Scribd Logo
Importer

Bienvenue sur Scribd !

  • Longae Salonae, Grad Salona

    Transféré par

    Marin_Maximus
    316 vues13 pages
    2. Longae Salonae, Emilio Marin - Grad Salonae/Salona Longae Salonae I. - urednik Emilio Marin, Arheološki muzej u Splitu, 2002.

    Titre original

    2. Longae Salonae, Grad Salona

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Formats disponibles

    PDF ou lisez en ligne sur Scribd

    Avez-vous trouvé ce document utile ?

    Ce contenu est-il inapproprié ?

    Signaler ce document
    2. Longae Salonae, Emilio Marin - Grad Salonae/Salona Longae Salonae I. - urednik Emilio Marin, Arheološki muzej u Splitu, 2002.

    Droits d'auteur :

    © All Rights Reserved
    Téléchargez comme PDF ou lisez en ligne sur Scribd
    Signaler comme contenu inapproprié
    316 vues13 pages

    Longae Salonae, Grad Salona

    Transféré par

    Marin_Maximus
    2. Longae Salonae, Emilio Marin - Grad Salonae/Salona Longae Salonae I. - urednik Emilio Marin, Arheološki muzej u Splitu, 2002.

    Droits d'auteur :

    © All Rights Reserved
    Téléchargez comme PDF ou lisez en ligne sur Scribd
    Signaler comme contenu inapproprié
    sur 13
    Emilio Marin GRAD SALONAE / SALONA t —__-_ ——. GRAD SALONAE / SALONA. Anttka Salona (u ano rimsko doba Selon}, metopola rimske provincile Daimacije, daraSnj Soin,’ smjestia se U prostoru dette male rijeke Salon, danaénji Jadro,? u Zajevu tzmedu Spita | Trogia, na padinama Kozjaka | Mosora. Plodni teren bio je kao predodreden 2a ager Kolonie, koji se prakticki protezao_cijeim spomenutim podrucjem, izoleda ukjuéujue i Kaueljevsku koloniju Skull sve do susjednog Epetia (danaénji Stobreé) na istoku Zalev je pruzao prirodniokvir za uku iz koe se stzalo na coke Brat, Sotu, Hvar i Vis, a Kis imedu spomenutin planina omoguéavao je Kontrolani prolaz na sjever, u ‘unutrasnjost provincie, a takoder i do Tiurja (danasnji Gardun kod Tija), 1ogora Vil. legije. Na nasejenom ageru, koji je Ginio tetorgrada, 5 km ju2nije od zidina Salone, amo je vodio i akveduk,*niknuia je na razmedi 3.1 4. st Diokleciianova palata, | tako predodredia buduce sredite: Spit. NAJSTARUI NALAZI Ostava s pocrutja Gripe w Spit je naistarli spomenic ra salonitanskom prostoru. Ona je jedinstven nalaz i za Sire istoénojacransko - balkansko podrutje iz kasnog bakrenog doba — eneolta, tl, sa prijelaza iz 3. u 2. tisuéjeés pr. Ke Bila je pronadena na sleveroistoku od twrdave Gripe (Vitezica tice 11, kasnile Kritani¢eva), 1998. godine, pigodam gradnje ce, Tadasnj ravnatel ArheoloSkog muzeja Minot Abremié uspio je 2a Muzej pribavti samo bakrene predmete: dvje bakrene Geki-sjeke, jednu bakrenu sjekiru, dva bakrena kina iti bakrone tice. Keramicka zdela a ni ziato nist bili urugeni Abrami¢u, veé su mu samo bili pokazani, da bi potom zlato bilo pretopjeno. Rijeé je 0 ogrtci od otprike peedeset probusenin jjokin zma | jednim wietenastim, ave narubvice, anoj vpc-polasu ti rstena I jednamn dugmetu.® Sto je bilo s tim podrutjem nakon 2000. god. pr. Kr? Tijekom dva tsuclle6a nist prectmje ne znamo. Moramo imati na umu da se na 5 km udallenost razvila Salona, koja se 47.27. pr. Kt. uzdite na rang rimske kolonije, pa se stoga provodi i parceizranje zemijista - centurfacija - ra jug od Salone, tna pocrutju danaénjeg Spit Time se Zapravo étavo to podrutle wklapa u salontanski ager i u Sirem smislu bini dio Salone, Osobito jo u 2. st. osjetna implementacija na spitskom poluotoku,” u skladu maksimalnim razvojem rimske Salone. Stoga Ge se zato kasnie, w nekim izvorima, i kazati za Diokleciianovu palaGu «a je U Saloni, Ipak, nedvojveno je da ée od DioKleciana nadale ime Spalatum sudbinski oznaéhi podrusje Palace, Na rtu Marjana postojao je Dijgnin tram, U Lory su pristizal tereti s amforama iz Spanjolske,* a tamo je ottivena i nekropola, Kao uostalom i u drugim éetvrtima danaSnjeg Spita, npr na Sueidru, gdje se bio nasio grobje suvremeno Palati Od Salone su kretale ceste prema unutraSniost, koje ‘0 Uglavnom rastale zahvalujuéinamjesnky Pub Koreljy Dolabell izmedu 14, i 20. godine, Taj se Je namiesnit, osim kao grate} cesta, iskazao | kao revni provodtell carskog fata, te je na taj natin osigurao efnitivna veeivanie ‘Oaimacie uz Rimsko carstvo.’ Lokalo, to je zn povezvanie sw sastavnica tog prostora izmedu Trogia i Spita u jednu civiizaciisky cjeliny, | plodovi tog vremena ostat ¢e trajn.® Pitanje nasejavania spltskog prostora prie te rimske kolonizaaje Je oWoreno, osobito sa strane helenistcke opulacie. Jesu li natpisi s grckim imenima Fiiskos i Dropion, 22 koja Grga Novak drei da bi mogla bit naistania zepisana spltska mena," doista bli postavijeni na pocrutjy Splita, su u novje doba bli preneseni iz rusevina Salone? Neka kasnija gréka prisutnost, u 3, st. nadalje, ne ‘mova, naravno,nista zr w priog helenisticko|nazotnost Je tl na Gripama bilo neko lirsko naseje @ u lucl neka helenistgka naseobina, Kojo} bi pripadal i nalazi tv. bunara iz supstrkcija Diokecijanove palate - radgrobnispomenici za putanstvo te naseobine,” ostale Za nagadat. POCECI SALONE ‘Meduiim, znamo da je Salona, bar od svojih kasnijih protohistoriskih dana, pripadala podruéju ilrskog plemena Delmata. Strabon je naziva istaknutom daimatskom lukor, Sasvim je sigurno da je svoje lucke karatteriste Salona raavjala i zadrZala u antic." U predielu Vranjicko biato, sjevero od ceste Solin - Vranjc, @ju2no od danaSnjeg toka rieke Jadro, u_blizini njena usca, otkriveni su djlovi jednog iuckog objekta konstruiranog na drvenim sipavima, kaj |e, vieojatno, ulazio u skiop salonitanske luke."* Stoga nije nenadujuca Wwaltikacija iz sredine 1. st pc Ke ‘oppidum maritumum, quod cives Romani fortissimi 2 - fideissimique incolebant' Gréka nazotnost na podruéju Salone nije dobro lzdferenciana niu pravnom niu teriorjalnom smistu, premda je gréka roba tu stizala, a puéanstvo je dielom bio i gréko i grekofono.” ‘ate, prvi povijesni spomen Salone pada u 119. godinu pr. Kr, Kada je prokonzul Lucije Cecilja Metel, rnakon uspjnog ratovania s Delmatima, s vojskom prezimio wu Salon, 118.-117. god. Veroatna je vot tada bilo u Saloni ialskog i, u najmarju ruku, proalskog stanovnistva, Upravo iz tog doba pronasi smo najstarie dosad poznate in sity ralaze u Saloni, i to na prostoru Manastiina, Ti su nalaz u eljelosti objavieni u nao} nedavnoj knjzi Salona ft* pa ih na ovom mjestu ne bismo ponavial, Takoder smo na istom miestu, vjerojatno, uli w trag rusenju | pallenju deimatske Salone, do kojeg je do8lo 78.-76. 9. pr. Ki Zahwalujuéivojrama, koje je vodio prokonzul Gal Koskonie:* 56. godine pr Kt. Gaj Julie Cezar, namjesnik Galje i Hrika,® ze0 je u za8ttu, na niihovo trazenie, salonitanske Grke, kal su se ose ugrozenijatanjem itaskog elemerta NNakon Cezarove pobjede u oradanskom ratu, Salona, koja imu je ostaa vjema, dotivjela je nagl prospetet. Povecao se broj rimiskin gradana, koji su tvorli conventus civium Romanorunt a veteranskom dedukeijom, najyjeroatnije u doba samog Cezara® il rjegova posinea, OKavijana August, ptvog rimskog cara, Salona je posila simska Kolonia s imenom Marta lula Salona® Duje Rendié-Miodevic je upezorio Kako je "kotonija uvijek nosia naziv Salona (u jednin), dogim se mnogo e860 upotrebijavanitoponim Salonae (mnezina) odasio na ompleksniantigki lokaltet I sioZeno_deimatsko-isejsko- rimsko naselje, kole je u to vijeme einlo ipak, Gin se, odredenu tertorjainu i urbanu cjeinu, no sa statusom koji nije bio ravan onom gradana rimske kolonij."®* Neka nam je dopustena napomenuti da post (2vor Kail pak Kolonijy naziva pluralnim imenom: Ptolomei, na grékom.® Salona, kao glavni grad rimske provineije Daimacie | kao naivedi hivatski arheolo8ki lokaltet, istrativan dva stot bogatom ~ ali, jpak, i toto manjkavom topogratijom sigumo je i nara primjerrimskog urbarizma u Daimacii 110 onog tv. longitudinalnog LLongitudinalnirazvoj urbanizma jest ona kad se grad razvija uzdut neke inj, komunikacie, nasuprot onom kad se razvija oko neke totke, sredista, w vise ili manje koncentrignim krugovima. Unatoé postojanu Suiceve knjge, P Gros i M. Total, u svojoj knjzi o poviestirimskog urbanizma iz 1988,, premda se radi o mozda ponajpoljem prinuéniku koji danas postoji 0 rimskom urarizmu, ne ppoznaju onaj na istoénoj jadransko| obal. Oni Panoniu i Dalmaciu, premda u okviuistin zapadnin provincia, ieito stavaju kao suprotnost provincjama Tarraconensis i Gali transalpnskoj, gdje su Rimani, od 2. st. pr. Ke, stvarall gradove, uz jo 0d aajskog vremena grtku grisutnost. Medutim, kada vidimo urbanizam Ampuriasa, na katlonskoj bal, ii