ALTERNATIVNI IZVORI

ENERGIJE I NOVE
ENERGETSKE
TEHNOLOGIJE
Autori:
Jui Sabahudin, 722
Ajdinovi Edin, 734
Karaji Hazem, 730
Kantarevi Adis, 731

UVOD :

Trenutno, ne moramo koristiti fosilna goriva. Ne

moramo koristiti bilo to, to moe kontaminirati nae
prirodno okruenje. Postoji mnogo izvora energije.
Energetska rjeenja koja establishment progurava, kao
to su nafta, hidrogen, biomasa i ak nuklearna energija
su nepotrebna, opasna i postoje samo da bi odrale
profitne strukture koje je industija stvorila (Citat iz
Zeitgeist 2)

ENERGIJA
Potjee od grke rijei energos to u prevodu znai
aktivnost
Predstavlja sposobnost nekog tijela da izvri neki rad,
neku aktivnost
Moemo je podijeliti u vie grupa, kao npr.:

Mehanika energija
Elektrina energija
Potencijalna energija, itd.

Svi sistemi mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:

Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se

dobivaju iz prirode.
Sve se vie primjenjuju zbog svoje nekodljivosti prema
prirodi.
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u
smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu.

U ALTERNATIVNE IZVORE
ENERGIJE I NOVE ENERGETSKE
TEHNOLOGIJE SPADAJU:
Energija vjetra
Suneva energija
Arihtektura i energija
Energija vode
Biomasa i ekonomsko iskoritavanje biomase
Geotermalna energija
Nuklearna energija
Nove energetske tehnologije
Energetska efikasnost

ENERGIJA VJETRA

Vjetar je uspravno ili vodoravno strujanje zraka u

atmosferi. Nastaje pokuajem izjednaavanja razlika u
pritisku zraka izmeu ciklone i anticiklone.

Energija vjetra je transformirani oblik suneve energije.

Sunce neravnomjerno zagrijava razliite dijelove Zemlje
i to rezultira razliitim tlakovima zraka.

Albert Betz, njemaki fiziar dao je jo davne 1919.

godine zakon energije vjetra, a koji je publiciran 1926.
godine u knjizi Wind-Energie.

VJETRENJAE
Protok zraka moe se upotrebljavati za pokretanje
vjetroturbina.
Budui da brzina vjetra nije konstantna, proizvedena
energija vjetroparka u godini nije nikad velika kao zbroj
nazivnih vrijednosti generatora pomnoenih sa brojem
radnih sati.
Trenutno je cijena vjetrenjae vea od cijene
termoelektrane po MW instalirane snage (vjetrenjaa
kota oko 1000 /kW instalirane snage, a termoelektrana
700 /kW)
Snaga vjetra je obnovljiva i ne uzrokuje staklenike
plinove (ugljikov dioksid i metan) tijekom rada.

STARA VJETRENJAA

Stara vjetrenjaa

Moderne vjetroturbine

TREND RASTA PROIZVODNJE

ENERGIJE IZ VJETRA I USPOREDBA S
CILJEM EUROPSKE UNIJE DO 2010.
GODINE.

Na slici prikazana je
usporedba plana EU
sa trenutnim
stanjem proizvodnje
energije iz vjetra.
Prema sadanjim
pokazateljima plan
e biti ostvaren, ak
e biti i premaen za
duplo.

SUNEVA ENERGIJA
Sunce je nama najblia zvijezda te, neposredno ili
posredno, izvor gotovo sve raspoloive energije na
Zemlji.
Suneva energija potjee od nuklearnih reakcija u
njegovom sreditu, gdje temperatura dosee 15 milijuna
C
Sunce zrai u kosmos,Zemlja primi 1,7 1017 W. Oko
30% primljene energije Zemlja reflektuje nazad u
kosmos, oko 47% zadri kao u toplotu, oko 23% ide na
proces kruenja vode u prirodi dok se ostatak potroi
na fotosintezu.

Sunce

SOLARNI KOLEKTORI

Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplinsku energiju vode

(ili neke druge tekuine).

Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba
zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima
su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).

U Europskoj Uniji znatno se

poveava koliina ugraenih sustava
za grijanje vode i prostorija.

Solarno grijanje je idealno rjeenje za

utedu energije.

Solarni kolektor

Primjer solarnog kolektora

FOKUSIRANJE SUNEVE
ENERGIJE

Fokusiranje suneve energije upotrebljava se za pogon

velikih generatora ili toplinskih pogona.

Fokusiranje se postie pomoi mnogo lea ili ee

pomou zrcala sloenih u tanjur ili konfiguraciju tornja.

Kada nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji

fokusiraju sunevo zraenje mogu se bez veih problema
prebaciti na prirodni plin ili neki drugi izvor energije

Fokusiranje suneve energije u jednu taku

ARHITEKTURA I ENERGIJA

U arhitekturi se dogaa revolucija, koja je u

primjeni kod nas skoro nezapaena. Nai
arhitekti grade skupe reprezentativne zgrade iz
doba kad su energetski resursi bili jeftini i u
izobilju.
Na Zapadu dolazi ubrzano ta nova i bolja
tehnologija u eko-arhitekturi: sunana toplina i
solarna elektrina energija, pasivni i aktivni
sustavi grijanja i hlaenja zgrada.

