivaica
ureivaki
ureivanje

ureivati, ureujem, ureujui

urijediti, urijedim, urijeen (uiniti rijetkim)

urijetko (pril.)
urjeati (postati rjei)
urlik N mn. urlici
urlikati, urliem, urlii, urliui
uroavanje
uroavati, uroavam, uroavajui
uroiti, uroim

uroki
uroljiv

usekati se, useem se, usekui se

useknuti (se), useknem (se) (ubrisati); drugo je
usjeknuti
ushiavati (se), ushiujem (se), ushiavajui (se)
(oduevljavati se)
ushien (oduevljen)
ushienost

ushienje

(oduevljenje)
ushiivati (se), ushiujem (se), ushiujui (se)
ushit
ushitati (se)
ushititi (se), ushien
ushtjeti, ushtjednem i ushtijem
usidjelica
usidjeliin

uronica

usidjeliki

uroniki

V jd.

usidjelitvo
usijecanje
usijecati, usijecam, usijecajui

uronie

uroenica
uroeniin

usisa

uroeniki

V jd.

uroenie,

N mn.

urokljiv
urologija
uroloki
urotniin prema

urotnica

urotniki
urotnie

V jd. od urotnik
urtikarija
uruenje

uruiti, uruim
uruivanje
uruivati, uruujem, uruujui
uruljiv

urudba G mn. urudaba

416

usaivati, usaujem, usaujui

usedmostruiti

ureenje

uroenik

usaivanje

usebiiti

ureenost

uronik

urudbeni; urudbeni zapisnik

Urugvaj (zem.); Istona Republika Urugvaj
(drava)
USA krat. za United States of America, usp.
SAD (krat. za Sjedinjene Amerike Drave)

uroenici

usisava i usisiva
usitno (pril.)
usitnjavati, usitnjavajui
usjecati, usjecam, usjecajui (prema usjei;
drugo je usijecati)
usjei, usijeem, usijeci, usjekao, usjekla,
usjeen

usjed, usjeda
usjedati
usjedba G mn. usjedaba (usjev)
usjediti
usjedjeti se, usjedim se, usjedio se, usjedjela se
usjednuti, usjednem
usjek N mn. usjeci, G mn. usjeka
usjeka DLjd. usjeci

usjeka

usplamtjeti

usjeka

usmjera

usjeklina
usjeknuti, usjeknem (npr. oganj) > ukresati;
drugo je useknuti
usjelina
usjemeniti se
usjemenjivanje
usjemenjivati, usjemenjujem, usjemenjujui
usjesti, usjedem (usjednem)
usjetiti se
usjev G mn. usjeva
usjevan, usjevna
uskipjeti, uskipim, uskipio, uskipjela
uskiptjeti, uskiptim
uski. krat. za usklinik; krat. za usklik, gram.
usklaen

usmjerava

usmjeravanje
usmjeravati, usmjeravam, usmjeravajui
usmjerenost
usmjerenje
usmjeriti, usmjerim
usmjeriva

usmjerivanje
usmjerivati, usmjerujem, usmjerujui
usmraivati, usmraujem, usmraujui
usmren prema
usmrenje

usmrtiti
(prema usmrtiti)

usmrivanje
usmrivati, usmrujem, usmrujui

usmrdjeti (se), usmrdim (se), usmrdio (se),

usmrdjela (se), usmren
usmren (prema usmrdjeti)

usklaenost
usklaivanje

usklaivati, usklaujem, usklaujui

usmrivanje

usklinik

usmrivati, usmrujem, usmrujui

N mn.

usklinici

(!)

uskoiti, uskoim
uskoki; Uskoka

gora (zem.)

usmrtiti, usmren
usna, usne, G mn. usana

uskokinja

usnaa

uskonica

usni prema usta

uskoa

usniica

uskogrudan
uskok N mn. uskoci
uskoro (pril.)

usniina prema usnica

usnijetiti se, usnijeen prema snijet

uskotraan; uskotrana

usnjaa

pruga

usp. krat. za usporedi

uskovriti, uskovrim

uspavljiva

uskraen

uspavljivaica

uskraivanje

uspavljivaki

uskraivati, uskraujem, uskraujui

uskrs (povratak u ivot)

Uskrs (vjer., blagdan)
uskrsni; Uskrsni ponedjeljak (blagdan)

uspavijivati, uspavljujem, uspavljujui

uspavljujui (prid.)
uspijevanje
uspijevati, uspijevam, uspijevajui

uskrsnue

uspinjaa

uskravati,

uskravajui

uskrnjaa

uskrnji
Uskrnji otoci (zem.)
uslaivati, uslaujem, uslaujui

uslijed i usljed> poradi, s, zbog

uslijediti, uslijedim
usljed i usljed> poradi, s, zbog

uspjeh N mn. uspjesi, G mn. uspjeha

uspjean, uspjena
uspjeno
uspjenost
uspjeti, uspijem, uspjeh, uspio, uspjela, uspjevi
uspjevati se prema pjevati
usplahiriti (se)
usplahnuti se, usplahnem se (postati plah)

usljeivati, usljeujem, usljeujui

usplamivati, usplamujem, usplamujui

usmjeliti se
usmjeljivati se, usmjeljujem se, usmjeljujui se

usplamtjelost
usplamtjeti, usplamtim, usplamtio, usplamtjela

417

uuvati

uspo ra

(se

ue

utoite

uspora

ustostruiti, ustostruim, ustostruen

ue

utemeljivaki

usporedan,usporedna
usporedo (pril.) > usporedno

ustostruivati, ustostruujem, ustostruujui

uuliti

utenzilije mn. . r.
uticati, utiem (prema utai i utaknuti),
utaknula, utaknuo; drugo je utjecati prema

se
ueeriti (se), ueerim (se)

usreitelj

ustrajati, ustrajem, ustrajui

ustrati se, ustrim se
ustravati se, ustravajui se
ustrebati, ustrebam
ustrebljivati, ustrebljujem, ustrebljujui
ustreptalost
ustreptati, ustrepem, ustrepi
ustrijebiti, ustrijebim, ustrijebIjen
ustrijeliti, ustrijelim, ustrijeljen
ustriak, ustrika, ustrici, ustriaka
ustrjel
ustrjelni
ustrjeljenica

usreiteljica

ustrjeljeniin

uteivati, uteujem, uteujui

usreiti, usreim, usreen

ustrjeljenik V jd. ustrjeljenie, N mn.

ustrj elj enici
ustrjeljenko
ustrjeljivati, ustrjeljujem, ustrjeljujui prema
ustrijeliti
ustrpjeti se, ustrpim se
ustrpljiv> strpljiv

utipi

um. od ntipak
uutjeti, uutim, uutjeh, uutio, uutjela,
uutjevi, uuen
utai, utaknem
utaj iva

ustruavanje

ustruavati

utajivati, utajujem, utajujui

utaknuti, utaknem

usuivati

utamanjiva

usporeen
usporeenje
usporeivanje

usporeivati, usporeujem, usporeujui

usporiva

uspravno (pril.)
usprkos (prij. s dat.); usprkos svemu
usput (pril.); drugo je uz put
usre

usreavati, usreavam, usreavajui

usreenost

usreivanje

usreivati, usreujem, usreujui

usred (prij.)
usrednjak
usredotoenost
usredotoenje

usredotoiti, usredotoim, usredotoen

(skupiti)

usredotoivanje

usredotoivati, usredotoujem, usredotoujui

usta (mn. s. r.) G usta

ustai, ustaknem
ustalac, ustaoca, V jd.

uesterostruiti, uesterostruim,
uesterostruivi

utei

uestostruiti, uestostruim, uestostruivi

utinica

uetati

utihnuti, utihnem, utihao, utihla i utihnuo,

utihnula, utihnuvi

uiariti, uiarim

uiroko (pril.)
uljiv
utap (pun mjesec)
utedjeti, utedim, utedio, utedjela,
utedjevi, uteen

utamanjivaica

utamanjivaki

utamanjivati, utamanjujem, utamanjujui

utamnienica

ustanak G jd. ustanka, V jd. ustane, N mn.

ustanci, G mn. ustanaka; Dan ustanka (pov.)

usvajaica

utamnieniki

usvajaki

ustaniki

usvijestiti se, usvijestim se, usvijeten i

utamnienik V jd. utamnienie,

utamnienici

ustoliivanje
ustoliivati, ustoliujem, ustoliujui

uupati

ustopce i ustopice (pril.)

uuvan

ustostruavati, ustostruavajui

uuvati

ustavnost prema ustavni

ustegnue prema ustegnuti
ustiti
ustjeniiti se
usto (pril.); drugo je uz to (v. 141.)
ustoboenje
ustoboiti

se, ustoboim se, ustoboen

ustolienje
ustoliiti, ustoliim, ustolien

(se),

N mn.

uuvam

utjerivaki

utemeljivaica

utoite

utanaenje

utanaiti
utanaivanje prema utanaivati

utanaivati, utanaujem, utanaujui

(uglavljivati, ugovarati)
utananost
utanati, utanam

utanavati, utanavajui

utaiv
utei, uteem i uteknem, utekla, utekao
uteg N mn. utezi

418

utjerivaica

utemeljiva

utamniiti, utamniim, utamnien

(se)

utjecaj
utjecajan, utjecajna
utjecanje
utjecati, utjeem, utjecala, utjecao prema utei;
drugo je uticati prema utai, utaknuti
utjecite
utjeha DLjd. utjehi, G mn. utjeha
utjelovitelj
utjeloviteljev
utjeloviti, utjelovim, utjelovljen
utjelovljenje
utjelovljivanje
utjelovljivati, utjelovljujem, utjelovljujui
utjerati
utjeriva; utjeriva poreza

utjerivanje
utjerivati, utjerujem, utjerujui
utjerivost
utjean, utjena
utjeitelj
Utjeitelj (Duh Sveti)
utjeiteljev
utjeiteljica
utjeiteljski
utjeiti, utjeim
utjeljiv
utjeno (pril.)
utkati, utkam
uto (pril., tada; ali: u to doba i sl.)

utamnienje

usvijetliti, usvijetlim, usvijetljen

usvijetljeti se, usvijetlio se, usvijetljela
se (postati svijetao)
usvjestan, usvjesna
usvjeivati se, usvjeujem se, usvjeujui se
usvjetovati se, usvjetujem se, usvjetujui se
uanavati se, uanujem se
uaniti (se)
uanivati (se), uanujem (se), uanujui (se)
uavrljati se, uavrljam se
uitati se, uitam se

ustavlja

se

utisuostruujui

utajivaki

usvijeen

utiskiva
utisuostruiti, utisuostruujem,

usvajaev

ustaca (mn. s. r.) um. od usta

utira
utisuiti

ustalaki

G mn. ustalaca

utilitaristiki

uteivanje

usvaja

ustaoe,

utilitarist

uteevina

utajivaica

se, ustruavam se, ustruavajui se

se, usuujem se, usuujui se
usuprot (prij. s dativom) usuprot tomu
ususret (pril.)

utika

419
I

......i.

utoiti

uvodniar

utoiti, utoim
utoni prema

utok
utoliko (pri!.; ali: toliko i u toliko komada)
utoliti
utoljavati, utoljavajui i utoljivati, utoljujem,
utoljujui (utaavati, stiavati)
utopija (nedostiiv ideal)
utopistiki

utopljenik V jd.

uvodnik V jd. uvodnie, N mn. uvodnici

uvoenje prema uvoditi
uvoziti, uvozim

uzajmiti, uzajmim, uzajmljen

uvozniki

uvianje

uvraati

uzajmljivati, uzajmljujem, uzajmljujui

uzak, uska; kamp. ui
uzalud (pril.)
uzanca
uzao, uzla
uzasebice (pril.)
uzastopce (pri!.)
uzaae (uzlazak)
Uzaae (vjer., Spasovo)
uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavrijeh,
uzavreo, uzavrela, uzavrevi
uzbeki prema Uzbek
Uzbek Vjd. Uzbee
Uzbekistan (zem.); Republika Uzbekistan
(drava)
uzbezoiti se

N mn. utopljenici

utovariva

uviavnost

uvija

utovarivaica

uvijaa

utovarivaki
utravanje

uvijek (pril.)
uvijenost
uvis (pril.)

utravati, utravam, utravajui

uvjenati

utrati, utrim

utreniki

uvjenavati, uvjenavajui

utrijeti > utrti

uvaati, uvaam
uvaavanje
uvaavati, uvaavajui
uveanje prema uveati

uvjeravanje
uvjeravati, uvjeravam, uvjeravajui
uvjeren
uvjerenost
uvjerenje (= uvjerenost, a ne: potvrda, npr.
porezno uvjerenje; bolje porezna potvrda)
uvjerica
uvjeriti, uvjerim, uvjeren
uvjerljiv
uvjerljivost
uvjernik Vjd. uvjernie
uvjerovati se, uvjerujem se, uvjerujui se
uvjetiti (se)
uvjet G mn. uvjeta
uvjetan, uvjetna
u vjetar (govoriti u vjetar, v. 144.)
uvjetno
uvjetovanost
uvjetovati, uvjetujem, uvjetujui
uvjebanost
uvjebati
uvjebavanje
uvjebavati, uvjebavajui

uveati, uveam, uvean

uvlaaj

uveavanje

uvlaaljka

uveavati, uveavajui

uvlaenje

uvehnuti > uvenuti

uvelak, uveoka, G mn. uvelaka

uvlaiti, uvlaim, uvlaei

utrnue

utrostruenje
utrostruiti
utrostruivanje
utrostruivati, utrostruujem, utrostruujui

utrti, utrem i utarem

utruivati, utruujem, utruujui

utuenost
utui, utuem, utuen

utuiv
utuivo st
utvrditi, utvren
utvrdo (pri!.)
utvrenje prema utvrditi
utvrivanje

utvrivati, utvrujem, utvrujui

uv. krat. za uveanica

uvaati, uvaam

uvoznik V jd.

uvoznie

uvraati, uvraajui (arajui pogoditi)

uvrivanje

uzbuati, uzbuim

uvrivati, uvrujem, uvrujui

uzbuenost

uvrtavati, uvrtavajui
uvrten prema uvrstiti

uzbuenje prema

uzbuivati, uzbuujem, uzbuujui

uzdah N mn. uzdasi, G mn. uzdaha

uvren
uvuen
uvuenost
uvui, uvuem

uzaak,uzaka
uzai, uzaem

uvlaka

uvoditi, uvodim

uveliavati, uveliavajui

uvodniar

uzajmian, uzajmina

420

uvlaaljki

uzbuditi

uzbuivanje

uvrta

uveliavanje

uvlaljiv

G mn.

uzbija

nvrtati, uvrem, uvri, uvrui

uvrtjeti, uvrtim, uvrtio, uvrtjela, uvrtjevi,

uveliati, uveliam

uvlaaljci,

uzajmljivaki

uzbijesiti se
uzbjei, uzbjegnem
uzbjegavati, uzbjegavajui
uzbjegnuti, uzbjegnem
uzbjesnjeti se, uzbjesnim se, uzbjesnio se,
uzbjesnjela se, uzbjesnjevi se
uzbrijeje i uzbrjeje

uzadnje (pril.,pod kraj)

uzaimanje
uzaimati ns. od svr. uzajmiti > uzajmljivati
uzajaman, uzajamna; uzajamna korist
uzajamnost
uzajedno (pril.)
uzajmice (pril.)