Glanuma, u ju2noj Francusko, blu Saint-Rémy- de-Provence, kao dva_primjera u svako} od. navedenih provincia, za koje se istice da su ira primer vastarieg kontakta ‘rimskog utbanizma s_helenistiskim sjeditima, onda se nesumnjvo nameée gatalela sa Saionom, i to pogiavito u longiudinalnom urbanisti¢kom razvoju, pa ne motemo ne misiti i 0 eventualnost dvojnih kolonja. Za ————— GRAD SALONAE / SALONA. — = ron Salonu je to zapravo, na neki natin davao nasiutt Mate Suié. Ampurias (kastijansk)) ~ Empiries (katalonski), oba su imena siednici latinskog Emporiae, dakle piuralnog imena, Kako Se grad nazivao, nakon Sto je u reéoj Gettin 1. st. pr. Kt. izvgeno pravno sjedinjenje grékog naselia iz 6, st. pr Kr, uz morsku obalu, grSkog grada u neposrednom susjedsivu iz 5. st, Koji se verojatno zvao Emporio, sto ‘mati trgoviste (arheolozi su mu dali ime Neapols, u opoziciis onim povijesno zajaméenim, od Strabona, Palaipolis, 2 spomenuti rani grcki grad_na tadasnjem otic) i rmskog nase iz 2. st. pr. Kr, na malo povisenom imjestu u odnosu na ono gr&ko; tal pluralni obik imena codtazava dvojnost grada, kako u rasta, tako i topograil Kao i Salona / Salonae, i Emporia je blo grad koji je, osim $ lukom, bio izrazito povezan sa svojim tertorjem, putem centuijacije. Veza intra i extra muros je ota. Afrmira se ‘vi tip poliodjestva, onaj gdje su vilae rusticae osnova tog gospodarstva; takav ja proces nekoliko deseteéa prie bio zapoéeo u juzno| Eturi.® URBANIZAM Srecinj, rasta do urbanog prestora Salone, postupno se Si i proma istoku i prema zapadu. Formiranj itoénog ada jest naimiade, naime, unutar linia bedema tog dela Saione, nije bio do kraja uobliéen urbani raster. U vijeme opasnosti Sezdesetin godina 2. stojeca, nakon provale vaca i Markomana, gradske utvide, nakon dugog perioda mira i prospeteta, posta ponovno aktualne, te su 170. godine Prva delmatska koharta, te odjl I. i Ml. leie sagradlidielove gradskin zidina i hula. Grad je u citi dobio izduzeni, grubo efipticni obik (ta i pjesnik rims Lukan ga naziva fongae Salonae, idutena Salona, koju oplakuju vai Jadranskog mora), je su osi prblino il: 1600 m u praveu istok-zapad, te 700 m u praveu siover- jug” Pri Getut stojeéa Mate Suié je objavio dosad najopseiniu studju, odnosno knigu 0 anékom urbanizmu ra Isioénam Jadrany" Sa znati poglavito w provi Dalmacij. Premda tka u meduvremenu nie. prhvatio izazov nove, suvremene studi, Koja bi objediia rezutate brojnih arheoloSkin istrativania u Hirvatsko| uw protekih par desatega, bilo bi ved to pokusat i pruti novo syjetlo na veé stay, al ne zastarlu Suidewu monumentanu knjigu,® pa tako i u dijlu koji je zapravo, na neki natin nastava.na_~ paradoksalno ~ jedinu sintezy 0 rimskoj Saloni, ony Buievu, koja je tek objavjona 1986! DByggve ima pravo ako smatra da urbani raster Sone nema onakws strogost kao Sto je ima lader. No padfvie promatraneu2i gradskh celina, smesajapoieinin jamin gradevina i nihova medusobnog odnosa, te satuvanih gradskin komunikacija pokazvie dase iu tom gradu izramno odraia ideia pravino orgarizranog rimskog grada, Zakjuévje M. Sui, i smatra da je glavni dekuman vodio U grad kroz monumentana Porta Caesarea, a da polo foruma s kapitljem na ksizanju glavnog karda i glavnog delumana, pribiéno u sredinjom djlu najstariog dla grada, pokazuje da je | to malo jezgio, nerazmjarno malo $ obziom da je tjeé 0 prostanoj kolonji 1 sredigtu 2a. ———__—__—— GRAD SALONAE/ saLona. —— provinlaine uprave, u osnovi postivalo norme rimske urbanistixe.* Valia medutim voditi raguna o tome da je copseg tog srecisnjeg diel grada bio, virojatn, odreden kada je njegov najstari cio u vrjeme ustanove kolonije bio graniéen u dieu, koji je Dyggve nazvao Urbs vetus. Premda, po naSim istradvanjima.® a koja seu osnovi ppokipaju s analizama Wana Maroviéa® i Nenada Cambija” ‘al prostor nije najstarje nasejeni prostor uy salonitanskom podruéju, nesumnjvo jest nalstarigradski prostor, koji Ge @ i2 te jezgre prosinti na zapad i a istok. Naime, gradnje U sutozidu a bez ustanovljene podnice iz 2. st. pr. Kr, Na sjevemom dtu lokatta Manasticne (iso u moguérost precienie usted nihovu namjenu), ojaéavaiu hipotezu 0 predrimskom sjeditu na sjeveru od rimske Salone, t). na ‘obroncima brda Kojak. Rusenje tog sjedista mogio bi se datrat 76. god. pr. Kr, ti, padom delmatske Salone, Znatio bi da se Kolonia uspostavja na jug od deimatskog sledista, ievan_njega. To bi odgovaralo osnovnim Sui¢evim razmisjanjima. ‘Medutim, Nenad Cambi tumati da prostor intra muros Salone vala sagledavat sa njegova “ti dila kao jeinstveno nase, koje ne moze imati plural naziv, buduci da ona ‘organski pripadaju Saloni."