Odaklija, pjesnik, prevodioc, prosvjetitelj i jedan od najznaajnijih linosti u

bonjakoj knjievnosti, Musa azim ati. Obiljeivi svojim pjesmama itavu

epohu razvoja modernizma na ovim prostorima, ostavio je utisak na generacije i
generacije koje su dolazile poslije njega. Opravdano, jer je tematika koju je on
obraivao idalje prisutna u naim ivotima. Razlog stavljanja te tematike u svoje
pjesme je bila njegova tenja da se upravo bonjaka knjievnost razvije i ukljui u
tokove savremene evropske knjievnosti. Uradio je to na nain da je pratio
Baagia, kod kojeg je uticaj Istoka i Zapada bio znatno vidljiv, te pretoio njegove
motive kroz simbolizam islamske religije, a glavna karakteristika njegove
knjievnosti je bila ouvanje domae usmeno-lirske tradicije, odnosno sevdalinke. O
ivotu ovog boema bi se moglo itekako puno rei, ali zakljuit u ovaj opis njegovog
ivotnog rada natpisom koji stoji na njegovom mezaru: Ovdje lei pjesnik odlinoga
dara, koji nije traio asti ni iara, ve boemski ivio i uvenstveno pjevo, dok ga
smrt ne doprati do ovog mezara.
Pjesme koje sam izdvojio kako bih predstavio atiev nain pisanja, strukturu
pjesme, opis njegove uobiajene tematike, ali i izvrio usporedbu djela su Moja
ispovijest i Teubei-nesuh (Pokajanje jednog grijenog pjesnika).
Moja ispovijest je djelo koje je proeto atievim autobiografskim motivima, ali
koje alje snanu poruku svakome ko ga proita. Po mom miljenju, za nau
dananjicu su najbolje pjesme stare stotinjak godina, a koje opisuju, ismijavaju i
ukazuju na sve one ljude koji ne znaju ili ne ele ivjeti ivot dostojan ovjeku. Takva
pjesma je ova atieva pjesma. On, opravdavajui svoj boemski ivot, velia posao,
trud i ljudsku muku to je uslov za ovjekovo preivljavanje, a osuuje onaj
parazitski ivot ovjeka, koji se dodvorava drugom kako bi sebi osigurao svaki
dan prijatnim. Iako boeme dre za ljude koji su u nekom svom svijetu, pa su kao
takvi udaci, ako ne i luaci, boemski ivot bi dobro doao svakome u naem
vremenu. U se pjesmi kae Kako je gadno ulizica biti, I drugom smradne cjelivati
stope!. Zar je zanimljivo zazirati u neiji tui ivot? Ili je moda zanimljivo i korisno
ivjeti pod tuim nogama samo da nebi osjetili teinu ivota? Ili je pla, pored
snane ruke, korisniji u pridobijanju kore hljeba? Jeste, tako barem misle ljudi iji je
ivot od roena bio mrtva taka na papiru koja vremenom ieza bez da ostavlja
veliku promjenu na njemu. Oni ne znaju da ive! ati to definie odvratnim
postupkom koje ovjeka pored date samosvijesti, pameti i ponosa dovodi u stanje
primitivizma. Kako je nisko nemat' samosvijesti I u svom srcu ponosa i ara. ati
je ,pored opisivanja tog nedolinog ponaanja zrelih ljudi, opisao i svoj lini ivot.
Sigurno je da je to uradio uz elju da probudi svijest kod itatelja kako on nebi
nainio greku kao prethodno opisani ljudi. Ta za me pero i budak je isto,ulj i znoj
meni koru hljeba sladi; Tek nek je elo otvoreno, isto I nek se svjesno i poteno
radi. Ovom strofom je napravio uoljivu uputu ovjeku da bez rada nema ni ivota,
da nema hljeba bez motike. Pored hljeba, ovjek e sebi radom zaraditi i
potovanje, obraz i slobodu. Neovisno e moi ivjeti bez brige za ono to e ga
zadesiti sutra.