ENERGIJA VODE

Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji

obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je
ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i
nuklearnoj energiji.

HIDROELEKTRANE
Kada govorimo o
ekoloki prihvatljivim
hidroelektranama onda se
u obzir uzimaju samo one
koje nee naruiti
postojei eko sistem u
njenom okruenju.
Postoje tri osnovne vrste
hidroelektrana: protone,
akumulacijske i
reverzibilne
hidroelektrane

BIOMASA I EKONOMSKO
ISKORITAVANJE BIOMASE

Biomasa je obnovljiv izvor energije, a ine ju brojni

proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta.

Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je

manja emisija tetnih plinova i otpadnih voda.

Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskoritavanje otpada

i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije,
smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i
nerazvijena podruja i poveanje sigurnosti opskrbe
energijom.

Kotlovi za biomasu

GEOTERMALNA ENERGIJA

Rije geotermalno ima porijeklo u dvjema grkim

rijeima geo (zemlja) i therme (toplina) i znai toplina
zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje
naziva jo i geotermalna energija.

Toplina u unutranjosti Zemlje rezultat je formiranja

planeta iz praine i plinova prije vie od etiri milijarde
godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama
kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome
geotermalna energija obnovljivi izvor energije.

Zemlja ima nekoliko slojeva. Osnovni slojevi su vanjska kruta kora

(Crust), tekui omota plat (Mantle), vanjska tekua jezgra
(Outer Core) i unutranja kruta jezgra (Inner Core).

Jedan od najzanimljivijih oblika

iskoritavanja geotermalne
energije je proizvodnja
elektrine energije. Tu se
koriste vrua voda i para iz
Zemlje za pokretanje generatora,
pa prema tome nema spaljivanja
fosilnih goriva i kao rezultat toga
nema niti tetnih emisija plinova
u atmosferu, isputa se samo
vodena para.

Dodatna prednost je u tome to

se takve elektrane mogu
implementirati u najrazliitijim
okruenjima, od farma,
osjetljivih pustinjskih povrina
pa sve do umsko-rekreacijskih
podruja.

GEOTERMALNI IZVORI
Drugi zanimljivi oblik
iskoritavanje geotermalne
energije je grijanje.
Najvei geotermalni sistem
koji slui za grijanje nalazi se
na Islandu.
ak 89% islandskih
kuanstava se grije na
geotermalnu energiju.
Izvor termalne vode ljeilite
Gata

Geotermalna elektrana

NUKLEARNA ENERGIJA

U zadnje vrijeme nuklearna energija ima znaajnu ulogu u

proizvodnji elektrine energije.

Jaki proboj nuklearne energije moe se zahvaliti njezinoj istoi i

gotovo nikakvim isputanjem stakleninih plinova.

Dobro konstruirane nuklearne elektrane pokazale su se pouzdanima,

sigurnima, ekonomski prihvatljivim i ekoloki dobroudnim.

Kao i svi procesi proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora i

nuklearne elektrane proizvode otpad.

Radioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije: niskoradioaktivni i visoko-radioaktivni otpad.

NAIN PROIZVODNJE
NUKLEARNE ENERGIJE

Dok U-238 (uran iz

prirode sadri 99% U-238)
apsorbira brze neutrone,
U-235 (izotop urana) se u
sudarima sa sporim
neutronima raspada na
vrlo radioaktivne, fisijske
produkte, a pri tom se
oslobaa jo brzih
neutrona, to je prikazano
na slici desno.

ENERGETSKA EFIKASNOST

TA JE ENERGETSKA EFIKASNOST ?

Energetska efikasnost je osnovni element u borbi protiv

klimatskih promjena. Efikasnost igra glavnu ulogu u
miniziranju socijalnih i ekolokih djelovanja
ekonomskog rasta u razvijenim i nacijama u razvoju.

Uloga energetske efikasnosti u borbi protiv klimatskih

promjena i promociji odrivog razvoja je dobro
razraena, ali se ta uloga esto zanemaruje.

Energetska efikasnost takoer ima centralnu ulogu u

odravanju i poboljavanju ivotnog stanadarda.

ZAKLJUAK

Uoeno je kako su stalna istraivanja i razvoj

tehnologije obnovljive izvore uinili danas mnogo
pristupanijima nego prije 25 godina.
Iskoritavanjem alternativnih izvora energije,
koje nam priroda nudi titimo sebe i svoju
okolinu od zagaivanja.
Ako okrenemo lea prirodi i ona e sigurno nama
okrenuti svoja lea, zato pokuajmo da je
zatitimo to je vie mogue.

HVALA NA PANJI !