® Dake, plural obik Cambi rezervira samo za “sustav naselja oko Salone", pa Salona intra muros, dosiedno tom njegovu stavu, ne bi imala veze ‘8 imenom Salonae, ne_bi U njemw partcipiala. Ipak, lokaciu Salonae ambi “trad u jezari staroga grada (av Dygoveov Urbs vetus ii Urbs antigua). bez obeita Kako je on iagledzo, i funkoiu tog naseia u sustamu Salona valja sfivatiti kao tuk Koja nam je zagarantirana w iavorima, to fargito spominje Strabon."® Mozemo zakjutti kako bi ta lokacia Salonae bila ipak unutar buduée Salone intra muros | da bi ona odgovarala prvom sredistu Salone, kako ga, ‘sim spomenutog Dyggvea, vide i Christopher Claimant { Duje Rendié-Mioéevie Vala, medutim, naglasit, kako se ra tom podrugju dosad, izleda, nije naisio nina kakve athiteltonske strukture koje bi bile stale od navedenih ralaza na Manastiinama;* ima samo izoianih.nalaza, iavan aritektonskog onteksta, Koji pripadalu 1. st. pr. Kr. Dake, Salonae i Salona, i ukjuéujuct Salon, bio je, Us svakom sludaiu, stedi8te za mnogo Sire stanovnistvo, Sire od onoga koje bi mogio bit plod niezina tertoria, i bio je kao takvo videno of antickih pisaca. Cini nam se da je \Unpr. Lukanowu pluranom imenu, posetkom druge polavine 4. st, ukjuéena i Salona intra murgs, Koja dake u tom trenuthy postofi vee najmanje vise od pola stoleca, a motda vet i clo stojece, Osim toga, i neki crugi poviesni lzvori navode piuralno ime, a odo v_njemu uldjuéuju SSalonu intra muras:* Nedvojbeno je njzina glavna prednost bila | ostala ona pasjedovanja luke, Koja je omoguéavaia vezu lamedu sjevere tale i istoénog Sredozemia* Stoga, ako ne w najranijer Carstvu, @ onda u razvijenom Carstvu i'w kasnom Carst, Salona ¢e biti bez premca u Dalmacij Nalme, izgleda da je druga polovina 2, st. bio ona trenutak kada je Salona doista postala velegrad antke Dalmacle. Otituje se to w konaGnom ovladavaniu istocnim dijelom grade | u tolkim konstrukcjama ii rekonstukejama koje 38 mogu opaziti u to doba Vazan iavor za razumijevanie urbanisticke prakse u provinciji su i natpisi. U Dalmaciji,najvige ih se odnosi na radnju i popravak hramova i svetsta, zat na dogradniy, opravak i odréavane fortiikacia, te na izgradnu tnjemova. Brojnija su sviedoganstva o prvatnim investicjama.® Pasebno u_nam dragocjeni apis koji nam kazuju 0 urbanim strukturama koje se uopée nisu saéuvale ii do danas nisu ‘ronadene. Od saloitanskin natpisa koji govore 0 darovnicama ‘ojedinaca gotovo svi pripadaju razdoblu pincpata. Osobita SU brojne darovrice 2a svatita Velike Maj, naime jedanaest napisa spominjy osobe koje su sagrade il obnovilesvetista iii su_na neki drugi natin dopriniele Kult.” Uglavnom natpsi sa svoj rellema, osobito stele, govore i 0 modi, naéinu odjevania gradskih stanovnika* Sve nam to pomaze oslkat|gradski miley. Res publica Safonitanorum’* ‘SAKRALNA ARHITEKTURA Rimska sakralna arhitektura u mnogoéemu je bina 7a razumijevane urbanizma, Od ranog carskog wemena, pa sve do Diokleciana, bio je omijen fram leradta tipa prostosa s Ceti stupa u prosellu i po jedrim bot, toni najée8ce tvore sklop tv. dvojnih hramova i redovito su uz forum, s tim da je w prostoru lzmedu njih bilo prethodno, a mogio se i zadréati, drugo zdanje, koje se razlitto interpreta. Verojatno su ti hramovi u svojewsno|trodjelnost svog sakralnog prostora nasiiedovali u novo) koncepcji tradicionainu shemu tru cela. SSasvim na jugu prostre se star centar grada: tu je bio i poganski vietSki centar iza teatra, uz forum, @ i kaptoiski hramov, obrovieni u crugo} polovin 2. stalleta, kada s2 grad pros. Za Dioklecijana je promijenjen smier idova zbog reagranizacje plana ulica uw jutnom dielu ‘grada, Uredno je Siroko stubiste kepitolia, a na sjeverno] ie strani podignut trem. Gradevine su bile bogato ukrasene inkrustaciama od viSebojnog mramora. Uposlednjoj fazi Yivota _ovog objekta, tjem je bio demolian da bi se postavila prega za vino i ulle3* U ostacima hrama, koji jo okrenut prema teatru, bilo