Istorijat hirurgije

Postoje dokazi
- 2000-3000 p.n.e. Vavilonci
-1700-1500 g.p.n.e Egipani
500 g. p.n.e Grka (Hipokrat)
150 g p.n.e Aleksandrija (Celsus, Galen)
Pojavom islamske kulture nastaje period arapskog razdoblja
medicine
Moderna hirurgija poinje prije neto vie od 100 godina.
Anestezija :1842 Long, 1844 Wels
Otkrie asepse i antisepse Pastour, Lister, Koch...

ASEPSA

Asepsa je odsustvo patogenih mikroorganizama ili infekcije u

ivom tkivu. To je metoda u hirurgiji koja uklanja svaku

mogunost zagaenja rane i operativnog polja.

Asepsa se izvodi sredstvima koja se zovu antiseptici.
Najee su to razrijeeni dezinficijensi koji se mogu
koristiti na ivom tkivu,a da ne uzrokuju oteenja.
Djelovanje antiseptika je fiziko i hemijsko, a zasniva se na
principima osmoze, dehidratacije, adsorpcije, taloenja
bjelanevina i promjeni pH, to utie na ivot
mikroorganizama te ih ubija ili umanjuje njihovu virulenciju.

ANTISEPSA
Antisepsa je postupak u hirurgiji kada raznim sredstvima
uklanjamo ili smanjujemo broj bakterija u ranama ili na
povrini bolesnika ili u njegovoj okolini ili smanjujemo
njihovo razmnoavanje.
To je metoda primjene antiseptika u borbi protiv ve nastale
infekcije ili u borbi protiv mikroba. Antiseptici sprjeavaju
rast i razmnoavanje mikroba a dezinfekcijska ih sredstva
unitavaju. esto se isto sredstvo koristi istovremeno i kao
aseptino i antiseptino. Npr. jodna tinktura za dezinfekciju
koe, ali i u lokalnom lijeenju gnojnih konih infekcija

Razlika izmeu antisepse i asepse je slijedea:

kod antisepse se borimo raznim hemijskim
sredstvima protiv mikroorganizama, dok kod
asepse iskljuujemo svaku mogunost vanjske
infekcije i tako onemoguujemo pristup
bakterijama u operaciono polje.

Dezinfekcija

Dezinfekcija je postupak unitavanja patogenih klica na koi i

predmetima.
Dezinfekcija u hirurgiji je aseptini postupak kojim se pomou
dezinfekcijskih sredstava unitavaju patogene klice na koi i
predmetima. Dijeli se na medicinsku i higijensku:
Medicinska se dezinfekcija provodi u lijeenju rana, za
dezinfekciju koe, sluznice i sl. a higijenska obuhvaa
raskuivanje prostorija, predmeta i sl.
Obzirom na namjenu razlikujemo profilaktinu dezinfekciju,
dezinfekciju tokom bolesti i zavrnu dezinfekcija.
U hirurgiji je najznaajnija profilaktina.

Dezinfekcija

Dezinfekcija ruku prije operacije

Za zahvate u op.sali, ljekar i sestra moraju obui sterilno
isto rublje kapu, masku, koulju, hlae i kaljae.
Dezinfekcija ruku prema Fubringeru.
Ruke se peru pod mlazom tople vode sterilnom etkom i
sapunom 10 min. Pri ispiranju sapunice prsti moraju
uvijek biti u viem poloaju od podlaktice, da se mlaz
vode moe cijediti s prstiju nanie nakon pranja. Ruke se
sue sterilnom kompresom i nakon toga dezinficiraju pod
mlazom ili u posudi 70% -tnog etilnog alkohola t okom 3
min. i na kraju jo 3 min. u 0,5% -tnoj otopini sublimata.
Nakon zavrene dezinfekcije navlae se sterilne rukavice.

Dezinfekcija

Dezinfekcija
operacionog polja
Za brijanje se preporuuje
depilacijska krema
Izbjegava se brijanje
obraslih dijelova koe
( osim u hitnim stanjima) u
okolini op. podruja.
Prilikom brijanja dolazi do
oteenja koe to moe
postati ulazno mjesto
bakterija, ili oteena koa
moe postati podloga za
rast bakterija.