DLjd.

uzajmljiva

ns. od svr. uvratiti

se, uvrgnem se
uvremeniti se
uvreti, uvrim i uvrijemprema vreti, kipjeti
uvrgnuti se, uvrgnem se
uvrh (prij.); uvrh glave; drugo je u vrh
(v. 143.)
uvrijediti, uvrijedim, uvrijeen
uvrijeti se, uvrem se, uvro se, uvrla se (stisnuti
se, uvui se)
uvrijeen
uvrijeenost
uvrijeiti se, uvrijei se
uvrjeda
uvrjeditelj
uvrjediteljica
uvrjedljiv
uvrjedljivost
uvrjeenik V jd. uvrjeenie, N mn. uvrjeenici
uvrjeivati se, uvrjeujem se, uvrjeujui se
uvrstiti, uvrten
uvri

uviavan, uviavna

utopljenie,

uzdrljivost

uvelike (pril.)
uvenue prema uvenuti
uvenuti, uvenem
uvertira (uvod, predigra)
uvidjeti, uvidim, uvidio, uvidjela, uvidjevi
uviaj (uvid)
uviati

utopljeniki

uvodnik

uzdahnue

uzdahnuti, uzdahnem
uzdanik V jd. uzdanie, N mn. uzdanici
uzdai prema uzdah
uzdavati se, uzdajem se, uzdajui se
uzdii, uzdignem
uzdignue prema uzdignuti
uzdignuti, uzdignem
uzdiza

uzdrhtati, uzdrhem, uzdrhi

uzdrhtavati, uzdrhtavajui
uzdrljiv
uzdrljivac
uzdrljivev prema uzdrljivac
uzdrljivost

421

ueljeti se

uzduh
uzduh
uzduni
uzdu (pril. i prij.)
uzee prema uzeti
uzgor(a) (pri!.)
uzgred (pril.)
uziica um. od uzica
uzii, uziem
uziivati, uziujem, uziujui

uziti, uzim, uzah, uen, uzei (initi uskim)

uzjahati, uzjaem, uzjahavi
uzjahivati, uzjahujem, uzjahujui
uzjahnuti, uzjahnem
uzjeati

uzlet
uzletjeti, uzletim, uzletio, uzletjela, uzletjevi
uzli um. od uzao
uzlijetanje
uzlijetati, uzlijeem, uzlijeui

uznoljiv
uzobijestiti se, uzobijestim se, uzobijeten,
uzobijestivi se
uzobjeivati se, uzobjeujem se,
uzobjeujui se
uzoholiti se
uzoholjivati se, uzoholjujem se, uzoholjujui se
uzor; uzor-majka, uzor-otac, uzor-dijete
uzrastan, uzrasna
uzraivati, uzraujem, uzraujui
uzrean, uzrena

uzreica

uzreti, uzrem
uzrijevanje
uzrijevati, uzrijevajui
uzroan,uzrona

uzroiti
uzronica
uzronik

V jd.

uzronie,

N mn.

uzronici

uzljevnjaa

uzronost

uzljuljati
uzmai, uzmaknem
uzmah N mn. uzmasi
uzmahivati, uzmahujem, uzmahujui
uzmahnuti, uzmahnem
uzmaknuti, uzmaknem
uzmetati, uzmeem, uzmeui
uzmijeati, uzmijean
uzmiaiti prema mlak

uzsikati se, uzsiem se

uzetati se, uzetam se drugo je uetati se
uziktati (se)
uzualan, uzualna
uzvaniin prema uzvanica

uzmiaivati, uzmlaujem, uzmlaujui

uzvian, uzvina

uzmlaivati

uzmuivati, uzmuujem, uzmuujui

uzviavati, uzviavajui
uzvienje; Uzvienje svetoga kria (blagdan)
uzviivati, uzviujem, uzviujui
uzvjerati se
uzvjeriti se
uzvjerovati, uzvjerujem

uzmukati, uzmukam

uzviaiti, uzvlaim, uzvlaei

uzmuhati se, uzmuham se

uzmuvati se, uzmuvam se
uznesenje (vjer.); Uznesenje Marijino (blagdan
Velika Gospa)

uzvraanje

uzvrtjeti se, uzvrtim se, uzvrtjela se, uzvrtio

se, uzvrtjevi se

uzniar

uzvui, uzvuem

uzniki

uariin prema

uznii,

uasnue

ns. prema svr. uzmiatiti

uzmoi, uzmognem
uzmuiti (se)
uzmuenje prema uzmutiti
uzmuivanje

uzniknem
uznijeti, uznesem, uznijeh, uznese, uznesavi,
uznio, uznijela, uznesen (uznijet)
uznik Vjd. uznie, N mn. uznici
uzniknuti, uznik:nem

422

uzvaniki
uzveliati, uzveliam

uzveliavanje
uzveliavati, uzveliavaj ui

uzvraati, uzvraam, uzvraajui

uarica

uba G mn. uba i ubi (utap)

uei, ueem
ueljeti se, uelim se, ueljela se, uelio se,
ueljevi se

ugati

varavski

ugati, ugem, ugi

uiki

uiga

uitak G jd. uitka, N mn. uitci

uitniki

uitnik V jd. uitnie, N mn. uitnici

uivalac, uivaoca, V jd. uivaoe, G mn.
uivalaca
uivjeti se, uivim se, uivjev(i) se
uizati, uiem, uii, uiui
ulijebiti, ulijebim, ulijebijen
ulijebljenost
uljeb
uijebina
uijebijenje
uijebljivanje
uijebljivati, uijebljujem, uijebljujui
uurbanost
uurbati se
uutiti, uutim, uutio, uutila (obojiti uto)
uutjeti, uutim, uutio, uutjela (postati ut)
uvakati, uvaem, uvai

valjati, valjam, valjajui

vliJjati, valjam, valjajui
valj ani prema valjak
valji um. od valjak
valjda (pril.)
van; van Goghova slika, simfonija Ludwiga van
Beethovena
vanadij (znak V)
vanadijski prema vanadij (kem.)
vanbraan,vanbrana >izvanbraan

vanpartijski > izvanpartijski

vanredan > izvanredan
vanstranaki > izvanstranaki, nestranaki
Vanuatu (zem.); Republika Vanuatu (drava)
vanjski i izvanjski
vapiti, vapim i vapijem, vapijui
vapnenaki

vapnenev
varaliin

> vapnenaki
prema varalica

varaliki

Varadinska upanija
vareniar

vareniarev

V znak za volt, znak za vanadij, krat. za vokativ

v. krat. za vidi(te)
v. d. krat. za vritelj dunosti
v. r. krat. za vlastitom rukom
vabac, vapca, G mn. vabaca
vabak, vapka, G mn. vabaka

vareniarov

vadiep

vaditi, vadijah i vaah, vaen, vadei

vaenje prema vaditi
vaga D jd. vagi (naprava za vaganje)
Vaga D jd. Vagi (zvijee)

vareniarica
variak, variaka, N mn. variaci
varijabilan, varijabilna
varijacija
varijacijski
varijanta
varijete, varijetea, N mn. varijetei
varijetet
varjaa
varmeki
varmea

vaga

varniav

vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna

vakuum
valni prema val
Valpovac, Valpovca, Vjd. Valpove, G mn.
Valpovaca >Valpovanin
valpovakiprema Valpovo
Valpovanin (mukarac iz Valpova)
Valpovanka (ena iz Valpova)
Valpovka DL jd. Valpovki, G mn. Valpovki>

varnjaa

Valpovanka

valutak, valutka, N mn. valutci, G mn. valutaka

valjaonica

prema varmea
(pov., upanija)
> iskriav

varo, varoi i varoa> trgovite, gradi;

Brodski Varo, Levanjska Varo, Kotor
Varo (zem.); Veli varo (dio Splita)
varoanka DL jd. varoanki
varoica
Varava (polj. Warszawa)
Varavijanin mn. Varavijani (ovjek iz
Varave)
Varavijanka DLjd. Varavljanki, G mn.
Varavljanki
varavski

423

velikaak

vas
veleasni

(kratica vl.)
velegrad N mn. velegradovi
velegradski
veleizdaja

vas, sva > sav

vaterpolist
vaterpolistiki

vaterpolo
vaterpolski; vaterpolska utakmica
Vatikan (zem.); Drava Vatikanskoga Grada
(drava)

veleizdajniki; Veleizdajniki

veleizdajnik V jd.
veleposjed
veleposjednica

vatrenjaa
vatrogae

V jd. od vatrogasac

proces (pov.)

veleizdajnie

veleposjedniin

vatrogaev

veleposjedniki

vatrostalan, vatrostaina
Vazam, Vazma (Uskrs)
vazda (pril.)
vazdan (pril.)

veleposjednik V jd. veleposjednie

veleposjednitvo
veleposlanik V jd. veleposlanie
veleposlanstvo
velesajam, velesajma; Zagrebaki velesajam
veletrgovac V jd. veletrgove

vaei

v. d. krat. za vritelj dunosti

ve-ce, ve-cea (zahod); krat. WC

veliko; prodaja na veliko

velikoduan
velikodunost
velikohrvat
velikoposjed
velikosrbin
velim, veljah, velei
velo> veo
Veloluanin (ovjek iz Vele Luke)
Veloluanka DLjd. Veloluanki, G mn.
Veloluanki (ena iz Vele Luke)
veloluki (koji se odnosi na Velu Luku i
Veloluane)
veljaa

venerini

veer

veleuenost

veliak, velika
velianstven

vera

velianstvenost

veraica

veeras

velevlast I jd. velevlau i velevlasti

veli (u nazivima); Vela glava (brdo), Veli drilac
(morski prolaz), Veli I (mjesto), Veli Brijun
(otok)
veliajan, veliajna > velianstven
veliajnost > velianstvenost

veeranji
veerati
veeravati, veeravam, veeravajui

veerica

um. od veera
uv. od veera
veerinka DL jd. veerinci, G mn.
veselica, sijelo
veernica > veernjica
Veernica (zvijezda, astr.)
veerina

veerinki

>

Veernja

velianstvo

G mn. velianstava
Velianstvo (titula); Vae Velianstvo!

veraki

verati (se), verem (se), verui (se)

Veernjaa

velianje

verbalistiki

veernji; Veernji

veliati, veliam, veliajui

veernjica

veliav

Verdi, Verdija (tal. glazbenik)

Verdijev
Vergilije (zast., Vergil)
Vergilijev (zast., Vergilov)
vergl, vergla, N mn. verglovi (nar.)
verifikacij a
verifikacijski prema verifikacija

(zvijezda, astr.)
list (novine)
(veernja sluba Boja) i Veernjica

(astr.)
ve (pril. i vez.)
Veeslav (ime usp. Vjeeslav)
vei kamp. od velik
veina
veinom

(pril.)

vema

vehemencija
Vela glava (brdo)
Vela Luka (mjesto)
Velebit (planina)
velecijenjeni (obino u tituliranju:
Velecijenjeni gospodine!)

424

veliina

velik kamp. vei; Aleksandar Veliki (pov., ime),

Petar Veliki (pov., ime) Veliki dol (ime dola)
Veliki Grevac (selo)
Velika Britanija (zem.); Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske (drava)
Velika Gospa (blagdan)
Velika Kapela (planina)
Veliki medvjed (zvijee), veliki medvjed
(velika zvijer medvjed)
Veliko Trgovie (mjesto)
Veliko vijee
velikaak, velikaka

V jd. od veseljak

vesla
veslaica
veslaki; veslaki klub
veslonoac, veslonoca, G mn. veslonoaca
vesti, vezem, vezijah, vezen, vezui
vez. krat. za veznik

veza
vezaica

vezenje prema vesti, vezem

vezidba G mn. vezidaba i vezidbi
vezilac, vezioca, V jd. vezioe, G mn. vezilaca
vezniki; veznike reenice

Venezuela (zem.); Bolivarska Republika

Venezuela (drava)
venue prema venuti
venuti, venem, venui
venjenje
veo, vela
veoma (pril.)
vepri um. od vepar
veprinac, veprinca (bot.)
Veprinac, Veprinca (selo)
veprinakiprema Veprinac

veleuilini

veseljae

veznik N mn. veznici (jila!.)

Vezuv (brdo i vulkan)
vei-drijei
vi (osobna zamjenica za drugu osobu mn.);
Vi (velikim slovom iz poasti u izravnome
dopisivanju, v. 87.)
vibracijski
Vice (ime) G Vice, DL Vici
viceadmiral
vicekancelar
vickast prema vic

veleueni

veleuilite

V jd. od veselnik

veseljaki

veneriki

veletrgovaki

veera

veselnie

veljaki

vee, veera> veer

(m. r. i . r.); Dobftrveer! i Dobra veer!