je moguce uoditi éak pet razojnih faza. Pru fazu predstavja hram koji je bio sagraden prie ovoga 0 kome je ret. U crugo|tazi on je prosiren. Cola je time postal kvadrat (s unutraSnjom dulinom i Sirinom 8,38 m). Treéa taza je inaugurirana konstrukcijom prve faze teatra. Negov je 2id ssagraden paraloino s fasadom hrama, ali bez medusobne veze. U detvrto|fac sagraden je zd uz samu fasadu brama. ‘Motda je bio nizi od ne, tako da se ona sloboda nad nim ‘zal il, ukoliko je zid bio visok. u njemu je postojao otvor 1 Sirni rama, Petu fazu ovog tetrastiosa in anti odreduje Gradnja trjema na njegovaj istodnoj stranis® InaGe je u gradu fi njegovo) Dito} okolici uoéen poloza| niza rimskin svetista, ali se samo od nekolicine rogu naéi ostaci u pravom smisiu te iti. 1 mitraizam i rmetsoatka religia su bil jako raSieni u gradu.® U 2, st aajaméena je organizacila metroacke verske zalednice $ \hovnim svecenikom u Saloni, takoder | postojanie hrama 1 istoGno| Saloni Koleglj Serapsovin Stovatla | brontana poprsia lide i Serapisa, Koja su, vjerojatno, pripadala neko sakralnom prostoru, upuéulu na postojanje lina, oS neotrvena, svetista u Saloni® Osobito je u tom pogledu indkativan iegubjent bronéani lziin kip, ko je 4 GRAD SALONAE /SALONA, tw Poanat po Jednom opisu iz 18. st, vjrojatno aleksandriskog modela i vetih dimen, mazda povezan s carskim kutom.#* Naravno, i tolki drugi izgubljeni Kipov, il oni Koji jo8 nisu otisveni, upotpunii bi nam vizualno ono Sto nam govore nalpisi na posto, koja su upravo i bila namijenjena za te, vannenatke i mramome ii metane, najéeSée bronéane Kipove; prougavautitragove na rain’ posto, a Kojo] su bill_smjeSteni ti Kipowi, pribi2avamo se mogu6oj sic naravno, na kraju.nekog buduéeg projektaistrazivana, ‘oguéoj sic daleko brojie Kiparske salonitanske galerie.” | bronéani kip raznin bozanstava upotpunuju stk reigiskog prostora u Saloni FORUM Cardo maximus se protezao od sjevera prema jugu Clocirujuct forum, koje imao izduzeni pravokutni obik (oko 45 x 70 m), te istu orentaciju. Ova, nekod lav’ centar Salone u vnjeme razvienog krScanstva izgubio je tu uiogu, koja se preselia u sjeverozapacni ugao istoénoga grada, U Pogledu ortogonaine urbane mreze, odnosno sistema karda i dekumana, Salona nije ostvania Klasiénu pravinost. Medutim, sama ina istoénog bedoma staroga grada grolaz ‘oGno potezom jednog karda agerske limitacije. Uz frum su nadeni i ostaci terma, u uporabi jo8 u doba Diokecijana,* te ostaci pravokutne gradevine s apsidom - gradske viice, 4. kurle. Sagradena je u 1. stojecu. Za vijeme 2. 1 3. stolje¢a, kada je i forum bio prose, hur je bla obnovena | ponovno dekorrana freskama i stukaturama. Normalno je da je uz forum i njegave portxe bilo i duéana. Jedino se forumskoj baziic nije uspjlo uci u rag, iako postoje neka rragadanja da bi tukovi koji se vide na juno strani foruma mogi biti supstrukoija te baziike.® TEATAR, Tatar je, verjatno, bio sagraden u drugoj polvin 1 stojoca.* Scenska mu je 2grada na juno strani. ngraden je dljelom na prirodnoj Kosini terena (donji dio gledalisa) a dielom na supsirukcijama (gomii dio gledaista). Sama je ‘yada pozoice imalatracionah raspared rimskh pazorica, S trima velikim nigama - dvjema bognim kvadratnog tlocrta i srednjom palkruinog - kroz koje su vodila rata fankrana stupovima. Po velitini pripada srednim gradevinama tog tipa u rimskom svietu. Bio je dug 65 m, dok mu je popretna dutina, radunajui od femena gledalta do vanskog ruba trijema iza scene bila 58 m, pa je zapremao ukupno ‘oko 3000 me. Sjedista u gledalsty, a vierojatno i neki dijlovi scenske zgrade bili su gradeni najverojatie od bratkog kamena, 0 Eomu govori i jedan rimski natpis iz Skripa, Pretpostavija se da je teatar mogao primi oko 3000 ledateia. Siku teatra u Salon, najverojatnije, nam daje detalj tiza_memoriainog stupa cara Trajana s njegova foruma u Rimu. U Dioktecijanovo doba bili su i na teat iavrSenirazni rekonstrukoijski zahvat.® U tjeku su opsezni radovi na prezentacj teatra, ukjubujuci i uklanjanje stare ceste koja je odvalala sam teatar od hrama do njega, pa se mogu oéekivat i novi nalaz PORTA CAESAREA Porta Caesarea su bila sagradena za wileme Augusta Bila su flankirana dyjema osmerokutrim kulama. Tu je dolazio i vodovod sa sjevera, uzdut bedema, a preko tru prolaza gradskin wrata iSao je podréavan lukovima, te je snabdijevao vodom rezervoar s june strane vrata. 