Postupak dezinfekcije koe: poinje se

benzinom, njime se skida neistoa i mast s koe.
Koa se oisti najmanje 3x, dok se prljavtina u
potpunosti ne skine i to uvijek u istom smjeru, od
mjesta budue rane prema periferiji. Nakon toga
op. polje se premae 2 x 70% -tnim etilnim
alkoholom ili formalin alkoholom, jodnom
tinkturom. Ako se koriste kationski detergenti,
koa se oisti 1% -tnom otopinom asepsola,
cetavlona itd. I na kraju se premae 2%-tnom

otopinom istog sredstva.

STERILIZACIJA
Sterilizacija je aseptini
postupak kojim se potpuno
unitavaju svi mikroorganizmi
i njihove spore na
instrumentima, operacionom
veu i svim predmetima koji
dolaze u dodir s ranom.
Sterilizacija se vri pomou
fizikih i hemijskih faktora

Sterilizacija pomou fizikih faktora

1. Sterilizacija kljualom vodom: ne odgovara
zahtjevima sterilizacije. Najvea temp 100
stepeni to nije dovoljno za unitavanje npr
virusa hepatita. Instrumente je neophodno
prethodno oprati i oistiti i oprati uz eventualni
dodatak Na bikarbonata to poveava
dezinfekcionu mo. Sterilizacija treba da traje
30 minuta od asa kada pone da kljua. Na
ovaj nain se steriliu instrumenti, metalni i
stakleni predmeti. Kuhanjem se znatno oteuju
instrumenti s otricom i predmeti od gume i plastike

2. Sterilizacija suhom toplinom je

sigurnija. Radna temperatura iznosi 160180 stepeni u trajanju od 2 sata. Suha
sterilizacija se vri u raznim aparatima
razliitog oblika koji su dobro zatvoreni
sa ugraenim termometrom. Nakon
isteka roka instrumenti ostaju jo 60
minuta. Na ovaj nain se ne mogu
sterilisati gumeni instrumenti i zavojni
materijal.

3. Sterilizacija vodenom parom pod pritiskom u

aparatima. Takav aparat je autoklav sa
dvostrukim zidovima. U aparat se dovodi i
puta pregrijana vodena para od oko 120
stepeni to je omogueno poveanim pritiskom
u aparatu od 1,5 do 2 atmosfere. Radna
temperatura i pritisak moraju trajati najmanje
30 min. nakon sterilizacije materijal je vlaan i
potrebno ga je suiti suhim zrakom. Na ovaj
nain se steriliu hirurki ve, zavojni materijal.
Ovaj nain pouzdano unitava i spore.

Hemijska sterilizacija
A)Suha hemijska sterilizacija pomou formalinskih
para za sterilizaciju predmeta koji se ne mogu
sterilizirati u autoklavu ili suhom sterilizacijom
( cistoskopi i sl. ). Obavlja se u zatvorenim
staklenim ili plastinim kutijama s pregradama. Na
zadnjoj donjoj pregradi nalaze se tablete formalina.
Sterilizacija tim parama traje najmanje 48 sati.
B)Vlana hemijska sterilizacija -u antiseptinoj
otopini (alkoholu, jodu, sublimatu, asepsolu ) koristi
se rijetko, osim za sterilizaciju materijala za ivanje.