(pozdrav); na veer

viati

veliko

veristiki

versifikacija
verzal
verzalan, verzalna
verzija
vesalce, vesaIca i vesaIceta, G mn. vesalaca
veselnica
veselniki

vian, vina
vinost

vidac, vidca, N mn. vidci, G mn. vidaca (bot.)

vidariin prema vidarica
videokaseta
videoklub
videoprogram
videorekorder
vidioev prema vidjelac
vidjelac, vidioca, Vjd. vidioe, N mn. vidioci,
G mn. vidjelaca
vidjelica
vidjeliin

vidjelo G mn. vidjela

vidjeti, vidim, viah, vidjeh, videi, vidjevi,
vidio, vidjela, vien
vidljiv
vidomjer
vidovit
vidovnjae Vjd. odvidovnjak
vianje
viati, viam, viajui

425

vien

viriti

viri

vjekovan

vien

vilajet (pokrajina)

vienost

vileuiki

vienje prema vidjeti

vihor
vihoriti se, vihorei se i vijoriti se

vile nie V jd. od vilenik

vilenjaa (bot.)

viriti, virei
Virje jd. s. r. (zem.)
virman
Virovac Vjd. Virove

vilenjaki

Virovev

vija

vilenjae V jd. od vilenjak

vilenjatvo

Virovitica (zem.)
Virovitianin N mn. Virovitiani
Virovitianka DL jd. Virovitianki, G mn.

vijaa

vijadukt G mn. vijadukata

vijak, vijka, V jd. vij e, N mn. vijci, G mn.
vijaka
vijati, vijem, vijui (npr. penicu); vijam,
vijajui (vije se barjak, ptica i sl.)
vijavica
vijaviin prema vijavica
vijani prema vijak
vijanik N mn. vijanici
vijeanje prema vijeati
vijeati, vijeajui
vijee; Vijee

sigurnosti OUN; Narodno vijee;

Malo vijee; Veliko vijee; upanijsko
vijee; znanstveno vijee; Vijee umoljenih
(u starom Dubrovniku)

vijenica
vijeniki

vijenik

V jd. vijenie, N mn. vijenici

vijek N mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti
vijek> dvadeseto stoljee, ivotni vijek
vijenac, vijenca, G mn. vijenaca
Vijenac (novine)
vijenje prema viti se
vijest Ijd. vijeu i vijesti
vijestica (mala, beznaajna vijest)
Vijetnam (zem.); Socijalistika Republika
Vijetnam (drava)
vijoglav
vijoglavka DL jd. vijoglavki, G mn. vijoglavki
vijoriti se, vijorei se i vihoriti se
vijuga DL jd. vijuzi
vijuac, vijuca, G mn. vijuaca
vika DLjd. vici
vika

viliar

Vikinja (ena iz Visa)

vinja (bot.)
Vinja (ime)
(ovjek

iz Virja)

Virovitianki

viliast
vilienje

virovitiki

viliiti, viliei

Virovitiko-podravska upanija
Virovka DLjd. Virovki (ena iz Virja)
virovski prema Virje
vis; skok u vis
Vis (otok i grad)
visei (prid.); visei vrtovi
visina; u visinu
visiti se, visei se (dizati se u vis)
visjeti, visim, viah, visio, visjela, visei
viski, viskija
viskoza (kem.)

vilini
Vilianin

N mn.

Viliani prema Vili

ViliankaDLjd. Vilianki,

G mn.

Selo

Vilianki

viliki
Vili

Selo (selo)
vilovnjae Vjd. vilovnjak
vinariin prema vinarica
vinina uv. i pej. od vino
vinkovaki prema Vinkovci
Vinkovci G mn. Vinkovaca (zem.)
Vinkovanin N mn. Vinkovani
VinkovankaDLjd. Vinkovanki,
Vinkovanki

visoanstvo
Visoanstvo

(u tituliranju, v. 87.)
(uzvisina)
Visoica (vrh na Velebitu)

G mn.

visoica

vitiast
vitiav
vitkoa

vitlac (kovitlac)
vitlati, vitlajui
vitli um. od vitao
vitraj
vitraa
vitriol
vivarij
vivarica

vinoto(a)

visok kamp. vii

visokocijenjeni i visoko cijenjeni
visokogradnja

vinotoje

visokoroe

vjeit

viola (glaz.)
violina (glaz.)
violinist (svira na violini)
violinistica

visokotlani

vjeitost

visokoueni

vjenost

visokouenost

Vjeeslav (ime), usp.

vjedogonja
vjedrica

visoina
visoje

vinogradi

vinogradski

Vianin N mn. Viani prema Vis

viehrojan, viebrojna
viecijevni

violinistiin
violinistiki

violinski; violinski klju

violist (svira na violi)
violistica

vielan

viedijelan, viedijeIna
vie-manje

violistiin

viemjeseni

vikaki

violonelist (svira na violonelu)

vikao, vikla (navikao)

vikarijat
vikati, viem, vii, viui
vikend

violonelistica

vienamjenski
vieput, ali: vie puta, v. 135.
vieslojan, vieslojna

Viktor (m. ime); Viktor Car Emin (hrv. knji.)

vitiar

vizavi, vizavija i vis-a-vis (nasuprot)

vizija
vizionar
vizitkarta > posjetnica
vizualan, vizualna
vjean, vjena (vjekovit)

Vinodol (zem.)
vinodolski; Zakon vinodolski (pov.-prav.),
Novi Vinodolski (grad)

vikaica

vikend-kuica

vinjevaa

vitati, vitim, vitei

vitak, vitka; kamp. vitkiji
vitamin A i A-vitamin
vitamin B i B-vitamin
vitamin e iC-vitamin
vitao, vitla, N mn. vitlovi
Vitezovi (prezime); Pavao Vitezovi (hrv.
knjievnik)

violonelistiin

violonelo (glaz.)
violski prema viola
virdinija (marka cigareta)
viri um. od vir

vieslovan
vieznaan, vieznana
vieznanost

viki prema Vis; Viki kanal

Veeslav

vjedriica

vjedro
vjea G mn.

vjea

vjeni

Vjeka (ime)
Vjekica (ime)
Vjekiin prema Vjekica
Vjekin prema Vjeka i Vjeko
Vjeko hip. odVjekoslav
vjekopis
Vjekoslav (ime)
vjekovan, vjekovna

427

426
rt

vjekovati

vjeati

vjeev

vlastelin

vjekovati, vjekujem, vjekujui

vjekovit
vjekovitost

vjeroispovijest, vjeroispovijeu i
vjeroispovijesti > vjera
vjerojatan, vjerojatna

vjeev prema vjetac

vjet
vjetac, vjeca

vjeba

vjekovjean, vjekovjena (vjean)

vjerojatnoa

vjetaenje

vjebaev

vjekovjenost

vjerojatnost
vjeroloman, vjerolomna
vjerolomnica

vjetaev prema

vjetac
vjetaica prema vjetak

vjebaica

vjetaiti

vjebalini
vjebalite
vjebanje

vjenani

Vjenceslav (ime); Vjenceslav Novak

(hrv. knji.)
vjenconoa
vjenac, vjenaca
vjenaki prema vjenac

vjenani, vjenana prema vjenati; vjenani

prsten, vjenani kum, vjenani list, vjenana

haljina
vjenanica (vjenana
vjenanik

V jd.

haljina)
N mn.

vjenanie,

vjenanici

vjenanje
vjenati

(se), vjenam (se), vjenavi (se),

vjenan

vjero krat. za vjerski

vjera G mn. vjera
vjeran, vjerna;komp. vjerniji
vjerenica > zarunica

>

zaruniin

vjereniki

> zaruniki
vjerenik V jd. vjerenie, N mn. vjerenici >
zarunik

vjerenitvo> zarunitvo
vjeresija (kredit, zajam, poek)
vjeridba G mn. vjeridaba i vjeridbi > zaruke
(mn. . r.)
vjeriti se > zaruivati se, zaruiti se
vjerivati se > zaruivati se
vjernica
vjerniin
vjerniki

vjernik V jd. vjernie, N mn. vjernici

vjernikov
vjernitvo G mn. vjernitava
vjerno
vjernost
vjerodajnica
vjerodostojan, vjerodostojna
vjerodostojnost
vjeroispovijed, vjeroispovijeu i
vjeroispovijedi (vjera)
vjeroispovijedanje (ispovijed, ispovijest
vjere, vjera)

428

vjeba

vjebaki

vjeronauni

vjetaki prema vjetak

vjetak V jd. vjetae, N mn. vjetaci
vjetakinja
vjetakov prema vjetak
vjetatvo G mn. vjetatava
vjetica

vjeronauk

vjetiin

vjerouenica

vjetiji

vjebeniki

vjeroueniin

vjetina
vjetar, vjetra; u vjetar, uz vjetar
vjetreni
vjetrenost

vjebenik V jd.
vjebenikov

vjetrenjaa

vlaiti, vlaei (obinije

vjetrenjak V jd. vjetrenjae, N mn. vjetrenjaci

vjetrenjast
vjetrenje
vjetric i vjetri
vjetrina uv. od vjetar
vjetriti, vjetrei
vjetrobran
vjetrogonja
vjetrogonjast
vjetrokaz
vjetrolom
vjetroloman, vjetrolomna
vjetrolovka DL vjetrolovci, G mn. vjetrolovki,
vjetrolovaka
vjetromet
vjetrometina
vjetromjer
vjetropir
vjetrovit
vjetrovitost
vjetrovka DLjd. vjetrovci, G mn. vjetrovki,
vjetrovaka
vjetrulja
vjetrua
vjeverica
vjeveriica um. od vjeverica

pO-, pre-, S-, u-)

vlae prema vlat

vjerolomnik V jd.
vjerolomnici
vjerolomnikov
vjerolomnost

vjerouenik

Vjd.

vjerolomnie,

vjerouenie,

N mn.

N mn.

vjerouenici
vjerouitelj

vjeni

vjereniin

vjerolomniki

vjeveriji

vjerouiteljica
vjerouiteljiin

vjerovanje
Vjerovanje (molitva)
vjerovati, vjerujem, vjerujui
vjerovjesnica
vjerovjesniin
vjerovjesniki

vjerovjesnik V jd.
vjerovjesnici
vjerovnica

vjerovjesnie,

N mn.

vjerovniin
vjerovniki

vjerovnik V jd. vjerovnie, N mn. vjerovnici

vjerovnitvo G mn. vjerovnitava
vjerozakon (vjera)
vjerski
vjesnica; vjesnica proljea
vjesniin
vjesniki

vjesnik V jd. vjesnie, N mn. vjesnici; Vjesnik

(novine)
vjesnikov
Vjesnikov prema Vjesnik
vjea

vjeala mn. s. r.
vjealica
vjeanje
vjeati, vjeajui

vjeverii
vjeveriin

vjebaoev

vjebaonica
vjebati, vjebajui
vjebenica
vjebeniin
vjebenie,

vlaenje (obinije

N mn. vjebenici

s prefiksima: iz-, na-, po-,

pre-, s-, u-)

s prefiksima: iz-, na-,

vladajui
vladariin
vladiin

prema vladarica
prema vladika

vladiiti, vladiei (posveivati

za vladiku)

vlaga DL jd. vlazi

vlagomjer
Vlah V jd. Vlae, N mn. Vlasi
Vlahinja
Vlahinjica
Vlahinjiin

Vlahinjin
Vlaho; sveti Vlaho (ime sveca); Sveti Vlaho
(blagdan u ast sv. Vlaha u Dubrovniku)
vlaka
vlaknjaa
vlakovoa

vlas; na vlas (isti)

vlasiav
vlasiavost
vlasniin

prema vlasnica

vlasniki

vlasnitvo G mn. vlasnitava

vlasnost
vlast, vlau i vlasti, G mn. vlasti
vlastan, vlasna
vlastelin N mn. vlastelini, zb. vlastela

429

vlastelinka

vojvodstvo

vlastelinka
vlastelinski
vlastelinstvo G mn. vlastelinstava
vlasteoski
vlastodavev prema vlastodavac
vlastodrev prema vlastodrac
vlastodrac, vlastodrca, V jd. vlastodre,
G mn. vlastodraca
vlastohlepan, vlastohlepna
vlastohlepnost
vlastoljubac, vlastoljupca, V jd. vlastoljupe,
G mn. vlastoljubaca
vlastoljubivost
vlastoljublje
vlastoljupev

vlastoruan, vlastoruna; vlastoruni

potpis

Vlae, Vlaeta, zb. Vlaad

Vlae, Vlaeta, zb. Vlaad prema Vlah
Vlai (planina)
Vlaii mn. m. r. (astr., zvijee)
Vlaka DL jd. Vlakoj (zem.); Mala Vlaka,
Velika Vlaka
vlaki; Vlaka ulica (u Zagrebu)
vlakouliki prema Vlaka ulica
Vlatko (ime)
vl. krat. za veleasni

vodenini

Vojvoanin

vodenjaa

(zem.)

(bot.)
vodenjak V jd. vodenjae, N mn. vodenjaci
(zaal.)
Vodenjak (astr.)
vodi (onaj koji vodi); plus-vodi, minus-vodi
(fiz.)
vodiar
vodini prema

vodik
um. od vod; drugo je vodi
vodik (znak H)
vodilac, vodioca, V jd. vodioe, G mn.
vodilaca (voditelj)
voditi, voah, voen, vodei
vodniki prema vodnik
vodniti, vodnjah, vodnei (navodnjavati i
razvodnjavati)
vodnjaa (bot.)
vodnjeti, vodnjah (postajati voden)
vododijeini > razvodni
vododijelnica > razvoe
vodi

vodograevni

vodokotli
vodomea

vodomjer
vodosijek

voar

vodotoje

voarica

vodstvo G mn. vodstava

voariin

voa

voarnica

voenje prema

voarski

voditi

Voine,

G mn.

DLjd. voki, G mn. voaka i voki

vokati (voditi kojekuda)
voni; voni sok
vonjak N mn. vonjaci prema voe
vodariin prema vodarica
vodenbuha
vodencvijet
vodeniar
vodeniarka DL jd. vodeniarki,
vodeniarki

430

G mn.

vojvoanski

je vraati
vraka DLjd.

vol N mn. volovi

volak, volka, N mn. volci, G mn. volaka
volariin prema volarica

vraanje

voli

vraatelj

volfram (znak W)
volframni

vraateljica

voliak

volt (mjerna jedinica; znak V)

Volta (ime)
Voltaire (franc. filozof)
volterijanac, volterijanca, V jd. volterijane,
N mn. volterijanci
volnharica
voluntaristiki prema voluntarist
voljenje prema voljeti
voljeti, volim, voljah, volei, volio, voljela,
voljen
voev prema vozac
votan, votana; votana figura
votanica
votarnica
votenje prema votiti
votiti, voten, votei
votka DL jd. votki
vozac, vosca, Vjd. voe, G mn. vozaca

G mn. vraaka i vraki

Vjd. vraao e, G mn.

prema vraati; drugo je vraanje

vraati, vraajui prema

vratiti; drugo je

vraati

vradbina
vrag; vragu, do vraga, k vragu
vrane, vraneta,zb. vranad
vranev
vrani

Vrani

(prezime); Faust Vrani (hrvatski

leksikograf)

vranina
vrani

(vranin pti)
(zem.)
vranski; vranski prior (pov.), Vransko jezero
(prema Vrana)
Vranjaa (brdo u Velebitu)
vranji prema vrana
Vrapanac, Vrapanca, V jd. Vrapane,
G mn. Vrapanaca
Vrapanka DL jd. Vrapanki
Vrani

vrapanski

vrape, vrapeta;

vozaki; vozaki

Vrapejd.

ispit
vozariin prema vozarica
vozidba G mn. vozidaba i vozidbi
vozilac, vozioca, V jd. vozioe, G mn. vozilaca

drugo

vraki,

vraalac, vraaoca,
vraalaca

vozaica

vojniina

Vjd.