12 tog rezervoara voda je odlazia u uksuzni nim, koji je bio ‘ep ukras na ovako znaéajnom gradskom mjestu. U srednj Je prolaz nepriatel) mogao uti kao u neko dvoriste, ali bi imu povratak bio presjeéen Zeljeznom resetkom koja bi se ‘raglo spustia, U tom prolazu, na putu, vide se spurl, udubleni tragovi Kojima su proiazila Kola Na sastavu dau pravaca starh gradskih bedema (zapad-stok I sjever- jug) otkrivena je Getverokutna ula koja upuéuje na pretpostavku da su bedemi na uolovima imali pravokutne kale SKLOP CIVILNE ARHITEXTURE Do samih bedema u istoénom dijelu grada, sjevemo od Porta Caesarea, na lokalttu zvanom tlnac, otkriven je kop civine atitekture. Buduti da se od civine stambene arfitelture malo Sto oko, ov! su nam ostaci vio interesartni edna se gradska ulica protezaia u smijeru sjever-ug, a ispod nje je prolaio kanal 2a sakuplianje otpadnin voda susfednih kuea, Ta ulica s komunikacijom, koja ide okorito na ju, zatvara jednu stambenu jedinicu, insuly, koja se sastoli od vise zgrada. Na slevernom dijelu, otkopan je niz prostorija, u Kojima su, verojatno, bli smjeSteni ducan ti tavere koje su flankirle uicu. Razni sini material, koji je ovdle naden, pokazuje da je insula sagradena u 3. stoljecu na prostoru koji je i prije bio nastavan, te da je zadrfala svoju funkciju sve do propast! anticke Salone. tia nekoliko lokacja w gradu uspjelo se ustanovit gradnju objekata u kasno| antici na mest renin, porugenin ill preuredenin objekata iz rane antke, Na taj nagin mazemo konstairati postojanje jedne privaine kude s termama kasrijem episkopainom centru, preciznie na mjestu prvin rScansiih ortoria, ii postojane jdne gradske vile, odnosno terma, na lokacii kasnije bazike iuxta portum’# U ovom dijelu grada oko Porta Caesarea vjerojano Su bill neki radionighi centri, Istognim gradom tekao je i jedan rukav dete rjeke Salon dolazeti od istoka prema Zapadu a onda se spustajuti od sjevera prema jugoistoku, Upravo ispod pet mostova, kako se zapravo naziva taj most S pet lukova ne mnogo udaljen od Porta Caesarea. Tu se raGvala i cesta koja je isa u smleru zapac-istok, decumanus ‘maximus MOZAIC! IZ NAMJESNIKOVE PALACE U jutnom dielu ovoga grada bila je pronadena i jedna ‘monumentalna gradska vila, koja se, izmedu ostalog, zb09 luksuznin mozaika s mitoloSkim prikazima Apolona, Tritona i Ortej, iterpretra kao palaéa namjesnika provinoj, Ostaci vile nadeni su na zemlji zvano} Zubanovac, kat, estica 3551/1, na predielu linac. Pruo izvjeSée 0 nalazu bilo je roa GRAD SALONAE / SALONA. ———— 15 cbjavjno u Muzeskom Casopisu, a zaim je bio sastaveno U vidu sazetka za pogiavie 0 Practoriumu za Bulicevu lejigu, koja je medutim, kao Sto smo veé rane napomenui, ugledatasyjetio dana tek 50 godina nakon autorove srt” Za vljeme Drugog svetskog rea, taljanski arheoiozi su izvadili mozaike | prenijl th u Arheoloski muze! u Spit, te iradil arhitektonsku dokumentaciu o lokaltetu,koju ovom prigadom objavvemo. Nakon Drugog svjtskog rata, nalaz i radove taljanskhh arheologa spomenuo je w svojo| kn . Ceci.” Fotografie mozaika in situ, koje ovdle takoder abjaviujemo,” pubicrane su prvi put u radovima jednog ananstvenog skupa iz 1988." Iserpnu analizu natina trade tr lavna mozaitka pola satino je B. Mtl.” Najscrpie istradivanje ikonografje th mozaika objavia je J. Meder prile nekolko godina," pa je to do danas najkompletia obrada ti, danas nalprviaénia, salontanska mozalka u spliskom Arheoloskom muzeju. Kako je otito iz foto dkumentacije, mozak s prkazom Orfeja prigada stajem razdobl, | maze se datiati u 2. st, vjaojatno u sredinu tog staljeca li pocetkom druge polovine tog stole. Mozaic s prikazom Apolona i Trtona pripadaju pod miade zorade, koja je nastala nad prethodnom sa spomenutim podnim mozalkom, | mogii bi se datrati u sam kraj 2. st” Ti imozaici s figuralnim mitolo8kim predstavama, kao 1 j8 reke samo omamentima ukraSene mozaitke powsine, pripadalu podovima prostorja prizemne zgrade AMFITEATAR Amiftzatar u Soin je, uz onal u Puli, edn’ sabuvani amfteatar na istoéno} bali Jadrana. Za jednu njegovu stranu koristen je prodni nagib terena, a ujedno ja ta ista strana poslaila kao dio gradskog bedema. Nie nam jasno je li bio