Sterilizacija zrakama:
A)Sterilizacija ultraljubiastim zrakama
njihovim djelovanjem prestaje razmnoavanje
bakterija. Koristi se za operacione sale,
previjalita i sl., te u prehrambenoj industriji,
u procesu proizvodnje lijekova. Traje 1218
sati.
b) Sterilizacija ultrazvukom UZV tetno
djeluje na mikroorganizme u vodenoj otopini
jer koagulira bjelanevine bakterija. Koristi se
u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

C) Sterilizacija gama-zrakama, denaturira

bjelanevine, ali se pri tome ioniziraju i
vitalni dijelovi stanice te se stvara H2O2.
Zraenje se postie kobaltnom bombom i
elektronskim akceleratorom
D) Plinska ili hladna sterilizacijaprovodi se
etilenoksidom. Djeluje snano baktericidno,
pri emu ne izaziva koroziju i ne mijenja
strukturu materijala koji se sterilizira.
Pogodna je za predmete od termolabilnog
materijala

Kontrola sterilizacije
Neophodna i mora se registrovati
Putem kontrolnih instrumenata: termometri,
manometri koji se posmatraju tokom sterilizacije.
Hemijska kontrola: Mikuliczovim papirom (papir
natopljen krobom, zatim preliven lugolovim
rastvorom tako da dobija ljubiastu boju). Ovakvi
papirii se stave meu materijal koji se sterilie i
na temp. Od najmanje 100 stepeni C posle 20
minuta pobijele.
Kontrola sa sumporom: u epruvetu se stavi
sumpor koji na temp od najmanje 117 stepeni C
rastopi

Kontrola sterilizacije
Bioloka kontrola: u materijal koji se
sterilie ubacuju se spore antraksa ili
nekih drugih bakterija koje su otporne
na toplotu. Nakon sterilizacije se
uzorci bakterioloki ispituju.
Kontrola sterilizacije se mora vriti po
pravilu 2 puta mjeseno.

Infekcija u hirurgiji
Ako na podruju operativnog polja nastane
infekcija u roku od 30 dana postoperativno,
takva infekcija se smatra hirurkom infekcijom.
Ako je postavljen implantat, hirurkom
infekcijom se smatra infekcija nastala u tom
podruju unutar 1 godine.
Najei mikroorganizmi s kojima se sreemo u
hirurgiji su: stafilokoki svih vrsta, streptokoki,
coli bacili (Escherichia coli), proteus vulgaris...

Najee ulazno mjesto infekcije u hirurgiji je rana.

Ostali putevi infekcije se odvijaju preko raznih
sistema: respiratorni, digestivni, urogenitalni.
Intrahospitalne infekcije (VAP)
Opti simptomi infekcije: poviena temperatura,
tahikardija, povraanje, obloen jezik, loe opte
stanje.
Uz opte simptome treba napomenuti sljedea
stanja:
1.bakterijemija (bakterije u krvi)
2. toxemija (bakterijski toksini u krvi)
3.septikemija (sepsa)-loe opte stanje, MODS

Lokalni simptomi infekcije: dolor (bol), rubor

(crvenilo), calor (crvenilo), tumor (oteklina) i functio
laesa (oteenje funkcije).
Lokalne manifestacije infekcije:
1. Flegmona-crvena napeta i topla koa sa
neupadnom granicom prema zdravom tkivu.
2. apsces- lokalna nakupina gnoja jasno ograniena
od okolnog tkiva
3.folliculitis- upala vezana za kou obraslu dlakom.
Infekt prodro du dlake do mjeka dlake
4.furunculus-gnojni ep
5. gangrena tkiva. Kombinacija loe ishrane tkiva i
infekcije

Sprijeavanje infekcija u hirurgiji podrazumijeva:

-pripremu pacijenta
-pripremu operacionog polja
-pripremu hirurkog tima
-pripremu hirurke sale
-pripremu instrumenata i opreme
-postoperativnu njegu

Operaciona sala

Hirurki instrumenti

Pravila ponaanja u operacionoj Sali

Oprema i instrumenti koji se koriste tokom operacije
moraju biti sterilni.
Osoba koja ima dezinficirane ruke i sterilne rukavice
smije dirati sterilne predmete.
Osoblje koje nema dezinficirane ruke i sterilne rukavice
ne smije stavljati ruke iznad i u operaciono polje jer
praina i koni detritus mogu pasti u hirurko polje.
Preporuuje se minimalno kretanje osoblja u Sali
Pri odmotavanju sterilnih predmeta ne smije se
dodirnuti niti jedan rub sterilnog predmeta.
Ako se ne zna da li je nesto sterilno smatra se
nesterilnim i ne upotrebljava se
Operater ne smije izlaziti van operacione sale

RANA

Rana je nasilni prekid kontinuiteta koe sa njenim

adneksima i ostalih tkiva koja se nalaze ispod koe. Rana
moe nastati usljed djelovanja mehanike, termike ili
iradicione nokse ili jatrogeno rukom ljekara (operacijom
ili raznim drugim ljekarskim manipulacijama).