Vojvoanki

vraarski

vraati, vraam, vraajui prema vra;

vrapar

voka

(selo)

Voinac, Voinca,
Voinaca

Vojvodina

vraparski

vojnii

Voin

DLjd.

Vojvoani prema

vozaev

Voinka

voarstava

N mn.

voin

voinski

G mn.

voe

Vojvoanka

vrai

voza

Vogoa, Vogoe (zem.)

voj. krat. za vojnik i vojniki
vojakiprema vojak
vojarnica
vojarniki prema vojarnica
vojevati, vojujem, vojujui

voarstvo

Vojvoanin

zb. vrapad prema vrabac

s. r. (predio Zagreba)

vrapev
vrapi

um. od vrabac
uv. od vrabac

vrapina

vozilaki

vrapji

Vojni

vojnik; drugo je vojniki

(selo)
vojniki prema Vojni drugo je vojniki
vojnitvo G mn. vojnitava
vojska DL jd. vojsci, G mn. vojski i vojska

voziti, voah, voen, vozei

vonja
v. r. krat. za vlastitom rukom
vrabac, vrapca, V jd. vrape, G mn. vrabaca
vrablji prema vrabac > vrapji
vra N mn. vraevi
vraanje prema vraati; drugo je vraanje

vrai prema vrag

vrlit, vrata
vrata mn. s. r., G mn. vrata; dvoja vrata,
Kamenita vrata (u Zagrebu), Otrantska vrata
(zem.)
vratariin prema vratarica

vojskovoa

vraar

vojtiti, vojtei
vojvodski
vojvodstvo G mn. vojvodstava

vrati

vraara

vojniki prema

vratarniki

vraarica

(biljka)
um. od vrat
vratiti, vraen, vrativi

vraariin

vrai

vrati

431

vraiak

vrkoiti

se

vrliina

zabazdjeti

-------------------------~.----------------------------------

vraiak, vraika,

vraici,

G mn.

V jd. vraiku,
vraiaka

N mn.

vraji
vrbniki prema

Vrbnik

vrboto
vr

N mn.

vrevi

Vrhbosna
vrhbosanski; vrhbosanska (nad)biskupija
vrhnje
Vrhovine mn. . r. (zem.)
vrhovit
vrhovni; Vrhovni sud Republike Hrvatske

vrliina

vuedolski

vrlo (pril.) i veoma

vuenje

vrloa

vuetina

vrlozasluan i vrlo zasluan (v. 127.)

vuica

vrljiica

vui

vrljika DL jd. vrljici, G mn. vrljika (motka)

vuina

vujak

vrast

vrhovniki

vrnati, vrnam, vrnajui

vrati, vrim, vrei (vrnati)

vrhovnik Vjd. vrhovnie, N mn. vrhovnici

vrhovnitvo
vrhunac, vrhunca, G mn. vrhunaca
vrhunaravan
vrhunski; vrhunski uspjeh
vrijei, vrem, vrui (vriti)
vrijed, vrijeda, N mn. vrjedovi (i vrijedovi)
vrijedan, vrijedna; kamp. vDedniji
vrijediti, vrijeah, vrijedei, vrijedio, vrijedila
vrijedno kamp. vrjednije
vrijednosni; vrijednosni papir
vrijednosnica
vrijednost
vrijednja

vrpca G mn. vrpci i vrpaca

vrati, vram, vrajui

(perjati)

vrica
vri

um. od vr
vrina uv. od vr
vrenje i vrtenje prema vrtjeti
vri, vrgnem, vrgoh, vre, vrzi, vrgao
vri, vrem ... , oni vrhu, vrsi, vrsijah i vrah,
vrhui, vrhao, vrhla, vren, vriti
vrkati prema vrtjeti
vreba

vrebaev
vrebaica
vreanje

uv. od vuk
V jd. vujae, N mn.
Vujak (zem.)

vrpast

vuji

vrpica

vuke

Vrpolje (zem.)
Vrpoljac, Vrpoljca, Vjd.
Vrpoljaca
vrpoljski
vrpoljiti se, vrpoljei se
vrsnica

vunica
Vrpolje,

G mn.

vrsniin

vrsnik V jd.

vrsnie,

N mn. vrsnici

vrsnoa

vui, vuem,

vuci, vukui, vucijah, vuen

(prezime); Hrvoje Vuki Hrvatini
(pov.)
Vukovar (grad)
Vukovarac, Vukovarca, V jd. Vukovare,
G mn. Vukovaraca
Vukovarka DL jd. Vukovarki, G mn. Vukovarki
vukovarski; Vukovarsko-srijemska upanija
Vuki

vrsta

vrsti se, vrzem se, vrzao se, vrzla se, vrzui se

vrijeanje

vrea

vrijeati, vrijeajui

vrak N mn. vrci i vrkovi

Wc-ureaj

vreast

vrijeme, vremena, N mn. vremena; na vrijeme

vrijes, vrijesa, N mn. vrjesovi
vrijesac, vrijesca, N mn. vrijesci, G mn.
vrijesaca (vrijes)
vrijesak, vrijeska, N mn. vrijesci i vrjeskovi
(vrijes)
vrijeslo
vrijea
vrijeiti se, vrijeei se

vri

WC krat. za zahod

vreetina

i vreina uv. od vrea

vreica

um. od vrea
i vreetina uv. od vrea
vreurina uv. i pej. od vrea
vrelce, vrelca, G mn. vrelaca
vrelo
vreina

vremenjaa

vremean, vremena
vrenje prema vreti
vreo, vrela (prid.)
vreti, vrim i vrijem, vrui i vrijui, vrah i
vrij ah, vreo i vrio, vrela
vreva
Vrginmost (zem., sada Gvozd)
Vrgomoanin mn. Vrgomoani prema
Vrginmost
Vrgomoanka DL jd. Vrgomoanki
vrgomoski prema Vrginmost
vrgo raki
Vrgoranin N mn. Vrgorani

vridba G mn. vridba, vridaba i vridbi

vrilac, vrioca, V jd. vrio e, G mn. vrilaca
vritelj; vritelj dunosti (krat. v. d.)
vrka DL jd. vrci, G mn. vrki i vraka
vrta
vrtaa

W znak za vat; znak za volfram

x
X rimski broj 10, znak za ksenon; x znak za
nepoznanicu
x-noge
x-zrake
x puta (iks puta)

vritati, vritim, vritei

vritav
vrjednica
vrjednije kamp. od vrijedno
vrjedniji kamp. od vrijedan
vrjednik V jd. vrjednie, N mn. vrjednici

vrtati, vrem, vri, vrui

vrti um. od vrt; djeji vrti
vrtenje i vrenje
vrtjeti, vrtim, vrah, vrtei, vrtio, vrtjela, vren
vrtlariin prema vrtlarica
vrtlog N mn. vrtlozi
vru, odr. vrui, kamp. vrui
vru ac, vruca, G mn. vruaca
vrue (pril. prema vru)

vrjednoa

vruica

zabaen

vrjednota
vrjednovati,

vruina

zabaenost
zabaenje

vrjea

vrvjeti, vrvim, vrvljah, vrvei, vrvio, vrvjela

vrvljenje prema vrvjeti

zabadaa

vrita

vrjednujui

y
Y znak za itrij
Yb znak za iterbij

z
Z krat. za zapad

prema zabaciti

zabada

vrjeaev

vua

Vrgoranka

vrjeaica

vuac, vuca,

vrh N mn. vrhovi i vrsi (stil.); Crni vrh (zem.),

Crni Potok (selo)
vrh (prij.)

vrjesina uv. od vrijes

vrjeast
vrkoiti se, vrkoei se

vuad, vuadi

zabavljaev

vue, vueta,

zabavljaki

432

G mn.

vuaca

um. i hip. od vuk

Vuedol (zem.)

(pas);

i vuki (pril.)

vrai

vreati, vreei

vujaci

zabavlja

zabazdjeti, zabazdim

433

zabija

zabija

zaeljati

zabijeliti, zabijelim, zabijelila, zabijeljen

(uiniti bijelim)
zabijeljeti, zabijelim, zabijelio, zabijeljela,
zabijeljen (postati bijel)
zabiljeka DL jd. zabiljeci, G mn. zabiljeaka i
zabiljeki > biljeka
zabiljeavati > biljeiti
zabiljeiti
zabjei, zabjegnem
zabjelasati se
zabjeloglaviti se

zacjeljenje prema zacijeliti i zacijeljeti

zacjeljivati, zacjeljujem, zacjeljujui
zacjenjivati, zacjenjujem, zacjenjujui
zacjepljivati, zacjepljujem, zacjepljujui
zacrniti, zacrnim, zacrnila, zacrnio (uiniti to
crnim)
zacrnjeti, zacrnim, zacrnjela, zacrnio (postati
crn)
zacrveniti, zacrvenila, zacrvenio (uiniti
crvenim)
zacrvenjeti, zacrvenim, zacrvenio, zacrvenjela
(postati crven)

zablaen

zacviati, zacviim

zablaenost

zacviljeti, zacvilim
zacvjetati, zacvjetam

zablejati, zableji
zablenutost
zablijetati, zablijetim, zablijetah (poeti
blijetati)
zablijetiti > zablijetati
zabludjeti, zabludim, zabludio, zabludjela,
zabludjevi
zaboga (pril.)
zaboljeti, zaboli
zaboravljiv
zabluivati se, zabluujem se, zabluujui se
zabranjivati, zabranjujem, zabranjujui
zabraivati, zabraujem, zabraujui prema
zabrazditi
zabrdnjaa (dio tkalakoga stana)
zabrdski prema zabre i Zabre (naselje)
Zabranin N mn. Zabrani (ovjek iz Zabra)

zaeljavanje

zadebljalost

zaeljavati, zaeljavam, zaeljavajui

zadiiti

zaetak, zaetka,

zadihanost
zadihati se, zadiem se
zadihavanje
zadihavati se, zadihavajui se
zadijeliti se
zadijevalica
zadijevalo
zadijevanje
zadijevati, zadijevam, zadijevajui

zaetci,

N mn.

G mn.

zaetaka

zaeti, zanem
zaetni
zaetnica
zaetniin

zaetniki
zaetnik

V jd.

zaetnie,

N mn.

zaetnici

zaetnitvo
zailiti

(postati

io,jak)

zaimba

zadjeaiti

zain

zadjeljati
zadjeljivati se, zadjeljujui se prema zadijeliti
se
zadjenuti, zadjenem, zadjeven i zadjenut
zadjesti, zadjenem > zadjenuti
zadjeti, zadijem i zadjenem
zadjetinjiti

G mn.

zainaka

zainiti, zainjen

zacvrkutati, zacvrkuem,
zaaeno st

zacvrkui

(poinjati)
zainjati, zainjam, zainjajui

zaahurenost

zaahurim

zainjanje
z1tinjati, zainjem, zainj i, zainj ui

zaaiti, zaaim, zaaen

(se),

zaduljiv

zainak, zainka,

zacvrati, zacvrim

zaahuriti

zaeljavanje

(se),

zaahuren

zaahurivanje
zaahurivati (se), zaahurujem
zaahurujui (se)

(se),

zaaran
zaaranost

zaarati
zaaravati, zaaravajui

zainjavac, zainjavca,
zainjavaca

V jd.

(stavljati zain)
G mn.

zainjave,

zalanjenje
zalanjivanje

zadnjojezini

zaitati

se, zaitam se, zaitavi se

zalaniti, zalanim, zalanjen

zalanjivati, zalanjujem, zalanjujui

zadnjonepani

zaudan

zadobivati, zadobivam
zadosta (pril.)
zadovoljenje prema zadovoljiti
zadovoljiti
zadovoljstvo
zadovoljtina

zauditi

zaas

(pri/.)
zaasni > poasni

zaudo

se, zaudim se, zauen

(pri/.)

zauenost

zaavlati

zadjeva

zadjeveriti se
zadjevica
zadjevojiti se
zadniti, zadnim i zadnijem (postaviti dno)

zauivanje

Zabranka

zaavliti

zabre

zaee prema zaeti; izvanmaternino zaee;

Bezgrjeno zaee BDM (blagdan)

zauivati

zauti, zaujem, zauvi

zadreati

zaeliti

zai, zaem

zaelje

zaopati

zaeljivati, zaeljujem, zaeljujui

zaopiti

zabrenati, zabrenim

zaeljustiti, zaeljuen

zaoriti

zabridjeti, zabridi
zabrijeje i zabrjeje

zaep

zaurlikati, zaurliem

zadrhtati, zadrhem, zadrhi

zadrigao, zadrigla
zadrijemati, zadrijemam izadrijemljem
zadrijeti, zadrem, zadro, zadrla
zadubiti se, zadubljen prema dubok
zadubljivati se, zadubljujem se, zadubljujui se
zadugo (pril.)
zaduh (zadah)
zaduha DLjd. zadusi
zaduhaniti
zaduhanost
zaduhati se, zaduem se
zaduhnuti, zaduhnem
zadupsti se, zadubem se, zaduben
zaduljiv

Zabre jd.

s. r. (selo)
zabrei, zabreknem
zabreati (postati brea)
zabrektati, zabrekem, zabreki

zaciati

zacijediti, zacijeen
zacijeliti, zacijeljen (uiniti zdravim)
zacijelo (pri/.)
zacijeljeti, zacijelim, zacijelio, zacijeljela,
zacijeljen (postati zdrav)
zacijeniti, zacijenjen (udariti cijenu)
zacijepiti, zacijepljen
zacjeivati, zacjeujem, zacjeujui