sagraden neki amfiteatar i pre ovoga Git su ostac pred nama, moida na istom mjestu, a mozda negoje crugge. Oval je podignut u drugo}polovini 2. stojeca. Imao je ti kata. Donja su dva imaia otvore s lukovima, a tredi Getverokutne otvore. Postojala je moguénost da se nad trecim kato razapne platno, tako da bi gledaliste moglo biti natkveno, Amfteatar je u tlocrtu imao oblik elipse. Dimenaije su mu bile po prlici sjedee: duina 125 m, Sirina 100 m, a dimenaje samog borista arene duaina 65 im Stina 40 m. Siem ulazaiaza, te sistem komunikacia u gledalistu bio je. rjeSen kombinacjom radijainih. i koncertrgnin prolaza, Arena je bia oksutena visokim podiem, koji je sluzio i kao kruzna prometnica u prvom dielu gledaléta, U srediénjem prostoru tog dla raiazile su se potasne laze. Kroz prolaz ispod gledaista s istotne stane, dakle u smijeru dude osi, dolazia bi na arenu svetana povorka, Posebnim podzemnim hodhikor, Koj je odlazio u pravou juga, odvodlli su zviert i teSko raniene gladiatore U glodaistu su bile postavjene ukrasne skulpture, tv heme, od kojh su se neke saéuvale, Amfteatar je imao ‘ko 13500 miesta za sjedene i oko 2000 miesta za stan, dakle ukupno oko 15500 miesta, Po jednoj xalkulacij, na tem tag bra, dolai se do broja stanownika na podrugju Salone, a taj bi bio oko 60000 luc. Kamen, vapnenac, Za gradu arfiteatra dovezen je dielom z Togira a dijeiom s Brata, lageda da je omogutio radu salonitanskog aftatra il jl bar oblino priomogao jedan bogat danator, motda i sam Salotanac. To saznajem iz velkog al teSko oSte¢enog natpis kof bio postavjen u amfteatru, Nek! aitektonsk element bil su Konstuirni, ti rekonstuani, oko 130 godina nakon gradnje amfiteatra, dake, po pic, u doba Diokleciana. tgleda da je sitio svoj swsi do polovine 6. stoje6a. OcrZavao se, prema tome, gotovo 400 oodina lemedu ostalh prostora koje su im pripadale, Gini se da su gladiator imal | jedan kordorispod gledaldta, koji su xovisili kao malo svetiste botice Nemeze”* TERME Terme su se prostirale i na dijetu terena Koji su kasnije zauzele krS¢anske baziike, odnosno episkopalni centar. Tu je bia i jedan oveti zemiisni prvatni pose, tk Uz prvotne gradske zidineistoénag prosirenja grada.” Ipak, jedan velki termalni skip se adléno satuvao na istoku od bazikainin apsida. Taj nam sli kao reprezertantselontanskh terma, umjesto svin onin drugih, jain i privatni, od kojih su nam. se saéuvali neznatnji ostaci. Velke salontanske terme bile su bogato ukrasene, tako da je w njima mogao biti pronadien i tako fjep mozaik kao Sto je to ona) s Bjesnikijom Sapfom i devet Muza Intresantno je rapornenut da se, na temelu proraGuna Kapaciteta vodovodnog kanala koji je Saloni u cia, pa i termama, dovodio vodu, dosto do broja stanovnika grad - taj bi bio 40000. Mozemo Zakjuit da taj broj nije u neskladu s onim od 60000, na tomeliu proraguna sjedista u amfiteatru, buduci da se pri cdnosi na sam grad i njegovu neposrednu okalicu, dok je ‘oval drug vesi zbog toga Sto je amfteatra terdrao mnogo Siri krug stanovnistva cijle regie. lz pravea terma vodila su prema zapadu i jedna sporedna gradska vrata Valike su gradske terme pravokutne osnove sa tima apsidalrim zavrSecima_na_sjevernoj strani, simetréno rasporecenima, tes jedhim apsidalnim zawSetkom na sreisty zapadne strane. U niima mozema studrati sve kiasiéne termalne arhiteKtonske elemente, Na temelju natpisa, Koj Su uzidani Kao spolija, mote se pretpostavti da su tarme sagradene swrSetkor 2. stole¢a. U centrainom diel je bio peristils palestrom, zatim je tu bio velik bazen - piscina - apsidalnog oblika sa jo8 danas odliéno satuvanom vodootpomom 2bukom. Lijevo od piscine su sviionice s Kupama od kamena | cigle. Desno su bazeni za tople kupeli | saune: tepidarl, kaldarl) 1 sudatorj. Zagrjavanje prostora bilo je proveceno sistemom supijh keramikih cijevi,tubula, te dvostrukim podom ostvarenim sistemom hipokausta. U termama, napokon, nailazimo i na uklesani UipiénstarokrSéanski salontanski ki, Koll nam s jedne strane govor 0, mo2da, tajaom skuplanju prin kana, a druge strane simbolzra pobjedu krScanstva nad Kesiénom antkom.