Vrste rana
Osnovno je razlikovati otvorene i zatvorene rane. Pri
otvorenoj rani postoji prekid kontinuiteta koe
( integumentum commune), a pri zatvorenoj, koja se zove
laesio, koa i potkono tkivo su neprekinuti.

Tipovi rana ovisno o sredstvu koje je uzrokovalo

ranjavanje
-rezna rana ( vulnus scissum )
-posjekotina ( vulnus seccatum )
-ubodna rana ( vulnus punctum seu ictum )
-razderotina ( vulnus lacerum )
-nagnjeenje ( vulnus conquasatum )
-gnjeno razdorna rana ( vulnus lacerocontusum )
-strijelna rana ( vulnus sclopetarium )
-ugrizna rana ( vulnus morsum

Operacijske rane
Pri svakom operacijskom zahvatu hirurg mora otvoriti dio
tijela rezanjem koe, potko nog tkiva, miine fascije
itd. da bi omoguio pristup odreenom podruju. Nakon
zavretka operacionog zahvata svi slojevi rane moraju se
priljubiti i zatvoriti kako bi se sprijeio nastanak edema,
seroma, hematoma i ulaz uzronicima infekcije.
Operacijska rana nastaje u idealnim uvjetima, odnosno
koa se prije toga dezinficira, instrumenti kojima se radi
steriliziraju, a hirurg ruke opere posebnim dezinfekcijskim
sredstvima i zatiti ih sterilnim rukavicama.

Termike i hemijske rane

Smrzotine ( congelatio )
Hladnoa moe ve za 4060 minuta uzrokovati znatne promjene
na povrini tijela. Posebno su osjetljivi krajni dijelovi tijela, kao
ui, prsti ake i stopala. Smrzotine nastaju kad je temperatura
okoline ispod 0 stupnjeva C, a temperatura tijela ispod 35 C.
Nastaje vazokonstrikcija, zatim hipoksina oteenja arteriolarne
i kapilarne mree, intravaskularno dolazi do agregacije celularnih
elemenata i stvaranja mikrotromboza. Koa postaje tamnoplava
do siva a bolesnik se ali na osjeaj peenja ili okolnu
umrtvljenost tkiva. Utoplimo li pothlaeni dio tijela, nastaje
hiperemina faza u kojoj koa postaje crvena i lagano oteena, a
histoloka je karakteristika istjecanje plazme u tkivo.

Rovovsko stopalo
je ozljeda to nastaje zbog
dugotrajnog izlaganja
hladnoj okolini ija je
temperatura via od take
smrzavanja ( 0 ). Dolazi do
oteenja ivanih
zavretaka u miiima.
Radi se o ishemiji
ekstremiteta bez pipljiva
pulsa, nakon toga se javlja
hiperemija sa jakim
pulzacijama uz crveno,
bolno i oteeno stopalo.

Smrzotine

Ozljede zbog smrzavanja moemo podijeliti u vie stadija.

Congelatio eritematosa je reverzibilno stanje.
Congelatio bullosa karakteriziraju bulozne promjene na
koi. Spazam je krvnih ila intenzivniji, s eksudacijom
plazme, a koa je oteena i vrlo bolna.
Congelatio gangrenosaoteenje zahvaa dublje tkivo.
Posrijedi su ireverzibilne promjene jer u podruju malih
arterija i arteriola postoji trajni spazam. Za tu su fazu
karakteristine lividne okrajine i propadanje tkiva,
ukljuujui i kost. Definitivno stanje nekroze nastaje za oko
4 6 dana.