434

(opstipacija, med.)
zaepak, zaepka, N mn.

zaepci,

G mn.

zaepaka
zaepiti, zaepljen

se, zauujem se, zauujui se

(eks.)

zadaa
zadanica

zadah

zaepljavati, zaepljavajui

zadahnue

zaepljenost

zadahnuti, zadahnem
zadahnjivati, zadahnjujem, zadahnjujui
zadahtati, zadahem, zadahi
zadak, zatka, N mn. zadci, G mn. zadaka
zadavati, zadajem, zadajui
zadadjeti, zadadi, zadadio, zadadjela

zaepljenje prema zaepiti

zaepljivati, zaepljujem, zaepljujui

zaeprkati
zae stati

zaeljati, zaeljam, zaeljan

435

zadubina

zagrta

zadubina
zadue (pril.)

zagorivanje

zaakoniti

zagorivati, zagorujem, zagorujui

zafijukati, zafijuem

zagorijevanje
zagorijevati, zagorijevam, zagorijevajui
zagorje
Zagorje; Hrvatsko zagorje (zem.)
zagorjelica
zagorjeti, zagorim, zagorio, zagorjela
Zagorka DLjd. Zagorki, G mn. Zagorki (ena
iz Zagore i Zagorja); Marija Juri Zagorka,
G Marije Juri Zagorke (hrv. knjievnica)
Zagorkin
zagorski

zafrka
zafrkaica
zagaenost

zagasito u sloenicama: zagasitocfven

zagasito crven i zagasitocfven (v. 127.)
zagasito plav i zagasitoplftv (v. 127.)
zagasito zelen i zagasitozelen (v. 127.)
zagasito ut i zagasitout (v. 127.)
zagaiva

zagladnjeti, zagladnim, zagladnio, zagladnjela

zaglaivati, zaglaujem, zaglaujui (prema
zagladiti)
zaglavlje
zaglavljivati, zaglavljujem, zaglavljujui

zagoriti, zagorim

zagovara

zagovorniki

zaglupljiva

zaglupljivaki

zaglupljivati, zaglupljujem, zaglupljujui

zagluivati, zagluujem, zagluujui
zagnojenost
zagnojiti (se)
zagnjiljeti, zagnjilim, zagnjilio, zagnjiljela
(poeti gnjiljeti)
zagonake i zagonaki (pril.)
zagonetka DL jd. zagonetki i zagonetci,
G mn. zagonetaka i zagonetki
Zagora (zem.); Dalmatinska zagora
Zagorac, Zagorca, V jd. Zagore, G mn.
Zagoraca (ovjek iz Zagore i Zagorja)

zagovornica

Zagradci G Zagradaca (naselje)

zagrae jd. s. r.; Zagrae (selo)
zagraivati, zagraujem, zagraujui

zagrajati, zagrajim
zagraktati, zagrakem
zagriti
zagrivanj e

zagrdjeti, zagrdim, zagrdio, zagrdjela, zagren

(postati grdan)
zagrebaki; Zagrebaka gora (Medvednica),
Zagrebaki velesajam (krat. ZV),
Zagrebaki elektrini tramvaj (krat. ZET)
Zagrebec, Zagrepca
Zagrepanin N mn. Zagrepani
Zagrepaninov

Zagrepanka DL jd. Zagrepanki,

Zagrepanki

G mn.

zahlaivati, zahlauje, zahlaujui

zahod
zahoditi (zalaziti)
zahodski
zahoenje prema zahoditi
zahohotati, zahohoem
zahramati, zahramljem
zahraniti
zahranjivati, zahranjujem, zahranjujui
zahralost
zahrati

zagrepsti, zagrebem

zahrkati, zahrem
zahrzati
zahtijevanje
zahtijevati, zahtijevam, zahtijevajui
zahtjeti, zahtijem i zahtjednem
zahtjev G mn. zahtjeva
zahtjevan

zagrija

zagrijanost
zagrijava

zagrta

436

zahititi, zahien
zahladiti, zahladim, zahladio, zahladila (uiniti
hladnijim)
zahladjeti, zahladim, zahladio, zahladjela
(postati hladnijim)
zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti
zahladnjeti, zahladnim, zahladnio, zahladnjela
(postati hladno)
zahlaenje prema zahladiti

Zagrepankin

Zagorev

zagoravati, zagoravam

zahlaivanje

zagrivati, zagrujem, zagrujui

zagorenje

zagoravanje

zahitajui

zahiui

zagrijavati, zagrijavam
zagriljiv
zagrmjeti, zagrmim, zagrmio, zagrmjela
zagrohotati, zagrohoem

zagorati, zagoram

zaguiva

zahita

zagovaraki

Zahume,

G mn.

zahvala
zahvalan
zahvaliti
zahvalnica
zahvalnost
zahvaljivati, zahvaljujem, zahvaljujui
zahvat

zaguljiv
zagvoki prema Zagvozd
zahihotati, zahihoem
zahiriti
zahitaica

zahukati, zahuem
zahuktalost
zahuktati, zahukem
Zahumac, Zahumca, Vjd.
Zahumaca
Zahumlje jd. s. r. (zem.)
zahumski
zahvaati

zaguivati, zaguujem, zaguujui

zahitati, zahitam i zahiem,

zagovorniin prema

zagluhnuti, zagluhnem
zaglupiti, zaglupim, zaglupio, zaglupila (uiniti
glupim)
zaglupjeti, zaglupim, zaglupio, zaglupjela
(postati glup)
zaglupljavati
zaglupljenost
zaglupijenje prema zaglupiti izaglupjeti

zaguenje

zagovara ica

zagleda

zajedljiviin

zagruhati, zagruham > zagruvati

zagudjeti, zagudim, zagudio, zagudjela
zagustiti, zagustim, zagustio, zagustila (uiniti
gustim)
zagu stjeti, zagustim, zagustio, zagustjela
(postati gust)
zaguen prema zagustiti

zagovaraev

zaglibiti (se), zaglibljen (zapasti u glib)

zaglibljivati, zaglibljujem, zaglibljujui
zagluhnue

zagruhati

zahvata

zahvatati
zahvatiti, zahvatim, zahvaen
zaii, zaiem
zaimaa
zaimaica
zaimaki

zaimati, zaimam i zaimljem, zaimajui i

zaimljui

zainaivati, zainaujem, zainaujui

zainatiti se, zainatim se, zainaen

zaintaiti se > zainatiti se
zainteresiranost
zainteresirati (se)
Zair (zem.); Republika Zair (pov.; danas
Republika Kongo)
zaira (hrana)
Zairac, Zairca, Vjd. Zaire, G mn. Zairaca
zaiskati, zaitem i zaiem
zaista (pri!.)
zajahati, zajaem
zajamiti, zajamim, zajamen
zajamivati, zajamujem, zajamujui

zajaukati, zajauem
zajauknuti, zajauknem
zajeati, zajeim

zajedati
zajedljiv
zajedljivac Vjd.

zajedljive,

zahuati, zahuim

zajedljivev

zahujati, zahujim

zajedljiviin prema

G mn. zajedljivaca

zajedljivica

437

zajednica
zajednica; Hrvatska bratska zajednica (u
Americi, krat. HBZ), Hrvatska demokratska
zajednica (stranka, krat. HDZ)
zajednian, zajednina
zajedniar

zajedniarski
zajedniki

zajednitvo
zajedno (pri!.)
zajesti (se), zajedem (se)
zajmiti, zajmim, zajmljen
zajmodavac V jd. zajmodave, G mn.
zajmodavaca
zajmoprimac Vjd. zajmoprime, G mn.
zajmoprimaca
zakaivati, zakaujem, zakaujui
zakalueriti

zakapati, zakapam
Zakarpaejd. s. r. (zem.)
zakarpatski
zakasniti
zakasnjelost
zakaljati, zakaljem
zakanjavanje
zakanjavati, zakanjavam, zakanjavajui
zakanjenje

zakuhavati

zakukurikati

zamjera

zakukurikati, zakukuriem
zakupniin prema zakupnica

zaljeenje

zakonaiti, zakonaim
zakonodavev

zakupniki

zakonomjeran, zakonomjerna

zakupnie

zaljepljivati, zaljepljujem, zaljepljujui

zaljesti, zaljezem
zaljetiti, zaljeti (postati ljeto)
zaljev G mn. zaljeva
zamai, zamaknem
zamagliti, zamaglim, zamagljen
zamah N mn. zamasi
zamahati, zamaem
zamahivati, zamahujem, zamahujui
zamahnitati
zamalo (pril.)
zamamljiv
zamamljivati, zamamijujem, zamamijujui
zamastiti, zamastim, zamaen

zakoiti, zakoim

zakopanost

zakvaiti

zakopati

zakvaiti

zakopavati, zakopavam, zakopavajui

zalaga

zakoraenje

zalagaev

V jd. zakupnik

se > zavaditi se, spopasti se

zakoraiti, zakorai m

zalagaica

zakoraivati, zakoraujem, zakoraujui

zalagaonica

zakorijeniti se, zakorijenim se, zakorijenjen

zakorjeiost
zakorjenjivanje
zakorjenjivati se, zakorjenjujem se,
zakorjenjujui se
zakorjeti se, zakori se, zakorio se, zakorjela se
(prevui se korom)
zakoviar
zakovriti, zakovrim, zakovren

zakovrtati, zakovrem,

zakovrui

zalagaoniki

zalahoriti
zalazak, zalaska, N mn. zalasci, G mn. zalazaka
zalei, zitlegnem (prilei)
zalei, zaleem (zako titi)
zalegnuti se, zitlegnem se, zalegavi se (prilei)
zalediti, zaledim, zaledio, zaledila (uiniti
ledenim)
zaledjeti, zaledim, zaledio, zaledjela (postati
leden)

zakraunati, zakraunam

zalee

zakraunavanje

zaleen prema

zakraunavati, zakraunavajui

zaleenje

zakrenost

zaleivati, zaleujem, zaleujui

zakrenje

zaletjeti (se), zaletim (se), zaletio (se), zaletjela

(se)
zaliha DL jd. zalihi
zalihost
zalihostan, zalihosna

zakriti, zakrim, zakren

zalediti

zakanjiva

zakrivati, zakrujem, zakrujui

zakanjivati, zakanjujem, zakanjujui

zakreen

zakien

zakreenost

zakipjeti, zakipim, zakipio, zakipjela

zakivati, zakivam, zakivajui

zakreenje

zalijeiti, zalijeim, zalijeen

zakreiti

zaklanja

zakreivati, zakreujem, zakreujui

zakljuivati, zakljuujui prema zakljuiti

zakuiti

zalijegati, zalijeem, zalijeui

zalijeniti se, zalijeni se
zalijenjenost
zalijepiti, zalijepim, zalijepljen
zalijetati se, zalijeem se, zalijei se, zalijeui
se
zalijevati, zalijevam, zalijevajui
zalistak, zalistka, zalitstci, zalistaka
zalizak, zaliska, zalisci, zalizaka
zaluiti, za!ulm (pomijeati u jelo luk)
zahiiti, zitliilm (napraviti luk)
zalud (pri!.)
zaluditi, zaluen, zaludila (uiniti ludim)
zaludjeti, zaludim, zaludjeh, zaludjevi,
zaludio, zaludjela (postati lud)
zaludu (pri!.)

zakljunica

zakuhati
zakuhavati, zakuhavajui

zaluivati, zaluujem, zaluujui

(ovapniti)

zakliniti

(ovapnjivati)

zaklinja

zakriati, zakriim

zaklinjaica

zaklopi

zakrijesiti, zakrijesim
zakrijetiti, zakrijetim

zaklopina

zakrknue

um. od zaklopac > poklopi

uv. od zaklopac > poklopina
zaklopnini prema zaklopnica
zakljuak, zakljuka, N mn. zakljuci, G mn.
zakljuaka

zakroiti, zakroim prema

krok

zakroivati, zakroujem, zakroujui

zakljuavati prema zakljuati

zakrljalost
zakrljati, zakrljam, zakrljao, zakrljala
zakrljavjeti, zakrljavim
Zakuac, Zakuca (selo)

zakljuenje

zakuast

zakljuiti, zakljuim, zakljuen

zakuat

zakljuan, zakljuna; zakljuna rije

zakljuati

zakmeati

438

zaluenost

prema zalijeiti

zaljeivati, zaljeujem, zaljeujui

zamaivati, zamaujem, zamaujui

zamazano st
zamazivati, zamazujem, zamazujui
Zambija (zem.); Republika Zambija (drava)
zamica um. od zamka
zameraiti

zametak, zametka, N mn. zametci, G mn.

zametaka
zametati, zameem
zamijeniti, zamijenim, zamijenjen
zamijesiti, zamijesim, zamijeen
zamijeati, zamijeam, zamijean
zamijetiti, zamijetim; zamijeen
zamisao, zamisli, I jd. zamiiju i zamisli
zamjeaj

zamjeivanje
zamjeivati, zamjeujem, zamjeujui

zamjedba G mn. zamjedaba i zamjedbi

zamjena G mn. zamjena
zamjenica (l. ena zamjenik, 2. vrsta rijei)
zamjeniin prema zamjenica (ena)
zamjeniki

zamjenik V jd. zamjenie, N mn. zamjenici

zamjenitvo
zamjenit
zamjenitost
zamjenljiv izamjenjiv
zamjenjivanje
zamjenjivati, zamjenjujem, zamjenjujui
zamjenjivost izamjenljivost
zamjera G mn. zamjera

439

zamjerak

zaobljivati

zamjerak, zamjerka, N mn. zamjerci, G mn.

zamjeraka
zamjeralo
zamjeran, zamjerna
zamjeranje
zamjerati, zamjeram, zamjerajui
zamjeravanje
zamjeravati (se), zamjeravajui (se)
zamjeriti (se), zamjerim (se)
zamjerka DL jd. zamjerci, G mn. zamjeraka i
zamjerki
zamjerljiv
zamjesivati, zamjesujem, zamjesujui
zamjestiti, zamjestim, zamjeten
zamjetati
zamjetljiv
zamlaenje prema zamlaiti
zamlaiti

zamlaivati, zamlaujem, zamlaujui

zamlaenje prema

zamlatiti

zamlaivati, zamlauj em, zamlaujui

zamlaivati

se, zamlaujem se,

zamlaujui

zamlijeiti, zamlijei, zamlijeen

zamljaskati, zamljaskam, zamljaem

zamljeivati, zamljeujem, zamljeujui

zamnogo (pril.)
zamoiti, zamoim, zamoen
zamomiti se, zamomim se, zamomen
zamorac, zamorca, V jd. zamore
zamore, zamoreta, zb. zamorad (zoo!.)
zamorev

zamorje (zemlja za morem)

zamraenje

zamraiti, zamraim, zamraen

zamraivati, zamraujem, zamraujui
zamriti, zamrim, zamren

se

zamuenje prema

zamutiti
zamuknem, zamukoh, zamue,
zamukni, zamukao, zamukla, zamuknuvi i
zamuknuti

zamui,

zamuivati, zamuujem, zamuujui

zamuknuti, zamuknem izamui

zanavijek (pri!.)
zanavijati, zanavijajui
zaneati
zaneivati, zaneujem, zaneujui
zanekati
zanekivati, zanekujem, zanekujui
zanemoi,

zanemognem

zanesen
zanesenjaki
zanesenjae V jd. od zanesenjak
zanijekati, zanijeem, zanijekan
zanijemiti, zanijemim, zanijemio,
zanijemila (uiniti nijemim)
zanijemjelost
zanijemjeti, zanijemim, zanijemio,
zanijemjela (postati nijem)
zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesavi,
zanio, zanijela, zanesen i zanijet
zanijetost
zanimljiv
zanoati, zanoa, zanoalo je

zaodijevati

zaposjednue

zaodijevati, zaodijevam, zaodijevajui

zaodjenuti, zaodjenem
zaodjesti, zaodjenem
zaodjeti, zaodjenem
zaonda (pril.)
zaovii
zaoviin prema

zaovica

zaovina
zaovi

zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad (krat.