* ISTOCNI DIO GRADA okra sjeveroistotnog ula arada, odakle je vadio put za Andetrj (danasnji Mué), bia su gradska vrata. Na tom 16 - — su_predjetu (BilankuSa) nadeni ostaci antigkin zidova i ploénika, te hipokausta i mazaika, Sto govori o postojanju stambene arhitekture s termanim objetima.” Ova situacia je povezana s joS nesto istoénijm nalazima, gdje se kao samostaine celine idvajalu tri skupine. Najuznie su terme, zatim ponovo terme, koje su medutim bile porusene, te je na tom miestu bla sagradena tv. Basilica onentas. Bazika ie trobrodna s jednom apsidom. Sjevemo od bazlke, kao treéa cjelna, oteopane su koncentiéna rasporedene Ceti velke baze, a svaka je od ni formirena od velkih Kamenih biokova. Tu je pronadeno dosta nabacanih arttektonski ulomaka, vlomaka sarkotaga i starokrSéanskih putla. Teen, opet, pokazuje naplavne asobine.® Nalazi, Koji su proizasl 7a vijeme najnoviih, uglavnom, dosad neobjavienih, zatinih arheolo8ki iskopavanja, koja je u vom istoénom dijelu Salone vodila Jagoda MardeSi, pruzaju informacje 2a novo, razitto tumaéenje istotne Salone. NEKROPOLE Rimski se grad, sa svog prvotnog prostora, prosirio prvo na zapad. Upravo ad najstatie grads jezorearotezala se slara cesta $ nekropolom prema Trogiru, prolazesi onuda adie ée kasnije, kad grad bude prosien, biti postaviiena Jedna od gradskin vrata Rimska Ce Salona razvit svoja groblja svugdie oko svoj zidina | uz putove koji su vod it grada (od jugoistoénog diela grada vodio je put za Epeti, danaénji Stobreé, i Dioklecijanowu palaéu; od zapadnog deta grada, kako smo spornenu, prema Trogir), a najnatije e biti groblie na sjeveru grada, gdje se posebno istitu Manastirne, i to nad zatspanim i zaboraulienim rusevinama, \erojtno, dela detmatske Salone O tom procesu opéimo ie raspravjano w nagoj nedavnojknjzi Salona ii to osobito Jz pera Jagode Mardesié. Najkompletniu studiju 0 rimskodobrim nekropolama Salone objavo je Nenad Cambi® a niz pojedinacnih radova 2elko Metié® Stoga na ovorn miests ne bismo 0 tome ponaviali. U ovo} knjzi ce 0 nekropolama govoriti nalazi skulpture, jantara, metala, keramike, staka, A 0 osobama ¢e govort njfhova imena; antroponimiia crp,svoje podatke poglavito na nadgrobnim natpisima. Stoga ¢emo se ograitit, dau ovom pregledu, kao Sto smo za intra muras odabrali jedan nalaz, onal rmozaika iz tv. namjesnikove palabe, tako i za extra muros prikazemo detaine samo jedan nalaz, u ovom slucaju, Tovi naz, objavjen dosad samo u cevnom tisku!? SARKOFAG JEDINSTVENE SERVE Naime, na istoky od skolske zgrade na BilankuSi (u nasipu pjeskovte zemije, dae ne w nekom svom izvoriom Polozaju). 1998. je pronaden pokiopac antickog mrarnornog sarkofaga, razbijen jo8 u staro doba u dva dita, Kola se, Tmedhtim,slazu,tako da je poKlopac zapravo cll izuzetkomn uu odlomienin olava, koje su takoder, oti jo8 v starini odlomijene, buduéi da su strle iz mase poKlopca (saéuvan je samo komadié frizure na vratu glave zene). S lieve strane je ena, 8 ogricom od perta, obudena u stolu, @ ogrtaé pala joj poksiva donji dio tela. S desne strane je —— GRAD SALONAE / SALONA a eeccamen muskarae w tunic, @ toga contabulata lagano je spustena te ‘obuhvaéa tielo pod desnom rukom a prebatena je preko Fjevog ramena* Poklopac_ je obi tava na die vode (na samom wihu krova sa¢wana su dva mala Getvrtasta Kesarska Ludublenia), sa straznje strane ima vio istaknute akroterio, ddok $ prednje strane ima reljefnl prkaz braénog para u polulezeéem stavu,zapravo,u polatalu kod pogrebne gozbe (agape) Prikaz je isklesan u jedinstvenom kamenom bioku okiopca sarkofaga | to na natin da se Skovi uzdu s krova oklopca. U ovom slugaju, prema je par w polataju koji se zauzima na leZalici (kine, ona nije prkazana na jedan inact natin, barem kako se to mote razabrati, buducl je ta dio pokiopca sarkofaga dosta ostecen. Na taj natin, kine se W8e pretpostavla nego Sto se prikazuie ‘ine oblk poklopca sarkofaga je dosta Gest, osobito kod tz. afk sarkotaga, adje pokiopac moze bt prikazan ao Italia, i bez pojedinca i para u poluletetem pola. Takay je nor. Stuéaj u primjeru prekrasnog atitkog sarkotaga S priazom erota i berbe grozda, Koj je bio postavjen na ‘zapadno| salonitansko) nekropoli, nazvanoj Hortus Metrodon, a bio je otkopan na trasi tax. zaobilaznice® Kao kod nas Poznati primjer poklopca sarkofaga s braGnim parom na lezaljci, mozemo navesti glasovit sarkofag s Manastiina s prikazom mita 0 Hipoltu i Fedr.® Osobito rasprostranen je

    Vous aimerez peut-être aussi