Opekotine

Opekotine ( combustio )
Opekotina je posljedica direktnog djelovanja visoke
temperature na kou i potkono tkivo.
Postoji nekoliko etiolokih faktora u nastajanju
opekotina:
-termike opekotine uzrokovane plamenom, toplotnim
zraenjem, vruom parom ili vrelom tekuinom
-hemijske opekotine uzrokovane kiselinama, luinama,
fosfornim i napalm bombama
-elektrine opekotine

Faze u nastajanju opekotina :

-combustio eritematosa
-combustio bullosa
-combustio esharotica
-combustio gangrenosa
Izvor toplote ovisno o temperaturi i vremenu djelovanja na
povrini koe dovodi do koagulacijske nekroze. Osim toplote na
kapilarni permeabilitet djeluje hipoksija i bioloki aktivne tvari
osloboene iz oteenog tkiva. Posljedica je prijelaz intravaskularne
tekuine u ekstravaskularni prostor sa stvaranjem edema te gubitak
bjelanevina plazme, smanjenja minutnog volumena,
hemokoncentracije uz nastanak metabolike acidoze.

Prema dubini oteenja:

Opekotina I stupnja
zahvaa epidermis, koa je crvena zbog hiperemije, bez mjehura, a postaje
vrlo bolna nakon nekoliko sati. Nakon 2-3 dana dolazi do spontanog
izljeenja.
Opekotina II stupnja
zahvaa epidermis i dijelove korijuma, koa je obino ruiasta, pojavljuju
se edem i mjehuri, germinativni sloj koe je sauvan.
Opekotina III stupnja
zahvaa kou u svim slojevima uz potkono tkivo. Koa je suha, blijeda i
bezbolna.
Opekotina IV stupnja

zahvaa dublje strukture sve do kosti

Procjena teine opekline

Veliina opeene tjelesne povrine ocjenjuje se pravilom
devetke. Glava i vrat iznose 9%, prednji dio trupa 18%,
lea 18%, svaka ruka 9%, svaka noga 18% i perineum 1
%.
Kod djece od jedne godine starosti glava ini 18%
povrine tijela. Za procjenu manjih ili nepravilno
rasporeenih opeklina koristi se fleksorna strana stisnute
ake ija povrina iznosi 1%.

CIJELJENJE RANE
Primarno cijeljenje
Rubovi operacijskih, ali i ostalih rana nakon obrade, moraju
biti anatomski priljubljeni, to omoguuje primarno
cijeljenje rane za 6 8 dana. Inspekcijom se vidi tanka crta
na koi s povrnom krastomugrukom. Poto on otpadne,
ostaje svjee epitelizirani i lagano crveni oiljak, koji se s
vremenom skvri i izblijedi.
avovi moraju biti inaktivni u organizmu, a odstranjuju se
po pravilu nakon osam dana. Na leima i udovima te u
starijih ljudi uklanjaju se tek nakon desetog dana.

Cijeljenje rane je kontinuirani proces koji se moe podijeliti u

3 faze:
1.Eksudacijska fazarubovi rane priljeu jedan uz drugi i
nema otvorenog lumena. Novonastali fibrin djeluje poput
ljepila i sprjeava razilaenje rane po slojevima.
2.Proliferacijska fazapojavljuju se stanice koje e povezati
rubove rane. Rub rane je ispunjen brojnim fibroblastima i
novovaskulariziranim tkivom.
3.Reparacijska fazau rani se nalaze fibroblasti i fibrile koje
su stvorile obilno vezivo. Za otprilike jedan tjedan
makroskopski se stvara isuena krasta ugruak

Sekundarno cijeljenje
Rana s nepravilnim rubovima ili rana s defektom tkiva,
zarasta po sekundarnom tipu. Zbog loe ishrane rubova
tkiva nastaje nekroza i demarkacija, tj. odbacivanje.
Defekt se ne moe ispuniti kapilarama i celularnim
elementima, te se prekriva epitelnim stanicama iz okoline,
i rana postupno zacjeljuje. Vidi se kontrakcija rubova
rane, njezin opseg se smanjuje, ali ostaju neugodni
oiljci.