ZJZ), zapad-sjeverozapad (krat. ZSZ)
Zapad (zapadne zemlje i narodi); Divlji zapad
(u Americi)
zapadna Sahara (zem.)
zapadni kamp. zapadniji: zapadna Europa (za
razliku od istone, sjeverne, june); Zapadna
Europa (zemlje i narodi); zapadna Hrvatska
(zapadni dio Hrvatske)
zapadnoeuropski
zapadnohrvatski
zapadnonjemaki

zapadnorimski

zaplee

zaplesti, zapletem, zapletavi

zapletati, zapleem, zapleui
zaplijeniti, zaplijenim, zaplijenjen
zaplitati > zapletati

zanoiti, zanoim, zanoen

V jd. od zapadnjak
zapah N mn. zapasi
zapahati
zapahivati, zapahujem, zapahujui
zapahnuti, zapahnem

zanoivati, zanoujem, zanoujui

zapaliti, zapalim

zapljakati, zapljakam

zanovijet !jd. zanovijeu i zanovijeti

zanovijetalac, zanovijetaoca, V jd.
zanovijetaoe, G mn. zanovijetalaca
zanovijetalica

zapaljiv

zanovijetaliin

zapanjaa

zanovijetalo
zanovijetati, zanovijetam i zanovijeem,

zapeaivati, zapeaujem, zapeaujui

zapljena G mn. zapljenii

zapljenjivati, zapljenjujem, zapljenjujui
zapljeskati, zapljeskam izapljeem,
zapljeskavi
zapljesniviti, zapljesnivim, zapljesnivio,
zapljesnivila (uiniti pljesnivim)
zapljesnivjelost
zapIjesnivjeti, zapljesnivim, zapljesnivio,
zapljesnivjela (postati pljesniv)

zanovijeui, zanovijetajui

zapamenje
zapamivati, zapamujem, zapamujui

zapamtiti, zapamtim, zapamen

zapeatiti, zapeatim, zapeaen

zapeenost

zamrijee

zanovjetaki

zamrijeti, zamrem, zamrije, zamro, zamrla

zamrmljati
zamrziti, zamrzim

zapei

zanovjeta
zanovjetaica

zapeaj

zanovjetaiin

zamrziva

zanovjetaki
zanjihati, zanjiham i zanjiem
zao, zla; kamp. gori

zapijevati, zapijevajui ns. od svr. zapjevati

zapijevka DL jd. zapijevci, G mn. zapjevaka i
zapijevki, DL! mn. zapijevkama

zamuati, zamuim

zanovjetaica

(zautjeti)

zamuiti prema muiti

zamuen

440

zapisniki

zapitivati, zapitujem, zapitujui

zapitkivati, zapitkujem, zapitkujui
zapjeniti (se), zapjenim (se), zapjenjen
zapjenuenost
zapjenuiti se, zapjenuen
zapjenjenost
zapjenjivati, zapjenjujem, zapjenjujui
zapjev G mn. zapjeva
zapjevak, zapjevka, N mn. zapjevci, G mn.
zapjevaka
zapjevati, zapjevam, zapjevavi
zaplamtjeti, zaplamtim, zaplamtio, zaplamtjela,
zaplamtjevi
zaplaviti, zaplavljen (poplaviti)
zapliiviti, zaplavim, zaplavio, zaplavila,
zaplavljen (uiniti plavim)
zaplavjelost
zapliivjeti, zapliivjm, zapl:ivio, zapl:ivjela
(postati plav)

zapadnjae

zanovjeta

zamrznue

G mn.

zapadnjaki

zamri, zamrknem
zamreiti

zamrzjeti, zamrzirn, zamrzio, zamrzjela

zapisniarka DLjd. zapisniarki,

zapisniarkj

zapeak, zapeka,

N mn.

zapeci,

G mn.

zapeaka

(se), zapeem (se), zapeen

zaplotnjaki

zapoeti, zaponem, zapoevi

zapoinjati, zapoinjem, zapoinjui

zaobii, zaobiem

zapinjaa

zaobljavati, zaobljavam
zaobljivati, zaobljujem, zaobljujui

zapira

zapodijevanje
zapodijevati, zapodijevajui (ns. od svr.
zapodjenuti)
zapodjenuti, zapodjenem, zapodjenuvi
zapodjesti, zapodjenem
zapodjeti, zapodjenem
zapornik V jd. zapornie
zaposjedati, zaposjedajui (osvajati, zapremati)

zapisniar

zaposjednue

zapee

zapinja

441

zaposjednuti

zaruivati

------------------------------------

zaposjednuti, zaposjednem, zaposjednuvi

zaposjesti, zaposjednem (osvojiti, zauzeti,
zapremiti)

zaposliti, zaposlen, zaposlivi

zapoljavati, zapoljavam, zapoljavajui
prema zaposliti
zapovijed 1 jd. zapovijeu i zapovijedi
zapovijedanje
zapovijedati, zapovijedam, zapovijedajui
zapovijest 1jd. zapovijeu i zapovijesti >
zapovijed
zapovijetka DL jd. zapovijetci izapovijetki,
G. mn. zapovijetki izapovijedaka
zapovjediti, zapovjedim, zapovjeen,
zapovjedivi
zapovjedni
zapovjednica
zapovjedniin

zapovjedniki

zapovjednik V jd. zapovjednie, N mn.

zapovjednici
zapovjednitvo
zapravo (pri!.) upravo
zapriti (nos)
zaprei, zapregnem

zapu ak,

zapuka,

N mn.

zapuci

zapuati

zapuiti

zapuh N mn. zapusi

zapuhati, zapuem, zapuhavi
zapuhnuti, zapuhnem, zapuhnuvi
zapuno (pril.)
zapustiti, zaputen, zapustivi
zapustjelost
zapustjeti, zapustim, zapustio, zapustjela,
zapustjevi (postati pusto)
zaputenost

zaruke mn. . r.
zarumeniti, zarumenim, zarumenio,
zarumenila (uiniti rumenim)
zarumenjeti, zarumenim, zarumenio,
zarumenjela (postati rumen)
zasad(a) (pri!.)
zasaivati, zasaujem, zasaujui

zasebice (pril.)
zaselak, zaselka i zaseoka, N mn. zaselci i
zaseoci, G mn. zaselaka
zasien
zasienost

zaslijepljenim)

zaslijepjeti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepjela

(postati zaslijepljen)

zaslijepljen
zasij eplj enj e
zasljepljiva
zasljepljivaki

zasljepljivati, zasljepljujem, zasljepljujui

zasmijati se, zasmijavi se
zasmoak, zasmoka, N mn. zasmoci, G mn.

zasiiva

zaraunavati, zaraunavam, zaraunavajui

zasiivaki

zaraen

zasiivati, zasiujem, zasiujui

zasmoiti, zasmoim, zasmoivi

zasmraditi, zasmradi, zasmraen, zasmradivi

prema zaratiti

zaraivaica

zasijati, zasijam (zasjati)

zasijati, zasijem prema sijati (sjeme)
zasijecanje
zasijecati, zasijecam, zasijecajui
zasijevnuti, zasijevnem, zasijevnuvi

zaraivaki

zasipa

zaraivati, zaraujem, zaraujui

zaraenost

zarad(i) (prij.)
zaraiva

zaraivaev

zaprepastiti, zaprepastim, zaprepaten

zaprepaivati se, zaprepaujem se,
zaprepaujui se
zaprepatavati se

zaraivati, zaraujem, zaraujui

zarei

zasjeda

Zaprei

(grad)

zareivati, zareujem, zareujui

zapriati

se

zarobljeniin

zarana (pri!.)
zarastati > zaraivati
zarasti, zarastao, zarasla

se,

se,

zareem

se i zareknem se, zarekav(i)

zareen

zareenje

zaprijeenost

zarobljeniki

zaprijeiti, zaprijeim, zaprijeen, zaprijeivi

zarobljenik V jd.
zarobljenici

(staviti zaprjeku)

zaslaivati, zaslaujem, zaslaujui

zaslijepiti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepila,

zaslijepljen, zaslijepivi (uiniti

zaraunati, zaraunam, zaraunavi

zasititi, zasien, zasitivi

zasitljiv
zasjecati, zasjecajui
zasjei, zasijeem, zasjekavi
zasjeda G mn. zasjeda

zapregnue

zasvjedoenje

zaruke

zarobljenie,

N mn.

zasjedati, zasjedam
zasjedavati, zasjedavajui
zasjednik V jd. zasjednie, N mn. zasjednici
zasjednuti, zasjednem, zasjednuvi
zasjek N mn. zasjeci
zasjeka DLjd. zasjeci, G mn. zasjeka
zasjena G mn. zasjena
zasjenak, zasjenka, N mn. zasjenci, G mn.
zasjenaka
zasjeniti, zasjenivi
zasjenjen
zasjenjenost
zasjenjenje
zasjenjiva > sjenilo

zaprijeti, zaprem, zapro, zaprIa, zaprvi

zaprijetiti, zaprijeen, zaprijetivi
zaprisei, zapriseem

zaroivati, zaroujem, zaroujui

zaprisegnue

zaruiti

zaprjeenje

zaruivanje

zaprjeiva

zaruivati, zaruujem, zaruujui

zaprjeivanje

zaruni; zaruni

zaprjeivati prema zaprijeiti

zarunica

zasjenjivaki

zaprjeivati, zaprjeujem, zaprjeujui prema

zaruniin

zaprijetiti
zaprjeka DL jd. zaprjeci

zaruniki

zasjenjivanje
zasjenjivati, zasjenjujem, zasjenjujui
zasjesti, zasjedem izasjednem

zaruen
zaruenje

se, zaruim se,

zarunik

V jd.

zaruivi

se

prsten

zarunie,

N mn.

zarunici

zasmoaka

zasmraivati, zasmraujem, zasmraujui

zasmrdjeti, zasmrdim, zasmrdio, zasmrdjela,

zasmrdjev(i)
zasnijeiti, zasnijeim, zasnijeiv(i)
zast. krat. za zastarjelo
zastalno (pri!.)
zastarijevati, zastarijevam, zastarijevajui
zastarjelost
zastarjeti, zastarim, zastario, zastarjela,
zastarjev(i)
zastavniin prema zastavnica
zastavniki

zastavnik V jd. zastavnie, N mn. zastavnici

zastidjeti (se), zastidim (se), zastidio (se),
zastidjela (se), zastidjev(i) (se)
zastiivati, zastiujem, zastiujui
zastira

zastreptjeti, zastreptim, zastreptio, zastreptjela,

zastreptjev(i)
zastrijeliti, zastrijelim, zastrijeljen,
zastrijeliv(i)
zastrijeti, zastrem, zastro, zastrla i zastrti
zastrjeljivati, zastrjeljujem, zastrjeljujui
zastudjeti, zastudim, zastudio, zastudjela,
zastudjev(i)
zastupniki; Zastupniki dom Sabora (pov.)
zastupnik V jd. zastupnie
zasukati, zasuem
zasuni

zapre

zarunitvo

zaskoica

zasvagda (pril.)
zasvijetliti, zasvijetljen, zasvijetliv(i)

zaprue

zarudjeti, zarudi, zarudio, zarudjela

zaskoiti, zaskoim, zaskoivi

zasvjedoavati

zaruivati, zaruuje, zaruujui

zaslaen

zasvjedoenje

Zapruejd.