Teubei-nesuh je sa druge strane, djelo koje sadri snanu religijsku tematiku, a

autobiografski motivi su temelj nastanka djela. Kao to sam naziv kae, eli se
uveliati pokajanje ili dova koja se upuuje Bogu. ati nastoji priznati svoje grije, ali
i zatraiti oprost molitvom. Vanost ove pjesme se najvie ogleda u religijskom
aspektu, a vanost se moe prenijeti i na ovjeka koji ivi u 21. stoljeu, gdje vjera
jo uvijek ima relativno velik utjecaj. Kako podstai ovjeka da se ostavi alkohola i
okrene zdravom i moralnom ivotu? ati uvia da je najsigurniji i najbolji nain
uiniti to kroz vjeru. Od sjene moje druzi mi bjeahu I sve me iste klonule se
ene. Alkohol je, za njega, neto to naruava njegovu boemsku slobodu i misli, jer
je zbog toga dolo do neuspjeha i u realnom svijetu, u odnosu sa drugim ljudima.
Vjeru i nadu iz srca izgubih, I moju ljubav pomrio je grijeh. Opravdava islamsku
zabranu alkohola tvrdei da odgovara od vjere, ali i od razuma, jer ovjek gubi
najvanije ivotne elemente, to sigurno vodi ka beznau, u propast. Izgubiti nadu
znai zanemariti svoju budunost, te se slobodno prepustiti smrti, a gubljenje ljubavi
se popratno javlja, ovjeku kojem nije stalo do sebe sigurno nije stalo ni do drugih
ljudi.
Gledajui tematski, zajedniko ovim pjesmama je to su utemeljene na atievom
ivotu s ciljem pronalaenja lako uoljive pouke. Kada zavri sa itanjem zadnje
strofe u glavi ti se javi ideja za jasno razgranienje dobrih i loih stvari u ivotu. Ta
zadnja strofa u obje pjesme je ustvari molitva ili zakljuenje molitve. U Mojoj
ispovjesti ono to je za njega sveto je razum, kojeg svaki ovjek ima, ali kojeg svaki
ovjek i ne koristi Razume ljudski, ti si botvo moje, Pred kojim kleim i molitvu
zborim. Molitvu alje s ciljem da sauva vjeru u sebe, svoj pravian ivot u kojem
se neobazire na tue i da sauva najvrijedniji nematerijalni predmet da, upravo
razum! U Teubei-nesuh molitva je iskljuivo religiozna i dua nego u prethodnoj
pjesmi. Molitva duga etiri strofe, biva zakljuena zadnjom strofom koja predstavlja
ponavljanje prve, uz blagu korekciju I kajem grijehe pred tvojom dobrotom I
molitvu ti u stihove skladam, Prose: Ah, daj mi smisao za ljepotom!. S tim je ati
elio da ostavi sliku o ovoj pjesmi kao o nekoj dovi, ali opet s postojanjem opisa
nekog dogaaja, ovdje konkretno njegovog iskustva sa alkoholom. Iako je u prvoj
pjesmi kroz snane rijei ati pokuao odrati intezitet stihova, po mom miljenju,
drugoj pjesmi religijska simbolika daje snaniji podsticaj za ostavljanje utiska
poruke. Naravno, religija je nemjerljivo sredstvo uticaja na ovjeka i pjesnik je
upotrebom religijskih simbola u nekoliko svojih klasinih pjesama bio svjestan
ostavljanja dubokog utiska itaocu.
Gledajui strukturno, Moja ispovijest ima sedam strofa, a svaka je kvintina (sa pet
stihova). Unutranja rima je naizmjenina, rimuju se prvi, trei i peti stih, te posebno
drugi i etvrti stih. Karakteristino je skoro identino ponavljanje prvog i zadnjeg
stiha u svakoj strofi, s tim se javlja i epifora u istim stihovima. Metrika je jedanaest.
Ista struktura vlada i u Teubei-nesuh koja ima deset strofa, a prva strofa se u
sasvim maloj varijaci pojavljuje i u zadnjoj. Zanimljivo je napomenuti da se u obje
pjesme u svakoj strofi nalazi barem po jedan stih koji zapoinje sa veznikom i.

Gledajui jednu strofu Moje ispovjesti I mrzim liske, to nita ne rade I svakog,
ko se okiva u uze Od predrasuda i ko laskat znade
I sve alake, to pred drugim puze uoavam izvjesnu prisutnost polisindetona .ati
je bio modernistiki pjesnik, koji je, razumljivo, dosta svoje stvaralake energije
troio na dotjerivanje stihova.
Mnotvo je tih stilskih figura kojim se ati koristi u svojim pjesmama. Poreenja su
neizostavna u svim strofama Ti zna, da bijah nevin poput rose U poput lijera u
proljeu ranom, ili ih zamjenjuju metafore Al ljudi, med to pod jezikom nose,
Otrov mi dadoe u bokalu pjanom. Hiperbole se pojavljuju uvijek na sredini
pjesama kao neki vrhunac inteziteta Veneri pete jezikom sam lizo Vlastitim
zubom ja sam svoje ie Komad po komad kao zvijer grizo.
Iz svega ovoga moemo zakljuiti da je Musa azim ati bio pjesnik velikog
umjea. Ove dvije pjesme samo pokazuju njegov znaaj u razvijanju svih daljnih
spektara bonjake pjesme, ali i knjievnosti uopteno. Vano za nas, danas, jeste
da atia poznajemo barem po jednoj proitanoj pjesmi, shvaajui njezinu poruku,
a ne samo po slici koja stoji na novanici od pedeset konvertibilnih maraka!