OPI PRINCIPI LIJEENJA RANA

Nakon ozljeivanja na organizmu ostaje otvorena, nezatiena rana
koju po pravilu treba to prije
zatvoriti. Za to postoji vie razloga:
-sprjeavanje jakog isuenja i gubitka tekuine
-smanjenje gubitka topline
-uvanje od vanjskih utjecaja ( infekcija, mehaniki podraaji )
Lijeenje svjeih rana
Prigodne ili sluajne rane gotovo su uvijek primarno inficirane.
Ponekad iz okoline, tj. s odijela ili iz zemlje prilikom pada, nakon
prignjeenja automobilskom gumom, uboda noem itd., klice budu
jednostavno utisnute u samu ranu.

Osnovna pravila primarne obrade rane ( toaleta rane, revizija rane )

postavio je 1898.god. Friedrich koji je pokusima dokazao da se est
sati nakon ranjavanja bakterije nalaze u okolnom tkivu. Princip je
lijeenja takvih primarno inficiranih rana ekscizija oteenih rubova
do u zdravo, te zatezanje avova. Sva krvarenja moraju se zaustaviti
kako bi se sprijeio nastanak hematoma i razvoj bakterija.
Ako je rana starija od 12 sati, ne smije se napraviti primarna obrada.
Naime, bakterije su prodrle duboko u tkivo, pa postoji opasnost od
tetanusa, gangrene i drugih anaerobnih infekcija. Stoga treba cijelo
tkivo koje je nagnjeeno odstraniti, sve iroko otvoriti i revidirati.
Primarno zatvaranje je strogo zabranjeno. Ako se ni nakon 46 dana
ne pojave znakovi infekcje, mogu se postaviti sekundarni avi.

HIRURKI BOLESNIK
Hirurki bolesnik je osoba sa dijagnozom koja zahtjeva hirurku
intervenciju. Obino je podvrgnuta operativnom zahvatu t okom
kojeg se koristi anestezija. Veina hirurkih intervencija vri se u
bolnikim operacionim salama. Razvoj medicine i tehnologije
omoguuje sloene zahvate kao to su uvoenje mikrokirurgije i
upotrebu lasera. Jo vei korak u hirurgiji ukljuuje transplantaciju
ljudskih organa ili implantaciju mehanikih izuma. Napretkom
razvoja anestezije, farmaceutskih preparata i nutritivne potpore,
utemeljene su sveobuhvatne i visokokvalitetne rehabilitacijske
procedure. Iako je napredak tehnologije i medicine izuzetan, ipak u
aritu pozornosti treba biti bolesnik, a u tome je najznaajnija uloga
medicinske sestre.

Hrana i tekuina preoperativno

Ako e operativni zahvat biti ujutro, veer prije bolesnik
je na laganoj dijeti. Kod dehidriranih a osobito kod
starijih osoba treba vriti nadoknadu tekuine. Najee
se daje i.v. Ako je bolesnik na programu popodne a
gastrointestinalni trakt ostaje intaktan, moe dobiti lagani
doruak. Pravilo je nita na usta 8 10 sati prije op.
zahvata. Cilj je sprjeavanje aspiracije i regurgitacije
eluanog sadraja. Aspiracija moe biti veliki problem s
visokim mortalitetom ( 60% -70% ).