442

s. r. (dio Zagreba)

443

zaviajnost

zasvjedoiti

> zatoenitvo

zbjei

zavidjeti

zasvjedoiti, zasvjedoim, zasvjedoen

zatoje

zasvjedoivati, zasvjedoujem, zasvjedoujui

zatonica

zasvjetlucati
zasvoditi, zasvodim,

zatoniki

zaviati, zaviam, zaviajui

zatonik

V jd. zatonie, N mn. zatonici

zatrati se, zatrim se, zatravi se
zatravati se, zatravam se, zatravajui se

zavienje prema

zatrebati
zatreptjeti, zatreptim, zatreptio, zatreptjela,

zavira

zavrivati, zavrujem, zavrujui

zavisan, zavisna
zavjera G mn. zavjera (urota)
zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka
zavjeravati se, zavjeravajui se
zavjerenica (urotnica)

zavreti, zavrim, zavru, zavreh, zavre, zavIia,

zasvoen

zasvoavati
zasvoenost

zasvoivati, zasvoujem, zasvoujui

zasvrbjeti, zasvrbim, zasvrbio, zasvrbjela,

zasvrbjev(i)

zavidjeti, zavidim, zavidjeh, zavidio, zavidjela,

zavidjevi

zatreptjev(i)

zaeerenost

zatrijeti > zatrti

zatrti, zatrem izatarem, zatroh, zatro, zatrla,

zaeeriti
zaeerivati, zaeerujem, zaeerujui

zatedjeti, zatedim, zatedio, zatedjela,

zatrt
zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(i),

zatrudnjela
zatru ivati, zatruujem,

zatruujui

zatienost

zatui, zatuem, zatuen,

zatukavi

zatiivati, zatiujem, zatiujui

zatupiti, zatupim, zatupio, zatupila (uiniti

zateen,

zatedjev(i)
zatien od zatititi

zatitniin prema

zatitnik V jd. zatitnie, N mn. zatitnici

zato (vez. ipril.)
zauivati, zauujem, zauujui

zautjeti, zautim, zautio, zautjela, zautjevi

zatai,

zataknem
zatajiti, zatajim
zatak, zatka, N mn. zatci, G mn. zataka
zatamnjenje
zatamniti
zatamnjeti, zatamnim, zatamnio, zatamnjela,

zatamnjevi
zatei, zateem

tup)
zatupljivati, zatupljujem,
zatvaraki

zatvorenica

zatvorenik Vjd. zatvorenie, N mn. zatvorenici

zatvornik (suglasnik)
zaufano (pril.)
zaustavlja
zauen,

zaustivi

zateati, zateam

zauivati, zauujem, zauujui

zatezljiv
zaticati, zatiem

zauvijek (pril.)
zauzee

zatika

zavaa

zatim (pril.)

zavaati, zavaam

zatira

zavaati

zavojevaki (osvajaki)

zavija

zavoljeti, zavolim, zavolio, zavoljela, zavoljevi

zavijati

zavraati

zavijek (pril.)

zavri,

zavjerenik V jd.

zavjerenie,

zavjerenitvo (urotnitvo)
zavjeriti (se), zavjerim (se)
zavjernica
zavjes G mn. zavjesa
zavjesa G mn. zavjesa
zavjesiti, zavjesim, zavjeen, zavjesivi
zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet

zavjetina
zavjetnica
zavjetnik V jd. zavjetnie, N mn. zavjetnici
zavjetovalac V jd. zavjetovaoe, G mn.

zavrela, zavrevi
zavrijediti, zavrijedim,

zavrjeivati, zavrjeujem, zavrjeujui

zavrtanj
zavrtjeti, zavrtim, zavrtio, zavrtjela, zavren,

zavrtjevi
zavui, zavuem, zavuen,

(uiniti

(postati zelen)
zaziivati, zaziujem, zaziujui

zazirati, zazirem, zazirui

zazorljiv
zazreti, zazrem, zazru, zazrevi (pogledati

plaljivo)
zazrijevati, zazrijevam,

zavjetrina

zaednjeti, zaednim, zaednio, zaednjela

zaeljeti, zaelim, zaeljevi

zazveati, zazveim
zazvuati, zazvuim
zaei,

zaeem

zavlaiti, zavlaim, zavlaei

zauiti, zauim

zavladienje

zaudjeti, zaudim, zaudio, zaudjela,

zatoenica

zavaati

zatoeniin

zaviaj

zavoditelj
zavoditi

zatoeniki

zaviajan, zaviajna

zavodniin prema

zaviajnica

zavodniki

zbijaica

zavoa

zbirica

zavoaki

zbjei

Vjd.

zatoenie,

N mn.

zatoenici

zaviajnik

zatoiti, zatoim, zatoen

zaviajnost

444

zaudjevi

zavladiiti

zatoenitvo

V jd.

zaviaivati, zavlaujem, zavlaujui

ZAVNOH krat. za Zemaljsko

vijee

N mn.

zaviajnici

antifaistiko

narodnoga osloboenja Hrvatske

zautiti, zautim, zautio, zautila, zautjevi

(uiniti

utim)

zautjeti, zautim, zautio, zautjela,

zautjevi (postati ut)

(pov.)

zaviajnie,

zazrijevajui

zazupati

zavariva

zatoenik

zelenim)

zazelenjeti, zazelenim, zazelenio, zazelenjela

zavaenost

zavarivaki

zavukavi

zazbilj (pri!.)
zazeieniti, zazelenim, zazelenio, zazelenila

zatiraki

zavarivaica

zavrijedivi

zavrijeti, zavrem, zavri, zaVIO, zavrla,

zatjecati, zatjeem prema zatei

zatjerati, zatjeram, zatjeravi
zatjerivati, zatjerujem, zatjerujui
zato (pril.)

zavarivaev

zavrijeen,

(zasluiti)

zavjetovalaca
zavjetovanik V jd. zavjetovanie, N mn.
zavjetovanici
zavjetovati, zavjetujem, zavjetovavi
zavlaenje

se prema zavaditi se

zavrgnem izavrgnuti

zavrijevi (zakoiti)
N mn. zavjerenici

(razdoblje), Stari (Novi) zavjet (knjiga),

Sveto pismo Staroga (Novoga) zavjeta
zavjetan, zavjetna; zavjetni koveg (vjer.)

zatvoreniki

zaustiti, zaustim,

i zateknem

zatupljujui

zatvara

zatvoreniin prema

zavojeva (osvaja)

zavidjeti

(urotnik)

zatupjelost
zatupjeti, zatupim, zatupio, zatupjela (postati

zavoditi

zavoj aiti

zavjereniki (urotniki)

tupim)

zatitnica

zatitniki

zavoenje prema

se

zb. krat. za zbirni

zbaen

zavodnica

zbija

um. od zbirka
se, zbjegnem se

445

zeml.iopis

zbjeg
zbjeg N mn. zbjegovi
zbjegnuti se, zbjegnem se i zbjei se
zbjeati se
zbjeite
zbog (prij.)

zeak, zeka, V jd. zeku, N mn. zeci,

zeaka, um. od zec (vrst graka)

G mn.

zear

zemljopisac

Zloba

zemljopisac G jd. zemljopisca, V jd.

zemljopie, G mn. zemljopisaca
zemljoposjednica
zemljoposjedniin

zearski

zee, zeeta;

zb.

zead prema

zec (zool.)

zemljoposjedniki

zborovoa

zeevina

zemljoposjednik V jd. zemljoposjednie,

N mn. zemljoposjednici

zbosti, zbodem

Zeevo

zemljoradniin

zbrka

zeica

zbrkati

zei

zborniki

se
zbrda-zdola
zbrinjavati, zbrinjavam, zbrinjavajui
zdenac zdenca' Zdenac (selo) Zdenac ivota
(M;trovie~ spomenik u Zagrebu), Kraljiin
zdenac (u Zagrebakoj gori)
Zdenci, Zdenaca mn. m. r. (selo); Veliki Zdenci
(selo)
zdenac um. od zdenac
Zdenac (zem.)
zdenan
zdenar
zdenarski
zdenarstvo

zdenina

uv. od zdenac
(selo)
zdesna (pril.)
zdjela G mn. zdjela
zdjeJar
zdjelast
zdjeletina uv. od zdjela
zdjelica
Zdenina

zeevac, zeevca,

G mn.

zeevaca

(selo)

zemljoradniki

zeina

zeinjak N

mn.

zeinjaci

zeji

Zeland (zem.); Novi Zeland (drava)

Zelananin; Novozelananin

Zelananka; Novozelananka
zelemba

zelen (prid.)
zelen, zeleni, I jd. zelenju i zeleni
zelenac, zelenca, G mn. zelenaca
zelenica

Zelengaj (ime umi)

zelen-gora
Zelengora (planina)
zeleniti, zelenim, zelenjah, zelenio, zelenila,
zelenei (initi zelenim)
Zelenortski Otoci; Republika Zelenortski
Otoci (drava)
zelenjak N mn. zelenjaci (zelen kukuruz)
Zelenjak (dio Zagreba)
zelenjeti, zelenim, zelenei, zelenjah, zelenio,
zelenjela (postajati zelen)
zem. krat. za zemljopis i zemljopisni
zemika DLjd. zemiki, G mn. zemiaka >

zemljoradnik V jd.
zemljoradnici
zemljovid
zemljovlasnica

zemljoradnie,

N mn.

zemljovlasniin

zemljovlasniki

zemljovlasnik V jd. zemljovlasnie, N mn.

zemljovlasnici
zemljoznanac, zemljoznanca, V jd.
zemljoznane, G mn. zemljoznanaca
zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebui
zeri ica prema zerica
ZET krat. za Zagrebaki elektrini tramvaj
Zeus (mit.)
zeusovski
zgaanje
zgaati, zgaam, zgaen, zgaajui

zijevanje
zijevati, zijevajui
zijevavica
zijevka
zijevnuti, zijevnem, zijevnuvi
zima; u zimu
Zimbabve (zem.), Republika Zimbabve
(drava)
zimnjaa Uabuka, kruka)
zimogriljiv
zimogrozan, zimogrozna
zimogroljiv
zimzelen (prid.)
zimzelen, zimzelena i zimzeleni (im.)
zipica um. od zipka
zjapiti, zjapim, zjapei
zjati, zjam, zjajui
zjenica
zjenini
zjeva
zjevaev
zjevaica

zjevkati
ZJZ krat. za zapad-jugozapad
zlaan, zlaana
zlaenje prema

zdravlje; u zdravlje, na zdravlje

Zdravomarija (molitva)
zdrniti

zemlja G mn. zemalja; Nova zemlja (zem.);

zemlja-zrak (naziv rakete)
Zemlja (astr.)
zemlj aki
zemljak V jd. zemljae, N mn. zemljaci
zemljodjelac G jd. zemljodje1ca, V jd.
zemljodjele, G mn. zemljodjelaca

zgrijati, zgrijem, zgrij

zgrijeiti, zgrijeim, zgrijeivi
zgrjeenje
zgrtati, zgrem, zgrui
zgruhati > zgruvati

zlatiti
Zlatar Bistrica G Zlatar Bistrice (mjesto)
zlatariin prema zlatarica
Zlatiin prema Zlatica (ime enske osobe)
zlatiti, zlatim, zlatio, zlatila, zlaen, zlatei
(initi zlatnim)
zlatjeti, zlatim, zlatio, zlatjela (postajati zlatan)
zlatni; zlatni pir
zlato (kem., znak Au)
zliina uv. i pe}. od zlica (zao ovjek)
zli N mn. zlievi
zlijed, zlijedi, I jd. zlijeu izlijedi
zlijediti, zlijedei
zlijeenje prema zlijediti
zlikovac, zlikovca, V jd. zlikove, N mn.
zlikovci, G mn. zlikovaca

zguiti, zguim

zlikovaki

zduha

zemljodjelev

zguivanje

zlikovev prema

zduan,zduna
zdvora (prit.)
zebu, zebua (zool.)
zec N mn. zeevi, pjes. zeci

zemljodjeika DL jd. zemljodjeiki, G mn.

zemljodjelki
zemljomjer
zemljomjerstvo
zemljopis

zguivati, zguujem, zguujui

zdjeliast
zdjelini

zdjenuti, zdjenem
zdjesti, zdjenem i zdjenuti
zdjeti, zdijem
zdjetni; zdjetna ena
zdjetnost
zdraviica

zead

446

emika

zgnjeenost
zgnjeiti, zgnjeim

zgodimice (pril.)
zgodimian, zgodimina
zgoni

zgorega (pril.)
zgorjeti, zgorim, zgorio, zgorjela, zgorjev(i)
zgotavljati > gotoviti
zgrenost
zgriti, zgrim, zgrivi

zidati, zidam i ziem,

zijev N mn. zjevovi
zijevalica
zijevalo

zidajui

i ziui

zlikovac
zlo (pril.); komp. gore
zlo (imenica)
Zlo (poosobljeni pojam)
zloba
Zloba (poosobljeni pojam)

447

zloest

zoolog
zlosretnik V jd. zlosretnie, N mn. zlosretnici,
G mn. zlosretnika

zloest
zloestoa

zloestvo

G mn.

zlostavlja

zloestava

zlostavljaica

zloin
zloinac, zloinca,
zloinci,

G mn.

V jd.

zloine,

N mn.

zloinaca

zloinaki
zloinev
zloinka
zloinstvo
zloa
zloud

(prid.)

zloupotreba
zloupotrebljavati, zloupotrebljavajui
zloupotrebljiv
zloupotrebljivati, zloupotrebljujui
zloupotrebljivost
zloupotrijebiti, zloupotrijebim, zloupotrijebljen
zlurad
zmaj

zloudan, zloudna

zmijaa

zloudnica

zmij e, zmijeta; zb.

zmijurina
Zn (znak za cink)

zloudniin

zmijad

zoologija
zoologija
zooloki
zora; u zoru
Zora (ime)
Zoriin prema Zorica
zoriti > zreti
zoriti (rudjeti, o zori)
Zr znak za cirkonij
zraak, zraka, N mn.

zvijnkati
zubaa
zubai

um. od zubatac
prema zubarica
zubatac, zubatca, Vjd. zubate, G mn. zubataca
(riba)
Zubevi (prezime; v. 66. d)
zubariin

zubi

zubobolja
zraci,

G mn.

zraaka

zubotehniar

zraan, zrana

zubotehniarka

zraenje

zubotehniki

zraica

zuati, zuim, zuei

zraiti

zujaa

zranica

zujati, zujim,

zrano

zulumar

(pril.)

zujei

zranost

zulumarski

zloudnost

znaaj

zranjak

zulumarstvo

zlodjelo (zlo djelo)

zloduh V jd. zlodue, N mn. zlodusi
zlohran (prid.)
zlohranica
zlokobnica

znaajan, znaajna

zrak; zrak-zemlja (raketa zrak-zemlja, raketa

zemlja-zrak)
zrak. krat. za zrakoplovstvo, zrakoplovni
zraka DLjd. zraci, G mn. zraka (trak)
zrakoplovac, zrakoplovca, V jd. zrakoplove,
G mn. zrakoplovaca
zrakoprazan, zrakoprazan prostor
zrcalce, zrcalca i zrcalceta, G mn. zrcalaca
zrelina
zreloa > zrelost
zrelost
zrenik N mn. zrenici
zreo, zrela (prid.)
zreti, zrem, zreo (gledati)
zreti, zrim izrijem, zrui i zrijui, zreo, zrela
(dozrijevati)
zrijevati obinije sloen, npr. dozrijevati
Zrin (selo)
Zrinovi; ban Zrinovi
zrinski prema Zrin; Nikola ubi Zrinski,
Zrinski trg
Zrinj> Zrin
Zrinjanin N mn. Zrinjani
Zrinjski > Zrinski
Zrinjevac, Zrinjevca (Zrinski trg u Zagrebu)
zrinjevaki prema Zrinjevac

zumbuli

zloudnik

V jd.