Priprema probavnog trakta

Nekoliko dana prije operacije bolesnik mora biti na visokokalorinoj dijeti,
ali s malo ostataka u procesu probave. Glavni cilj je smanjenje broja
bakterija, reduciranje intestina lne flore te prevencije defekacije za vrijeme
anestezije ili za prevenciju nehotinih kirurkih trauma za vrijeme op.
zahvata na abdomenu. Postie se mehanikim ienjem crijeva i davanjem
antibiotika.
Mehaniko ienje:
-davanjem purgitivanajee se daje magnezijum sulfat ili osmotski
diuretici
-davanjem klizme daje se veer prije operacije ,uspjeno se oisti samo
lijevi kolon irigacijom cijelog crijeva
kontinuirano ispiranje cijelog crijeva elektrolitskom otopinom kroz ngs

Priprema koe
Kod redovnih op. zahvata priprema traje nekoliko dana prije
samog zahvata. Preporuuje se upotreba germicidnih sapuna
koji reduciraju koliinu mikroorganizama s koe. Veer prije
zahvata bolesnik se kupa ili tuira u toploj kupki koristei
sapun sa povidon jodidom. Posljednje tuiranje trebalo bi
omoguiti neposredno prije zahvata ili to je mogue
neposrednije, kako bi se smanjio rizik kontaminacije koe u
podruju budue kirurke rane. Pranje kose preporuuje se dan
prije op. zahvata, ako to stanje dozvoljava. Obrasle dijelove
koe ne brijati ve koristiti depilacijsku kremu ili elektrini
brija.

Neposredna priprema
Bolesniku odjenuti bolniku pidamu ili spavaicu koja je otvorena na
leima. Ako bolesnik ima dugu kosuisplesti pletenicu, ukloniti
ukosnice i staviti jednokratnu kapu. Provjeriti usnu upljinu i ako
postoji ukloniti zubnu protezu i sl. Cilj je sprijeiti opstrukciju dinih
putova za vrijeme anestezije. Nakit skinuti, ukljuujui i prsten.
Kontaktne se lee kao i sve proteze skidaju. Na noktima ne smije biti
lak, niti se smije koristiti make
up. Sve stvari treba obiljeiti imenom i prezimenom i spremiti na
sigurno mjesto. Prije odlaska u op. salu bolesnik mora isprazniti
mokrani mjehur. Kateterizacija se vri u hitnoi ili kada mjehur treba
biti kontinuirano prazan. Tada se urinarni kateter spaja sa zatvorenim
drenanim sustavom.

Premedikacija
Prije davanja lijekova za premedikaciju vano je
Utvrditi koje je lijekove bolesnik primao u posljednja
Dva mjeseca,kako ne bi dolo do njihove interakcije.
U svrhu premedikacije moe se koristiti vie lijekova, to e ovisiti o stanju bolesnika,
starosnoj dobi i dijagnozi,a uinci su im: anksiolitiki, antisijalogni, vagolitiki,
amnestiki i sedativni.
Vrijeme za davanje premedikacije iznosi 45 minuta prije poetka op.
zahvata. Nakon dobivene premedikacije bolesnik ostaje leati u
krevetu zbog mogunosti pada kao posljedice djelovanja primljenih
lijekova ( omamljenost, nesiguran hod ). Ako je bolesnik dobio
atropin treba mu rei da e osjetiti suhou ustiju. Do operativnog
zahvata
medicinska sestra prati reakcije bolesnika na primljene lijekove, te
mu treba osigurati mir i pokuati ga relaksirati.

Transport bolesnika u operacionu salu

Transport se vri na krevetu ili leeim kolicima. Bolesniku treba
osigurati udobnost koliko god je to mogue: dovoljan broj deka da se
izbjegne hladnoa dok se vozi hodnicima. Sestra koja brine o bolesniku,
trebala bi ga i pratiti do op. sale. Povijest bolesti predaje se u ruke
anesteziologa ili
instrumentarke, ali nikada ostaviti kod bolesnika. Okruje treba biti tiho i
mirno, kako bi premedikacija imala maksimalnu djelotvornost. Bolesnik
ne treba sluati neeljene razgovore koji mogu biti krivo protumaeni ili
uznemiriti bolesnika. Vano je da cijelo vrijeme netko bude uz bolesnika,
podrka se prua verbalno, izrazom lica, pokretom i dodirom. Za osjeaj
sigurnosti, bolesniku je znaajno da vidi poznato lice, a to je sestra

koja brine o njemu, ili anesteziolog koji ga je dan ranije posjetio.