zloudnie,

N mn.

zloudnici

zlokobnik V jd. zlokobnie, N mn. zlokobnici

zlomislei (prid.)
zlomislen (zlih misli)
zlomiljen prema zlo misliti
zlonamjeran, zlonamjerna (zloban)
zlonamjernica
zlonamjerniin

zlonamjernik V jd. zlonamjernie, N mn.

zlonamjernici
zlonamjernost
zlopaenje prema zlopatiti se
zlopamenje

zlopamtiti, zlopamah, zlopamtei

zlopatniin prema zlopatnica
zlopatniki
zlopatnie

zlopoglea

zloporaba
zlorabiti, zlorabim, zlorabei
zlorabljiv
zlorabljivost
zlosrea (ovjek zle sree)

448

znaaj ci,

G mn.

znaajki

znaajnost
znaenje prema znaiti
znai
znaka

zlokobniki

zlosretniki

DL jd.

znaiti, znaim

zlokobniin

zlopatnik V jd.

znaajka

DLjd.

znaci

i znaki, G mn.

znaki

znaaka

znalac, znalca, V jd. znale, G mn. znalaca

znalian> znatieljan, radoznao
znalinica > znatieljnica, radoznalica
znalinik> znatieljnik, radoznalac
znamenka DLjd. znamenci, G mn. znamenaka
i znamenki
znamenje
znanost
znanstvenica
znanstveniin
znanstveniki

znanstvenik Vjd. znanstvenie, N mn.

znanstvenici
znatieljan
znatieljnica
znatieljnik V jd. znatieljnie, N mn.
znatieljnici
znojnini

zobati, zobljem,

zobljui

zrnan

zobnjaa

zrnanik

zodijaki

zrnati, zrnajui

zool. krat. za zooloki

zoolog N mn. zoolozi

ZSZ krat. za zapad-sjeverozapad

zubac, zupca, G mn. zubaca

um. od zumbul (bot.)

zupan,zupana
zupanica
zupanik

Vjd.

zupanie,

N mn.

zupanici

zupast
Zupevi

(prezime) i Zubevi, v. 66 d)

zupati, zupam, zupajui

zupi

zurenje prema zuriti

zu riti, zurim, zurei
ZV krat. za Zagrebaki velesajam
zveac, zveca
zvean, zvena prema

zvek

zveati, zveim, zveei

zveka DL jd. zveki, G mn. zveki i zveaka
zveketati, zvekeem i zveketam, zvekeui i

zveketajui

zvektati, zvekem, zveki, zvekui

Zverinac, Zverinca (zem., otoi i selo na
njemu)
zvijer, zvijeri, ljd. zvijeri i zvijerju
zvijere, zvjereta; zb. zvjerad
zvijere

zvijerje zb. od zvijer

zvijerka DLjd. zvijerci, G mn. zvijeraka
zvijezda Vjd. zvijezdo (astr.); Polarna zvijezda
(astr.), zvijezda Danica (astr.); Gupeva
zvijezda (predjel u Zagrebu)
zvijee zb. od zvijezda
zvijuk N mn. zvijuci
zvijukati, zvijuem, zvijui, zvijuui

449

arini

zvida

zvida
zvidaica

zvidaljka DLjd. zvidaljci, G mn. zvidaljkj

zvidati, zvidim, zvidei
zvjerad, zvjeradi prema zvijere
zvjerati, zvjerajui
zvjerav
zvjerinac, zvjerinca, G mn. zvjerinaca
zvjerinjak, zvjerinjaka, N mn. zvjerinjaci
zvjerinje
zvjerinji
zvjerka DL jd. zvjerki, G mn. zvjerkj
zvjerokradica
zvjerokraa

zvjerski
zvjerstvo G mn. zvjerstava
zvjezdan, zvjezdana (biljka)
zvjezdan, zvjezdana; zvjezdano nebo,
zvjezdana praina
Zvjezdan (ime)
Zvjezdana (ime)
zvjezdar (astr., zast., astronom)
zvjezdara
zvjezdarnica
zvjezdarstvo (astronomija i astrologija)
zvjezdast
zvjezda (zoo!.)
zvjezdica
zvj ezdolik prema zvij ezda
zvjezdovit
zvjezdoznanac, zvjezdoznanca, Vjd.
zvjezdoznane, G mn. zvjezdoznanaca
zvjezdoznanski
zvjezdoznanstvo
zvjezdurina uv. od zvijezda
zvouaac, zvonaca, G mn. zvonaaca
zvouauik N mn. zvonanici (sonorni suglasnik,
npr. n)
zvonariin prema zvonarica
zvonarniki; Zvonarnika ulica (u Zagrebu)
zvonce, zvonca i zvonceta
Zvonimirova ulica; Ulica kralja Zvonimira
zvonjava
zvonjenje prema zvoniti
zvrcati, zvrcam, zvrcajui
zvrak, zvrka, Vjd. zvrku, N mn. zvrci,
G mn. zvraka

450

zvraljka DLjd. zvraljci,

zvraljki

G mn.

zvraljaka

zvranje

arki
arki kamp.

idak
ari

arnjaa

ablji

bini prema bica

bun> grm
bunje> grmlje
dral, drala, N mn. dralovi
drilac (tjesnac)
drelac (selo)
drijeb N mn. drjebovi
drijebac, drijepca, Vjd. drijepe, G mn.
drijebaca
drijebe,drjebeta;zb.dDebad
drijebiti (se), drijebi se, drijebei (se)
drijebni prema drijeb; drugo je drjebni
drijelce
drijelni
drijelo
drijeti, drem, drah, drui, dro, drla, drt
> derati
drjebad
drjebati
drjebeak N mn. drjebeaci

abnjae

drjebei

zvrati, zvrim, zvrei

zvri
zvrina

zvrjati, zvrjim,

zvrjei

zvualo

zvuan, zvuna; zvuni

suglasnikiumnik

zvuati, zvuim, zvuei

zvuiti> zvnati
zvunik N

mn.

zvunici

zvunost

zvuk N mn. zvukovi i (pjes.) zvuci

zvukomjer

. gram. oznaka za enski rod (u rjenicima i

bez toke )
abac, apca, V jd. ape, G mn. abaca
abi

(bot.)
abnjak N mn. abnjaci
abokreina

abokrek N mn. abokreci

al, ala, N mn. ali i alovi
alac, alca, N mn. alci, G mn. alaca
alba G mn. albi i alba
alce, alca, G mn. alaca
alar

aliboe (pri!.)
alioev prema alilac
alitelj
alost; na alost
alostan, alosna; lV;lajka Boja alosna (ime
blagdana/spomendana)
aloenje prema alostiti
aljenje prema aliti
ao kamp. aliji; uiniti komu (to) na ao

drjebence, drjebenca i drjebenceta um. od

drijebe
drjebece, drjebeca i drjebeceta um. od
drijebe
drjebetina (drjebee meso)
drjebica
drjebiin

drjebina
drjebni
drjebnost

ape,apeta;zb.apad

mn. drjepanici
um. od drijebac
drjepina uv. od drijebac
eca um. od e > eica
ei, eem ... egu, ezi, ezijah, egui, egao,
egla, een
ednjeti, ednim, ednei, ednjah, ednio,
ednjela (postajati edan)

apev prema

e, ei

abac

drjepanik N
drjepi

eluani prema

eludac
um. od eludac
eludac, eludca, N mn. eludci
eludani > eluani
eljenje prema eljeti
eljesce, eljesca i eljesceta
eljeti, elim, eljah, elei, elio, eljela, eljen
eljezan, eljezna
eljezar
eljezara
eljezast
eljeznarija
eljeznica
elui

eljezniar

eljezniarka DL jd. eljezniarki,

eljezniarki
eljezniarski

eljezniki prema eljeznica i eljeznik

eljezni
eljeznik N mn. eljeznici (rudnik eljeza)
el.lezno (zem. u Austriji); eljezno
Zumberako

eljezo (znak Fe)

eljka DL eljki (ime)
eljkin
eljko (ime)
eljkov
emika DLjd. emiki, G mn.

etelaki

eahan,eahna

injak

ari kamp. od arki

arg. krat. za argonski
argon
ariar (zool.)
arini

ea

enica um. od enka

enevski; enevsko jezero
ena vitez G jd. ene viteza
eniica um. od enica
enidba G mn. enidba, enidaba i enidbi
enik V jd. enie, N mn. enici
enski V jd. enskiu
enturaa pogr. od ena
ei kamp. od estok
eenje prema estiti (se)
etelac, eteoca, V jd. eteoe, G mn. etelaca

eaica

ea

emiaka

emiki

eti, anjem i njem, eo, ela,

eti, mem, mui (oimati)
iani, iana prema ica
iica um. od ica

ara

G mn.

eanje

ie

eati, eam

idak, itka; kamp. itkiji

anjui

i njui

451

uica

idov

uljiv

valce

idov (pripadnik naroda)

idov (vjerski pripadnik)
idovka DL jd. idovki
idovkin
idovljev
idovski
ilavac, ilavea, V jd. ilave, G mn. ilavaca
ilet (britvica); usp. Gillette

ivotopisac, ivotopisca, V jd. ivotopie,

G mn. ivotopisaca
ivui (prid.); ivue legende
iak, ika, N mn. ici, G mn. iaka

uljiv

liar

uovod

liast

uenje prema

iliast

liica

ui

DL jd.

liarci,

G mn.

liarki

iva (kem., znak Hg)

iva e, ivaeta
ivahan, iyahna
ivahnuti, ivahnem

um. od lica
liina uv. od lica
linjak N mn. linjaci
lijeb N mn. ljebovi
lijebac, lijepca, G mn. lijebaca
lijebiti, lijebim, lijebei, lijebljen
lijebljenje
lijebnjak N mn. lijebnjaci
lijezda G mn. lijezdi i lijezda
ljebast prema lijeb
ljebi um. od lijeb
ljebina uv. od lijeb
ljebovit
ljezdani prema lijezda
ljezdast prema lijezda
ljezdav prema lijezda
ljezdica um. od lijezda
ljezdobolja
ljezdokrvica
ljezdokrvnost

ivan, ivana

ljezdotoina

iliica um. od ilica

iri, irija, l jd. irijem, N mn. iriji
iri um. od ir
irnjak N mn. irnjaci
iro, iroa, N mn. iroi; iro-raun (bank.)
irondist
irondistiki
iro-raun
iica

(bank.)
um. od ika

itarini

itije jd. s. r., DLl mn. itijima (ivotopis, ivot)

itkoa

itko st
itniar

(zoo l.)

itnjaa

ivenjak

V jd.

ivenjae

ivevlje
ivei

(prid.)

iviiti
ivini

ivinjak, ivinjae, N mn. ivinjaci

ivin prema iva (kem.)
ivine, ivineta, zb. ivinad
iviti, ivim, ivih, ivei, ivio, ivila (initi
koga ivim)
ivjeti, ivim, ivljah, ivei, ivio, ivjela
ivko (ime)
ivljenje
ivogoanin N mn. ivogoani
ivogoe (selo)
ivogoki

452

kamenac

unost

ljezdovina
ljezdovit
migavac, migavca, Vjd. migave, G mn.
migavaca
mikati, mikam i miem, mikaj i mii,
mikajui i miui
mireke i mireki (pril.)
mureke i mureki
njeti > eti
ohar
. r. krat. za enski rod. (gram.)
rec l jd. recom, N mn. reci i reevi

N mn.

uaci

uenica

utiti i utjeti
kamp. od ut
uin prema uo
uka DLjd. uku, G mn. uaka i uki
ukarast
ukast
uo

udjeti, udim, uah, udei, udio, udjela

uenje prema udjeti
uhak, uhka (uk, gorak)
uk komp. ui (gorak)
uljevit
uljevitost
uljiti, uljim, uljei
umance, umanca, G mn. umanaca
umberaki prema umberak
umberak, umberka (zem.)
umberanin N mn. umberani
umberanka DL jd. umberanki, G mn.
umberanki

upanija; upanije na podruju Republike

Hrvatske (poredane abecednim redom)
Bjelovarsko-bilogorska upanija (Bjelovar)
Brodsko-posavska upanija (Slavonski Brod)
Dubrovako-neretvanska upanija
(Dubrovnik)
Istarska upanija (Pazin)
Karlovaka upanija (Karlovac)
Koprivniko-krievaka upanija
(Koprivnica)
Krapinsko-zagorska upanija (Krapina)
Liko-senjska upanija (Gospi)
Meimurska upanija (akovec)
Osjeko-baranjska upanija (Osijek)

Poeko-slavonska upanija (Poega)

Primorsko-goranska upanija (Rijeka)
Sisako-moslavaka upanija (Sisak)
Splitsko-dalmatinska upanija (Split)
ibensko-kninska upanija (ibenik)
Varadinska upanija (Varadin)
Virovitiko-podravska upanija (Virovitica)
Vukovarsko-srijemska upanija (Vukovar)
Zadarska upanija (Zadar)
Zagrebaka upanija (Zagreb)
upanijski; upanijski dom Sabora (pov.)
upauja (grad)
upanjac, upanjca, V jd. upanje, G mn.
upanjaca
upanjka DL jd. upanjki
upaujski prema upanja
upljanin N mn. upljani prema upa
upljanka DL jd. upljanki
upniki prema upnik
upnik Vjd. upnie, N mn. upnici
urnalist (novinar)
urnalistiki (novinarski, novinski)
ut komp. ui;
utac, utca, N mn. utci, G mn. utaca
uta Lokva (selo)
utelj
utiav
utiavost

utiti, utim, utio, utila (initi to utim)

utjeti, utim, uah, utio, utjela, utei
(postajati ut)
utjeti se, utim se, utio se, utjela se (biti ut)
utost
vaui (prit.)
vakai (prid.); vakaa guma
vakati, vaem, vai, vaui
valavac, valavca, V jd. valave, G mn.
valavaca
valavost
valce, valca, G mn. valaca

reki

rvanj, rvnja
uboriti
u, ui, l jd. uju i ui
uan,una

ivomuenica
ivomuenik V jd. ivomuenie,
ivomuenici

uni; uni

uak, uaka,

liara

liarka

uljivost

N mn.

ui

komp. od uk
uk (bot.)

uica prema

453